RAZVOJNA PSIHOLOGIJA UVOD U RAZVOJNU PSIHOLOGIJUIzv.prof.dr.sc. Mira KlarinE-mail: mklarin@unizd.hr Odjel za izobrazbu uitelja i odgojiteljaSveuilite u Zadru01.10.20141STUDIJ: PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJ ZA UITELJESEMESTAR: ZIMSKINAZIV KOLEGIJA: UVOD U RAZVOJNU PSIHOLOGIJUCilj kolegija je poznavanje suvremenih naela, teorijskih koncepata te metoda istraivanja svih aspekata ovjekovog razvoja. Temeljna znanja iz ovog podruja omoguiti e kritiki osvrt na teorijske aspekte te metode istraivanja koje se koriste u razvojnoj psihologiji. Studenti e razumjeti imbenike koji utjeu na razvoj te procese koji uvjetuju razvoj tijekom ivotnog vijeka. Poznavati e prepreke i ogranienja na koje nailaze istraivai tijekom istraivanja razliitih aspekata razvoja. Prepoznati e etike dileme koje se javljaju tijekom istraivanja ovog podruja psihologije. Cilj kolegija je stjecanje uvida u povezanost teorije, istraivanja te prijemne dobivenih spoznaja u konkretnim ivotnim situacijama. 2OEKIVANI ISHODI UENJANabrojati i opisati osnovne pojmove iz podruja razliitih teorijskih pristupa u razvojnoj psihologiji, njihov doprinos objanjenju razvoja kao i njihova ogranienja. Opisati razliite metode istraivanja u razvojnoj psihologiji, njihove prednosti i ogranienja.Prepoznati vrste i strategije te nacrte istraivanja i teorijske koncepte u razvojnoj psihologiji.Identifcirati, razlikovati,usporediti i objasniti razliite vrste i nacrte istraivanja te temeljne teorijske pristupe u razvojnoj psihologiji.Protumaiti i povezati odnosno upotrijebiti razliite metodoloke pristupe i teorijske okvire na konkretnim primjerima.Povezati i procijeniti razliite nacrte istraivanja i teorijske koncepte.Razlikovati vrste i nacrte istraivanja, metode prikupljanja podataka. Kritiko pretraivanje literature u svrhu izrade seminara.3SADRAJ KOLEGIJAUvod u kolegij, sadraj i ciljevi kolegijaOdreenje razvojne psihologije s povijesnim pregledomEtika naela u istraivanjima razvoja te dileme koje prate razvojnu psihologiju Razliite teorijske paradigme relevantne za razvojnu psihologijuFreudova teorija psihoseksualnog razvojaErikson-ova teorija psihosocijalnog razvojaBihevioristike teorije Tradicionalne teorije uenjaBihevioristike teorije razvoja Socijalno-kognitivna teorija uenjaPiaget-ova teorija kognitivnog razvojaEtoloki teorijski pristup razvojuEkoloki pristup razvojuProcesni model razvojaRazvojna teorija socijalizacije u grupiMetode istraivanja u razvojnoj psihologiji4PREDLOENE TEME SEMINARAPovijesni pregled razvoja Razvojne psihologijeMetode prikupljana podataka u Razvojnoj psihologijiStrategije istraivanja u Razvojnoj psihologijiPsihodinamski teorijski pristupi i njihov utjecaj na Razvojnu psihologijuBihevioristiki teorijski pristupi i njihov utjecaj na Razvojnu psihologijuKognitivistiki teorijski pristupi i njihov utjecaj na Razvojnu psihologijuPregled istraivanja A. Bandure i znaaj rezultata za Razvojnu psihologijuPiaget-ov kognitivni model kognitivnog razvojaEtoloki pristup razvojuEvolucijski pristup razvoju J. Belsky-aEkoloki pristup razvojuPregled teorija razvoja prednost i ogranienja (zajedniki rad svih studenata u obliku okruglog stola) Upute za izradu seminara.docx 5LITERATURAObveznaVasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1997). Djeja psihologija, Jastrebarsko: Naklada Slap.Berk, L.E. (2008). Psihologija cjeloivotnog razvoja, Jastrebarsko: Naklada Slap.Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu roditelji, vrnjaci, uitelji kontekst razvoja djeteta, Jastrebarsko: Naklada Slap.DopunskaSantrock, J.W. (2003). Life-Span Development, New York: McGraw Hill. Lackovi-Grgin,K. (2006). Psihologija ivotnog vijeka: kratki osvrt na njezinu povijest i probleme, U: K.Lackovi-Grgin, V.ubela, Odabrane teme iz psihologije odraslih, Jastrebarsko: Naklada Slap.Thomas, R.M. (2001). Recent theories of human development, London: Sage Publications, Inc.Fulgosi, A. (1997). Psihologija linosti, Zagreb: kolska knjiga. Zarevski, P. (2001). Psihologija pamenja i uenja, Jastrebarsko: Naklada Slap. Bukatko,D., Daehler, M.W. (2001). Child development, New York: Houghton Mifin Company.Buggle, F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta, Jastrebarsko: Naklada Slap. Internet izvori : znanstveni lanci6SADRAJ7Psihoanalitike teorijeTeorije o utjecaju okoline i uenjaTeorije socijalnog uenjaKognitivistiko razvojne teorijeModeli obrade informacijaSociokulturni modeliEtoloka teorijaTeorija ekolokih sustavaProcesni model razvojaRazvojna teorija socijalizacije u grupiSlika 1.1. Sadraj kolegija1. TO JE RAZVOJNA PSIHOLOGIJARazvojna psihologija je grana psihologije koja istrauje promjene u ponaanju i sposobnostima tijekom ivotnog vijeka.ovjekov razvoj kao znanstveno interdisciplinarno i primijenjeno podruje zapoinje s razvojem tek s poetkom 20.st.Interes za ivotno razdoblje do kraja adolescencije zabiljeen je ranije, dok se interes za odraslu dob i starenje javlja tek 60-tih i 70-tih godina.Spoznaje iz suvremene razvojne psihologije podupiru injenicu da se promjene dogaaju tijekom cijelog ivotnog vijeka, a najoitije su tijekom djetinjstva i adolescencije. Zato su istraivanja razvojnog perioda djetinjstva i adolescencije brojnija:Djetinjstvo i adolescencija su razdoblja brzog razvoja (primjerice tjelesni razvoj, socijalni razvoj, kognitivnirazvoj).Iskustva steena tijekom djetinjstva, osobito ranog djetinjstva, snano utjeu na kasniji razvoj pojedinca.Razumijevanje sloenih procesa koji se dogaaju tijekom odrasle dobi, mogue je jednino temeljem razumijevanja razvojnog tijeka tog procesa (npr. govora).Rezultati istraivanja djetinjstva i adolescencije kao specifnih razvojnih razdoblja, prua mogunost drutvu za razumijevanje problema djece i mladih te njihovo preveniranje.Djeca i mladi zanimljiv su dio ljudske populacije te su interesantni razvojnim psiholozima. 