Download - Tehnologija Pos Prometa

Tehnologija poštanskog prometa I Ispitna pitanja i odgovori

Tehnologija poštanskog prometa 1: pitanja i odgovori

Upute: -Koriste se obje knjige , Poštanski promet 1 i Tehnologija PP2 -U uvoj skripti, izvučeni su odgovori na ispitna pitanja. Oni mogu eventualno biti nepotpuni pa je odgovor dobro provjeriti još jedanput u knjizi (uz svako pitanje je br. stranice iz knjige sa odgovorom). -Pretraživanje ključnog pojma (npr. prijam, itinirer, kartiranje) vrši se preko naredbe ctrl+f na način: npr. Find what: kartir (ne unijeti kartiranje, tj. puni naziv zbog moguće deklinacije koju tražilica ne prepoznaje) -Odgovor na pitanje o određenom pojmu može se javljati u više odgovora iz ove skripte, stoga je potrebno pretražiti cijelu skriptu i iz ponuđenih pojmova pronaći odgovarajući odgovor. -Neka pitanja zahtjevaju dijagramski ili shematski prikaz, tj. tablicu. Postoje odgovori u ovoj skripti koji to nemaju, pa je potrebno pogledati u knjigu(e).

Stranica 1 od 47

Tehnologija poštanskog prometa I Ispitna pitanja i odgovori Pitanja: 1. Pošta kao specifični prometni sustav. (knjiga I: str. 3 – 9) 42. Opći prikaz područja poštanske djelatnosti. 53. Pošta kao specifični logistički sustav. 54. Poštanski promet kao javna (državna) služba. (knjiga I: str. 20) 55. Poštanska reforma Rowlanda Hilla i prve poštanske marke. (knjiga I: str. 21, 22) 66. Generalni plan poštanske mreže. (knjiga I: str. 36 – 38) 67. Volumen poštanske mreže, formula (objasniti). (knjiga I: str. 38) 68. Poštanski brojevi i kodovi (prednosti, vrste). (knjiga I: str. 39, 40) 79. Poštanske usluge (osnovne, posebne, dodatne i ostale). (knjiga I: str. 45 – 54) 710.Poštanska i brzojavna uputnica. (knjiga I: str. 54) 811.Posebne poštanske usluge. (knjiga I: str. 54 – 56) 812.Karakteristične usluge koje nude kurirske službe u međunarodnom prometu. 1013.Pojam i primjena deskriptivnih statističkih metoda (pojam, vrste i tijekovi). 1014.Statistička obilježja s primjerima. (knjiga I: str. 69, 70) 1115.Deskriptivna statistika (svrha, cilj, zadaci, podjela). 1116.Prikupljanje i obrada statističkih podataka o poštanskim uslugama (cilj, načini uređivanja podataka, objekt praćenja, izvori podataka). (knjiga I: str. 71, 72) 1117.Najčešće primjenjivani statistički koeficijent koji prikazuju stupanj razvijenosti poštanske mreže. (knjiga I: str. 75, 76) 1218.Srednje vrijednosti statističkog niza prometnih podataka (svrha, osnovna podjela, izbor, objasniti značenja po dva predstavnika). (2) (knjiga I: str. 79 – 94) 1219.Reguliranje odnosa između pošte i korisnika. (knjiga I: str. 97, 98) 1320.Zahtjev i upute pošte u vezi s adresiranjem pošiljaka. (knjiga I: str. 99, 100) 1321.Pakiranje i zatvaranje poštanskih pošiljaka. Posebne odredbe o pakiranju i zatvaranju poštanskih pošiljaka. (knjiga I: str. 100, 101) 1422.Navedi podjelu oblika prijama, tj. načina organizacije prijama (prema mjestima prijama poštanskih pošiljaka) te pojasni specifičnosti vezane uz prijam knjiženih poštanskih pošiljaka. 23.Navedite karakteristike vezane uz prijem običnih pismovnih pošiljaka. 1524.Tehnologija prijema knjiženih pošiljaka. (knjiga I: str. 107, 108) 1625.Kako dijelimo novčarske usluge? (knjiga I: str.131) 1626.Prikaz ukupnih prihoda i troškova koji nastaju obavljanjem poštanskih usluga (struktura, čimbenici, simbole objasniti riječima). (knjiga I: str. 168) 1727.Osnovni načini plaćanja poštarine. (knjiga I: str. 169) 1728.Poštanski ured. (knjiga I: str. 181) 1729.Poštanska središta ili centri. (knjiga I: str. 181) 1830.Dostavna područja. (knjiga I: str. 183, 184) 1831.Metode prognoziranja potražnje, objasniti jednu. (knjiga II: str. 36 – 48) 1932.Utvrđivanje itinerera za dostavni rajon. (knjiga II: str. 179 – 180) 1933.Prijevoz poštanskih pošiljaka zrakoplovima. (knjiga I, II: str. 56 i 134) 2034.Zaključak i podjela prema 3 kriterija (vrste zaključaka). 2035.Objasnite kartiranje (pojam, svrha, načini). 2136.Objasnite pojmove u smislu tehnologije poštanskog prometa: karta, kartiranje, prekartiranje, pregled kartiranja. (1) 2137.Centralizirani sustav dostave. 2138.Decentralizirani sustav dostave. 2239.Značajke kombiniranog sustava dostave pošiljaka. 2240.Sustavi dostave. 2341.Transport. (Podjele i klasifikacije poštanskog transporta.) 2342.Racionalizacija poštanskog transporta. 2443.Pristup racionalizacije (svrha postojanja, načela, alternativni pristup). 2444.Analitički pokazatelji racionalnosti poštanskog transporta. 2545.Navedite važnija načela kojih se treba pridržavati prilikom planiranja i uvođenja

kontejnerizacije u sustav transporta poštanskih pošiljaka. 25

Stranica 2 od 47

Tehnologija poštanskog prometa I Ispitna pitanja i odgovori 46.Tehnologija i organizacija isporuke pošiljaka.47.Tehnologija poštanskog prometa.48.Tehnologija prijema paketa.49.Tehnologija prijema vrijednosnih pisama u međunarodnom prometu.50.Tijek (prerada) (pismovnih) pošiljaka u automatiziranom i neautomatiziranom poštanskom središtu. (usporedba)51.Osnovne tehnološke operacije u otpremi pošiljaka i čimbenici koji usložnjavaju tehnologiju otpreme.52.Određivanje kapaciteta prijevoznih sredstava.53.Čimbenici koji određuju izbor prijevoznih sredstava.54.Operativna kontrola otpreme pošiljaka.55.Dokumentacijska kontrola.56.Operativna kontrola prijama pošiljaka.57.Elementi za razvoj sustava upravljanja kvalitetom poštanskog prometa.58.Postupak kontrole pomoću planova prijama – shema i objasniti.59.Navedite mogućnosti, značajke i 3 vrste kontrolnih karata za praćenje kvalitete. (1)60.Objasnite pojmove univerzalne i rezervirane poštanske usluge. (1)61.Navedite osnovne značajke primjene kontrolnih karata za praćenje kvalitete (barem 5), te navedite 3 vrste. Kada se primjenjuje križna karta i zašto? Pitanja na zaokruživanje: 1. Zaokružite točne navode u vezi s malim paketom:2. Zaokružite netočne navode u vezi s inženjerskim opisom sustava otpreme:3. Iz područja primjene barkodova u poštanskom prometu zaokružite točne odgovore:4. Zaokruživanje: ponuđeni su bile dopunske i ostale poštanske usluge, trebalo je zaokružiti ostale poštanske usluge.5. Organizacija prijevoza poštanskih pošiljaka (pored općih načela) temelji se na odgovarajućim konkretnim odlukama koje su vezi sa (zaokruži).6. Iz područja primjene barkodova u PT prometu zaokružite točne odgovore:7. Posebne odredbe o pakiranju i zatvaranju poštanskih pošiljaka odnose se na:8. Zaokružite točno u vezi s višefaznim dijeljenjem pošiljaka: Naknadno odgovorena pitanja: 1. Metoda određivanja kapaciteta prijevoznih sredstava korištenjem težinskih i prostornih

koeficijenata. (knjiga II: str. 135) 352. Načelni prikaz tehnološke faze prispijeća i osnovne inačice prispijeća prema mjestu prispijeća zaključaka. Tj. navedite osnovne inačice prispjeća prema mjestu prispjeća zaključaka te navedite postupke (načine, sustave) dijeljenja pošiljaka u prispjeću. 35 3. Što sve sadrži plan poštanske mreže? 364. Tehnološki postupci i pravila u prispijeću. 375. Analitički pokazatelj iskorištenosti kontejnera. 376. Usporedba klasičnog i sustavskog pristupa. 377. Relejni depoi. (knjiga II) 378. Karakteristike otpreme običnih pismovnih pošiljaka LC. 379. Način ulaska LC pošiljaka u autorizirano poštansko središte. 3710. Koeficijent manipulativnog umnožavanja. 3811. Pojednostavljeni sustavski opis otpreme kao faze tehnološkog ciklusa prijenosa poštanskih

pošiljaka. 3812. Dijeljene pošiljaka (vrste, karakteristike, koeficijenti). 3913. Ulazni tokovi pošiljaka u poštanskom centru. 3914. Potrebni postupci da bi se smanjili troškovi procesa dijeljenja i ubrzao čitav proces. 3915. Kontrola prijama pošiljaka od velikih korisnika. 40

Stranica 3 od 47

Tehnologija poštanskog prometa I Ispitna pitanja i odgovori 16. Skicirati i naznačiti glavne veličine za prometnu analizu šalterskog sustava posluživanja

Markovljeva tipa. (2) 4017. Na jednostavnom primjeru (aproksimirajte brojkama) ukažite na ulogu koeficijenata

umnožavanja za dijeljenje LC pošiljaka. 4018. Definirati sličnosti i razlike između tehnologije i tehnike poštanskog prometa19. Glavna zadaća tehnologa prometa i planera te na osnovu toga navedite dijagram toka općeg metodološkog postupka za prognoziranje prometa, planiranje mreže i upravljanje razvojem poštanskog sustava, te ga ukratko i objasnite.20. Kontrola poštanskog prometa (cilje, skupine postupaka, područje djelovanja, podjela, načela)21. Objasnite pojmove: Pregled razmjene i pregled rada22. Definirajte poštanski promet i poštanske usluge (kratko i jednoznačno)23. Ustrojstvo poštanske mreže općenito i u RH (kriteriji, kategorizacije, nazivi jedinica)24. Usporedite specifičnosti te određene prednosti/nedostatke pojedinih sustava/načina dijeljenja pošiljaka. 25. Objasnite na što se odnosi te kako se provodi postupak portiranja pošiljke?26. Navedite karakteristične aktivnosti vezane uz odgovarajući vremenski horizont (vremensku varijaciju) koje se provode sa svrhom dinamičkog prilagođavanja i uspješnog upravljanja poštanskim sustavom.27. Ukratko objasnite problematiku utvrđivanja itinirera (definirati pojam itinirer, cilj optimizacije itinirera, načini kretanja listonoše, objasniti pojam relejni depo).28. Objasnite postupke te karakteristike kodnog (brojčanog), geografskog, i abecednog sustava dijeljenja poštanskog sustava 29. poštanska mreža kao specifična prometna mreža (navest elemente na najvišoj razini raščlambe, pokazatelje razvijenosti, specifičnosti u odnosu na druge prometne grane)Tpp1 str. 2730. Organizacija prijevoza poštanskih pošiljaka (pored općih načela) temelji se na odgovarajućim konkretnim odlukama koje su vezi sa (zaokruži).31. Koje su specifičnosti poštanskog prometa u odnosu na druge transportne grane?32. Navedite 2-razinsku podjelu / pregled osnovnih načina / oblika organizacije prijama poštanskih pošiljaka 1. Pošta kao specifični prometni sustav. (knjiga I: str. 3 – 9)

Poštanski sustav je nužno promatrati kao specifični prometni sustav, t, kao dio transportnog sustava (transportation system) i komunikacijskog sustava (communication system).

Temeljna zadaća mu je prijenos poruka (vijesti, informacije) u obliku pismovnih pošiljaka, prijenos manjih količina robe u poštanskim paketima, uputnički promet i usluge platnog prometa, te niz drugih usluga putem svoje razgranate mreže. Specifičnosti poštanskog prometa:

- pojam prometa je potrebno shvatiti u širem smislu u odnosu na klasične transportne

grane,- predmet prijevoza nema obilježje masovnog tereta tako da se učinak ne može mjeriti,- pošta ne raspolaže vlastitom prometnicom niti prijevoznim sredstvom,- lokacijski problemi i smještaj velikog broja jedinica poštanske mreže na području cijele

zemlje vezano s obvezom dostupnosti,

Stranica 4 od 47


- radnje i postupci u poštanskim uredima i poštanskim središtima angažiraju više djelatnika i sredstava nego "čisti" transport,

- tipizacija i normizacija pošiljaka i opreme prema zahtjevima automatizacije,- funkcioniranje poštanskog prometa je od posebnog državnog interesa,- čvrste sprege i obveze glede obavljanja međunarodnog poštanskog prometa.

2. Opći prikaz područja poštanske djelatnosti.

3. Pošta kao specifični logistički sustav.

U žarištu je promatranja prometne logistike su tijekovi robe, odnosno aktivnosti u planiranju, upravljanju i kontroli transformacije ili kretanja robe. Poštanski se promet polazeći od temeljnih definicija logistike može razmatrati u kombinaciji tehnoloških i poslovnih procesa koji zajedno određuju tijekove pošiljaka i informacija u okviru poštanskog sustav.Logistička koncepcija zahtijeva objedinjeni tretman transportnog lanca i lanca dokumentacije, pri čemu tijek informacija prethodi tijeku robe ili ga prati.

4. Poštanski promet kao javna (državna) služba. (knjiga I: str. 20)

Na početku XVIII. stoljeća pojedine države su počele otkupljivati koncesiju od privatnika, te se počinju razvijati javne poštanske službe. U početku 19. stoljeća u svim zemljama su napušteni svi oblici koncesija i poštanska se služba organizira kao jedinstvena javna (državna) služba monopolističkog tipa. Počinje shvaćanje pošte kao posebne institucije čija je temeljna zadaća omogućavanje slanja pismovnih ili paketskih pošiljaka svim osobama na bilo koju adresu u zemlji ili inozemstvu.Bitne značajke nacionalizirane poštanske djelatnosti su:

a. pošta je javna institucija,b. organizacija prema strogim centralističkim načelima,c.država (vlada) određuje poštanske tarife,d. jednostavna i proširena reprodukcija (razvoj pošte) financira se iz proračuna.

Stranica 5 od 47


Monopol na obavljanje poštanskih usluga danas je upitan zbog nedjelotvornosti i netržišnog ponašanja državnih monopolista, te zbog utjecaja tehničko-tehnološkog napretka. Razvitak donosi učinkovitije načine prijenosa i stvara nove mogućnosti, a poštanske organizacije se transformacijom pokušavaju prilagoditi novim uvjetima djelovanja.

5. Poštanska reforma Rowlanda Hilla i prve poštanske marke. (knjiga I: str. 21, 22)

Rowland Hill, uočivši nedostatke poštanske službe, kao što su slaba povezanost i visoke cijene za prijenos, je predložio nekoliko rješenja u svojoj brošuri „Poštanska reforma, njeno značenje i provedba“:

- reorganizaciju britanskih pošta tako da se brže i češće obavlja prijenos pošiljaka,- uvođenje poštarine od jednog penija za prijenos običnog pisma do pola unce težine,

bez obzira na udaljenost prijenosa (poštarina jedinstvena za cijelu zemlju),- poštarinu bi plaćao pošiljatelj unaprijed, prigodom predaje pošiljke,- naplaćena poštarina vidljivo bi se obilježavala državnom naljepnicom s označenom

cijenom (tj. poštanskom markom).

Rješenja su prvotno bila odbijena, ali su 1840. godine prihvaćena. Rowland Hill je bi osobno ovlašten za provedbu reforme pod nazivom Penny-post. Hillova reforma značila je prekretnicu u razvitku javnog poštanskog prometa koji je postao brži, dostupniji i jeftiniji, a manipulacija pošiljkama neusporedivo jednostavnija i racionalnija.

Uz Hillovu reformu vezuje se pojava prve poštanske marke, 1840. godine u Londonu. Prve marke, od jednog penija crne boje, te od dva penija plave boje, s likom kraljice Viktorije, puštene su u prodaju 6. svibnja 1840. Zbog svrhovitosti i praktičnosti uporabe poštanskih maraka od 1875. počinju ih koristiti sve poštanske uprave.

6. Generalni plan poštanske mreže. (knjiga I: str. 36 – 38)

Planiranje poštanske mreže je klasični pristup planiranju i upravljanju razvojem poštanskog sustava jedne zemlje, a temelji se na Generalnom planu poštanske mreže kao osnovnom razvojnom i normativnom aktu. Generalnim planom utvrđena su načela, smjernice i potrebe razvitka i unapređenja poštanskog prometa. Na temelju načela i odredbi Generalnog plana, poštanske organizacije ili dijelovi poštanskog poduzeća razrađuju godišnje i više godišnje programe razvitka. U okviru Generalnog plana poštanske mreže, kao posebne točke razrađeni su:

- zadaci i ostvarivanje zadataka Generalnog plana,- kvaliteta poštanskih usluga i prometa,- organizacija poštanske mreže,- organizacija prijama pošiljaka,- organizacija otpreme poštanskih pošiljaka,- organizacija transporta poštanskih pošiljaka,- organizacija prispijeća poštanskih pošiljaka,- organizacija dostave i isporuke pošiljaka,- poštanski broj,- mehanizacija i automatizacija procesa rada,- normizacija i tipizacija poštanske opreme,- mjere za izvršenje Generalnog plana.

