WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

1. ODNOS GRAANSKOG I TRGOVAKOG PRAVA (ESEJSKO)

Postoje dvije varijante ovog odnosa. Dualistika varijanta se sastoji u

potpunom odvajanju trgovakog od graanskog prava (Francuska,

Njemaka, eka). Druga varijanta je monistika prema kojoj se zadrava

jedinstvenost graanskog prava za sve vrste subjekata i pravnih poslova sa

eventualnim odstupanjima za privrednopravne subjekte i poslove (Italija,

vicarska). Monistika varijanta je prihvaena u ZOO-u.

2. PRAVNI OBIAJ

Pravni obiaji su pravila ponaanja koja su se formirala u drutvenoj

zajednici na osnovu nekog ponavljanjem utvrenog shvatanja, a

zakonski im je propis svojom normom direktno ili indirektno dao

pravni karakter.

Pravni obiaj kao izvor prava mora sadravati 2 elementa:

materijalni, koji pokazuje da je drutvena praksa koja se manifestuje

kao vrenje ili nevrenje odreenih radnji dovoljno esta, stalna i

jednolina.

psiholoki (opinio iuris sive necessitatis), tj. uvjerenje da se radi o

opeobaveznom pravilu ponaanja.

Iz navedenog slijede 2 osnovne karakteristike pravnih obiaja:

Pravni obiaji su subordinirani zakonskom pravu jer vae samo

onda ako ih zakon priznaje.

Pravni obiaji su supsidijarni pravni izvor, tj. u obzir dolaze samo

ako odreeni odnos nije u cjelini normiran propisom, a pravni obiaj

nije protivan naelima na kojima se zasniva pravni poredak odreene

zajednice. Pravni obiaji su izvor naeg graanskog prava.

Na podruju obveznih odnosa primjenjuju se tzv. trgovaki obiaji. Ako su

kodificirani nazivaju se uzansama. Nastaju kao proizvod ponavljanja i

ujednaavanja poslovne prakse uesnika u pravnom prometu. Ako se

primjenjuju na promet svih vrsta robe nazivaju se opim uzansama. U

suprotnom, radi se o posebnim uzansama. Pravni obiaji su pravila

ponaanja koja su se formirala u drutvenoj zajednici na osnovu nekog

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

ponavljanjem utvrenog shvatanja, a zakonski im je propis svojom normom

direktno ili indirektno dao pravni karakter.

3. PREOBRAAJNO PRAVO (ESEJSKO)

Pod preobraajnim pravom podrazumijeva se ovlatenje pravnog

subjekta da jednostranom izjavom volje zasnuje, promijeni ili okona

graanskopravni odnos sa drugim subjektom bez njegovog

pristanka.

Prema uincima koje izazivaju, preobraajna prava se mogu podijeliti na:

preobraajna prava nastanka graanskopravnog odnosa (npr. prihvat

ponude, okupacija).

preobraajna prava promjene graanskopravnog odnosa (npr. pravo

izbora kod alternativnih obaveza).

preobraajna prava prestanka graanskopravnog odnosa (npr. otkaz

ugovora, opoziv punomoi, pravo pobijanja ugovora itd).

Osim termina preobraajno pravo koriste se i nazivi potestativno pravo i

pravna mo. Preobraajna prava mogu nastati na osnovu zakona ili

ugovora. U pravilu su vezana za prekluzivni rok (prestaju ako se ne

ostvare u tom roku).

U pravnoj znanosti preovladava miljenje da su preobraajna prava vrsta ili

tip subjektivnih prava. Presudna znaajka koja opravdava njegovo

svrstavanje u red subjektivnih prava je u tome to mu sadraj ini ovlatenje

koje pripada subjektu u graanskopravnom odnosu na osnovi zakona ili

ugovora.

4. SIMULACIJA (ESEJSKO)

Pod simulacijom se podrazumijeva prividno sklapanje pravnih

poslova. Moe biti apsolutna i relativna.

Apsolutna simulacija se sastoji u sklapanju fiktivnog pravnog posla radi

izbjegavanja propisa, prevare treeg lica ili u neku drugu svrhu. Dakle, kod

apsolutne simulacije stranke sklapaju pravni posao, a uistinu ne ele nikakav

pravni posao.

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

Relativna simulacija je sklapanje prividnog pravnog posla da bi se njime

prikrio neki drugi posao. Prividni posao naziva se simuliranim, a prikriveni

disimuliranim poslom. Simulirani posao je nitav, a disimulirani valjan

pod uvjetom da su za to ispunjene sve potrebne pretpostavke.

5. KONVALIDACIJA (ESEJSKO)

Konvalidacija je osnaenje nevaljanih pravnih poslova, tj. sluaj kada

nevaljan pravni posao naknadno postane valjan.

Nitavi pravni poslovi u naelu ne mogu konvalidirati. Izuzeci su u

slijedeim sluajevima:

Zabranjeni pravni poslovi e konvalidirati ako se ispune 2 pretpostavke:

da je zabrana manjeg znaenja.

da je posao izvren.

Zelenaki pravni posao e konvalidirati ako se ispune 3 pretpostavke:

da oteeni istakne zahtjev da se njegova obaveza smanji na pravian

iznos.

da takav zahtjev podnese u roku od 5 godina od sklapanja posla.

da sud udovolji tom zahtjevu, a udovoljie mu ako je to mogue.

Pobojni pravni poslovi u naelu mogu konvalidirati. Stranka u ijem

interesu je pobojnost ustanovljena odluuje da li e se koristiti pravom

ponitenja posla ili ne. Ako se odrekne tog prava, ili u zakonskom roku ne

podigne tubu na ponitenje, pravni posao e konvalidirati. Posao koji je

pobojan zbog ograniene poslovne sposobnosti stranke, konvalidirae i u

sluaju naknadnog odobrenja takvog posla od strane zakonskog zastupnika

ili od same stranke koja je u meuvremenu stekla punu poslovnu

sposobnost. Mogunost konvalidacije izuzetno zavisi i od volje druge strane,

npr. kod zablude ako je suugovaratelj strane u zabludi spreman izvriti

ugovor kao da zablude nije bilo.

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

6. FIKCIJA IZJALOVLJENJA UVJETA

Kao to ZOO za odreeno postupanje uvjetno optereenog vee fikciju

ispunjenja uvjeta, isto tako pravilno ZOO vee fikciju izjalovljenja uvjeta

za odreeno postupanje uvjetno ovlatenog. ZOO u lanu 74. stav 4.

odreuje: '' ... smatra se da (uvjet) nije ostvaren ako njegovo

ostvarenje, protivno naelu savjesnosti i potrnja, uzrokuje strana u

iju je korist odreen''.

7. AD SOLEMNITATEM

Raspravljajui o obliku pravnih poslova, normalno se namee misao zato se

kod nekih poslova zahtijeva odreeni oblik. Redovito se oblik trai za

valjanost odreenog posla. To znai da e posao biti nitav ako nije

zakljuen u odreenom obliku. Npr. ugovor kojim se prenosi pravo vlasnitva

na nekretninama mora biti nainjen u pisanim obliku. To je oblik ad

solemnitatem.

8. POZITIVNI POGODBENI INTERES

Savjesni suugovaratelj ima pravo na naknadu samo tzv. negativnog

pogodbenog interesa. To znai da mu se naknauje samo ona teta koju trpi

zbog toga to je vjerovao u valjanost ugovora. Meutim, negativni pogodbeni

interes mora i iz razloga pravednosti biti limitiran i po obimu i po visini. On

ne bi smio prei granice pozitivnog pogodbenog interesa, a to znai da ne bi

smio prei granicu koristi koju bi imao savjesni kontrahent da je ugovor

ispunjen u sadrzaju u kojemu je zakljucen, tj. Korist koju bi postigao da

ugovor nije pobijen.

9. UNIVERZALNA I SINGULARNA SUKCESIJA (PRIMJERI)

Univerzalna sukcesija je prelaz svih prava (i obaveza) od prethodnog

na novi subjekt (npr. nasljeivanje za sluaj smrti).

