Download - Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija

8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija

http://slidepdf.com/reader/full/skriptakrscanski-zivot20152016-prvih-7-lekcija 1/89

Biblijski institut, Zagreb2015.-2016.

Skripta:Kršćanski životSemestar: 2015./2016.

Priredio: Ervin Budiselić, mag. theol.

Samo za internu upotrebu studenata na BI

1




SADRŽAJ:

ek!i"a 1: Postanak stvaranje- razni pogledi na stvaranje..........................................

ek!i"a 2: Čovjekov okoliš: otvoreni teizam & Boja svemoć................................!"

ek!i"a #: Povijest spasenja: Boji naum za #ovjeka $vje#nost % neo ili zemlja'(

)*

ek!i"a $: +pasenje % kršćanski ivot........................................................................

ek!i"a 5: Čovjekov odnos prema svijetu.............................................................ek!i"a 6: Čovjekov odnos prema Bogu: zakon i milost..................................

ek!i"a %: Čovjekov odnos prema sei % ljui samoga see.....................................

ek!i"a &: Bora s grijehom % posvećenje opravdanje.............................................

ek!i"a ': Čovjekov odnos prema linjem % rak i rastava.....................................

ek!i"a 10: Čovjekov odnos prema linjemu - /rkva..........................................*)

ek!i"a 11: 0ršćanska etika....................................................................................**)

ek!i"a 12: 1uhovno ratovanje #itanje....................................................................**2

ek!i"a 1#: 1arovi 1uha % duhovni darovi.............................................................*!2

ek!i"a 1$: +tudentska izlaganja na izarane teme.................................................*32

2




(K)*JA 1: Stvaran"e +ov"eka

0ada govorimo o kršćanskome ivotu, onda prije svega moramo govoriti o

ivotu. 4o kada govorimo o ivotu, onda prije svega moramo odlu#iti na koji

na#in ćemo govoriti o toj temi. 5oguće je prvo krenuti od pojedin6a pa govoritiopćenito o ljudima i ljudskome ivotu, ili se moe krenuti od šire slike prema

uoj. 4a ovim predavajima mi ćemo imati ovaj drugi pristup. Prvo ćemo govoriti

o stvaranju #ovjeka i njegovom okruju, a nakon toga ćemo na razini pojedin6a

razmotriti odnos pojedin6a prema Bogu, sei i drugima te ćemo se dotaknuti

nekih tema, aktivnosti i podru#ja ljudskog ivota koji mogu za nas iti zna#ajni.

KRŠĆANSKI ŽIVOT – ŽIVOT – OD ŠU! "R!A STAB#U – OD STAB#A "R!A ŠUI

1a i govorili o ljudskome ivotu, onda se moramo vratiti na po#etak tj. na

stvaranje ljudskog ivota jer na#in na koji shvaćamo svrhu ljudskog ivota $ilo

da mu pripisujemo neku svrhu ili ne(, odraava se u na#inu na koji svakodnevno

ivimo taj ivot. 1akle, krećemo s Postankom i izvještajima o stvaranju gdje

ćemo vidjeti razliek izme7u ova dva izvještaja, prou#iti neke pojedinosti i proati

dooti odgovore na neka pitanja.

8ako7er, Postanak je zanimljiv kršćanima kada ele potvrditi i opravdati nekesvoja kriva i pogrešna u#enja $Postanak je ponekad izvor raznih nauka9hereza( jer

ako se uspije dokazati da je ne$to u vezi #ovjeka deinirano stvaranjem, onda iz

toga proizlazi da to ne$to svakako trea iti dio našega ivota i prakse. 1rugim

rije#ima, na koji na#in razumijemo stvaranje, na taj na#in ćemo razumijeti i naš

svakodnevni ivot i sve vezano uz njega.

3




,vo-o ;idovi i kršćani vjeruju da je ivot na zemlji i sve što postoji stvorio Bog. 4o

sam #in stvaranja podrazumijeva da je #ovjek stvoren s nekom svrhom. < ako

elimo razumjeti zašto uopće ljudski rod postoji ovdje na zemlji, treamo

pogledati zapise koji govore o stvaranju % Post *-3 i =tkr !-!!o >azlog prou#avanja #ina stvaranja: naš svakodnevni ivot pokazuje kako

razumijemo svrhu svojeg postojanja.o /ilj: ispravno i 6jelovito razumijevanje razloga zašto je Bog stvorio neo i

zemlju, i ljudski rod, donijeti će nam sigurnost i pouzdanje u svakodnevnom

ivotu u pogledu vršenja Boje volje. 0ad znaš zašto si ovdje, to ti daje

sigurnost u ivotu???o =va dva stvaranja nam daju @ig pi6tureA unutar koje svoje mjesto nalaze sve

ostale ilijske pri#e i doga7aji. ko ne razumijemo veliku sliku, postoji šansa

da se poguimo u ovim manjim doga7ajima $da nešto zanemarimo ili

prenaglasimo(. Rembrandtova slika!!!1

Dva iv"ešta"a o stvaran": ostanak

a-atak : pro#itati dva izvještaja o stvaranju i identii6irati razlike: Post *:!-3*

! < re#e Bog: C4a#inimo #ovjeka na svoju sliku, sei sli#na, da ude gospodar riama morskim, pti6ama neeskim i sto6i - svoj zemlji - i svim gmizav6ima što puze po zemlji?C !D4a svoju slikustvori Bog #ovjeka, na sliku Boju on ga stvori, muško i ensko stvori ih. !< lagoslovi ih Bog ire#e im: CPlodite se, i mnoite, i napunite zemlju, i sei je podloite? Fladajte riama u moru i

pti6ama u zraku i svim ivim stvorovima što puze po zemlji?C !"< doda Bog: CEvo, dajem vam sve ilje što se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stala plodonosna što u sei nose svoje sjeme: neka vam udu za hranu? 3 zvijerima na zemlji i pti6ama u zraku i gmizav6ima što puze po zemlji ukojima je dah ivota - neka je za hranu sve zeleno ilje?C < i tako. 3*< vidje Bog sve što je u#inio,i ijaše veoma doro. 8ako ude ve#er, pa jutro - dan šesti.

Post !:)-!

1 Slaganje puzzli – prvo sloi okvir. !ko razu"ije# okvir slike, razu"ije#kako se u to slau "ali $ijelovi slike.

%




0ad je Gahve, Bog, sazdao neo i zemlju, 2još nije ilo nikakva poljskoga grmlja po zemlji, još ne ijaše niklo nikakvo poljsko ilje, jer Gahve, Bog, još ne pusti dada na zemlju i nije ilo #ovjekada zemlju ora7uje. <pak, voda je izvirala iz zemlje i natapala svu površinu zemaljsku. DGahve,Bog, napravi #ovjeka od praha zemaljskog i u nosni6e mu udahne dah ivota. 8ako postane #ovjekiva duša. < Gahve, Bog, zasadi vrt na istoku, u Edenu, i u nj smjesti #ovjeka koga jenapravio."8ada Gahve, Bog, u#ini te iz zemlje nikoše svakovrsna stala - pogledu zamamljiva adora za hranu - i stalo ivota, nasred vrta, i stalo spoznaje dora i zla. *>ijeka je izvirala izEdena da i natapala vrt odatle se granala u #etiri kraka. **Prvom je ime Pišon, a optje#e svomzemljom havilskom, u kojoj ima zlata. *!Hlato je te zemlje doro, a ima ondje i delija ioniksa. *31rugoj je rije6i ime Iihon, a optje#e svu zemlju 0uš. *)8reća je rijeka 8igris, a te#e naistok od šura #etvrta je Eurat. *2Gahve, Bog, uzme #ovjeka i postavi ga u edenski vrt da gaora7uje i #uva. *Gahve, Bog, zapovjedi #ovjeku: C+a svakoga stala u vrtu sloodno jedi, *Dalisa stala spoznaje dora i zla da nisi jeo? J onaj dan u koji s njega okusiš, za6ijelo ćešumrijeti?C *< re#e Gahve, Bog: C4ije doro da #ovjek ude sam: na#init ću mu pomoć kao što jeon.C *"8ada Gahve, Bog, na#ini od zemlje sve ivotinje u polju i sve pti6e u zraku i predvede ih

#ovjeku da vidi kako će koju nazvati, pa kako koje stvorenje #ovjek prozove, da mu tako udeime. !Čovjek nadjene imena svoj sto6i, svim pti6ama u zraku i ivotinjama u polju. 4o #ovjekuse ne na7e pomoć kao što je on.

0oje su razlike izme7u ova dva izvještaja o stvaranju'

KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKK




KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKK KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKK


KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKK

Prema Post !, #ovjek je napravljen izvan Edenskog vrta, jer je Bog napravio

#ovjeka, pa Edenski vrt, i onda smjestio #ovjeka unutar vrta. Čovjek je stvoren

prvi, pa onda iljke, pa onda ivotinje. & prvo" izvje#taju, 'ovjek je

kruna stvaranja (vr)una*+, a u $rugo" prvijena* stvorenja...

Neke lekcije na temelju stvaranja:

o U početku... sve #to je stvoreno i"a svoj po'etak ali i krajo Bog je stvoritelj svega, i sve #to postoji je njegovo. ana

po$jela na tjelesno, ze"aljsko i svjetsko vs. $u)ovnoga –

ovakav govor i raz"i#ljanje plo$ su gr'ke lozoje u

5




kr#anstvu, a ne SZ pogle$a na stvorenje. /e postoji niti

je$an aspekt lju$skog ivota koji bi bio "anje $u)ovan.

uzika, ples, rekrea*ija, ra$ ruka"a, nau'iti le"iti, *ijepati

$rva, popraviti auto, uivati u )rani i priro$i, sport...sve je

je$nako $u)ovno.o & stvaranju postoji $vojnost i ovisnost– sve se na$opunjuje

a+ svjetlost – ta"a4 b+ vo$a na nebu i vo$a na ze"lji *+ kopno

– vo$a4 $+ ze"lja o"oguuje ni*anje zelenila4 e+ $va velika

svjetla – sun*e i "jese*...it$.o /o najvanije za nas Bog je stvorio ivotinje, ali i 'ovjeka $a

i" bu$e gospo$ar, no ka$ je u pitanu 'ovjek, vi$i"o $a je

stvorio "u#ko i ensko – i opet ta $vojnost koja se

na$opunjuje...sve je povezano, sve se na$opunjuje, sve o

sve"u ovisi.o euti", za$nja karika koja ne$ostaje u stvaranju jest

prisutnost sa"og Boga u stvorenju. n je ta poslje$nja

stvar koja 'ini stvorenje potpuni".o Bog po'inu to nije slika o$"ora – u s"islu Bog se u"orio

stvarajui, pa se sa$ treba o$"oriti, ve je to slika ze"lje kao

)ra"a 7 a )ra" je "jesto g$je prebiva Bog. Bog je stvorio

sve, sve i"a svoju svr)u ulogu i "jesto4 'ovjek kao njegov

pre$stavnik je postavljen na ze"lju i sa$a se Bog o$"ara u

s"islu $a zauzi"a svoje "jesto kao upravitelj i na$zornik na$

svi"e – kao onaj koji o$rava re$ u ono"e #to je napravio.

S89:;< => /:;?89 &=@!8:!/:;o =ost 3,A – Bog je prisutan u i "eu svoji" stvorenje". 8 :;

/! S9C!DDD Sve je njegovo, on eli biti prisutan usre$

stvorenja i taj "otiv e biti prisutan u *ijelo" SZ, /Z i svoje

kona'no ispunjenje $oivjet e na kraju u >rugo" stvaranju

(tkrivenje 20-22+. Cako bi ove istine trebale utje*ati na na#

ivotEEE

6




Neka pitanja koja se nameću u stvaranju:

o Hašto je Bog stvorio #ovjeka' +vrha stvaranja' Ljuav' Hajedništvo...' Mto'o =uhvaća li Eden samo dio zemlje ili 6ijelu zemlju i da li se Eden treao

širiti'o Prema drugom izvještaju, postoje li neki ljudi izvan Edena'o Prolemati#ni dio: ):*) % tko to moe uiti 0ajina, ako su oni prvi ljudi na

svijetu' Fidi 5a60anzie Peter "aradise Re%used o to na+i 3iti s4ika ož"a

oralnostE >u)ovnost – 'ovjek i"a $u)E

9ntelektE sobnost razu", volja, e"o*ijeE CreativnostE

/;....F Govjek kao slika i sli'nost - nije i$enti'an, ve onpre$stavlja i o$raava Boga na ovo"e svijetu. Ono što je

Bog za čovjeka, to je čovjek za stvorenje u neku

ruku...DDD Zadaća koju Bog daje čovjeku je da upravlja

zemljom u podložnosti Bogu. n je gospo$ar, ali i"a

svog gospo$ara.

o ri"e i nakon pa-a 7 kako "e pa- promi"enio život +ov"eka +ve je poremećeno: a( odnos Bo&a i 'o()e*a % #ovjek je umro duhovno

( odnos izme+u ,)udi- 6( odnos izme+u prirode i 'o()e*a d( sam 'o()e* :

% 8ii+ki on po#inje umirati inte4ekta4no pouna se o#ituje u tome da

#ovjek sam odre7uje što je doro, a što nije $po#inje ilozoirati( i

-9ovno, već spomenuto, on je duhovno mrtav.

Gednako tako, ostatak Bilije nudi odgovor na svaki od ovih izazova...i to je vano za razumijevanje poruke evan7elja.-nosi ime; mškar!a i žene:

-8rudnoća postaje muka- @;udnja će te tjerati muuA % krivi motiv- @5u će gospodariti nad toomA % tiranija- >ad postaje muka, ne lagoslov- +mrt na kraju % vraćamo se u @materijalA iz kojeg smo i

napravljeni.

H




- +tvorenje postaje prokletoN poremećeni odnosi izme7u muškar6a i ene O poremećeni odnosi sa

stvorenjem. +ve je pogo7eno ljudskim neposluhom, zato jer je sve

povezano $kao što smo vidjeli u stvaranju(.

Čovjek nakon pada i dalje ostaje Boja slika $Gakov 3,"(. Fano je razmotriti slijed doga7aja od pada $Post 3( do rahama jer je

njegova uloga vana za 4H teologiju pa i samu poruku evan7elja. 4akon pada, vidimo da stanje iva sve gore...rat uija rata, ljudi se

kvare i Bog spašava 4ou i oitelj, ali uništava potopom sve ostale. Bailon $Post **,)( % grupiranje, stvaranje na6ije, uspeti se do nea,

priavljanje imena... vs. Bog poremećuje planove i kao odgovor na to, on

izaire rahama i stvara novu zajedni6u rahamov lagoslov $Post *!,*-3(:

- J#initi velik narod od njega- Jzveli#ati ti ime $vidi Post **,) % stje6anje imena(- +va plemena iti lagoslovljena s rahamom.Haklju#ak: Bog u rahamu okreće sudinu svijeta...do sada je sve išlo

prema dolje $iz gorega u gore(, a sada s rahamom, Bog @okrećeA stvari

naolje... da i razumjeli vanost i ulogu <zraela u Bojem planu, moramorazumjeti rahama.

raham je odgovor na sve proleme do sada $vidi 5atej *,*-!(:- Prolem grijeha i posljedi6a pada- Prolem podijeljenih na6ija i jezika- Faan za razumijevanje uloge <zraela i posljedi#no, <susa i poruke

>F kao i misije /rkve.

Ramatran"e -r<o< stvaran"a

o =tkrivenje !-!* % Bog onavlja 6ijelo stvorenje $vidi =tkr D,*2(

!*:! % grad Boji silazi s nea % neo i zemlja su ponovo spojeni !*:3 % Bog stanuje me7u ljudima

A




!*:) % onova stvorenja- smrt, suza, ol $vidi Postanak % smrt, ol, muka !*:!! % nema hrama

!*:!D % ništa ne#isto... !!:! % stala ivota...vidi Post !,". !!:3-2 %Boje prijestolje na zemlji nema dana ni noći $'(.

o Hanimljivo je da Bilija zapo#inje i završava s #inom stvaranja. 8a dva

stvaranja predstavljaju okvir kroz kojeg treamo promatrati sve ostalo što se

nalazi izme7u njezinih kori6a.o

Bog ne eli spasiti samo naš duh9dušu, nego 6ijelo stvorenje $sve što je poremećeno(, jer =n je stvoritelj i sve pripada njemu

ak4"+no:

o Prva slika o Bogu koja nam Bilija daje jest ta da je on +tvoritelj. +ve njemu

pripada sve je pod njegovom vlašću.o 0ad je svijet stvoren, stvoren je @liturgijskiA, radnjama koje se opetovano

ponavljaju. +ve je pre6izno izmjereno, deinirano i posloeno. 4alikuje na

izgradnju hrama % zemlja je kao hram, a hram je mjesto gdje Bog preiva %Post 3, =tkr D,*2 !*,!-3.

o Irijeh je prolem, no on je prolem zato jer narušava Boju namjeru da ovaj

svijet ivi pod njegovim Iospodstvom i vlašću. 0ad se desio pad, svi odnosi

su postali poremećeni???o >azlog zašto se Bog ora#unava s grijehom je taj što je on prepreka za

uspostavu Boje vlasti $<+J+ >GEMF P<84GE I><GE $0><;( H8=

1 =8F=>< F>8 H 0>LGEF+8F= B=;GE???(.o Fidi * 0or *2:!-! i poruku evan7elja: dam % grijeh - smrt vs. 0rist %

oprost % ivot, ali to nije kona#na svrha. 0ona#na svrha jest *2,!D-!. Q u

tom kontekstu treamo razumjeti poruku 0B.

RASRA=( J(D*>*? @(?A?A

I




A-am (va i kroman"on!i

Gedan pokušaj tuma#enja i shvaćanja razlika izme7u dva izvještaja o

stvaranju nalazimo u knjizi "aradise Re%used od Petera 5a60enziea $"D-*(,

gdje autor pojašnjava ove razlike kroz teoriju o kromanjon6ima. ko uzmemo

ilijski izvještaj o stvaranju #ovjeka kao vjerodostojan $ra#unajući vrijeme koje

nam donose rodoslovlja(, onda ispada da je Bog stvorio #ovjeka prije nekih

*. godina. 4o navodno postoje dokazi o kromanjon6ima koji su ivjeli prije

nekih 3. godina.

Gedna op6ija je da smatramo kako dva izvještaja o stvaranju predstavljaju i

opisuju dva razli#ita stvaranja. Prema ovome, prvo stvaranje ouhvaća stvaranje

ljudske rase općenito % rase kromanjona6a. 1rugi izvještaj opisuje stvaranje dvoje

pojedina6a % dama i Eve. 4o prolem ove toerije je u tome što i prema njoj

smrt ljudi ila prisutna prije stvaranja dama i Eve, a kako je to moguće, ako

ljudski rod $ili arem dam i Eva(, nisu pali u grijeh.

1ruga op6ija je tuma#iti ova dva izvještaja o stvaranju da se odnose nastvaranje dama i Eve. Prednosti ove toerije su u tome što nema smrti prije

dama i Eve te ne postoje ljudi9ljudska rasa prije dama i Eve. 8reći put izme7u

ove dvije teorije i io reći da su kromanjon6i ili @pod-ljudiA $ne aš pravi ljudi(,

no ta teorija ne dri vodu jer uz prvo stvaranje ide i napomena da su ti ljudi

$tkogod oni ili( slika Boja $što je slika Boja, o tome ćemo malo kasnije(.

1akle, ako uzmemo teoriju o kromanjon6ima kao to#nu, onda i to zna#ilo

da su kromanjon6i stvoreni nekih 3. godina prije dama i Eve, i ivjeli suizvan Edena. 0ada je 0ajin uio ela, io je istjeran iz Edenskog vrta9Boje

prisutnosti, no tragovi Boje prisutnosti su još uvijek ili u9na njemu. Hato se

0ajin s pravom ojao za svoj ivot $prema ovo teoriji, kromanjon6i su ili divlja i

nasilna rasa(, no ta damova linija je imala dui ivotni vijek od njih. <z toga

slijedi da je 0ajin vjerojatno oenio svoju sestru jer je ona kao i on imala dui

ivotni vijek od kromanjona6a. ko je to tako, onda i zarana sinovima Bojim

10




da uzimaju ljudske kćeri zna#ila da je Bog zaranio damovoj rasi da se miješa s

kromanjon6ima $Post :*-)(. damovo potomstvo je ivjelo mirnijim i duim

ivotom, dok su kromanjon6i ivjeli kraće i rutalnije. 5iješanjam ovih dviju

rasa, došlo i do opadanja ivotnog vijeka damove rase i istovremenog

produavanja ivotnog vijeka kromanjona6a,a 4oina oitelj je nastavila dui

ivotni vijek jer je izjegavala kromanjon6e. 4o, što s vremenskim, a što s

prostornim odmakom i udaljavanjem od Edena, duina njihovog ivotnog vijeka

je opadala.

S4ika ož"a

Prema 5a60enzieu $usp. *-"(, slika Boja odnosi se na oje rase jer se

javlja u oa izvještaja o stvaranju. Četiri standardna tuma#enja @slike BojeA u

kršćanskoj povijesti su ile: duhovnost, moralna izvrsnost, seksualnost i vladanje.

<zvorna moralna izvrsnost nije prihvatljiva jer kromanjons6i nisu ili moralnoizvrsni. 1uhovnost predstavlja tako7er veliki prolem jer izme7u ove dvije rase,

postoji veliki @spiritual gulA i stoga se ideja domina6ije nameće kao naizglednije

tuma#enje: nalazi se u tekstu Pisma i ouhvaća ideju #ovjekove prevlasti i

pozi6iju na vrhu @hranidenog lan6a.A 8u spadaju kvalitete! poput: intelegen6ije,

apstraktnog razmišljanja, jezika, samoreleksije. Čovje#anstvo mope vladati

planetom jednako kao što Bog vlada svemirom. Čovjek je stvoren i osposoljen

za tu svrhu.Prema +tanku Gamreku, slika Boja podrazumijeva:

Prvo, da je #ovjek uskla7en s idealnim olikom koji posjeduje Bogdrugo, #ovjekovu vlast nad Hemljom i ićima na njoj treće,#ovjekovu razumnost i mogućnost imanja zajedništva sa svojim+tvoriteljem #etvrto, #ovjekovu osonost, razum, emo6ije i volju

peto, #ovjekovu prvotnu svetost, praRvednost i moralnu prirodu i

2 >rugi" rije'i"a, $a bi 'ovjek "ogao $o"inirati, "ora posje$ovatiove nave$ene karakteristike

11




šesto, #ovjekovo trojstveno postojanje kao duha, duše i tijela. Ljudska ića stvorena su na sliku Boju, pa stoga posjeduju osonost,

moralnost, duhovnost, intelegen6iju, društvenost te kreativnost.Ljudska ića imaju svojstva osonosti koje ima i sam Bog, dok drugaBoja stvorenja, primjeri6e ivotinje i ilje, ta svojstva osonostinemaju. <mati osonost podrazumijeva imati um, osjećaje i volju.=sonost je nešto što povezuje #ovje#anstvo s Bogom $Gamrek !2,**(.

