Download - Radovan Ognjanović • Jovan Mirković • Marija Keković FIZIKA 7 - Fizika 7.pdf · 6 Fizika za 7. razred osnovne škole. Priručnik za nastavnike 7 I. UVOD Najvažnija obaveza

Radovan Ognjanović • Jovan Mirković • Marija Keković

FIZIKAza sedmi razred osnovne škole

priručnik za nastavnike

7

Zavod za udžbenike i nastavna sredstvaPODGORICA

2017.

2 Fizika za 7. razred osnovne škole

Izdavač Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica

Za izdavača Pavle Goranović, direktor

Glavni urednik Radule Novović

Odgovorni urednik Odgovorni urednik Odgovorni urednik Lazo Leković

Urednica izdanja Ana Lj. Bojović

Stručna konsultantkinja dr Nataša Raičević

Recenzenti dr Predrag Miranović dr Ivana Pićurić Goran Babović

Nađa LuteršekNada Maraš

Lektura Dragan Batrićević

Korektura Jasmina Radunović

Ilustracije Kristina Petrov

Tehnički urednik Rajko Radulović

Prelom Aleksandar Petrov

Dizajn Slađana Bajić-Bogdanović

Štampa XXXXXX XXXXXXX

Tiraž XXXX

CIP – Каталогизација у публикацијиНационална библиотека Црне Горе, Цетиње

ISBN: 978–86–303–xxxx–xCOBISS.CG-ID xxxxxxxx

Radovan Ognjanović • dr Jovan Mirković • Marija Keković

FIZIKApriručnik za nastavnike za sedmi razred osnovne škole

Izdavač Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica

Za izdavača Pavle Goranović

Glavni urednik Radule Novović

Urednica izdanja Ana Lj. Bojović

Stručna konsultantkinja dr Nataša Raičević

Recenzenti dr Predrag Miranović dr Ivana Pićurić Goran Babović

Lektura Dragan Batrićević

Korektura Jasmina Radunović

Ilustracije Kristina Petrov

Tehnički urednik Rajko Radulović

Prelom Aleksandar Petrov

Dizajn Slađana Bajić-Bogdanović

Tiraž XXXX

Priručnik za nastavnike 3

Sadržaj

I. UVOD .......................................................................................................................................7

II. SCENARIO ZA ČAS .............................................................................................................9

III. ČASOVI FIZIKE U VII RAZREDU ................................................................................ 11Obrazovno-vaspitni ishod 7.1 (Uvod u fiziku) ........................................................................ 11 Čas1:Fizika–naukaoprirodi .............................................................................................. 11 Čas2.Naučnimetod ..............................................................................................................13

Obrazovno-vaspitni ishod 7.2 (Mjerenje fizičke veličine) .....................................................16 Čas3.Fizičkeveličineinjihovomjerenje .............................................................................16 Čas4.Mjerenjevremenaidužine.Računskeoperacijesfizičkimveličinama .....................18 Čas5.Fizičkeveličine,mjerenjevremenaidužine

iračunskeoperacijesfizičkimveličinama .................................................................21 Čas6.Mjerniinstrumentiigreškamjerenja ..........................................................................22 Čas7.LV-1:Određivanjevrijednostipodjeljkaskalemjernoginstrumenta .................................25 Čas8.Osnovnejediniceiprefiksi.Određivanjepovršine .....................................................26 Čas9.Provjeravanje.Test1 ...................................................................................................28 Čas10.LV-2:Mjerenjedimenzijamalihtijelapomoćulenjirasmilimetarskompodjelom .31

Obrazovno-vaspitni ishod 7.3 (Ravnomjerno i neravnomjerno kretanje) ..........................32 Čas11.Mehaničkokretanje ...................................................................................................32 Čas12.Ravnomjernokretanje ...............................................................................................34 Čas13.Brzinaravnomjernogkretanja ...................................................................................39 Čas14.Putivrijemeravnomjernogkretanja .........................................................................40 Čas15.Neravnomjernokretanje ............................................................................................42 Čas16.Provjeravanje.Test2 .................................................................................................44 Čas17.LV-3:Određivanjebrzinekretanjatijela ...................................................................47