Singularna sukcesija je prelaz pojedinanog prava (ili obaveze) sa

prethodnog na novi subjekt (npr. vlasnivo jedne stvari, jedna trabina

itd.).

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

10. ORIGINARNO I DERIVATNO STJECANJE

Originarno ili izvorno sticanje prava vlasnitva podrazumijeva

sticanje koje se ne zasniva na pravu vlasnitva prethodnika. Kao

originarni naini sticanja mogu se izdvojiti: dosjelost, sticanje od nevlasnika,

prerada, spajanje i mijeanje, graenje na tuem zemljitu, odvajanje

plodova, okupacija, sticanje na osnovu odluke dravnog organa

(eksproprijacija, komasacija, arondacija) i dr. (npr.uzurpacija, nalaz blaga).

Derivativno je sticanje kod kojeg sticatelj svoje pravo vlasnitva

izvodi iz prava svog prethodnika. Za derivativno sticanje vlasnitva

potrebne su 3 prepostavke: vlasnitvo prethodnika, titulus (naslov) sticanja i

modus (nain) sticanja.

11. GRAANSKOPRAVO U OBJEKTIVNOM SMISLU

Graansko pravo u objektivnom smislu je grana privatnog prava koja

kao skup pravnih pravila ureuje one imovinske odnose u koje ljudi

ulaze povodom stvari, inidbi ili imovine.

12. PANDEKTNI SISTEM

Pandektni sistem razvijen je u njemakoj pravnoj teoriji i primijenjen u

njemakom Graanskom zakoniku iz 1896. godine. Sastoji se od 5 dijelova:

opi dio, obvezno pravo, stvarno pravo, porodino pravo i nasljedno pravo. U

savremenoj nauci prednost se daje pandektnom sistemu.

13. PRAVNE INJENICE

Pravne injenice su injenice za koje pravo vee postanak, promjenu

ili prestanak pravnog odnosa, a u vezi s tim postanak, prestanak ili

promjenu subjektivnih prava. Pravne injenice se dijele s obzirom na

postanak i s obzirom na funkciju u normiranju samog graanskopravnog

odnosa.

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

14. PRESUMTIO IURIS

Presumpcija je pravna injenica koja se smatra dokazanom dok se ne

dokae suprotno. Kao presumpcija se moe tretirati samo ona pravna

injenica koju je propis odredio. Takva injenica zove se pravna

presumpcija (praesumptio iuris). Osim pravne presumpcije koja se uvijek

moe oboriti dokazom, postoji i tzv. neoboriva presumpcija koja se naziva

pravna presumpcija i o pravu (praesumptio iuris et de iure). Neoboriva

presumpcija znai da se neka injenica smatra po propisu kao dokazana, a

protivdokaz uope nije dozvoljen (npr. poznavanje stanja u zemljinim

knjigama).

15. POJAM I KARAKTERISTIKE INIDBE (ESEJSKO)

inidba ili predmet obaveze je svaka pozitivna ili negativna ljudska

radnja koju je dunik na osnovu obaveznog odnosa duan izvriti

vjerovniku. Dok je stvar objekat stvarnopravnih odnosa, inidba je

objekat obaveznopravnih odnosa.

Da bi se neka radnja ili proputanje smatralo inidbom, mora imati slijedee

pravne karakteristike:

inidba mora biti ljudska radnja. Djelovanje koje potie od

elementarne sile, ivotinje ili automata nije inidba. Pokreti automata

smatraju se radnjom njegovog vlasnika.

inidba mora imati imovinski karakter. Imovinski karakter inidbe

znai da se njeno ispunjenje direktno ili indirektno oituje u promjeni

imovinske mase jedne ili obiju stranaka.

inidba mora biti objektivno mogua. Obaveza ne nastaje ako je

inidba u trenutku sklapanja pravnog posla bila objektivno nemogua.

To je tzv.prvobitna nemogunost inidbe. Obaveza ne konvalidira ako

je prvobitna nemogunost inidbe naknadno otpala. Ako je prvobitno

mogua inidba postala nemogua bez krivice dunika, obaveza se

gasi. U suprotnom sluaju pretvara se u odgovornost za tetu.

Subjektivna nemogunost inidbe znai da je inidba nemogua samo

za odreeni subjekat. Subjektivna nemogunost ne ukida obavezu, ve

je pod odreenim pretpostavkama pretvara u odgovornost za tetu.

inidba mora biti pravno dozvoljena, ne smije se protiviti naelima

drutvenog ureenja, prisilnim propisima niti moralu drutva.

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

inidba mora biti odreena ili barem odrediva. inidba je

odreena kada je u svim pojedinostima tano oznaena,

individualizirana. (npr.plaanje novane svote u iznosu od 50 KM).

inidba je odrediva kada u samom postanku obaveze nije tano

odreena, ali pravni posao sadri podatke pomou kojih se ona moe

odrediti ili su stranke ostavile treoj osobi da je odredi. Meu odredive

inidbe spadaju alternativne, fakultativne i generike inidbe.

16. KARAKTERISTIKE IMOVINE

Jedinstvenost ili jedinstvo imovine znai da pravni subjekt moe imati

samo jednu imovinu. Nosilac imovine ne moe svoju imovinu samovoljno

razdijeliti u pojedine grupe, pa za svaku od tih grupa zasnovati poseban

pravni reim. Kada bi se to dozvolilo, vjerovnik nikada ne bi znao iz koje se

imovinske grupe moe i smije namiriti. Meutim, pravni poredak dozvoljava

da se unutar jedinstvene imovine razlikuju pojedini fondovi koji slue

postizanju posebnih ciljeva, ne dirajui time u osnovne funkcije imovine.

Meutim, takvi fondovi se ne osnivaju samovoljno, ve je njihovo postojanje

predvieno propisom.

Identitet imovine znai da ona pravno ostaje jednaka samoj sebi, bez

obzira na promjene pojedinih njenih dijelova (ulazak i izlazak dijelova iz

imovine). Identitet imovine omoguava njenom nosiocu aktivno uee u

prometu. Nosilac moe neprestano mijenjati sastav imovine: jedn prava

moe sticati a druga gubiti, a da uprkos tome sa pravnog gledita njegova

imovina ostaje ista. Promjene nisu pravno prouzrokovale postanak neke

druge imovine.

17. ZABLUDA (ESEJSKO)

Zabluda (error) je pogrena predodba o nekoj okolnosti. Razlikuje se

vie vrsta zablude: zabluda o pravu (error iuris), zabluda o injenicama

(error facti), zabluda u motivu (error in motivo) itd. Zabluda u pravu se po

pravilu ne uvaava, kao ni zabluda u motivu, dok se zabluda o injenicama

uvaava. Zabluda spada u oblike nesvjesnog nesklada izmeu volje i

oitovanja.

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

U naelu je zabluda relevantna za valjanost posla ako se odnosi na njegove

sastavne elemente, a iznimno i na motive koji su bili odluni za preuzimanje

obaveze. Zabluda koja se odnosi na elemente ili sastojke pravnog posla

moe se nazvati pravnoposlovnom zabludom. Pravnoposlovna i zabluda u

motivu su 2 razliite vrste zablude, mada je razlika meu njima vrlo teko

ustanovljiva. Pravnoposlovna zabluda moe se podijeliti na 2 vrste:

Zabluda u oitovanju postoji kada stranka izjavi neto to ne odgovara njenoj pravoj volji. Neki autori smatraju da postoje 2 vrste zabluda u oitovanju: u jednom sluaju stranka nije htjela ni sam akt koji predstavlja njeno oitovanje, a naravno ni sadraj tog akta. U drugom sluaju stranka je htjela sam akt oitovanja, ali nije htjela sadraj koji je tim aktom izjavila.

Poslovna zabluda u uem smislu. U ovom sluaju ne postoji direktni nesvjestan nesklad izmeu volje i oitovanja, ve je volja stvorena i oitovana zato to je stranka bila u zabludi u pogledu jednog elementa pravnog posla.