7. Volumen poštanske mreže, formula (objasniti). (knjiga I: str. 38)

Stranica 6 od 47


Ukupni volumen poštanske mreže moguće je tretirati kroz tri osnovne dimenzije: prostor (S), vrijeme (T) i dinamiku rada (D). Prostorna komponenta povezuje se s instaliranim kapacitetima poštanskih građevina i opreme (tehničkih sredstava), dok je dinamika rada određena djelovanjem ljudskih resursa. Te dvije komponente zajedno, određuju kapacitet posluživanja u nekom vremenu promatranja T , tako da vrijedi

∑=

⋅=⋅=M

iiPMPM TCTCPV

1 ,gdje je

PMC - kapacitet poštanske mreže sačinjene od M elemenataT - vrijeme promatranja.

8. Poštanski kodovi i brojevi (prednosti, vrste). (knjiga I: str. 39, 40)

Izrazi poštanski broj i poštanski kod katkada se rabe kao sinonimi, iako službena poštanska terminologija koristi izraz poštanski broj za karakterističnu oznaku jedinica poštanske mreže. Uz to razlikujemo eksterni i interni kod. Eksterni kod predstavlja poštanski broj koji je pošiljatelj dužan upisati uz naziv odredišne pošte, dok se interni kod otiskuje strojem i služi za automatiziranu preradu ili informatizirano praćenje pošiljke.

Oznake u poštanskom broju mogu biti brojke (numeričke), slova (alfabetske) i kombinirane (alfanumeričke). Osnovne zadaće (funkcije) poštanskog broja su:

- brže i jednostavnije dijeljenje i usmjeravanje pošiljaka,- primjena u automatiziranoj preradi pošiljaka,- funkcije u prikupljanju i obradi podataka o tijekovima pošiljaka,- da zamijeni poštanski žig i kontrolni broj na novčarskoj dokumentaciji,- podrška informatičkoj obradi, te ostale potrebe.

Poštanske brojeve, odnosno eksterne kodove propisuju poštanske uprave, tako da oni predstavljaju osnovni dio adrese. Primijenjeni su različiti načini kodiranja: s tri, četiri, pet ili šest oznaka, numeričkih i alfanumeričkih. RH koristi peteroznamenkasti broj, prve dvije znamenke poštanskog broja usklađene s telefonskom numeracijom u RH. Čitava zemlja podijeljena je na posebna poštanska područja tako da je u strukturi poštanskog broja prva oznaka

a. prva oznaka (1,...,9)je definirana za svakog poštansko područje na koje je cijela

zemlja podijeljena,b. druga znamenka određuje broj poštanskog središta (centra) na poštanskom području

(npr. 21 Split, 31 Osijek, itd.),c. Treća, četvrta i peta znamenka određuju poštu u sklopu poštanskog područja i

poštanskog središta (npr. 32270 Županja).

Vrste poštanske jedinice dalje se diferenciraju prema položaju. Odjeljak pretinca u poštanskom središtu ima zadnju znamenku jedinicu (1), odjeljak vojnih ekspedita (2), izmjenična pošta trojku (3), itd.

9. Poštanske usluge (osnovne, posebne, dodatne i ostale). (knjiga I: str. 45 – 54)

Poštanske usluge obuhvaćaju prijam i uručenje pismovnih pošiljaka (pisma, dopisnice, tiskanice, sekogrami, mali paketi), poštanskih i brzojavnih uputnica, te paketa, u unutarnjem

Stranica 7 od 47


i međunarodnom prometu. Po poštanskim uslugama razumijevaju se i posebne, dopunske i ostale poštanske usluge koje zahtijeva primatelj ili pošiljatelj prilikom predaje ili prije uručenja poštanskih pošiljaka. One obuhvaćaju i plani promet, odnosno novčarske usluge putem pošte, telekomunikacijske usluge u pošti (govornice, javni faksimili, e-mail s fizičkom dostavom i dr.). Poštanske usluge u širem smislu obuhvaćaju uniju poštanskih usluga u užem smislu, usluge novčarskog poslovanja, javne telekomunikacijske usluge, komisijske i ugovorne usluge, te ostale (trgovačke, osiguravajuće i dr.) usluge;

PUŠ = PUI U PUII U PUIII U PUIV U PUC,

gdje je

PUš poštanske usluge u širem smislu,PUI klasične usluge (vezane uz fizički prijenos pošiljaka između izvorišta i odredišta),PUII platni promet,PUIII telekomunikacijske usluge,PUIV komisijske i ugovorene usluge,PUC ostale (trgovačke i druge) usluge.

Klasične poštanske usluge vezane su za prijem i uručenje uz fizički prijenos poštanskih pošiljaka (pismovnih i paketskih, te poštanskih uputnica).

Među pismovne pošiljke pripadaju pismo, dopisnice, tiskanice i ostale pošiljke pismovne korespondencije. U njih se svrstavaju i one koje pored pisanih priopćenja sadrže i manje količine robe, novaca ili druge vrijednosti, a to su mali paketi i vrijednosna pisma.Temeljna značajka pismovnih pošiljaka je da su one manjeg obujma i težine, te su pogodne za otpremanje u posebnim zatvorenim poštanskim vrećama ili kontejnerima.

Usluge platnog prometa obavljaju se putem pošte u obliku uplata i isplata po žiroračunima i drugim transakcijama platnog prometa.

10. Poštanska i brzojavna uputnica. (knjiga I: str. 54)

Poštanska i brzojavna uputnica je poštanska pošiljka kojom pošiljatelj putem pošte doznačuje određeni novčani iznos primatelju. Razlika između poštanske i brzojavne uputnice je u tome što se poštanska otprema poštanskim linijama, a brzojavna telekomunikacijskom mrežom. Maksimalno dopušten iznos na uputnici je ograničen i trenutačno iznosi 200.000 kn.Poštanske (i brzojavne) uputnice su u osnovi interni obračunski dokumenti poštanske organizacije povezani s transferom novca između korisnika.

11. Posebne poštanske usluge. (knjiga I: str. 54 – 56)

Posebne poštanske usluge regulirane su Pravilnikom o općim uvjetima za obavljanje poštanskih usluge i tehnološkim propisima.Posebnim poštanskim usluga smatraju se usluge koje pošiljatelj zahtijeva glede posebnih uvjeta i postupka u prijenosu ili uručenju. Za svaku posebnu uslugu cjenikom je propisana poštarina koju plaća pošiljatelj, osim za usluge poste restante ili IBSR/CCRI za koje plaća primatelj. To su primjerice:

1. preporučena pismovna pošiljka je bilo koja vrsta pismovne pošiljke. Prilikom

predaje pošiljatelj popunjava određeni obrazac. U preporučenim pošiljkama se ne može otpremiti novac ili drugi vrijedni predmeti.

Stranica 8 od 47


2. pismo s označenom vrijednošću (vrijednosno pismo) je zatvorena pismovna

pošiljka koja može sadržavati vrijedne predmete, novac i pisano priopćenje. Vrijednost sadržaja mora biti označen brojem i slovima na lijevom donjem dijelu. Masa može biti do 2 kg, a dimenzije ogovaraju dimenzijama za pismo, osim za novčane dotacije pošte kada je dozvoljena masa do 30 kg. Na omotnici vrijednosnog pisma nije dozvoljeno ispravljanje, brisanje, podcrtavanje adresnih podataka ili označene vrijednosti.

3. pošiljka s potvrđenim uručenjem je bilo koja vrsta pismovne pošiljke za koju

pošiljatelj zahtijeva postupak koji je određen tehnološkim propisima za pošiljku s potvrđenim uručenjem.

4. pošiljka ubrzane pošte (EMS – Express Mail Service) je posebna poštanska

usluga koja omogućuje najbrži prijenos pošiljaka na određenim relacijama i u okviru propisanih rokova prijenosa. Tu ne spadaju poštanska i brzojavna uputnica. EMS može sadržavati novac, robu, predmete i pisana priopćenja, biti mase do 15 kg, a max dimenzije odgovaraju maksimalnim dimenzijama za paket.

5. žurna pošiljka je svaka pismovna pošiljka, paket i poštanska uputnica za koju se

prilikom predaje zahtijeva postupak propisan za žurnu pošiljku. Tu obavezno spadaju žive životinje, a ne mogu se predati poste restante pošiljke, pošiljke za poštanski pretinac, adresirane za primatelja na širem dostavnom području i tiskanice koje predaju izdavači.

6. vrlo žurni paket je paket koji se otprema odredišnoj jedinici prvim poštansko-

transportnim vezama. To može biti bilo koji paket bez obzira na vrstu i sadržaj, posebno oni koji sadrže žive životinje ili lako kvarljivu robu.

7. pošiljka s povratnicom je uručenje se potvrđuje na posebnom

obrascu „POVRATNICA“ koja se vraća i uručuje pošiljatelju. To mogu biti preporučena pismovna pošiljka, vrijednosno pismo, pošiljka s potvrđenim uručenjem, EMS pošiljka, paket i poštanska uputnica.

8. otkupna pošiljka je pošiljka koja se uručuje primatelju uz prethodnu naplatu

otkupnog iznosa u korist pošiljatelja. To može biti svaka preporučena pismovna pošiljka, vrijednosno pismo, paket i EMS pošiljka. U lijevom gornjem kutu obavezno se ispisuje adresa pošiljatelja i oznaka „OTKUPNINA“, te iznos otkupnine u domaćoj valuti.

9. zrakoplovna pošiljka je pismovna pošiljka, poštanska uputnica ili paket za koju

pošiljatelj zahtijeva prijevoz zrakoplovom. Aerogram je pošiljka koja se otprema kao zrakoplovno pismo, a načinje je od prikladnog savijenog i sa svih stana zalijepljenog lista papira.

10. izdvojeni paket je paket za kojeg pošiljatelj zahtijeva prijenos i uručenje uz

povećanu pozornost. Uključuje svaki paket bez obzira na vrstu i sadržaj, a obavezno žive životinje, tekućine, lako lomljive predmete, osjetljive uređaje. Na paket se stavlja naljepnica ili oznaka koja upozorava na sadržaj.

11. "poste restante" pošiljka je bilo koja poštanska pošiljka (osim žurnih) za koju

pošiljatelj zahtijeva da se uruči u odredišnoj pošti. U adresi mora biti oznaka, čuva se do 30 dana i uručuje primatelju kad primatelj zatraži uz naplatu propisane poštarine, ako ju ne preuzme, ona se vraća pošiljatelju.

12. pošiljka predana u posljednji trenutak je posebna usluga koju korisnik može

zahtijevati nakon završetka radnog vremena pošte, a prije otpreme. Usluga se može zahtijevati za sve zrakoplovne pošiljke, žurne pošiljke, EMS pošiljke i vrlo žurne pakete.

Stranica 9 od 47


13. pošiljka koja se uručuje osobno primatelju je preporučena pismovna pošiljka,

pismo s označenom vrijednošću, pošiljka s potvrđenim uručenjem, EMS pošiljka, paket, poštanska i brzojavna uputnica. Stavlja se oznaka "Uručiti osobno primatelju".

14. poslovno dopisivanje (pošiljka s plaćenim odgovorom) je posebna usluga kojom

se poštarina plaća u dolazu. Usluga je nova i potrebna poslovnim korisnicima koji otpremaju unaprijed frankirane pošiljke.

15. pošiljke s promidžbenom porukom je pismovna pošiljka ili paket za koju pošiljatelj

zahtjeva potrebnu uslugu. Uvjeti za predaju pošiljka uređuju se ugovorom. 12. Karakteristične usluge koje nude kurirske službe u međunarodnom prometu.

Kurirske službe pružaju potpune usluge ekspresnog (preporučenog) prijenosa različitih vrsta pošiljaka (dokumenata, ugovora, uzoraka robe…) Osnovne usluge u međunarodnom prometu su dokumentacijske pošiljke (DOX – važna poslovna korespondencija, ugovori, ponude, kompjutorska izvješća, putovnice, diplomatska pošta, i dr.) i carinske pošiljke (WPX – robni uzorci, prototipovi proizvoda, videovrpce i dr.)

Dodatne usluge su kompjutorsko praćenje pošiljaka na putu od izvorišta do odredišta, pisane potvrde o dostavi pošiljaka, mogućnost ostavljanja pošiljaka nakon radnog vremena, instaliranje posebnog informacijskog sustava za velike korisnike koji omogućuje ispis teretnica, računa, kao i praćenje vlastitih pošiljaka po svijetu, te ekspresno sabirno središte dijelova. Tarifna strategija kurirskih službi mora biti prilagođena otvorenoj konkurenciji i globalnom tržištu.

13. Pojam i primjena deskriptivnih statističkih metoda (pojam, vrste i tijekovi).

(knjiga I: str. 67 – 71)

Primjena statističkih metoda u prometu mora biti usuglašena s općom metodologijom rješavanja prometnih problema. Statistika se bavi prikupljanjem, obradom, analizom i tumačenjem podataka različite vrste kojima se mogu opisati varijacije i kovarijacije promatrane pojave. Ona se kao opća znanstvena metoda proučavanja pojava i procesa može podijeliti na:

1. deskriptivnu (opisnu) – temelji sa na sažetom i preglednom iskazivanju prikupljenih

i uređenih podataka,2. inferencijalnu (analitičku ili induktivnu) – temelji se na uzorku kao dijelu podatka

na osnovi kojih se odgovarajućim metodama izvode zaključci o svojstvima cjeline.

Primjena metoda deskriptivne i inferencijalne statistike ima cilj poboljšati prometnu analizu i sintezu, a ne dokazivati ili opovrgavati matematičko-statističke iskaze i teoreme.

Statistički se podaci odnose na statističke jedinice koje tvore statistički skup ili statističku masu. Jedinica može biti pismo, paket, djelatnik, kilometar i slično, a skup predstavlja sve pismovne pošiljke čije su jedinice pismo, dopisnica, tiskanica. Svojstva jedinica statističkog skupa razlikuju se prema statističkim obilježjima koja mogu biti kvalitativna (nominalna i redoslijedna) i kvantitativna (prekidna i neprekidna)

Statističku masu, odnosno statistički skup potrebno je što preciznije odrediti i to:

Stranica 10 od 47


a. pojmovno – kako bi podaci dali potpunu i točnu informaciju o pojavi koja se želi promatrati i statistički analizirati,

b. vremenski – kako bi se utvrdilo razdoblje u kojem će se promatrati statistička masa ili skup. Vrijeme promatranja može biti ograničeno ili neograničeno.,

c. prostorno – potrebno je stoga što se istovrsna pojava različito manifestira na pojedinim geografskim područjima.

14. Statistička obilježja s primjerima. (knjiga I: str. 69, 70)

Statistička obilježja su svojstva jedinica statističkog skupa po kojima se članovi skupa međusobno razliku. Ona mogu biti kvalitativna (nominalna i redoslijedna) i kvantitativna (prekidna i neprekidna).

a. Kvalitativna obilježja dana su opisno, ne mogu se mjeriti, ali se mogu prebrojavati.

Ocjena kvalitete ili oznaka prioriteta pošiljke također su kvalitativna obilježja gdje ocjena ili stupanj prioriteta izražava svojstva prema kojima se elementi skupa rangiraju. Podvrste su nominalna (atributivna i zemljopisna), te uređajna (redoslijedna, ordinalna ili rang-obilježje).

b. Kvantitativna ili numerička obilježja izražavaju se brojčano tako da s vrijednostima

tog obilježje ima smisla provoditi radnje poput zbrajanja, oduzimanja, množenja ili dijeljenja. Ako numeričko obilježje poprima konačan broj vrijednosti, tada se govori o prekidnom (diskretnom, diskontinuiranom) obilježju (npr. broj djelatnika u pošti, broj vozila u voznom parku i sl.). Obilježje koje može poprimiti bilo koju vrijednost je neprekidno (kontinuirano), kao npr. težina, dimenzije, vrijeme posluživanja i sl.

15. Deskriptivna statistika (svrha, cilj, zadaci, podjela).

Deskriptivna (opisna) statistika temelji sa na sažetom i preglednom iskazivanju prikupljenih i uređenih podataka o statističkog skupa (masi), bez dubljeg istraživanja uzroka varijacije i kovarijacije. Primjena metoda deskriptivne i inferencijalne statistike ima cilj poboljšati prometnu analizu i sintezu, a ne dokazivati ili opovrgavati matematičko-statističke iskaze i teoreme.

16. Prikupljanje i obrada statističkih podataka o poštanskim uslugama (cilj, načini

uređivanja podataka, objekt praćenja, izvori podataka). (knjiga I: str. 71, 72)

Podaci su temelj svakog statističkog istraživanja i analize, stoga je ključno pitanje kako, kada, gdje i na koji način pribaviti potrebne podatke s obzirom na definiranu svrhu i ciljeve istraživanja i analize.

Prema izvoru prikupljanja podaci mogu biti:

1. primarni – prikupljaju se u skladu s postavljenim ciljem i predmetom istraživanja.

Definira se statistički skup, izaberu obilježja, određuju oblici, utvrđuje način, opseg i sredstva provedbe promatranja, predviđaju metode i postupci provjere točnosti, odabire programska podrška kojom se podaci pohranjuju, uređuju i analiziraju.,

Stranica 11 od 47


2. sekundarni – predstavljaju one podatke koji su prikupljeni s nekim drugim ciljem, tako da njihov opseg i vrsta ne izviru neposredno iz potreba danog istraživanja. Prikupljaju ih državne statističke službe, statistički uredi i slično, a objavljuju u statističkim publikacijama, stručnim časopisima.

