Download - Strucna praksa Fr1
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA
STRUKOVNIH STUDIJA
NOVI SAD
SEMINARSKI RAD
Predmet : STRUČNA PRAKSA FR 1
Tema : POSLOVANJE SA HARTIJAMA OD VREDNOSTI
Mentor : Student :
Mr Vera Mirović Boris Ratković 309/ 07 FR
Novi Sad, jun, 2010 godine
SADRŽAJ
1. Uvod ………………………………. 32. Hartije od vrednosti ……………………………… 3
2.1 Definicija Hartija od vrednosti ……………………………… 32.2 Vrste Hartija od vrednosti ………………………………. 42.3 Akcije i Obveznice ………………………………. 5
3. Poslovanje sa Hartijama od vrednosti ………………………………. 74. Mesto trgovanja Hartijama od vrednosti ………………………………. 85. Berzanski posrednici ………………………………. 86. Brokersko – Dilerski poslovi za fizička lica ………………………………. 117. Zastupanje u trgovini Hartijama od vrednosti na berzi ………………………………. 138. Poslovanje sa Hartijama od vrednosti na internetu preko Beogradske berze ………………. 169. Nadzor nad poslovanjem sa Hartijama od vrednosti …………………………….... 1710. Akcija Srpske banke iz 1900.godine ………………………………… 19
Upisnica – Izjava o upisu hartija od vrednosti ………………………………. 2011. Zaključak …………………………….... 2212. Literatura ……………………………….. 23
2
1. UVOD
Da bi na pravi način objasnio što su to hartije od vrijednosti nakratko ću se vratiti u dalju prošlost i
prikazati put nastanka hartija od vrednosti, kako i zašto su one nastale i koji značaj one imaju danas na
savremenim finansijskim tržištima..Ideja da se u opticaju nađe mnogo više novca nego što ga fizički ima,
stara je mnogo vekova. Niko ne može pouzdano da tvrdi odakle potiče – nalazimo je još kod starih
Vavilonaca, a kasnije i kod Grka I Rimljana. Po francuskom istoričaru Ferdinandu Brodelu, presudnu
ulogu imao je Kairo u 11. veku. Jevrejski i muslimanski trgovci već su tada poznavali različite načine
plaćanja i kupovinu na kredit, kao i kaparisanje poljoprivrednih proizvoda i pre žetve. U starom i
srednjem veku, trgovci su igrali ogromnu ulogu u društvu. Morali su da znaju da pišu, čitaju i računaju,
da poznaju geografiju i nautiku, pa su za svoje vreme bili veoma obrazovani. Stalno su se dovijali da
smisle najbolji i najsigurniji način za postizanje zarade i uopšte jednostavniji način trgovine, pa nije ni
čudo što su glavne ekonomske promijene začeli baš oni. Prekretnica je bila kad su na trgove (čiji naziv i
sam ukazuje da se tamo najčešće trgovalo) počeli da se donose samo uzorci robe, a ne cela količina, da bi
tek po sklapanju dogovora bila izvršena razmena dobara. Za ovakvu trgovinu „na reč”, ključno je bilo
poverenje. I dan-danas na berzama se ne trguje stvarnom robom, već nekom vrstom uzoraka (na robnim
berzama) i hartijama od vrednosti (na finansijskim berzama), a bez poverenja ne bi mogao da se sklopi
dogovor.
2. HARTIJE OD VREDNOSTI
2.1 DEFINICIJA HARTIJA OD VREDNOSTI
Hartije od vrednosti predstavljaju dokumente kojima se obećava isplata novca, kamate, zarade ili
dividende.Hartije od vrednosti u užem smislu su investicioni instrumenti, odnosno, one hartije od
vrednosti kod kojih postoji rizik ulaganja koji se kompenzuje potencijalnom zaradom. U ovoj grupi
hartija od vrednosti nalaze se akcije,obveznice, opcije i drugi finansijski derivati. Ove akcije su izraz
vlasničkog (akcije) ili indirektno vlasničkog (opcije) ili kreditnog (obveznice) aranžmana. One se prodaju
i kupuju na specijalizovanom finansijskom tržištu tj. tržištu kapitala i predstavljaju najznačajniju grupu
finansijskih instrumenata kojima se trguje na finansijskim tržištima.U širem smislu, hartijama od
vrednosti pripadaju i instrumenti kredita i plaćanja, kao što su čekovi, menice, skladišnice, konosmani i
slično.Prema propisima Republike Srbije hartije od vrednosti može emitovati savezna država, republika
3
članica, pokrajina, grad, opština i drugo pravno lice.Svaka hartija od vrednosti mora da poseduje
određena svojstva, odosno, mora da ispuni 3 uslova:
1. da je u pisanoj formi,
2. da je u toj ispravi sadržano neko građansko (najčešće) imovinsko pravo,
3. da je postojanje i ostvarenje imovinskog prava povezano sa postojanjem hartije od vrednosti.
Hartije od vrednosti u savremenom prometu mogu da igraju razne uloge i da se pojave kao sredstva
plaćanja kredita, obezbeđenja potraživanja, robnog prometa i slično.Svaka hartija od vrednosti mora da
sadrži 5 elemenata:
1. oznaka vrste hartije od vrednosti,
2. naziv i sedište izdavaoca hartije od vrednosti,
3. tačno utvrđenu obavezu izdavaoca hartije od vrednosti,
4. mesto, datum, i serijski broj izdavanja hartije od vrednosti,
5. potpis izdavaoca hartije od vrednosti.
2.2 VRSTE HARTIJA OD VREDNOSTI
Svrstavanje i podelu svih hartija od vrednosti moguće je izvršiti na više načina i to:
1. prema vrsti inkorporiranog prava,
2. prema funkcijama hartija od vrednosti u privredi,
3. prema vrsti prihoda,
4. prema dospelosti,
5. prema mestu plaćanja,
6. prema valuti,
7. prema izdavaocu.
Od svih kriterijuma po kojima se vrši podela hartija od vrednosti najvažniji su: način određivanja imaoca
prava i prirode prava koje je sadržano (inkorporirano) u nekoj hartiji.