Da bi zabluda bila uzrokom pobojnosti pravnog posla, mora biti bitna i

neskrivljena.

Bitnost zablude. Centralni problem kod odreivanja bitnosti zablude jeste

kriterij njenog razlikovanja od nebitne. Prema klasinom shvatanju, koje

zastupaju Savigny i Zitelmann, kriterij razlikovanja je subjektivni

(psiholoki). Bitna zabluda je ona bez koje se posao uope ne bi zakljuio,

odnosno da je stranka znala injenicu za koju je bila u zabludi, ne bi ni

sklopila ugovor. Smatra se da ovaj kriterij nije dovoljno precizan.

Bitnom se po ZOO smatra zabluda samo onda ako se odnosi na:

bitna svojstva predmeta misli se na predmet koji je objekat inidbe

davanja;

osobu sa kojom se sklapa pravni posao, ako se sklapa s obzirom na tu

osobu (error in persona);

okolnosti koje se po obiajima u prometu ili po namjeri stranaka

smatraju odluujuim, a strana koja je u zabludi inae ne bi sklopila

posao takvog sadraja;

pobudu koja je bila odluna za preuzimanje obaveze. Ovo se iskljuivo

odnosi na besplatne pravne poslove.

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

Zabluda u motivu sklapanja pravnog posla po pravilu ne izaziva nevaljanost.

Izuzetak postoji u sluaju besplatnog pravnog posla i ako je zabluda bitna,

tj.ako je bila odluujua za preuzimanje obaveze.

Neskrivljenost zablude. Zabluda je neskrivljena ako je stranka u zabludi

prilikom sklapanja posla postupila sa panjom koja se zahtijeva u prometu. U

privrednim obaveznim odnosima zahtijeva se panja dobrog privrednika, a u

ostalim panja dobrog domaina. Prema opeusvojenom modernom

konceptu zablude, uope se ne postavlja pitanje da li je onaj ko je u zabludi

mogao izbjei zabludu da je upotrijebio obinu panju. U njemakoj teoriji se

smatra da uope nije bitno da li je zabluda skrivljena ili ne. Tvrdi se da pravo

pobijanja posla postoji ak i u sluaju grube nepanje.

Uinak zablude

Uz pretpostavku da je bitna i neskrivljena, zabluda izaziva pobojnost pravnog

posla. Izuzetak je sluaj kada je druga ugovorna strana spremna izvriti

ugovor kao da zablude nije ni bilo.

Kada je u pitanju odnos izmeu volje i oitovanja u smislu pravnih uinaka,

razlikuju se 3 teorije:

Teorija oitovanja, prema kojoj je vano ono to se oitovalo. Prema

ovoj teoriji, pravni posao zakljuen u zabludi bio bi valjan. Danas je

ova teorija uglavnom naputena.

Teorija volje, prema kojoj je bitno ono to se htjelo, a ne ono to se

oitovalo. Po njoj bi pravnoposlovna zabluda uvijek uzrokovala

nevaljanost pravnog posla. Preteno se prihvata u nasljednom pravu.

Teorija povjerenja, koja vai na podruju stvarnog i obveznog prava,

podrazumijeva da se redovno uvaava ono to je oitovano. Samo u

sluaju spora se ispituje i pod odreenim pretpostavkama uvaava ono

to se htjelo. Dakle, kod zablude e se uvaiti prava volja stranke

ukoliko se dokae da je zabluda bitna i neskrivljena.

Ako zbog zablude doe do ponitenja ugovora, druga ugovorna strana ima

pravo traiti naknadu pretrpljene tete, bez obzira na krivicu stranke u

zabludi.

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

18. SADRAJ SUBJEKTIVNIH GRAANSKIH PRAVA (ESEJSKO)

Pripadanje i ovlatenje. Sa stanovita objekta, veza izmeu subjekta i

objekta graanskopravnog odnosa izraava se pripadanjem objekta

subjektu. Sa stanovita subjekta, ta veza se izraava putem ovlatenja.

Ovlatenjem se pravno izraava ekonomsko prisvajanje pojedinih svojstava

stvari unutar graanskopravnog odnosa. Tako je npr. pravo vlasnitva u

subjektivnom smislu maksimalan skup ovlatenja koje pripadaju jednom

subjektu u pogledu odreene stvari. Vlasnik moe sa svojom stvari raditi sve

osim onoga to je propisima zabranjeno. Najtipinija vlasnika ovlatenja su

posjedovanje, upotreba, koritenje i raspolaganje.

Interes. Smisao ovlatenja jeste u njihovom cilju. Kada ovlatenja

posmatramo sa stanovita cilja, u ovlatenjima otkrivamo interese i to

prvenstveno materijalne interese subjekta.

19. ZASTARNI ROKOVI

Zastarni rok zapoinje prvog dana iza dospjelosti. To je zakonski rok nakon

kojeg se pravo vie ne moe ostvariti prinudnim putem. Opi zastarni rok je

5 godina (po ZOO). Posebni rokovi su 3 godine i 1 godina. Rok od 3 godine

vai npr.za meusobna potraivanja pravnih lica nastala iz ugovora o

prometu robe i usluga, potrtaivanje zakupnine i naknade tete. Rok od 1

godine predvien je za potraivanja za domainstvima isporuenu elektrinu

energiju, grijanje, plin, vodu, odravanje istoe i dimnjaarske usluge,

zatim RTV pretplatu, kao i potraivanja za PTT usluge.

Potraivanja utvrena pravosnanom sudskom odlukom ili odlukom

nadlenog organa, kao i sudskom nagodbom, odnosno nagodbom pred

nadlenim organom, zastaruju nakon 10 godina.

Bitno je razlikovati zastarni od prekluzivnog roka. Prekluzivni rok je strogi

zakonski rok unutar kojeg stranka mora poduzeti odreene radnje, u

suprotnom prestaje samo subjektivno pravo, a ne samo pravo na zahtjev.

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

20. PREKLUZIVNI ROKOVI

Bitno je razlikovati zastarni od prekluzivnog roka. Prekluzivni rok je strogi

zakonski rok unutar kojeg stranka mora poduzeti odreene radnje, u

suprotnom prestaje samo subjektivno pravo, a ne samo pravo na zahtjev.

21. PREVARA (ESEJSKO)

Prevara postoji kad jedna strana izazove zabludu kod druge strane, ili je

odrava u zabludi, a sa ciljem sklapanja pravnog posla. Moe se uiniti kako

aktivnim ponaanjem, tako i pasivnim dranjem (svjesnim proputanjem da

se druga strana upozori na zabludu). Stranka koja je prevarom navedena na

zakljuenje pravnog posla ima pravo zatraiti njegovo ponitenje i naknadu

tete, pri emu se ne trai bitnost zablude.

22. POSUDBA JE

Jednostranoobavezni ugovor.

23. PRESTANAK PRAVNE OSOBE (NABROJATI)

Pravna osoba prestaje nestankom jedne od 3 prethodno spomenute

pretpostavke (organizacijsko jedinstvo, imovina, sticanje pravne

sposobnosti).

Osim toga, pravna osoba moe prestati:

propisom ili aktom dravne vlasti (zabranom);

postizanjem cilja zbog kojeg je osnovana;

smanjenjem broja lanova ispod odreenog broja koji je npr.predvien

statutom pravne osobe;

odlukom lanova koji ine pravnu osobu;

nestankom imetka pravne osobe;

steajem. Pravna osoba nad kojom se provodi steaj prestaje postojati

danom upisa u sudski registar rjeenja o zakljuenju steajnog

postupka. Imovinskopravni odnosi takve pravne osobe rjeavaju se u

postupku likvidacije.

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

24. GRAANSKOPRAVNI DELIKT

Delikti su nedozvoljene ili protupravne ljudske radnje. U graanskom pravu

radi se o graanskim deliktima, za razliku od krivinih. Delikt je

protupravna radnja uz koju norme graanskog prava i mimo volje

poinioca veu nastanak odnosa odgovornosti za tetu.