Obrazovno-vaspitni ishod 7.4 (Interakcije tijela) ..................................................................49 Čas18.Sila .............................................................................................................................49 Čas19.Gravitaciona,električnaimagnetnasila ...................................................................53 Čas20.Silatežeitežinatijela ...............................................................................................55 Čas21.Silaelastičnosti ..........................................................................................................58

Obrazovno-vaspitni ishod 7.5 (Struktura supstancije)..........................................................61 Čas22.Atomiimolekuli .......................................................................................................61 Čas23.Kretanjemolekula .....................................................................................................62 Čas24.Tristanjasupstancije.Interakcijamolekula ...............................................................63 Čas25.Provjeravanje.Test3 .................................................................................................64


Obrazovno-vaspitni ishod 7.6 (Masa i gustina) ......................................................................67 Čas26.Zakoninercije.Masatijela ........................................................................................67 Čas27.Mjerenjemaseizapremine .......................................................................................70 Čas28.LV-4:Mjerenjezapreminetečnogičvrstogtijela .....................................................74 Čas29.Gustinasupstancije ....................................................................................................75 Čas30.Provjeravanje.Test4 .................................................................................................77 Čas31.LV-5:Određivanjegustinehomogenoggeometrijskinepravilnogtijela ...................80

RJEŠENJA ................................................................................................................................81 1.Rezulatitestova ..................................................................................................................81 2.Rješenjaukrštenica .............................................................................................................81

IV. PRIPREMA UČENIČKIh PROjEKAtA U NAStAVI FIZIKE U OSNOVNOj šKOlI ........................................................................................................82 Aktivnostinastavnikauučeničkomprojektu .........................................................................82 Aktivnostiučenikauučeničkomprojektu ..............................................................................83 Primjeručeničkogprojekta(Padaju li brže teža ili lakša tijela?) .........................................85

V. IKt U NAStAVI FIZIKE ....................................................................................................87


PREDGOVOR

Poštovane koleginice i kolege,

MetodičkipriručnikpredstavljadiokompletaFizikazasedmirazredosnovneškolekojičinejošudžbenikizbirkazadataka.Koncipiranjetakodanudimogućnostirealizacijenastavnogpro-gramaiprimjenusavremenihinteraktivnihpristupanastavi/učenju.

Podrazumijevasedaćenastavnik/nastavnica1odponuđenogmaterijalaiskoristitionoštosma-tradamu/jojjepotrebno,adaćeprilikomkonstruisanjascenarijačasaunijetiisvojpristupipo-stupke,kojimaizražavaodnospremasadržajimakojećeusvojitiučenici/učenice2ididaktičko-me-todičkupripremljenostiosposobljenost.

Priručnikjepodijeljennapetcjelina: I. Uvod II.Scenariozačas III.ČasovifizikeuVIIrazredu IV.Pripremaučeničkihprojekata V.IKTunastavifizike.

Uprvedvijecjelinepriručnikaobrazlažusepotrebeipostupciprelaskastradicionalnenaak-tivnunastavu/učenje,kaoipisanjescenarijazačas.

Utrećem,najobimnijemdijelu,ponuđenisusegmentičasauvidumalihdidaktičkihcjelinakojenastavnikmožeiskoristitiprilikomosmišljavanjascenarija.Uistompoglavljudatesuistruč-nenapomeneoznačenebijelomkružnicomucrnomkvadratiću(◙).

Učetvrtomdijeludajuseuputstvazarealizacijuučeničkogprojektaijedanprimjerprojektaunastavifizike.

Nakraju,petidioPriručnikajenamijenjenprimjeniIKTunastavifizike.Smatramodavažandioučenja/nastavefizikepredstavljajudemonstracionieksperimenti,zato

smoiponudiliprimjere„živih“eksperimenata,kojiseodvijajupredočimaučenika/učenicaili–jošbolje–uznjihovoučešće.Međutim,realnostsavremenogdobatakvajedaukabinetufizikeobič-nonemasvepotrebneopreme.Sdrugestrane,računarskaivideo-opremajepovoljnazaedukacijuidostupnazaškole.Međutim,akopostojiinajmanjamogućnostdaseizvedeeksperiment,takvuprilikutrebaiskoristiti.