4
Prema načinu određivanja poverioca u ispravi, hartija od vrednosti može da glasi: na ime (retka hartija),
na donosioca, po naredbi i može da bude mešovita i alternativna kada se, pored imena naznačenog na
hartiji, unosi i klauzula na donosioca.Hartija od vrednosti na ime predstavlja ispravu u kojoj je, prilikom
njenog izdavanja, tačno naznačeno ime lica ili naziv firme poverioca, odnosno, vlasnika. Kod hartije od
vrednosti koja se po zakonu smatra hartijom po naredbi (menica), pored imena mora stajati klauzula "ne
po naredbi".Ova hartija ima ograničenu sposobnost cirkulacije zbog komplikovanosti prenosa prava ,
mogućnosti prigovora izdavaoca, potrebe dokazaivanja osnova sticanja i slično.Hartija od vrednosti po
naredbi je praktično novi oblik hartije od vrednosti kojim se otklanjaju svi nedostaci izraženi kod hartije
od vrednosti na ime. Hartija od vrednosti po naredbi je isprava kao i hartija na ime, s tom razlikom što je
kod njenog izdavanja ugrađena dodatna klauzula "ili po naredbi". Na ovaj način izdavalac hartije se
obavezuje da će svoju obavezu plaćanja izvršiti licu na koje svoja prava iz hartije ono prenese.Hartija od
vrednosti na donosioca je pismena isprava koja, pored drugih bitnih karakteristika i sastojaka, sadrži u
sebi označenje da se radi o hartiji na donosioca. Ova hartija se odlikuje velikom sposobnošću cirkulacije.
Hartija od vrednosti prema prirodi prava , sadržanog u hartiji, može biti:
1. stvarnopravana hartija od vrednosti: ona sadrži određeno stvarno pravo na pokretnim stvarima,
koje se može koristiti samo na osnovu te harije kao npr. založnica, skladišnica i slično.
2. obligaciona hartija od vrednosti: ona inkorporira određenu obligaciju čiji je sadržaj neko
potraživanje, najčešće izraženo u izvesnoj svoti novca. U obligacione hartije od vrednosti
spadaju: ček, menica, obveznica, blagajnički zapis i drugo.
3. hartija sa pravom učešća: ona sadrži pravo članstva njenog vlasnika u nekom pravnom licu.
Najtipičniji primer za ovu hartiju od vrednosti je akcijaili deonica.
2.3 AKCIJE I OBVEZNICE
AKCIJE
Akcije su hartije od vrednosti koje izdaje akcionarsko društvo i koje predstavljaju deo njegovog osnovnog
kapitala tj. predstavljaju pravo vlasništva u nekom akcionarskom društvu. Svi akcionari zajedno jesu
vlasnici društva. Jedan od osnovnih principa je ravnopravnost akcionara, te stoga akcije iste klase daju
akcionarima ista prava
Sa aspekta vlasništva, sve akcije možemo svrstati u 2 osnovne grupe:
5
1. akcije koje glase na donosioca i
2. akcije koje glase na ime.
Za isplatu dividende, vlasnik akcije koja glasi na donosioca u nekim slučajvima i vlasnik akcije koja glasi
na ime, mora uz zahtev za isplatu dividende da podnese i odgovarajući kupon za dividendu koja
dospeva.Kod akcije koja glasi na ime, vlasnik akcije mora biti unet u popisnu knjigu akcionarskog
društva. Prenos akcionarskih prava iz akcije koja glasi na ime vrši se indosiranjem tih prava na novog
vlasnika i zabeležbom prenosa u popisnoj knjizi akcionarskog društva.
Sa aspekta prava, sve akcije možemo svrstati takođe u 2 osnovne grupe:
1. obične i
2. povlašćene, odnosno, preferencijalne akcije.
Obične akcije predstavljaju onu vrstu akcija koje vlasniku garantuju ostvarivanje i realizaciju svih
materijalnih i nematerijalnih prava iz akcije.Preferencijalne ili tzv. povlašćene akcije imaju povlašćeni
položaj u odnosu na obične i to uglavnom kod isplate dividende. Dividenda na ovu vrstu akcija je u
principu unapred garantovana, poznata i određena u procentima ili na neki drugi način, u odnosu na
nominalnu vrednost akcije.Konvertibilne povlašććene akcije predstavljaju takvu vrstu preferencijalnih
akcija koje se mogu konvertovati po želji vlasnika u obične akcije pod određenim, unapred poznatim
uslovima.Sa aspekta prava glasa sve akcije možemo podeliti na akcije klase ''A'' i akcije klase ''B''. Akcije
klase ''A'' nemaju glasačko pravo, ali zauzvrat imaju prednost kod naplate dividende nad akcijama klase
''B''. Akcije klase ''A'' ne mogu nikad preći i ni pod kojim uslovima dobiti karakter akcija klase ''B''.Sa
aspekta garantovanja dividende sve akcije mogu biti sa garantovanom i bezgarantovane dividende: akcije
sa garantovanom dividendom su ona vrsta akcija kod kojih isplatu dividendi garantuje neka druga firma
ili banka, ali nikada akcionarsko društvo koje ih emituje.Sa aspekta prava kupovine sve akcije mogu se
podeliti na otvorene i zatvorene. Uotvorene akcije ulaze sve one akcije koje su namenjene tržištu kapitala
u smislu kupoprodaje, a u zatvorene akcije ulaze sve one čija je emisija i kupoprodaja ograničena samo na
postojeće akcionare i između njih.
OBVEZNICE
Obveznica (engl. bond, njem. Schuldverschreibung), ili zadužnica (obligacija) je dužnički vrednosni papir
koji izdavaoca obvezuje na povrat pozajmljenih sredstava u određenom roku s određenom kamatom, koja
se isplaćuje periodično ili se pribraja glavnici i isplaćuje o dospeću. Obveznica je kreditni instrument i
ustvari je ugovor o kreditu. U slučaju da je izdavalac država, može služiti i kao platežno sredstvo prema
državi za poreze i druge dažbine.
6
.3 POSLOVANJE SA HARTIJAMA OD VREDNOSTI
Prodaju hartija od vrednosti na primarnom tržištu emitent može obavljati neposredno ili preko
berzanskih posrednika. Strana pravna lica mogu kupovati i prodavati hartije od vrednosti koje glase na
stranu valutu samo preko berzanskih posrednika.
Hartijama od vrednosti može se trgovati pod sledećim uslovima:
1) da su emitovane u skladu sa ovim zakonom;
2) da emitent ima pozitivno mišljenje ovlašćenog revizora o njegovom poslovanju;
3) da protiv emitenta nije pokrenut postupak sanacije, stečaja ili likvidacije.