81.1. ZADATAK RAZVOJNE PSIHOLOGIJEIstraivanje promjena u ponaanju opis ponaanja u svakoj toci razvoja.Istraivanje razloga njihova pojavljivanja otkrivanje uzroka koji stoje u osnovi promjena u ponaanju od jedne vremenske toke do druge. 91.2. RAZVOJNI PROCESIRazvojne promjene koje se dogaaju tijekom ivotnog vijeka rezultat su meudjelovanja:Biolokih procesa uroeni bioloki procesi koji imaju gensku osnovu, koji upravljaju tjelesnom visinom i teinom, razvojem mozga, hormonskim promjenamaKognitivnih procesa promjene koje se dogaaju na podruju kognicije odnosno kognitivnih procesa poput panje, pamenja, miljenja, inteligencije, razvoja govora, kreativnosti.Socioemocionalni procesi promjene koje se odnose na osobine linosti, emocije i odnose s drugim ljudima. Slika 1.2. Meudjelovanje tri razvojna procesa101.3. GLAVNA PODRUJA RAZVOJASukladno razvojnim procesima razlikujemoTjelesni razvojKognitivni razvojEmocionalni i socijalni razvojNavedena tri podruja razvoja u meusobnoj su interakciji utjeui jedan na drugogaSlika 1.3. Glavna podruja razvoja i njihovo meudjelovanje111.4. RAZVOJNA RAZDOBLJA12 Dob je bioloka kategorija. Dob je socijalna kategorija.Slika 1.4. Razvojna razdoblja (http://www.jtsa.co.za/stages!o"!li"e/ #(pre$zeto %&.%'.(%14.# )a teelj$ dobi odre*$jeo dr$tven$ $log$ i razvojne zada+e koje treba savladati. Dob je re"erentna $ saopercepciji i percepciji dr$gih. Dob je va,na koponenta vlastitog identiteta. -leksibilnost razvojnih perioda (osobito $ starijoj dobi#. .ostajeo dr$tvo $ koje je dob sve anje va,na.RAZVOJNA RAZDOBLJA PERIODIZACIJA RAZVOJAPrenatalno razdoblje (0-9mj) vrijeme od zaea do roenjaDojenako doba (roenje 3. godina) Rano djetinjstvo (3. 6. godine)Srednje i kasno djetinjstvo (6. 12. godine)Adolescencija (12.- 20. godine)Rana odrasla dob (20.-40. godine)Srednja odrasla dob (40.-65. godina)Kasna odrasla dob (65 godina -)Slika 1.5. Razvojna razdoblja http://www.dreamstime.com/royalty-free-stock-photo-woman-stages-development-vector-illustration-s-childhood-to-old-age-image32487635 (preuzeto 03.09.2014.)131.5. PROCESI RASTA, MATURACIJE I UENJAZa razumijevanje razvoja vani su procesi:Rasta rast se odvija kroz metabolike procese koji se dogaaju u organizmu, a koji su intenzivni do stjecanja spolne zrelosti. Veim dijelom je bioloki uvjetovan. Odnosi se na poveanje stanica tkiva, odnosno na promjene u veliini tijela i tjelesnim proporcijama. Maturacija odnosi se na genski programirane procese stjecanja zrelosti. Rezultira relativno nepromijenjenim redoslijedom promjena u ponaanju. Ponaanja steena maturacijom, nezavisna su od uenja i utjecaja okoline. Uenje relativno trajna promjena u ponaanju koja je rezultat iskustva koje dijete stjee u interakciji s okolinom. Uenje se odvija tijekom cijelog ivotnog vijeka. Ono ovisi o sazrijevanju odnosno o stupnju zrelosti organizma za prihvaanje odreenih obrazaca ponaanja. Uenjem se prilagoavamo na promijenjene uvjete u okolini. 141.6. JO NETO O RAZVOJUIndividualne razlike u razvojuPostoje individualne razlike u razvojnim promjenama koje su najoitije u starijoj dobi.imbenici koji utjeu na razvoj.unutarnji i vanjski imbenici razvoja (utjecaj genske strukture i okoline na razvoj), normativni (karakteristike prijelaznih razdoblja ivota i utjecaji velikih povijesnih dogaaja) i nenormativni imbenici razvoja (neoekivani ivotni dogaaji.)Vremensko pojavljivanje utjecaja Kritino razdoblje je vrijeme tijekom kojeg je utjecaj nekog dogaaja najvei(npr. uenje stranog jezika,uenje motorikih vjetina). Slika 1.6. Razvoj mozgahttp://www.brainfacts.org/across-the-lifespan/youth-and-aging/articles/2011/teen-brain-vulnerability-exposed/ (preuzeto 03.09.2014.)152. POVIJESNI POGLEDI NA RAZVOJATijekom povijesti razvoj se razliito shvaao: Razvoj je proces koji se odvija kao konstanta.Razvoj se dogaa u djetinjstvu.Razvoj je proces koji se dogaa tijekom cijelog ivotnog vijeka.162.1. ANTIKA GRKA I RIM (PRED-ZANSTVENO RAZDOBLJE)Antika Grka i Rim (600p.n.e. -400 god.) Ove stare civilizacije prepoznale su vanost djetinjstva na kasniji razvoj.Posebno se isticalo uenje i njegova vanost tijekom djetinjstva, stoga se poticalo rano pouavanje.Unato tome, infanticid je bila pojava koja je bila dozvoljena (ubijanje nezdrave, nezakonite i enske djece).Seksualno iskoritavanje djece nije bila rijetkost kao i njihovo kanjavanje.Djeca su se tretirala poput robe koja se kupuje i prodaje. Shvaanje djeteta kao ovjeka u malom, tipino je za ovo vrijeme. Slika 2.1. Djeca u Grkoj i Rimu http://www.medioteka.hr/portal/ss_povijest2.php?ktg=2&pktg=2&mid=89 (preuzeto 03.09.2014.)172.2 SREDNJI VIJEK I RENESANSA Nakon pada Rimskog carstva i irenjem kranstva, poloaj djece se polako poeo mijenjati.Ovo je razdoblje protivljenja infanticidu uz preporuku roditeljima da djecu poalju u samostan ili sjemenite. Djeca ukljuena u vjerske zajednice se poduavaju se itanju i pisanju.Promie se ideja o djejoj istoi. Slika 2.2. Briga za djecu u srednjem vijeku i renesansihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Glazba (preuzeto 03.09.2014.)Unato tome nije se uspjelo u ubijanju blizanaca za koje se smatralo da su dokaz preljuba. Djeca su imala teak ivot.Tijekom renesanse (14. 17. st.) biljeimo poveanu brigu za djecu. Osnivaju se dobrotvorne institucije domovi za nahoad fnancirane od bogatih pojedinaca.182.3. REFORMACIJAPojava protestantizma. Osobito je znaajna puritanska sekta Johna Calvina (1509-1564).Puritanci su vjerojatno bili prvi koji su ponudili sveobuhvatni model razvoja. Naputa se ideja o djejoj istoi.Djeca su roena s izvornim grijehom te bez adekvatnog odgoja tee zlu. Istiu vanost uenja u ranoj dobi.Istiu vanost roditelja. Napisali su prirunik za roditelje kako odgajati dijete.Osnovna zadaa odgoja je nezavisnost, samopouzdanost i samokontrola. Kalvinisti su zagovarali strog odgoj koji e prevenirati probleme u ponaanju kod djece.Prvi su pisali knjige za djecu.