25. MOGUNOST INIDBE

inidba mora biti objektivno mogua. Obaveza ne nastaje ako je inidba u

trenutku sklapanja pravnog posla bila objektivno nemogua. To je tzv.

prvobitna nemogunost inidbe. Obaveza ne konvalidira ako je prvobitna

nemogunost inidbe naknadno otpala. Ako je prvobitno mogua inidba

postala nemogua bez krivice dunika, obaveza se gasi. U suprotnom sluaju

pretvara se u odgovornost za tetu. Subjektivna nemogunost inidbe znai

da je inidba nemogua samo za odreeni subjekat. Subjektivna

nemogunost ne ukida obavezu, ve je pod odreenim pretpostavkama

pretvara u odgovornost za tetu.

26. NAZIV IMOVINSKO PRAVO

Naziv imovinsko pravo neposredno asocira na sadraj tog prava i prirodu

odnosa koje ureuje, pa se moe rei da je odreen ratione materiae. To

mu je svakako znaajna prednost pred ostalim nazivima. Meutim, nazivu se

prigovara da je s jedne strane preirok, jer su movinska prava takoer

trgovako, finansijsko, carinsko, a s druge strane da je preuzak jer ne

obuhvata zatitu ovjekove neimovinske sfere. Posljednji prigovor se ne

moe prihvatiti jer ono ureuje uglavnom imovinsku zatitu neimovinske

sfere ovjeka. Prigovor prevelike irine doista stoji. To je najznaajniji razlog

zato smo umjesto naziva imovinsko pravo prihvatili naziv graansko pravo.

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

27. IMOVINA KAO PRAVNA KATEGORIJA I FUNKCIJE

IMOVINE (ESEJSKO)

Imovina kao pravna kategorija je skup subjektivnih imovinskih prava

predstavljenih jednim nosiocem. Pravni pojam imovine treba razlikovati

od pojma imovinske mase ili imetka. Npr. sat kao materijalna stvar nije dio

imovine, ve dio imovinske mase nekog subjekta. Meutim, pravo vlasnitva

na tom satu je dio imovine tog subjekta. Dakle, sat je uao u imovinu u

obliku prava vlasnitva koje pomenuti subjekt ima na njemu.

Po modernom shvatanju, obaveze nisu samostalan dio imovine, ve su one

teret na pojedinim subjektivnim graanskim pravima. To istovremeno znai

da ima obaveza koje uope niti kao teret ne ulaze u imovinu.

Bitno je napomenuti da u imovinu ulaze i ona subjektivna imovinska prava

koja se ne odnose direktno na stvari, dakle direktno na dijelove imovinske

mase, ali ta prava moraju imati imovinski karakter. U imovinskim pravima

nalazimo uvijek ekonomski interes ovlatenika koji je izraen na odreeni

nain. Objekat na koji se odnose subjektivna graanska prava redovno se

moe izraziti i u novanom ekvivalentu, to omoguava promet subjektivnih

graanskih prava.

Funkcije imovine

Pojavu garantne funkcije imovine uvjetovao je prelaz sa osobnih na

imovinske sankcije. Meutim, vjerovnikovo pravo da se namiri iz imovine

dunika ne moe ii tako daleko da se od dunika stvori subjekat bez

imovine.

Jamstvena funkcija Imovina dunika prua jamstvo vjerovniku za

namirenje njegovog potraivanja. Imovinska masa je materijalna podloga

imovine. Meutim, ona postaje pravno upotrebljiva tek kada se izrazi

pomou imovine, jer pravno samo dunikova imovina moe vjerovniku sluiti

kao jamstvo za namirenje potraivanja.

Olakanje prometa Pomou imovine omoguava se da prava i obaveze

jednog subjekta kao cjelina cirkuliu u prometu. Upravo zbog te funkcije

imovina se moe pojaviti kao objekat graanskopravnih odnosa.

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

28. DIPOZITIVNE NORME

Dispozitivne norme ovlauju subjekta ije ponaanje neposredno ili

posredno reguliuda umesto dispozicije koju one sadre sam donese

drugu dispoziciju i da se po njoj ponaa.

29. VRSTE PRAVNIH POSLOVA KOJI DJELUJU U SARADNJI SA

ORGANIMA VLASTI

Sudski zapisnik, zapisnik pred tijelom opcinske uprave, solemnizacija,

ovjeravanje potpisa

30. ZATO PRAVNI POREDAK PROPISUJE FORMU

Svaki pravni posao mora imati neki oblik. Moderno pravo napustilo

formalizam koji je znacio da iz ugovora nastaje valjana i utuziva obaveza

samo onda ako je citav ugovor zaodjenut u odredjeni oblik. U modernom

pravu obaveza nastaje zbog sadrzaja koji je voljno odredjen, a ne zbog

oblika kojim je taj sadrzaj izrazen. Forma ostaje samo pojavni oblik

odredjenog sadrzaja. Pa se javlja konsenzualizam kao nacelo neformalnosti

ugovora.

31. KOJI PRAVNI SISTEM JE PRIHVATILO NAE PRAVO

Pandektni.

32. ZATO NAE PRAVO NIJE KODIFIKOVANO

33. ELEMENTI GRAANSKOPRAVNOG ODNOSA

34. ELEMENTI PRAVNIH INJENICA

35. UVJET (ESEJSKO)

Uvjet je uzgredna odredba pravnog posla predstavljena u buduoj i

neizvjesnoj okolnosti od koje po volji stranaka zavisi uinak pravnog

posla. Dakle, karakteristino je da je to odredba koju pravnom poslu mogu

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

dodati samo stranke. Kada bi se uvjet odreivao propisom u smislu da se

mora dodati pravnom poslu, takva odredba ne bi bila uvjet ve pretpostavka.

36. ZASTARA (ESEJSKO)

Zastara je gubitak zahtjeva zbog nevrenja sadraja subjektivnog prava kroz zakonom odreeno vrijeme. (suprotan institut je dosjelost). Stranke se ne mogu putem ugovora niti unaprijed odrei zastare, niti mogu ugovorom produiti niti skratiti vrijeme zastare koje je odreeno propisom. Pravnim poslom se ne moe odrediti ni da zastarijevanje nee tei za neko vrijeme. Takoer se nije dozvoljeno odrei zastare prije nego to protekne vrijeme predvieno za zastaru.

Bitno je naglasiti da su objekt zastare samo imovinska prava. Meutim, ima srazmjerno malo subjektivnih graanskih prava koja zastarijevaju zbog nevrenja. Npr. pravo vlasnitva nikad ne zastarijeva, ali pravo slunosti moe zastariti zbog nevrenja (non usu). Kod zastare se redovno radi o zastarijevanju zahtjeva, a mnogo rjee o zastari (gaenju) samog subjektivnog prava.

Pretpostavke zastare su:

Nepodizanje tube; Istek zakonom odreenog vremena zastarnog roka ili roka zastare.

Zastarni rok zapoinje prvog dana iza dospjelosti. To je zakonski rok nakon kojeg se pravo vie ne moe ostvariti prinudnim putem. Opi zastarni rok je 5 godina (po ZOO). Posebni rokovi su 3 godine i 1 godina. Rok od 3 godine vai npr.za meusobna potraivanja pravnih lica nastala iz ugovora o prometu robe i usluga, potrtaivanje zakupnine i naknade tete. Rok od 1 godine predvien je za potraivanja za domainstvima isporuenu elektrinu energiju, grijanje, plin, vodu, odravanje istoe i dimnjaarske usluge, zatim RTV pretplatu, kao i potraivanja za PTT usluge. Potraivanja utvrena pravosnanom sudskom odlukom ili odlukom nadlenog organa, kao i sudskom nagodbom, odnosno nagodbom pred nadlenim organom, zastaruju nakon 10 godina. Bitno je razlikovati zastarni od prekluzivnog roka. Prekluzivni rok je strogi

zakonski rok unutar kojeg stranka mora poduzeti odreene radnje, u suprotnom prestaje samo subjektivno pravo, a ne samo pravo na zahtjev.