Emitent čijim se hartijama od vrednosti trguje dužan je da do isteka roka za ostvarivanje prava i obaveza
koje proističu iz hartije od vrednosti najmanje jedanput godišnje obaveštava imaoce hartije od vrednosti
o rezultatima svog poslovanja.Emitent, dužan je da u roku od osam dana od isteka roka za predaju
godišnjeg obračuna dostavi nadležnom saveznom organu osnovne bilansne pokazatelje za prethodnu
godinu.
Trgovina hartijama od vrednosti može biti:
1) gotovinska - prenos hartija od vrednosti sa prodavca na kupca (indosamentom ili prostom predajom);
2) polugotovinska - deponovanje hartija od vrednosti na depo-račun i obrnuto;
3) bezgotovinska - prenošenje hartija od vrednosti s prodavca na kupca, zaduživanjem i odobravanjem
njihovih depo-računa, odnosno prenošenje sa depo-računa davaoca zaloge na depo-račun primaoca
zaloge.
Na depo-računu banka evidentira priliv i odliv deponovanih hartija od vrednosti.Za svaku promenu na
depo-računu banka je dužna da izda izvod sa naznačenjem salda i preda ga vlasniku računa na način
utvrđen ugovorom.Osnov za promenu stanja salda na depo-računu jeste nalog vlasnika
računa.Bezgotovinska trgovina hartijama od vrednosti ostvaruje se izdavanjem naloga o zaduženju
jednog računa i naloga o odobrenju drugog računa kojima se hartije od vrednosti prenose pri prodaji,
odnosno zalaganju.
7
4. MESTO TRGOVANJA HARTIJA OD VREDNOSTI
Akcionarsko društvo Beogradska berza je pravno lice sa pravima, obavezama i odgovornostima
utvrđenimZakonom o tržištu hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata.Beogradska berza
obavlja delatnost organizovanja trgovine hartijama od vrednosti i finansijskim derivatima na berzanskom
i vanberzanskom tržištu, koja obuhvata sledeće poslove:
1. organizovanje javne ponude hartija od vrednosti i povezivanja ponude i tražnje hartija od
vrednosti;
2. objavljivanje informacija o ponudi, tražnji i tržišnoj ceni hartija od vrednosti i drugih podataka
značajnih za trgovinu hartijama od vrednosti;
3. utvrđivanje i objavljivanje kursnih lista hartija od vrednosti;
4. obavljanje drugih poslova u skladu sa Zakonom.
Odredbe o delatnosti Berze odnose se i na poslovanje finansijskim derivatima.Berza može da obavlja i
druge delatnosti koje služe delatnosti Berze, koje se uobičajeno obavljaju uz osnovnu delatnost Berze
(edukacija, izdavanje publikacija, časopisa i knjiga), kao i da vrši plasman informacija i publikacija u
zemlji i inostranstvu.Berza organizuje trgovanje javnom ponudom, a predmet javne ponude mogu biti
hartije od vrednosti, standardizovani finansijski derivati i drugi finansijski instrumenti kojima se u skladu
sa Zakonom i aktom Komisije za hartije od vrednosti može trgovati na berzanskom i vanberzanskom
tržištu. Berza ne može trgovati hartijama od vrednosti, niti davati savete koji se odnose na kupovinu i
prodaju hartija od vrednosti, kao ni savete o izboru brokersko - dilerskog društva ili ovlašcene banke, ne
može obavljati poslove koji su određeni kao delatnosti brokersko-dilerskog društva, niti druge poslove,
osim gore navedenih poslova.O promeni pretežne delatnosti Društva odluku donosi Skupština Društva, a
o promeni ostalih delatnosti odluku donosi Upravni odbor Društva.
5. BERZANSKI POSREDNICI
BROKERI
Broker na srpskom jeziku znači trgovački posrednik ili predstavnik. To bi značilo da je broker osoba
koja trguje hartijama od vrednosti u svoje ime ili u ime kompanije za koju radi. Njegov zadatak je da po
8
što boljim uslovima i za što veću vrednost plasira poverene hartije od vrednosti na berzu. Od uspešnosti
plasiranjahartija odo vrednosti na berzu zavisi i zarada samog brokera. Brokerov osnovni zadatak je da
prati kretanje ponude i tražnje na berzi kao i da o tome izveštava kompaniju u čije ime radi, da prodaje i
kupuje, da ugovara poslove vezane za hartije od vrednosti, da prati kretanja kamata i cena na tržištu,
pravi izveštaje… Broker, u većini slučajeva, radi u nečije ime tj. angažovan je od strane kompanije ili
individualca za kojeg plasira ili kupuje hartije od vrednosti. On mora da poseduje licencu da bi mogao
da bude posrednik na berzi. U poslednje vreme uz pojam „broker“ veoma često se susreće i pojam
„diler“ pa se ponekad ta dva pojma poistovećuju. Radno vreme brokera počinje kad započne i rad berze,
a završava se nakon zatvaranja berze za taj dan i pisanjem izveštaja o tome koje transakcije su obavljene
i koji zadaci su izvršeni u toku radnog vremena. Za brokera je veoma važno brzo reagovanje kako bi na
vreme uspeo izvršiti prodaju ili kupovinu određene hartije od vrednosti. Za svaku svoju obavljenu
transakciju broker piše izveštaj. Na osnovu sastavljenih izveštaja, pišu se i dnevnici rada. Brokeri i dileri
su uglavnom zaposleni u brokerskim društvima, bankama ili čak u osiguravajućim kućama. Radno
vreme brokera zavisi od radnog vremena berze, što je u većini slučajeva, period od ponedeljka do petka.
Osnovno sredstvo za rad mu je računar. Pomoću računara može konstantno imati uvid u kretanja na
berzi. Takođe, veoma su zastupljena i različita sredstva komunikacije što je u tako aktivnom poslu, gde
je informacija u svakom trenutku od neprocenjive vrednosti, stvarno izuzetno značajno. Brokeri
međusobno komuniciraju, otklanjaju eventualne nejasnoće, razmenjuju podatke. Ovaj posao zahteva
visoku koncentraciju i moć opažanja, odnosno brzo reagovanje, dobru obaveštenost, odlučnost i veliku
odgovornost. Zbog toga se slobodno može reći da je posao brokera jedan od psihički najtežih poslova.