Iovoreći o ovoj temi, SaRne Irudem kae sljedeće:=ut o all the 6reatures Iod made, onlR one 6reature, man, is said to emade Ain the image o Iod.T Shat does that mean' Se maR use theolloUing deinition: T.e %a/t t.at man is in t.e ima&e o% 0od means t.at

man is ,i*e 0od and represents 0od .Shen Iod saRs, ALet us make man in our image, ater our likenessT $Ien.*:!(, the meaning is that Iod plans to make a 6reature similar to himsel.Both the ereU Uord or AimageT $ VWXWY , D2*!( and the ereU Uordor AlikenessT $ Z[\]̂ , *"2!( reer to something that is simi,ar ut notidenti6al to the thing it represents or is an AimageT o. 8he Uord ima&e 6analso e used o something that represents something else3.8heologians have spent mu6h time attempting to spe6iR one 6hara6teristi6o man, or a verR eU, in Uhi6h the image o Iod is primarilR seen. +omehave thought that the image o Iod 6onsists in man_s intelle6tual ailitR,others in his poUer to make moral de6isions and Uilling 6hoi6es. =thershave thought that the image o Iod reerred to man_s original moral puritR,

3 <)e Jor$ image ( VWXWY , KH512+ "eans an obje*t si"ilar to so"et)ingelse an$ oLten representative oL it. <)e Jor$ is use$ to speak oL statuesor repli*as oL tu"ors an$ oL "i*e (1 Sa". 65, 11+, oL paintings oLsol$iers on t)e Jall (;zek. 231%+, an$ oL pagan i$ols or statuesrepresenting $eities (/u". 33%24 2 Cings 111A4 ;zek. H204 161H4 etal.+. <)e Jor$ likeness ( Z[\]̂ , K1I52+ also "eans an obje*t si"ilar toso"et)ing else, but it ten$s to be use$ "ore LreMuentlN in *onteOts

J)ere t)e i$ea oL si"ilaritN is e"p)asize$ "ore t)an t)e i$ea oL beinga representative or substitute (oL a go$, Lor eOa"ple+. Cing !)azPs"o$el or $raJing oL t)e altar )e saJ in >a"as*us is *alle$ a likenessQ(2 Cings 1610+, as are t)e gures oL bulls beneat) t)e bronze altar (2R)ron. %3–%+, an$ t)e Jall paintings oL BabNlonian *)ariot o*ers(;zek. 2315+. 9n =s. 5A% (Keb. v. 5+ t)e veno" oL t)e Ji*ke$ is alikenessQ oL t)e veno" oL a snake )ere t)e i$ea is t)at t)eN are verNsi"ilar in t)eir *)ara*teristi*s, but t)ere is no t)oug)t oL a*tualrepresentation or substitution.

12




or his 6reation as male and emale $see Ien. *:!D(, or his dominion overthe earth.

<n this dis6ussion it Uould e est to o6us attention primarilR on themeanin&s o the Uords AimageT and Alikeness.T s Ue have seen, theseterms had ùite 6lear meanings to the original readers. Shen Ue realizethat the ereU Uords or AimageT and AlikenessT simplR inormed theoriginal readers that man Uas ,i*e Iod, and Uould in manR UaRs represent Iod, mu6h o the 6ontroversR over the meaning o Aimage o IodT is seento e a sear6h or too narroU and too spe6ii6 a meaning. Shen +6ripturereports that Iod said, ALet us make man in our image, ater our likenessT$Ien. *:!(, it simplR Uould have meant to the original readers, ALet usmake man to e ,i*e us and to represent us.TBe6ause AimageT and AlikenessT had these meanings, +6ripture does not

need to saR something like, 8he a6t that man is in the image o Iodmeans that man is like Iod in the olloUing UaRs: intelle6tual ailitR,moral puritR, spiritual nature, dominion over the earth, 6reativitR, ailitR tomake ethi6al 6hoi6es, and immortalitR or some similar statementb. +u6han ecplanation is unne6essarR, not onlR e6ause the terms had 6learmeanings, ut also e6ause no su6h list 6ould do justi6e to the suje6t: thetect onlR needs to airm that man is ,i*e 0od and the rest o +6ripture illsin more details to ecplain this. <n a6t, as Ue read the rest o +6ripture, Uerealize that a ull understanding o man_s likeness to Iod Uould reùire aull understanding o 1.o 0od is in his eing and in his a6tions and a ullunderstanding o 1.o man is and Uhat he does. 8he more Ue knoU aoutIod and man the more similarities Ue Uill re6ognize, and the moreullR Ue Uill understand Uhat +6ripture means Uhen it saRs that man is inthe image o Iod. 8he ecpression reers to everR UaR in Uhi6h man is likeIod.8his understanding o Uhat it means that man is 6reated in the image oIod is reinor6ed R the similaritR etUeen Ienesis *:!, Uhere Iodde6lares his intention to 6reate man in his image and likeness, and Ienesis2:3: AShen dam had lived a hundred and thirtR Rears, he e6ame theather o a son in his oUn ,i*eness ,Z[\]̂ *"2!b, ater his ima&e VWXWY ,D2*!b, and named him +eth.T +eth Uas not identi6al to dam, ut he Uaslike him in manR UaRs, as a son is like his ather. 8he tect simplR meansthat +eth Uas like dam. <t does not spe6iR anR spe6ii6 numer o UaRsthat +eth Uas like dam, and it Uould e overlR restri6tive or us to assertthat one or another 6hara6teristi6 determined the UaR in Uhi6h +eth Uas indam_s image and likeness. Sas it his roUn eRes' =r his 6urlR hair'Perhaps it Uas his athleti6 proUess, or his serious disposition or even hisùi6k temper' = 6ourse, su6h spe6ulation Uould e useless. <t is evidentthat e(er2 UaR in Uhi6h +eth Uas like dam Uould e a part o his

13




likeness to dam and thus part o his eing Ain the imageT o dam.+imilarlR, e(er2 UaR in Uhi6h man is like Iod is part o his eing in the

image and likeness o Iod $Irudem !, ))!-))(.

S9vaćan"e ostanak 12672& teo4o<i"i Bkra4"evstvo sa-aB

C+ov"ek kao ratni+ka vrsta

4akon razmatranja razlika u izvještajima o stvaranju, sada ćemo se

osvrnuti na jedan primjer pogrešnog u#enja koje se temelji na odre7enom

poimanju izvještaja o stvaranju. +hvaćanje Postanaka *,!%! u teologiji

*ra,)e(st(o sada prema kojem je Bog stvorio dama i ljudski rod da preko njih

uspostavi svoju vlast na zemlji izgleda otprilike ovako. 8uma#eći zapovijed o

vladanju dama u Postanku *,!%! gdje Bog zapovijeda damu da napuni i

podloi zemlju te vlada nad iljnim i ivotinjskim svijetom, +6ott Bessene6ker

kae: C8o have dominion irst 6ommand o Ien *:!b is to govern, to sudue is

to invade and 6on`uer.... n o66upRing or6e in the Uorld Uas alloUed to ecist, a

reel ent on stirring up insurgen6R against Iod - thereR 6reating the need or

someone to Uield the poUer to sujugate him and his Uorks.C) Gohnson na sli#anna#in shvaća Postanak *,!%! koji tako7er otkriva i svrhu #ovjekovog stvaranja:

Čovjek je stvoren na sliku Boju i postavljen ... u Edenski vrt. <zvantog vrta pri#a je ila druk#ija. Fladao je nered i nije ilo lagoslovate je io potrean dodir Bojeg izaranika - dama. dam je io

postavljen sa zadatkom.... Boja namjera je ila da ... prošire grani6enjegova vrta $njegove uprave( kroz jednostavnost njihova predanjanjemu. Mto je veći roj ljudi u ispravnom odnosu s Bogom, to je većiutje6aj njihova vodstva. =vaj je pro6es treao trajati dok se sva

zemlja ne i napunila slavnom Bojom vladavinom kroz #ovjeka. liu prvom poglavlju 0njige Postanka otkrivamo da to nije io savršensvemir. +otona se pounio i io iza#en iz raja, a s njim je i dio palihan7ela uzelo vlast nad zemljom. +toga je o#ito zašto je ostatakzemlje trealo podloiti - ila je pod utje6ajem tame. Bog je mogao

jednom rije#ju uništiti 7avla i njegove demone, ali je odlu#io

% 9bi$., 6.

1%




poijediti tamu kroz svoj predani autoritet - one stvorene na njegovusliku koji su dorovoljno odlu#ili ljuiti Boga.2

=va zapovijed zna#i da je: CBog ... htio da #ovje#anstvo ima vlast, da

primjenjuje autoritet nad ostatkom stvorenja. Bog nije opozvao te narede.C J

praksi to zna#i da /rkva trea zadoiti narode, a narodi predstavljaju ne samo

ljude nego i umjetnost, znanost, izorazu, zakone, politi#ki sustav, itd.D Ha

aRorda, ova zapovijed i posjedovanje takvog autoriteta danas se odnosi samo

na one koji su se podloili sveouhvatnoj Bojoj vladavini $dakle, ne odnosi se na

sve ljude(. Fjerni6i, prema tome, u 0ristu imaju autoritet uspostaviti izvorni

stvarala#ki poredak kojeg je Bog namijenio #ovjeku. +li#no ovome govori i 1. G.

0ennedR: CSould Iod e saRing to unregenerate people todaR that theR are to

rule the earth' < don_t think so. e is speaking to those o us Uho have een

re6reated into the image o Iod and Uho are eing reashioned R him.C"

Hna#enje Postanka *,!%! za soteriologiju

ko je glavni prolem zivanja u Edenskom vrtu io guitak vlasti, onda se i

0ristovo otkupiteljsko djelo promatra u sli#nom svjetlu. 0rist je svojom smrću i

5 Bill :o)nson, Kad nebo osvaja zemlju (sijek 9zvori, 2006+, 2I–30.

6 =eter R. Tagner, Crkva koja se mijenja (Zagreb @ije' Uivota, 2010+,A6.

H 9bi$.

A :a*k T. KaNLor$, V?o$Ws >o"inion an$ t)e BelieverWs !ut)oritN inR)rist,V n.p. X*itirano 10. velja'e 2010Y. nline)ttpJJJ.livingJaN.org?@!=K9RS?o$s[$o"inion1.p$L .

I i*)elle ?ol$berg, Kingdom Coming – The Rise of Christian

Nationalism (/\ T. T. /ort)on ] Ro"panN t$., 2006+, %2.

15

http://www.livingway.org/GRAPHICS/Gods_dominion1.pdf





uskrsnućem ponovno osvojio ono što je dam predao +otoni % pravo da vlada nad

zemljom. Fallotton tako ustvr7uje:

Se 6an onlR imagine Uhat our Uorld Uould e like i dam and Evehad ulilled their 6ommission to rule. t some point, the devil 6ameto them in the orm o a serpent and 6onvin6ed them to listen to himrather than Iod. Shen theR oeRed the devil theR e6ame his slavesand Uere or6ed to surrender their pla6e o authoritR to him. +in6ethe all, satan, Cthe god o this Uorld,C has ruled the earth. is Uordsto Gesus in the Uilderness shoU us that he possessed the realms odominion that Uere ormerlR mans: C8he devil said to im Gesusb,< Uill give fou all this domain and its glorR %or it .as been .andedo(er to me, and < give it to Uhomever < UishC $Luke ):(.... Shen

Gesus died on the 6ross, e stripped the keRs o authoritR aUaR romthe devil $see /ol. !:*2 >ev. *:*(. e restored is rulership a6k tomankind and delegated is authoritR to the /hur6h.*

<sus je došao ponijeti kaznu za grijeh, ali i vratiti sve što je ilo izguljeno

$Lk. *",**(. 4ije samo ljudski rod io izguljen nego i njegova vlast nad

planetom. +toga je <sus došao vratiti i spasiti i jedno i drugo.** =tkupljenjem

#ovjeka <sus vraća ono što je #ovjek predao +otoni. Prema Gohnsonu, kad <sus s

pojedonosnog trona izjavljuje: C1ana mi je sva vlast na neu i zemljiC $5at.

!,*%"(, to zna#i da 0rist govori sljedeće: C+ve sam vratio. +ada idite i

spašavajte #ovje#anstvo.C*! Prvotna nakana izre#ena u Postanku *,!%! sada je u

0ristovom uskrsnuću i uzašašću iznova onovljena te nanovo ro7eni vjerni6i sada

moraju zavladati nad tamom otimajući iz pakla i uspostavljajući <susovu

vladavinu gdje god idu propovijedanjem >adosne vijesti o kraljevstvu345 +pasenje,

prema tome, ne uklju#uje samo spasenje od grijeha, oproštenje, pomirenje,

10 Cris 8allotton i Bill :o)nson, The Supernatural a!s of Ro!alt! (S)ippensburg >estinN 9"age =ublis)ers, 2006+, 1H%–5.

11 :o)nson, Kad nebo osvaja zemlju, 31.

12 9bi$.

13 9bi$., 31–2.

16




opravdanje, novi ivot u 0ristu, otkupljenje, itd. već i doivanje izguljenog

autoriteta u svrhu uspostavljanja Boje prevlasti na zemlji.

Hna#enje Postanka *,!%! za poslanje /rkve i evangeliza6iju

0rist je svojom smrću i uskrsnućem povratio od +otone prevlast koju mu je dam

predao, a /rkva kao aštinik <susove sile i autoriteta, produetak 0ristove

vladavine i nositelj njegovih lagoslova, posjeduje taj autoritet prevlasti: Crom

the eginning the Ireat /ommission has een or humans to invade those or6es

opposed to Iod and sujugate them to im, Uhether or6es Uithin us or outside

us.C*) Jpravo zato Fallotton s aljenjem ustvr7uje da je 0ristovu zapovijed u

5ateju !,*%! Cu#inite sve narode mojim u#eni6imaC /rkva svela na sljedeće:

Cu#inite u svim narodima moje u#enike.C*2 Prema tome, svo7enje ove zapovijedi

na puko #injenje u#enika od pojedina6a predstavlja potpuno nerazumijevanje

Boje rije#i. <sus šalje svoje u#enike u kontekstu svojeg sveouhvatnog autoriteta

na neu i na zemlji kojeg je oduzeo +otoni. 8o zna#i da /rkva trea /)e,o*upne

narode u#initi 0ristovim u#eni6ima.*

4a osnovu mandata danog u Postanku *,!%! i 5ateju !, /rkva kao novidam ima zadatak uspostaviti 0ristovu prevlast nad zemljom što uklju#uje

uništenje demonske vlasti nad zemljom, a u nekim slu#ajevima uništenje svih

onih koji se protive Bojoj vlasti.*D 4apušta se govor o evangeliza6iji i radu jedan

na jedan, a naglasak na pokajanju i oraćenju pojedina6a zamjenjuje se govorom

o izgra7ivanju kraljevstva i velikim zajedni#kim poduhvatima na osvajanju

gradova, regija i na6ija.* 4astoji se ne samo dovesti pojedin6e do 0rista, već se

nastoji i zakonodavstvo, vlast, školstvo, 6rkve, sinagoge, oitelji i ostala podru#ja1% KaNLor$, V?o$Ws >o"inion an$ t)e BelieverWs !ut)oritN in R)rist,Vn.p. X*itirano 10. velja'e 2010Y. nline)ttpJJJ.livingJaN.org?@!=K9RS?o$s[$o"inion1.p$L .

15 8allotton i :o)nson, The Supernatural a!s of Ro!alt! , 1H3.

16 9bi$.

1H






ljudskog društva promijeniti u skladu s kršćanskim vjerovanjima i moralnim

normama.*"

+ljedeća stvar koja se doga7a kod teologije *ra,)e(st(o sada jest novi pogled

na evangeliza6iju. Evangeliza6ija se shvaća sve više kao duhovno ratovanje, a sve

manje kao naviještanje poruke Evan7elja. =gromno zanimanje za temu duhovnog

ratovanja proizlazi iz shvaćanja koje glasi: da i Evan7elje ilo uspješno, prvo

mora iti slomljena sotonska vlast u odre7enom podru#ju. 1akle, prvo valja

poraziti neprijatelja u neeskim prostorima, pa onda evangelizirati. /lasen to vidi

ovako:

8ime Uas Uhen revival in the /hur6h Uas a relativelR simplething. /hristian prea6hers understood that Iods prolem Uith man Uasnot the 1evil ut mans oUn sin. 8heR understood that Iod Uill sometimesget so ec6ited Uhen men keep their motives right like Roung +olomon did$< 0 3:"-*3( that e Uill give things people arent even demanding and

elieving or. 8hereore, revival Uas simplR a matter o humling ourselves

*D C8here are dieren6es o opinion among dominion tea6hers as to hoU those dissentersUill e removed, ut there are essentiallR ive UaRs in Uhi6h that maR o66ur: *( Iod UillsupernaturallR strike dead those Uho oppose is apostles and prophets !( Iod Uill send, or alloU

satani6 or6es to send, plagues upon those opposers 3( 8he /hur6h $or 6ertain Cover6omersC( Uill pronoun6e Iods judgment upon their enemies, thus moving Iod to destroR them )( 8he /hur6hUill, out o Cne6essitR,C use phRsi6al or6e R Uhi6h it Uill judge, senten6e, and ece6ute penalties$in6luding death( upon the opposers 2( ll or anR 6omination o the aove maR take pla6e.Clert Games 1agger, C0ingdom 8heologR, Part <<< - +e6tion B,C n.p. 6itirano !. studenoga!"b. =nline: http:99UUU.harvestnet.org9revre9kingdom.htm.C 4adalje: C8he greatest de6isionthat the 6hur6h is going to have to make in these daRs ahead $and espe6iallR the ministries in the

odR o /hrist( is to have to a6e that there are apostles o Iod, and that theR must sumit to thatoundation as though it Uas Gesus /hrist, and Uhoever Uill not sumit to that authoritR shall edestroRed rom among the people.C 8ako7er: C...Gesus 6annot, Uill not return, until there literallRecists this kind o 6hur6h, odR o /hrist. 8his /hur6h $remnant( is to e...ece6uting deliveran6eand judgment, in all authoritR and poUer, to all the people o the earth, irst to and in the /hur6h,then to all the nations o the earth.C <id.

1A Sara) eslie, V>o"inionis" an$ t)e @ise oL R)ristian 9"perialis",Vn.p. X*itirano 25. stu$enoga 200IY. nline )ttpJJJ.$is*ern"ent-"inistries.orgR)ristian9"perialis".)t".

1I S)aron RroJleN, To"ard # Civil $is%ourse& Rethori% and

'undamentalism (=ittsburg) &niversitN oL =ittsburg) =ress, 2006+, 151.

1A

http://www.harvestnet.org/revref/kingdom6.htm


http://www.discernment-ministries.org/ChristianImperialism.htm








eore im, 6onessing our sins, and esee6hing is mer6R to send asupernatural visitation o the +pirit.!

1anas to više nije tako. +ada se govori o duhovnoj ori, hrvanju s demonima,

uništavanju demonskih hijerarhija i vlasti nad odre7enim mjestom, duhovnom

ozna#avanju, itd.!* Prema rije#ima Eda +ilvosoa Cthis re6onstituted 6hur6h must

engage and deeat the enemR and retake the heavenlies in the name o her Lord,

so that the eRes o those still eing held 6aptive R +atan Uill e opened.C!!

1aUson tako kae: CSe must over6ome the enemR eore emploRing other

methods o ministrR.C!3 =datle neke nove tehnike duhovnog ratovanja kao što su:

odlazak na posena mjesta $npr. planine( koja predstavljaju prijestolja demona i

uništavanje istih $npr. uništavanje sjekirom stalagmita u kojem oravi demon(

pronalaenje prave loka6ije za molitvu pomazivanje odre7enoga predmeta

duhovno ozna#avanje u svrhu otkrivanja imena duhova i metoda koje koriste u

svrhu zaroljavanja ljudi i njihovo vezivanje ratovanje kroz sve#anosti koje

uklju#uje mahanje zastavama i sli#na pomagala od kojih demoni dršću kada

kršćani njima mašu nošenje molitvenog šala puhanje u rog zakopavanje

20 >on Rlasen, V=art 3 <)e >estroNe$ ^oun$ations - <)e Tor$.V The

Kingdom (ospel )essenger 8ol. A, /o. % (!ugust 1II6+. nline)ttpJJJ. intotrut).orgreslast$l3.)t"l.

21 ?eral$ Roates, je$an o$ britanski) organizatora )ar* za +susa,izjavljuje Var*)ing Lor :esus is a prop)eti* a*t _ ;a*) Lootstep on t)e"ar*) is an a*tion J)i*) *lai"s t)e groun$ an$ saNs-t)is is ?o$WsJorl$ an$ Je are *lai"ing it Lor ?o$. ur "ar*)ing saNs t)at Je $o

not in)erit t)e Jorl$ bN buNing it, not bN in)eriting, but bN shifting thespiritual po"ers that have been allo%ated in the nations.V 9bi$.

22 rrel Steinka"p, V<)e VS*riptV &n$erlNing Spiritual TarLareR)ristianitN,V n.p. X*itirano 2A. stu$enoga 200IY. nline)ttpJJJ.$e*eptionint)e*)ur*).*o"orrel15.)t"l .

23 ^anning, VStrategi* evel Spiritual TarLare,V 1.

1I

http://www.deceptioninthechurch.com/orrel15.html

http://www.deceptioninthechurch.com/orrel15.html




odre7enih predmeta koji sprje#avaju ulazak demona u odre7eni prostor, itd.!)

Gedan dio duhovnog ratovanja postaje i slavljenje. >on Philastre govori:

Praise is our Ueapon Uhi6h Uill e used to deeat, destroR and over6omethe last enemR, Uhi6h is death. 8hrough our praise Ue Uill ring aoutresurre6tion lie $Uhi6h is also 6alled the maniestation o the sons oIod(. 8his odilR and sinless pere6tion Uill onlR then make it possile or Gesus to return to earth, ut this restoration o pere6t praise and a pere6t6hur6h must take pla6e eore Gesus 6an return.!2

Haklju#no, /rkva je kroz 0ristovu pojedu zadoila izguljenu vlast koju je

Bog u po#etku namijenio ljudskome rodu i odgovorna je za uspostavljanje Boje

vlasti na svijetu, a kao glavna zapreka tome stoje demonske sile. 4jihova vlastkroz duhovno ratovanje prvo trea iti slomljena i tek tada Evan7elje moe iti

uspješno naviješteno narodima. 8eologija *ra,)e(st(o sada ne o#ekuje samo da će

se pojedin6i iz raznih naroda oratiti, već o#ekuje zadoivanje 6jelokupnih naroda

za 0rista.

Kriti+ki osvrt na tma+en"e ostanka 12672& o- strane teo4o<i"e

Ekra4"evstvo sa-aF

Postanak *,!%! u teologiji Ckraljevstvo sadaC

>anije je re#eno da Postanak *,!%! u teologiji *ra,)e(st(o sada ima

vano mjesto u poimanju soteriologije i shvaćanju poslanja /rkve te posredno u

poimanju ekleziologije. Ger, ako je glavni prolem zivanja u Edenskom vrtu io

guitak vlasti, onda se i 0ristovo otkupiteljsko djelo promatra u sli#nom svjetlu.

0rist je svojom smrću i uskrsnućem ponovno osvojio ono što je dam predao

+otoni % pravo da vlada nad zemljom. <z toga slijedi da kršćani imaju autoritet

2% >avi$ @aven)ill, +susova ,isma (Zagreb Rrkva *jelovitog ;vanelja,2006+, 16%–H3.

!2 1on /lasen, CPart 3: 8he 1estroRed oundations - 8he Sord.C

20




nad ostatkom stvorenja $kako demonima i sotonom tako i nad nespašenima( da

uspostave izvorni stvarala#ki poredak kojeg je Bog namijenio #ovjeku te zadoe

6jelokupne narode i svaki dio ljudske egzisten6ije za 0rista uspostavljajući

<susovu vladavinu propovijedanjem >adosne vijesti o 0raljevstvu3 J takvoj

paradigmi /rkva postaje neka vrsta ratni#ke institu6ije #ija je osnovna zadaća

ratovanje i uspostava prevlasti Bojeg kraljevstva prije 0ristovog drugog dolaska.