Prikupljanje podataka može biti stalno, povremeno i jednokratno.

Načini prikupljanja s obzirom na opseg prikupljanja mogu biti iscrpni ili potpuni i nepotpuni ili reprezentativni. Uređivanje podataka provodi se tako da se podaci svrstavaju ili navode prema nekom pravilu, odnosno dobiva se statistički niz (kvalitativni, numerički i vremenski). Statistički nizovi pregledno se prikazuju u tablicama i s pomoću grafova. Ako se uređivanje podataka provodi prema oblicima ili modalitetu jednog obilježja ili varijable, govori se o jednodimenzionalnom svrstavanju. Ako se podaci svrstavaju istodobno prema modalitetu dvaju ili više varijabla, govori se o višedimenzionalnom svrstavanju. Kronološko uređivanje podataka čini posebnu vrstu statističkog niza, koji se naziva vremenski niz.

17. Najčešće primjenjivani statistički koeficijent koji prikazuju stupanj razvijenosti

poštanske mreže. (knjiga I: str. 75, 76)

Kod statistički koeficijenti uspoređuju se dvije raznovrsne ili dvije raznokvalitetne statističke mase (ili skupa). Klasični poštanski primjer su dostupnost poštanskih ureda i poštanskih ormarića u odnosu na zemljopisnu površinu i broj stanovnika. Računanju statističkog koeficijenta prethodi određivanje pojava koje se uspoređuju zajedno s njihovim brojčanim vrijednostima i osnovicama usporedbe. Statistički omjerni broj označit ćemo sa R, s v njegov brojnik, a s B njegov nazivnik, izraz omjernog broja možemo zapisati

kao BvP =

,

odnosno, općenito za niz takvih brojevaki

Bv

Pi

i ...,,2,1, ==.

18. Srednje vrijednosti statističkog niza prometnih podataka (svrha, osnovna podjela, izbor, objasniti značenja po dva predstavnika). (2) (knjiga I: str. 79 – 94)

Srednje vrijednosti su konstante kojima se predočuje niz varijabilnih podatka, odnosno vrijednosti promatranih veličina. Dobivamo ih mjerenjem ili određivanjem mjesta u nizu varirajućih individualnih vrijednosti članova niza. Razvrstane su na:

a. potpune (aritmetička, geometrijska, kronološka i harmonijska sredina),b. položajne (mod, medijan),c. specijalne (momenti).

Izbor srednje vrijednosti ovisi o konkretnoj primjeni i vrsti statističkog obilježja, odnosno niza za koji se određuje, odnosno za nazivni ili nominalni niz koristimo mod (uz određene uvjete), za numerički niz koristimo potpune i položajne srednje vrijednosti,va za ordinarni niz koristimo mod i medijan. Izračunom srednje vrijednosti dolazi se do tipičnog broja kojim se opisuje skup varijabilnih podataka, odnosno veći broj članova statističkog niza. Pravilnost izračunavanja srednje vrijednosti je prosjek dobiven na temelju isključivo homogenih (istovrsnih) veličina.

Aritmetička sredina predstavlja odnos između ukupne vrijednost neke pojave i njene veličine. Pripada skupini potpunih srednjih vrijednosti i najčešće se koristi. Izračun je relativno jednostavan; individualni podaci o promatranoj pojavi se zbroje, a potom se dobiveni zbroj podijeli s brojem članova niza.

Stranica 12 od 47


TOTAL je zbroj vrijednosti numeričkog obilježja elemenata određenog skupa, odnosno zbroja umnožaka frekvencija i razrednih sredina. Geometrijska sredina (G) upotrebljava se za izračunavanje prosječne dinamike razvoja promatrane pojave. Omogućuje svestranu analizu prometnih i drugih podataka, stoga se vrlo često primjenjuje jedinstvena geometrijska sredina i geometrijska sredina kao srednja vrijednost verižnih indeksa. Harmonijska sredina (H) pripada skupini potpunih srednjih vrijednosti, a može biti u obliku jednostavne i vagane sredine. Primjenjuje se kada je statistički niz izražen u recipročnim vrijednostima članova, tj. vrijednost članova se smanjuje prilikom povećanja pojave ili obrnuto. Mod (Mo) je položajna srednja vrijednost koja označuje onu vrijednost ili član statističkog niza, odnosno modalitet obilježja koji se najčešće pojavljuje, tj. koji ima najveću frekvenciju za grupirane i negrupirane podatke. Distribucija frekvencija je skup uređenih parova vrijednosti numeričkog obilježja i pripadajućih frekvencija. Medijan (Me) je položajna srednja vrijednost redoslijednog ili numeričkog obilježja koje dijeli element osnovnog skupa na dva jednaka dijela.Nije tako osjetljiva vrijednost kao aritmetička sredina jer na veličinu medijana ne utječe brojčana vrijednost numeričkog obilježja, već samo broj i položaj članova niza. Varijanca je definirana kao aritmetička sredina odstupanja vrijednosti numeričkog obilježja od aritmetičke sredine, odnosno prosječno odstupanje od prosjeka. Standardna devijacija ili standardno odstupanje, predstavlja prosječno linearno odstupanje pojedinačne vrijednosni obilježja od aritmetičke sredine i izraženo je istim jedinicama mjere kao i aritmetička sredina. Koeficijent varijacije je omjer standardne devijacije i aritmetičke sredine pomožena sa 100.

19. Reguliranje odnosa između pošte i korisnika. (knjiga I: str. 97, 98)

Odnosi između pošte i korisnika poštanskih usluga pravno su regulirani na nacionalnoj (unutarnjoj) razini zakonom o pošti, zakonom o poštanskim i TK uslugama, pravilnikom o pošti, posebnim ugovorima i slično.

Na međunarodnoj razini primjenjuju se konvencije Svjetske poštanske udruge i njen Pravilnik kojim se utvrđuju uvjeti, rokovi, način i postupak obavljanja poštanskih usluga. Načela su jedinstvo poštanskog teritorija, jedinstvenosti međunarodnih poštanskih tarifa i obračuna.Korisnik je fizička ili pravna osoba koja pod unaprijed utvrđenim uvjetima predaje pošiljku da bi je pošta prenijela i uručila drugoj osobi, prima od pošte pošiljku koju je pošiljatelj predao i koristi ostale usluge ili mogućnosti poštanske mreže.

Posebne odredbe Zakona o pošti i propisima odnose se na:

- tajnost poštanskih pošiljaka,- cijene poštanskih usluga,- kakvoću usluge,- izvješćivanje korisnika,- pritužbe odgovornost za gubitak ili oštećenje pošiljke,- ostvarivanje naknade štete,- neisporučive pošiljke, itd.

20. Zahtjev i upute pošte u vezi s adresiranjem pošiljaka. (knjiga I: str. 99, 100)

Stranica 13 od 47


Adresa mora biti potpuna i čitljivo ispisana na prikladnome mjestu.Postavljaju se slijedeći zahtjevi:

- sredstva ispisivanja adrese,- mjesta ispisivanja adrese na pošiljci,- vrste pisma,- broj osoba koje na pošiljci mogu biti naslovljene,- službeni naziv odredišne pošte i poštanski broj,- redoslijed podataka,- bliže oznake (za podstanare i sl.),- ispisivanje adrese pošiljaka.

Adresa se stavlja u desni donji dio adresne strane pošiljke. Ukoliko zbog oblika pošiljke nije moguće ispisati adresu, dopušteno je na desnu stranu pošiljke nalijepiti ili pričvrstiti adresu primatelja ispisanu na platnu. Na vrijednosna pisma i pakete nije dopušteno nalijepiti adresu.Pošiljke se adresiraju latinicom, eventualno pošiljke za inozemstvo mogu biti adresirane pismom odredišne zemlje uz uvjet da su latinicom ispisani nazivi odredišne pošte i zemlje.Knjižena pošiljka može imati u adresi samo jednu pravnu ili fizičku osobu, dok kod običnih pošiljki mogu biti adresirane na više primatelja koji stanuju na istoj adresi.Naziv odredišne pošte piše se velikim tiskanim slovima i to punim službenim nazivom. Ispred se stavlja poštanski broj.

Redoslijed ispisivanja adrese:

- titula, ime i prezime ili naziv primatelja,- ulica, kućni broj, broj ulaza, kat, stan, broj stana, selo, zaselak, naselje i sl.,- poštanski broj i naziv mjesta,- naziv ili kratica zemlje u međunarodnom prometu.

Adresa pošiljatelja obavezno se ispisuje na pošiljkama kao što su mali paket, paket, poštanska i brzojavna uputnica, preporučena pismovna pošiljka, vrijednosno pismo, EMS pošiljka. Ispisuje se u lijevom gornjem dijelu adresne strane ili na poleđini omotnice, tako da ne smeta jasnoći adrese primatelja niti stavljanju službenih oznaka i naljepnica.

21. Pakiranje i zatvaranje poštanskih pošiljaka. Posebne odredbe o pakiranju i zatvaranju poštanskih pošiljaka. (knjiga I: str. 100, 101)

Pod pakiranjem se razumijeva stavljanje sadržaja pošiljke u odgovarajući ovitak (omotnicu, kutiju i sl.) radi osiguranja sadržaja u procesu prijenosa.

Načini i pravila pakiranja ovise o:

- načinu predaje (kao otvorena ili zatvorena pošiljka),- vrsti pošiljke i posebnom rukovanju,- prirodi sadržaja pošiljke i obliku,- masi i vrijednosti pošiljke,- uvjetima i duljini relacije prijenosa.

Pošiljke koje se predaju zatvorene moraju biti osigurane da im sadržaj ne može biti izvađen vez vidljivog oštećenja ovitka.Pošiljke koje se predaju otvorene moraju biti upakirane tako da im je sadržaj dovoljno zaštićen, ali da se može lako i brzo obaviti provjera sadržaja.Ovitak ili ambalaža mora odgovarati masi i vrijednosti pošiljke, te načinu i trajanju proizvoda.Pisma moraju biti u ispravnom omotu s odgovarajućom adresom, prostorom za frankiranje, službene oznake i naljepnice.Paketi se pakiraju u tipiziranu ambalažu, a može se koristiti i druga koja zadovoljava uvjete.

Posebne odredbe o pakiranju i zatvaranju pošiljke odnose se na:

Stranica 14 od 47


- masne tvari (maziva, smole) – stavljaju se u odgovarajući omot (plastičnu vreću, platnenu vreću, kutiju), te potom u čvrstu kutiju od drveta, metala ili plastike;

- dragocjene materijale – pakiraju se u kutiju od otpornog materijala (drveta, lima, plastike, itd);

- tekućine i lako topljive tvari – zatvaraju se u nepropusne posude koje se potom stavljaju u kutije ispunjene piljevinom, pamukom;

- žive životinje – pakiraju se prema vrsti u odgovarajuće kutije, kaveze ili kovčege sa dovoljno zraka. Na adresnoj strani pošiljke mora biti oznaka: „ŽIVE ŽITVOTINJE“.;

- lomljive predmete i precizne mehanike – moraju biti dobro upakirani i stavljeni u kovčeg ili kutiju od drveta, lima ili plastike a međuprostor mora biti popunjen zaštitnim materijalom;

- suhe praškove i dr. 22. Navedi podjel oblika prijama, tj. načina organizacije prijama (prema mjestima

prijama poštanskih pošiljaka) te pojasni specifičnosti vezane uz prijam knjiženih poštanskih pošiljaka.(knjiga I: str. 104)

Specifičnost knjiženih pošiljaka je u tome da u fazi prijama pošta izdaje pošiljatelju potvrdu o primatelju, vodi se posebno registriranje pošiljaka u otpremi i transportu, a isporuka se obavlja uz pismenu potvrdu primatelja. 23. Navedite karakteristike vezane uz prijem običnih pismovnih pošiljaka.

(knjiga I: str. 105, 106)

Obične pošiljke su pismovne pošiljke za koje se ne izdaje potvrda o primitku niti se provodi posebna evidencija (knjiženje) tijekom njihova prijenosa i uručenja.

Njihov ulazak u poštanski sustav teče tako da ih korisnik ubacuje u poštanski kovčežić ili predaje na šalteru, listonoši ili putujućoj pošti.Na šalteru se zaprimaju obične pošiljke koje se zbog svog oblika i dimenzija ne mogu ubaciti u kovčežić, potom one za koje se naplata poštarine obavlja bez uporabe poštanskih maraka i naljepnica šalterskih strojeva za označivanje poštarine, te one za koje pošiljatelj zahtijeva žurno rukovanje ili otpremu zrakoplovom.Tiskanice se predaju poštanskom uredu u skladu s unaprijed definiranim uvjetima, načinom i vremenom predaje. Pošiljka se smatra primljenom kada djelatnik pošte utvrdi da su zadovoljeni svi uvjeti za prijam, te je zaprimi. Obične pošiljke ubačene u poštanski kovčežić smatraju se primljenima od trenutka kad na njih prijamna pošta stavi otisak žiga.

Stranica 15 od 47


24. Tehnologija prijema knjiženih pošiljaka. (knjiga I: str. 107, 108)

Za razliku od običnih pošiljaka za koje su tehnološki postupci pretežito čisto manipulativni (svrstavanje, stavljanje otiska žiga, itd.), za knjižene pošiljke potrebiti su posebni postupci u provjeri uvjeta prijama radi izdavanja potvrda, registriranja pošiljaka tijekom procesa prijenosa.Knjižene pošiljke su one vrste i kategorije pošiljaka za koje se vodi odgovarajuća evidencija tijekom čitavog procesa prijenosa. Pošiljatelju se prigodom zaprimanja pošiljke izdaje potvrda o primitku. Potvrda se ovjerava potpisom i otiskom poštanskog žiga. Na pošiljke se potom stavljaju naljepnice s prijamni brojem i nazivom poštanskog ureda.

Vrste knjiženih pošiljaka su preporučene pismovne pošiljke, vrijednosno pismo, paket, EMS pošiljke, te poštanska i brzojavna uputnica. Zaprimljene preporučene pošiljke upisuju se u posebnu evidenciju koja se vodi mjesečno u jednom primjerku, odvojeno za svako radno mjesto. Upis u knjigu obavlja se prije svake otpreme ili predaje pošiljaka na otpremu. U međunarodnom prometu preporučene pismovne pošiljke zaprimaju se na sličan način kao i unutarnjem. Razlike proizlaze iz potrebe da se uvažavaju posebna ograničenja glede sadržaja pošiljke ili posebnih usluga. Prijam teče ovako: korisnik ulazi, predaje pošiljku i popunjava potvrdu, potom djelatnik vrši provjeru pošiljke. Ako pošiljka ne zadovoljava, vrši se otklanjanje nepravilnosti glede veličine, mase, pakiranja, adresiranja ili slično, a ako zadovoljava ide na sravnjivanje podataka s popunjene potvrde s podacima na pošiljci. Ako i dalje ne zadovoljava ide na otklanjanje neispravnosti, a ako zadovoljava ide na utvrđivanje mase, obračun i naplatu poštarine, lijepljenje R naljepnice. Na pošiljku se potom upisuje prijamni broj pošiljke, te ovjerava potvrda o prijemu potpisom i otiskom poštanskog žiga.

25. Kako dijelimo novčarske usluge? (knjiga I: str.131)

Osnovne novčarske usluge u platnom prometu u koje su uključene poštanske organizacije danas su:

1. novčarske doznake putem poštanske i brzojavne uputnice,2. poštansko-uputnički bonovi,3. uplate i isplate po platnom prometu,4. usluge po tekućim računima građana za poslovne banke,5. uplate i isplate po štednom prometu,6. posebne usluge naplate telefonskih računa, komunalnih usluga, RTV pretplate, Diners

cluba i slično,7. različite usluge za državne institucije i fondove (isplata mirovina, invalidnina, itd.),8. doznake vezane za otkup pošiljke,9. prodaja vrijednosnih papira,10.mjenjački poslovi.

Stranica 16 od 47

Tehnologija poštanskog prometa I Ispitna pitanja i odgovori 26. Prikaz ukupnih prihoda i troškova koji nastaju obavljanjem poštanskih usluga

(struktura, čimbenici, simbole objasniti riječima). (knjiga I: str. 168)

Temeljno gospodarsko načelo nalaže da se iz ukupnih prihoda (TR – Total Revenue) koje ostvari prodajom svojih usluga "pokrije" sve troškove (TC – Total Cost) i ostvari određenu dobit (TRTC).

Ukupni prihod promatran u određenom razdoblju:∑

=

⋅=r

iii dqTR

0

gdje jeqi – količina (broj) ostvarenih usluga i-te vrste ili kategorijedi – cijena jedinične usluge i-te vrste ili kategorije

Ukupni troškovi:,...),,,( EPMq MCRqfTC =

gdje jeRq – izdaci za plaće djelatnikaCPM – troškovi instaliranih kapaciteta poštanske mreže kao uglavnom fiksni ili relativno fiksni troškoviME – efikasnost menedžmenta i uspješnost u kontroli troškova.