Slika 2.3. John Calvinhttp://www.deliabw.edu.hk/broadway/Eng/S3A%20English%20Project/Group%209/Whole%20Website/JOhn%20Calvin%20web.htm (preuzeto 03.09.2014.)192.4. DESCARTESOV DUALISTIKI MODEL Francuski matematiar i flozof (1596-1650). Njegov model ljudskog ponaanja postao je temelj znanstvene psihologije.Osnovna ideja: Um i tijelo su odvojeni jedan od drugog. Um postoji nezavisno od tijela.Postavlja se pitanje to to povezuje na um s naim mozgom (supstancijalni) kartezijanski dualizam.Descartes bi odgovorio da su mentalna i modana stanja u konstantnojinterakciji.Ljudski um ne prati fzike zakone i nema materijalni oblik.Um sadri neke uroene ideje.Um je stvorio Bog.Istraivanja ljudskog ponaanja podijelio je u dva znanstvena podrujaPsiholoko funkcioniranje umaFiziki rad tijela. Slika 2.4. Rene Descarteshttp://historyofinearalgebra.weebly.com/reneacute-descartes-ns.html (preuzeto 03.09.2014.)202.5. Prvi teoretiariJohn Lock (1632-1704) britanski flozof prethodnik okolinskih teoretiara (empirizma) Istie dominantnu ulogu okoline u razvoju.Um novoroeneta je tabula rasa (djeca nisu uroeno niti dobra niti zla).Djeca ue temeljem nagrada i kazni koje predstavljaju vane initelje uenja.Nudio je savjete roditeljima o metodama koje treba primijeniti u odgoju djece. Jean-Jacques Rousseau (1712-1778) francuski flozof, predstavnik nativizmaIstie dominantnu ulogu nasljea u razvoju. Djeca se raaju sa znanjem i idejama koje se s dobi prirodno pojavljuju.Razvoj djeteta ponavlja kulturnu povijest ljudske vrste. Rousseauovi prijedlozi za obrazovanje: djecu treba izloiti nekom sadraju kada stekne kognitivnu spremnost za uenje; djeca najbolje ue kada su izloena informacijama, a potom ih treba pustiti da ih shvate procesom otkrivanja; zagovara popustljiv i ne discipliniran stil obrazovanja.21Charles Darwin (1809-1882) britanski biolog, autor teorije evolucijeAutor je prve razvojne studije o svom sinu (Doddya).Istie proces prirodne selekcije kao trajno razvijanje prilagodljivih obrazaca ponaanja uz istovremeno nestajanje manje korisnih. Inspirirao je Ernsta Haeckela da predloi rekapitulacijsku teoriju razvoja (ontogenetski razvoj prati flogenetski razvoj). Ovu ideju prihvatio je Stanley Hall.Slika 2.5. Evolucija ovjekahttp://www.slideshare.net/Svijet/evolucija-ovjeka-18565313 (preuzeto 03.09.2014.)222.6. Pioniri djeje psihologijeStanley Hall (1846-1924)- utemeljitelj razvojne psihologije (proveo je i objavio prvo sustavno istraivanje djece u Americi, 1883.)Razvio je teoriju razvoja temeljenu na teoriji evolucije i teoriji rekapitulacije.Smatrao je da bioloka rekapitulacija zavrava u adolescenciji. Objavio je udbenik Adolescence. Autorje genetike psihologije istraivanje razvoja od njegove geneze odnosno najranijih poetaka. U svojim istraivanjima koristio je metodu upitnika. Slika 2.6. Stanley Hall http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/hall.htm (preuzeto 03.09.2014.)John B. Watson (1878-1958)-sljedbenik je Lockovog uvjerenja da se ljudsko ponaanje moe razumjeti na temelju iskustva i uenja.Zahvaljujui njemu psihologija je postala prirodna znanost zbog uvoenja metodologije i mjerenja inzistirajui na objektivnim i opaljivim predmetima istraivanja. Prouavao je fzioloke procese i psihologiju ivotinja.Ne odobrava introspekciju kao metodu znanstvenog istraivanja. Zahvaljujui njemu biheviorizam postaje dominantna teoriju u psihologiji naglaavajui da se promjene u ponaanju dogaaju prvenstveno putem procesa uvjetovanja.Slika 2.7. John B. Watsonhttp://www.personal.ceu.hu/students/11/Jose_Gomez/behavioral.html (preuzeto 03.09.2014.)23Sigmund Freud (1856-1939)- zaetnik je psihoanalizeZnaajno je utjecao na kliniku psihologiju i psihoterapiju.Razvio je teoriju faza psihoseksualnog razvoja.Osnovne teze:Dijete je roeno s odreenom koliinom seksualne energije libido.Libido tijekom razvoja usmjerava na odreena mjesta na tijelu erogene zone.Sukladno tome Freud razlikuje sljedee faze razvoja: Oralnu fazu (do 18 mj.)Analnu fazu (18.mj 3.g.)Falusnu fazu (3.g. 5.g)Faza latencije (6.g. 12.g.)Genitalna faza (12. - ) Slika 2.8. Sigmund Freudhttp://en.wikipedia.org/wiki/Wilhelm_Reich (preuzeto 03.09.2014.)Rana iskustva utjeu na kasniji ivot.Osim bioloke osnove ponaanja, Freud smatra da iskustvo ima znaajnu ulogu, respektirajui interakcionistiki pristup.24Arnold Gesell (1880-1961) istraivao je i opisivao razvoj tipinog djeteta.Smatrao je da razvojem upravljaju genetski procesi, dok okolina ima minimalni utjecaj.Razvoj se dogaa po odreenom i predvidljivom redoslijedu.Ovaj mehanizam koji je genetski uvjetovan i koji rukovodi razvojem Gesell naziva maturacijom. Rezultati njegovih istraivanja pokazali su da djeca u razliito vrijeme usvajaju neka ponaanja, ali redoslijed pojavljivanja tih ponaanja je bio vrlo dosljedan, jedinstven.Temeljem svojih istraivanja izradio je statistike norme raspored dobnih raspona koji oznaava kada se tipino dostiu pojedine prekretnice rasta i razvoja.Razvio je opaanje i biljeenje djejeg ponaanja kao istraivake metode (prvi je koristio kameru kako bi zabiljeio djeje ponaanje).Daje savjete roditeljima kako odgajati dijete na nain da savjetuje potivanje uroenog redoslijeda promjena. Imao je snaan utjecaj na Jeana Piageta. 25Jean Piaget (1896-1980) Biolog je iz vicarske, najutjecajniji autor u podruju djejeg razvoja. Unato relativno davnoj prisutnosti u zanosti, njegove ideje i danas su iroko prihvaene.Razvio je genetiku epistemologiju prouavanje prirode djeje spoznaje i njezine promjene tijekom razvoja. Usmjerio se na istraivanje zajednikih elemenata koji stoje u osnovi djejeg razvoja.Prouavao je kako djeca stjeu znanje i kako ga koriste.Prouavao je svoje troje djece razvijajui vlastite istraivake tehnike klinika metoda.Slika 2.9. Jean Piagethttp://www.nndb.com/people/359/000094077/ (preuzeto 03.09.2014.)26Lav Vigotski (1896-1934) Ruski autor s diplomom iz prava, knjievnosti i lingvistike te psihologije.Razvio je sociokulturni model ljudskog razvoja.Osnovne teze:Ljudski razvoj rezultat je njegove kulture.Govorei o razvoju u prvom redu mislio je na mentalne procese poput miljenja, jezika i rasuivanja.Kognitivni razvoj dogaa se kroz socijalnu interakciju s drugima i predstavlja zajedniko znanje jedne kulture. 