1a je takvo poimanje Postanka *,! 7 ! pogrešno elim pokazati na temelju

egzegeze u kojoj ću se poseno osvrnuti na zna#enje #ovjekovog stvaranja na

Csliku Boju,C ideju #ovjekovog vladanja te pokušati utvrditi što je sve Bog s

ovom zapovjedi podloio #ovjeku pod njegov autoritet.

Egzegeza Postanka *,!%!

C< re#e Bog: 4a#inimo #ovjeka na svoju sliku, sei sli#na, da ude

gospodar riama morskim, pti6ama neeskim i sto6i - svoj zemlji - i svim

gmizav6ima što puze po zemlji? 4a svoju sliku stvori Bog #ovjeka, na slikuBoju on ga stvori, muško i ensko stvori ih. < lagoslovi ih Bog i re#e im:

Plodite se, i mnoite, i napunite zemlju, i sei je podloite? Fladajte riama u

moru i pti6ama u zraku i svim ivim stvorovima što puze po zemlji? C

J izvještaju o stvaranju #ovjeka, Postanak *,! nam govori da je #ovjek

stvoren na Boju sliku, $[ ]XY]( Bogu sli#an $[ [\](. >ije# CslikaC $selem( je u

+tarom zavjetu upotrijeljena sedamnaest puta. J Postanku se #etiri puta koristi u

izrazu Cslika Boja,C ali ez konteksta koji i polie odredio njezino zna#enje$Post. *,!, !D ",(. J trinaest slu#ajeva, CslikaC se koristi za opis idola $u smislu

da idol izi#ki predstavlja nekog oga Br. 33,2! ! 0ralj. **,* ! Ljet. !3,*D

Ezek. D,! *,*D mos 2,!( tri slu#aja odnose se na izi#ki prikaz #ireva i

štakora $* +am. ,2 **( dva odnose se na prolazne slike9sjene $Ps. 3",D D3,!(

jedan se odnosi na sliku $Ezek. !3,*)( a u jednom slu#aju Met se prikazuje kao

damova slika $Post. 2,3(. 1akle, od sedamnaest puta, samo se dva puta pojam

21




CslikaC koristi igurativno, a u ostalim slu#ajevima ozna#ava izi#ku sliku koja

ima ormirano tijelo.!

Prema Satkeu, izraz Cslika Boja,C ima nekoliko zna#enja. Prvo, ozna#ava

psihosomatsko jedinstvo #ovjeka i stoga je sa stanovišta +tarog zavjeta pogrešno

reći da se #ovjek sastoji od materijalnog i nematerijalnog dijela. 1rugo, taj pojam

ozna#ava da su ljudi u svojem 6ijelom iću vjerni i prikladni Boji predstavni6i.

8o uklju#uje naš izi#ki olik $Bog #uje, vidi...(, #injeni6u da smo osoe $Bog kao

i mi posjeduje intelekt, osjećaje, volju(, i sposonost da ulazimo u društvene

odnose i komuni6iramo. 8reće, iti na sliku Boju uklju#uje imati u sei Bojiivot. Četvrto, iti slika Boja zna#i odgovornost i posjedovanje autoriteta koji se

o#ituje u #injeni6i da ljudi kao Boji namjesni6i na zemlji imaju odgovornost

upravljanja i vladanja.!D

4o, #ovjekovo stvaranje opisano je i rije#ju Csli#nost.C >eić smatra da je

stvaranje #ovjeka prvotno opisano samo sa pojmom Cslika,C ali da i se izjeglo

shvaćanje da je #ovjek u svemu sli#an Bogu sam pisa6 ili kasniji redaktor dodao

je i pojam Csli#nosti.C 8ime se eli reći da Cnije #ovjek slika Boga onako kao što

je slika reproduk6ija neke stvarnosti ili sin slika o6a, nego je #ovjek samo daleka

sli#nost s Bogom zato jer posjeduje duh, dušu, razum, soloodnu $ si/( volju,

sposonost stvaranja, prokreiranja...C! da #ovjek u s(emu nije jednak Bogu

vidljivo je iz toga što je Bog duh i nadilazi vrijeme i prostor dok je #ovjek

26 Bru*e C. Tatke, #n -ld Testament Theolog! (?ran$ @api$sZon$ervan, 200H+, 215.

2H 9bi$., 216–1A.

2A !$albert @ebi, Stvaranje svijeta i čovjeka (Zagreb Cr#anskasa$a#njost, 1II6+, 6%–5.

22




ograni#en i vremenom i prostorom Bog je na neu, ljudi su na zemlji Bog je

vje#an, ljudi su prolazni Bog je svemoguć, ljudi su slai...itd.!"

5errill smatra da izraz Cstvoren na sliku BojuC ima gramati#ku podlogu da

se shvati kao Cstvoren *ao slika BojaC što ozna#ava #ovjeka kao Bojeg

predstavnika na zemlji.3 8radi6ionalno tuma#enje je usmjereno na shvaćanje da

je #ovjek stvoren na sliku Boju što onda zna#i da #ovjek posjeduje puno toga što

Bog jest, naravno u ograni#enom smislu.3* 4o, on smatra da je puno olja op6ija

shvatiti ima&e Dei ne kao ontološki opis, već kao unk6ionalni opis onoga što

#ovjek jest.3!

Preiks ] koji uoi#ajeno ozna#uje imeni6u u lokativu tako7er semoe koristiti kao prilog, a tada zna#enje nije više Cna sliku Boju,C već C*ao

slika Boja.C 8ako Postanak *,! 7 ! ne govori toliko o tome na koji je na#in

#ovjek poput Boga, već da je #ovjek nam)esto Boga, njegov predstavnik.33 +toga,

razumjeti #ovjekov odnos s Bogom na temelju njegove u,o&e, a ne njegove biti je

ono što ovi ret6i pou#avaju, jer je Cslika BojaC usko povezana s #ovjekovom

zadaćom vladanja.3)

Sestermann sli#no kao i 5errill smatra da izraz Cslika BojaC ne govori o

ljudskoj naravi što #ovjek jest, već opisuje pro6es stvaranja #ovjeka. 8o zna#i da

naše razumijevanje teksta mora krenuti ne od na#ina na koji je ljudski rod opisan,

2I Tatke, #n -ld Testament Theolog!. 21I.

30 ;ugene K. errill, /verlasting $ominion& # Theolog! of the -ld

Testament (/as)ville B]K =ublis)ing ?roup, 2006+, 10%.

31 9bi$., 16I.

3! <id., *D.

33 9bi$.

3% 9bi$.

23




već od pitanja koja su povezana s pro6esom stvaranja.32 Budući da je #in stvaranja

#ovjeka kao po#etak postojanja ljudskog roda jedinstven $naš po#etak postojanja

je povezan s #inom za#eća i ra7anja(,3 i avi se pitanjem ljudskog postojanja, taj

#in je nešto što je zajedni#ko svim ljudima. Bog je stvorio svako ljudsko iće, i

unato# svim razlikama koje postoje me7u ljudima, svi ljudi su stvoreni na Boju

sliku.3D =no što je svojstveno samo #ovjeku, za razliku od ostalog stvorenja, jest

to da je #ovjek stvoren kao nešto što pristaje Bogu, kao njegova zamjena i

duplikat te shodno tome, namijenjen je da ude i ivi u odnosu s Bogom.3 5oe

se reći da je #ovjek iće koje stoji izme7u Boga i svijeta, jedino iće koje je

stvoreno da ude i djeluje izme7u ta dva podru#ja.3"

1akle, iti stvoren na sliku Boju, izme7u ostalog, uklju#uje vladanje i

podlaganje. kin ovako tuma#i zna#enje ovih dviju rije#i:

8he Uord or rule or to have dominion $rada.( appears in Ienesis*:!,!. <t is a airlR strong Uord , ound sometimes in 6ontects oharsh or ruthless ruling $Lev. !2:)3,) Ezek .3):)( ut also at times in6ontects o a just and proper rule $* 0ings ):!) Pss. **:! )":*)( and

even, in some pla6e, o oremen $* 0ings 2:*(. Even stronger,strikinglR so, is the Uord or sudue $*abas.(. <t is used on6e to reerto attempted rape $Esther D:(, o66asionallR or suje6ting to slaverR$Ger. 3):**, *(, and most oten in militarR 6ontects $! +am. :**(,Uhere land is oten des6ried as sudued $4um. 3!:!! Gosh.*:*(.)

35 Rlaus Tester"ann, (enesis 0100& # Commentar! (inneapolis!ugsburg =ublis)ing Kouse, 1IA%+, 156.

36 9bi$.

3H 9bi$., 15A.

3A 9bi$.

3I Tillia"s, Rene"al Theolog!. 11II.

2%




Satke ustvr7uje da rije#i rada. i *abas. sadre ideju represije i podlaganja

nekoga ili ne#ega tko9što se kao neprijatelj odupire i protivi primjeni ne#ijeg

autoriteta.)* ieert kae da one ozna#avaju hijerarhijski odnos u kojem se ljudski

rod kao vrhuna6 stvaranja stavlja u pozi6iju autoriteta nad zemljom i dana mu je

moć i kontrola nad njome. 8e rije#i mogu ozna#avati vladanje koje je usmjereno k

dorome ili k zlu $nasilno vladanje(. 4o, skrećući panju na #injeni6u da je

ondašnja kultura ila primarno poljoprivredna, nije teško zamisliti da je zog

napora koji se ulagao u ora7ivanje zemlje ez pomoći moderne mehaniza6ije

odnos #ovjeka i zemlje lako mogao iti shvaćen kao odnos dvaju suparnika. ko

je tako, onda je ravnotea moći neminovno priklonjena prirodi i govori o ljudskoj

nemoći. 4o, ideju ljudske domina6ije potreno je sagledati i u kontekstu

izvještaja o stvaranju u Postanku !. 8amo je pak #ovjekova uloga opisana

glagolom a(ad , koji zna#i Csluiti,C a ozna#ava #ovjekovo sluenje gospodarima

ili #ovjekovo sluenje Bogu $Post. *!,* <zl. ),!3(. =vu teologiju ieert naziva

Cteologijom ovisnostiC koja se nalazi u Psalmu *) i Gou. Frijednost oiju

teologija $domina6ije-prevlasti i ovisnosti( lei u tome što one odraavaju

paradoks ljudskog postojanja. + jedne strane, ljudska rasa je u našem vremenu

ostvarila goleme uspjehe u ovladavanju sila prirode, a sa druge strane nad

mnogim stvarima nemamo kontrolu i mnogo toga nam #esto nije jasno. 1akle,

koliko je #ovjek vrhuna6 stvaranja i ima moć nad stvorenjem, toliko je i ovisan o

njemu. )! 4o, na što se to#no odnosi ljudska domina6ija i što #ovjek trea sei

podrediti'

%0:o)n S. Ka""ett, VKu"an /ature,V u # Theolog! 'or the Chur%h (e$.>aniel . !kin. /as)ville B]K =ublis)ing ?roup, 200H+, 3%0–%0A.

%1 Tatke, #n -ld Testament Theolog!. 220.

%2 <)eo$ore Kiebert , V@et)inking >o"inion <)eologN,V $ire%tion

2ome ,age 8ol. 25, /o.2 (1II6,+ 16–25. Ritirano 16. stu$enoga 200I.nline )ttpJJJ.$ire*tionjournal.orgarti*leEI22 .

25

http://www.directionjournal.org/article/?922

http://www.directionjournal.org/article/?922




>azmatrajući Postanak * i !, Silliams primjećuje da se opseg #ovjekove

domina6ije protee na tri podru#ja. Prvo, na anorgansko podru#je zemlje što

uklju#uje rijeke, zlato, i rudna ogatstva koja su dana #ovjeku na korištenje,

otkrivanje i uivanje. 1rugo, na organsko podru#je svijeta sa svojom vegeta6ijom,

iljkama i stalima. <ako je vegeta6ija dana i ivotinjama i ljudima za hranu i

ooje ovise o njoj za ivot, samo je #ovjeku nare7eno da ju #uva i ora7uje vrt.

8reće, #ovjek tako7er ima domina6iju u podru#ju ivotinjskog svijeta.)3

Iovoreći o glagolu rada. u *,!, Sestermann primjećuje da se #ovjekova

domina6ija opisana u ovom retku odnosi samo na ivotinje. >azlog tome jest tajšto se u jeziku svećeni#ke predaje i +tarog zavjeta, domina6ija moe provoditi

samo nad onime što je ivo. =dnos s iljkama je druga#iji $*,!"%3(, a odnos

#ovjeka prema metalima i kemijskim tvarima ne moe se smatrati domina6ijom.

4o, to ne zna#i da i ostatak zemlje nije ljudima na raspolaganju jer suiks glagola

*abas. u *,! pokazuje da je zemlja podloena #ovjeku. Ha *,! Sestermann

kae: 8he /ommand to rule over the animals agrees Uith v. !, ec6ept that in the

6ommand given dire6tlR to humans an additional ver is added to the verq. 8his se6ond ver, like q, elongs to the 6ontect o suordination or

domination.... <n pra6ti6e it has the same meaning as q. < reer a6k to Uhat Uas

said in v. ! the point to e stressed is that here the earth is the oje6t o .))

Haklju#ak

5errillovo razmatranje Postanka je znakovito. =n ustvr7uje da unato#

poteškoćama zog #ovjekovog pada i grijeha, zapovijed dana u Postanku *,! 7 !

nastavlja iti na snazi sve do trenutka kada će se nakane Bojeg kraljevstva

%3 Tillia"s, Rene"al Theolog! , 1202

%% Tester"ann, (enesis 0–00, 161.

26




dovršiti na kraju vremena.)2 Boja nakana u stvaranju je ila da sve stvoreno

odraava njegovu slavu i veli#anstvo u ovom svijetu. +tvorivši #ovjeka, Bog je

podijelio s njime zadaću i privilegiju vladanja, no #ovjek nezadovoljan svojim

poloajem pounio se protiv Boga i tako je oteao sei zadaću vladanja nad

stvorenjem. 4o, Bog je skovao plan kojim će nadvladati prokletstvo i koji će

rezultirati onovom njegove prevlasti, ako ne u povijesti, onda arem u

eshatonu.)

+matram da 5errill poga7a u sr prolema jer upravo zog trajnosti i

aktualnosti ove zapovijedi ovaj dio Pisma izaziva prijepore oko toga što to#noljudska domina6ija uklju#uje, na koji se na#in ona mora provoditi, i u kona#ni6i

ostvariti. 4o, na temelju razmatranja ovih redaka smatram da je opravdano

zaklju#iti da teologija *ra,)e(st(o sada u svojem poimanju provo7enja zapovijedi

dane u Postanku *,!%! #ini dvostruku pogrešku. Prvo, jednostavnoj zapovijedi

danoj damu o vladanju nad ivotinjskim svijetom, kao onome koji je stvoren na

Boju sliku, pridodana je misao o domina6iji nad demonima i neeskim

prostorima. < drugo, *ra,)e(st(o sada tvrdi da autoritet domina6ije po ovojzapovijedi pripada samo nanovoro7enim osoama te oni kao takvi imaju pravo

dominirati nad ostatkom ljudske rase. 5e7utim, takvi zaklju#6i su pogrešni iz

nekoliko razloga.

Prvo, zapovijed dana damu uklju#uje 6ijeli ljudski rod i nitko od ljudi

nije izuzet. ko je >eić u pravu kada kae da herejska rije# adam predstavlja

kolektivni singular te nema plurala, a moe se prevesti kao 'o()e'anst(o, ,)udi, a

ne samo #ovjek,)D onda je opravdano zaklju#iti da zapovijed uklju#uje sav ljudskirod. Mtoviše, nakon pada ne nailazimo na ponavljanje ove zapovijedi osim u

%5 erril, /verlasting $ominion, 1H.

%6 9bi$., 162.

%H @ebi, Stvaranje svijeta i čovjeka, 63.

2H




slu#aju 4oe $Postanak "(. Satke primjećuje da teolozi #esto govore o zapovijedi

vladanja i podlaganja zemlje kao o Ckulturnom mandatuC tj. o lagoslovu i

odgovornosti razvijanja kulture pod gospodstvom 0rista. Budući da su svi ljudi

po svojoj naravi olikovatelji kulture, pitanje nije da li će ljudski rod razviti

kulturu, već kakvu vrstu kulture će olikovati.) <ako je Satke djelomi#no u pravu

jer ljudi zaista olikuju svoj svijet i kulturu u skladu sa svojim vrijednostima,

smatram da je izraz Ckulturni mandatC preopširan u odnosu na ono o #emu

Postanak *,!%! govori. Ger kultura ouhvaća puno više od prakti6iranja

vladanja nad anorganskim, organskim i ivotinjskim svijetom.

1rugo, zapovijed o #ovjekovom gospodarenju i podlaganju zemlje ima

jasno odre7en djelokrug ljudskog djelovanja koji ne uklju#uje vladanje jednog

dijela #ovje#anstva nad drugim niti nad demonima jer tekst jasno vezuje

#ovjekovu vlast za zem,)u, a ljudski rod nakon pada još uvijek predstavlja Boju

sliku. 8ekst Postanka *,!%! nam govori: C...da ude gospodar ribama morskim,

pti/ama neeskim i sto/i - svoj zemlji - i svim &miza(/ima što puze po zemlji....

Plodite se, i mnoite, i napunite zemlju, i sei je podloite? Fladajte ribama umoru i pti/ama u zraku i s(im 6i(im st(oro(ima što puze po zemlji?C <zraz zem,)a

$erets( koji moe ozna#avati C6ountrR, earth, ield, ground, land, nations, UaR,

Uilderness, Uorld,C)" u ovim ret6ima najvjerojatnije ozna#uje 6jelokupnu zemlju

kao m)esto bora(i$ta ivih ića $r. ! i !( ili zemlju u smislu t,a koju #ovjek

mora sei prilagoditi9podrediti $r. !(. 1akle, ovdje se ne govori o vladanju

#ovjeka nad neeskim duhovnim prostorima niti nad ićima koja tamo postoje.

8ako7er, #ovjek je nakon pada još uvijek Boja slika. Irudem opravdano primjećuje da nakon pada slika Boja je u #ovjeku iskrivljena, ali ne i izguljena.

Potvrda za to nalazi se u Postanku ", gdje Bog zaranjuje uojstvo drugog

%A Taltke, #n -ld Testament Theolog!. 220.

)" +trongs ereU and Ireek 1i6tionaries. ranklin: >i6k 5eRers. e - +Uord +otUare v.D."..

2A




#ovjeka jer Cna sliku Boju stvoren je #ovjek.C2 Gakov 3," jedino je mjesto u 4H

gdje Bilija izri#ito govori o ljudima koji su stvoreni $ wx y{ |}~•€ {‚ὁ ῦ

ƒ‚ƒ„x( na sliku Boju i još uvijek to jesu jer &e&onotas kao perekt parti6ip

aktiv ozna#ava radnju koja je završena ili stanje u kojem se nešto nalazi. J ovom

slu#aju, to zna#i da je #ovjek stvoren na sliku Boju i još uvijek jest slika Boja.

Prema tome, nema rije#i da jedan dio ljudske rase $pa makar ili oni i kršćani koji

prema !. 0orinćanima 3,* odraavaju slavu Iospodnju i po 1uhu se

Iospodnjem preoraavaju u istu sliku(, vladaju nad ostatkom ljudske rase.

Haklju#ujem da je na temelju Postanka *,!%! nemoguće tvrditi da je Bogdao damu autoritet nad demonima te da jedan dio ljudske rase stvoren na sliku

Boju $pa makar ili onovljeni na sliku Boju u 0ristu(, ima pravo dominirati

nad ostatkom ljudske rase koja je jednako stvorena na sliku Boju. 1omina6ija

pripada ljudskoj rasi koja kao vrhuna6 Bojeg stvaranja ima autoritet nad iljnim i

ivotinjskim svijetom, kao i zemljom da ju ora7uje i podlae sei ne i li tako

osigurala svoju opstojnost. =nda kao i danas sav ljudski rod koji je stvoren na

sliku Boju ez ozira da li se radi o vjerni6ima ili nevjerni6ima u 0rista, imavlast nad ivotinjskim i iljnim svijetom i zemljom.

iteratra:

Budiselić, Ervin. !*. @Povijesno i teološko-ilijska kritika teologije prevlasti

u teologiji @kraljevstvo sadaA i @kršćanskoj rekonstruk6iji.A E8 =sijek Irudem, SaRne. !. S2stemati/ T.eo,o&2. Hondervan: Irand >apids.Gamrek, +tanko. !2. Kr$7anst(o i Ne1 A&e. Bogoslovni institut: Hagre.5a60enzie, Peter. !2. "aradise Re%used . Hagre: vlastita naklada.

50 ?ru$e", S!stemati% Theolog! , %%%.

2I

http://strongsnumbers.com/greek/1096.htm










(K)*JA 2: Gov"ekov oko4iš

0ada govorimo o kršćanskog ivotu ili ivotu općenito, onda treamo

spomenuti i okoliš ili okruenje u kojem se taj ivot odvija. Dr<im ri"e+ima

potre3no "e <ovoriti o svi"et ko"em se +ov"ek na4ai i ko"i <a okrž"e te

pokšati o-<ovoriti na pitan"e Ekakav "e onF vo pitan"e nas neminovno

vo-i prema pitan"ima popt: kakav "e o-nos o<a prema svi"et/stvoren" i

ko"o" m"eri sam +ov"ek s-"e4"e kreiran" -o<a;a"a. 4adalje, ovo pitanje

podrazumijeva raspravu o +ov"ekovo" s4o3o-no" vo4"i tj., u kojoj mjeri je on

sloodan djelovati, a u kojoj mjeri je u tome ograni#en. Gednako tako, treamo

spomenuti i sile zla te u kojoj mjeri one mogu utje6ati na doga7aje.

4o klju#an aktor je ovdje Bog. +toga ćemo se u ovoj lek6iji pozaaviti dvama

razli#itim kršćanskim pogledima na odnos Boga prema svijetu, a oni se zovu: a(

*,asi'ni teizam i ( ot(oreni teizam $open theism(.

Case study no. 1: $BoRd, 8e ,i Bo& *ri(9 *)-*(.