Navedenisuiprimjeritestovakojenastavnikmožeiskoristitiili,sličnonjima,sâmsastavitisvojetestovezaprovjeruznanja.Timejeponuđenjedanoblikevaluacijeobrazovnihpostignućaučenika.Nasličannačinmoguseiskoristitiiponuđeneukrštenice.

Moralinastavnikvjernoreprodukovatisegmentečasaopisaneupriručniku?Odgovorje–ne!Nadamosedaćepriručnikbitioslonacizaiskusnenastavnikeizanastavnikepočetnikekojigamogukoristitikaomaterijalukojemmogupronaćineštozanimljivoikorisnozaosmišljavanjesopstvenekonstrukcijescenarijačasa.

Želimovampunouspjehauradu!

Autori

1 Primijetićetedajetekstpriručnikavećinomnapisanujednomrodu.Namjeranamjebiladapostignemojednostavnost,preciznostijasnoću.Podrazumijevase,dakle,dasesvenapisanoodnosinaobaroda.Udaljemtekstu:nastavnik,nastavnici.

2 Udaljemtekstu:učenik,učenici.


I. UVOD

Najvažnija obaveza nastavnika fizike jeste da se trudi da se u nastavi savladaju fizički koncepti kako bi se stekao pojmovni okvir na kojem se zasnivaju druge nauke. Prioritet je da se konceptima dâ prednost nad računanjem.

ViktorVajskopf,dobitnikNobelovenagradezafiziku

Istraživanjaunastavi/učenjufizikeuprotekledvije-trideceniješiromsvijetadajunoverezul-tateidoprinoseboljemrazumijevanjuizazovakojeučeniciimajupriučenjufizikeiunapređivanjunjenogpoučavanjanasvimobrazovnimnivoima.Ističusetrinajvažnijarezultataistraživanja.

1.Istraživanjasuznatnopodiglasvijestfizičarainastavnikafizikeonužnostipromjenauna-stavi/učenjufizike.

2.Ukazalasunapostojanjeiširokurasprostranjenostučeničkihpretkoncepcija(miskoncepci-je–pogrešneideje,intuitivneideje,dječijanauka,alternativneidejeisl.),kaoinanačinepromje-nepretkoncepcija(proceskonceptualnepromjene).Naime,činjenicajedavećiprijenegoštopočnudaformalnoučefiziku,djecaimajurazvijenskupintuitivnihidejaofizičkimpojavamakojesurazvijalanaosnovuličnogiskustva.Kakojefizikadobrimdijelomapstraktnaičestounesaglasjusuobičajenomintuicijom,učeničkepretkoncepcijesudobrimdijelomusukobusfizič-kimidejama,pakaotakvemogupredstavljatipreprekuusvajanjufizičkihideja.Sdrugestrane,nastavnikmoravoditiračunadasupredznanja učenika jedina osnova na kojoj se mogu konstrui-sati nova znanja.

3.Pokazujuseprednostiprimjeneinteraktivnih metoda(uodnosunapredavačkunastavu)urazvijanjukonceptualnograzumijevanja.Zajedničkiimenilacmnogobrojnihinteraktivnihmetodajesteintelektualnaangažovanostučenikaiuzimanjeuobzirnjegovihpretkoncepcija.

Usavremenojliteraturiizdvajajusečetiriosnovnaprincipailiključne karakteristike procesa učenja3(DeCorte,2007):1

• Učenje je konstrukcija. Učenikkrozinterakcijusaspoljnimsvijetomkonstruišeznačenja.Znanjesekonstruišesop-

stvenimaktivnostimaučenika,inemožesesakupitiiliprimiti.• Učenje je samoregulisano. Učeniktrebasâmdapratisopstvenonapredovanjeuostvarivanjuishodaučenjaida,popotre-

bi,korigujesvojeaktivnosti.• Učenje zavisi od konteksta. Učenikučiudatomdruštvenom,kulturnomisocijalnomkontekstu.• Učenje je kooperativno. Učenjejekooperativnaaktivnostkojapostižeefekteuinterakcijisdrugimljudima.