273. PROBLEMI RAZVOJNE PSIHOLOGIJEPriroda naspram odgojuJedan je od temeljnih problema u psihologiji openito, a see (na sustavan nain) od Locka i Rousseau.Suvremena razvojna psihologija zagovara interakcionistiko stajalite. Geni i okolina u meudjelovanju upravljaju naim ponaanjem.No i danas postoje teoretiari koji smatraju da specifni aspekti ponaanja imaju u prvom redu bioloku osnovu, dok drugi smatraju da dominantnu ulogu ima okolina. Odgovor na ovo pitanje nije jo uvijek poznat. Kontinuitet naspram diskontinuitetu Da li se razvoj odvija jednakim ritmom i redom u svim svojim aspektima ili je skokovit?A) Teoretiari kontinuiteta smatraju da se razvoj dogaa glatko i stabilno. B) Razvoj se dogaa na nain da se nova ponaanjanadovezuju na stara vanost ranih iskustava.A) Teoretiari diskontinuiteta smatraju da se razvoj dogaa razliitom brzinom, skokovito. B) Nova ponaanja pojavljuju se neovisno o starima irelevantnost ranih iskustava. Ukoliko se polazi od opaanja onda je razvoj diskontinuiran, ukoliko polazimo od uzroka onda je razvoj kontinuiran.28Normativni nasuprot idiografskom razvojuOdnosi se na istraivai interes:Normativni pristup je usmjeren na istraivanje slinostima koje postoje u razvoju djece. Takav pristup je temeljen na biolokoj osnovi razvoja koja pretpostavlja da se u razvoju dogaaju na predvidljiv nain. Rezultat takvog pristupa je pronalaenje zakonitosti razvoja. Idiografski pristup je usmjeren na prouavanje individualnih razlika koje postoje meu djecom. Ovaj pristup uzima u obzir okolinske imbenike i iskustvo koji modeliraju ponaanje. Istraivanje utjecaja kulturalnih imbenika. Pretpostavka da razliita ponaanja variraju obzirom na kulturu naziva se kulturalni relativizam. 29Stabilnost osobina i ponaanja u vremenu.Dosljednost ponaanja da li je ponaanje rezultat osobina linosti ili je uvjetovano trenutanom situacijom.Relativna vanost pojedinih razvojnih razdoblja postoji li kritini period/i razvoja.Kulturoloke razlike.Promjenjivost drutvenih normi.Usavravanje istraivakih tehnika i metodologije istraivanja.30o Jo neka pitanja razvojne psihologije 4. TEORIJSKI PRISTUPI U PSIHOLOGIJI 4.1. PSIHOANALITIKE TEORIJE 4.1.1 TEORIJA PSIHOSEKSUALNOG RAZVOJA (SIGMUND FREUD, 1856-1939)Struktura linostiId funkcionira prema naelu ugode (refeksne akcije, primarni procesi), rezervoar je psihike energije - libido i destrudo (eros i thanatos),nije u kontaktu sa stvarnou.Ego funkcionira prema naelu realnosti, sredite je intelekta, donosi racionalne odluke, djeluje kroz sekundarni proces. Superego funkcionira prema naelu ideala,predstavlja internalizaciju normi, vrijednosti i stavova, sastavnice: savjest i ego ideal, izvor je osjeaja krivnje.Slika 4.1. Struktura linosti prema S. Freuduhttp://www.simplypsychology.org/Sigmund-Freud.html (preuzeto 03.09.2014.)31Tri razine svijestiSvjesnoPodsvjesnoNesvjesno vana dubinska analizaSlika 4.2. Razine svijesti prema S. Freuduhttp://allpsych.com/psychology101/ego.html (preuzeto 03.09.2014.)32Stalni sukobi izmeu razliitih razina linosti, izazivaju anksioznost. Za uspjeno suoavanje u takvim situacijama koristimo obrambene mehanizme nesvjesni postupci koje ego koristi kako bi iskrivio realnost i izbjegao anksioznost:RepresijaRegresijaSublimacijaRacionalizacijaProjekcijaReaktivna formacijaIdentifkacijaSlika 4.3. Obrambeni mehanizmihttp://www.infotrend.hr/clanak/2013/8/sto-te-ne-slomi,-to-te-ojaca,77,1020.html (preuzeto 03.09.2014.)33FAZE PSIHOSEKSUALNOG RAZVOJAOralna faza (1. god.) Kroz ovu fazu u odnosu majka dijete formira bazino povjerenje to odreuje djetetov kasniji odnos prema vanjskom svijetu (pesimizam, optimizam)Analna faza (2. god.)U ovoj fazi dijete kontrolirajui nagone poinje uspostavljati kontrolu nad tjelesnim funkcijama.Falusna faza (3.-5. god.)Dijete prepoznaje spolnu razliitost, te poinje proces spolne diferencijacije, odnosno formiranje spolnog identiteta, pojava Edipovog kompleksa, Elektrin kompleks. Faza latencije (6-12. god.)Razvoj linosti usmjeren je na vanjski svijet i na uenje.Genitalna faza (12.- god.)Ovom fazom zapoinje formiranje odrasle, genitalne spolnosti. 34DOPRINOS I KRITIKE FREUDOVE TEORIJEDoprinosi:netradicionalna, sveobuhvatna, revolucionarna, koncept obrambenih mehanizama, vanost interakcije uroenih osobina i okoline,Za razvoj su najvanije prve tri faze.Kritike nedovoljno valjana, nejasna,postdiktivni karakter, Oslanja se na nesvjesno to se znanstvenim metodama ne moe opaati, nemogunost operacionalizacije, neprovjerljiva je,pretjerano naglaava instinkte, univerzalna, formiranje superega, linost nije mogue objasniti libidom, temeljena je na radu s pacijentima koji su imali emocionalne potekoe.354.1.2. PSIHOSOCIJALNA TEORIJA RAZVOJA (ERIK ERIKSON, 1902-1994)Istie vanost ega koji se za razliku od Freudovskog pristupa ne razvija iz Ida ve postoji paralelno od roenja.Konfikti u egu najee javljaju zbog neusklaenosti ciljeva. Psihosocijalna teorija istie ulogu okoline i socijalnih iskustava u razvoju linosti.Razvoj je cjeloivotni proces.36STUPNJEVI RAZVOJA - POTRAGA ZA OSOBNIM IDENTITETOM KOJA JE PRAENA SUMNJAMA, LUTANJIMA, EKSPERIMENTIRANJIMA37Slika 4.4. Stupnjevi psihosocijalnog razvoja prema E.Eriksonuhttp://forbesoste.com/tag/erik-erikson/(preuzeto 03.09.2014.) Tablica 1 Razvojne zadae kroz ivotni vijek38Dob Kriza Aktivnosti Ishodi0-1. g. Povjerenje-nepovjerenjeHranjenje Izgradnja osjeaja povjerenja, nade i sigurnosti u svijet koji ga okruuje/ nepovjerenje i naputenost.Bazino povjerenje je osnova izgradnje zdrave linosti. Osnovno pitanje: Da li je drutvo pouzdano ili ne?1.