=tkad je znala za see, 5elanie je eljela iti majka. 4ije se udavala dokasnih tridesetih, pa su ona i njezin mu, kako i preduhitrili iološki sat,

30




nastojali da što prije zatrudni. 4akon tri godine neuspješnih pokušaja doznalisu kako, zog zdravstvenih okolnosti, vjerojatno nikad ne6e mo6i za6eti

dijete. li 5elanieino je gorko razo6aranje kratko trajalo jer je, za6udo, ipakza6ela. …+matrali smo to 6udom†, rekla mi je. 8rudno6a je doro prošla, ali pri porodu je došlo do konih komplika6ija. Pupkovina se omotala djetetuoko vrata i ugušila ga pri porodu. 4jihovo se 6udo pretvorilo u no6nu moru,a ivot se sveo na pitanje …Hašto'† koje ih je neprekidno mu6ilo. Hašto i imBog podario 6udo za6e6a, a onda im pri porodu oduzeo dijete' Hašto im se todogodilo' Goš je tee ilo pitanje zašto Bog ne dopušta da 5elanie opetza6ne. 4jezin je iološki sat gotovo ve6 otku6avao zadnje minute, jer su odtragedije protekle 6etiri godine 4akon otprilike dvije godine ore sasumnjom i depresijom, 5elanie i njezin mu potraili su odgovore na svoja

pitanja od jednog ilijskog u6itelja kojega je ona poznavala i 6ijenila.=dgovor koji su doili io je u skladu s teologijom s kojom je odrasla. …Bog

za sve ima razlog†, rekao joj je s 6vrstim uvjerenjem u6itelj. …J Bojoj providnosti nema slu6ajnih nesre6a†, nastavio je. …Iospodin daje i Iospodinuzima samo se morate pouzdati u to da Bog zna što radi i da uvijek 6ininajolje. 4jegova ruka udara njegova ruka is6jeljuje. +amo se morate

pouzdati u njega.† 0ad je 5elanie upitala kakvo je to doro Bog mogaoisplanirati kao posljedi6u smrti njezina djeteta i toga što ga je izguila,u6itelj je rekao kako i ona i njezin mu iz tog iskustva moda morali neštonau6iti. …0ad dode pravi trenutak % a Boji je trenutak uvijek pravi % i kadnau6ite ono 6emu vas Bog eli pou6iti, moda 6e vas tada lagoslovitidrugim djetetom†, rekao je. …<li moda jednostavno nije njegova volja daimate dje6u.† 5elanie je taj savjet prihvatila kao ilijsku istinu. =sje6ala jekrivnju što joj je teško pouzdati se u …Boji plan Hog 6injeni6e da je u

njezinu ivotu sve krenulo po zlu, pa tako i njezin odnos s Bogom i smuem, osje6ala je još ve6u krivnju. 4ajprije me došla upitati zašto višenema ivotnog ara, ali kad smo nastavili razgovarati, zamolila me neštodrugo: da joj ojasnim 6emu je to Bog eli pou6iti. ko to ude znala,moda 6e doiti drugo dijete i uspjeti popraviti sve što u njezinu ivotu nevalja.

Faše mišljenje o ovome slu#aju' 0ako iste vi gledali na to da se i vama ovako

nešto dogodi' Mto mislite o savjetima @ilijskog u#iteljaA kod kojeg su 5elanie i

njezin suprug otišli po savjete'







31






Case study no. 2: $+6hultz, ",ameno(i tu&e: *D-!(.

Elaine sada #esto razmišlja kako i ilo da sam donio druga#ijuodluku kada se razoljela. Borim se s osjećajem krivi6e i pokušavamda se polaem previše odgovornosti na svoja pleća radi svog neznanjai loše pro6jene. Iledajući unazad, naravno da sam mogao napravitisve druk#ije. 8ako7er sam shvatio i to, da je tumor ranije otkriven ioperisan po izoru, Elainina situa6ija i sada ila drug#ija. 4e i tako

jako patila.... =d ljeta *"". godine, provodio sam više vremena

razmišljajući ko je Bog, više nego ikada prije. Prije je mojerazumijevanje Boga ilo tako plitko. Bio je odredljiv i lako ga je iloojasniti. Čak sam imao i dore propovijedi o Boijem suverenitetu.Pao sam u zamku pretpostavke da ga razumijem. Fiše nije tako. koelite iskren razgovor o Boijem suvereniteu, nemojte ići proesoru nateološki akultet, mada i ga njegovo znanje i ouka treali opremitisa svim ispravnim teološkim ojašnjenjima. Ga ih, umjesto toga,

predloio da sjednete u #ekaoni6u olni6e gdje neki #lanovi porodi6e#ekaju na rezultate opera6ije o kojoj zavisi ivot. Pri#ajte s nekim ko

je povrije7en, i onda ćete 6ijeniti stvarne ore pokušaje da razumijeteBoga. +ve me to dovodi da se mu#im nad 6ijelim prolemom okoBoijeg suvereniteta u vezi izora koje svi donosimo u ivotu. =vogovorim shvatajući da je nekoliko jednostavnih odluka korjenitomoglo promijeniti tok doga7aja. 4a primjer, nekoliko sedmi6a prijenego što je naša porodi6a krenula na odmor u 4jema#ku, nazvao menaš regionalni direktor i pitao da li ih mogao krenuti na misijsko

putovanje u Bosnu i er6egovinu. =jasnio sam mu da, iako samarko elio krenuti na to putovanje, mislio sam da i promjena

planova za 4jema#ku ila neprakti#na. +ada shvatamo, da sam otišao,Elaine i ila kod kuće u Engleskoj gdje i naš porodi#ni doktor traio

ja#i tretman na osnovu njenih simptoma. 8ako7er me progonila odluka

koju sam donio da nastavimo s putovanjem od 4jema#ke do Pariza, azatim do Belgije umjesto da sam je odveo do olni6e. 0ako i stvari ile druk#ije' Mta i se dogodilo da su doktori koji su pregledavaliElaine u 4jema#koj i Parizu insistirali da j eodm ah odvedemo u

olni6u' 0akva je veza Boijeg suvereniteta na naše izore i postupke' 0oji i treao iti naš odgovor kao hrišćana da su stvarimogle iti olje za nas da smo samo donijeli druk#ije odluke i izore'Čvrsto vjerujem u Boiji suverenitet, ali tako7er vjerujem u sloodnuvolju #ovjeka. Fjerujem da Bog daje prostora da se krećemo i slooduda donosimo odluke % #ak i da pravimo greške. li ono što znam je

32




ovo: kao suvereni Bog, on uzima sve ono kroz šta prolazimo i razvijada olikuje ono što eli. 8ako7er znam da mogu preuzeti krivi6u, one

@šta akoA re#eni6e, agoniju i reći Bogu za njih. =vo je #udo sluenjasuverenom Bogu. =n moe uzeti zrkane situa6ije, ponekad i one

proleme koje sami stvaramo i otkupiti ih radi svoje slave....5ojeuje7enje o Boijem suverenitetu dozvoljava mi da ivim saneodgovorenim pitanjem i naravno, sa misterijem tako7er. 5oguvjerovati da je Bog suveren a da ne ojašnjavam kako to ima smisla uljudskom iskustvu. Bog jeste u kontroli. 8a istina mi je dovoljna.5ogu preivjeti neo#ekivani doga7aj i jednostavno ivjeti suje7enjem da =n nekako svime upravlja za naše doro i za svojuslavu $+6hultz, !3, *"(.

Faše mišljenje o ovome slu#aju' 0ako iste ste se vi osjećali na mjestu ovog

#ovjeka'









*aov k4asi+nom teim: otvoreni teiam CHre<orI oI-

Jvod u prolematikuIregorR . BoRd je predstavnik @otvorenog teizmaA i aveći se pitanjem teodi6eje

tj. kako pomiriti postojanje zla s idejom da postoji Bog koji je svemogući i doar,

BoRd zastupa stav da sve što se dešava na zemlji nije izraz Boje volje te da olest

ni u kojem slu#aju nije izraz Boje volje.

Iovoreći s #isto ljudskog stanovišta, opravdano je postaviti sljedeće

pitanje: @ko je Bog doar i svemoguć, zašto onda dopušta postojanje zlaA'

33




0riti#ari klasi#nog teizma odgovaraju da zlo postoji zato jer Bog nije doar $jer i

onda uklonio zlo( ili nije svemoguć $jer Bog nije u stanju ukloniti zlo(. 4o

odgovor klasičnog teizma i glasio da zlo postoji zato jer postoji sloodna volja.

0ada i Bog uklonio zlo, onda i neminovno morao ukloniti i sloodnu volju, a

Bog to ne eli. 5e7utim, iako zlo postoji, Bog je u kontroli svega i koristi zlo koje

je prisutno na ovome svijetu da nas izgra7uje i pou#i nekim stvarima. Budući da

je Bog svemoguć, ništa se ne moe desiti što i ilo u suprotnosti s 4jegovom

voljom. 1akle, udući da Bog moe zaustaviti nešto što se ziva protivno

4jegovoj volji, sve što se dešava na ovome svijetu, dešava se zato jer Bog to tako

eli ili zato jer nije to voljan zaustaviti. Hlo postoji, i iako mi ne moemo

razumijeti zašto Bog dopušta neke stavri, u kona#ni6i Bog ima neki svoj plan, a

sve što mi moemo jest pouzdati se u Boji karakter $Bog je doar(.2*

1oar primjer klasi#nog teizma nalazimo u sljedećem primjeru. 5it6h .

+6hultz u svojoj knjizi ",ameno(i tu&e opisuje oru s olesti svoje ene i sina u

kojoj je njihova oitelj izguila sina, ali se njegova ena nakon nekog vremena

uspješno oporavila od teške olesti. < ta knjiga zapravo opisuje oru s

shvaćanjem Bojeg suverniteta tj. kako Bog koji je suveren dopušta tako strašne

olesti. =vo nije akademska teološka knjiga, ali je vrlo potresna i izazovna jer

prisiljava #itatelja da se sou#i s ovim pitanjem u trenutku kada se na7e u situa6iji

da se ori s nekim olikom zla. +6hultz to radi na sljedeći na#in: on priznaje kako

je prije ovih nemilih doga7aja imao plitko razumijevanje Boga jer mu je Bog io

odredljiv i lako pojašnjiv. 4o +6hultz predlae da se iskren razgovor o Bojem

suverenitetu moe jedino voditi, ne na teološkim akultetima, nego u #ekaoni6ama

olni6a gdje se ljudi ore pokušati shvatiti Boga. +6hultz vjeruje u Bojisuverenitet , ali i sloodnu volju #ovjeka gdje Bog daje prostor #ovjeku da donosi

odluke, #ak i da prave greške. 4o #ak i naše pogrešne odluke Bog koristi za svoju

slavu i upravlja njima. Haklju#ak kojeg +6hultz donosi jest sljedeći:

51 vo gle$i#te sa" saeo na osnovu $vije knjige BoN$, 2011, 5H-5I4S)er"an, 2001, 126-%0.

3%




5oje uje7enje o Boijem suverenitetu dozvoljava mi da ivim saneodgovorenim pitanjem i naravno, sa misterijem tako7er. 5ogu

vjerovati da je Bog suveren a da ne ojašnjavam kako to ima smisla uljudskom iskustvu. Bog jeste u kontroli. 8a istina mi je dovoljna.5ogu preivjeti neo#ekivani doga7aj i jednostavno ivjeti suje7enjem da =n nekako svime upravlja za naše doro i za svojuslavu $+6hultz, !3, *"(.

+6hultza spominjem zato jer elim istaknuti kako teološke stavove i

pogledi koje iznosi BoRd upravo dolaze od te iste ore pitanjem ljudske patnje.

<ako BoRdov stav ponešto razlikuje od klasi#nog teizma, vrijedi ga razmotriti.

0lasi#ni teizam % svjetonazor Bojeg plana

De%ini/i)a s()etonazora Bo6)e& p,ana; @+vjetonazor Bojeg planaA je

savjetonazor prema kojem sve što se u svijetu ziva, izravno ili neizravno, slijedi

neki podroni Boji plan. =vakvo gledište proizlazi iz stava da Bog ima potpuni

nadzor nad svijetom jer je Bog svemoćan te se stoga ne moe dogoditi ništa što i

ilo u suprotnosti s njegovom voljom. ko k tome pridodamo ideju da je Bog

doar to zna#i da sve što se dogodi na ovome svijetu dogodi, na neki na#in

pridonosi sveopćem doru koje Bog hoće. Prema tome, moguće je zaklju#iti kako

iza sveg zla i trpljenja u svijetu stoji Bog.

Postoje dva olika ovog svjetonazora, a oa se temelje na odre7enim

postavkama o Bogu % Bogu kao svemogućem i savršenom $nepromjenjivom(

iću. Stro6i ob,i* s()etonazora Bo6)e& p,ana isti#e kako Bog ima potpuni nadzor

nad svijetom te sve što se dešava $uklju#ujući i ljudske odluke( ziva upravo

onako kako Bog eli. J skladu s time, Bog odre7uje sve što se ziva na ovome

svijetu. 1rugi, b,a6i ob,i* o(o& s()etonazora tvrdi da ljudi imaju sloodnu volju

kojom donose odluke koje ne donosi Bog. 4o Bog je prije stvaranja svijeta

odlu#io dopustiti $ili sprije#iti( svaku sloodnu odluku koja ne pridonosi većem

doru. 5e7utim i taj olik svjetonazora Bojeg plana tvrdi kako za sve što se

dešava postoji neki Bogom dan razlog $usp. BoRd, !**, 2-"(.

35




=vaj svjetonazor temelji se primarno na odre7enom pogledu na dvije

Boje karakteristike: na Bojoj svemoći i savršenosti. <z ovoga slijedi da, ako je

Bog svemoćan, to zna#i da se na svijetu ništa ne moe dogoditi što je u

suprotnosti s njegovom voljom jer ako ništa drugo, Bog moe sprije#iti sve ono

što je protivno njegovoj volji. Gednako tako, ako je Bog doar, njegova volja jest

savršena i sve što se dešava u svijetu mora na neki na#in pridonositi sveopćem

doru kojeg Bog hoće. 4o, Bog nije svemoćan nego i savršen, a da i io savršen,

Bog mora iti nepromjenjiv. 8o zna#i da na Boga ništa ne moe utje6ati, a udući

da se Bog nalazi izvan vremena, Bog zapravo ne reagira na zivanja u svijetu. J

skladu s time, na Boga ne utje#e ništa izvan njega samoga i Bog sve spoznaje tako

što poznaje see kao ezvremeni uzrok svega $usp. BoRd, !**, -*(.

BoRd smatra da ovakvo gledište odraava helenisti#ku ilozoiju koja je

poimala Boju savršenost na na#in da se Bog ne moe promijeniti, a

nepromjenjivost zahtjeva tako7er da Bog ivi izvan vremena. 4a taj na#in na

Boga ništa ne moe utje6ati niti on reagira na zivanja u svijetu, a za BoRda je

nepojmljivo da u ovakvom svjetonazoru gdje Bog odre7uje $izravno ili neizravno(

sva zivanja ljudi udu moralno odgovorni za svoje postupke.

Haklju#ak koji se nameće jest sljedeći: @Jnato# tome što uporno tvrde

kršćanski teolozib kako je Bog krajnji izvor svih zivanja, gotovo svi teolozi iz

tradi6ije Bojega plana ljude i an7ele smatraju moralno odgovornim sujektima.

Čak i teolozi koji smatraju da Bog odre7uje sve što se ziva, tvrde kako su ti

sujekti ipak moralno odgovorni odarati ono što im Bog odre7uje da #ine $BoRd,

!**, !(.

=tvoreni teizam: BoRd

1akle: dok +6hultz priznaje Boji suverenitet i njegovu kontrolu nad

svime, prihvaćajući nemogućnost pojašnjenja kako uskladiti taj suverenitet s

postojanjem zla i neugodnim iskustvima u ivotu te se pouzdaje u Boji karakter,

36




BoRd predstavlja @drugu stranu medaljeA jer on @izavljaA Boga od zamke

klasi#nog teizma prema kojoj Bog nije doar ili nije svemoćan pošto tolerira

postojanje zla. Prema BoRdu, potreno je prepoznati da sve što se doga7a na

ovome svijetu nije izraz Boje volje niti je dio nekog tajanstvenog Bojeg plana.

8o zna#i da Bog nema kontrolu nad svime što se dešava na svijetu niti je uzro#nik

svih doga7aja. BoRd to vi7enje izraava kroz @otvoreni teizam,A2!

BoRd smatra da mnogi koji prihvaćaju svjetonazor Bojeg plana ne

preipituju taj svjetonazor sve dok tragedija ne pogodi njih,23 jer je lakše prihvatiti

misao da sve što se dešava na svijetu je dio predivnog Bojeg plana, dokle god

nesreća ne pogodi naš šator $usp. BoRd, !**, !(. 4adalje, on isti#e apsurdnost

tvrdnje prema kojoj su ljudi moralno odgovorni za svoje postupke, a istovremeno

se tvrdi kako krajnji razlog ljudskih postupaka lei u suverenoj Bojoj volji: @1a

je Bog .tio da se dogodi druk#ije, onda i se i do&odi,o druk#ije. Folja je

+vemogućega uvijek nepojediva % #ak i kad majka pouija svoje petero dje6e,

#ak i kad se teroristi avionima zaiju u neodere A $BoRd, !**, D(.

Postavljajući pitanje zašto nekoga zadesi nesrerća, a drugog ne, zašto netko

iva ozdravljen od olesti a netko ne, BoRd isti#e da sloodna volja ljudi i an7ela

ojašnjava zašto je zlo općenito moralo iti dopušteno, ali ne pojašnjava zašto se

2! 4ije mi namjera ovdje raspravljati o ispravnosti ili pogrešnosti otvorenog teizma, ali vrijedirazmotriti ovu izjavu od >oger E. =lsona: @=pen theism is not heresR e6ause it does airm Iod_somnipoten6e and even Iod_s omnis6ien6e. nRone Uho saRs otherUise needs to go a6k and read

ooks R open theists su6h as 8he =penness o Iod $R Pinno6k, asker, >i6e, +anders andBasinger( and 8he Iod Sho >isks $R +anders( and 8he Iod o the Possile $R BoRd(. Shat isat issue is 4=8 Iod_s nature or ailities ut the nature o the uture. <s it 6losed or is it open' +oUhR do < saR open theism doesn_t matter' Be6ause it irmlR insists that Iod is omnipotent and

omniresour6eul and knoUs all possiilities and is ullR ale to respond to Uhatever ree agents doto ring aout his intended ends and purposes. =pen theism 6hanges nothing aout praRer,Uorship, adoration o Iod $Uho is ullR glorious and Uhose limitations, i anR, are voluntarR( andeven pro6lamation o the gospel $all open theists airm salvation R gra6e through aith alone(T$=lson, !*(.

53 <i" vi#e "e Las*inira S*)ultzova ustrajnost u svjetonazoru Bojegplana jer iako je bio pogoen s"ru svog sina i bolesti ene, ipak je usve"u to"e...

3H




neko konkretno zlo dogodilo. BoRd isti#e da je na ovo pitanje nemoguće dati

konkretan odgovor, ali zog Boje ojave u <susu 0ristu, mi moemo iti sigurni

u svoje znanje o Bojoj naravi, ali ono što nam je nepoznato jest silna sloenost

stvorenja. 4aime, mnoštvo ljudi i duhovnih ića sa svojom sloodnom voljom

utje#u na mnoga zivanja $usp. BoRd, !**, **-*D(. 1akle, s jedne strane tu je

govor o Bojoj ojavi u <susu 0ristu, a s druge strane % sloenost stvorenja.

Bo6)a ob)a(a u Kristu

BoRd isti#e kako je za našu vjeru najvanija mislena predoda koju imamo

o Bogu te nastoji pokazati kako i naše gledište o Bogu trealo iti utemeljeno na

otkrivenju <susa 0rista koji predstavlja središte +vetoga pisma i vrhuna6 Boje

ojave. središte te Boje oajve u <susu 0ristu nam otkriva da je Bog ljuav $*

<v ),(.

Bog nema nikakve veze s olestima jer to nije u skladu sa slikom koju nam

je <sus ojavio o Bogu. 4aime, otkrivenje Boje ljuavi koja se o#itovala kroz

<susovu smrt na kriu je nespojiva s slikom Boga koji #ini strahote i uase ljudima

gdje se prema svjetonazoru Bojeg plana ivotne tragedije $smrt djeteta,

automoilske nesreće itd.( #esto pripisuju Bojoj volji $usp. BoRd, !**, D!(.

Gednako tako BoRd zagovara da je <sus središte Pisma te da @ne ismo smjeli

nastojati odrediti Boga ne#ime što je izvan njega, što <susu 0ristu sami dodajemo.

0rist je naše središte i sve u ivotu moramo promatrati u odnosu na njegaA $BoRd,

!**, 3"(.

Promatrajući <susovu sluu, mi moemo vidjeti kakav je Bog, ali tako7er,

njegova slua jasno pokazuje da se u svijetu uvijek ne vrši Boja volja. +toga,kada se desi neka tragedija, pogrešno je to pripisati Bojem dopuštenju ili kazni

kojom je htio neke ljude ne#emu pou#iti. 8ako7er, niti u jednom slu#aju <sus nije

olest pripisao =#evoj ru6i niti dio tajnog Bojeg plana. 4aprotiv, svagdje gdje se

<sus susretao s ogaljima, gluhima i ostalim svakovrsnim olestima, on nikad nije

pripisao olest Bojoj volji $usp. BoRd, !**, D)-DD(. 8ako7er, <sus nikad nikome

iz mnoštva olesnih i opsjednutih nije rekao da je njihova nevolja dis6iplinska

3A




mjera ili kazna za grijeh, već je govorio da su te stavri izravna ili neizravna

posljedi6a sotonskog djelovanja $usp. BoRd, !**, *!(.

S,o6enost st(oren)a

li kako pojasniti zašto Bog ozdravi jednu osou, a drugu ne' Prema

BoRdu, zastupni6i Bojeg plana tvrde da, ako Bog nekoga mo6e ozdraviti od

odre7ene olesti, onda Bog mo6e ozdraviti svaku osou od te odre7ene olesti.

4o, ukoliko neka osoa ne ozdravi od svoje olesti, to je zato jer ih Bog ni)e .tio

ozdraviti. ako ih Bog ne 6e,i ozdraviti, to onda zna#i da Bog 6e,i da te osoe udu olesne. Prema tome, @ilo što se dogodilo, dogodilo seb zato što je Bog

htio da se dogodi, ili arem zato što Bog to nije htio sprije#itiA $BoRd, !**, *)(.

4o, pogreška lei u tome što se smatra da je Boje djelovanje ograni#eno samo

Bojom voljom $usp. BoRd, !**, *2(. Jmjesto toga, pravi razlog nekih

doga7aja $ili ne-doga7aja( ne lei u Bojoj tajnovitoj volji, nego u zamršenosti

stvorenja koje je proeto duhovnim ićima koji se sa svojom sloodnom voljom

suprotstavljaju Bojem djelovanju i ratuju protiv Boga. Jpravo ta sloenoststvorenja $kako ljudi tako i ića koji djeluju svojom sloodnom voljom( uzrokuje

nesreće, nevolje i olesti $usp. BoRd, !**, *2, *22(.

Prema ovome gledištu Bog je stvorio svorenjet dajući ljudima i an7elima

sloodnu volju. Hog sloodne volje stvorenje ima mogućnost oduprijeti se Bogu,

a <susov dolazak na svijet koji je došao pokazati i uspostaviti =#evu volju jasno

pokazuje da sve što se ziva na ovome svijetu ne odraava Boju volju. + Boje

strane to je pitanje ljuavi, sloode i rizika prema stvorenju u kojem Bog moe

iti odijen, razo#aran, alostan i nezadovoljan. Bog tako7er moe iti zate#en i

promijeniti svoje mišljenje. Budući da je to tako, BoRd predlae da svo zlo i

nesreće ne pripisujemo @Bojem tajnom planu,A već kompleksnosti i zamršenosti

stvorenja koje je sposono donositi odluke svojom sloodnom voljom koje Bog

ne odre7uje, ali moe predvidjeti. Hog toga udućnost nije skup #vrsto odre7enih

odluka i doga7aja nego mrea poten6ijalnih odluka $ili pretpostavki(, i mogućih

3I




ishoda koje Bog moe predvidjeti $jer je sveznajuć, sveprisutan i svemoćan(, i u

skladu s time reagirati. 4a temelju ovih pretpostavki BoRd nudi pojašnjenje zašto

se neke loše stvari dešavaju na ovome svijetu.

ak4"+ak i osvrt

=tvoreni teizam vjerujem ispravno ustvr7uje da sve što se dešava na

ovome svijetu nije izraz Boje volje. ko je to tako, na taj na#in Bog je@izavljenA od zamke da se prisutnost zla u svijetu u odnosu prema Bogu kritizira

na na#in da ako zlo postoji onda ili Bog nije doar ili nije svemoćan. 0lasi#na

teologija #esto pripisuje olesti, nesreće i tome sl. tajanstvenom Bojem planu ili

njegovoj volji koju mi ne razumijemo ali ako se svešto se dešava na zemlji nije

izraz Boje volje, onda to zna#i da Bog nema kontrolu nad svime niti je uzrok

svih doga7aja. +loodna volja, ako je uistinu sloodna, ne moe iti

predodre7ena.... 5e7utim, #ini se open teism poijaju red6i tipa Ps*3":*, 4Hgovor o izaranju, <zaija )3.**-*3, koji govore o tome da je sve u Bojoj vlasti.

itd... 8o stvara zunjenost?