Osnovne osobine koje se traže od osobe za posao brokera su sposobnost rada sa brojevima, odlične
komunikacijske sposobnosti i odlučnost u donošenju odluka. Broker treba da je samostalna osoba, koja
je spremna na velike rizike. Veoma je bitna preciznost, brzo reagovanje, koncentricanost na posao i
samopouzdanje kako bi samostalno odlučivali i zaključivali poslove. U konkursima za brokera često se
traži radno iskustvo, poznavanje bar jednog stranog jezika i posedovanje licence za ovlašćenog
brokera. Što se tiče struke koju zahteva, rad brokera je pretežno ekonomske prirode, tačnije pretežno se
traže diplomirani ekonomisti, sa poznavanjem finansija i računovodstva, ali u obzir nekada može doći i
završena viša škola. Bitno je poznavanje finansijske analize i finansijskih izveštaja. pogotovo u odnosu
na druga zanimanja iz oblasti ekonomije. Jedan od razloga svakako jeste taj što kandidati moraju imati
položen stručni ispit.Pojam brokera možemo objasniti na sledeći način: Berzanski posrednik u
poslovima na berzi – u smislu osobe koja posreduje između kupaca i prodavaca i koja za svoje usluge
naplaćuje proviziju. Ovo je najšire i najčešce značenje pojma. Broker kao berzanski posrednik se javlja
isključivo kao posrednik između kupaca i prodavaca, to jest on nije vlasnik finansijskih instrumenata ili
robe kojom se trguje. Bez obzira na vrstu i obim trgovine, brokeri naplaćuju proviziju za svaku
9
obavljenu kupoprodajnu transakciju. Oni mogu da rade u svoje ime i za tuđ račun, ali i tuđe ime i tuđ
račun. U većini zemalja sveta moraju biti registrovani, odnosno moraju imati licencu za svoj rad. Da bi
to postali moraju položiti odgovarajući stručni ispit i dobiti saglasnost od Udruženja brokera i dilera da
ispunjavaju odredene etičke i moralne standarde. U našoj zemlji brokeri su takođe licencirana zvanja.
Dozvole za rad izdaje Komisija za hatrije od vrednosti posle uspešno položenog brokerskog ispita.
DILERI
Pojam dilera ima nekoliko značenja. Najpoznatija su
Kao berzanski posrednik – Preko brokera i dilera investitori u hartije od vrednosti širom sveta doleze u
međusobne kontakte. Dileri se ponekad nazivaju i Stockjober-ima ili Marketmaker-ima. Oni kupuju i
prodaju hatrije od vrednosti u svoje ime i za svoj račun, što znaci da su vlasnici finansijskih instrumenata
ili robe kojom trguju. To je osnovna razlika u odnosu na brokera koji je samo posrednik, dok su vlasnici
njegovi klijenti. Dileri tesno sarađuju sa brokerima i drugim dilerima. Ne rade za proviziju, već prihod
ostvaruju iz sopstvenog poslovanja, pre svega iz razlike u ceni.Kao osoba koja kupuje robu ili usluge radi
prodaje krajnjim potrošacima. Veoma čest primer za ovakvo značenje pojma su na primer dileri
automobila.Osnovni prihod dilera je na bazi razlike u ceni finansijskih instrumenata kojim trguju. Na
primer, razlika između kupovne i prodajne cene pojedinačne hartije se naziva pojmom kotacioni
raspon.Broker izvršava naloge za kupovinu ili prodaju određene hartije od vrednosti, prosto kao agent, za
nekoga drugoga i za to dobija određenu proviziju. Diler ili trgovac, sa svoje strane nema klijente i ne
posluje kao bilo čiji agent. On radi za sebe, kupujući i prodajući hartije za svoj račun. Otuda njegova
zarada u potpunosti zavisi od profita iz trgovine, a ne iz naplate provizije.Pri zapošljavanju ili, bolje
rečeno, odabiru osoba za poslove dilera i brokera prednost imaju oni s dobro razvijenim analitičkim
načinom razmišljanja, oni koji uspešno barataju brojevima i imaju razvijene komunikacijske veštine.
Dileri i brokeri ne smeju zazirati od velikih količina novca jer posao koji rade podrazumeva trgovanje
milionskim iznosima. Oni moraju biti obazrivi, precizni, usredsređeni na detalje, samostalni i sigurni u
sebe, ali se ne smeju preceniti. Moraju biti i dovoljno stabilni kako bi odolel naletima iskušenja. U svom
poslu moraju pokazati punu samoinicijativnost i odgovornost. Zbog vrlo napornog i stresnog posla
preporučuje se da dileri i brokeri budu osobe mlađe od 35 godina. Vrhunsko znanje engleskog jezika, kao
što je već pomenuto, u ovom poslu se podrazumeva. U prosek godina osoba koje se počinju baviti ovim
poslom nešto je viši, nego na većini ostalih područja. Nema posebne škole za ovo zanimanje. Pojedinci
ulaze u ovu profesiju s različitim obrazovnim i profesionalnim iskustvima. Veći deo agenata regrutovan je
iz ekonomskih zanimanja, ali i deo mladih ljudi koji su tek diplomirali - sve je veći. Na ovom je području
korisno i obavezno poznavanje finansija, računovodstva, ekonomije i nekih drugih, uglavnom
10
ekonomskih, predmeta. Dakle, iako fakultetsko obrazovanje nije nužno za poslovanje agenata, ono
postaje sve korisnije.
6. BROKERSKO - DILERSKI POSLOVI ZA FIZI Č KA LICA
Pimer iz Alpha Banke
Hartije kojima se trguje :
Obveznice stare devizne štednje
Akcije
Trezorski zapisi
Obveznice i akcije možete:
Prodati posredstvom Alpha Bank (ukoliko ste vlasnik)
Kupiti posredstvom Alpha Bank (ukoliko ste investitor)
Založiti za dobijanje zajmova, kredita - kao instrument obezbedenja plaćanja
Pokloniti i prenositi u skladu sa Zakonom
Trezorske zapise:
Emituje Republika Srbija: u dinarima, u apoenima od po 10.000,00 RSD, sa rokom dospeća u
skladu sa aktom o emisiji državnih hartija i javnog poziva
Primarna kupovina se obavlja vanberzanski, posredstvom ovlašćenog učesnika za obavljanje
trgovanja na aukcijskoj platformi Uprave za trezor koji upućuje ponude u kojima kupci određuju
diskontnu stopu i količinu zapisa
Kupac može biti domaće pravno ili fizičko lice
Minimalna količina u ponudi je 20 komada (200.000,00 RSD nominalne vrednosti)
Maksimalna količina u ponudi je 15% od obima emisije
Ako se Klijent odluči da proda/kupi hartije od vrednosti, potrebno je da angažuje brokera Alpha Bank,
koji će, u skladu sa procedurama trgovanja, obezbediti sve potrebne informacije i uputstva i obaviti
aktivnosti potrebne za realizaciju Klijentovog zahteva.