-3. g. Autonomija sram i sumnjaUenje higijene Izgradnje balansa izmeu slobodne volje i autonomije i ogranienja i zabrana. Osnova je izgradnji volje, samokontrole ponaanja, samopouzdanja, hrabrosti. Osnovno pitanje: Treba li mi pomo od drugih ili ne?3.-6. g. Inicijativa -krivnjaIstraivanje Raste mo u odnosu na okolinu, ali i odgovornost. Razvija se osjeaj svrhovitosti naspram, osjeaju krivnje, grenosti, rezignacije. Osnovno pitanje: Jesam li dobar ili zloest?6.-12. g. Marljivost - inferiornostkola i uenje Razvija se marljivost i upornost u kolskom uenju. Rezultat moe biti osjeaj uspjeha i sposobnosti ili neuspjeha i nesposobnosti. Osnovno pitanje:Kako mogu biti dobar u onome to radim?12.-20. g. Identitet konfuzija ulogaDrutveni, vrnjakiodnosiAdolescencija je period formiranja identiteta. Istraivanjem raznih ivotnih uloga i isprobavanje razliitih ponaanja put je ka formiranju identiteta, a cilj je izgradnja vjernosti i odanosti, naspram konfuzije i fanatizma. Osnovno pitanje: Tko sam ja i kuda idem koja je svrha mojega ivota?20.-40. g. Intimnost - izolacijaPartnerski odnosiRazvija se partnerski odnos, povjerenje i samootkrivanje, ljubav i privrenost naspram izolaciji. Osnovno pitanje: Da li sam voljen i hou li dijeliti ivot s drugim?40.-65. g. Plodnost - stagnacijaRad i roditeljstvo Razvija se produktivnost i stvaralatvo, pomaganje bez oekivanja povrata, briga za druge naspram okupiranost sa sobom. Osnovno pitanje:Hou li ikad uiniti neto zaista vrijedno?+ 65. g. Integritet - oajanjeRazmiljanje o ivotuOsobitost je suoavanje sa sobom, svojim uspjesima i neuspjesima. Rezultat je mudrost naspram oajanja i beznaa. Osnovno pitanje:Jesam li proivio ispunjen ivot. Kriza identiteta specifno psihiko stanje koje se javlja u odreenim prelaznim ivotnim periodima u kojem uslijed naruavanja osjeaja kontinuiteta i istovjetnosti nastaju potekoe u osjeaju identiteta. Razvojne krize vode ka viem stupnju psihosocijalne integracije. Nain izlaska iz krize moe biti pozitivan ili negativan.Naelo epigeneze faze razvoja su univerzalne. Sve to raste ima osnovni plan koji se ostvaruje pojavljivanjem dijelova koji imaju svoje vrijeme specifnog utjecaja. Pojavljivanjem svih dijelova postie se funkcionalna cjelina.39EVALUACIJA ERIKSONOVE TEORIJEUvaava ulogu ranog djetinjstva u razvoju, ali istie kontinuitet razvoja kao cjeloivotnog procesa. Uvaava ulogu okoline i drutva u razvoju.Istie vanost ega odnosno svjesnosti.Istie mogunost zdravog i pozitivnog rjeenja krize.Njegova teorija je potaknula brojna istraivanja.Prihvaeni pojmovi identitet, kriza identiteta, ivotni ciklus.Mnoge pojmove ove teorije nije mogue provjeriti (npr. temeljno povjerenje).Navedeni stupnjevi razvoja nisu u potpunosti potvreni. 404.2. TEORIJE O UTJECAJU OKOLINE U UENJA BIHEVIORISTIKE TEORIJE4.2.1. TEORIJA KLASINOG UVJETOVANJAIvan Pavlov (1849-1936) - ruski fziologOpisao je proces klasinog uvjetovanja (respodentno uvjetovanje).Promjene u ponaanju rezultat su procesa uvjetovanja. Uenje zapoinje s jednostavnom refeksom reakcijom (bioloki povezan podraaj i reakcija). Slika 4.5. Pavlovljevi eksperimenti s psomhttp://www.simplypsychology.org/pavlov.html (preuzeto 03.09.2014.)41RESPODENTNO UVJETOVANJEhttp://www.youtube.com/watch?v=hhqumfpxuzI (preuzeto 01.09.2014.)1. faza Uvjetovani podraaj ne izaziva reakcijuBezuvjetni podraajbezuvjetna reakcija2. fazaUvjetovani podraaj bezuvjetna reakcijaBezuvjetni podraaj 3. fazaUvjetni podraajbezuvjetna reakcijaSlika 4.6.Faze uenja respodentnim uenjem42TEMELJNI POJMOVI I POJAVE KOD KLASINOG UVJETOVANJA Uvjetovanje je postupak kojim neki neutralni podraaj koji prirodno nema utjecaja na neko ponaanje, poinje izazivati to ponaanje zbog stvaranja asocijacije s podraajem koji uvijek, prirodno i bezuvjetno izaziva to ponaanje.Bezuvjetni podraaj Podraajni dio refeksa koji uvijek izaziva respodentno ponaanje. Bezuvjetna reakcija Reakcijski dio refeksa koji je uvijek izazvan odreenim podraajem. Uvjetovani podraaj Neutralni podraaj koji poinje izazivati reakciju putem procesa uvjetovanja u kojem je konzistentno uparivan s drugim podraajem koji prirodno izaziva tu reakciju. Uvjetovanje formiranje veze izmeu neutralnog podraaja i bezuvjetne reakcije.Uvjetovanje vieg reda formiranje uvjetovane reakcije na temelju ve formirane.Diskriminacija podraaja sposobnost razlikovanja dva slina podraaja.Generalizacija podraaja podraaji koji su slini uvjetovanom podraaju izazivaju bezuvjetnu reakciju. Respodentno gaenje nestajanje uvjetovane reakcije.43Znaaj uvjetovanja za ljudsko ponaanje (Watson i Rayner, 1920; Jones, 1924)Eksperimenti na 11.-mjesenom Albertu.Eksperiment na trogodinjem Peteru. Slika 4.7. Prikaz klasinog uvjetovanjahttp://www.authorstream.com/Presentation/pramilaravi-1741357-pavlov/(preuzeto 03.09.2014.)444.2.2. TEORIJA OPERANTNOG UVJETOVANJABurrhus Federic Skinner (1904-1990) ameriki psiholog koji je dao najvei doprinos biheviorizmu. Ova teorija ima znaajnu ulogu u razumijevanju djejeg ponaanja i uenja. Operantno ponaanje rezultat je posljedica koje to ponaanje za dijete ima.Posljedica koja poveava vjerojatnost pojavljivanja nekog ponaanja naziva se potkrepljenje: Pozitivno potkrepljenje potkrepljujua posljedica koja ukljuuje pojavljivanje neeg ugodnog nakon odreenog ponaanja. Negativno potkrepljenje potkrepljujua posljedica koja ukljuuje otklanjanje neeg neugodnog nakon odreenog ponaanja.Kazna posljedica koja smanjuje vjerojatnost pojavljivanja odreenog ponaanja. Pozitivna kazna kanjavajua posljedica koja ukljuuje pojavu neeg neugodnog nakon odreenog ponaanja (npr.loa ocjena)Negativna kazna kanjavajua posljedica koja ukljuuje uklanjanje neeg ugodnog nakon odreenog ponaanja (zabrana igranja u dvoritu). 45SKINNEROVA KUTIJA46Slika 4./. .robleskaSkinnerova k$tijahttp://www.sipl0ps0cholog0.org/operant!conditioning.htl (pre$zeto %&.%'.(%14.