4o, i klasi#ni teizam nije ez mana. Prolematika olesti i ozdravljenja

nesumnjivo je povezano s pitanjem teodi6ije i Boije suverenosti tj. pitanjem, u

kojoj mjeri je Bog uklju#en, odgovoran, aktivan ili pasivan u pogledu olesti i

tragedija koje proimaju njegovo stvorenje. < dok klasi#ni teizam tvrdi da Bog

upravlja svim zivanjima $ilo da se sve ziva onako kako Bog eli jer je =n sve

predodredio, ili da Bog dopušta ili sprije#ava svaku odluku koju ljudi donose

svojom sloodnom voljom ovisno o tome da li ona pridonosi većem doru ili ne(,

takav svjetonazor ne uspijeva dostatno pojasniti kako Bog moe uzrokovati neku

nesreću, a sam ne iti odgovoran za ono što se desilo. +herman s pravom

primjećuje da kada i Bog svaki put intervenirao da sprije#i neko zlo, onda i to

zna#ilo zamrzavanje sloodne volje $usp. +herman, !*, *3(. 4o, ovakav

%0




odgovor i dalje ne daje odgovor na pitanje za$to olest ili nesreća poga7a neke

vjernike, a neke ne' Hašto npr. pogia ota6 ili majka kršćanin ilo od olesti ili

kao rezultat nesreće te iza see ostavljaju suprunika s malom dje6om' Ga zaista

ne mogu uvidjeti neku dulju Boju nakanu u tim situa6ijama. Goš više ne mogu

zamisliti Boga kao autora ili uzro#nika tih nemilih doga7aja.2)

+ druge strane, otvoreni teizam i tvrdnja da Bog nije u kontroli svega što

se dešava, ostavlja otvoren prostor za tvrdnju da Bog @ne moeA nešto u#initi te da

je kontroliran od strane drugih sila. BoRd tvrdi da izjava @Bog je svemogućA ne

zna#i da Bog i koristi ili pokazuje svu svoju moć $usp. BoRd, !**, )(. 4aprotiv,

prema BoRdu, upravo zato što je Bog stvorio svijet kakav je stvorio,22 Bog je

ograni#io svoju vlastitu moć i odatle nastaje prostor za zla i nesreće koje nisu

posljedi6a Boje $aktivne ili dopuštene( volje.

5e7utim, ovakvo pojašnjenje, stavlja Boga pod odre7enu kontrolu od

strane trećih osoa. 4pr. izjava da Bog intervenira onoliko koliko intervenira

@zato što ga u tome sprje#ava sama narav svijet koji je stvorioA $BoRd, !**, *(

ili @da Bog katkad intervenira na nadnaravan na#in, a katkad ne, upravo zog

sloenosti i zamršenosti stvorenja $BoRd, !**, *2( ili da @ne moemo podrono

znati zašto se nekoi doga7aj zio aš tako kako se zioA ... jer @da ismo o ilo

#emu mogli znati svaku pojedinost, morali ismo o svemu znati svaku pojedinostA

$BoRd, !**, *2"(, ostavlja prostor za tvrdnju da ponekad Bog ne mo6e, ia*o to

6e,i, neku osou ozdraviti ili sa#uvati od neke nevolje.

5% !ko Bog poni#tava postupke lju$ski) ili aneoski) bia koje oni$onose svojo" voljo", a koji se protive nekako njegovo" planu ili volji,

on$a krajni uzrok svi) zbivasnja se nalazi u Bogu, a ne u lju$i"a.

55 BoN$ se ov$je poziva na argu"ent $a je Bog stvorio svijet u koje"e se lju$ska bia te"eljiti svoj o$nos s Bogo" na te"elju ljubavi, a $abi ikakva vrsta o$nosa bila "ogua, Bog je "orao stvoriti okruenje ukoje" e vla$ati priro$ni zakoni koji se nee "ijenjati svakog trenutkate je "orao stvoriti bia koja e i"ati neopozivu slobo$nu volju. <ozna'i $a Bog po$nosi o$luke koje bia $onose svojo" voljo" i na nji)ne izvr#ava prisilu (usp. BoN$, 2011, 15I-H6+

%1




Haklju#no: otvoreni teizam se deinitovno uklapa u Kin&dom t.eo,o&2, du.o(no

rato(an)e i ima zaista smislene odgovore na pitanje teodi6eje, sloodne volje,

svrsi molitve itd. Hilja mi nije jasno da i Bog stvorio svijet kojeg i predodredio

da doivi pad i svu nesreću koja je slijedila. li mi ima smisla da je Bog stvorio

svijet u kojem je to mogućnost, ali ne i sigurna #injeni6a.... 5e7utim, tu ima i

prolemati#nih dijelova. 5<+8E><G

iteratra:

BoRd, IregorR. Ge li Bog kriv'

+6hulzt, 5it6h. Plamenovi tuge.

(K)*JA #: ovi"est spasen"a 7 ož"i nam a +ov"eka

,vo-

4a#in na koji razumijemo Postanak i ivot nakon smrti, donekle odre7uje i

naš ivot sada i ovdje. 8ako7er, nas ljude vodi svrha % na#in na koji razumijemo

našu svrhu, odre7uje na#in na koji ivimo. Fidi <van ,*) % @ja znam odakle samdošao i kuda idemA

J ovoj lek6iji pozaavit ćemo se poviješću spasenja @in the nutshellA %

proat ćemo saeti povijest Bojeg djelovanja u @nekoliko re#eni6a i odlomakaA

ne i li na taj na#in doili olju prespektivu za naš ivot: onoga što Bog

namjerava u#initi i kako da svoj ivot sada i o(d)e usmjerimo prema tome. li ne

%2




samo to, nego kako da sada svoj ivot sada i ovdje uskladimo sa tom svrhom što

olje.

<mamo dva stvaranja: Postanak i 4ovo neo i zemlja $=tkrivenje( i imamo

povijest izme7u toga. =vo prvo smo već iskusili, ono drugo nas o#ekuje u

udućnost. <strait ćemo ono prvo, dati jedan kratki pregled povijesti spasenja i

promisliti o tome što nas o#ekuje nakon smrti, ako ćemo iti dioni6i Bojeg

kraljevstva.

ostanak

Mto nam postanak govori o ljudskome ivotu: svrha zadaća na#in ivota duina

ivota mjesto ivota... itd'

o +vrha: iti slika Boja9sli#nost0od made .umans %or a purpose; not simp,2 %or t.emse,(es: not simp,2 sot.at t.e2 /ou,d be in re,ations.ip 1it. .im: but so t.at through t.em: as

.is ima&e<bearers: .e /ou,d brin& .is 1ise: &,ad: %ruit%u, order to t.e1or,d3 And t.e /,osin& s/enes o% S/ripture: in t.e boo* o% Re(e,ation: arenot about .uman bein&s &oin& o%% to .ea(en to be in a /,ose and intimatere,ations.ip 1it. 0od: but about .ea(en /omin& to eart.3 T.e intimatere,ations.ip 1it. 0od 1.i/. is indeed promised and /e,ebrated in t.at

&reat s/ene o% t.e Ne1 8erusa,em issues at on/e in an out%,o1in&: a %urt.er .ea,in& /reati(it2: t.e ri(er o% t.e 1ater o% ,i%e %,o1in& out %rom t.e/it2 and t.e tree o% ,i%e sprin&in& up: 1it. ,ea(es t.at are %or t.e .ea,in& o% t.e nations3 $48S, Gustii6ation, !3-!)(. >im % onova stvorenja.

o Hadaća: upravljati zemljom u podlonosti Bojoj volji i vlasti.

o 4a#in ivota: rak9oitelj9dje6a uvjetna esmrtnost % #ovjek u seiinherentno nema vje#nost $esmrtnost duše(, već ju doiva od Boga % u

odnosu s Bogom.o 5jesto ivota: Eden9zemljao 1uina ivota: vje#nost. 4o, moje je pitanje sljedeće: da dam nije

sagriješio, i da se zemlja nastavila popunjavati s ljudima koji i ivjeli

%3




zauvijek na zemjli, gdje i nas to dovelo' 1a li odlazak na neo nakon

nekog vremena igra neku ulogu'

ovi"est spasen"a

o +tvaranje - pado 4oin savezo raham % savez, oećanje % ro7enje na6ije <zraelao <zlazak iz Egipta % 5ojsije % +avez9Hakono

Pokušaji uništenja <zraelao <zraelski usponi i padovio 1avid % savez i oećanjeo Pojava proroka koji ukazuju na Hakon i savez kao i posljedi6e ako <zrael

se ne vrati Hakonuo Bailonsko ropstvo % oećanje novog <zlaskao >azdolje šutnje % nema više proro#kog glasao <susov prvi dolazako =stvareno spasenje.o 0akvo je iskustvo našega spasenja u sadašnjosti

o ;ivot poslije smrti'o <susov drugi dolazak: sudo ;ivot poslije ivota poslije smrti'

Život i život pos4i"e života nakon smrti

http:99UUU.Routue.6om9Uat6h'vN<"ln"G`2f-E

http:99UUU.Routue.6om9Uat6h'vNrH/tgpsl) % 48 Sright

48 Sright

or me, thereore, there_s no disjun6tion etUeen prea6hing aout the salvationUhi6h is ours in Iod_s neU age‡the neU heavens and neU earth‡and prea6hingaout Uhat that means or the present. 8he tUo go verR 6loselR together. < Rou

%%

http://www.youtube.com/watch?v=I9ln9Jq5Y-E

http://www.youtube.com/watch?v=rZC6tbgpsl4


http://www.youtube.com/watch?v=I9ln9Jq5Y-E





o Lk *",*D % vladaj nad gradovima

(K)*JA $: Kršćansko spasen"e

0ada govorimo o spasenju, onda o toj temi moemo govoriti na nekoliko na#ina:

a( 4a na#in sistemats*e teo,o&i)e koristeći razne teološke kategorije:

opravdanje, pomirenje, otkupljenje, oproštenje, novo ro7enje,

posinjenje...itd.

( Prou#avanejm po(i)esti spasen)a $savezi, rtve, epohe Bojeg

djelovanja s vrhun6em u <susu 0ristu(

6( Prou#avanjem svake ilijske knjige što nam ona govori o spasenju

d( ostalo...

4o u ovoj lek6iji naš će pristup iti sljedeći: i dok ćete na drugim

kolegijima više #uti o gore navedenim temama i pristupima, ovdje ćemo govoriti

o:

a( 0ronološkoj dimenziji spasenja

%6




( = ogatstvu pojmova9slika koje se vezuju uz njega

6( 4ekim zapostavljenim aspektima kršćanskog spasenja.

0ad kaem zapostavljenima, onda mislim na to da neki aspekti spasenja se uopće

moda ne smatraju sastavnim dijelom spasenja, ali oni to jesu.

1. Krono4oška -imeni"a spasen"a 7 tri vremena spasen"a

8esu ,i u pra(u oni *o)i *a6u >)a sam spa$en?9

8esu ,i u pra(u oni *o)i *a6u da >mi nismo )o$ spa$eni?9

8esu ,i u pra(u oni *o)i *a6u da >spa$a(amo se s(a*i dan?9

1a, svi su u pravu jer spasenje se protee u prošlost, ouhvaća našu sadašnjost i

spada tako7er i na udućnost. Prolem nastaje u tome što ponekad nismo u stanju

spojiti sve te krajnost i drati ih na okupu, nego se odlu#ujemo za jednu op6iju i

drimo ju dominatnom. 5oda 6rkve reorma6ijske aštine dominantno

naglašavaju prošli aspekt spasenja, a moda rimokatoli6i sadašnji i udući aspekt.

5oda'

1.1.roš4ost

*. T.e past tense o% sa,(ation is re(ea,ed in /ertain passa&es 1.i/.: 1.en

spea*in& o% sa,(ation: re%er to it as bein& 1.o,,2 past: or /omp,eted %or t.e one

1.o .as be,ie(ed $Luke D:2 * /or. *:* ! /or. !:*2 Eph. ! : 2 , ( . +o pere6t

is this divine Uork that the saved one is said to e sae orever $Gohn 2:!)

*:!,!" >om. :* (.

1.2. Sa-ašn"ost

!. T.e present tense o% sa,(ation: .as to do 1it. present sa,(ation %rom t.e@rei&nin& po1er o% sin $>om. :*) :! ! /or. 3:* Ial. !:*"-! Phil. *:*"

!:*!-*3 ! 8hess. !:*3(.

1.3. Budućnost

3. T.e %uture tense o% sa,(ation /ontemp,ates t.at t.e be,ie(er 1i,, 2et be sa(ed

into %u,, /on%ormit2 to .rist $>om. :!" *3:** * Pet. *:2 * Gohn 3:!(. 8he a6t

%H







#. Eapostav4"eniF aspekti spasen"a

ko uzmete neke knjige ili #lanke koji se ave pitanjem spasenja, onda ćete u

njima $naravno, to ovisi o teološkoj i 6rkvenoj pozadini onih koji ih pišu( vidjeti

da se unutar govora o spasenju malo ili nimalo ne govori o ovim stavrima:

a( parti6ipa6ija u ivotu i radu /rkve kao dio spasenja

( krštenje 1uhom +vetim kao dio spasenja

6( poslanje9misija kao drugo li6e spasenja $@kovani6eA(

#.1. )rkva kao -io spasen"a

Budući da je u rimokatoli#koj teologiji /rkva u neku ruku sakrament i ima

vanost i ulogu u spasenju, protestanati i 6rkve reorma6ijske aštine otišle su u

drugom smjeru, te su većinom uskratile /rkvi ilo kakvu ulogu i mjesto uspasenju. @=soa iva spašena na temelju osone vjere u <susa, i onda se

priklju#uje 6rkvi.A J ovakvoj izjavi, ima istine, no ona se #esto koristi za isti6anje

tvrdnje kako /rkva ne igra nikakvu ulogu u spasenju, jer je naše vi7enje spasenja

ograni#eno na individualnu dimenziju spasenja - @<sus i ja.A <ndividualna

dimenzija je to#na, ut there is more...

%I




4asuprot gore navedenoj paradigmi, smatram kako idovska pa i

novozavjetna ilijska teologija govori o individualnoj dimenziji spasenja, ali

tako7er nudi i govor o kolektivnoj dimenziji spasenja.

3.1.1. t 1:13"1#:

*30ad <sus do7e u krajeve /ezareje ilipove, upita u#enike: CMto govore ljudi, tko je+in Čovje#ji'C *)=ni rekoše: CGedni da je <van 0rstitelj drugi da je <lija treći opetda je Geremija ili koji od proroka.C *20ae im: C vi, što vi kaete, tko sam ja'C*Mimun Petar prihvati i re#e: C8i si 0rist-Pomazanik, +in Boga ivoga.C *D4ato<sus re#e njemu: CBlago tei, Mimune, sine Gonin, jer ti to ne ojavi tijelo i krv, nego=ta6 moj, koji je na neesima. * ja tei kaem: 8i si Petar-+tijena i na toj stijenisagradit ću /rkvu svoju i vrata paklena neće je nadvladati

D(a pitan)a: a( u #emu je zna#aj Petrove izjave' J koju teološku kategoriju onaspada' ( Hašto <sus odmah nakon te P. izjave spominje izgradnju /rkve' 0akve

veze /rkva ima s P. izjavom'

Petrova izjava je izrazito soterio4ška jer kao što smo rekli, klju#na stvar za

spasenje nije priznati svoje grijehe, nego priznati i prepoznati tko je <susQ

$Iospel is aout Gesus Uho died or our sins, not aout our sins(. 4o, odmah

nakon te izjave, <sus spominje /rkvu kao zajedni6u koja će iti izgra7ena na

stijeni. 1akle, imamo lizak dodir izme7u spasenja i 6rkve.

3.1.2. $oslani%a &'e(anima:)*

+matram da je tvrdnja kako Cizvan /rkve nema spasenjaC istinita ukoliko

time ne ograni#avamo /rkvu na >imokatoli#ku 6rkvu $ili ilo koju drugu 6rkvu( i

ne smatramo da je /rkva nuno sredstvo spasenja u svojstvu njezine

sakramentalne uloge. Poslani6a Eeanima za 0rista kae da je on Spasite,) Ti)e,a,

a ne da je on Spasite,) di)e,o(a Ti)e,a koji lee uokolo raza6ani kao u nekom

horor ilmu ili Spasite,) po)edina/a. 8o naravno ne umanjuje valjanost i vanost

lokalnih 6rkava kao i nunost osone dimenzije vjere u 0rista i to nikako ne i

trealo dovesti do toga da ti aspekti postanu rtvom kolektiviteta. li jednako tako

nije u redu ako se na ilo koji na#in zanemaruje ili osporava sveopća dimenzija

5I $av$e na$alje, govorei o ovoj te"i, to govori" na te"elju 'lankaBu$iseli, ;rvin. =avlovo poi"anje *rkve u poslani*i ;Leani"a...

50




/rkve i zajedni#ki aspekt spasenja jer samo Pismo svjedo#i za njih. Prema tome,

ako je 0rist +pasitelj 8ijela, onda je zasigurno opravdano govoriti o tome da je

spasenje u nekoj mjeri povezano s /rkvom. >azlog tomu je taj što 4ovi zavjet ne

poznaje vjernika koji pripada 0ristu, a da nije i dio 8ijela te tako7er svjedo#i o

spasenju kao o ne#emu što se protee na zajedni#ki ivot vjernika. 1rugim

rije#ima, pripadnost nekoj /rkvi nas ne spašava, nego prihvaćanje 0rista, no

spasenjem postajemo i dijelom njegovog 8ijela, a suivot, rast, sluenje u

darovima i izgra7ivanje njegovog 8ijela tako7er spada u domenu našega spasenja.

3.1.3. +,ela a-ostolska

Paljivim #itanjem 1jela apostolskih vidljivo je kako Luka paljivo vu#e

nit izme7u prihvaćanja 0rista i postajanja dijelom /rkve. 4akon Petrove

propovijedi u 1jelima !,*)-3, reak6ija slušatelja je ila sljedeća: C 0ad su to #uli,

duoko potreseni rekoše Petru i drugim apostolima: Mto nam je #initi, raćo' C.

Petar im ukazuje na potreu oraćenja i krštenja ne i li tako primili oećani dar

1uha +vetoga i tekst dalje kae: C< oni prigrliše rije# njegovu i krstiše se te im se u

onaj dan pridrui oko tri tisuće dušaC $prijev. 1uda-ućak !,)*(. <ako u tekstu ne

stoji rije# C/rkva,C izraz CimC ukazuje da je 3 ljudi nakon oraćenja i krštenja

ilo pridodano već postojećoj grupi apostola i ostalih vjernika. J 1jelima !,)D

opet imamo govor o pridruivanju spasenika CnjimaC - zajedni6i - /rkvi. < dok u

!. poglavlju imamo govor o pridodavanju vjernika /rkvi, u 2,*) Luka piše o

pridruivanu vjernika Iospodinu, iako je moguće ovaj redak #itati na na#in da

Coni koji vjeruju u Iospodina su ili pridrueniC $tako prevode 4+B i 4<F te

dopunjuju re#eni6u s Cnjihovom rojuC(, no u tome slu#aju nedostaje shvaćanjekome ili #emu su ili pridrueni. < kona#no, u 1jelima **,!-!) Luka spominje

doga7aj u ntiohiji gdje su mnogi povjerovali i okrenuli se Iospodinu $**,!*(, a

nakon posjeta Barnae Cmnoštvo naroda pridrui se Iospodinu.C 0ad se ovo

uzme u ozir teško je ne primijetiti da za Luku pridruivanje Iospodinu zna#i

pridruivanje /rkvi i ornuto.

51




3.1.. /ili-l,anima

ilipljanima !,*! je poseno zanimljiv redak na ovu temu jer govori o

zajedni#koj dimenziji spasenja koja je prema mome mišljenju, kod 6rkava

reorma6ijske aštine zaoravljena ili krajnju ruku zapostavljena: C8ako, ljuljeni

moji, poslušni kako uvijek ijaste, ne samo kao ono za moje nazo#nosti nego

mnogo više sada, za moje nenazo#nosti, sa strahom i trepetom radite oko svoga

spasenja?C. 4aalost, ovaj rekad #esto se krivo tuma#i kao da Pavao ovdje govori

o spasenju vjernika % pojedin6a $ilo da se radi o opravdanju iliposvećenju(.

4aime, osoa koja zastupa armini"aniam u ovom retku moe naći potvrdu za

svoje tvrdnje kako Pavao ovdje govori o individualnome spasenju i kako mi ljudi

imamo sloodu prihvatiti ili oduprijeti se djelovanju Boje milosti $usp. arper,

!!, ), !!3 =lson, !2, *!(. Gednako tako ka4vinista moe ustvrditi da u

ilipljanima !,*! Pavao ne govori o guitku vje#noga spasenja, nego o guitku

vje#nih nagrada udući da se izraz radite na $prijev. Marić( ili radite oko

$prijev. 1uda - ućak( odnosi na rad oko posvećenja, a ne opravdanja $usp. =lson,

!D, *3)-32(. Rimokato4i!i pak o ovom retku nalaze potvrdu kako je

posvećenje pro6es unutar kojega se milost opravdanja #uva i povećava te se

govori o potrei zasluivanja spasenja $usp. 56/arthR, !), 3(. 4adalje,

moguće je u ovom retku pronaći i mišljenje kako ovdje Pavao poti#e ilipljane da

rade na svojem posvećenju u smislu osonog ponašanja tako da ive vjerno i

poslušno u svakodnevnom ivotu kao i na podru#ju ustrajnosti do samoga kraja

$usp. 5a6rthur, !*, *-!(.

4o nasuprot ovim gledištima, >hodes ispravno primjećuje kako Pavao

ipak ovdje nalae ilipljanjima neka srede svoje 6rkvene proleme te tako privedusvoje zajedni#ko spasenje do stanja kona#nog ispunjenja $usp. >hodes, !,

*2(, a 5artin zaklju#uje da je na temelju egzegeze jedino ispravno zaklju#iti

kako ovdje Pavao ne raspravlja o osonom, pojedina#nom spasenju, već se

spasenje odnosi na zajedni#ki ivot 6rkve te ih Pavao poti#e da onove svoje

zajedništvo koje je narušeno razdorima i me7usonim lošim osjećajima $usp.

52




5artin, *""D, "3(. Primijetite kod 5artina naglasak na spasenju kao na

zajedni#kom ivotu 6rkve.

Jzevši u ozir ovo zadnje mišljenje koje smatram ispravnim, opravdano je

zaklju#iti kako /rkva ima ulogu u spasenju, no njezina uloga nije sakramentalna,

već proizlazi iz povezanosti s 0ristom. ko pojedina6 postane djelom 0rista koji

je glava /rkve, onda pojedina6 automatski iva priklju#en i 8ijelu jer Ilava nije

odvojena od 8ijela. naši odnosi i zajedništvo te zajedni#ki napori oko Evan7elja

nisu sloodne ili izorne aktivnosti, već su tako7er dio našega spasenja. 8e

aktivnosti ne pridonose postizanju ili guitku našeg osonog spasenja, ali nas

stavljaju pod oavezu da, ako smo u 0ristu uistinu dioni6i lagoslova, aštine,

spasenja i njegovog 8ijela, onda te istine i stvarnosti treamo o#itovati u našem

svakodnevnom ivotu.