Tradicionalna nastava usmjerenajenanastavnika,odkogasezahtijevadakrozpredavanjaučenicimapreneseodređenukoličinuznanja.Uosnoviovenastavejesteubjeđenjedajeučenjesticanjeiprikupljanjegomilečinjenica(kojetrebazapamtiti)iprocedura(kojetrebaprimijeniti

3DeCorte,E.(2007):Learningfrominstruction:Thecaseofmathematics.LearningInquiry,1:19–30.Retrieved29November2012fromhttp://competentclassroom.com/pdfs/ErikDeCorte.pdf


narutinskinačin).Usuštini,tradicionalnanastavazahtijevaodnastavnikadadobropoznajesadr-žajkojipredajeidagadobroprezentujeučenicima.

Savremenipristupnastavijesteaktivno učenje/nastava.Ovajpristupuskladujesačetirina-vedenaprincipailiključnekarakteristikeučenja.Učenik počinje učenje novih sadržaja polazeći od svojih prethodnih znanja i iskustava, i na osnovu njih osmišljava ono što trenutno uči.

Kako preći na aktivnu nastavu/učenje?

Utradicionalnojnastaviosnovnijekriterijumkvalitet prenošenja informacijasadržanihuprogramu,udžbenikuilinekomdrugomizvoru.Dakle,akcenatjenatomeštonastavnikpredajeikakotoiznosi.

Uaktivnomučenju/nastaviglavnikriterijumjestekvalitet učenja.Uokviruaktivnogučenja/nastave,nastavaiučenjeposmatrajusekaodvalicajednogprocesaizatosekoristitermin„učenje/nastava“.

Dominantnesudvijesugestije4,5zapomjeranjeodtradicionalnenastavepremaaktivnomuče-nju/nastavi:1,2

I.Nastavniktrebadaosmislisituacijekojećeaktivnodauključeučenikeuprocesučenja.II.Nastavnikuučenju/nastavitrebadabudeosjetljivnareakcijesvojihučenika,tj.daaktivno

pratištooniradeikakoreagujunaaktivnostiizadatkekojisuimdati.

4Nastavaorijentisananaučenjezanastavnikeusmjerenenapostignuća,CentarzademokratijuipomirenjeujugoistočnojEvropi,2013.5Pešikan,A. (2010).Savremenipoglednapriroduškolskogučenja inastave:sociokonstruktivističkogledište injegovepraktične implikacije.Psihološkaistraživanja,vol.13,broj2,157–185


II. SCENARIO ZA ČAS

Više misliti, manje računati!61

ZaključakseminaraNjemačkogdruštvafizičaraonastavifizikeuškoli(2001)2

Čestosekažedajenastavaumjetnost.Prostorzakreativnostnastavnikanalaziseufaziplani-ranjanastave.7Umjestopisanjapripremapreporučujesesastavljanjescenarijazačas.Utabeli1naglašenesuosnovnerazlikeizmeđupripreme za časiscenarija za čas.

Tabela 1. OSNOVNE RAZLIKE IZMEĐU PRIPREME ZA ČAS I SCENARIJA ZA ČAS (Prema: Ivić, Pešikan i Antić, 2003)

PISANAPRIPREMAZAČAS SCENARIOZAČAS

Opisujeseštoćeraditinastavnik,kakoćeizvestičas.

Akcenatjenatomeštoćeraditiučenicitokomčasa(opisujusenastavnesituacijeukojećebitiuključeni,aktivnostiizadacinakojimaćeraditi).

Akcenatjegotovoisključivonasadržaju(tj.štoćeseučiti,kojićesematerijalikoristiti,kojajetehnikapotrebnazaprezentaciju).

Akcenatjenaprocesu(npr.kakopokrenutiodređeneaktivnostiučenika,kakoolakšatiinterakcijuučenika,ilinastavnikaiučenika).

Težištejenasadržajima,odnosnonačinuizla-ganjasadržajačasa.

Težištejenaaktivnostimaučenikakojimaserealizujuzadatiishodiučenja.

Imajuskorojednolikustrukturu(uvod,razra-da,završetakilizaključak).

Nemafiksnu,jednolikustrukturu.Strukturasegradipremaaktivnostimakojevodeostvarivanjuishodaučenja.

Dominantnauloganastavnika–nastavnikkaopredavač,dokjeučenikslušalac.

Nastavnikje:organizatornastave(kreatornastavnesitua-cije);motivator(bodri,ohrabruje)ipartnerupeda-goškojinterakciji(učestvujeuučenju,umje-stodasamogovoriikontroliše).