11
Postupak trgovine
1. Otvaranje vlasničkog računa hartija od vrednosti posredstvom Alpha Bank u Centralnom registru
HOV
2. Uknjiženje hartija na vlasnički račun hartija od vrednosti ukoliko klijent prodaje hartije, a iste
nisu uknjižene
3. Otvaranje namenskog novčanog računa za trgovanje hartijama od vrednosti
4. Zaključenje Ugovora o posredovanju i/ili zastupanju u kupoprodaji hartija od vrednosti s
klijentom
5. Potpisivanje naloga za prodaju/kupovinu
Otvaranje računa neophodnih za trgovanje hartijama od vrednosti:
otvaranje i vođenje računa hartija od vrednosti u ime i za račun vlasnika kod Centralnog registra
HOV, izuzev zbirnih kastodi računa
prijem i isporuka hartija od vrednosti sa računa po nalogu vlasnika
upis prava trećih lica po računima hartija od vrednosti
otvaranje i vođenje svih vrsta namenskih novčanih računa za trgovanje hartijama od vrednosti,
garantnih depozita, uključujući i prateće F/X usluge
saldiranje obavljenih transakcija na tržištu hartija od vrednosti, uključujući i prateće post-trading
usluge
Računi hartija od vrednosti mogu se otvoriti na šalterima u 125 operativnih delova Alpha Bank
navedenim uObaveštenju u okviru Akta ovlašćene Banke.
Namenski novčani računi za trgovanje hartijama od vrednosti mogu se otvoriti na šalterima u svim
operativnim delovima Alpha Bank.
Korporativne aktivnosti za fizicka lica
12
Naplata prihoda od hartija od vrednosti koje su u portfoliu klijenta (dividende, kamate i dr.) i
naplata hartija od vrednosti o roku dospeća od izdavaoca u korist novčanih računa klijenata i
transfer po nalogu.
Organizovanje ponude za pruzimanje akcija (za investitore)
Dokumentacija za zakljucenje ugovora za fizicka lica
Za domaća fizička lica: važeća lična karta
Za strana fizička lica: pasoš, poreski broj i poresko punomoćje (za otvaranje računa hartija od
vrednosti i dinarske račune)
7. ZASTUPANJE U TRGOVINI HARTIJAMA OD VREDNOSTI NA BERZI
Primer iz Čačanske Banke a.d Čačak
Čačanska banka - član Centralnog registra i Beogradske berze, svojim klijentima na finansijskom tržištu
Republike Srbije, pruža usluge zastupanja u trgovanju sledećim hartijama od vrednosti:
akcijama
obveznicama
državnim zapisima
Napomena: Otvaranjem računa hartija od vrednosti u Čačanskoj banci (ovlašćena Banka za brokersko -
dilerske poslove), vršite registraciju Vaših akcija iz postupka privatizacije preduzeća u Centralnom
registru, kao preduslov da Vam se priznaju vlasnička i druga prava koja akcije nose
Zastupanje u trgovanju akcijama
Obavlja se na Beogradskoj berzi preko berzanskog posrednika.
Svim akcijama koje su listirane na Beogradskoj berzi trguje se svakog radnog dana, a izveštaje o
trgovanju možete pronaći i na sajtu Beogradske berze www.belex.rs
Postupak prodaje akcija
Poneti sa sobom potvrdu o vlasništvu nad akcijama (dobija se u preduzeću) i ličnu kartu
13
Sa Čačanskom bankom, kao ovlašćenom bankom za trgovinu hartijama od vrednosti, zaključujete
Ugovor o otvaranju i vođenju računa hartija od vrednosti, a mi Vam istovremeno otvaramo
vlasnički račun za hartije od vrednosti kod Centralnog registra - vršimo registraciju
(uknjižavanje) Vaših akcija na Vaš novootvoreni račun
U Čačanskoj banci možete otvoriti i namenski dinarski račun za priliv sredsava od prodaje
akcija, ukoliko ga već nemate
Klijent dobija relevantne informacije o kretanju cena akcija, načinu trgovanja, troškovima i sl.