# 4.2.3. TEORIJE O UTJECAJU OKOLINE I UENJA- JO NEKI OBLICI UENJA-Privikavanje (habituacija) najjednostavniji oblik uenja koji je rezultat privikavanja na neki podraaj i u kojem nestaje refeksna reakcija (npr trzanje na intenzivan i iznenadan zvuk).Diskriminacijsko uenje prilagoavanje ponaanja prema podraaju koji upuuje na mogue potkrepljenje ili kanjavanje (isto ponaanje nema iste posljedice u razliitim kontekstima npr. u dvoritu i u koli). 474.3. TEORIJA SOCIJALNOG UENJA Albert Bandura (1925 -) Utemeljitelj socijalno kognitivno razvojne teorije.Ujedno je i bihevioristika, ali i neobihevioristika. Razvoj se dogaa u interakciji s okolinom, ali zahvaljujui kognitivnim procesima (opaanje, panja, pamenje). Openito opaa opaa ponaanje modela, stvara kognitivne reprezentacije i predvia da e isto ponaanje dovesti do istih ili slinih posljedica po njega uenje opaanjem. Uenje opaanjem temelji se na dvije pretpostavke:Ponaanje modelaPromatranje ili predvianje posljedica ponaanja modela:Posredno potkrepljenje/posredna kazna potkrepljujua/kanjavajua posljedica koje doivljava opaa gledajui potkrepljivanje/kanjavanje modela. 48OBLICI SOCIJALNOG UENJAModeliranje promatranje modela i modeliranje vlastitog ponaanja.Imitacija oponaanje bez razumijevanja:Protuimitacija (inhibicija odgovora)Selektivna imitacija.Uenje promatranjem na temelju promatranja ponaanja i posljedica koje izaziva, ponaanje se usvaja ili ne.Simboliko uenje uenje na temelju verbalne pouke.http://www.youtube.com/watch?v=N_hQTGR8YqI 49OSOBITOSTI UENJA OPAANJEMNema vlastitog pokuaja (promatra se model).Nema direktnog potkrepljenja ili kanjavanja.Odvija se na simbolikom, unutarnjem planu.Procesi koji stoje u osnovi uenja po modelupanjapamenjeizvoenjemotivacija.Uenje se temelji na kognitivnim procesima panje i pamenja i odvija se na unutarnjem, simbolikom planu. Izvoenje neke aktivnosti po utjecajem je kognitivnih sposobnosti pojedinca i njegovih motivacijskih procesa (kognitivistiki pristup razvoju).Eksperimenti s lutkom Bobo. https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&uact=8&ved=0CBsQ3ywwAA&url=http%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhHHdovKHDNU&ei=_9AEVPbIO6aO4gTuqoCIBw&usg=AFQjCNEQu9alHB7jtJ6ESX-Qv62RfmP3PQ&bvm=bv.74115972,d.bGE (preuzeto 01.09.2014.) 50UZAJAMNI RECIPRONI DETERMINIZAM SLIKA RAZVOJ SE DOGAA U UZAJAMNOJ INTERAKCIJI TRI ELEMENTA51Slika 4.'. Razvoj kao recipro1ni deteriniza4.4 KOGNITIVISTIKO-RAZVOJNE TEORIJE4.4.1. PIAGETOVA TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJAJean Piaget (1896-1980) biolog i zoolog. Razvio je genetiku epistemologiju daje odgovor kako nastaje spoznaja, na kojim mehanizmima se temelji i kako se razvija.Temeljni pojmoviKognitivne strukture/sheme mentalne strukture koje stvaramo kako bi reprezentirali, organizirali i interpretirali svoja iskustva, te na njih reagirali.Fleksibilnost shema oituje se:U prilagodbi s obzirom na situaciju u kojoj se dijete nalazi.U mijenjanju i razvoju tijekom razvojnih perioda.Uroene funkcije bioloki uvjetovane tendencije organiziranja spoznajnih struktura. Uroene dispozicijiFunkcionalne invarijanteEkvilibracija samoregulacija u svrhu uspostavljanja ravnotee izmeu kognitivnih struktura i okoline i izmeu razliitih shema.52KOGNITIVNE SHEME (PSIHOLOKA STRUKTURA) POVEZANI SUSTAVI ZNANJA KOJI INE TEMELJ INTELIGENTNOG PONAANJAKognitivne shemeBihevioralne sheme (1. 1,5. g.) uopeni i uvjebani sklopovi ponaanja pomou kojih dijete upoznaje svijet. Temelje se na fzikim aktima i perceptivnim informacijama.Simbolike sheme (2. 6. g.) temelji se na internalizaciji i mentalnoj reprezentaciji. Fenomeni odgoene imitacije i simbolike igre.Operacione sheme (7. g.) temelji se na internaliziranim, mentalnim radnjama koje slue za rjeavanje problema, temelje se na loginom rasuivanju.53UROENE FUNKCIJE BIOLOKI UVJETOVANE ZAKONITOSTIOrganizacija tenja ka integraciji kognitivnih shema u sve sloenije sheme (povezivanje znanja u sve sloenije konstrukte).Adaptacija prilagoavanje okolinskim uvjetima u svrhu uinkovitog reagiranja, temelji se na komplementarnim procesima:Asimilacija interpretacija novih iskustava na temelju postojeih shema.Akomodacija prilagoavanje kognitivnih shema novim iskustvima. 54EKVILIBRACIJA TENJA KA RAVNOTEI (RAZUMIJEVANJU)Pokreta je kognitivnog razvoja tenja uspostavljanja ravnotee izmeu znanja i iskustva.Odgovorna je za organizaciju razvoja.Objanjava smjer razvoja, smjer je uvijek uzlazni, to znai da i ponaanje postaje sve efkasnije s obzirom na zahtjeve okoline. Nerazumijevanje potie potrebu za razumijevanje (postignue spoznaje). Svako uspostavljenje ravnotee predstavlja viu razinu razvoja. 55POKRETAI KOGNITIVNOG RAZVOJABioloko sazrijevanje (maturacija).Iskustvo (fziko i socijalno).Samoaktivnost djeteta (oituje se u asimilaciji i akomodaciji).Ekvilibracija (pokreta, organizator, osigurava uzlazni smjer razvoja).Razvoj je aktivan proces tijekom kojeg dijete aktivno konstruira svoju spoznaju (svoje razumijevanje okoline). Djetetovo razumijevanje temelji se na asimilaciji (prilagoavanje informacija ve postojeim shemama) ili/i akomodaciji (prilagoavanje shema novim informacijama).Procesi aktivnog konstruiranja, razumijevanja dogaaju se u interakciji s okolinom.56FAZE KOGNITIVNOG RAZVOJASenzomotorni periodTemelj spoznaje je tjelesna interakcija djeteta s okolinom, tako dijete stvara bihevioralne sheme. Dijete odvaja ja od drugih i stjee temeljne spoznaje o sebi kao nositelja aktivnost. Predoperacijski periodDijete poinje razumjeti uz pomo predoavanja, zamjenjuje objekte simbolima i mentalnim akcijama. Intenzivno ui govoriti.Period konkretnih operacijaMentalne operacije omoguuju logiko rjeavanje problema s konkretnim objektima.Period formalnih operacijaLogiko rezoniranje u rjeavanju apstraktnih i hipotetikih zadataka.57DOPRINOS PIAGETOVE TEORIJE KOGNITIVNOG RAZVOJANajprisutnija i najutjecajnija teorija (do 2000g. 4600 publikacija koje se oslanjaju na njegovu teoriju).Opseno i temeljito objanjava kvalitativne i kvantitativne