Navedenerazlikeizmeđupisanepripremeiscenarijazačaspredstavljajupotpunodrugačijashvatanjaprocesanastave.Nastavnicikojismišljajuscenariozačasuulozisurežisera,aneglavnogglumca.Pravljenjescenarijazahtijevarazmišljanjeosceninakojojseodvijajuaktivnosti(nastavaiučenje)ioaktivnostimaglumaca(učenika)utimscenama.

Scenariočasaje:–sredstvozapraktičnurealizacijuaktivnogučenja/nastavekojeobezbjeđujeneophodneuslo-vezapomjeranjeučenikaizulogeprimaocauuloguaktivnogčiniocausopstvenomučenju,

–ključnikorakuprelaskustradicionalnenastavenaaktivnoučenje/nastavu.

6 „Mehr denken, weniger rechnen!“7Ivić,I.,Pešikan,A.&Antić,S.(2003).ActiveLearning2.BelgradeInstituteforPsychology,FacultyofPsychology.


SASTAVLJANJE SCENARIJA ZA ČAS

Prijesvega,potrebnojedanastavnik:–prepoznajekvaliteteodličnogscenarija–primijeniprepoznatekvaliteteusvomscenarijui–obezbijedidaprimjenascenarijazaistaangažujeučenikeiosiguranjihovuspjehuučenju.

Kako se sastavlja scenario?

–Trebaproučitiishodeučenjazakojesenastavnikopredijeliodaseostvarenačasu.Naosno-vunjihosmišljavaseključnaidejascenarija.Taidejatrebadapovezujeelementescenarija.

–Ključnuidejutrebaformulisatidovoljnojednostavno,alijepotrebnoidaobuhvatisuštinuaktivnostiučenikauscenariju,odnosno–štoradeizaštoučeniciradeodređeneaktivnosti(Relevantnostključneidejezapredviđeneishodeučenja).

–Navestisveaktivnostiučenika.Provjeritidalijedobarredosljedaktivnostiidalionevodeostvarenjupostavljenihishodaučenja.

–Provjeritidalijeučenicimadovoljnojasnoštotrebadaradeusvakojaktivnosti(npr.upa-rovimamjeredužinusveskelenjirom,utabelubr.4zapisujurezultatmjerenja,analizirajuprvupolovinu___straneUdžbenika,8rješavajuzadatakbr.____izZbirke,9str.____).

–Ponuditiraznovrsneaktivnostizarazličitegrupe.Akosegrupamadajurazličiteaktivnosti,potrebnoje:12

–ujednačitisloženostitrajanjeaktivnostii –osmislitinačinkoordinacijeaktivnostigrupa.–Potrebnojeprovjeritikolikosvakaodaktivnostipružamogućnostizaaktiviranjeučenika.(Provjeraaktivacionogpotencijalaplaniranihaktivnostiučenika).Aktivnostkojaneangažu-jeučenikeudovoljnojmjeri,trebazamijenitidrugom.

–Potrebnojeprovjeritivezeizmeđuaktivnostiiishodaučenja(postojeliaktivnostikojeneodgovarajunijednomishoduučenjatogčasa;postojeliishodiučenjazakojenemanijedneaktivnosti)(Provjerarelevantnostiaktivnostiučenika).

–Ocjenjivanjeievaluacija.Osmišljavanjeindikatorauspješnostiučenikauučenju.

Evaluacija scenarijaobavljaseutokuizrade,imajućiuvidukonkretnoodjeljenje.Slijediprimjenascenarijauodjeljenju.Tekposlijeprimjenepočinjezavršnidioevaluacijescenarija,kadaseuzimajuuobzirreakcijeodjeljenja,komentariučenikaizapažanjanastavnika.

8 UdžbenikjekraćinazivkojimseudaljemtekstuoznačavadaseradioudžbenikuFizika za 7. razred osnovne škole,Zavodzaudžbenikeinastavnasredstva–Podgorica,2017.

9 ZbirkaoznačavadajeriječoizdanjuZbirka zadataka iz fizike za 7. razred osnovne škole,Zavodzaudžbenikeinastavnasredstva–Podgorica,2017.