Sa Čačanskom bankom potpisujete Ugovor o posredovanju u trgovini hartijama od vrednosti i
nalog za prodaju akcija (isti može potpisati lice na čije ime glasi potvda ili ovlašćeno lice),
ukoliko želite da prodajete akcije
Aukcije svih izdavalaca hartija od vrednosti održavaju se svakog radnog dana
Saldiranje (prenos novca na račun prodavca akcija) se vrši tri radna dana od prodaje akcija na
Berzi
Nakon realizacije naloga prodaje, svaki klijent po zahtevu dobija potvrdu o prodaji akcija, koja
služi za plaćanje poreza na kapitalnu dobit (privremeno ukinut do 31.12.2009.), ako je ostvarena
(ako je prodajna cena veća od nominalne)
Troškovi kod prodaje akcija (troškovi drugih institucija)
Provizija Beogradske berze 0,10% prodajne vrednosti
Provizija Centralnog registra 0,10% prodajne vrednosti
Postupak kupovine akcija
Potpisati Ugovor o otvaranju i vođenju računa hartija od vrednosti i Ugovor o posredovanju u
trgovini hartijama od vrednosti
Potpisati nalog za kupovinu akcija
U Čačanskoj banci možete otvoriti i namenski račun (otvaranje ovog računa vrši se bez naknade)
na koji vršite uplatu potrebnih sredstava za kupovinu akcija (ukoliko je novčani račun otvoren u
drugoj banci, brokeru Čačanske banke dostaviti potvrdu banke o raspolaganju sredstvima i izvod
sa Vašeg računa)
14
Troškovi kod kupovine akcija (troškovi drugih institucija)
Provizija Beogradske berze 0,10% prodajne vrednosti
Provizija Centralnog registra 0,10% prodajne vrednosti
Zastupanje u trgovanju obveznicama
Svakog radnog dana na Beogradskoj berzi se odvija kontinuirano trgovanje obveznicama Republike
Srbije. Prodaju i li kupovinu obveznica moguće je obaviti na dva načina:
na Beogradskoj berzi - isključivo preko ovlašćenih brokera, koji su članovi berze (prenos novca i
hartija vrši se u roku od tri radna dana) - Čačanska banka je član Beogradske berze
na vanberzanskom tržištu - moguće je prodati ili kupiti obveznice od brokerske kuće ili banke, pri
čemu se dobija nešto niža cena od rizika koji se preuzima (prenos novca i hartija vrši se istoga
dana)
Postupak prodaje obveznica
Dolazak u Čačansku banku sa ličnim ispravama i potvrdom koju je izdala banka (inicijalna banka
u kojoj se nalazila devizna štednja kao dokaz da klijent poseduje obveznice koje želi da proda
Potpisati Ugovor o otvaranju i vođenju računa hartija od vrednosti, Ugovor o posredovanju i
Nalog za prodaju obveznica. Ukoliko se prodaja vrši na vanberzanskom tržištu, potpisuje
se Ugovor o vanberzanskom otkupu
Broker klijentu otvara vlasnički račun u Centralnom registru
U Čačanskoj banci možete otvoriti i namenski devizni račun za priliv sredstava od prodaje
obveznica, ukoliko ga već nemate
Banka (inicijalna banka u kojoj se nalazila devizna štednja) na zahtev klijenta vrši prenos
obveznica na vlasnički račun hartija od vrednosti otvoren kod Čačanske banke
Trgovanje obveznicama obavlja se svakog radnog dana
Saldiranje (prenos novca na račun prodavca - u evrima) se vrši tri radna dana od dana prodaje
obveznica na berzi
Postupak kupovine obveznica
15
Potpisati Ugovor o otvaranju i vođenju računa hartija od vrednosti, Ugovor o posredovanju i
Nalog za kupovinu obveznica. Ukoliko se kupovina vrši na vanberzanskom tržištu, potpisuje
se Ugovor o vanberzanskom otkupu
Broker klijentu otvara vlasnički račun
U Čačanskoj banci možete otvoriti i namenski devizni račun na koji vršite uplatu potrebnih
sredstava za kupovinu obveznica (ukoliko je novčani račun otvoren u drugoj banci, brokeru
dostaviti potvrdu banke o raspolaganju sredstvima i izvod sa Vašeg računa
Trgovanje obveznicama obavlja se svakog radnog dana
Saldiranje (prenos hartija na račun kupca) se vrši tri radna dana od dana kupovine obveznica na
berzi
Troškovi kod kupovine i/ili prodaje obveznica (troškovi drugih institucija)
Provizija Beogradske berze 0,0833% prodajne
vrednosti
Provizija Centralnog registra 0,10% prodajne vrednosti
KORPORATIVNE USLUGE
Služba za trgovinu hartijama od vrednosti Čačanske banke u okviru korporativnih aktivnosti za svoje
klijente obavlja sledeće poslove:
Ponude za preuzimanje akcija
Organizacija Ponuda za preuzimanje akcija u skladu sa Pravilnikom Komisije za hartije od vrednosti za
domaća i strana pravna i fizička lica
Poslove vezane za registraciju i uknjižavanje hartija u Centralni registar
- Zahtev za dodelu CFI koda i SIN broja
- Usklađivanje knjige akcionara sa bazom Centralnog registra
- Otvaranje emisionog računa hartija od vrednosti
- Upis emisije hartija od vrednosti
- Dostavljanje jedinstvene evidensije (knjige) akcionara
- Drugi poslovi pozahtevu klijenata, a u skladu sa pravilima poslovanja Centralnog registra
Poslove vezane za uklučenje hartija na tržišta Beogradske berze
16
- Izrada Prospekta za uključenje akcija na berzansko i vanberzansko tržište Beogradske berze
- Inoviranje Prospekta
8. POSLOVANJE SA HARTIJAMA OD VREDNOSTI NA INTERNETU
PREKO BEOGRADSKE BERZE
Još jedna novina na domaćem tržištu kapitala je mogućnost davanja naloga za kupovinu ili prodaju akcija
preko interneta. Brokerska kuća InterCapital Securities iz Beograda u saradnji sa firmom Europoint
Systems omogućila je svojim klijentima da rgovinu na Beogradskoj berzi od sada obavljaju daleko brže i
jednostavnije, iz udobnosti sopstvenog doma.Ukoliko ste do sada trgovali akcijama ili obveznicama,
dobro vam je poznata dosadašnja praksa odlaska u brokersku kuću, zatim otvaranja računa u banci i
ponovnog odlaska kod brokera svaki put kada želite da nešto kupite ili prodate. Od 25. maja nalog za
trgovanje može se dati i preko interneta. Uz informacije o realnom kretanju cena akcija, svakog trenutka
možete imati uvid u to koliko vam je novca ostalo na računu, o stanju vaših naloga, da li su realizovani sl.
Na ovaj način, trgovina na Beogradskoj berzi postaje „bliža“ i udaljenim investitorima, za koje je
komplikovana procedura davanja naloga bila prepreka za ulaganje u hartije od vrednosti srpskih
kompanija, pa se može očekivati da će ova novina doprineti i porastu prometa na berzi.Aplikacija, pored
mogućnosti davanja elektronskih naloga, po želji klijenta može prikazivati podatke o ponudi i tražnji,
istorijske podatke u tabelarnom i grafičkom prikazu, kao i najnovije ekonomske i poslovne vesti u
realnom vremenu. Svaki trgovac na berzi praktično će dobiti berzu u svojoj kući ili kancelariji. Ovakva
kombinacija informacija sa berze u realnom vremenu i davanja elektronskih naloga predstavlja
neophodan „alat“ za svakog ko želi da ozbiljnije trguje na berzi.Ceo projekat zajednički su iznele
brokerska kuća InterCapital Securities, preko koje se mogu davati elektronski nalozi za trgovanje i firma
Europoint Systems, koja je razvila tehničko rešenje i omogućila prikaz podataka o trgovanju na berzi kroz
svoju web aplikaciju QuoteStation (www.quotestation.com).Brokerska kuća InterCapital Securities ne
prestaje sa inovacijama na srpskom tržištu kapitala. Kao prvi market mejker na Beogradskoj berzi,
odlučili su se da budu i prva kuća koja će svojim klijentima dati mogućnost da preko interneta daju
naloge za trgovanje. Klijenti InterCapitala moćiće i da prate trgovanje akcijama u realnom vremenu, vrše
tehničku analizu, prate vesti iz regiona kao i stanje svog portfolija hartija od vrednosti koji se vodi kod
ove brokerske kuće.Firma Europoint Systems od ranije je poznata javnosti kao pionir na polju informacija
sa berze. Na njihovoj web aplikaciji QuoteStation (www.quotestation.com) već duže vreme možete pratiti
uživo sva dešavanja na regionalnim berzama.