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

Zastoj zastare je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne moe zapoeti ili zbog kojih ve zapoeta zastara prestaje tei, tako dugo dok te okolnosti ne otpadnu. Kad te okolnosti otpadnu, zastara se nastavlja, tj.

uraunava se vrijeme proteklo prije zastoja. Prekid zastare je nastup okolnosti zbog kojih zastara prestaje tei, a proteklo vrijeme se ne uraunava. U takvim sluajevima zastara moe samo ponovo zapoeti. Uinak zastare. Nastupom zastare u pravilu prestaje pravo zahtjeva na ispunjenje obaveze, odnosno zastarjelo pravo se ne moe ostvariti putem suda. Dakle, ne prestaje obaveza, ve pravo zahtjeva na njeno prinudno izvrenje. Obaveza se od utuive pretvorila u neutuivu (naturalnu) obavezu. Bitno je napomenuti da sud ne vodi rauna o zastari po slubenoj dunosti, ve iskljuivo na prigovor tuene strane. Ukoliko tueni ne istakne prigovor zastare, sud e postupiti sa tubom ne obazirui se na zastaru.

37. KAKAV JE POSAO ZAJAM

Dvostrani pravni posao.

38. METOD GRAANSKOG PRAVA

U znanosti se ukupnost nacela gradjanskog prava naziva metodom

gradjanskog prava. Pod metodom se razumijeva otkrivanje onih oblika u

kojima se manifestira sadrzaj opbjektivno date stvarnosti.

39. PROTESTATIO

Osoba koja je izvrsila odredjene konkludentne radnje, a ne zeli da se one

shvate kao ocitovanje voLje, mora takvu mogucnost izricito iskLjuciti

izjavom. Takva izjava se zove protestatio. Dakle to je izjava kojom se

odredjena osoba unaprijed osigurava od pogresnog shvatanja njenih

postupaka. uzi pojam od protestatio je reservatio. to je izjava kojom se

stranke ogradjuju od toga da se neki njen cin shvati kao napustanje prava.

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

40. KAKO PROTOK VREMENA UTIE NA POSTANAK, PROMJENU

I PRESTANAK GRAANSKOPRAVNOG ODNOSA

Graanskopravni odnos je drutveni odnos koji je ureen pravnim

pravilima graanskog prava. U prvom redu se javlja kao faktiki,

materijalni drutveni odnos. Materijalni drutveni odnos postaje

graanskopravnim odnosom u trenutku kada ga graansko pravo prizna i

uredi. Time se stvara mogunost prinudnog ostvarivanja prava i obaveza

subjekata u takvim odnosima. Pretvaranjem faktikih drutveno-ekonomskih

odnosa u graanskopravne odnose omoguava se privredno kretanje.

Izmeu drutveno-ekonomskih odnosa sa jedne i graanskih prava sa druge

strane, postoji uzajamno djelovanje. Drutveni odnosi daju graanskom

pravu sadraj, a graansko pravo tim odnosima daje pravnu karakteristiku.

41. GRAANSKO PRAVNE INJENICE

Pravne injenice su injenice za koje pravo vee postanak, promjenu

ili prestanak pravnog odnosa, a u vezi s tim postanak, prestanak ili

promjenu subjektivnih prava.

42. PUNOMO

Punomoc je mandatova izjava upuena treim osobama kojom se

prema van daje ovlatenje punomoniku da sklapa pravne poslove

u ime i za raun opunomoitelja.

43. RAZLIKA IZMEU LEGITIMACIJSKOG PAPIRA I ZNAKA

Legitimiacijski papiri su isprave ijim je predoenjem njihov imatelj ovlaten zahtijevati od izdavatelja isprave u njima sadranu obavezu. (zeljeznicke karte, bonovi i slcno...)

Legitimacijski znaci su garderobni ili slini znaci koji se sastoje od komada papira, metala ili drugog materijala, na kojima je obino utisnut neki broj ili naveden broj predanih predmeta,a slue samo da pokau ko je vjerovnik u obveznom odnosu pri ijem nastanku su izdani.

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

44. AMORTIZACIJA VRIJEDNOSIH PAPIRA DOZVOLJENA JE NA

I U KOJEM SPORU

Provodi se u izvanparnicnom postupku. To je sudsko ponistenje isprave.

Provodi se na prijedlog ovlastenika u slucaju gubitka, kradje, unistenja,

tezeg ostecenja uospteno nestanka vrijednosnog papira.

45. DA LI ZAHTJEV SPADA U OBAVEZNE ELEMENTE

GRAANSKOG PRAVA

Zahtjev je objektivnim pravom zagarantovana mogunost da se od drugoga

trai injenje ili proputanje koje istovremeno znai ostvarivanje naeg

subjektivnog prava.

46. SPOREDNO PRAVO

Kada nastanak, prenos ili prestanak nekog subjektivnog gradjanskog prava

zavisi od postojanja nekog drugog subjektivnog prava tada to pravo

nazivamo sporednim ili akcesornim pravom. Npr- zalozno pravo, pravo

na kamatu, pravo na plodove...

47. RAZLIKE IZMEU ACTIO NEGATORIE I REIVINDIKACIJE

S obzirom na 2 vrste tipinih povreda prava vlasnitva, razlikuju se i 2

tipine vlasnike tube: reivindikacija i actio negatoria. Prva se koristi za

vraanje oduzete stvari, a druga za zatitu od drugih oblika smetanja u

vrenju vlasnikog prava.

Reivindikacija je tuba kojom vlasnik neposjednik trai od

posjednika nevlasnika povrat individualno odreene stvari (species).

Pravo na podnoenje reivindikacije ne zastarijeva. Aktivno je legitimisan

samo vlasnik koji je izgubio posjed stvari. Pasivno je legitimisan neposredni

posjednik. Ukoliko na stvari postoji posredni posjed, neposredni posjednik

moe pozvati u parnicu posrednog posjednika, koji zatim uestvuje kao

stranka u parnici a neposredni posjednik izlazi iz postupka.

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

Actio negatoria je tuba koja slui za zatitu vlasnitva u sluaju

kada vlasniku nije oduzet posjed stvari, ve je vlasnik ometan u

vrenju svog prava na neki drugi nain. Ometanjem (uznemiravanjem)

se shvata svaka pozitivna ili negativna radnja kojom se vlasnik ometa ili

ograniava u vrenju prava vlasnitva (najei sluajevi su neovlateno

vrenje prava slunosti i imisije). Aktivno je legitimisan vlasnik stvari, ali i

kvalificirani posjednik. U drugom sluaju tuba se zove actio negatoria

publiciana.

48. KARAKTERISTIKE STVARNOG TERETA

Karakteristike prava stvarnog tereta su:

Pozitivan karakter i periodinost inidbe;

Dvostruka stvarnopravna i osobna odgovornost svakodobnog vlasnika

optereene nekretnine za ispunjenje dunih inidbi. Stvarnopravna

podrazumijeva odgovornost optereenom nekretninom. Za dospjele

inidbe vlasnik optereene nekretnine odgovara i osobno,

tj.cjelokupnom svojom imovinom. U sluaju promjene vlasnika, za

dospjele a neizvrene inidbe osobno odgovara prethodni, a stvarno

sadanji vlasnik. Takve zaostale inidbe zastarijevaju nakon 3 godine

od dospjelosti.

Pravo stvarnog tereta nije prenosivo samo za sebe, ve samo zajedno

sa optereenim dobrom.

49. KARAKTERISTIKE ZAJEDNIKOG VLASNITVA

Zajedniari zadravaju svoj individualni subjektivitet, tj. zajednica ne

predstavlja pravnu osobu. Dijelovi pojedinih subjekata su odredivi, ali nisu

odreeni. Ako se odrede dijelovi pojedinih zajedniara, zajedniko vlasnitvo

se pretvara u suvlasnitvo. Samo svi zajedniari zajedno i sporazumno mogu

raspolagati zajednikim vlasnitvom. Svaki uesnik u zajednikom vlasnitvu

ima pravo na vlasnike i posjedovne tube prema treim licima.