III. ČASOVI FIZIKE U VII RAZREDU

UovomdijeluPriručnikadatisuelementizakojesesmatradamogunastavnikukorisnopo-služitipriosmišljavanjusopstvenogscenarijačasa.Navodeseinajvažnijipojmovi,čestopogrešnousvojenikonceptii„zamke“kojesejavljajuunajosjetljivijem,početnomrazreduizučavanjafizike.

Obrazovno-vaspitni ishod 7.1 (Uvod u fiziku)

Čas 1: Fizika – nauka o prirodi

Obrazovno-vaspitniishod7.1 (Uvod u fiziku)

Nakrajuučenjaučenikćebitisposobandaobjasnipredmetimetodefizike.

Ishodiučenja

Tokomučenjaučenikćemoćida...–objasnidajefizikajednaodosnovnihprirodnihnauka

–navededasematerijajavljaudvavida:supstancijaifizičkopolje

–razlikujesupstancijuifizičko tijelo–razlikujevrstefizičkih pojavainavedeprimjere.

Elementi za scenario časa

Upoznavanje

Upoznavanjenastavnikasučenicima,iučenikaspredmetominačinomrada.Upoznatiučenikaspredmetnimprogramom,odnosnosobrazovno-vaspitnimishodimaiisho-

dimaučenjakojetrebadapostigneuokviruovognastavnogpredmeta,itopovezatisdosadašnjimiskustvomučenika.

Iakojeovajčasuvodni,nanjemuučenikenetrebaupoznavatisUdžbenikomucjelini.Dovoljnojeobjasnitiimkakodagakoristekadaihnastavnikuputinanaslovilicjelinusodgovarajućihstrani-ca.Takođe,potrebnojeobratitipažnjuučenikanadvosmjernupovezanostUdžbenikaiZbirke.

Što proučava fizika?

NapisatinatabliriječPRIRODAipozvatiučenikedakažuštosepodtimpojmompodrazu-mijeva.Napisatinatablisveključneriječiizodgovoraučenika,azatimpodvućiilinadruginačinposebnooznačitiriječikojeseodnosenapojmove:materija,supstancija,tijelo,fizičkopolje.Krozrazgovortrebadoćidonjihovihdefinicija.


Klasifikacija osnovnih pojmova

Nastavnikfrontalnoizvodieksperimente(interakcijamagneta,interakcijanaelektrisanihtijela,padkugliceizruke,sudarsunđeraiknjige...).Učenicinaosnovunjihutvrđujupojmove:

–fizičkotijelo–fizičkapojava–supstancija–postojanjeivrstefizičkogpolja,

iuoblikutabelezapisujuusveske:

Eksperiment Fizičkotijelo Fizičkapojava Supstancija Fizičkopolje

Poslijeizvođenjanavedeniheksperimenatačitajuodgovoreizajednoizvodezaključke,kojenastavnikispisujenatabli.

Zadaci

Riješitizadatke3(str.6)i5(str.7)izZbirke.

Predznanja iz prva dva ciklusa

Nastavnikusmjeravadijalogtakodavodiučenikekajednostavnimuopštavanjimaomateriji(supstancijiifizičkompolju)ifizičkimpojavama.

◙DobrojekoristitipojmovekojisuučenicimapoznatiiznastavnihpredmetaPrirodaiPriro-da i tehnika:svojstvamaterijala(supstancije)idjelovanja(mehaničko,gravitaciono,električnoimagnetno).

Kratka provjera

PostavljajućipitanjaizUdžbenikai/iliZbirke,provjeritiukojojsumjeriučeniciusvojilinovekoncepte.Svakiučeniktrebalobidaznaštojefizika,kojisuvidovimaterije,kaoidanavede2-3primjeramehaničkih,toplotnih,električnih,magnetnihioptičkihpojava.

◙ Ključna saznanja

BezobziranatodaliučenicirazumijusadržajcjelineKLJUČNASAZNANJA(uUdžbeniku)kaonastavnikovu,učeničkuilizajedničkusistematizaciju,važnojedaimsepokažedasegenera-lizacijeunjojmogukoristitiikao:

–tezeprilikomučenjai–pojmovnemape.

Domaći zadatak Rednibrojstranice Rednibrojzadatka1. Udžbenik 11 12. Zbirka 7 83. Zbirka 7 9


Čas 2. Naučni metod

Obrazovno-vaspitniishod7.1 (Uvod u fiziku)

Nakrajuučenjaučenikćebitisposobandaobjasnipredmetimetodefizike.