27. Osnovni načini plaćanja poštarine. (knjiga I: str. 169)

Visina poštarine određuje se prema vrsti usluge, težini pošiljke, zoni udaljenosti, visini označene vrijednost. Poštarina se u pravilu naplaćuje unaprijed od korisnika koji zahtjeva uslugu, osim ako pravilnikom ili posebnim ugovor između pošte i korisnika nije određeno drugačije. Osnovni načini plaćanja su:

- poštanskim markama (njima se mogu plaćati usluge za sve pismovne pošiljke u unutarnjem i međunarodnom prometu; lijepi se u gornji desni kut adresne strane pošiljke; prodaja se obavlja putem svih poštanskih ureda, ovlaštenih prodavača, itd.),

- uporabom poštanskih vrijednosnica s otisnutom markom,- međunarodnim kuponima za odgovor je poštanska vrijednosnica koju tiska

Međunarodni ured UPU, a služi za plaćanje poštarine za pisma prve stope težine u međunarodnom prometu,

- uporabom stroja za frankiranje (naplata se obavlja tako što se ostavlja otisak na pošiljci s iznosom poštarine i datumom, a u stroju se evidentira otisnuti iznos),

- uporabom šalterskih strojeva za prijam pošiljke i knjiženje (obavlja se naplata poštarine, registriranja i stavljanje otiska žiga na primljene pošiljke),

- gotovinom,- drugim zakonskim sredstvima plaćanja (ček i dr.).

28. Poštanski ured. (knjiga I: str. 181)

Poštanski ured je uslužna jedinica poštanske mreže otvorene prema korisniku, odnosno poslovni prostor u kojem se obavljaju poštanske usluge. Posluje pod određenim poštanskim brojem i nazivom mjesta u kojem je njegovo sjedište. Klasifikacija pošta prema ostvarenom prometu i značenju:

prva klasa – glavne pošte,druga – filijale,treća – sve ostale jedinice mreže.

U RH nacionalni poštanski operator ustrojava sljedeće vrste poštanskih ureda:

a. poštanski ured s dostavnim područjem (obavlja se poslove prijama i otpreme te uručenja na svom dostavnom području),

Stranica 17 od 47


b. poštanski ured bez dostavnog područja otvaraju se u mjestima s više poštanskih ureda sa zadaćom da obavljaju poslove prijama i otpreme pošiljaka, te druge šalterske usluge,

c. sezonski poštanski ured otvara se zbog povećanog obujma usluga (u turističkim mjestima) i posluje samo u određenom razdoblju,

d. posebni dijelovi poštanskog ureda obavljaju samostalno određene poštanske usluge, a pripadaju određenom poštanskom uredu. Definirani su:

- pokretni poštanski ured – smješten je u posebno prilagođenom prijevoznom

sredstvu obavlja usluge u određeno vrijeme i u određene dane u dva ili više naseljenih mjesta,

- izdvojeni šalter – otvara se na mjestima gdje se okuplja veći broj korisnika a obavljaju se određene vrste poštanskih usluga upotrebom žiga s poštanskim brojem i nazivom poštanskog ureda kojem pripada,

- ugovorni poštanski ured – otvara se na temelju ugovora između nacionalnog operatora i osoba poslovnog prostora u kojem će se obavljati usluge.

29. Poštanska središta. (knjiga I: str. 181)

Poštanska središta predstavljaju posebno organizirane i tehnološki opremljene jedinice u kojima se obavlja koncentracija, prerada i preusmjeravanje poštanskih pošiljaka. Ona obavljaju poslove preuzimanja, prijevoza, razrade i otpreme pošiljaka na svom području koje čini prometno-tehnološku cjelinu. Poštanska središta ustrojavaju se u skladu s odredbama Zakona o pošti i Pravilnika o općim uvjetima za obavljanje poštanskih usluga. U RH se poštanska središta dijele na a. poštansko središte razrade ustrojava se za geografsko područje koje čini prometno-

tehnološku cjelinu. Obuhvaća najmanje 100 poštanskih ureda, ostvaruje obujam poštanskog prometa od 50000 poštanskih pošiljaka prosječno po jednom danu u prolazu i dolazu, a smješten je u gradu s najvećim brojem građana na svom području i dobro je povezan prometnicama s drugim poštanskim središtima.

b. poštanskog središte pripreme ustrojava se za područje koje čini prometno-tehnološku

cjelinu s time da obuhvaća najmanje 50 poštanskih ureda, ostvaruje obujam poštanskog prometa koji nije manji od 20000 poštanskih pošiljaka prosječno po jednom danu u prolazu i dolazu.

c. poštansko središte za međunarodni promet obavlja poslove preuzimanja, razrade,

prijevoza i otpreme poštanskih pošiljaka, kao i posredovanje zaključaka u međunarodnom poštanskom prometu. Ono se ustrojava u Zagrebu.

30. Dostavna područja. (knjiga I: str. 183, 184)

Dostavnim područjem smatra se područje poštanskog ureda na kojem se obavljaju prijam i uručenje poštanskih pošiljaka. Dijeli se na uže, šire i najšire. Uže obuhvaća područje mjesta u kojemu poštanski ured ima svoje sjedište (granica je urbanistička granica mjesta po kojemu ured nosi naziv), šire obuhvaća područje jednog ili više naseljenih mjesta koje se nalazi izvan užega dostavnog područja (počinje tamo gdje uže dostavno područje završava, a završava 10 km od zadnje točke užeg dostavnog područja), dok najšire obuhvaća područje jednog ili više naseljenih mjesta, a proteže se od granice šireg dostavnog područja do granica dostavnog područja susjednih poštanskih ureda. Dostava poštanskih pošiljaka na užem dostavnom području obavlja se šest puta tjedno, na širem 3 puta tjedno, a na najširem 2 puta tjedno.

Stranica 18 od 47


Na širem i najširem dostavnom području obavlja se prijem svih vrsta poštanskih pošiljaka mase do 1 kg i vrijednosti do 5oo kn, osim brzojavnih uputnica.

31. Metode prognoziranja potražnje, objasniti jednu. (knjiga II: str. 36 – 48)

Najčešće primjenjivane metode su heuristička metoda, ekstrapolacija trenda, metode stope rasta, metode korelacije analize, te vremenske serije s ARMA i ARIMA modelima.

1. Heuristička metoda temelje se na individualnom mišljenju, prosuđivanju i intuiciji pojedinih specijalista – eksperata. bit metode je formirati skupinu specijalista (njih 10-12) za procjenu razvoja potražnje. Pri tome bitno se držati načela objektivnosti u formiranju skupine eksperata, osigurati nezavisno rasuđivanje eksperata, etapno provesti istraživanje od jednostavnijeg prema složenijem, te jednoznačno formirati pitanja i odgovore.

2. Ekstrapolacija trenda - relativno jednostavna i često primjenjivana metoda

prognoziranja. Pretpostavlja da će glavna razvojna tendencija iz prošlosti vrijediti i u budućnosti. Takva pretpostavka unosi znatan rizik te je za kvalitetniju prognozu neophodno preispitati zakonitosti razvitka promatrane veličine. Ima obilježje regresijskog modela u kojem se kovarijacija pojave s vremenom izražava nekom funkcijom vremena. Za utvrđivanje se primjenjuju dva načina: grafički i analitički.

3. Metode stope rasta je relativni odnos veličina u dva uzastopna vremenska razdoblja

izražen u postocima. Za procjenu stope rasta može se koristiti ekstrapolacija trenda realiziranih stopa rasta u prošlom vremenu ili anketiranje korisnika. Vrlo su jednostavne, ali zbog pretpostavljene vremenske invarijantnosti, njihova je točnost vrlo ograničena.

4. Metode korelacije i regresije - ovim je metodama moguće u razmatranje uvesti složene

relacije između veličine potražnje i utjecajnih čimbenika. Povezanost između pojava ili veličina može biti funkcionalna ili statistička. Funkcionalna (deterministička) se predočuje izrazima temeljem kojih se utvrđuje vrijednost za danu vrijednost pojave, a statistička se utvrđuje brojčanim podacima.

5. Vremenske serije s ARMA i ARIMA modelima:

- autoregresijski model reda p AR(p) – zadaća modela je procijeniti nepoznate parametre i druge statističko-analitičke veličine, te ispitati njihovu kakvoću;

- ARMA – ima ključnu ulogu u opisivanju vremenskih serija. Omogućuje relativno jednostavnu linearnu prognozu promatrane pojave, odnosno stacionarnog procesa.;

- ARIMA – sustav kojem se uklanja komponenta trend ili sezona primjenom metoda diferencija. Nakon što je obavljena odgovarajuće transformacija podataka, problem je reduciran na pronalaženje zadovoljavajućeg ARM modela.

32. Utvrđivanje itinerera za dostavni rajon. (knjiga II: str. 179 – 180)

Utvrđivanju itinerera pristupa se nakon razgraničenja prostornog obuhvata pojedinih dostavnih rajona, snimljenih zemljopisno-topografskih značajki terena i utvrđenih drugih elemenata od kojih zavisi optimizirano kretanje listonoše na dostavnom rajonu. Itinerer predstavlja, crtežom i opisno, definiran način i putanju kretanja listonoše na dostavnom rajonu. On je obvezni dio elaborata dostave i s njim moraju biti upoznati listonoša i kontrolor dostave. Listonoša je obavezan kretati po točno utvrđenom redoslijedu naznačenom u obrascu Putni list listonoše. Cilj optimizacije ili racionalizacije itinerera je da neproizvodno vrijeme i gubitke minimizira, te da se listonoša pojavljuje kod korisnika svaki put u približno isto vrijeme. Alternativni načini kretanja listonoše su:

Stranica 19 od 47


a. u jednom smjeru obavlja dostavu po parnim brojevima, a u povratku po neparnim,b. jedan listonoša obavlja dostavu po parnim brojevima, a drugi po neparnim,c. listonoša se kreće cik-cak crtom tako da prelazi s jedne strane ulice na drugu,

Pravilo je da se itinereri dvaju dostavnih rajona ne smiju međusobno ispreplitati jer bi to znatno usložnjavalo pripremu pošiljaka za dostavu.Korisno je definirati objekte kojima treba dostaviti veće količine pošiljaka da se najprije dostavi njima i da se time listonoša brže oslobodi tereta. Pored optimizacije kretanja na terenu, bitna je primjena poštanskih depoa, te odgovarajuća prisutnost korisničkih (kućnih) ormarića za uručenje pošiljaka. Pravilo je da listonoša ne bi smio biti opterećen s više od 15 kg pošiljaka (za pješake).

33. Prijevoz poštanskih pošiljaka zrakoplovima. (knjiga I, II: str. 56 i 134)

Zrakoplovna pošiljka je poštanska pošiljka (pismovna pošiljka, poštanska uputnica ili paket) za koju pošiljatelj prilikom predaje zahtijeva prijevoz zrakoplovom. Ova usluga može se ostvariti pod uvjetom da je na dotičnoj relaciji osigurana zrakoplovna linija i da je u cijelosti plaćena dopunska zrakoplovna poštarina. Aerogram je pošiljka koja s otprema kao zrakoplovno pismo, a načinjen je od prikladnoga savijenog i sa svih strana zalijepljenog lista papira. Osnovna prednost prijevoz poštanskih pošiljaka zrakoplovima je u brzini prijevoza, a osnovni nedostatak u veličini troškova prijevoza. Na većim udaljenostima, odnosno na relacijama ≥ 400 km, zrakoplovima se postiže znatno kraće vrijeme prijevoza pošiljaka. Prijevoz može biti redovitim putničkim i vlastitim poštanskim linijama. Osobito značenje za ostvarenje visoke kvalitete prijenosa ima uvođenje noćne zrakoplovne poštansko-transportne mreže.

34. Zaključak i podjela prema 3 kriterija (vrste zaključaka).

Pojam zaključak u poštanskoj tehnologiji odnosi se na svako jednokratno otpremanje pošiljaka između dvaju jedinica poštanske mreže u tipiziranoj poštanskoj vreći, odnosno u poštanskom kontejneru uz popunjene poštanske isprave (kartu, pregled razmjene i dr.).

Vrste zaključaka: 1. prema redovitosti - redoviti i izvanredni:

a. redoviti su predviđeni organizacijom prijevoza, odnosno Ustrojstvom tehnologije prijevoza, Voznim redom, Pregledom kartiranja i dr.,

b. izvanredni se tvore u vrijeme poremećaja na transportnim relacijama ili pri prijamu većih količina pošiljaka.

2. prema načinu prijevoza - površinski i zrakoplovni:

a. površinski se obavljaju prijevoznim sredstvima cestovnog, željezničkog i vodnog prometa,

b. zrakoplovni prijevozi namijenjeni su i prilagođeni prijevozu zrakoplovima.

3. prema vrsti pošiljaka - s kartom [S, V, Z, R, PV, P, EMS] i bez karte [z, P-otvoreni]:

Stranica 20 od 47


a. zaključci s kartom su skupni zaključak (S), pismovni (Z), vrijednosni (V), preporučeni (R), paketsko-vrijednosni (PV), paketski (P), zaključci ubrzane pošte (EMS),

b. zaključci bez karte su obični pismovni (z), otvoreni P zaključak (obični paketi koji nisu u vreći).

Zaključak se tvori u jednoj ili više tipiziranih vreća, odnosno u poštanskom kontejneru. Postupak tvorbe zaključaka uključuje stavljanje obrađenih pošiljaka (svežnjeva, krupnih pošiljaka ili paketa) i karte u poštansku vreću, popunjavanje vrećne nazivnice i zatvaranje vreće. Zaključak s kartom tvore djelatnik koji kartira pošiljke i djelatnik koji je obavio sravnjivanje upisa podataka u kartu i popis. Zaključak bez karte tvori djelatnik koji obavlja obradu (podjelu) pošiljaka i tvori svežnjeve pošiljaka.

35. Objasnite kartiranje (pojam, svrha, načini).

Kartiranje predstavlja postupak upisivanja podataka o knjiženim pošiljkama u posebne obrasce: karta, pregled razmjene i popis otpremljenih pošiljaka. Postupak kartiranja prati knjižene pošiljke sve do njihova prispijeća u odredišnu poštu. Cilj kartiranja je osigurati da otprema poštanskih jedinica ima pisani dokaz o tome komu i kakve je knjižene pošiljke otpremila određenog dana.

Postoji pojedinačno i brojno kartiranje. Pri pojedinačnom se upisuju potpuni podaci o pošiljci (prijamni broj, poštanski broj prijamnog poštanskog ureda), a kartiraju se vrijednosno pismo i paket u unutarnjem i međunarodnom prometu, obični paket u međunarodnom prometu, preporučene pošiljke u međunarodnom prometu koje podliježu carinskom pregledu, te EMS pošiljke. Brojno se provodi upisom ukupnog broja prebrojanih pošiljaka u odgovarajući stupac Karte ili Pregleda razmjene. Kartiraju se preporučene pošiljke u međunarodnom prometu koje ne podliježu carinskom pregledu i obični paketi u unutarnjem prometu.

36. Objasnite pojmove u smislu tehnologije poštanskog prometa: karta, kartiranje,

prekartiranje, pregled kartiranja. (1)

Karta je poštanska isprava koja mora biti odgovarajuće popunjena (u dva primjerka) te propisno naslovljena i ovjerena, a služi za otpremanje pošiljaka u zaključku. Kartiranje predstavlja postupak upisivanja podataka o knjiženim pošiljkama u posebne obrasce: karta, pregled razmjene i popis otpremljenih pošiljaka. Postupak kartiranja prati knjižene pošiljke sve do njihova prispijeća u odredišnu poštu.

Prekartiranje je poseban postupak kojim se odstupa od pravila da zaključak može preuzeti i otvoriti samo ona poštanska jedinica kojoj je on upućen. Prekartiranje zaključaka podrazumijeva otvaranje zaključaka i preuzimanje pošiljaka u poštanskoj jedinici za koju ne glasi zaključak. Pregled kartiranja je isprava, odnosno priručnik s popisom redovitih zaključaka koje jedinica poštanske mreže otprema, prima ili posreduje. Tvori se za rok od godinu dana na osnovi podataka iz dokumenata kojim je ustrojena organizacija prijevoza (Opći red prijevoza ORP, Ustroj tehnologije prijevoza UTP, itd.).

37. Centralizirani sustav dostave.

Stranica 21 od 47


Centralizirani sustav dostave je sustav gdje jedna poštanska jedinica obavlja zadaću dostave za cijelo područje, bez obzira da li se na tom području nalazi više poštanskih jedinica. Takav se sustav najčešće primjenjuje jer štedi na prostorijama za listonoše, racionalizira se priprema za dostavu i poboljšava kvaliteta dostave. Prednosti:

- veća koncentracija i racionalnije korištenje tehničkih sredstava i radne snage,- niži fiksni troškovi,- lakše uklanjanje pogrešaka u usmjerivanju,- bolje iskorištenje tehničkih pomagala u pripremi uručenja,- uštede u transportu, i dr.

Nedostaci:

- znatna udaljenost rubnih područja dostavnih rajona,- smanjena proizvodnost listonoše,- posebni troškovi za prijevoz listonoše do udaljenih točaka,- za veća naselja nastaju problemi udaljenosti i pristupa korisnika poštanskih pretinaca.

38. Decentralizirani sustav dostave.

Decentraliziran sustav dostave je oblik dostave primjenjiv u većim gradskim područjima gdje se dostava obavlja iz više poštanskih jedinica. Prednosti:

- dostavni rajoni su blizu dostavne pošte, pa je smanjeno neproizvodno vrijeme,- moguće je organizirati višekratni izlazak za dostavu istih listonoša,- mogućnost primjene pomoćnih prijevoznih sredstava za dostavu krupnih pošiljaka,- mogućnost da listonoša obavlja prikupljanje pošiljaka iz poštanskih kovčežića,- manja udaljenost i olakšan pristup za korisnike poštanskih pretinaca, i dr.