17
9. NADZOR NAD POSLOVANJEM SA HARTIJAMA OD VREDNOSTI
Nadležni savezni organ obezbeđuje kvalitet hartija od vrednosti koje se emituju u seriji, finansijsku
disciplinu u trgovini hartijama od vrednosti i vrši kontrolu pravnih lica koja posluju s tim hartijama.
Kvalitet hartija od vrednosti koje se emituju u seriji nadležni savezni organ obezbeđuje:
1) davanjem odobrenja za emisiju akcija, dugoročnih hartija od vrednosti i hartija od vrednosti koje
glase na stranu valutu;
2) davanjem odobrenja za objavljivanje javnog poziva za upis i kupovinu akcija kod sukcesivnog
(postepenog) osnivanja akcionarskog društva;
3) davanjem odobrenja za kupovinu akcija kojima kupac stiče 25 % i veće učešće u osnovnom
kapitalu akcionarskog društva;
4) davanjem dozvole za rad berze i berzanskih posrednika.
Finansijsku disciplinu u trgovini hartijama od vrednosti nadležni savezni organ obezbeđuje:
1) kontrolom poslovanja pravnih lica akcijama, dugoročnim hartijama od vrednosti i hartijama od
vrednosti koje glase na stranu valutu;
2) kontrolom berzi i berzanskih posrednika koji posluju s akcijama i dugoročnim hartijama od
vrednosti;
3) preduzimanjem i predlaganjem mera za sprečavanje nedozvoljenih špekulativnih poslova u vezi sa
trgovinom hartijama od vrednosti;
4) staranjem o zaštiti prava i interesa kupaca - investitora u poslovima emisije i trgovine hartijama od
vrednosti.
Uz zahtev za davanje odobrenja za emisiju, prilaže se sledeća dokumentacija:
1) akt o osnivanju i organizaciji emitenta;
2) mišljenje ovlašćenog pravnog lica o bonitetu emitenta;
3) odluka o emisiji;
4) osnovni bilansni pokazatelji, koje propiše nadležni savezni organ;
18
5) izjavu odgovornog lica da je emisija zasnovana na zakonskim propisima, da su podaci navedeni u
zahtevu verodostojni i pravno valjani i da su obezbeđeni uslovi za štampanje hartija od vrednosti ako
se štampaju;
6) javni poziv za upis i kupovinu hartija od vrednosti (prospekt).
Nadležni savezni organ je dužan da, u roku od 30 dana od dana podnošenja zahteva, donese rešenje o
davanju odobrenja za emisiju, odnosno o odbijanju zahteva.Rešenje iz stava 1. ovog člana je konačno i
protiv njega se može voditi upravni spor.Rešenje o odobravanju, odnosno odbijanju zahteva nadležni
savezni organ objavljuje u "Službenom listu SRJ".Ako emitent po dobijanju rešenja o odbijanju
zahteva otpočne emisionu prodaju hartija od vrednosti, nadležni savezni organ je dužan da u dnevnoj
štampi, o trošku emitenta, objavljuje rešenje o odbijanju zahteva, zajedno s pozivom za upis i
kupovinu svih hartija, svakog dana dok traje emisiona prodaja.Rešenje o davanju odobrenja za emisiju
dostavlja se emitentu.
10. AKCIJA SRPSKE BANKE IZ 1900.GODINE
Primer : Izgled Akcije Srpske banke iz 1900
19
UPISNICA – IZJAVA O UPISUHARTIJA OD VREDNOSTI
IZDAVALAC HARTIJA OD VREDNOSTI: Poljoprivredna banka Agrobanka ad BeogradSEDIŠTE: Beograd, Sremska 3-5Matični broj: 07564856PIB broj: 100000491Banka: PB Agrobanka ad BeogradBroj tekućeg računa: 908-24501-98Banka: PB Agrobanka ad BeogradBroj namenskog računa za upis i uplatu HOV 245-5-19Poziv na broj/ broj partijeREDOSLED EMISIJE: II (druga )VRSTA: Obične ( redovne ) akcije sa pravom glasaNOMINALNA VREDNOST EMISIJE 900.000.000,00ROČNOST: Dugoročne hartije od vrednostiCFI kod: ESVUFRISIN broj: CSAGROE2464NOMINALNA VREDNOST AKCIJE: 10.000,00UPISUJEM SLEDEĆU KOLIČINU HARTIJA:PO CENI: 14.000,00UKUPNI NOVČANI IZNOS koji Upisnik uplaćuje:
Upisnik______________________________________________,sa sedištem u
______________________,opština________________________,adresa_____________________
_________________________,telefon___ , matični broj,(odn.JMBG)_________________,
PIB (broj lične karte)____________________, broj vlasničkog računa hartija od vrednosti
_______________________________,.
Svako lice je dužno da, pre direktnog ili indirektnog sticanja vlasništva u banci koje mu omogućavaod 5% do 20%, više od 20% do 33%, više od 33% do 50% i više od 50% glasačkih prava, Narodnojbanci Srbije podnese zahtev za davanje predhodne saglasnosti za sticanje ovog vlasništva.Lice koje stekne akcije ciljnog društva (Agrobanke) kojima zajedno sa akcijama koje većima prelazi25% od ukupnog broja glasova koje daju akcije sa pravom upravljanja, obavezno je da o sticanjuodmah, istovremeno obavesti Beogradsku berzu, Komisiju za hartije od vrednosti i ciljno društvo(Agrobanku) i objavi ponudu za preuzimanje pod uslovima i na način određen Zakonom o
20
preuzimanju akcionarskih društava (’’Şl. Glasnik RS’’, br. 46/2006).