Svaki uesnik ima pravo zahtijevati podjelu zajednikog vlasnitva koja se

sastoji u odreivanju pojedinih dijelova, nakon ega nastaje suvlasnitvo.

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

injenice na osnovu kojih se postaje uesnik u zajednikom vlasnitvu nisu

iste i ne moraju biti jednake injenicama na osnovu kojih se stie vlasnitvo,

odnosno suvlasnitvo.

50. TA SADRI UGOVOR ILI STATUT PRAVNOG LICA

U statutu ili ugovoru odredjuju se osnovne karakteristike odredjene pravne

osobe, odredjuje se cilj ili svrha pravne osobe i obim sposobnosti. Izrazava i

ono sto pravna osoba treba da radi. Stoga sadrzi i unutrasnjju organizaciju

pravne osobe kao i odredbe o imovinskoj podlozi pravne osobe. Statut mora

predvidjeti i clanska prava tj prava korisnika. Tu su i odredbe o tijelima koji

omogucavaju ukopcavanje pravne osobe u gradjanskopravne odnose.

51. ZATO SE TIJELA PRAVNOG LICA NE SMIJU

POISTOVJEIVATI SA ZASTUPNIKOM

Radnja zastupnika je njegova vlastita radnja koju on poduzima u ime i za

racun zastupanoga. Radnja tijela je radnja same pravne osobe.

52. NA TA SE MISLI KADA SE KAE DA FAKTIKU VLAST

KOD POSJEDA NE TREBA SHVATITI BUKVALNO I NAVEDI

IZUZETKE OD PRAVILA

Posjed prvenstveno predstavlja faktiki odnos izmeu ovjeka i stvari. Taj

odnos u pravilu je skup injenica, tj.injenino stanje koje due vremenski

traje. Meutim, ima faktikih stanja koja nisu posjed. Posjed se od njih

razlikuje po tome to pravo titi upravo faktiko stanje koje se zove posjed.

Meutim, karakteristino je da se posjed, uprkos zatiti koju mu daje pravni

poredak, time ne pretvara u pravo. Upravo zbog toga, u posjedovnoj parnici

ne raspravlja se o pravu na posjed, ve o injenici posljednjeg mirnog

posjeda i o inu smetanja. Pitanje prava rjeava se u vlasnikoj parnici, gdje

se ispituje ko ima pravo na posjed. Dakle, moe se zakljuiti da je posjed

faktiko stanje zatieno pravom.

53. ZATO SE ODREENA PRETPOSTAVKA PRESUMTIO IURIS

ET DE IURE SMATRA PROTUDOKAZNOM

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

Buduci da sam pravni propis odredjuje da se neka cinjenica smatra tako

dugo dokazanom dok se ne doakze protivno, ona se zove pravna

predmnjeva. Prema tome ne tretira se svaka od pravnih cinjenica tretirati

kao predmnjeva vec samo ona za koju to propis odredi, sto sprjecava

samovoljno stvaranje presumpcija.

54. NAELO DIPOZITIVNOSTI U STVARNOM, NASLJEDNOM I

OBVEZNOM PRAVU

Na podruju obveznog prava ovo naelo manifestuje se kao sloboda

ugovaranja. Sloboda ugovaranja podrazumijeva slobodu svakog uesnika u

prometu da se odlui da li e ui u obvezni odnos ili ne, slobodu izbora vrste

ugovornog odnosa, te slobodu utvrivanja oblika i sadraja ugovornog

odnosa. Svaki pravni poredak utvruje ope granice slobode ugovaranja koje

stranke ne smiju prekoraiti. U stvarnom pravu naelo dispozitivnosti

manifestuje se u slobodnom koritenju i raspolaganju stvarima i pravima

koja imamo na stvarima. U nasljednom pravu naelo dispozitivnosti

izraava se u slobodi oporunog raspolaganja.

55. UGOVOR O ZASTUPANJU ILI PUNOVLAU

Ugovor o punovlasti je konsenzualni ugovor koji nastaje kada jedna

osoba da nalog i punomoc za sklapanje pravnih poslova u svoje ime i

za svoj raun drugoj osobi, a ona na to pristane.

56. TA JE FORMA AD PROBATIONEM I TA ZASNIVA

Raspravljajui o obliku pravnih poslova, normalno se namee misao zato se

kod nekih poslova zahtijeva odreeni oblik.

Dokazivanje pravnog posla. Oblik ponekad slui samo radi lakeg

dokazivanja postojanja pravnog posla. Na primjer, zajam je valjan makar je

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

sklopljen u usmenom obliku. Meutim, zzadunica je samo dokazna isprava.

To je oblik ad probationem.

57. NAELO DISPOZITIVNOSTI

Naelo dispozitivnosti znai da graanskopravni odnos nastaje, mijenja se i

prestaje prvenstveno voljom stranaka. Na podruju obveznog prava ovo

naelo manifestuje se kao sloboda ugovaranja. Sloboda ugovaranja

podrazumijeva slobodu svakog uesnika u prometu da se odlui da li e ui u

obvezni odnos ili ne, slobodu izbora vrste ugovornog odnosa, te slobodu

utvrivanja oblika i sadraja ugovornog odnosa. Svaki pravni poredak

utvruje ope granice slobode ugovaranja koje stranke ne smiju prekoraiti.

U stvarnom pravu naelo dispozitivnosti manifestuje se u slobodnom

koritenju i raspolaganju stvarima i pravima koja imamo na stvarima. U

nasljednom pravu naelo dispozitivnosti izraava se u slobodi oporunog

raspolaganja.

58. RAZLIKA IZMEU ZASTARE I PREKLUZIVNOG ROKA

Zastara je gubitak zahtjeva zbog nevrenja sadraja subjektivnog prava

kroz zakonom odreeno vrijeme. (suprotan institut je dosjelost). Stranke se

ne mogu putem ugovora niti unaprijed odrei zastare, niti mogu ugovorom

produiti niti skratiti vrijeme zastare koje je odreeno propisom. Pravnim

poslom se ne moe odrediti ni da zastarijevanje nee tei za neko vrijeme.

Takoer se nije dozvoljeno odrei zastare prije nego to protekne vrijeme

predvieno za zastaru.

Bitno je razlikovati zastarni od prekluzivnog roka. Prekluzivni rok je strogi

zakonski rok unutar kojeg stranka mora poduzeti odreene radnje, u

suprotnom prestaje samo subjektivno pravo, a ne samo pravo na zahtjev.

59. PROPISI JUGOSLAVIJE

Izmedju stare i nove Jugoslavije nije bilo kontinuiteta, stara bila

kapitalisticka, a nova socijalisticka drzava. Tako da je donesen Zakon o

nevaznosti pravnih propisa donesenih prije 6.4.1941. za vrijeme

neprijateljske okupacije. Tim zakonom izbrisani svi okupatorski propisi i

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

proglaseni za nevazece. Propisi koji su vrijedili do 6.4.1941 gube pravnu

snagu. Medjutim, ostaje mogucnost da se mogu primjeniti izuzetno samo ako

odredjena materija nije regulisana propisima SFRJ, ako nisu u suprotnosti sa

Ustavom SFRJ i socijalistickih republika, ako nisu protivna nacelima

socijalnog pravnog poretka u SFRJ. Zakonima o obveznim odnosima i

Zakonom o osnovnim vlasnicko-pravnim odnosima dopusta se primjena

odredaba OGZa i drugih propisa koji su bili na snazi 6.4.1941. nakon zakona

o pojedinacnim pravnim propisima donesen je Zakon o nacinu primjene

pravnih propisa donesenih prije 6.4. 1941. Kada se govori o primjeni

starih pravila treba reci da je Jugoslavija imala 6 pravnih podrucja

(1.Hrvatska i Slavonija, 2. Slovenija i Dalmacija, 3. Srbija i Makedonija, 4.