Nedostaci:

- višekratna obrada i priprema pošiljaka za dostavu i isporuku,- složenost i posebni zahtjevi primjene adresiranja,- mogućnost zakašnjenja uručenja, povećana uporaba motornih sredstava i tehničkih

pomagala,- troškovi dodatnih prostorija za listonoše, i sl.

Vrste decentralizacije:

1. potpuna – vrlo je rijetko u uporabi. Pošiljke prispijevaju u sve poštanske jedinice na promatranom području. Svaka pošta raspolaže vlastitim dostavnim područjem (rajonom), određenim brojem listonoša i poštanskim pretincima. Između svih pošta postoje transportne veze za razmjenu i preusmjerivanje pošiljaka.

2. parcijalna – ukupno područje dostave podijeli se na dostavne zone s pripadajućim

poštama koje obavljaju dostavu za svoje područje podijeljeno na odgovarajući broj dostavnih rajona. Samo pravilno adresirane pošiljke prispjet će u naznačenu dostavnu poštu, a ostale se upućuju na posredujuću obradu u centralnu poštu.

39. Značajke kombiniranog sustava dostave pošiljaka.

Stranica 22 od 47


Kombiniranog sustava dostave pošiljaka uvodi mehaniziranu i automatiziranu obradu pošiljaka. Pošiljke prispijevaju u centralnu poštu koja obavlja obradu i pripremu pošiljaka za uručenje. Prednosti: omogućuje znatnu racionalizaciju u pripremi, veću proizvodnost listonoša u dostavi, olakšanu primjenu računalne podrške. Nedostaci: visoka razina koncentracije pošiljaka, poštansko-transportne veze.

40. Sustavi dostave.

1. Centralizirani sustav dostave: jedna poštanska jedinica obavlja zadaću dostave za cijelo područje, bez obzira da li se na tom području nalazi više poštanskih jedinica. Takav se sustav najčešće primjenjuje jer štedi na prostorijama za listonoše, racionalizira se priprema za dostavu i poboljšava kvaliteta dostave.

2. Decentralizirani sustav dostave: oblik dostave primjenjiv u većim gradskim područjima

gdje se dostava obavlja iz više poštanskih jedinica.

3. Kombinirani sustav dostave: mehanizirana i automatizirana obrada pošiljaka. Pošiljke prispijevaju u centralnu poštu koja obavlja obradu i pripremu pošiljaka za uručenjePrednosti: omogućuje znatnu racionalizaciju u pripremi, veću proizvodnost listonoša u dostavi, olakšanu primjenu računalne podrške.Nedostaci: visoka razina koncentracije pošiljaka, poštansko-transportne veze.

4. Integrirani sustav dostave korištenjem motornih vozila: sustav kojem jedna

poštanska jedinica primjenom prikladnim motornih vozila obavlja dostavu pošiljaka. Zahtijeva kvalitetnu tehnološku i ekonomsku analizu izvodljivosti i opravdanosti mogućih rješenja. Modeli sustava:

a. CDM – centralizirana dostava primjenom motornih vozila. Prednosti su učinkovitiji rad listonoša, smanjenje broja djelatnika koji ne ostvaruju zadovoljavajuće prihode, fizičko rasterećenje listonoše, bolji uvjeti rada za listonošu. Nedostaci su da listonoše na tako velikom području ne mogu dobro poznavati korisnike što je otežavajuća okolnost, postoje problemi s uručenjem brzojava i žurnih pošiljka, otpor korisnika koji žele zadržati stari način dostave.

b. CIDEX – unaprijeđeni CDM s primjenom seoskog koda. Dostava pošiljaka na poseban način individualnim korisnicima na seoskom i gradskom području. Temeljna zamisao je da svaki dom i naselje ima u adresi upisan seoski kod sastavljen od broja pregratka zbirnog kovčežića i broja sela.

41. Transport. (Podjele i klasifikacije poštanskog transporta.)

Transport ili prijevoz je specijalizirana djelatnost kojom se ostvaruje premještanje robe i/ili putnika putem različitih prometnica i prijevoznih sredstava. Opća klasifikacija (vrste transporta):

1. interni transport unutar poštanskog objekta,2. prijevoz pošiljaka između jedinica poštanske mreže,3. prijevoz pošiljaka u funkciji koncentracije,4. prijevoz pošiljaka u funkciji difuzije,5. prijevoz poštanskog osoblja,6. prijevoz putnika.

Stranica 23 od 47


Ostali kriteriji za podjelu poštanskog transporta:

1. područje obavljanja: interni (unutar jedinice poštanske mreže), mjesni (na području naselja ili grada), međumjesni (između naselja na području jedne regije), međumjesni magistralni (između županija), međunarodni (kontinentalni i interkontinentalni);

2. organizacijsko ustrojstvo: prijevoz vlastitim sredstvima, ugovorni prijevoz pošiljaka,

prijevoz redovitim linijama javnih prijevoznika; 3. predmet ili supstrat transporta: pojedinačne (komadne) pošiljke, pošiljke u

poštanskim vrećama ili kontejnerima, prijevoz osoblja ili putnika; 4. redovitost linija: redovite poštanske linije, izvanredne, te pojedinačni "slobodni"

prijevozi; 5. vrsta prometnih sredstava i prometnica: cestovni, željeznički, zračni, pomorski i

riječni.

Prijevoz je središnja faza tehnološkog procesa prijenosa između izvorišta i odredišta. Obavlja se nakon otpreme, a nakon njega slijedi faza prispijeća u odredišni poštanski centar ili uredUlazi su sastavljeni zaključci (P-vreće ili kontejneri) kao transportni entiteti sa zajedničkim adresama, operatorski kompleks TTR kojim se opisuje tehnologija prijevoza ima zadaću promijeniti prostorne koordinate zaključka njegovim fizičkim premještanjem u definiranim rokovima. Izlaz iz faze transporta su upravo promijenjene prostorne i vremenske koordinate zaključka/pošiljaka tako da je očuvan integritet i neizmijenjeno stanje pošiljaka.

42. Racionalizacija poštanskog transporta.

Racionalizacija znači promišljeno djelovanje na poboljšanju, pojednostavljenju i pojeftinjenju procesa proizvodnje ili uslužnog procesa, kao i na povećanju proizvodnosti rada. Uključuje poboljšanje načina i postupaka rada u poštanskim jedinicama, optimizaciju rasporeda djelatnika i drugih resursa, primjenu tehnike mehanizacije i automatizacije u obradi pošiljaka, povećanje brzine prijenosa pošiljaka, poboljšanje kvalitete usluživanja korisnika, informatičku podršku upravljačkim odlukama, itd. Osnovni pristup i mogući sadržaji racionalizacije obuhvaćaju prijevozne potrebe, supstrat prijevoza, rokove, kvalitetu usluga, izbor metoda transporta, strukturu P-mreže, koncentraciju pošiljaka, kapacitete prijevoza, manipulativne postupke, evidencije i praćenje pošiljaka, te korištenje kapaciteta kako bi ih potom uskladili i koordinirali da bi se postigla efikasnost, efektivnost i ekonomičnost.

43. Pristup racionalizacije (svrha postojanja, načela, alternativni pristup). Osnovni pristup i mogući sadržaji racionalizacije obuhvaćaju prijevozne potrebe, supstrat prijevoza, rokove, kvalitetu usluga, izbor metoda transporta, strukturu P-mreže, koncentraciju pošiljaka, kapacitete prijevoza, manipulativne postupke, evidencije i praćenje pošiljaka, te korištenje kapaciteta kako bi ih potom uskladili i koordinirali da bi se postigla efikasnost, efektivnost i ekonomičnost. Načela koja je postavio još Rene Descartes su:

1. načelo evidencije – statističke i druge evidencije, činjenice i dokazi,2. načelo analize – raščlamba na sastavne dijelove koji se posebno istražuju,3. načelo sinteze – povezivanje istraživanog u svrhovito cjelovito rješenje,4. načelo kontrole – zaključci trebaju slijediti tek nakon provjere ili pokusa,

Stranica 24 od 47


5. načelo predviđanja i planiranja – treba unaprijed predvidjeti okolnosti pod kojima će se budući rad i procesi odvijati, time se uvodi sustavnost i osmišljeno postupanje,

6. načelo podjele rada – omogućuje efikasnije i učinkovitije djelovanje. Postoje horizontalna i vertikalna podjela rada,

7. načelo pripreme rada – zahtijeva da se za svaki posao unaprijed osiguraju potrebni uvjeti za njegovo izvršenje. Time se poboljšava operativno djelovanje, kvalitete i kvantiteta učinaka,

8. načelo ukidanja nekorisnih (povratnih) hodova – znači sustavno minimiziranje svih nepotrebnih razmaka u prostoru i vremenu,

9. načelo pojednostavljenja rada – odnosi se na otkrivanje i uklanjanje neučinkovite uporabe opreme, materijala, prostora, vremena i čovjekova napora,

10. načelo povezivanja – znači da se jednaki ili srodni poslovi što više približe u prostoru i vremenu, te bi se tako osiguralo rentabilno uvođenje mehanizacije i automatizacije u njihovoj obradi,

11. načelo unifikacije – odnosi se na normizaciju i tipizaciju postupaka, procesa, opreme, pribora, uvjeta rada i drugo

44. Analitički pokazatelji racionalnosti poštanskog transporta.

Analitički pokazatelji omogućuju praćenje racionalnosti i ekonomičnosti poštanskih cestovnih vozila, a oni su:

a. koeficijent redovitosti vožnje (Kred) – određen je omjerom stvarno obavljenog prijevoza i propisane poštanske linije prema redovima prijevoza,

b. koeficijent pravilnosti vožnje (Kprv) – odnos obavljenog prijevoza u vremenskom trajanju (sati), prema prosječnom vremenu što je stvarno postignuto,

c. procjena voznog parka (Ainv) – veličina voznog parka utvrđuje se inventarskim popisom svih vozila,

d. koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka (Kisp) – omjer ispravnih auta i inventarnim popisom auta,

e. koeficijent iskorištenja voznog parka (Kisk) – određuje se stavljanjem u odnos autodana u radu i inventarskih autodana,

f. koeficijent iskorištenja tehnički ispravnog voznog parka (Kiskt),g. prosječno dnevno korištenje vozila (Tsrd) – određuje se iz odnosa broja sati u radu

tijekom određenog razdoblja i brojem kalendarskih dana u istom razdoblju,h. eksploatacijska brzina vozila vE – odnos između prijeđenog puta u km (de) i

ukupnog vremena (TSV, sati) u kojem je vozilo prema voznom redu bilo u prometu,i. prijeđeni put vozila (LV/GOD): isksrdEGODV KTvL ⋅⋅⋅= 365

,j. koeficijent iskorištenja vožnje (Kiv) – određuje se iz odnosa korisne i ukupne

vožnje,k. pokazatelj ukupnog broja potrebnih vozila.

45. Navedite važnija načela kojih se treba pridržavati prilikom planiranja i uvođenja kontejnerizacije u sustav transporta poštanskih pošiljaka.

Načela kojih se treba pridržavati pri planiranju i uvođenju kontejnerizacije su:

a. na prvoj transportnoj razini i udaljenostima manjim od 200 km (na području gradske i prigradske mreže) treba usmjeriti prema transportu poštanskih paketa i AO pošiljaka,

b. u međumjesnom transportu treba obuhvatiti poštanske pakete i ne prioritetne pismovne pošiljke,

c. na duljim relacijama obuhvaća transport paketa i AO pošiljaka koristeći specijalizirana vozila ili posebne vagone,

d. pošiljke prve kategorije prioriteta na kraćim udaljenostima transportirati na klasičan način, tj. u poštanskim vrećama,

e. u PC formirati paketske kontejnere primjenom kontejnera odgovarajućih kapaciteta,

Stranica 25 od 47


f. strukturu kontejnerske poštanske transportne mreže modelirati u skladu sa zahtjevima prometne potražnje, razrađenih veza, tipskih vozila, tipizirane ambalaže i opreme, mehanizacija i automatizacije u poštanskim središtima.

46. Tehnologija i organizacija isporuke pošiljaka.

Isporuka je drugi osnovni način uručenja pošiljakaTemeljna rješenja tehnologije i organizacije isporuke određena su sljedećim pitanjima:

- da li je u poštanskoj jedinici organizirana dostava pošiljaka?- koje vrste pošiljaka i u kojim količinama treba isporučiti u poštanskoj jedinici?- u koje vrijeme prispijevaju pošiljke za isporuku?

U ovisnosti o vrsti i količini pošiljaka za isporuku poštanska jedinica treba organizirati:

a. isporuku običnih pismovnih pošiljaka posredovanjem pretinaca,b. šalterske radne kapacitete za isporuku knjiženih i poste restante pošiljaka,c. odgovarajuće skladište za paketske pošiljke što se isporučuju u pošti

Poštanska jedinica koja obavlja isporuku obavezna je postaviti tehnologiju i organizaciju isporuke tako da knjiženje pošiljke budu raspoložive primateljima u roku jednog sata od prispijeća. Osnovni način isporuke obuhvaća isporuku putem poštanskih pretinaca (centralizirano i decentralizirano), šaltera za isporuku (za obične pošiljke, knjižene, poste restante i pakete) i isporuku za vojne pošte.Pošiljke koje se podižu isključivo u pošti su pošiljke naslovljene na primatelja, adresirane na poste restante, pošiljke mase veće od 1 kg, žurne pošiljke mase veće od 2 kg, tiskanice, svežnjevi novina i časopisa, oštećenje i prepakiranje pošiljke, knjižene pošiljke za koje nije uspjela dostava, vrijednosna pisma i paketi.

47. Tehnologija poštanskog prometa.

Predmet proučavanja tehnologije poštanskog prometa su tehnološki procesi prijevoza i/ili prijenosa pošiljaka i poruka tehničkim sredstvima i mrežnom infrastrukturom što čini poštansku mrežu. Značajke prijevoznog procesa u poštanskom prometu:

- pripremne i završne radnje (prijam, otpremanje, te prispijeće i uručenje),- sudjelovanje više prometnih grana,- trajanje tehnološkog procesa prijenosa pismovnih pošiljaka kao nositelja

informacijskog sadržaja bitno se razlikuje u odnosu na prijenos poruka u TK,- tehnološki proces složen je od pet osnovnih faza: prijam, otprema, transport,

prispijeće i uručenje,- koriste se tehnička sredstva iz svih prometnih grana.

Kriteriji podjele, odnosno klasifikacije tehnologije poštanskog prometa:

1. faza ukupnog tehnološkog procesa,2. predmet ili supstrat prijenosa ili prijevoza.

Stranica 26 od 47


Klasične faze tehnološkog procesa poštanskog prometa:

1. tehnologija prijama,2. tehnologija otpreme,3. tehnologija poštanskog transporta,4. tehnologija prispijeća,5. tehnologija uručenja.

Prema kriteriju predmeta prijevoznog procesa razlikuju se:

1. tehnologija prijenosa pismovnih pošiljaka – kao fizičkih entiteta,2. tehnologija prijenosa poruka – kao simboličkih entiteta (hibridna (elektronička) pošta,

taksimil, telegrami, itd.),3. tehnologija novčarskih transfera i platnog prometa,4. tehnologija prijenosa manjih količina komadne adresirane robe – paketa,5. tehnologija vezana za ostale usluge u pošti.

Ostali kriteriji podjele poštanskog prometa:

1. prema području gdje se obavlja: unutarnji i međunarodni,2. prema tržišnim uvjetima i regulativi usluga: javne (monopolne) usluge, obvezne

usluge, te slobodne (konkurentske) usluge

Tehnologija poštanskog prometa predstavlja uslužni sustav posebnih ili specijalnih tehnologija koje moraju biti međusobno povezane i usklađene, a to su:

a. TPPL - tehnologija vezana za prijam, razradu, prijenos i uručenje pismovnih pošiljaka,b. TPPP - tehnologija vezana za prijam, razradu, prijenos i uručenje paketskih pošiljaka,c. TPPK - tehnologija TK prijenosa poruka posredovanjem poštanskog sustava,d. TPPN - tehnologija vezana za novčarske usluge i platni promet,e. TPPP - tehnologija vezana za obavljanje ostalih usluga,f. RTPP – relacije između pojedinih posebnih ili specijalnih tehnologija.

48. Tehnologija prijema paketa.

Razlikuje se od prijama pismovnih pošiljaka zbog specifičnih svojstava paketa kao transportnog entiteta. Paket može sadržavati manje količine robe (do 15 kg i više), odnosno druge predmete uključivo s pisanim priopćenjem i novcem.Dijeli se na obični i vrijednosni. Obični su paketi bez označene vrijednosti, ili do određene vrijednosti (u RH do 500 kn), dok se vrijednosnim paketima smatraju paketi čija vrijednost prelazi 500 kn. Ovisno o označenoj vrijednosti zahtijeva se i odgovarajuće pakiranje i zatvaranje paketa kako bi se njego sadržaja zaštitio i osigurao. Označena vrijednost također uvjetuje način i postupak tijekom transportiranja i isporuke. Uvjeti koji moraju biti ispunjeni su:

a. poštanski paket mora biti upakiran i zatvoren tako da s obzirom na očekivano trajanje i način transporta, te prirodu sadržaja, težinu i vrijednost, ne može doći do oštećenja sadržaja;

b. na paketu mora biti jasno označena potpuna adresa primatelja i pošiljatelja. Moraju biti zadovoljeni uvjeti glede mase, dimenzija i označivanja vrijednosti paketa.;

c. u prijamnoj pošti mora biti uplaćena poštarina;d. pri predaji paketa za inozemstvo pošiljatelj treba uplatiti u korist nadležne pošte

carinjenja odgovarajuću poštarinu za podnošenje paketa za carinski pregled;e. zajedno s paketom pošiljatelj treba predati uredno popunjen prijamni obrazac i

predviđene carinske obrasce za pakete u međunarodnom prometu.