#.2. Kršten"e D9om Svetim kao -io spasen"a

1einiranje prolema i polaznih to#aka:

n CEvangeli6alC is someone Uho takes the Bile CliterallRC andregards /hristianitR as the Uork o a Iod Uho perorms mira6les, hassent is +on to save lost sinners. Evangeli6als elieve that Iod noUa66omplishes this saving Uork R the poUer o the olR +pirit ea6htime someone is orn-again.Pente6ostals also elieve this, ut theR also elieve in the aptism Uiththe olR +pirit. 8his elie is Uhat sets CPente6ostalsC apart romCEvangeli6alsC. <t is the elie that ater the regeneration o a person

R the olR +pirit $eing Corn-againC(, that there is another

ecperien6e Uith a CUork o gra6eC that olR +pirit 6an a66omplish in a eliever. 8his suse`uent ecperien6e Uith the olR +pirit is alsoreerred to as the 1o6trine o +use`uen6e. 5ost Evangeli6als elievethat Uhen the olR +pirit saves a soul that is Uork in the eliever in

60 o$a sa" ov$je u 'lanku preslabo naglasio #to sa" )tio rei nera$i se o spasenju zaje$ni'kog ivota *rkve (kao $a je zaje$ni'ki ivot*rkve objekt kojeg treba spasiti+, ve o to"e $a je zaje$ni'ki ivot*rkve $io spasenja – je$an o$ subjekataaktera spasenja.

53




this lie is 6ompleted and that e noU Uorks on the eliever onlR $Uelooked at this in our studR on +an6tii6ation(.

Pente6ostals ase their elie that the Baptism o the olR +pirit isanother ecperien6e to salvation on three sour6es: the +6riptures,historR, and personal ecperien6e....Either the 6harismati6s are right-that all o the olR +pirit in is ullness is given at the point osalvation, or the Pente6ostals are right- that one 6an e saved Ret stillla6king the Promise o the ather. Pente6ostals are noU eing6hallenged. *

Po ovome pitanju, ja sam pentekostala6 i tako ću i ispredavati ovaj dio. 4eću se

aviti pitanjem jezika već pitanjem koja je svrha krštenja 1uhom u Lukinoj

teologiji i to krštenje koje Luka spominje dio je spasenja.

#.2.1 Svr9a kršten"a D9om

lot o people do not properlR understand 6ts *::e did 4=8 saR Cfe shall re6eive *no1,ed&e Uhen the olR Ihosthas 6ome upon Rou?Ce did 4=8 saR Cfe shall re6eive 1isdom Uhen the olR Ihost has6ome upon Rou?Ce did 4=8 saR Cfe shall re6eive t.e start o% t.e /.ur/. Uhen the

olR Ihost has 6omeupon Rou?Ce did 4=8 saR Cfe shall re6eive sa,(ation Uhen the olR Ihost has6ome upon Rou?Ce +<1 Cfe shall re6eive po1er Uhen the olR Ihost has 6omeupon Rou?C!

ko se othrvamo napasti da Lukin govor o krštenju 1uhom $1j, *,-(

#itamo kroz prizmu Pavlove pneumatologije, onda je opravdano zaklju#iti da

Luka razumije krštenje u 1uhu kao primanje sile koja osposoljava vjernike za

svjedo#enje. Čak i ako postoji spor oko toga da li je krštenje 1uhom sastavni dio

61 Rorbett, !n$re &n$erstan$ T)at <)e Bible @eallN SaNs !bout <)eBaptis" Tit) <)e KolN Spirit...)ttpJJJ.an$reJ*orbett.netarti*lessubseMuen*e.)t"l .

! http:99UUU.Uhilehetarries.6om9+ˆ!Baptismˆ!Partˆ!*.pd .

5%

http://www.whilehetarries.com/HS%20Baptism%20Part%201.pdf






spasenja ili je drugo djelo milosti koje moe, ali i ne mora iti istovremeno sa

trenutkom spasenja, poanta je ista % Luka razumijeva primanje 1uha kao primanje

sile za svjedo#enje.3 ako je primanje 1uha u svrhu sile za svjedo#enje nešto što

vrijedi za sve vjernike u sva vremena, a ne samo za ranu /rkvu, onda sve što

krštenje 1uhom i svjedo#enje podrazumijeva, vrijedi i za svaki naraštaj kršćana.)

Brie grammati6al analRsis o 6ts *: shoUs us that in veral aspe6t

Ue have three times and modes o a6tion: ,empsest.e $ut. ind. mid. pl.( in

6onne6tion Uith po1er , epe,t.ontos $aor. part. a6t.( in 6onne6tion Uith the

o,2 Spirit and esest.e $ut. ind. mid. pl.( in 6onne6tion Uith be/omin& a

1itness. en6e, the irst and oundational a6tion is the /omin& o% t.e Spirit

Uhi6h then 6onveRs po1er in order to enale Gesus_ dis6iples to e6ome .is

1itnesses. <t seems that it is not onlR important to re6eive the +pirit ut also

poUer that e rings, and these tUo AtransormT dis6iples into Gesus_

Uitnesses. 8hat point is 6ru6ial to emphasize e6ause or Luke, the idea o

Uitnessing 6ontains tUo elements: Uitness that is a result o the +pirit, and

Uitness that is a result o the poUer. lthough, Ue 6annot separate po1er

rom the Spirit Uho 6onveRs it $Uithout the +pirit, there is no poUer(, it is

signii6ant that Luke attriutes kerugmatik or oral aspe6t o Uitnessing to

the +pirit, and mira6ulous aspe6t o the Uitnessing through signs and

3 Ha kratki pregled razli#litih gledišta o krštenju 1uhom na hrvatskom vidi: +tanko Gamrek$!3(. r*(e re%orma/i)s*e ba$tine u r(ats*o). Hagre: Bogoslovni institut. str.!32-3. Ha stavda je krštenje 1uhom iskustvo odvojenoi od spasenja vidi: nthonR 1. Palma $!*(. T.e o,2

Spirit; A "ente/osta, "erspe/ti(e. +pringield: Iospel Pulishing ouse. str. "*-*D Silliam S i>oert P 5enzies $!(. Spirit and "o1er . Irand >apids: Hondervan. str. *"-*". Ha stav da jekrštenje 1uhom sastavni dio oraćenja vidi: +tjepan 1oma#ević $*""(. Sistemats*a teo,o&i)a.>ije#i iskrene EB<. str. *")-"2. Iordon ee $!(. 0ospe, and Spirit . PeaodR: endri6ksonPulishers. str. *2-*".

) Budiselić Ervin. A0on6ept svjedoka u 1jelima apostolskim kao osnov za evangeliziranjesilom.A 4eojavljeni #lanak !*!.

55




Uonders to the poUer. rom there Ue 6an 6on6lude that Uitnessing in 6ts

has tUo e`ual and inseparale elements: Uord and mira6le.

Silliam and >oert 5enzies oserve that ALuke /onsistent,2 portraRs the

+pirit as the sour6e o poUer or servi6eT $5enzies, !, *)(. <n 6onjun6tion

Uith mR topi6, < must state more 6orre6tlR that irst and oremost, Luke

/onsistent,2 portraRs the +pirit as the sour6e o poUer or Uitnessing. <n line Uith

that, Ionzalo aRa-Prats saRs that 6ertain parallels ecist etUeen the olR +pirit

and d2namis $poUer(, ut theR are not e`uivalent:

Luke attriutes ec6lusivelR to the olR +pirit propheti6 utteran6es,

speaking in tongues, the 6ompulsion to speak the good neUs andemolding the eliever_s 6onession under perse6ution. e attriutesecor6isms and healings to ‰Š|€x. Ecor6ism o un6lean spirits isa66omplished R the poUer $Luke ):3 ":* 6ts *:3"(.urthermore, he appears to avoid ecpresslR attriuting to the +pirit theei6a6R o ecor6isms...$!**, 3*-3!(.

66ordinglR, aRa-Prats 6on6ludes that in Lukes theologR, the +pirit is the sour6e

o the message, the divine poUer that enales elievers to pro6laim the Iospel

and Luke never as6ries mira6les to the +pirit. oUever, it is d2namis that

produ6es ectraordinarR phenomena su6h as healing, ecor6ism or anR other

superhuman phenomena that 6an e per6eived R the senses $6. !**, 33-3)(.

+imilarlR to aRa-Prats, S. and >. 5enzies oserve that:

8he promise o Gesus re6orded in 6ts *:... 6learlR indi6ates theailitR to perorm mira6les o healing and ecor6isms. Luke repeatedlR

portraRs d2namis as the sour6e o mira6les o healing, ecor6ism, andmarvelous deeds.2 5ost de6isivelR, Uhenever Luke emploRs the6ollo6ation o pneuma $+pirit( and d2namis, he has a 6omination o

propheti6 phenomena $inspired spee6h and9or spe6ial revelation( andmira6ulous a6tivitR in vieU. +in6e the promise o Pente6ostalempoUering is ectended to all o Iods servants $6ts !:*D-*(, thistect is o spe6ial signii6an6e or the 6ontemporarR /hur6h $!,*)D(.

65 Luke ):3 2:*D :*" :) ":* 6ts ):D :.

66 Luke *:*D, 32 ):*) !):)" 6ts *: *:3.

56




Based o that, Ue 6an 6on6lude that Luke is 6areul not to present the +pirit

as a dire6t or ec6lusive sour6e o mira6les, and instead, he uses d2namis as

important `ualiRing term. But UhR Luke Uas relu6tant to attriute mira6les

dire6tlR to the +pirit' S. and >. 5enzies argue the olloUing: @8he strong

6onne6tion Luke makes etUeen pro6lamation $veral Uitness( and the inspiration

o the +pirit suggests a motive: Luke 6onsidered inspired pro6lamation rather than

mira6le-Uorking poUer to e primarR maniestation o the +pirit_s UorkT $!,

*)(.

But hoU that ae6ts Luke_s understanding the 6on6ept o Uitness in

6onne6tion Uith pneuma and d2namis' ere are aRa-Prats Uords:

8his distin6tion is 6onirmed in the relationship oserved etUeen the+pirit and the poUer 1it. respe/t to testimon2. 8he +pirit tea6hes the

eliever Uhat to saR eore triunals $Luke *!:*!( Peter rises up ullo the olR +pirit Uhile making his irst deense o Gesus eore the+anhedrin $6ts ):( in the same UaR that, under the inluen6e o the6oming o Pente6ost, he had given testimonR Uhit his dis6ourse and‹Uith manR other arguments_ $6ts !:)(. 8he summaries distinguishUell etUeen intrepid evangelization Uhi6h theR attriute to the +pirit$):3*( and testimonR given Uith great poUer $):33( and Uith Uondersand signs $2:*!(. oUever, the testimonR is not given Uith Uordsalone ut also Uith Uondrous maniestations. Gesus Uas endorsed$ Œ‰‚‰‚€ƒ|( R Iod Uith mira6les $‰Ž|‚•€(, Uonders andἀ

signs $•€ y€ w •|‚}€x( $6ts !:!!(, and ‹Uith great poUer theapostles gave their testimonR,_ $‰Ž|‚€ |‚ƒŽ‘ Œ‚‰}‰ w ῃ ἀ

|Š€, 6ts ):33(. 8he signs and Uonders $•|‚ y€ w ( are ῖ

6hara6teristi6s o testimonR. t times theR appear in the 6ontect o anintervention o the +pirit $6ts !:*" ):3 : *2:*!(, and it is easR to6onsider them an ee6t o the +pirit. 4evertheless, it should e notedthat not onlR does 6ts never attriute them ecpresslR to the +pirit, ut

theR are 6learlR attriuted dire6tlR to Iod $!**, 3)(.Based on this short resear6h o the 6on6ept o Uitnessing in the Book o

6ts, it 6an e tentativelR 6on6luded that oth pneuma and d2namis modiR and

deine the 6on6ept o Uitnessing. Shile pneuma is the sour6e or d2namis, in

Luke_s theologR theR ea6h deine distin6t aspe6t o Uitnessing: pneuma inspires

and produ6es veral aspe6t o testimonR Uhile d2namis provides mira6ulous

aspe6t o Uitnessing. 8heR oth elong together and 6omplement ea6h other. =r to

5H




put in other Uords: or Luke eing a Uitness is not just a matter o Uords, ut also

o mira6ulous deedsD.

#.2.2 Kršten"e D9om kao -io spasen"a

D) C;5<5E

3D0ad su to #uli, duoko potreseni rekoše Petru i drugim apostolima: CMto nam je#initi, raćo'C 3Petar će im: C=ratite se i svatko od vas neka se krsti u ime <susa0rista da vam se oproste grijesi i primit ćete dar, 1uha +vetoga. 3"8a za vas je ovooećanje i za dje6u vašu i za sve one izdaleka, koje pozove Iospodin Bog naš.C )<mnogim je drugim rije#ima još svjedo#io i hrario ih: C+pasite se od naraštaja ovogopakog?C )*< oni prigrliše rije# njegovu i krstiše se te im se u onaj dan pridrui okotri tisuće duša.

Petrova propovijed je primjer što zna#i navijestiti Evan7elje i koji je sadraj

Evan7elja. 8o je dio !:*)-3. 4akon tog dijela slijedi poziv na spasenje tj.

izlaganje @plana spasenjaA $@kao ja mogu iti spašenA(:

- =raćenje

- 0rštenje u vodi

- Primanje dara 1uha

Tri su sta(ri o(d)e (ri)edne raspra(e;

a( odnos izme7u oraćenja i krštenja $tj. koja je uloga i mjesto krštenja u

oraćenju(

( koji je odnos izme7u krštenja u vodi i primanja 1uha

6( ovo je klju#na stvar: što Luka podrazumijeva pod darom 1uha'

>asprava:




D Budiselić, Ervin. @6ts *: in the Book o 6ts and Patristi6 8houghtT 4eojavljeni #lanak,!*3.

5A






#.#. os4an"e/misi"a kao -r<o 4i!e spasen"a

4eki koji se ave poviješću /rkve zaklju#ili su da se zapadno kršćanstvo

primarno avilo pitanjem spasenja: *a*o mo&u biti spa$en *a*o znam da sam

spa$en i $to moram 'initi da bi. ostao spa$en. < zog toga #esto pati

misija9poslanje jer se ne primjećuje da spasenje u sei sadri i poslanje. 1akle, što

s time elim reći' + time elim reći da spasenje uklju#uje poslanje. =ni koji su

spašeni nisu spašeni samo zato da uivaju u posljedi6ama njihovog spasenja, da o

tome propovijedaju, govore i pjevaju, nego su lagoslovljeni i poslani da taj

lagoslov podijele s drugima. =ni koji su spašeni su lagoslovljeni i poslani.

4aalost, mi danas preteno imao sljedeću situa6iju: od ukupnog roja

ljudi po 6rkvama koji su spašeni, samo neki su aktivni u i izvan 6rkve $shvaćaju

da ih je Bog spasio s nekom svrhom( a jedan doar dio spašenih, vodi rigu o

svojem spasenju i smatra da nije duan ili iz nekog razloga ne moe sudjelovati u

misjij i poslanju 6rkve @iti moj svjedokA Ger je dovoljno to da su spašeni, i sada

vode rigu o svojem spasenju, a misija i poslanje je za neke druge.

Jzmimo na primjer 5t !. Povjesna tragedija shvaćanja teksta 5t ! jest

sljedeća: naime, /rkva na zapadu do *. st. nije smatrala da se ovaj tekst odnosi

na nju jer:

a( se smatralo jedno vrijeme da se ovaj tekst odnosi samo na apostole

( je zapadni svijet *r$7ans*i te stoga nema potree za nekakvom misijom6( ako se već i prakti6irao ovaj nalog, onda se ono @u#ite ih da vrše sve što

sam vam zapovijedioA svodilo na u#enje o kako iti spašen, kako ostati spašen i o

lagoslovima spasenja i ivotu spasenja, a manje o tome da smo spašeni s nekom

svrhom % iti 0ristovi svjedo6i.

1a ne i sve ostalo na rekla-kazala, promotrite ovaj tekst iz * Pet !," %

naše spasenje uklju#uje poslanje9svrhu. A vi ste rod izarani, kraljevsko

5I




svećenstvo, sveti puk, narod ste#eni da naviještate silna djela =noga koji vas iz

tame pozva k divnom svjetlu svojemu.T <li, po#etak povijesti spasenja Post *!:*-3

*Gahve re#e ramu: C<di iz zemlje svoje, iz zavi#aja i doma o#inskog, u krajevekoje ću ti pokazati.!Felik ću narod od tee u#initi, lagoslovit ću te, ime ću tiuzveli#ati, i sam ćeš iti lagoslov.3Blagoslivljat ću one koji te lagoslivljali udu,koji te udu kleli, njih ću proklinjati sva plemena na zemlji toom će se

lagoslivljati.C)ram se zaputi kako mu je Gahve rekao.

J jednoj od svojih knjiga 1arrll L. Iuder pojašnjava kako se poruka i

govor o spasenju #esto svodi na govor o primanju koristi9lagoslova $eneits(,

pojedina6a umjesto na govor o spasenju kao Bojem 6ilju za 6ijelo stvorenje, a mi

koji smo spašeni, sluimo i treamo raditi za tu svrhu $Be 5R Sitnesses, *"2,"2(. 1rugim rije#ima, on kritizira poruku Evan7elja koja se svodi na govor o

lagoslovima a zapostavlja govor o misiji $mission(, jer lagoslovi koje smo

primili, primili smo u kontekstu poslanja. Ger, spasenje nije samo osiguravanje

ne#ijeg pitanja vje#nosti, već i svrhe za koju smo spašeni, a ona glasi: spasenje i

onova stvorenja???

@+pasenje je Boji 6ilj za 6ijelo stvorenjeA, kao što kae Iuder. 5e7utim,

mi moda imamo usko shvaćanje spasenja jer ispada da je <sus umro za naš

grijehe % to je istina, 4H u#enje o spasenju to ne staje. =no ouhvaća 6ijelo

stvorenje. =no što je Bog stovrio je ilo doro, i iako je stvorenje zatrovano

grijehom i pounom sotone i palih an7ela, Bog je u <susu 0ristu odlu#io spasiti

stvorenje i nas kao dio njega. =n neće spasiti ljude a zaoraviti na stvorenje:

o 1j 3!*

o >im :*-!3

o 5t *":!D

>ješenje za spas st(oren)a zove se kraljevstvo Boje??? 0ao što smo rekli,

povijesno gledajući, zapadno kršćanstvo se primarno avilo pitanjem spasenja:

kako mogu iti spašen kako znam da sam spašen i što moram #initi da ih ostao

spašen.i na taj na#in, ne da samo pati ideja poslanja, nego se i zapostavlja govor o

kraljevstvu, a stavlja se naglasak na spasenje od grijeha. 0rist je umro za naše

60




grijehe, ali ideja kraljevstva ne uklju#uje samo grijeh, nego onovu 6ijeloga

stvorenja.

(K)*JA 5: Gov"ekov o-nos prema svi"et

0ada govorimo o svijetu, onda treamo razlu#iti da Bilija koristi izraz

@svijetA na razli#ite na#ine. Pa tako svijet moe iti nešto doro ili nešto loše. 4o,

prije nego razradimo tematiku #ovjekovog odnosa prema svijetu, potreno je

razmotriti Boji odnos prema svijetu % stvorenju.

5.1 ož"i o-nos prema stvoren"/svi"et

Boji odnos prema svijetu je kompleksan. +ve što je Bog stvorio ilo je

doro, no pouna ljudi protiv njega donijela je prokletstvo stvorenju. +ve u

stvorenju se više ne moe nazvati @dorimA. Hadnji put smo rekli da je stvorenje

61




ojekt Bojeg spasenja i da Bog neće samo spasiti ljude, a zaoraviti na sve

stvorenje $1j 3!* >im :*-!3 5t *":!D(.

Prema tome, Boji odnos prema svijetu9stvorenju moemo opisati kao

@love-hate relationshipA. Bog mrzi grijeh i kanjava svoje stvorenje % >im *:*

! Pet 3:3-*. Bog ,)ubi svijet % <van 3:*.

5.2. -nos 4"-i prema stvoren"

4aš pozitivan odnos prema stvorenju trea se temeljiti na Bojem pozitivnom odnosu prema stvorenju. 8j., ako Bog smatra nešto dorim, onda i mi

to isto treamo smatrati dorim. 4o, naš negativan odnos prema stvorenju trea

tako7er odraavati onaj negativan odnos prema stvorenju kojeg Bog ima.

Gednostavnije re#eno, treamo voljeti ono što Bog voli i ornuto.

).2.1. 0egativni -rim,eri odnosa l,udi -rema stvoren,u

0ada kaemo negativni primjeri odnosa ljudi prema stvorenju, onda timemislimo na one primjere kada ljudi ljue onaj dio stvorenja kojeg Bog mrzi, i

ornuto.

"rim)eri; >im *:* ! Pet !:" Guda *-*" ! Pet !:**-!! Ial 2:*"-!!.






).2.2. $ozitivan odnos -rema stvoren,u

"rim)eri; * 8im :*-*" * 0or D:!"-3).

62









).2.3. rćani i svi,et

Često se u kršćanskom argonu koristi izraz svijet kao nešto negativno %@ljudi u svijetu, svjetovno ovo ili ono, ne ivimo za ovaj svijet...itd. 4o #injeni6a

jest da nam s jedne strane Bilija govori kako @Bog ljui svijetA $<v 3:*(, a s

druge strane, kršćani ne smiju ljuiti svijet $usp. * <v !:*2-*D(. < što sad od toga

dvoje'

U(odna pitan)a za raspra(u: Mto je svjetovno' 0ako odrediti grani6u

svjetovnosti''' Mto napraviti s svjetovnom muzikom' Ples' 0ino' 0azalište'

lkohol' rana'

>azlika izme7u <vana 3:* i ? <v !:*2-*D proizlazi iz #injeni6e da je pojam

svijet u 4H višezna#an. = tome Leon 5orris kae sljedeće:

+vijet kozmos u 4H ima jedan spe6ii#no ivanovski prizvuk. =na se pojavljuje ukupno *2 puta, od #ega D puta u evan7elju po <vanu, !) puta u <vanovim poslani6ama, te 3 puta u =tkrivenju. J sinopti#kimse evan7eljima ne pojavljuje #esto $u 5t puta, u 5k i Lk po 3 puta(.J pavlovim poslani6ama upotreljava se ukupno )D puta. >ije# je,

dakle, o izrazu koji je <vanu prili#no vaan, nešto manje Pavlu, dok gaostali 4H pis6i mnogo ne upotreljavaju.

Prema korijenu ta rije# ozna#ava ukras. 8o je izvorno zna#enjevidljivo u * Pet 3,3 $a od njega potje#e i naša rije# @kozmetikaA(.+vemir sa svojim harmoni#nim me7uodnosima, najveći je od svihukrasa, pa se tako i ta rije# po#ela upotreljavati u zna#enju svemiraopćenito. J <v *,* nalazimo je vjerojatno upravo u tom zna#enju,@svijet po njemu postaA.... 0ad se o 0ristu kae da je @svjetlostsvijetaA $,*! ",2(, ili pak da je došao ili da je poslan @u svijetA $3,*D

63




**,!D itd(, onda se najvjerjatnije tako7er misli na svemir općenito, premda se, naravno, ne moe isklju#iti ni mogućnost da se pritom

misli na ovaj naš svijet. Ha ljude je ova zemlja najvaniji,najpresudniji dio svemira, pa ne iznena7uje što se taj izraz po#eoupotrijeljavati za svijet u kojem ivimo. J takvom ga zna#enjunalazimo, naprimjerm u rije#ima: @J svijetu imate mukuA $*,33(.