Bosna i Hercegovina, 5. Crna Gora, 6. Vojvodina i Medjimurje)

60. POSLOVNO OGRANIENE OSOBE

Maloljetnici do navrsene 18. godine zivota i punoljetne osobe koje su iz

odredjenih razloga potpuno lisene poslovne sposobnosti npr dusevne bolesti.

Izuzimaju se maloljetnici koji zakljuce brak ili stupe u radni odnos.

61. INJENJE

injenje (facere). Pod ovim pojmom podrazumijeva se inidba rada. Objekt ove inidbe moe biti funkcija rada (npr.okopati vinograd) ili rezultat rada (npr.naslikati portret). Na funkciji rada zasnivaju se ugovori u slubi, a na rezultatu rada ugovori o djelu.

62. VRIJEDNOSNI PAPIRI

Vrijednosni papir je isprava o imovinskom pravu ije ostvarenje je

uvjetovano dranjem isprave ili isprava kojom se njezin izdavatelj obavezuje

ispuniti obavezu upisanu na toj ispravi njezinu zakonitom imatelju.

63. POSREDNO ZASTUPANJE

Posredno zastupstvo zastupnik sklapa pravni posao u svoje ime ali za raun zastupanog, tako da se pravni posao smatra njegovim. Trea osoba s kojom zastupnik sklapa posao niti zna niti mora znati da je pravni posao

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

sklopljen za raun zastupanog. Trea osoba i zastupani ne stupaju ni u kakve pravne odnose.

Meutim, posredni zastupnik mora na zastupanoga prenijeti sve ekonomske

koristi koje je stekao iz posla (vlasnitvo, trabinu...), a zastupani mora

osloboditi posrednika od svih obaveza koje je on preuzeo na svoje ime, ali za

raun zastupanog. Za prenos ovih prava i obaveza potreban je novi pravni

posao izmeu zastupnika i zastupanog (primjer ovog posla komisionar)

Takvo zastupanje gdje zastupnik sklapa pravni posao u svoje ime, ali za

racun zastupanog. Pravni posao se smatra njegovim pravnim poslom, on

preuzima obveze i stice prava prema trecoj osobi-suugovaratelju. Treca

osoba i zastupani ne stupaju u nikakve pravne odnose. Posredni zastupnik

mora posebnim internim odnosom na zastupanog prenijeti sve ekonomske

koristi koje je stekao iz posla. A zastupani oslobadja zastupnika svih obaveza

koje je preuzeo u svoje ime, a za racun zastupanog. Znaci za prenos prava i

obveza potreban novi odnos izmedju zastupanog i zastupnika. Primjer

komisionar.

64. DELIKTNA SPOSOBNOST

Deliktna sposobnost (uraunljivost) je svojstvo pravnog subjekta da

bude odgovoran za svoja protivpravna djelanja. Dok se za poslovnu

sposobnost trai pravno relevantna volja pravnog subjekta, za deliktnu

sposobnost trai se odreeni stepen svijesti (mogunost samoopredjeljenja).

Zbog toga i poslovno nesposobne osobe mogu biti deliktno sposobne.

65. NASTANAK PRAVNE OSOBE

Po sistemu slobodnog udruzivanja organiziranjem sto se vidi iz

statuta. Podnosi se prijava nadleznom drzavnom tijelu, ako cilj pravne

osobe nije u skladu s poretkom donosi se rjesenje kojim joj se

zabranjuje rad.

Sistem normativnog akta prvi nacin direktno propisom, osniva se

vec odredjena pravna osoba. Drugi nacin- posebnim propisima se

odredjuju pretpostavke koje treba ispuniti da neka tvorevina postane

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

pravna osoba. Ako su ispunjene pretpostavke u oba slucaja onda slijedi

registracija jer se pravna osobnost stice tek registarcijom.

Sistem koncesije pravna sposobnost se dobiva putem akta od

strane upravnog tijela odobrenjem koje se daje po diskrecijskoj

ocjeni.

66. PRAVNA PRAVILA

67. FIKCIJA ISPUNJENJA UVJETA I KOGA ONA POGAA

68. NAKNADNI USMENI DODACI FORMALNOM UGOVORU

Ako je oblik ugovora propisan zakonom sve kasnije izmjene i dopune

moraju biti u tom istom obliku. Predvidjena su dva izuzetka: jedan kad

se odnosi na sporedne tacke o kojima u formalnom ugovoru nije nista

receno, a to nije protivno cilju radi kojeg je oblik propisan. Drugi kad se

kasnijim usmenim dodacima olaksavaju ili smanjuju obaveze jedne od

strana a oblik propisan iskljucivo u interesu ugovornih strana. Kad se radi

o istovremenim usmenim pogodbama pravilo je da, neovisno o tome

da li je predvidjen posebni oblik zakonom ili voljom stranaka, vrijedi

samo ono sto je u tom obliku sadrzano. Dva su izuzetka: 1. ako se

odnose na sporedne tacke o kojima u formalnom ugovoru nije nista

receno, a nisu suprotni sa njegovim sadrzajem niti protivne cilju zbog

kojeg je oblik propisan. 2. kada se njima smanjuju ili olaksavaju obaveze

jedne ili obje strane a oblik propisan samo u interesu ugovornih strana.

69. ELEMENTI PREOBRAAJNOG PRAVA

70. ODNOS GRAANSKOG I RADNOG PRAVA

Prije osamostaljenja radno pravo bilo sastavni dio gradjanskog. Osnovni

instrument radnog odnosa bio ugovor o sluzbi locatio conductio

operarum. U savremenom radnom pravu su uglavnom norme imperativnog

karaktera (propisi o zastiti na radu, socijalnom osiguranju...) Manji broj

imovinskopravne prirode (odgovornost za stetu koja se pretrpi na radu...)

Zasnivanje radnog odnosa ima ugovorni karakter.

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

71. ZASTUPANJE (ESEJSKO)

Ne ugovara se posebno, nastaje vec davanjem punomoci i naloga ucinak

neposrednog zastupanja.

Pojam: Ugovor o punovlasti je konsenzualni ugovor koji nastaje kada

jedna osoba da nalog i punomoc za sklapanje pravnih poslova u

svoje ime i za svoj raun drugoj osobi, a ona na to pristane.

Stranke nazivamo: nalogodavac i nalogoprimac, opunomoitelj i

punomonik, zastupani i zastupnik.

Vrste punovlasti:

1. Specijalno punovlae za odreeni pravni posao (preuzimanje mjenine obveze, ugovor o jamstvu, o nagodbi, odricanje nekog prava bez naknade)

2. Generino punovlae zakljuuje se odjednom za cijele vrste pravnih poslova (npr. punomo odvjetniku da zastupa u jednoj parnici) 3. Generalno punovlae zastupniku se daje ovlast za sve vrste poslova koji se tiu opunomoitelja. Neograniena je ako punomoniku nisu date nikakve specijalne upute kako da postupa u sklapanju psolova koji su mu povjereni. Ograniena je u protivnom sluaju (upute o nainu, mjestu i vremenu ispunjenja neke obaveze)

72. PREDNOSTI PANDEKTNOG SISTEMA I U KOJIM ZEMLJAMA

SE PRIMJENJUJE

Razvijen u njemackoj pravnoj teoriji (5 dijelova: opci, obvezno, stvarno,

porodicno i nasljedno). Bio je primjenjivan i u sistemima gradjanskog prava

bivsih socijalistickih zemalja uz odredjene modifikacije (izostavljali su

porodicno pravo, a dodavali autorsko i pronalazacko). Prednosti su mu

izostreniji kriteriji grupiranja materije, izdvajanje onoga sto je u svim

dijelovima gradjanskog prava zajednicko u opci dio. Tako ostvarena veca

racionalnost u normiranju, eliminisu neizbjezna ponavljanja i naglavasa

jedinstvo i cjelovitost sistema. Prihvacen i kod nas, i sastoji se od opceg

dijela gradjanskog prava, stvarnog, obveznog i nasljednog prava.