Stranica 27 od 47


Prijam teče ovako: korisnik ulazi, predaje pošiljku i popunjava potvrdu, potom djelatnik vrši provjeru pošiljke. Ako pošiljka ne zadovoljava, vrši se otklanjanje nepravilnosti glede veličine, mase, pakiranja, adresiranja ili slično, a ako zadovoljava ide na sravnjivanje podataka s popunjene potvrde s podacima na pošiljci. Ako i dalje ne zadovoljava ide na otklanjanje neispravnosti, a ako zadovoljava ide na utvrđivanje mase paketa, stavljanje P naljepnice (i V naljepnice za vrijednosno paket) s otisnutim žigom na paket i prijavnu ispravu. Potom se stavljaju druge odgovarajuće naljepnice (lomljivo i slično), vrši se obračun i naplata poštarine, te upis poštarine na prijamnu ispravu i ovjera potpisom i otiskom žiga.

Pošiljatelj paket za međunarodni promet predaje otvoren i uz njega popunjene obrasce: paketsku popratnicu, carinsku deklaraciju i prijamni list ili prijamnu knjigu-list.Ovisno o sadržaju, korisnik je obvezan predati odobrenje, izjave ili druge isprave zahtijevane prema carinskim i deviznim propisima. Djelatnik provjerava sadržaj i utvrđuje ispravnost sadržaja i popunjenosti obrazaca.

49. Tehnologija prijema vrijednosnih pisama u međunarodnom prometu.

Uključuje posebne načine i postupke. Vrijednosne se pošiljke prate uzduž čitavog prijenosnog lanca pojedinačnom evidencijom svake pošiljke, s posebnim sigurnosnim mjerama u manipulativnim i transportnim postupcima.

Djelatnik prigodom prijama pošiljke ne provjerava sadržaj, ali se od pošiljatelja zahtijeva odgovarajuće pakiranje i sigurnosno zatvaranje pošiljke. Prijam teče ovako: korisnik ulazi, predaje pošiljku i popunjava potvrdu, potom djelatnik vrši provjeru pošiljke. Ako pošiljka ne zadovoljava, vrši se otklanjanje nepravilnosti glede veličine, mase, pakiranja, adresiranja ili slično, a ako zadovoljava ide na sravnjivanje podataka s popunjene potvrde s podacima na pošiljci. Ako i dalje ne zadovoljava ide na otklanjanje neispravnosti, a ako zadovoljava ide na lijepljenje V naljepnice, utvrđivanje i upis mase, obračun i naplatu poštarine, upis prijamnog broja, mase i iznosa poštarine na potvrdu, ovjerava se potpisom i otiskom poštanskog žiga. Na kraju se lijepi poštanska marka ili naljepnica za poštarinu. Vrijednosna pisma za inozemstvo zaprimaju se jednako kao i u unutarnjem prometu, osim što podliježu carinskom pregledu.Označenu vrijednost pisma korisnik upisuje kemijskom olovkom brojkama i slovima iznad adrese primatelje, bez brisanja, precrtavanja i ispravljanja. označena vrijednost ne smije biti veća od stvarne vrijednosti sadržaja.

50. Tijek (prerada) (pismovnih) pošiljaka u automatiziranom i neautomatiziranom

poštanskom središtu. (usporedba)

Tijek običnih pismovnih (LC) pošiljaka u automatiziranom poštanskom središtu:

- selekcija ulaznih pošiljaka,- međuskladištenje (stokiranje),- sređivanje pošiljaka, označivanje pošiljaka od velikih korisnika,- poluautomatsko kodiranje,- označivanje pošiljaka prispjelih iz pošti ili PC,- postupak prethodnog dijeljenja (odvajaju se pošiljke bez koda, žurne i zrakoplovne, te

one za velika mjesta ili posebne pravce),- postupak automatskog čitanja kodiranih pošiljaka,- dijeljenje pošiljaka prema izlaznim smjerovima.

Stranica 28 od 47


Tijek pismovnih pošiljaka u neautomatiziranom poštanskom središtu:

- prihvat pošiljaka iz kovčežića, - sređivanje, - ručno stavljanje otiska žiga, - strojno stavljanje otiska žiga, - prihvat pošiljaka iz zaključaka dopremljenih na obradu u PC, - otvaranje zaključaka prispjelih za obradu u PC odvajanjem običnih LC, AO i knjiženih

pošiljaka, - obrada knjiženih pošiljaka (kartiranje), - usmjerivanje svežnjeva LC i AO pošiljaka (nakon podjele), - ukrcaj zaključaka u vozilo.

51. Osnovne tehnološke operacije u otpremi pošiljaka i čimbenici koji usložnjavaju tehnologiju otpreme.

Tehnologija otpreme pošiljaka može se analizirati kroz dvije osnovne skupine postupaka TRP i TOZ koji se bitno razlikuju za pojedine vrste i kategorije pošiljaka

Podjela pošiljaka s obzirom na mogućnosti mehanizacije i automatizacije obrade:

1. obrada običnih LC pošiljaka standardnih dimenzija,2. obrada AO i krupnih pošiljaka,3. obrada knjiženih pošiljaka,4. obrada paketa.

Čimbenici koji sustav otpreme čine kompleksnim su:

- brojnost pošiljaka kao pojedinačne, a ne masovne,- različite vrste i kategorije pošiljaka,- proces obrade pošiljaka koji je pod utjecajem promjenjivih čimbenika.

52. Određivanje kapaciteta prijevoznih sredstava.

Temeljnim aktima kojima se ustrojava organizacija i tehnologija prijevoza, određuju se poštansko-transportne veze, odnosno linije i pravci usmjerivanja, prijevozna sredstva i kapaciteti, te kartovne sveze u unutarnjem i međunarodnom prometu.U dizajniranju sustava prijevoza potrebno je poznavanje prosječnih količina pošiljaka i njihove varijacije tijekom promatranog vremena, pravilan izvor prijevoznih sredstava i sučelja, te odgovarajući kapaciteti prijevoznih sredstava

Za određeni tip prijevoznog sredstva utvrđuju se: 1. težinski koeficijenti KxiT – govori kolika je prosječna težina jedinice tereta neke vrste

izražena u tonama,2. prostorni (površinski) koeficijenti K xiS,j – govori koliko prosječnih jedinica tereta

zauzima površine na podu vozila za promatrani tip prijevoznog sredstva.

Stranica 29 od 47


Tablični prikaz koeficijenata i težine:

Za kamione

Za vagon putujuće pošte

xi K xiS,j

Q xi

S,j

KxiT

[tona]Qxi

T [t/m2] K xi

S,jQ

xiS,j

KxiT

[tona]Qxi

T [t/m2]

1 – pismovne vreće 0,03 33 0,020 0,660 0,039

3 25 0,020 0,5

2 – paketske vreće 0,07 14 0,030 0,420 0,07 11 0,030 0,333 – paketi izvan

vreća0,014

6 68 0,008 0,544 0,0156 64 0,008 0,512

4 – svežnjevi tiska 0,07 143 0,010 1,430 0,008 125 0,010 1,25 53. Čimbenici koji određuju izbor prijevoznih sredstava.

trtr TRRKOZRVBPfDPS ,, ),,,,(=,

gdje je DPSr,t – odluka o izvoru prijevoznih sredstava za r-tu relaciju u vremenu tBP – čimbenik očekivane brzine prijevoza na predmetnoj relacijiRV – čimbenik redovitosti vožnjeOZ – čimbenik osiguranja i zaštite pošiljaka u prijevozu i pripremno-završnim radnjamaRK – čimbenik racionalnosti korištenja vozilaTR – čimbenik prijevoznih troškova

54. Operativna kontrola otpreme pošiljaka.

Operativna kontrola otpreme pošiljaka obuhvaća provjeru pravilnosti podjele pošiljaka prema prioritetu, te pravilnost usmjerivanja, pravilnost knjiženja, odnosno zaduženja, pravodobnosti otpreme, sigurnosti pošiljaka, pravilnosti razmjene zaključaka

55. Dokumentacijska kontrola.

Dokumentacijska kontrola obuhvaća praćenje, provjeru i analizu svih manipulativnih isprava kroz sve faze tehnološkog procesa prijenosa, potom provjeru i analizu ispravnosti, točnosti i urednosti unosa podataka, sravnjivanje podataka, provjeru i analizu pravilnosti zaključivanja manipulativnih isprava, provjeru pravodobnosti sastavljanja i analizu pravilnosti rješavanja odjava o neispravnosti, provjeru i analizu rješavanja potražnica, te primjene naprednih informatičkih rješenja.

56. Operativna kontrola prijama pošiljaka.

Operativna kontrola prijema pošiljaka obuhvaća provjeru pravilnosti, racionalnosti, točnosti i brzine rada djelatnika i funkcioniranja tehničkih sredstava tijekom tehnološke faze prijama. Njome se provjerava pripremljenost djelatnika za rad, adresiranje, pakiranje, zatvaranje pošiljaka, pravilnost stavljanja žiga, primjene cjenika pri obračunu i naplati, označivanje vrijednosti na pakete i vrijednosna pisma, izdavanje knjige o primitku, i dr. Kontrolor provjerava:

a. da li djelatnik vodi računa o tome da pošiljke ispunjavaju propisane uvjete za prijam (adresiranje, pakiranje, masa, veličina, i dr.),

b. da li je primljena i plaćena odgovarajuća poštarina za određene kategorije pošiljaka (žurno, zrakoplovom, i dr.),

Stranica 30 od 47


c. da li su pošiljke pravilno i jasno obilježene poštanskim žigom,d. da li su primljene pošiljke pravodobno i u ispravnom stanju predane na otpremu,e. da li se pošiljke pravilno upisuju u Knjigu za prijam.

57. Elementi za razvoj sustava upravljanja kvalitetom poštanskog prometa.

Područje kvalitete usluga i poboljšanja što uključuje:

a. provođenje politike kvalitete usluga,b. provođenje mjere vezanih za sigurnost ljudi, sredstava i pošiljaka u svim fazama

tehnološkog procesa,c. suradnja s carinom radi poboljšanja protoka pošiljaka preko granice,d. korištenje TK mreže i telematičkih sustava kojima se postiže djelotvorno povezivanje

na međunarodnu poštansku mrežu,e. razvoj sustava mjerenja poštanskog prometa,f. usvajanje politike i mjera kontrole troškova,g. poboljšanje efikasnosti poslovanja i proizvodnosti rada radi povećanja konkurentne

sposobnosti. U okviru provođenja politike kvalitete usluga potrebno je:

a. definirati, osuvremeniti i ostvariti norme kvalitete usluga;b. uspostaviti sustav mjerenja i usporedbe postojećih perfomanci;c. promovirati kvalitetu usluga;d. pojačati motiviranost djelatnika;e. prihvatiti integralni pristup upravljanju kvalitetom na osnovi razrađenih teorijskih

koncepcija;f. odrediti organizacijska rješenja za nadzor kvalitete;g. osigurati redovitu analizu pritužbi i reklamacija korisnika;h. uključiti se u međunarodne aktivnosti provođenja kvalitete.

U okviru provođenja mjera vezanih za sigurnost i zaštitu ljudi, sredstava i pošiljaka potrebno je:

a. ustanoviti organizacijsku jedinicu zaduženu za sigurnost i zaštitu,b. implementirati mjere suvremenog pristupa sigurnosti,c. uvesti posebne mjere sigurnosti i zaštite za pošiljke koje se otpremaju zrakoplovom,d. koordinirati mjere sa sličnim službama kod zračnih prijevoznika,e. poboljšati svijest djelatnika glede zahtjeva sigurnosti i zaštite.

Radi poboljšanja protoka treba:

- ubrzati postupke carinjenja,- stvoriti nacionalne odbore za kontakte pošta – carina ili poboljšati njihov rad,- uvesti sustav predcarinjenja.

Korištenjem TK mreže i telematičkih sustava treba:

- uvesti sustav praćenja i pronalaženja pošiljaka,- postići kompatibilnost poštansko–informacijskog sustava,- osigurati učinkovitu komunikaciju između pošte i njenih korisnika.

Sustavom praćenja i kontrole troškova potrebno je osigurati uspješnije poslovanje i povećanu konkurentnost poštanskog sustava.

Stranica 31 od 47

Tehnologija poštanskog prometa I Ispitna pitanja i odgovori 58. Postupak kontrole pomoću planova prijama: shema + objasniti.

Pošta svakodnevno preuzima velike količine različitih proizvoda koje koristi u redovnom poslovanju. Pri znatnom broju nužno je primijeniti odgovarajuću kontrolu prijama za što mogu poslužiti planovi prijama uz kontrolne karte. Postupak može biti vrlo pojednostavljen. U tablice planova prijama ulazi se s veličinom serije N i nekim kriterijem za dogovoreni postotak škarta. Iz tih ulaznih vrijednosti, iz tablica se dobiva veličina uzorka n i granični broj loših primjeraka c.

Planovi prijama predstavljaju rigorozno odabrane kombinacije veličine uzorka n i graničnog broja loših primjeraka c što služe za kontrolu kvalitete u preuzimanju različitih proizvoda.U analizi razvrstavanja dobrih i loših serija korisno je upotrijebiti tzv. krivulju djelovanja plana prijama. Tom krivuljom pokazuje se vjerojatnost za pogreške prve i druge vrste u testiranju hipoteze Ho. Vjerojatnosti odbijanja dobre serije ili vjerojatnosti prihvaćanja loše serije ovise o kvaliteti serije artikala koji dolaze na pregled i o značajkama postavljenog plana prijama.

59. Navedite mogućnosti i značajke kontrolnih karata za praćenje kvalitete. (1)

Mogućnosti: za praćenje kvalitete s mjerljivim reprezentativnim veličinama, kao i za praćenje kvalitete s atributivnim ocjenama. U oba slučaja potrebno je uzimati uzorke u određenim vremenskim intervalima te u kartu upisati statističke značajke uzorka. U kartu su ucrtane kontrolne granice . izračun kontrolnih granica temelji se na pretpostavci statički stabilnih procesa, odnosno procesa na koje djeluju samo slučajni uzroci. Pojava neslučajnih uzorka pokazat će se na kontrolnoj karti kroz pozicioniranje točaka izvan kontrolnih granica

Kontrolne karte pokazuju malu osjetljivost prema odstupanju od normalnosti pojave koju se prati. Počeci primjene datiraju još od 1924. godine. Značajke primjene kontrolnih karata su:

Stranica 32 od 47


- omogućuju jasan pregled stanja i promjena stanja procesa,- imaju ugrađenu osjetljivost na promjene u procesu,- prikladne su za jednostavan upis podataka,- pregledno razdvajaju slučajne i neslučajne uzroke,- mogu pomoći u sprječavanju neumjerenog reguliranja procesa,- daju pouzdanu kronološku sliku o procesu, te ukazuju ne potrebu poduzimanja

korekcijskih zahvata,- pogodan sustavski utemeljen način komuniciranja između stručnjaka različitih profila.

Vrste kontrolnih karata:- Klasična kontrolna karta XR (ravna crta iznad X)- Kontrolna karta XR (vitičasta crta iznad X)- Križna kontrolna karta

60. Objasnite pojmove univerzalne i rezervirane poštanske usluge. (1)

Univerzalne poštanske usluge obuhvaćaju unutarnje i međunarodne usluge prijema, prijenosa i uručenja:

- pismovnih pošiljaka mase do 2 kg,- sekograma mase do 7 kg (bez naplate),- paketa mase do 10 kg (po novom),- poštanskih i brzojavnih uputnica,- posebnih usluga u vezi s prethodno navedenim pošiljkama.- te usmjeravanje, prijenos i uručenje paketa mase do 20 kilograma u međunarodnom

dolaznom prometu

Univerzalne poštanske usluge trebaju biti pod jednakim uvjetima dostupne svim korisnicima usluga na cijelom području RH. Univerzalne poštanske usluge i uvjeti za obavljanje ovih usluga uređeni su odredbama Zakon i Pravilnika o uslugama, te aktima Svjetske poštanske unije za usluge u međunarodnom prometu. HP – Hrvatska pošta d.d. je davatelj svih univerzalnih poštanskih usluga i na temelju ovog Zakona ima pravo i obvezu ove usluge obavljati na cijelom području RH. Obvezan je osigurati razinu kakvoće obavljanja univerzalnih poštanskih usluga propisanu Pravilnikom o uslugama i Pravilnikom o poštanskom sustavu. Univerzalne poštanske usluge mogu biti rezervirane i nerezervirane. Rezerviranim poštanskim uslugama smatraju se, bez obzira na sadržaj pošiljke i vrste usluge, prijam, prijenos i uručenje pismovnih pošiljaka mase do 100 g u unutarnjem i međunarodnom dolaznom prometu. Poštanske usluge ne smatraju se rezerviranim poštanskim uslugama, ako je cijena jednaka ili viša od trostruke cijene prve stope mase najbrže kategorije. Rezerviranim poštanskim uslugama smatraju se:

- usluge uplata i isplata poštanskih i brzojavnih uputnica u unutarnjem i međunarodnom prometu,

- usluge prijama, prijenosa i uručenja pošiljaka izravne pošte mase do 100 g,- usluge prijama, prijenosa i uručenja pisama po upravnom postupku,- uporaba i pražnjenje poštanskih kovčežića javnog operatora.