=d ovog zna#enja proizlazi i sljedeće, tj. svijet kao većina ljudi, ili pak veći roj ljudi, kao kad su ono arizeji o#ajni rekli: @Eno, svijetode za njim?A $*!,*"(.... što se 0rista ti#e, svijet mu se općenito

protivio, oda6io ga je, i na kraju razapeo. Hato ne iznena7uje da seizrazom @svijetA ozna#ava i #ovje#anstvo u svom protivljenju 0ristu$**)-*2(.

5orris dalje nastavlja pojašnjavati da svijet u ovom zna#enju predstavlja

nešto što je neprijateljski nastrojeno prema 0ristu, te da takvo zna#enje

predstavlja jedan novum u odnosu na gr#ko korištenje i shvaćanje ovog pojma. Pa

tako, svijet mrzi 0rista i njegove sljedenike $*2: D:D(, ali Boje djelo spasenja

okrenuto je i nastavlja se u ovome svijetu $<v 3:* :! *:!" ):)!(.

Izazo( br34; <v *D:*2-* % <susov govor o @iti u svijetu, ali ne i odFpoput svijetaA






Izazo( br3 C: 0raljevstvo Boje je za ovaj svijet $<v *:3(

Hašto je tema 0B vana za odnos kršćana prema svijetu' Pa zato jer <sus

primarno govori o tome. ko on toliko govori o 0B, onda je to za nas vana tema.

Mto zna#i dolazak kraljevstva' 8o zna#i dolazak i uspostavu Boje vlasti u

svakome podru#ju ljudskoga ivota. Boga ne zanima samo naše sr6e, naša duša ili

naš grijeh, njega zanima #itavo stvorenje. 0ada je <sus stajao pred Pilatom rekao

je: moje kraljevstvo nije od ovoga svijeta $iv *:3(. 0+ kae @ne pripada ovome

6%




svijetuA. < stoga su neki doronajmerni kršćani zakljku#ili da 0B nema veze s

ovim svijetom. =no pripada podru#ju duše, duha, sr6a... itd. 4o zna#enje ovoga

teksta jest sljedeće: kral,evstvo ni,e od ovoga svi,eta ali ,e za ova, svi,et.

<ma li kraljevstvo veze s politikom, društvom, ekonomijom, zdrastvom,

društvenom pravednošću...itd' =vo je široka tema, ali da, ima??? <sus nije samo

opraštao grijehe i doti6ao ljudska sr6a i duh, nego je hranio gladne, uspostavljao

društvenu pravednost $sjetimo se Hakeja koji je io lopov pa kada se oratio,

vratio je i oeštetio one koje je pokrao( <sus je onavljao društvo % guav6i su

ili ljudi koji su zog svoje olesti morali napustiti svoje poslove, njive, ivotinje,

oitelji... ili su na margini društva. =zdravljajući ih, <sus ih ponovo #ini

vrijednim i normalnim #lanovima društva. Mto s ovime elim reći: dolazak Boje

vlasti, zna#i da Bog napada svako ono podru#je gdje sotona ima vlast. Hna#i li to

da Bog eli uspostaviti raj na zemlji sada i ovdje' 4e, ali Bog eli da ljudi iskuse

što je moguće više pravednosti i lagoslova svake vrste na ovome svijetu. Bog

eli da se zlo nadvlada dorime. < stoga kada se mi vjerni6i avimo samo pitanjem

grijeha i duše, a zanemarujemo #injeni6u da Bog zahvaća svaki vid ljudskog

postojanja ond zapravo ne razumijemo kraljevstvo. < treamo ga otkriti.

Iovoreći o odnosu kršćana prema svijetu, 0en /hant ustvr7uje sljedeće:

Ha mnoge kršćane svijet predstavlja prolem, jer ga neki s jedne strane @zloraeA,

a s druge strane, neki ga napuštaju.

G,orab,)en)e s(i)eta:

/hant str. *" % razni oli6i hedonizma?

Napu$tan)e s(i)eta;

/hant str. ! % izoliranje, odvojenje, krivnja zog uitka u hrani, piću ili prirodi

nemaju vremena ni elje za zaavom jer je to nešto @grešnoA sport je @ujA. J

tome povla#enju, oni nastoje ostvariri odnos s Bogom jer smatraju da takvo

odvajanje nekoga #ini svetim. 4o što je alternativa ovim dvjema pogrešnim

shvaćanjima' =na se zove odvojenje???

65




).2.. 4to znači odvo,en,e5

*)4e ujarmljujte se s nevjerni6ima. 8a što ima pravednost s ezakonjem' <li kakvo zajedništvo svjetlo s tamom' *20akvu slogu0rist s Belijarom' <li kakav dio vjernik s nevjernikom' *0akavsporazum hram Boji s idolima' Ger mi smo hram Boga ivoga, kaošto re#e Bog: Preivat ću u njima i hoditi me7u njima i it ću Bognjihov, a oni narod moj. *DHato izi7ite iz njihove sredine i odvojite se,govori Iospodin, i ništa ne#isto ne doti#ite i ja ću vas primiti. *< itću vam ota6 i vi ćete mi iti sinovi i kćeri, veli Iospodin +vemogući.$! 0or :*)-*(

=dvojenje nije izlaenje i separa6ija od svijeta, nego od odre7enih stvari, pojava,

ivotnih stilova i vrijednosti koje su loše u ovome svijetu:

a( Od(o)en)e od &ri)e.a % pravednost vs ezakonje: od svega što je

nepravedno, kršćani se treaju odvojiti.

( Od(o)en)e od tame: E ):*-2:! % što predstavlja tama'

6( Od(o)en)e od ,a6ne re,i&i)e % 0rist vs. Belijar

d( Od(o)en)e od za)edni$t(a s ne()erni/ima: ovo ne zna#i da ne smijemo

imati poslovne odnose s nevjerni6ima, već se ovdje govori o odvajanju pd

nevjerni#kih stavova, 6iljeva, elja i sustava vrijednosti.

e( Od(o)en)e od ido,a: materijalizam, moć, seks, navika,

ak4"+ak: ispravan stav prema svijetu podrazumijeva odvojenje, ali i uivanje u

njemu.

66




(K)*JA 6: Gov"ekov o-nos prema o<: akon i/i4imi4ost.

Često #ujemo da neki kršćani ive po Hakonu ili da smo mi kršćani

sloodni od Hakona. 4a koji Hakon se misli i što se uopće s ovime eli reći' 0ad

kaemo da neki ive po Hakonu, onda mislimo da su ti neki zapravo legalisti, svoj

odnos s Bogom temelje na onome što rade ili na rade za Boga, a izjava da smo mi

kršćani sloodni od Hakona je apsurd jer niti smo mi ikada ili pod Hakonom $kao

pogani(, niti smo sloodni od Hakona jer prema 4ovome zavjetu, mi vršimo

Hakon.

6H




J ovoj lek6iji ćemo stoga sagledati ilijski pogled na Hakon, kakva je veza

izme7u kršćana i Hakona, te što je to legalizam i kako izgleda legalisti#ki odnos s

Bogom.

i34i"ski po<4e- na akon

0oliko je meni poznato, u +H nigdje nemamo negativnu sliku Hakona na

na#in da je on odgovoran za @duhovnu smrtA, grijeh i sve što je povezano s time.

+H naprotiv na Hakon gleda kao na nešto @uzvišenoA: Ps **" Ps *": Lev *:2Pnz 3!:)2-)D <za 2*:)-D. Gednako tako, Hakon se trea promatrati u odnosu na

+avez i u toj shemi, Hakon9djela Hakona se ne vrše da i se postiglo spasenje,

nego vršenje Hakona slui da se osigura +avez. ;idovi su zog +aveza izarani i

@spašeniA, a Hakon im slui da osiguraju opstojnost +aveza9spasenja. ko

pogledamo +inajski slu#aj davanja Hakona, onda je vidljivo kako Bog s <zraelom

sklapa +avez na temelju Hakona. +klapanje +aveza je izraz Boje milosti $<zrael

se nije trudio da u7e u spasenje tako što je vršio Hakon(, a opstojnost +aveza ovisio Hakonu. ko je i Hakon postao sredstvo spasenja u kasnijoj idovskoj povijesti,

to zasigurno nikada nije ila Boja namjera.

1anas postoji dilema oko pravog zna#enja izraza @djela Hakona.A = tome

Silliam 1. Barri6k koji donosi pregled dvaju shvaćanja zakona u idovstvu

$klasi#no reormatorsko shvaćanje idovstva i shvaćanje koje je prisutno u 4ovoj

prespektivi o Pavlu $4PP(( kae sljedeće:

8Uo asi6 `uestions are at the heart o this issue: Shat does Paulmean RAthe Uorks o the laUT' nd, Uhat is the 48 eliever_srelationship to Athe Uorks o the laUT' 8raditionallR, the 6hur6h hasheld that Paul spoke negativelR o the Gudaizers_ use o the laU.8hroughout 6hur6h historR theologians have identiied the GudaizersUith a legalisti6 approa6h to salvation. 8hus, the phrase AUorks o thelaUT reers to those Uorks elieved to e ne6essarR or salvation.

6A <)e /eJ =erspe*tive an$ `Torks oL t)e aJP (?al 216 an$ @o"320+.Q <S: 162 (^all 2005+ 2HH-2I2

6A




66ording to the adherents o the 4PP, hoUever, the traditional vieUsma6ks o anti-+emitism and rele6ts a or6ed ecegesis that theR

elieve ecempliied the Sestern >eormation. +in6e a major thesis othe 4PP is that salvation in irst-6enturR Gudaism Uas not ased onUorks, 4PP proponents oten deine AUorks o the laUT as thoseUorks that mark the people o the 6ovenant, identiRing themethni6allR and so6iallR. +pe6ii6allR, those Uorks are 6ir6um6ision,+aath-keeping, and dietarR restri6tions. =viouslR, oth positions$traditional and 4PP( 6annot e 6orre6t. 8he tUo are diametri6allRopposed and 6ontain verR dierent theologi6al 6orollaries $!DD-D(.

Phil Gohnson" donosi pregled nove prespektive o Pavlu:

...regarding irst-6enturR Gudaism, the 4eU Perspe6tive on Paul 6laimsthat the Gudaism o Pauls daR Uas not reallR a religion o sel-righteousness Uhere salvation depended on human Uorks and humanmerit. +o Ueve misunderstood Paul e6ause Ue have misunderstoodUhat he Uas up against. 8he Pharisees Uerent legalists ater all, itturns out. But theR have een misunderstood R iased ecegetes Uhoerred e6ause theR superimposed ugustines 6onli6t Uith Pelagiusand Luthers 6onli6t Uith >oman /atholi6ism onto their reading oPauls 6onli6t Uith the Gudaizers.

<nstead, a66ording to the 4eU Perspe6tive, there Uas a strong

emphasis on divine gra6e in the Gudaism o Pauls time, and thePharisees Uere not reallR guiltR o tea6hing salvation R human merit.8his is the one asi6 point upon Uhi6h +anders, 1unn, and Sright areall in ull agreement. 8heR ase that 6laim primarilR on their studR oectraili6al raini6al sour6es, and theR treat the matter as i it Ueresettled in the Uorld o 4eU 8estament s6holarship‡even though itseems to me that there are still plentR o UeightR 4eU 8estaments6holars Uho Uould stronglR disagree Uith them. But thats thestarting point o their vieU: irst-6enturR Gudaism Uas not legalisti6ater all. or 6enturies, /hristians have simplR misunderstood Uhat thePharisees taught.

Po mojem nekom skromnom mišljenju, smatram da Hakon za ;idove nije nešto

negativno nego je vršenje Hakona jamstvo opstojnosti +aveza. ;idovi nisu vršili

Hakon da i @zasluiliA +avez $#itaj % spasenje(, nego su ušli u +avez s Bogom na

temelju izjave da će vršiti Hakon. < svaki onaj koji se rodio unutar idovskog

" 1eense o the =ld Perspe6tive on Paul Shat 1id +t. Paul >eallR +aR' $* GanuarR !)(.

6I




naroda, io je unutar tog izaranog naroda koji je već bio u savezu s Bogom. <

zašto onda Hakon' Hakon jam#i opstojnost +aveza. Hakon sam po sei $van

+aveza( nikada nije donosio opravdanje9spasenje. Hato sumnjam da su ;idovi

imali ideju kako se vršenjem Hakona mogu opravdati i #ini mi se da su

reormatori ipak krivo shvatili Pavlov govor o djelima i opravdanju po Hakonu,

jer su u#itali rimokatoli#ku praksu u novozavjetne tekstove o idovskoj vjeri.

Kršćani i akon

5i moda danas nemamo najjasnu sliku što zna#i Hakon i kakva je veza izme7u

kršćana i Hakona. + jedne strane, ponekad se isti#e da kršćani @nisu više pod

HakonomA što ostavlja dojam da kršćani nemaju nikakve veze s Hakonom,D a s

druge strane, Pavao kae u >im !,*3 da opravdanje dolazi po vršenju Hakona i

kršćani po 1uhu ispunjavaju pravedne zahtijeve Hakona $>im :)(. 8o je dosta

zunjujuće. < stoga je potreno razjasniti dvije stvari: a( odnos Hakona i +aveza i

( opravdanje po vjeri.

0ada se govori o Hakonu, onda se #esto govori samo o Hakonu ez da se uzima u

ozir kako Hakon ima smisla samo u kontekstu +aveza jer savez kojeg je Bog

sklopio s <zrael6ima, ima svoj temelj u +avezu. 0ada se mijenja savez, onda to

utje#e i na Hakon. Prema tome, primarni *ontrast nije izme7u 0rista i Hakona,

milosti i Hakona ili tome sli#no, nego izme7u d(a Sa(eza $+tarog i 4ovog(, a taj

novi savez dovodi do promjena u Hakonu. 4aime, uloga Hakona je ila osigurati

opstojnost i trajnost +aveza. ;idovi su vršili Hakon da i osta,i u +avezu s Bogom.

+ada je tu ulogu Hakona preuzeo 0rist jer je on jama6 oljeg +aveza $e D:!!(.

6 tome smislu krćani nisu vie -od 7akonom. =ni ne moraju vršiti sve propise

Hakona da i ostali u +avezu s Bogom jer tu ulogu Hakona sada posreduje 0rist.

5e7utim, daleko od toga da kršćani više nemaju ništa sa Hakonom.

H0 /pr. isti*anje antiteze "ilost-Zakon4 poslani*a ?alaani"a u"rlis"o zakonu 21I, @i" 615, it$.

H0




1ruga stvar u govoru o Hakonu jest uloga Hakona u opravdanju po vjeriD*.

Ger aš kao što je s jedne strane vršenje Hakona osiguravalo opstojnost Hakona,

tako je i vršenje Hakona imalo klju#nu ulogu u opravdanju pred Bogom. < opet, tu

ulogu Hakona sada zamjenjuje 0rist $o ovome ćemo više govoriti u narednim

lek6ijama(. 4o to i dalje ne zna#i da kršćani nemaju nikakve veze sa Hakonom jer

se u kršćanima po 1uhu ispunjava pravednost Hakona $>im :*)(, a uduće

opravdanje ovisi o vršenju Hakona $>im !:*3(.

Raspra(a na satu;

Hakon: nešto pozitivno ili negativno' Jloga djela9#injenja u odnosu s Bogom'

e<a4iam i 4e<a4isti+ki o-nos s o<om

Raspra(a na satu;

<dentii6iraj @zakonA u današnem kršćasntvu' <dentii6iraj @zakonA u vlastitom ivotu ili 6rkvi' 1a li si legalista $u

negativnom smislu te rije#i(' <dentii6iraj i navedi neka kriva korištenja9u#enja o milosti i zakonu? Jloga 1uha i Bilije u kršćanskog ivotu'

ao -omoć za ras-ravu donosim sl,edeće tekstove:

A,e*sandar Tra)*o(s*i ?#e&a,izam H4J u; Ga*on i i,ost: C;

Budu6i da se pojam 6esto koristi u 6rkvi na razli6ite na6ine, doro je da istraimoi odredimo njegovo pre6izno i ilijsko zna6enje da ne i ili zunjeni i zavedeni.Legalizam je jedno od najopasnijih krivovjerja koja se spominju u 4ovomHavjetu, a veoma je aktuelan i danas. Gedan od prolema s pojmom legalizam

H1 &loga Zakona e po$robnije biti obja#njenja u lek*iji o oprav$anjupo vjeri.

H1




jeste i taj što se on 6esto koristi na pogrešan na6in. Primjenjuje se na stvari kojenisu legalizam i koje su sastavne istine Evan7elja. 8ako se 6esto dešava da se

pojam legalizam koristi da i se njime optuivali i o6rnjivali teološki protivni6i,ali i napadale osnovne istine Evan7elja. Hato je neophodno da znamo šta je tolegalizam i šta legalizam nije. 8o moramo vidjeti na temelju Bilije analiziraju6isve vane podatke.

Mta je, dakle, legalizam u ilijskom ili teološkom smislu' 4a ovo pitanjemoemo doiti razli6ite odgovore. Fe6ina od njih nije istinita. 4pr. za neke jelegalizam striktno pridravanje Hakona. ko je ovo legalizam u ilijskomsmislu, onda legalizam nije negativna, nego pozitivna stvar. 0ada je Bog daoHakon svome narodu, elio je da se oni striktno pridravaju svega što jezapovijedio $npr. Gošua *:(. <sus nije io ništa lai jer je rekao da naša

pravednost mora iti ve6a od pravednosti knjievnika i arizeja. Goš je rekao dau6enike u6imo da vrše sve što je =n zapovijedio.

ko je striktno pridravanje Hakona negativno, odnosno ako je to legalizam, ondaslijedi da mi moramo paziti da se ne pridravamo Hakona striktno. ko Hakonkae C4e uijC, onda se moramo paziti da se ne pridravamo striktno. 1oro je da

ponekad uijemo kako ne i ili krivovjerni legalisti. ko Hakon kae C4e u6ini preljuaC, mi moramo paziti da se striktno ne pridravamo toga kako ne i ililegalisti. 8ream li nastaviti još narajati ili nam je esmislenost spomenutedeini6ije o6ita' +triktno pridravanje Hakona je nešto što je doro a ne loše$naravno, ako se ispravno shvati(.

4eki legalizmom smatraju kada krš6ane u6imo ilo kakvim zapovijedima. 1rugitvrde da je legalizam kada ih u6imo zapovijedima iz +tarog Havjeta, pa makar one

ile i 6isto moralne prirode, ali dozvoljavaju zapovijedi iz 4ovog Havjeta. 4eki suvrlo nejasni, pa ih je teško svrstati u jednu ili drugu kategoriju. 5e7utim, ništa odtoga nije legalizam $ili ar ne legalizam u negativnom smislu(.

EdUard isher je u sedamnaestom stolje6u po6eo upotreljavati pojam legalizamu teološkom smislu. =n je legalistom nazvao onoga koji koristi Hakon u svrhuopravdanja. 8o i jeste prava ili osnovna deini6ija legalizma. 8o je ona hereza

protiv koje se Pavao ori u >imljanima i Iala6anima. 1akle, legalista krivo

razumije ulogu Hakona i njegov motiv za vršenje Hakona je pogrešan. =simmotiva opravdanja postoje još neki krivi motivi za vršenje Hakona, a neki od njihsu ljudska slava i hvalisanje. arizeji su sve radili zato da ih ljudi vide, a neki suse ponosili pred Bogom i pred ljudima, a druge prezirali. 5e7utim, mi 6emo sezadrati na najvanijem oliku legalizma, a to je pokušaj spasenja po djelimaHakona.

Legalizam je, dakle, kriva upotrea Hakona, odnosno korištenje Hakona u svrhuopravdanja ili spasenja.

H2




.u/. Smit.3 i,ost mi)en)a s(e3

0ako je predivno doivjeti sloodu i radost u prisnom odnosu s Bogom?5e7utim, jako je tuno što mnogi pristupaju odnosu prema Bogu na legalisti#anna#in. 4jihova pravednost zasniva se na onome što oni #ine za Iospodina, a ne naonome što je on već u#inio za njih. Jvijek uza se dre razne popise zarana izapovijedi popise koji ih ovezuju na vjernost Bogu $str. 3(.

Čak i danas postoje razni ljudi koji propovijedaju legalizam. Pitat će vas, re6imo:†0ako si ti, rate, kršten' 8ko te je krstio' Mto su rekli prilikom krštenja'… 4ekiće #ak reći: †ko nisi kršten prema pravoj ormuli, tada nisi ispravno kršten. Gesili samo poškropljen ili uronjen'…

8ragi#no je što ova u#enja slue samo zato da nas otu7e od djela što ga je Bogizvršio u našim sr6ima po vjeri u <susa 0rista. 4ijedan ored, ilo da se radi okrštenju, pri#esti ili pranju nogu, ne moe nas u#initi pravednima. <zmirenje sBogom postiemo jedino po vjeri koja djeluje u ljuavi. =vo je klju# ka istinskojsnazi i miru u našem hodu s Bogom. 4ije ni #udo da je veliki apostol rekao:†<znena7en sam što ste se tako rzo okrenuli od istine ka nekom drugomevan7elju koje zapravo i nije pravo evan7elje?…

Pravo evan7elje jeste >adosna vijest. 8o je radosna vijest o Bojoj milosti ioproštenju grijeha kroz završeno djelo <susa 0rista. Faš odnos s Bogom ne temeljise na vašoj pravednosti, vašim djelima ili vršenju pravila, već na vašoj vjeri uBoju rtvu. ko vjerujete u Boje djelo, vaš odnos s Bogom po <susu 0ristu itće predivan i 6jelovit. +vi vaši grijesi iti će oprani, a krivnja zog prijestupa,neuspjeha ili stavova će nestati. =na više neće postojati jer ćete po vjeri u <susa0rista primiti opravdanje.

Pavao je spoznao kolika je ludost pristupati Bogu na temelju naših dorih djela.5ogao je vidjeti krajnji ishod takvog pristupa, jer je i sam krenuo s te polazneto#ke. †4e morate mi govoriti o Hakonu… - rekao i vam % †znam sve o njemu.Hnam sve o pravednosti koja dolazi od Hakona. Bio sam arizej. Bio sam potpuno

predan. Bio sam revniji od svoje raće. 4emojte mi prodavati te ore o Hakonuznam ja doro o #emu se tu radi. li hvala Bogu da me je osloodio od svega togakada sam mu pristupio vjerom u <susa 0rista?…

< mi smo u#inili isto. +toga, udući da ste upoznali evan7elje milosti, ne dopustiteda vas ljudi zunjuju ili vam nameću osjećaj krivnje, ili pak prodaju pri#e o

pravednosti po djelima. 4e isplati se. 4itko od nas ne eli da rije# anathema ude pridodana njegovom imenu $str. 2-D(.

4jegova poruka vrijedi za nas jednako kao što je vrijedila i u doa kada jenapisana. Često je upravo sama 6rkva ta koja će prva nametnuti legalisti#namjerila pravednosti vjerni6ima. =va pravila i propisi su oi#no doro prihvaćeniunutar 6rkve, jer nam deiniranje zakonskih ograni#enja prua odre’enu sigurnost.