promjene u razvoju.Promjene koje se dogaaju rezultat su djelovanja i biolokih i socijalnih faktora, ali i aktivnosti djeteta.Razvoj je progresivna decentracija.Razvoj je shvaanje stalnosti u kontekstu stalnih promjena.584.4.2. MODELI OBRADE INFORMACIJA Pretpostavljaju da je ljudska spoznaja sastavljena od tri dijela:Informacija koja kroz osjetilni sustav ulazi u organizam - ulazMozgovni procesi koji obrauju informaciju, usporeuju je s prethodnim iskustvom, modifciraju.Ponaanje odnosno izlaz u obliku socijalnih interakcija, govora, pisanjaOvaj pristup je jedan od vodeih pristupa u istraivanju ljudske spoznaje te rezultira novim interdisciplinarnim podrujem kognitivna znanost.594.4.3. SOCIOKULTURNI MODELI RAZVOJASociokulturni modeli razvoja pokuavaju odgovoriti na pitanje kako socijalno iskustvo djeteta utjee na kognitivni razvoj.Tim pitanjem najvie se bavio Lav Vigotski.Kultura je vrlo znaajna odrednica djejeg razvoja.Kultura doprinosi djejem kognitivnom razvoju na sljedei nain:Od kulture dobivaju znanje kao sadraj miljenja.Od kulture usvajaju naine i procese miljenja odnosno orue intelektualne prilagodbe. U interakciji s drugima, osobito s roditeljima, dijete ui rjeavati probleme, pri emu su za Vigotskog najvanije govorne interakcije. Spoznajni razvoj rezultat je dijalektikog procesa.Jezik je sredstvo intelektualne prilagodbe, od vanjskog govora do internalizacije.Suvremeni razvojni psiholozi sve vie uvaavaju ulogu ireg drutvenog konteksta za razvoj (Hofsted, Triandis). 604.5. ETOLOKA TEORIJAKonrad Lorenz (1903-1989) i Nik Tinbergen (1907-1988) dobitnici Nobelove nagrade (1973). Naglaava znaaj evolucije. Pretea Darwin.Socijalno ponaanje ima bioloko, evolucijsko porijeklo.Temeljna teza: ponaanje je determinirano:Neposrednim, individualno iskustvom objanjava uporabu drutveno korisnog i djelotvornog ponaanja.Evolucijskim iskustvom, iskustvom vrste iskustvo koje je bilo vano u procesu selekcije, opstanka (primjer inteligentnog ponaanja).61U istraivanjima naglasak na genetskim mehanizmima koji uvjetuju prenoenje obrazaca ponaanja s generacije na generaciju. Takvi obrasci ponaanja u osnovi kojih stoje neuroloki mehanizmi (obrasci uobiajenog ponaanja) javljaju se na specifan podraajni znak (uroeni poticajni sklop), npr. rituali parenja kod riba.Lorenz je predloio hidrauliki model kojim objanjava funkcioniranje instikata mehanizam neuroloki, motoriki i hormonalni prevode energiju u konkretnu, tono odreenu akciju.Ponaanja koja su bioloki uvjetovana pokazuju sljedee zakonitosti:univerzalna su,ne ue se,stereotipna su,okolinski imbenici na njih vrlo malo mogu utjecati.62Socijalni utjecaj -uenje ovisi o razvojnom periodu kada se utjecaj dogodio kritini periodi (uenje jezika, uenje spolne uloge).Utiskivanje bioloki proces tijekom kojeg dojene razvija privren odnos prema majci. Razvija se kao rezultat uzajamne privlanosti izmeu majke i djeteta. Uzajamno reagiranje na pogled, pokret, gukanje stoji u osnovi razvoja privrenosti izmeu skrbnika i djeteta.Zakljuak privrenost za majku je bioloki uvjetovana.Sociobiologija E. O Wilson prvi je formalizirao ideju da socijalno ponaanje moemo objasniti evolucijom i nazvao tu teoriju sociobiologijom. Osnovne pretpostavke:geni su odgovorni ne samo za tjelesne znaajke, ve i za socijalno ponaanje, ukoliko je vano za preivljavanje,nai socijalni zakoni u skladu su s ponaanjima koja osiguravaju opstanak (zabrana incesta, ubojstva i sl.) drutveno prihvatljiva ponaanja su ujedno i bioloki opravdana.63UTJECAJ ETOLOKOG PRISTUPAJohn Bowlby (60.70.80.-g) - Teorija privrenosti Osnovna teza - kvaliteta ostvarene privrenosti prediktivna je za prilagodbuRazvoj privrenosti1. (roenje - 2. mj.) Nediskriminativne socijalne reakcije- panja nije usmjerena iskljuivo prema majci2. (2. mj. - 7. mj.)Diskriminativne socijalne reakcije manifestira poseban interes za majku3. (8.mj 24. mj.)Usmjerena privrenost oprez od nepoznatih i prosvjed od odvajanjaIstraivanja Mary Ainsworth, 1973Istraivanja djeje agresijeIstraivanja prosocijalnog ponaanjaInterakcije s vrnjacima644.6. EKOLOKI MODEL RAZVOJAUrie Bronfenbrenner (1917-2005) Autor teorije ekolokih sustavaVrlo je utjecajan ekoloki pristup u istraivanju razvoja.Temelji se na pretpostavci:Razvoj se dogaa u okolinskom kontekstu. Meudjelovanje djetetovih obiljeja (tjelesni izgled, intelektualne sposobnosti) i obiljeja okoline (fzike karakteristike, socijalni kontekst) vano je za razumijevanje razvoja.Razvoj se promatra kroz interaktivan utjecaj razliitih razina sustava koji tu okolinu ine.65Slika 4.10. Ekoloki model razvoja (http://clarityrising.wordpress.com((Preuzeto 03.09.2014.)66EKOLOKI SUSTAVI Mikrosustav ini obitelj, vrti, kola.Mezosustav ini odnosi izmeu elemenata mikrosustava.Egzosustav ine prijatelji, proirena obitelj, susjedi, kolege na poslu.Makrosustav ini iri kulturni kontekst, kultura i supkultura kroz sustav vjerovanja, stavova, tradiciju, politiki i gospodarski sustav. 674.7. PROCESNI MODEL (BELSKY, 1984)Procesni model determinanti roditeljskog ponaanja iroko je prihvaen kao teorijski okvir za istraivanje roditeljstva i razvoja djeteta.Osnovna mu je karakteristika prepoznavanje vanosti oba roditelja te njihve interakcije u razvoju djeteta. Roditeljsko ponaanje moe biti odreeno brojnim initeljima:Individualne osobine roditelja (spol, osobine linosti, njihovi odnosi s roditeljima, znanja i uvjerenja;Karakteristike djeteta (spol, dob, sposobnosti);Kontekstualni initelji, izvori stresa i podrke (brani odnosi, socijalna mrea i podrka, radno mjesto).Mogue je razlikovati:Tendencije u ponaanju koje su fksne omoguuju preivljavanje djece u specifnom okruenju npr. obiteljskom.Tendencije u ponaanju koje su prilagodljive ponaanje koje je naueno i koje im omoguuje prilagodbu na nove uvjete.682aritalRelationsBELSKY PROCESNI MODEL DETERMINANTI RODITELJSKOG PONAANJADevelopentalHistory.ersonalit0 .arenting3hild3haracteristics4ork3hildDevelopmentSlika 4.11. Procesni model determinanti roditeljstva(Izvor: elsky! ". (1#$4%. &'e determinants o( parentin): * process model. Child Development. ++! $,-#$.