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

73. PODJELA INJENICA PREMA FUNKCIJI (ESEJSKO)

Skup svih cinjenica koje su potrebne za nastanak nekog gradjanskopravnog

odnosa nazivaju se cinjenicno stanje. Sve cinjenice nemaju potpuno

jednaku funkciju. Mogu se javiti kao pretpostavka, pravna osnova,

presumpcija, fikcija.

Pretpostavka je ona pravna cinjenica koja je doista kao cinjenica

realno nastala u stvarnosti, a potrebna je da bi nastao, promijenio

se ili prestao odredjeni gradjanskopravni odnos. Za nju smo sigurni

da se dogodila i njeno postojanje mozemo uvijek dokazati.

Pravna osnova je ona bitna pretpostavka za koju se veze

postanak, promjena ili prestanak subjektivnih gradjanskih prava.

Predmnjeva ili presumpcija je takva pravna cinjenica koja se

smatra dokazanom sve dok se ne dolaze protivno. Suprotnost je

faktickoj presumpciji gdje je sudac slobodnim logicnim

zakljucivanjem iz dokazanje cinjenice izvodio zakljucak da je istinita

i neka druga cinjenica. Osim ove presumptio iuris imamo i

presumptio iuris et de iure ili neoborivu predmnjevu koja znaci

da se po propisu smatra neka cinjenica kao dokazana, a protudokaz

nije uopste dopusten.

Fikcija je pravna cinjenica za koju se zna da se uopste nije dogodila

ili da se nikad nece ni dogoditi, ali se uzima kao da se dogodila da bi

mogao nastati, promijeniti se ili prestati neki pravni odnos. Moze se

fingirati samo ona cinjenica za koju to propis dopusti.

74. NEGATIVNI POGODBENI INTERES

Po ZOO savjesni suugovaratelj ima pravo na naknadu samo negativnog

pogodbenog interesa. To znaci da mu se nadoknadjuje samo ona steta

koju trpi zbog toga sto je vjerovao u valjanost ugovora. NPI mora biti

limitiran, ne smije preci granice pozitivnog pogodbenog interesa, tj

granicu koristi koju bi imao savjesni ugovarac da je ugovor ispunjen u

sadrzaju u kojem je zakljucen, tj korist koju bi postigao da ugovor nije

pobijen.

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

75. DIES CERTUS AN INCERTUS QUANDO

Je slozeni rok koji u sebi sadrzi elemenat neizvjesnosti. Dan za koji

je izvjesno da ce se dogoditi ali ne zna se kada, npr. kad se kao rok

odredi dan necije smrti za sto je nedvojbeno da ce nastupiti ali se ne zna

tacno kada.

76. OBAVEZA JE POSTALA NEMOGUA NAKON ZAKLJUENJA

PRAVNOG POSLA KRIVICOM NEKOG LICA. KOJA JE POSLJEDICA

Ako je cinidba koja je u vrijeme sklapanja posla bila moguca a kasnije

postala nemoguca tj naknadna nemogucnost, to nece izazavati

nistavost posla. Duznik odgovara za stetu ako je nemogucnost cinidbe

nastupila njegovom krivicom. A ako nastupi iz razloga za koji duznik ne

odgovara onda obveza prestaje, osim ako su objekat cinidbe bile

genericke stvari. U tom slucaju obveza prestaje samo ako su te stvari

trebale biti uzete iz odredjene mase, pa cijela masa propadne bez krivnje

duznika.

77. ODNOS I ZNAAJ MEUSOBNOD UTICAJA GRAANSKOG PRAVA

I DRUTVENO POGODBENIH INTERESA

78. DA LI SUBJEKTIVNO GP PROIZILAZI IZ OBJEKTIVNOG GP.

OBJASNI

U prvom redu subjektivno pravo ne ukazuje se kao sastavni element

objektivnog prava, nego kao sadrzajni element gradjanskopravnog odnosa. A

svaki se sastavni element gradjanskopravnog odnosa svodi na neku realnost

u zivotu. Tako se sam gradjanskopravni odnos svodi na drustveni odnos,

pravne cinjenice, stvarne cinjenice u zivotu, pravni subjekt na covjeka ili

njegovu organizaciju itd. Po tome se i subektivno pravo kao sastavni element

pravnog odnosa mora vezati za neku realnost. Ta realnost je pravna osnova.

Norma objektivnog prava ne stvara ovlastenja, nego ta ovlastenja na

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

odredjeni nacin izviru iz pravne osnove, norma ih samo priznaje ili ne

priznaje.

79. U EMUJE ZNAAJ DJELJIVIH I NEDJELJIVIH STVARI I

POTRENIH I NEPOTRONIH

Kod potrosnih i nepotrosnih stvari vaznost diobe dolazi do izrazaja kod

onih pravnih instiituta preko kojih se omogucuje upotreba ili koristenje

tudje stvari uz obvezu vracanja iste stvari. Npr. na posudbu se mogu

predati samo nepotrosne stvari.

Kod djeljivih i nedjeljivih stvari vaznost diobe bitna je kod

suvlasnistva. Kada je nedjeljiva stvar objekt cinidbe izaziva se postanak

nerazdjeljivih obveza koje se mogu ispuniti samo na poseban nacin uz

posebne uslove.

80. ZAKONITI POSJED U NAEM PRAVU

Zakonit je posjed koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. Pravna osnova

na kojoj se zasniva posjed pribavila bi sticatelju pravo vlasnitva, ali usljed

nekih drugih nedostataka do sticanja vlasnitva ipak nije dolo.

Npr.prethodnik nije bio vlasnik, pa ni sticatelj ne moe postati vlasnik ve

samo zakonit posjednik. Najea pravna osnova je pravni posao, odnosno

ugovor. Ugovor kao pravna osnova naziva se titulus (naslov) sticanja. Titulus

ne daje posjed, ve samo pravo na posjed. Dakle, pravo na posjed ima onaj

ko ima titulus. Za zakonitost posjeda, osim valjane pravne osnove potreban

je i pravilan nain sticanja (npr.tradicija, predaja stvari).

81. OBJASNI SUBJEKTIVISTIKU I OBJEKTIVISTIKU

TEORIJU CONSTITUTUM POSSESORUM

Constitutum possessorum je sluaj obrnut od tradicije brevi manu. Prema subjektivistikoj konstrukciji, ovdje dosadanji posjednik gubi animus, a stvar zadrava kao detentor. Npr. vlasnik proda kuu, a nastavi u njoj stanovati po osnovu ugovora o najmu. Prema objektivistikoj

WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA

konstrukciji, constitutum possessorum moe doi u obzir samo za prenos posjeda od posjednika na detentora. Constitutum possessorum nije mogu kod prenosa posjeda izmeu neposrednog i posrednog posjednika. Npr, vlasnik proda kuu, a zatim je uzme u najam od novog vlasnika. I prije i poslije prodaje on je neposredni posjednik. Razlika je u tome to je prije prodaje imao posjed kao vlasnik, a nakon prodaje kao zakupac stvari. Dakle,

tu nema prenosa posjeda.

82. OBJASNI RAZLIKU TERMINA UPOTREBA I KORITENJE

Pravo upotrebe (usus) je osobna slunost sa ovlatenjem koritenja tue stvari za osobne potrebe uzuara i njegove porodice, ne mijenjajui sutinu stvari. Razlika izmeu uzusa i uzufrukta je iskljuivo kvantitativna, jer je uzuarovo pravo koritenja ogranieno na njegove osobne potrebe i potrebe njegove porodice. Eventualni ostatak preko potreba porodice uzuara, pripada

vlasniku stvari. Vlasnik snosi sve redovne i vanredne terete i trokove u vezi stvari, ali samo do visine koristi koju ima od stvari. Ostatak trokova snosi uzuar; ako odbije mora se odrei uzusa. Ni usus ni njegovo izvrenje ne mogu se prenijeti na druge osobe.