Stranica 33 od 47


Usluge prijama, prijenosa i uručenja tiska (novine i časopise) koji šalju nakladnici, kao i usluge prijama, prijenosa i uručenja neadresiranih tiskanica, te razmjene dokumenata ne smatraju se rezerviranim poštanskim uslugama. Kurirske usluge pružaju potpune usluge ekspresnog (preporučenog) prijenosa različitih vrsta pošiljaka (dokumenata, ugovora, uzoraka robe…) Javni operator ima isključivo pravo obavljanja rezerviranih poštanskih usluga i obvezan je ove usluge obavljati na cijelom RH području.

61. Navedite osnovne značajke primjene kontrolnih karata za praćenje kvalitete (barem

5), te navedite 3 vrste. Kada se primjenjuje križna karta i zašto?

Značajke kontrolnih karata su:

- omogućuju jasan pregled stanja i promjena stanja procesa,- imaju ugrađenu osjetljivost na promjene u procesu,- prikladne su za jednostavan upis podataka,- pregledno razdvajaju slučajne i neslučajne uzroke,- mogu pomoći u sprječavanju neumjerenog reguliranja procesa,- daju pouzdanu kronološku sliku o procesu, te ukazuju ne potrebu poduzimanja

korekcijskih zahvata,- pogodan sustavski utemeljen način komuniciranja između stručnjaka različitih profila

Vrste kontrolnih karata: 1. klasična kontrolna karta XR – njome se prati kretanje aritmetičkih sredina (X) i

raspon uzoraka (R). Postupka je sljedeći: iz promatranog procesa treba uzeti relativno male uzorke u neredovitim vremenskim intervalima, na uzorku mjeriti praćenu značajku kvalitete. Dobiva se n izmjerenih vrijednosti iz kojih se izračuna aritmetička sredina i raspon. Izračunate vrijednosti se označuju u kontrolnoj karti, te se potom računaju kontrolne granice za aritmetičke sredine i raspone uzoraka i ucrtava ih se u kontrolnu kartu. Broj uzetih uzoraka u učestalost uzimanja uzoraka ovise o ponašanju tog procesa i predodređuju pouzdanost i točnost praćenja procesa. Sam postupak unosa je jednostavan, ali pripreme za uvođenje kontrolne karte zahtijevaju dublje poznavanje tehnološkog procesa i metode kontrole karte. Pri određivanju granica X i R, potrebno je dobro poznavati značajke njihovih razdioba. Zakonitosti rasipanja raspona uzoraka su slijedeće distribucija raspona je kosa, pozitivno asimetrična razdioba s prosječnim rasponom R.

2. kontrolna karta XR – jednostavnija u primjeni od klasične jer prati kretanje medijana i raspona uzoraka. Ključna olakšanja proizlaze ih korištenja medijana uzoraka kao srednje vrijednosti koja se ne računa nego određuje kao jedna od izmjerenih vrijednosti. Važno svojstvo medijana je što se njime isključuje utjecaj ekstremnih izmjerenih vrijednosti, do kojih u praksi može doći zbog pogreške u mjerenju. Medijani uzorka distribuirani su po normalnoj razdiobi, a medijan medijana uzoraka jednak je sredini procesa. Razlika se pojavljuje pri rasipanju koje je kod medijana šire nego kod aritmetičke sredine. Ta činjenica se uzima u obzir kroz vrijednosti koeficijenata za računanje kontrolnih granica.

Stranica 34 od 47


3. križna kontrolna karta – jednostavna je za atributivnu ocjenu kvalitete. S obzirom na uvjete dobivanja podataka ona nije normalna, već binomna ili Poissonova razdioba. Njome se prati broj loših primjeraka utvrđenih na uzorcima iz procesa koji se prati. Odnosno broj neispravnosti. Koraci su: uzimaju se relativno veliki uzorci, na uzorku se potom utvrđuje neispravnost kao broj neispravnih primjeraka u uzorku. Utvrđene vrijednosti se upisuju određenom oznakom (x) u križnu kontrolnu kartu tako da posebno specificiraju neispravnost po vrstama. U kontrolnu kartu se ucrtava gornja kontrolna granica za broj neispravnosti, dok je donja granica najčešće jednaka nuli. Gornja granica (GKG) označuje najveći broj neispravnosti primjeraka na promatranom uzorku. Računanje kontrolnih granica obavlja se pomoću kumulativnih vjerojatnosti Poissonove razdiobe.

Pitanja na zaokruživanje: 1. Zaokružite točne navode u vezi s malim paketom:

a. na desnom gornjem kutu adresne strane pošiljatelj stavlja oznaku "MALI PAKET" (PETIT PAQUET),

b. otvorena pismovna pošiljka koja sadrži robu i predmete manjih dimenzija,c. masa može biti do 5 kg,d. dimenzije moraju odgovarati dimenzijama za pismo,e. masa može biti do 2 kg,f. to je pošiljka koja može sadržavati dokumente s obilježjem osobnog dopisivanja i

elektroničke pošte,g. dimenzije moraju odgovarati dimenzijama predviđenim za netipizirano pismo.

(knjiga I: str. 52) Mali paket je otvorena pismovna pošiljka koja sadrži robne oglede i druge predmete manjih dimenzija, kao i dokumente koji imaju obilježje osobnog dopisivanja te različite elektroničke (tonske, video, itd.) zapise. U lijevom gornjem dijelu adresne strane malog paketa pošiljatelj stavlja oznaku "MALI PAKET" (PETIT PAQUET). Dimenzije malog paketa moraju odgovarati dimenzijama predviđenim za pismo. Masa malog paketa može biti do 2 kg.

2. Zaokružite netočne navode u vezi s inženjerskim opisom sustava otpreme:

a. ulazi količina pošiljaka u sustav otpreme u pravilu su nezavisne slučajne veličine pod utjecajem većeg broja stohastičkih čimbenika,

b. pri ulazu u sustav otpreme evidentiraju se pošiljke po broju ili težini za sve vrste i kategorije pošiljaka,

c. procesi u otpremi mogu se točno opisati analitičkim modelima u zatvorenom obliku,

d. proces obrade pošiljaka pod utjecajem je promjenjivih čimbenika koji su potpuno upravljivi,

e. vrijeme obrade pošiljaka i formiranje zaključaka nije u potpunosti pod utjecajem slučajnih veličina,

f. vremena izlaza pošiljaka iz sustava otpreme u obliku zaključaka nisu determinirane,

g. u inženjerskom opisu sustava otpreme nužno je koristiti numeričke i simulacijske metode.

(knjiga II: str. 84) Netočni odgovori su: c, d, e, f. 3. Iz područja primjene barkodova u poštanskom prometu zaokružite točne odgovore:

a. 2D barkodovi su rašireniji u primjeni od 1D barkodova,b. zajedničko svim vrstama barkodova je da su barkodirani podaci predstavljeni redom

okomitim štapićima,

Stranica 35 od 47


c. ispod barkoda uobičajeno je ispisivanje istih podataka i u alfanumeričkom obliku,d. visina štapića 1D barkoda je UPU-ov standard za označavanje poštanskih

pošiljaka,e. „Identification Tagging of Letter Mail Terms“ je UPU-ov standard za označavanje

poštanskih pošiljaka,f. jedna od metoda provjere ispravnosti pročitanih barkodiranih podatka je

upotreba kontrole znamenki (check digit). 4. Zaokruživanje: ponuđeni su bile dopunske i ostale poštanske usluge, trebalo je

zaokružiti ostale poštanske usluge. 5. Organizacija prijevoza poštanskih pošiljaka (pored općih načela) temelji se na odgovarajućim

konkretnim odlukama koje su vezi sa (zaokruži). 6. Iz područja primjene barkodova u PT prometu zaokružite točne odgovore:

a. zajedničko svim vrstama barkodova je da su barkodirani podaci predstavljeni redom okomitim štapićima,

b. za prijenos EMS pošiljaka upotrijebit će se kod 128,c. 2D barkodovima mogu se označiti i podaci o eventualnim dodatnim uslugama za

neku pošiljku,d. jedna od metoda provjere ispravnosti pročitanih barkodiranih podatka je

upotreba kontrole znamenki (check digit),e. „Identification Tagging of Letter Mail Terms“ je UPU-ov standard za označavanje

poštanskih pošiljaka,f. ispis barkodova za međunarodne pismovne pošiljke obavlja se na naličju

pošiljke. 7. Posebne odredbe o pakiranju i zatvaranju poštanskih pošiljaka odnose se na:

a. lomljive predmete i precizne mehanizacije,b. ne prerađeni duhan,c. tekućine i lako topljive tvari,d. materijale poput drva, lima, plastike,e. masne tvari poput maziva i smole,f. žive životinje.

8. Zaokružite točno u vezi s višefaznim dijeljenjem pošiljaka:

a. dijeljenjem pošiljaka u više faza smanjuje se broj pregradaka na radnom mjestu djelitelja,b. smanjenje broja faza dijeljenja nepovoljno utječe na koeficijent manipulativnog

umnožavanja (k),c. smanjenje broja faza dijeljenja u slučaju kada je KGP ≤ 1,4 može smanjiti troškove

procesa dijeljenja,d. KLC = 1,3 ukazuje da je potrebno poduzeti određene mjere racionalizacije u podjeli

pošiljaka,e. uvođenje podjele u više faza utječe na povećanje učinka podjele na pojedinom radnom

mjestu,f. podjela LC pošiljaka najčešće se obavlja u 3 faze.

9. Ispisivanje adrese pošiljatelja obavezno je na pošiljkama (zaokruži):

a. poštanska i brzojavna uputnica,b. mali paket,c. žurna pošiljka,d. pošiljka koja se uručuje osobno primatelju,e. vrijednosno pismo,f. preporučena pismovna pošiljka,

Stranica 36 od 47


g. EMS pošiljka,h. paket.

10.Zaokružite ispravne navode u vezi najčešće primjenjivanih statističkih koeficijenata

koji pokazuju stupanj razvijenosti poštanske mreže:

a. prosječni broj stanovnika na jednu poštu,b. maksimalni broj dostavnih rajona,c. veličina područja (km2) kojeg pokriva jedna pošta,d. broj poštanskih ormarića u poštanskoj mreži,e. statističkim koeficijentom uspoređuju se dvije raznovrsne statističke mase,f. broj pismovnih usluga na jednog stanovnika,g. broj poštanskih automata.

Naknadno odgovorena pitanja: 1. Metoda određivanja kapaciteta prijevoznih sredstava korištenjem težinskih i

prostornih koeficijenata. (knjiga II: str. 135)Ova metoda omogućuje pojednostavljen postupak utvrđivanja i provjere prijevoznih kapaciteta stavljanjem u odnos prostornih površina i korisne nosivosti vozila s količinama i vrstama pošiljaka.Za određeni tip prijevoznog sredstva, utvrđuju se težinski i prostorni (površinski) koeficijenti za osnovne vrste jedinica tereta. Te jedinice tereta u prijevozu poštanskih pošiljaka su: x1 – poštanske vreće napunjene pismovnim pošiljkama (PVL)x2 – paketske vreće napunjene paketima (PVK)x3 – poštanski paketi izvan vreća (PK)x4 – svežanj novina i časopisa U određivanju ili provjeri prijevoznih kapaciteta koriste se slijedeći koeficijenti:-površinski koeficijent KSj (na x potenciju) koji kaže koliko prosječnih jedinica tereta vrste Xi (i = 1, ..., 4) zauzima površine na podu vozila za promatrani tip prijevoznog sredstva j;-težinski koeficijent KT (na x potenciju) koji kaže kolika je prosječna težina jedinice tereta vrste Xi izražena u tonama. 2. Načelni prikaz tehnološke faze prispijeća i osnovne inačice prispijeća prema mjestu prispijeća zaključaka. -Navedite osnovne inačice prispjeća prema mjestu prispjeća zaključaka te navedite postupke (načine, sustave) dijeljenja pošiljaka u prispjeću. (Knjiga 2, str. 153. i 154) Načelni prikaz tehnološke faze prispjeća:

Stranica 37 od 47


Tehnologija prispjeća u formaliziranom zapisu predstavljena je operatorskim kompleksom TPS tako da načelno vrijedi relacija:

Y= TPS (X)Unutar faze prispjeća potrebito je razlikovati dvije osnovne podskupine tehnoloških postupaka tako da se odvojeno razmatraju: TPZ – preuzimanje zaključaka, što uključuje iskrcaj, provjeru i otvaranje zaključakaTOP – obrada prispjelih pošiljaka, Tako da se može pisati:

TPS = ({TPZ}, {TOP},RTPS)Gdje RTPS označava relacije između postupaka u prispjeću pošiljaka.

Osnovne inačice prispjeća prema mjestu prispjeća zaključaka:

Nakon prispjeća zaključaka u poštanski centar, pošiljke mogu biti obrađene u tom poštanskom centru i time pripremljene za uručenje putem odredišnih dostavnih ili isporučenih pošta. Druga je mogućnost da se pristigle pošiljke ne razrađuju, nego samo tranzitiraju prema dostavnim i isporučnim poštama, vojnim ekspeditima i dr.Druga osnovna inačica prispjeća pošiljaka je prispjeće u odredišni poštanski ured koji obavlja dostavu i/ili isporuku na svom području. 2. Što sve sadrži plan poštanske mreže? Knjiga 1, str. 36.

Stranica 38 od 47

Tehnologija poštanskog prometa I Ispitna pitanja i odgovori Generalnim planom poštanske mreže utvrđena su načela, smjernice i potrebe razvitka i unapređenja poštanskog prometa. U okviru Generalnog plana poštanske mreže, kao posebne točke razrađeni su: -zadaci i ostvarivanje zadataka Generalnog plana-kvaliteta poštanskih usluga i prometa-organizacija poštanske mreže-organizacija prijama pošiljaka-organizacija otpreme pošiljaka-organizacija transporta poštanskih pošiljaka-organizacija prispjeća poštanskih pošiljaka-organizacija dostave i isporuke pošiljaka-poštanski broj-mehanizacija i automatizacija procesa rada-normizacija i tipizacija poštanske opreme-mjere za izvršenje generalnog plana 3. Tehnološki postupci i pravila u prispijeću (Knjiga 2, str. 155.-156.) -Preuzimanje zaključakaPreuzimanje zaključaka prispjelih u poštanski centar ili poštanski ured obavlja se na osnovi definiranog redoslijeda prispjeća i propisanog obrasca. -Otvaranje zaključaka i preuzimanje pošiljakaNakon preuzimanja zaključaka i provjere ispravnosti vreće – zaključka, pristupa se otvaranju vreće i preuzimanja postpka. -Postupak prekartiranja zaključakaPrekartiranje zaključaka je poseban postupak kojim se odstupa od pravila da zaključak može preuzeti i otvoriti samo ona poštanska jedinica kojoj je on upućen. 4. Analitički pokazatelj iskorištenosti kontejnera. (Knjiga 2, str.145) 5. Usporedba klasičnog i sustavskog pristupa. ? 6. Relejni depoi. (knjiga 2, str. 180.)Relejni depoi imaju svrhu rasteretiti listonošu kada je opterećen većom težinom pošiljaka (većom od 15 kg). Relejni depoi (franc. Depots relais) montirani su na početku drugog djela dostavnog rajona. 7. Karakteristike otpreme običnih pismovnih pošiljaka LC. (Knjiga 2, str.92.-93.) -Selekcija i sređivanje-Stavljanje otiska žiga-Dijeljenje i usmjeravanje-Tvorba svežnjeva-Tvorba zaključaka -Razmjena zaključaka 8. Način ulaska LC pošiljaka u autorizirano poštansko središte. (Knjiga 2, str.55.)

Stranica 39 od 47

Tehnologija poštanskog prometa I Ispitna pitanja i odgovori Pod običnim poštanskim pošiljkama smatraju se one pismovne pošiljke za koje se ne izdaje potvrda o primitku, niti se provodi posebna evidencija tijekom njihova prijenosa i uručenja.Obične pismovne pošiljke ulaze u poštanski sustav tako da ih korisnik: -ubacuje u poštanski sandučić-predaje na šalteru poštanskog ureda-predaje listonoši na širem i najširem području pošte-predaje putujućoj pošti 9. Koeficijent manipulativnog umnožavanja. (Knjiga 2, str. 99.-100.) Smatra se da je organizacija procesa dijeljenja pošiljaka zadovoljavajuća ako koeficijent manipulativnog umnožavanja iznosi za LC pošiljke standardnih dimenzija:

KLC (manje jednako) 1.4 Odnosno, za krupne (glomazne) pismovne pošiljke:

KGP (manje jednako) 1.2

Koeficijnt manipulativnog umnožavanja (K) određuje se prema izrazu:

K= X+Y / XGdje je: X – ukupna količina pismovnih pošiljaka obrađenih u primarnoj fazi dijeljenjaY – količina pošiljaka što je ponovno obrađivana u sekundarnoj fazi dijeljenja 10. Pojednostavljeni sustavni opis otpreme kao faze tehnološkog ciklusa prijenosa

poštanskih pošiljaka. (Knjiga 2, str. 83.) Kod pojednostavljenog sustava opisa otpreme koristi se input-output specifikacija i operatorski kompleks TOT. Unutar tehnologije otpreme potrebno je promatrati dvije podskupine postupaka:- {TOP} –tehnološki postupci obrade pošiljaka- {TOZ} – tehnološki postupci tvorbe i razmjene zaključaka

TOT = ( {TOP}, {TOZ} , RTOT)gdje RTOT označava relacije između skupina postupaka u otpremi pošiljaka.Inputi za tehnologiju otpreme jesu zaprimljene pošiljke iz faze prijama, a outputi su formirani zaključci koji se otpremaju prema definiranoj tehnologiji i organizaciji poštanskog transporta.