%Social.et/ork4.8. NEKE NOVIJE TEORIJE RAZVOJA- RAZVOJNA TEORIJA SOCIJALIZACIJE U GRUPI (HARRIS, 1995)70Kultura i ira drutvena zajednicaOsobnost roditeljaOdnos vrnjaka prema djetetuStil roditeljstva i odnos roditelja prema djetetuPonaanje djeteta izvan obiteljskog doma, odnosi s vrnjacimaPonaanje djeteta u obiteljskom domu, odnos roditelj-dijeteOsobnost odrasle osobeOsobnost djetetaNasljeeSlika 4.1(. Razvojna teorija socijalizacije $ gr$piKLASINE TEORIJE SOCIJALIZACIJE71Kultura i ira drutvena zajednicaOsobnost roditeljaOdnos vrnjaka prema djetetuStil roditeljstva i odnos roditelja prema djetetuPonaanje djeteta izvan obiteljskog doma, odnosi s vrnjacimaPonaanje djeteta u obiteljskom domu, odnos roditelj-dijeteOsobnost odrasle osobeOsobnost djetetaNasljeeSlika 4.1&. 5lasi1ne teorije socijalizacijePOSTAVKE RAZVOJNE TEORIJE SOCIJALIZACIJE U GRUPI I KRITIKEPostavkeRoditeljsko ponaanje nema efekte na razvoj djeje linosti.Vrnjaka skupina (grupni vrnjaki odnosi) igra vanu ulogu u razvoju djeje linosti.Dijadni odnosi su odreeni situacijom pa prema tome specifni to znai da imaju samo privremeno znaenje. KritikeNije nova teorija (Sullivan, Bronfenbrenner).Ulogu vrnjaka prepoznaju i drugi teoretiar.Metodoloki nedostatak takoer upitan.Nije opravdano tretirati obiteljske i vrnjake odnose odvojeno postoji vrsta veza.Teza da razliita djeca iz iste obitelji razvijaju drugaije oblike ponaanja zbog uloge nasljea netono.725. METODE ISTRAIVANJA U RAZVOJNOJ PSIHOLOGIJI5.1. Znanstveno istraivanje- metoda koja se provodi tijekom planiranja i provoenja istraivanja, a koja je u skladu sa sustavnim, unaprijed odreenim pravilima:sustavnost, objektivnost, kontrola, verifkacija i opreznost u generaliziranju.U znanstvenim istraivanjima teorijski koncepti imaju znaajnu ulogu:U organiziranje informacija, predvianju novih zakonitosti, temelj su novih postavljenih hipoteza.Hipoteza: pretpostavljena veza izmeu pojave i initelja za kojeg se pretpostavlja da na nju utjee. Ta pretpostavka jo nije potvrena. Zadatak je znanstvenih istraivanja provjeravanje postavljenih hipoteza.Varijabla: bilo koji imbenik koji moe poprimiti razliite vrijednosti na nekoj dimenziji. Razlikujemo:Zavisnu varijablu: pojava koja se u istraivanju promatra i za koju smatramo da je pod utjecajem nezavisne varijable.Nezavisnu varijablu: pojava koju namjerno unosimo u eksperiment, kojom manipuliramo i za koju smatramo da utjee na zavisnu varijablu. Objektivnost: znaajka je znanstvenog istraivanja koja se odnosi na nepristranost tijekom istraivanja, odnosno neovisnost o subjektivnim initeljima:Mjerljivost razliitih aspekata ponaanja kao i initelja koji na njih utjeu. 735.2. Metode prikupljanja podatakaMetoda sustavnog opaanjaOpaanje u prirodnim uvjetima (nemanipulativna okolina)Opaanje u laboratorijskim uvjetimaOpaanje dogaaja (biljeenje pojave kada se dogodi)Intervalno opaanje (biljeenje pojave u odreenim intervalima)Metoda izvjeivanja i samoizvjeivanja druge osobe izvjeuju o razvoju djeteta ili samo dijeteIntervju strukturirani, polustrukturirani, kliniki intervjuhttps://www.care.com/a/interview-questions-for-all-types-of-care-jobs-1112021602 (preuzeto 17.09.2014)Testovi i upitniciProjektivne tehnike interpretacija polustrukturiranog ili nestrukturiranog materijalaStudija sluajaPrikupljanje informacija o nekoj osobi iz razliitih izvora745.3. Vrste/strategije istraivanjaDeskriptivno istraivanjePrvi korak u istraivanjimahttp://www.youtube.com/watch?v=vSyPlcApeQk (preuzeto 17.09.2014)Korelacijsko istraivanjeSvrha je otkrivanje veza i odnosa izmeu varijabli, temelji se na mjeri korelacijehttp://www.youtube.com/watch?v=ftFHy1TTvKU (preuzeto 17.09.2014)Eksperimentalno istraivanjeCilj je otkriti uzrono-posljedine vezeZavisna i nezavisna varijablaVrste eksperimentaLaboratorijski eksperiment, prirodni eksperiment, eksperiment u prirodnim uvjetima, eksperiment s ukljuivanjem/iskljuivanjem NZVhttp://www.youtube.com/watch?v=yMn2bCBjUC4 (preuzeto 17.09.2014)755.4. Nacrti razvojnih istraivanjaLongitudinalni nacrtIstraivanje posljedica ranih iskustava.Istraivanje stabilnosti ponaanja ili crte linosti.Problemi:osipanje, zastarijevanje mjernih instrumenta. operacionalizacija i mjerenje iste pojave u razliito doba, dugotrajni.Transverzalna istraivanja Zahtijeva manje vremena.Problemi:nije mogue istraiti utjecaj ranih iskustava i stabilnosti pojave. problem uinka kohorte (jedinstveni utjecaj na neku generaciju, npr. tehnoloki napredak, kojeg je teko razluiti od utjecaja dobi).Krino-sekvencijalni nacrtIstraivaka metoda koja kombinira longitudinalne i transverzalne nacrte.Mikrorazvojna istraivanjaPromatranje malog broja ispitanika i vanih razvojnih promjena u tijeku njihova odvijanja. 765.5. Ostale istraivake taktikeMeukulturalna istraivanja istraivanje utjecaja kulture na neke aspekte razvoja.Komparativna istraivanja istraivanje provedeno na neljudskim vrstama u svrhu prikupljanja relevantnih informacija za ljudski razvoj.775.6. ETIKI PROBLEMIEtiki standardi za provoenje istraivanja s djecomNeopasni postupci;Pristanak roditelja, nastavnika i djece na ispitivanje;Obavijeteni pristanak;Dodatni pristanakosobe ije je u meudjelovanju s djetetom predmet istraivanja;Poticanje na sudjelovanje u istraivanja;Obmana;Anonimnost;Uzajamna odgovornost;Ugroenost;Nepredvidive posljedice;Povjerljivost;Pruiti djeci objanjenje o svrsi istraivanja i njihovoj ulozi u istraivanju;Znaenje nalaza.78Mjere zatiteRecenzija strunjakaPristanak roditelja, uitelja Uklanjanje neeljenih efekataZatita i tajnost podatakaInformiranje o rezultatima istraivanjaInformiranje o svrsi istraivanjaEtiki kodeks istraivanja s djecom (Duli, 2003) Etiki kodeks istraivanja s djecom (Ajdukovi i Kolesari (ur.), 2003)79