H3




+ekte ljudima daju veliki stupanj osonog usmjerenja i †sigurnosti…, koja potje#eiz slijepe poslušnosti autoritetu.

li oni koji se prepuštaju ovakvim striktnim reimima #ine to po 6ijenu svojevlastite sloode. =ni ne vide da zajedno s osjećajem sigurnosti dolazi i oštra osudau slu#aju odstupanja od mjerila organiza6ije. 5nogi koji su postali rooviovakvim organiza6ijama svjedo#e da im je napustiti grupu zna#ilo isto što inapustiti Boga. Jkoliko oraćenik po#ne dovoditi u pitanje aktivnosti grupe ili

pak eli promijeniti grupu, re#eno mu je da postoji opasnost da završi u paklu.=ve podle tvrdnje i taktike kojima se vrši pritisak na ljude su oiljejaorganiza6ija koje dovode svoje pristali6e u jaram ropstva $str. 2"(.

Ton2 #ane3 >L.at=s So Dan&erous About 0ra/e9? L.ite%ie,d Brie%in&: GulR !*$Fol. 4o.)(

KoJ *an one talk about gra*e being $angerousE 9s `a"azinggra*eP not at t)e )eart oL t)e R)ristian Lait)E RertainlN, but t)eR)ristian Lait) is about "ore t)an just gra*e. !nN one belieLpus)e$ to an eOtre"e be*o"es $angerous. Tit) R)ristian$o*trine J)at *ounts is not just )ol$ing t)e rig)t belieLs but)ol$ing t)e" in t)e rig)t balan*e. KalL trut)s bloJn up intoJ)ole trut)s *an be*o"e untrut)s. :esus Jas ?o$ but )e Jasalso LullN )u"an, a "an. ;it)er trut) pro*lai"e$ to t)e eO*lusionoL t)e ot)er be*o"es an error. !gain, Je nee$ to )ol$ toget)ert)e sovereigntN oL ?o$ an$ )u"an responsibilitN an$ *)oi*e. <otake one oL t)ese onlN an$ to $enN t)e ot)er is to go astraN....

=aul tea*)es justi*ation bN Lait) alone, t)at Je are a**epte$ bN?o$ not on t)e groun$ oL our goo$ Jorks or "erits but solelN ont)e basis oL R)ristPs $eat) Lor us on t)e *ross. `<)e Loulest sinnerJ)o trulN believes, <)at "o"ent Lro" :esus a par$on re*eives.PKere again is t)e *o"Lorting "essage oL gra*e. But t)e sa"e=aul also tea*)es, as $o ot)er /eJ <esta"ent Jriters, t)at Je

are to be ju$ge$ bN our Jorks. `^or Je "ust all appear beLore t)e ju$ge"ent seat oL R)rist, t)at ea*) one "aN re*eive J)at is $ueto )i" Lor t)e t)ings $one J)ile in t)e bo$N, J)et)er goo$ orba$P (99 Ror. 510+. Ke Jarns t)e Rorint)ian R)ristians t)at t)osein$ulging in a varietN oL a*tivities, su*) as a$ulterN, t)eLt or$runkenness, Jill not in)erit t)e king$o" oL ?o$ (9 Ror. 6IL.+.

<)e "essage oL Lree a**eptan*e $oes not rule out t)e nee$ Lorobe$ien*e....

H%




<t is important to maintain this tension in the overall thrust o a prea6hing ministrR.=ne o mR students on6e told me that at 6hur6h he ecpe6ts to hear the asi6

message: ‹fou_re =0. Iod has a66epted Rou in /hrist_. 8hat is 6ertainlR animportant part o the Iospel and in a Uestern Uorld that is osessed Uith the needor sel-esteem it is the onlR message heard in manR 6hur6hes. But there is ane`ual need or another message: ‹fou_re not =0. four lie alls short o Uhat isecpe6ted o a /hristian. 1on_t just relac and enjoR justii6ation ut repent and geton Uith san6tii6ation._ <ndeed, Uithout this se6ond message the irst 6eases to ethe ili6al do6trine o justii6ation R aith and e6omes instead a se6ularmessage o sel-esteem. s Luther pointed out, i Ue take aUaR the laU Ue losethe Iospel as Uell.



















H5




















(K)*JA %: Gov"ekov o-nos prema se3i 7 4"3i samo<a

se3e

6vodno -itan,e: da negdje postoji kopija vas, iste li voljeli provesti ivot s tomosoom, udući da se tako doro poznajete'

Budući da #ovjek posjeduje sposonost re%,e*si)e #ime se razlikuje od ivotinja,

on je i sposoan razmišljati o svojem vlastitom postojanju, a samim time i

identitetu. 4aš identitet izgra7uje se na našem poimanju samoga see kroz

H6




me7uljudske odnose. 5entalne olesti su u stalnome porastu, a jedan dio tih

olesti proizlazi iz pogrešnog poimanja samoga see. 8ako7er, pogrešna slika o

samome sei moe uzrokovati proleme u me7uljudskim odnosima kao i

zdravstvene proleme. Hanimljiv osvrt $ !ri* !ri*sonMs Identit2 risis T.eor2C

http:99UUU.Routue.6om9Uat6h'vNF)D`aus)“(. <ako je kršćanstvo

ogo6entri#no, ono nipošto nije @Uorm theologR:A

Se,%<!steem and Se,%<on%iden/e; S.eddin& ?LormJ T.eo,o&25

Beore < e6ame a orn-again /hristian at * Rears old, mR prolem at that time

Uas that < didn_t have enough Asel-esteemT and Asel-6oniden6e.T < didn_t elieve in mRsel enough, and < didn_t trR hard enough to elieve in mRsel $Uhi6hto e honest, < didn_t e6ause < Uas an angstR, grungR teenager Uho thought it Uas6ool to revel in mR depression and sui6idal ent(.

Enter in orn-again %undamenta,ist /hristianitR.

undamentalist /hristianitR saRs that one must not elieve in sel and onlR inGesus /hrist. undamentalist /hristianitR has no room or sel-esteem, re`uiring a

eliever to pla6e his or her trust solelR in Gesus /hrist.

8hen < entered Protestantism and en6ountered a soter version o the same thing:So,o .risto? $8his reallR reers to a theologi6al elie o salvation, ut this is the

pres6ription o manR orthodoc /hristians Uhen it 6omes to prolems Uith sel-esteem.(

or a long time then, < elieved sel-esteem and sel-6oniden6e Uere Urong. <es6heUed these things e6ause mR sole Uorth should e ound in Iod and not inmRsel. < engaged in AUormT theologR: O.: I=m su/. an a1%u,: terrib,e sinner3

T.ere is no ri&.teousness in me3 A,, ri&.teousness is %ound in 0od: and I=m poor:

H2)ttppsN*)ologN.about.*o"o$t)eoriesoLpersonalitNai$entitN*risis.)t"

H3 )ttpt)isjourneNis"NoJn.Jor$press.*o"20110%2HselL-estee"-an$-selL-*on$en*e-s)e$$ing-Jor"-t)eologN =oste$ 2H.0%.2011.

HH

http://www.youtube.com/watch?v=V47q6auFs4Q

http://psychology.about.com/od/theoriesofpersonality/a/identitycrisis.htm


http://thisjourneyismyown.wordpress.com/2011/04/27/self-esteem-and-self-confidence-shedding-worm-theology/




http://www.youtube.com/watch?v=V47q6auFs4Q






pat.eti/: piti%u, sou,3 I su/* at ,i%e and I=m so ,u/*2 0od sa(ed me be/ause I=mtota,,2 1ort.,ess ot.er1ise3

Beginning last Ueek, < started reading Gillian 5i6haels_s ook, Un,imited; o1 to #i(e an !/eptiona, #i%e, and started seriouslR thinking, a2be it=s time %or me to1a,* a1a2 %rom .ristianit2 be/ause I ,i*e 1.at 8i,,ian=s sa2in& about re/,aimin&and re/apturin& m2 ,i%e3 I 8ant to .a(e se,%<esteem3 I 8ant to .a(e se,%</on%iden/e3 I 1ant to stop obsessin& and %ee,in& ,i*e a poor: pat.eti/ ,itt,e s.it a,,t.e time3

But as < got urther and urther into Gillian_s ook, < realized that a lot $not all( o

Uhat she saRs a6tuallR lines up Uith s6ripture. $er 6hapter on orgiveness and66epting >esponsiilitR Uas so solid, it leU me aUaR.( nd < realized that sel-esteem and sel-6oniden6e do 4=8 need to 6ontradi6t /hristianitR and Iod_sUord. oU'

<n 5ark *!, a s6rie 6omes up to Gesus to test him. 8he s6rie asks, AShat is thegreatest 6ommandment'T

Gesus ansUered, A8he most important is, ‹ear, = <srael: 8he Lord our Iod, theLord is one. nd Rou shall love the Lord Rour Iod Uith all Rour heart and Uith all

Rour soul and Uith all Rour mind and Uith all Rour strength._ 8he se6ond is this:‹o s9a44 4ove Ior nei<93or as Iorse48 ._ 8here is no other 6ommandmentgreater than these.T ‡5ark *!:!"-3*

+o Gesus laRs it doUn: Ue are to love Iod Uith everRthing Ue have irst. 8hen Ueare to love our neighor as ourselves.

@9e assmption is e a4rea-I 4ove an- esteem orse4ves. < Ue do not, hoU areUe ale to love and esteem others etter than ourselves $Philippians !:3(' +o onemust ta6kle the 6hallenge o learning to love and esteem onesel irst eore eingale to trulR love and esteem others etter. /onsistentlR treating others etter thanRou treat Roursel leads to an erosion o sel-love and a path to possile6odependen6R and people-pleasing $needing the approval o others(.

n ecample: think o the mom Uho sa6rii6es hersel on the altar o her 6hildren.8his mother is 6onstantlR shuttling her kids to so66er pra6ti6e, gRmnasti6s, allet6lass, and BoR +6outs ut never takes anR time or hersel, investing her lie in her 6hildren at great detriment to her health. +he Uill likelR e one stressed out and

HA




unhappR mommR. +he maR have high lood pressure, eel dizzR, and tired all thetime. fet think o the other mom Uho shuttles her three kids to the eca6t same

a6tivities $still investing immenselR in her kids( ut on6e a month, goes to a spa torelac and get pampered. 8hree times a Ueek, she jogs outdoors or ! minutessimplR to 6lear her head. 5aRe she_ll even join a i-monthlR knitting group soshe 6an engage in her oUn hoies so she is invested in hersel enough so that she6an take 6are o her 6hildren. 8he latter mom is likelR to e in an overall healthier

position $mentallR and phRsi6allR( than the ormer.

person Uho invests in hersel irst is etter ale to love and serve those aroundher. < do a etter jo helping people on D hours o sleep than < do ) hours.

ll this talk o sel-love is proalR making some /hristians tUit6hR. <t soundsodd and neU age-R. But rememer, Gesus assumed that Ue Uould alreadR loveourselves and rom that, 6ommands us to love our neighor. s /hristians, i Uedon_t love ourselves, Ue are sinning .

fes, that_s right < 6alled sel-loathing and sel-hate sin. 8here is nothing good init it is high time or /hristians to shed AUormT theologR, put the a6ts ounrighteousness and sin in its pla6e, and learn to love themselves.

1. )9ristians -o not 9ave se48Lesteem se48L4ove or se48L!on8i-en!e at t9eeMpense o8 esteemin< 4ovin< an- 3ein< !on8i-ent in Ho-.

+6ripture is /LE> that Iod 6omes irst in everRthing. Se are to love Iod anddevote ourselves to is servi6e in all areas: mentallR $mind(, phRsi6allR $odR(,and spirituallR $soul(.

5entallR: 5editating on s6ripture and praRing. 1is6ussing things o Iod Uithothers.PhRsi6allR: Being involved in some kind o ministrR or Iod_s glorR.+pirituallR: 8he spiritual 6omponent $our soul led R the olR +pirit( is Uhatdrives the other tUo.

!. Se48Lesteem se48L4ove an- se48L!on8i-en!e -o not mean 3ein< arro<ant!on!eite- or 9a<9tI.

/hristians should not think that theR do things alone or must take matters intotheir oUn hands. $8hink o 5oses_ mistake in 4umers !:*-*3 Uhen he stru6k

HI

http://www.biblegateway.com/passage/?search=numbers%2020:10-13&version=ESV

http://www.biblegateway.com/passage/?search=numbers%2020:10-13&version=ESV




the ro6k or the <sraelites.( /hristians glorR in Iod and Uhat e has alloUed themto do. 8heR revel in Iod_s Uisdom irst eore pro6eeding Uith a task.

3. Se48Lesteem se48L4ove an- se48L!on8i-en!e is roote- in re!o<niin< t9at aperson is FverI <oo-N an- F8ear844I an- on-er844I ma-e.N

<n Ienesis *:3*, Iod looks over everRthing that e_s 6reated and de6lares it allAverR good.T 8hat in6ludes people $In. *:!D(. 8he author in Psalm *3" eholdsthe Uonders and the Uorks o Iod and 6onidentlR states in verse *) that e

praises the Lord or eing AearullR and UonderullR made.T 8his is a 6oniden6eand esteem o the sel that is rooted in a 6oniden6e and esteem o Iod.

$. @9e pat9 to se48Lesteem means takin< responsi3i4itI 8or Ior t9o<9ts an-a!tions.

rom Gillian 5i6haels_s ook, Un,imited :

A>esponsiilitR isn_t aout lame. 8aking responsiilitR is aout empoUerment,a6knoUledging Rour 6apailitR to 6hange things, and moving on rom Rour 6urrentsituation to something etter.

fou maR e thinking, But ,i%e .as dea,t me a bad .and3 It=s rea,,2 not m2 %au,t t.at m2 ,i%e su/*s3 <_m not saRing taking responsiilitR means 6ontrolling a,, the thingslie throUs at Rou‡none o us 6an do that. nd there are times Uhen Ue arevi6timized.

8here 6omes a time in adulthood, hoUever, Uhen Rou need to take responsiilitRor hoU Rou alloU these tragedies to ae6t Rou and or hoU theR orm Rou. fou6an 6ontrol Rour rea/tions to lie_s less-than-pere6t moments to ae6t an out6omethat is avorale to Rou.T $p. (

>ememer Uhat happened in the garden ater the all in Ienesis 3' Blame-shiting. <t had no pla6e in the garden and it has no pla6e in our lives.

5. i4-in< se48Lesteem se48L!on8i-en!e an- se48L4ove means 3anis9in<ne<ative t9o<9ts a3ot t9e se48 it9 positive ones.

< knoU this is 6li6h” $one o mR 6omplains aout Gillian_s ook ut it_s somethingshe seems to revel in( ut /hristians Uho struggle Uith la6k o esteem must egin

A0




avoring positive thoughts over negative ones. Gillian_s ook addresses this in/hapter A+top +elling foursel +hort.T

<_ve alUaRs roUned at positive airmations in the past as kookR or stupid. 4oU,<_m realizing hoU 6ru6ial it is to mR outlook on lie, and in turn, the UaR < serveIod. 5R rain is esotted Uith thoughts o:

Pou=re a ,oser3Pou=re 1ort.,ess3

"eop,e 1ou,d be better o%% 1it.out 2ou3T.ere is no ri&.teousness in 2ou: no: not one3

Shen < hear a negative thought in mR head, < saR something positive a6k ,@,D. +o here_s Uhat_s happened in mR head or the past tUo daRs:

5ind: Pou=re a ,oser . =ut Loud: * am verI <oo- an- 8ear844I an- on-er84ma-e 3I Ho-.5ind: Pou=re 1ort.,ess3 =ut Loud: * 9ave va4e 3e!ase *Om !reate- in t9eima<e o8 Ho-.5ind: "eop,e 1ou,d be better o%% 1it.out 2ou3 =ut Loud: Ho- !reate- me 8or aprpose an- mI "o3 is 3e a -i4i<ent orker 8or Pim an- 8or ot9ers 9i4e *Om

9ere.5ind: T.ere is no ri&.teousness in 2ou: no: not one3 =ut Loud: @9ro<9 )9rist* am ri<9teos a!!epte- 4ove- an- e4!ome-.

< have more thoughts on the issue o sel-esteem and sel-6oniden6e rom a/hristian perspe6tive, ut this post is meant to anish the idea that loving one_ssel is sinul and Urong. <_m si6k and tired o eing miserale and hating Uho <am and looking orUard to ridging the gap o developing sel-esteem in guidan6eo Iod_s Uord.

KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKK

Boja zapovijed @ljui linjega kao samoga seeA o#ito podrazumijeva kako je

za ljuiti linjega potreno prije ljuiti see. Jkoliko osoa ne ljui see na

ispravan i prikladan na#in, ona će teško iti u stanju ljuiti druge jer će joj druge

osoe moda iti prijetnja, iti će ljuomorna na njih, zavidna, razo#arana... itd.

S4ika o samome se3i

A1




V)e6ba br3 4; navedi neke svoje dore i negativne osoine'

V)e6ba br3 C: kako ti doivljavaš samoga see' =piši svoj vlastiti identitet.

V)e6ba br3 5; navedi dore i loše osoine nekog studenta iz razreda ukoliko ga

doro poznaš $naravno da će dore osoine prevagnuti jer se ipak ne poznajete

toliko doro(.

7atvoreni krug: da bi 'o()e* imao zdra(e odnose: treba imati zdra(u

unutra$n)ost- da bi imao zdra(u unutra$n)ost: za to su mu potrebni odnosi s

dru&im ,)udima )er sam po sebi Hbez dru&i. ,)udi osoba ne mo6e iz&raditi (,astitiidentitet3

5i smo ono što jesmo zog utje6aja hormona, genetike i naše okoline.

4aša prvotna oitelj postavlja model za naš ivot i u velikoj mjeri nas olikuje

$npr. za razvoj empatije klju#ne su prve tri godine ivota kod djeteta tjelesni dodir

kod dje6e je izuzetno vaan za razvoj mozga kod dje6e jer se mozak razvija kao

rezultat odnosa, dodira, veralne i neveralne komunika6ije(. =no što smo postali

u oitelji to nosimo kroz ivot, to nam je poznato i od toga se teško odvajamo.Hato se u ljudskom ivotu ponavljaju neki oras6i ponašanja $loši(, a odvajanje od

tih poznatih oraza6a ponašanja dovodi nas do krize i osoa ne moe samo tako

sama od see odlu#iti da više ne ude takva.

=vo se naizgled moe #initi kao zatvoreni krug iz kojeg nema izlaza $jer

za izgradnju identiteta, nuni su dori odnosi te ukoliko ih nema, osoa ne moe

izgraditi vlastiti identitet na kvalitetan i zdrav na#in(, no unato# tome kršćanska

teologija smatra kako Boja interven6ija u ne#ijem ivotu moe poništiti stare loše

slike koja osoa ima o sei i zamijeniti ih s Bojim stavom kojeg ima prema

nama.

svrt na po<4av4"e E"3iti se3eF

0en /hant u ). Poglavlju govori o toemi @ljuiti seeA i ovdje elim

prokomentirati nek enjegove izjave i stavove. Prije svega, autor zapo#inje ovu

A2




temu s idejom da osoa mora iti laga $epieikeia( prema sei % ne smije se

prezirati i mislitzi nisko o sei, ali se ne smije niti uznositi i misliti o sei

@previsoko.A 8rea se drati @pristojnoA. < dok u ovoj izjavi ne vidim prolem, u

ostalim izjavama koje slijede nakon toga, ima dosta toga prolemati#nog prema

mojem mišljenju.

@ Nisi bo,)i ne&o $to )esi- nisi &ori ne&o $to )esi- u o(ome si trenut*u )ednosta(no

ona*a( *a*a( )esi- a ono $to )esi u potpunosti )e Bo6)i dar A $str. 22(. Mto ovo

zna#i' Jlaze li u ovu izjavu olesti, izi#ke mane' =vo je upravo onaj svjetonazor

protiv kojeg govori BoRd.

@ Danas si ona*a( *a*(o&a te )e Bo& st(orio i,i $to ti )e dopustio da postane$: i ti

treba$ sa zado(o,)st(om pri.(atiti sebeA $str. 22(. Pa ovo je strašna izjava??? Prema

ovom svjetonazoru koji izija iz autorovih izjava, ispada da Bog sve ima u

savršenoj kontroli svaki doga7aj doar ili loš izravno se pripisuje Bogu sve što

mi jesmo jesmo zato jer je Bog to tako u#inio. <ma li ovdje mjesta za ljudsku

odgovornosti ili je sve atalisti#ki odredio Bog' <ako autor pozitivno naglašava

potreu da se veselimo onome što jesmo @danasA i tako naglašava vanost

ivljenja ivota koji je usmjeren na sadašnjost $a ne da stalno ivimo u prošlosti ili

sanjarski maštamo o udućnosti(, autor dodatno kvari i ovo maloga što doro

govori izjavom da se treamo jednako veseliti svojim jakostima kao i slaostima

$str. 2(.

utor deinira slaosti kao sklonosti i osjetljivosti na odre7ene vrste

grijeha kao negativne 6rte osonosti i kao pozitivne no neumjerene 6rte

osonosti. <sti#e se povezanost naših snaga i slaosti do te mjere da se kae kako

naše slaosti ne mogu iti iskorijenjene jer su one @dio 6jelokupne osoe koju je

Bog stvorioA njihovo uklanjanje i nam naštetilo jer tada više ne ismo ili

onakva osoa kakvo je Bog htio da udemo i te slaosti su druga strana

izvanredne snage. <skreno, ne razumijem u potpunosti ono što autor ovdje govori

$da li je to zog prijevoda s engl na hrv pa se izguio moda izvorni smisao

A3




autorovih rije#i'(, jer mi ovo ispada kao neka vrsta ilozoije. 5eni je logi#nije

reći da je 6ilj jakosti da deinira slaost i okrene ju nas voju stranu. <sto tako, naša

jakost moe postati naša najveća slaost $npr. ne#ija intelegen6ija moe postati

uzrokom pada ako se osoa zog nje uzoholi(, a #injeni6a je da Bog moe moda

olje upotrijeiti nekoga upravo poradi njegove slaosti.tako7er, zog odre7enih

slaosti, osoe razvijaju neke druge karakterne osoine $npr. osoa koja mu6a

moe zog svoje govorne mane razviti olje sposonost slušanja i razumijevanja

drugih ljudi(. = ovome autor govori na str. * druga polovi6a strani6e.

"3iti samo<a se3e

=vdje donosim neke ilijske retke koji nam govore o ispravnom odnosu prema

sei, iz #ega proizlazi i ispravan odnos prema drugima. Jistinu je potreno, ali i

teško kao kršćanin iti normalan i realan glede see $niti se pre6jenjivati niti

pod6jenjivati, iti emapti#an i suosjećajan prema drugima(.

>im *!:3- % iti realan prema sei i svojim darovima, sluama i pozivu.

! 0or *:*!-* % ne se uspore7ivati i mjeriti s drugima

5k ":32 5t !:! % nije ništa pogrešno htjeti iti najveći i prvi, ali su

kvaliika6ije za to mjesto olne...

* 0or *2:"-* % uloga milosti Boj u našoj uspješnosti, rezultatima i ostvarenjima.

Ial :*-2 % pomaganje drugome uz svjesnost svojih vlastitih slaosti9 ne

uspore7uj se s drugime9 svatko je odgovoran za see?

>im *!:*2 % sposonost suosjećanja i empatije vs davanja odgovora na svako

pitanje i @popovanjaA

A%




! 0or *3:-" % sposonost radovanja drugima

* +ol 3: % isto: sposonost radovanja drugima

1=180: prolem stavljanja #ovjeka u središte kršćanstva: kršćanstvo je

prošlo put od Uorm theologR $teologije 6rva( i totalne trans6eden6ije Boga do toga

da je #ovjek stavljen u središte svega, a Bog postaje @jedan od nasA $pjesma:

@Shat i Iod Uas one o usA % Goan =sorne(.

A5




A6




AH




AA

Download - Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija

Top Related