Y = TOT(X)gdje Y označava kompleksnu veličinu kojom se opisuju outputi, a X kompleksnu veličinu kojom se opisuju inputi.

Stranica 40 od 47


11. Dijeljene pošiljaka (vrste, karakteristike, koeficijenti). (Knjiga 2. str.98.-99.)Dijeljenje pošiljaka, po definiciji, znači svrstavanje pošiljaka na temelju određenih zajedničkih elemenata sadržanih u adresi pošiljaka ili iz adrese izvedenih. Ti zajednički elementi, kao osnovica podjele pošiljaka, najčeše su:-odredište pošiljaka-dostavna pošta-odredišni poštanski centri-izmjenična pošta-vojni ekspedit-korisnici poštanskih pretinaca-putujuća pošta-ulice i stambeni objekti na području dostave i dr. Tehnološki proces podjele pošiljaka može se izvesti na više načina:-jednofazno, dvofazno ili višefazno-geografski, abecedni i kodni sustav dijeljenja. Koeficijnt manipulativnog umnožavanja (K) određuje se prema izrazu:

K= X+Y / XGdje je: X – ukupna količina pismovnih pošiljaka obrađenih u primarnoj fazi dijeljenjaY – količina pošiljaka što je ponovno obrađivana u sekundarnoj fazi dijeljenja 12. Ulazni tokovi pošiljaka u poštanskom centru. (Knjiga 2. str.160.) 13. Potrebni postupci da bi se smanjili troškovi procesa dijeljenja i ubrzao čitav proces.

(Knjiga 2. str. 100.) - uključiti same korisnike u preliminarnu podjelu tako da se u velikim poštama odvojeno obavlja prijam pojedinih vrsta i kategorija pošiljaka,- ugovoriti s velikim korisnicima da oni obavljaju neke poslov preliminarnepodjele prema instrukcijama prijamne pošte ili centra,- montirati posebne kovčežiće za mjesni promet,- organizirati preliminarnu podjelu pošiljaka u prijamnim poštama s večim količinama pošiljaka. 14. Kontrola prijama pošiljaka od velikih korisnika. (Knjiga 2. str. 195.)

Stranica 41 od 47

Tehnologija poštanskog prometa I Ispitna pitanja i odgovori Operativni kontrolor provjerava:

- predaju li korisnici pošiljke na određenom mjestu, u određeno vrijeme i na način kako je to odredila poštanska jedinica

- da li su pošiljke podijeljene po skupinama i po poštanskim centrima- da li korisici stroja za frankiranje imaju valjan Ugovor o korištenju strojeva- da li pravilno označavaju poštarinu i lijepe odgovarajuće naljepnice i dr.

U okviru kontrole prijama pošiljaka na širem i najširem području pošte, operativni kontrolor provjerava:- prije izlaska listonoše na teren - jesu li opskrbljeni svim sredstvima potrebnim za prijam pošiljaka- po povratku s dostave – da li pošiljke primljene na širem i najširem rajonu ispunjavaju uvjete prijama i da li su ispravne. 15. Skicirati i objasniti glavne veličine za prometnu analizu šalterskog sustava

posluživanja Markovljeva tipa. (Knjiga 2, str.68.) Neka je X(t) broj korisnika koji se nalazi u poštanskom uredu u trenutku t, zako da su moguće promjene stanja sustava (-procesi) određene dolascima i odlascima nakon posluživanja. Pod pretpostavkom da su dolasci nezavisni, pojedinačni (točkasti) događaji, zanemariva je vjerojatnost da dva ili više događaja (dolazaka) nastanu u vremenu (t, t + delta t) gdje je delta t – 0.Tada je stanje sustava { X (t+delta t) = r } rezultat nekog od slijedećih događaja: D1: X (t) = r, i niti jedan korisnik nije došao u poštanski ured niti otišao iz njega u vremenu (t, t + delta t)D2: X (t) = r-1, i jedan korisnik je došao u vremenu (t, t + delta t)D3: X (t) = r+1, i jedan korisnik je napustio poštu u vremenu (t, t + delta t) 16. Na jednostavnom primjeru (aproksimirajte brojkama) ukažite na ulogu

koeficijenata umnožavanja za dijeljenje LC pošiljaka. (Knjiga 2. str. 100.) 1 faza – 12000 pošiljaka2 faza – 8000 pošiljaka3 faza – 5000 pošiljaka4 faza - 2000 pošiljaka K = 12000 + 8000 + 5000 + 2000 / 12000 ; K=2,25 (loše, max je 1,4, potrebna racionalizacija) 18. Definirati sličnosti i razlike između tehnologije i tehnike poštanskog prometa (Knjiga 2. str.6.)Predmet proučavanja tehnologije poštanskog predmeta jesu tehnološki procesi prijevoza i/ili prijenosa pošiljaka i poruka tehničkim sredstvima i mrežnom infrastrukturom (network facilities) što čini poštansku mrežu (postal network). U okviru prostora mogućih tehnoloških rješenja, poštanski tehnolog treba dizajnirati izvodive tehnološke sustave, odnosno definirati načine, postupke i pravila kojima se ostvaruju postavljeni zadaci (ulazno-izlazna specifikacija) uz maksimalnu dobrotu sustava (system performance). Tehnologija proučava načine, postupke i pravila, odnosno zakonitosti prijevoza ili prijenosa putem prometne mreže, a ne proučava zakonitosti konstruiranja, izradbe i izgradnje prometne infrastrukture.

Stranica 42 od 47

Tehnologija poštanskog prometa I Ispitna pitanja i odgovori 19. Glavna zadaća tehnologa prometa i planera te na osnovu toga navedite dijagram toka općeg metodološkog postupka za prognoziranje prometa, planiranje mreže i upravljanje razvojem poštanskog sustava, te ga ukratko i objasnite. (Knjiga 1. str.37.) -zadaci i ostvarivanje zadataka Generalnog plana-kvaliteta poštanskih usluga i prometa-organizacija poštanske mreže-organizacija prijama pošiljaka-organizacija otpreme pošiljaka-organizacija transporta poštanskih pošiljaka-organizacija prispjeća poštanskih pošiljaka-organizacija dostave i isporuke pošiljaka-poštanski broj-mehanizacija i automatizacija procesa rada-normizacija i tipizacija poštanske opreme-mjere za izvršenje generalnog plana

Dijagram: Opći metodološki postupak za prognoziranje prometa, planiranje mreže i upravljanje razvojem poštanskog sustava. Bez obzira na vrstu transportnog ili transmisijskog entiteta koji se pojavljuje kao predmet ili supstrat, u predviđanju, planiranju mreže i upravljanju razvojem poštanskog sustava, može se koristiti opći metodološki postupak (vidi dijagram).

Stranica 43 od 47

Tehnologija poštanskog prometa I Ispitna pitanja i odgovori 20. Kontrola poštanskog prometa (cilj, skupine postupaka, područje djelovanja, podjela, načela) (Knjiga 2. str. 189.) -Kontrola ima temeljnu zadaću osigurati kvalitetu usluga korisnicima uz uspješno i racionalno odvijanje tehnološkog i poslovnog procesa. U ovom slučaju, to se odnosi na stručnu djelatnost usmjerenu na provjeru i analizu pravilnosti, racionalnosti i učinkovitosti tehnološkog procesa, te osobito kvalitete usluge prema korisnicima. -Djelatnost kontrole općenito uključuje slijedeće skupin podataka: -pregledavanje -ispitivanje -uspoređivanje -prosuđivanje -Prema poziciji subjekta kontrole, u osnovi se razlikuju: -unutarnja kontrola unutar organizacije -vanjska kontrola koju obavljaju državni inspektori, revizija i dr. -U okviru poštanske organizacije, kontrola obuhvaća slijedeća područja djelovanja: -provjeru primjene propisa i općiha akata koji se odnose na unutarnji i međunarodni poštanski promet -nadzor pravilne i racionalne uporabe poštanskih kapaciteta i resursa -kontrolu kvalitete poštanskih usluga prema korisnicima -kontrolu provedbe planova razvoja P-mreže, projektiranja i izgradnje poštanskih objekata -kontrolu primjene normi i propisa u nabavci materijala i opreme -provjeru i ispitivanje pojava nestanka ili krađe sadržaja poštanskih pošiljaka, te drugih nepravilnosti u obavljanju usluga -kontrolu blagajničkog i financijskog poslovanja poštanskih jedinica U poštanskom sustavu uobičajena je podjela na: 1.operativnu kontrolu (provjera točnosti, brzine, pravilnosti i racionalnosti) 2.dokumentacijsku kontrolu (provjera ispravnosti, točnosti, urednosti) Prema vremenu obavljanja kontrole: 1.permanentna 2.preiodična 3.izvanredna kontrola Premda se pojedini postupci i poslovi kontrole mogu bitno razlikovati, postoje neka zajednička načela u njezinom obavljanju. To su:

1) načelo legaliteta2) načelo materijalne istine3) načelo objektivnosti4) načelo suradnje5) načelo pisane dokumentacije6) načelo iznenađenja7) načelo tajnosti

21. Objasnite pojmove: Pregled razmjene i pregled rada (Knjiga 2. Str 90.) Pregled razmjene je tipizirana manipulativna isprava koja služi pri razmjeni zaključaka te u njihovom transportu. Popunjava se u dva primjerka upisom podataka u zaglavlje (prema pregledu kartiranja) i u stupce:

Stranica 44 od 47

Tehnologija poštanskog prometa I Ispitna pitanja i odgovori -poštanski broj otpremnog i odredišnog uredaUkupan broj vreća i paketa za svaku rstu zaključakaPregled rada manipulativna je isprava koju vodi odjeljak knjiženih pošiljaka po smjenama ili dnevno. Tipizirani obrazac podjeljenn je na dva dijela: na podatke o zaprimanju i izdavanju pošiljaka i zaključaka. Pregled rada predstavlja ukupnu bilancu rada s knjiženim pošiljkama, pa se mora voditi uredno i točno.

Karta str 90. Pregled kartiranja str 90. Usmjerivač str 92. Red prijevoza str 92. 22. Definirajte poštanski promet i poštanske usluge (kratko i jednoznačno) (Knjiga 1. str. 7 i 45.) Poštanski promet nastaje obavljanjem poštanskih usluga putem poštanske mreže uz definirane načine, pravila i postupke poštanske tehnologije. -Poštanski promet bavi se prijenosom poruka u obliku pismovnih pošiljaka, manjih količina robe u poštanskim paketima, uputničkog prometa i uslugama platnog prometa. To je specifična prometna djelatnost u odnosu na klasične prometne grane. -Poštanske usluge obuhvaćaju prijam i uručenje pismovnih pošiljaka, poštanskih i brzojavnih uputnica, te paketa, u unutarnjem i međunarodnom prometu. Tu se podrazumjevaju i posebne, dopunske i ostale poštanske usluge koje zahtjeva primatelj ili pošiljatelj. 23. Ustrojstvo poštanske mreže općenito i u RH (kriteriji, kategorizacije, nazivi jedinica) (Knjiga 1. str 28. i 30.) Kriteriji općenito:

- obujam usluga u ponudi- radno vrijeme obavljanja usluga- nadzorne funkcije, administriranje, obračun- broj djelatnika u pošti- veličina pripadajućeg područja i dr.

Kategorizacija općenito:

- pošte s potpunim usluživanjem i punim radnim vremenom;- pošte s nepotpunim usluživanjem i ograničenim radnim vremenom- specijalizirane pošte za razradu pošiljaka u otpremi ili prispjeću, transport i sl.

Nazivi jedinica općenito:

- glavna pošta- poštanska filijala- šalterska pošta- pomoćna pošta- posredujuća pošta- agencije- poštanski depoi i dr.

U Hrvatskoj, ustroj pošte je slijedeći: Vrste poštanskih ureda:- poštanski ured s dostavnim područjem- poštanski ured bez dostavnog područja- sezonski poštanski ured- posebni dijelovi poštanskog ureda Kao posebni dijelovi poštanskog ureda definirani su:

Stranica 45 od 47


- pokretni poštanski ured- izdvojeni šalter- ugovorni poštanski ured

Poštanska središta:

- poštansko središte razrade- poštansko središte pripreme- poštansko središte za međunarodni promet

24. Usporedite specifičnosti te određene prednosti/nedostatke pojedinih sustava/načina dijeljenja pošiljaka. (Knjiga 1.str. 99.-100.) Tehnološki proces podjele pošiljaka može se izvesti na više načina: -jednofazno, dvofazno ili višefazno-geografski, abecedni i kodni sustav dijeljenja Uvođenjem podjele u više faza smanjuje se broj pregradaka na pojedinom radnom mjestu i povećava učinak podjele.Kod geografske podjele pošiljaka, osnovno pravilo je da se pri djeljenu pošiljaka sastavlja pismovni svežanj čim za odredišnu ima u jednoj otpremi redovito 10 ili više pošiljaka. Primjena geografskog sustava dijeljenja bila je važna u vrijeme dominacije putujućih pošta. Uvođenjem poštanskih centara i poštanskih brojeva – kodova, geografski sustav sve se manje primjenjuje.Abecedni sustav dijeljenja pošiljaka koristi početno slovo odredišne pošte kao osnovicu za podjelu, odnosno objedinjavanje pošiljaka u prvoj fazi dijeljenja, gdje nije potrebno poznavanje poštanske geografije. U sekundarnoj fazi, pošiljke se odvajaju prema pojedinim odredištima. Abecedni sustav dijeljenja nije primjenjivan u poštanskim centrima za otpremu pošiljaka, no koncepcija se primjenjuje pri pripremi pošiljaka za dostavu na dom ili poslovnu prostoriju korisnika.Kodni ili brojčani sustav dijeljenja temelji se na primjeni poštanskog broja (koda) koji mora biti sustavno razrađen za čitavu poštansku mrežu. Prednosti kodnog sustava dijeljenja su višestruke, osobito ako je sustav označivanja jedinica poštanske mreže dobro razrađen i harmoniziran s organizacijom i tehnologijom poštanskog prometa. Broj pregradaka u ormaru i ručni učinak djeljača u čvrstoj su korelaciji. Optimalan broj pregradaka u ovisnosti o količini pošiljaka može se riješavati primjenom numeričkih i eksperimentalnih metoda. 25. Objasnite na što se odnosi te kako se provodi postupak portiranja pošiljke? 26. Navedite karakteristične aktivnosti vezane uz odgovarajući vremenski horizont (vremensku varijaciju) koje se provode sa svrhom dinamičkog prilagođavanja i uspešnog upravljanja poštanskim sustavom. Knjiga 2. Str 35 (Tablica) 27. Ukratko objasnite problematiku utvrđivanja itinirera (definirati pojam itinirer, cilj optimizacije itinirera, načini kretanja listonoše, objasniti pojam relejni depo). Knjiga 2. str 180.Vidi odgovor br 32. (gore) 28. Objasnite postupke te karakteristike kodnog (brojčanog), geografskog, i abecednog sustava dijeljenje poštanskog sustava (Knjiga 1.str. 99.-100.)

Stranica 46 od 47

Tehnologija poštanskog prometa I Ispitna pitanja i odgovori Vidi odgovor 24. 29. Poštanska mreža kao specifična prometna mreža (navest elemente na najvišoj razini raščlambe, pokazatelje razvijenosti, specifičnosti u odnosu na druge prometne grane) (Knjiga 1. str. 27.) U poštanskom prometu koriste se gotovo sve vrste prometnica i gotovo sva transportna i transmisijska sredstva. Teritorijalna rasprostranjenost poštanske mreže obveza je određena zakonom države u kojoj se nalazi mreža.Na najvišoj razini raščlambe poštanske mreže identificiraju se slijedeće skupine elemenata (podsustavi):-poštanski uredi ili usližne jedinice poštanske mreže (PU)-poštanska središta ili centri (PC)-tehnička stacionarna sredstva: ormarići, automati, šalterski terminali i dr. (TSS)-prijevozna sredstva i linije (TSL)-prijenosna sredstva i linije (TML) s različitim relacijama povezivanja R između njih i prema okolini.

PM = (PU, PC, TSS, TSL, TML, R)gdje se rabe prethodno uvedene oznaake za osnovne elemente poštanske mreže i općenito naznačuju relacije povezivanja R. Pokazatelji razvijenosti poštanske mreže, bitno se razlikuju u odnosu na prometne mreže drugih prometnih grana. Osnovni pokazatelji su:-prosječan broj stanovnika koji poslužuje jedna pošta-prosječan broj stanovnika na jedan šalter-veličina teritorija (u km2) koji pokriva jedna pošta-veličina dostavnih rajona-broj poštanskih kovčežića, uslužnih automata i dr.

30. Organizacija prijevoza poštanskih pošiljaka (pored općih načela) temelji se na odgovarajućim konkretnim odlukama koje su vezi sa (zaokruži). Vidi: Knjiga 2. str 121. i 122. 31. Koje su specifičnosti poštanskog prometa u odnosu na druge transportne grane? (Knjiga 1. str. 27.) U poštanskom prometu koriste se gotovo sve vrste prometnica i gotovo sva transportna i transmisijska sredstva. Teritorijalna rasprostranjenost poštanske mreže obveza je određena zakonom države u kojoj se nalazi mreža. 32. Navedite 2-razinsku podjelu / pregled osnovnih načina / oblika organizacije prijama poštanskih pošiljaka (Knjiga 2. str. 53.)

Stranica 47 od 47

Download - Tehnologija Pos Prometa

Top Related