Upisnik neopozivo i bezuslovno I Z J A V LJ U J E :
1. Da će hartije od vrednosti uplatiti pod uslovima iz prospekta za distribuciju hartija od vrednosti2. Da je upoznat sa sadržinom prospekta za distribuciju hartija od vrednosti
U ___________________
Datum izdavanja upisnice:________________ 2009. godine.
Potpis ovlašćenog lica Izdavaoca M.P. Potpis Upisnika
UPISNICA – IZJAVA O UPISUHARTIJA OD VREDNOSTI
IZDAVALAC HARTIJA OD VREDNOSTI: Poljoprivredna banka Agrobanka ad BeogradSEDIŠTE: Beograd, Sremska 3-5Matični broj: 07564856PIB broj: 100000491Banka: PB Agrobanka ad BeogradBroj tekućeg računa: 908-24501-98Banka: PB Agrobanka ad BeogradBroj namenskog računa za upis i uplatu HOV 245-5-19Poziv na broj/ broj partijeREDOSLED EMISIJE: II (druga )VRSTA: Obične ( redovne ) akcije sa pravom glasaNOMINALNA VREDNOST EMISIJE 900.000.000,00ROČNOST: Dugoročne hartije od vrednostiCFI kod: ESVUFRISIN broj: CSAGROE2464NOMINALNA VREDNOST AKCIJE: 10.000,00UPISUJEM SLEDEĆU KOLIČINU HARTIJA:PO CENI: 15.000,00UKUPNI NOVČANI IZNOS koji Upisnik uplaćuje:
Upisnik______________________________________________,sa sedištem u ______________________,
opština________________________,adresa__________________________________,matični broj,
odn.JMBG___________________________,telefon________,PIB(broj lične karte)____________________, broj vlasničkog računa hartija od
vrednosti_______________________________,naziv banke _________________________,broj računa za
povraćaj sredstava__________________________________.
Svako lice je dužno da, pre direktnog ili indirektnog sticanja vlasništva u banci koje mu omogućavaod 5% do 20%, više od 20% do 33%, više od 33% do 50% i više od 50% glasačkih prava, Narodnojbanci Srbije podnese zahtev za davanje predhodne saglasnosti za sticanje ovog vlasništva.Lice koje stekne akcije ciljnog društva (Agrobanke) kojima zajedno sa akcijama koje većima prelazi25% od ukupnog broja glasova koje daju akcije sa pravom upravljanja, obavezno je da o sticanjuodmah, istovremeno obavesti Beogradsku berzu, Komisiju za hartije od vrednosti i ciljno društvo(Agrobanku) i objavi ponudu za preuzimanje pod uslovima i na način određen Zakonom o
21
preuzimanju akcionarskih društava (’’Şl. Glasnik RS’’, br. 46/2006).
Upisnik neopozivo i bezuslovno I Z J A V LJ U J E :
3. Da će hartije od vrednosti uplatiti pod uslovima iz prospekta za distribuciju hartija od vrednosti4. Da je upoznat sa sadržinom prospekta za distribuciju hartija od vrednosti
U ___________________,
Datum izdavanja upisnice:________________ 2009. godine.
Potpis ovlašćenog lica Izdavaoca M.P. Potpis Upisnika
11. ZAKLJU Č AK
Da biste se pojavili na berzi kao kupac akcija ili obveznica stare devizne štednje, nije vam potrebno
mnogo novca, kao što se obično misli, a promišljenim ulaganjem i uz malo sreće možete uvećati svoj
kapital. Ako hoćete da poslujete hartijama od vrednosti, ne morate da imate veliko stučno predznanje iz
ekonomije, kao ni veliku sumu novca: „Berza otvara mogućnost da svoja slobodna sredstva ne morate
da ulazete samo u nekretnine ili da ih držite u banci kao štednju. Ona je još jedno, paralelno tržište koje
je rizicno, ali daje veću mogućnost da se zaradi. Da biste postali voljni učesnik na tom tržištu, što znači
da niste vlasnik devizne štednje ili akcija nego ste kupac, ne postoji donji limit za ulaganje. Najniža
vrednost jedne akcije naberzije 16 dinara, a najveća iznosi 220.000 dinara. Berza ne utvrđuje cenu
hartija od vrednosti kojima se na toj berzi trguje, već određuje pravila odvijanja aukcije na kojoj se
slobodnim susretanjem ponude i tražnje u određenom trenutku utvrđuje cena hartije od vrednosti. U
donošenju pravila poslovanja berze su samostalne, kao i u kontroli njihove primene i sankcionisanju
prekršilaca. Posao sankcionisanja je delatnost posebnih berzanskih sudova-arbitraža.
Na berzi se trenutno trguje sa nekoliko vrsta hartija od vrednosti:
- korporativnim obveznicama,
- akcijama preduzeća i
- obveznicama devizne Štednje.
Za trgovanje akcijama neophodno je da imate otvoren vlasnički račun hartija od vrednosti u Centralnom
registru, na kojem će biti evidentirane hartije od vrednosti koje kupite,kao i namenski račun za trgovanje
hartijama od vrednosti u banci, na koji ćete pre trgovanja deponovati novčana sredstva za kupovinu
akcija. Da biste trgovali hartijama od vrednosti, neophodno je da sa brokersko-dilerskim društvom,
članom Beogradske berze, potpišete ugovor o zastupanju, na osnovu koga otvarate namenski račun u
banci koju vi odaberete, dok će broker obaviti otvaranje računa u Centralnom registru. Broker će na
22
osnovu Ugovora o zastupanju i naloga koji mu date uneti vaš nalog u sistem za trgovanje Beogradske
berze. Pre nego što se odluče na ulaganje na Berzi, građani bi trebalo da razmisle o tome koji su njihovi
razlozi za to, koliki rizik su spremni da prihvate, u kom roku žele da investiraju, tj. kada planiraju da
povuku sredstva.
13. LITERATURA
1. www.invest-in-serbia.com
2. www.link-elearning.com
3. www.belex.rs
4. www.cacanskabanka.co.rs
5. www.alphabankserbia.com
6. www.personalmag.rs
7. www.sec.gov.rs
8. www.crhov.rs
9. http://sr.wikipedia.org/sr/Хартије_од_вредности
10. http://digital.nb.rs
11. Finansijska tržišta, Dr. Milenko Dželetović, Beograd 2007. godina,
12. Finan.instit. i finan. Tržišta, 2006 Mr Biserka Komnenić
23