Ishodiučenja

Tokomučenjaučenikćemoćidaprepoznaiobjasniosnovnekomponentenaučnog metoda(posmatranje,hipoteza,eksperiment,zaključak).


Uvod u čas

Aktualizacijaznanjaučenikaofiziciifizičkimpojavama.

Pozivanje mobilnim telefonom – demonstracioni eksperiment

Demonstracionieksperiment PitanjaučenicimaUčenikApozovemobilnimtelefonomučenikaB.TelefonučenikaBćedazvoni.ZatimsemobilnitelefonučenikaBzamotaaluminijumskomfolijomiponovipozivodstraneučenikaA.SadatelefonučenikaBnećezvoniti!

Kakoistražitizaštodrugiputnezvonimobilnitelefon?Jesteliposmatralipojavu?Kojesuvašehipoteze?Kakosetehipotezemoguprovjeriti?

Zaključak Postupciistraživanjamorajuslijeditiodgovarajućimetod.

Prostiranje svjetlosti

Nastavnikobjašnjavaetapenaučnogmetodanaprimjeruprostiranjasvjetlosti.Rezultatepo-smatranjailustrujeslikom1.13(str.12)izUdžbenika.Učenicipostavljajunekolikohipoteza.

Nastavnikizvodifrontalnieksperimentsdvaizvoramalihdimenzijaijednimvelikimizvorom,iliprikazujeodgovarajućuprezentacijuuprogramuPowerPoint(PP).Drugamogućnostjestekori-šćenjeslike1.14izUdžbenika(str.13)injeno(postupno)crtanjenatabli(korišćenjemkredauboji).

Učeniciizvodezaključakorezultatimaeksperimenta.

Padanje različitim brzinama – demonstracioni eksperiment

Učenicisupodijeljeniutrigrupe.

Eksperiment PitanjaučenicimaUčeniciposmatrajupadlistapapirailoptice.Svakagrupaizvodihipotezeorazlozima–zaštolopticabržepadaodpapira.

Kojajevašahipoteza?Predložiteeksperimentoprovjerisvojehipoteze.


Eksperiment PitanjaučenicimaIstegrupeposmatrajupaddvalistapapira,odkojihjejedanzgužvanugrudvu,ipostavljajuhipotezeorazlozimabržegpadagrudve.

Kojajevašahipoteza?Predložiteeksperimentoprovjerisvojehipoteze.

NastavnikpokazujeNjutnovucijevipaddvapredmetaunjojuslučajevimakadajevazduhunjojikadajevazduhispumpaniznje.

Štodokazujeovajeksperiment?

Učenicidobijajudvazadatka:1.Zaštojeeksperimentvažanuistraživanjuprirode?2.Navediprednostieksperimentauodnosunaposmatranje.

Asocijacije

NastavnikpripremiPPprezentacijusaslajdomnakojemjetablicazaasocijaciju.Učeniketrebapodijelitiutrigrupe.

Akonepostojetehničkemogućnostizaračunarskuprezentaciju(laptop,projektor...),onda:–nastavniktrebadapripremizasvakogučenikalistićstablicomili–učeniciusveskamasaminacrtajutablicuoblika:

A1 B1 C1 D1

A2 B2 C2 D2

A3 B3 C3 D3

A4 B4 C4 D4

A B C D

KONAČNO RjEšENjE

Javljasepojedanučenikizprve,zatimdruge,treće,prve...grupeitražiodnastavnikadamuotkrijejednopolje(odA1doD4),aondapokušavadariješitačnuasocijaciju(podA,B,CiliDiliKONAČNORJEŠENJE).Uciljuuspješnogučestvovanjauasocijacijama,svakiučenikupisujeodgovarajućepodatkeupripremljenutablicu.

Rješenjeasocijacije:A1–drvo;A2–metal;A3–tijelo;A4–molekul;A–SUPSTANCIJA;B1–gravitaciono;B2–električno;B3–magnetno;B4–elektromagnetno;B–FIZIČKOPOLJE;C1–mehanička;C2–toplotna;C3–električna;C4–optička;C–FIZIČKAPOJAVA;D1–po-smatranje;D2–hipoteza;D3–eksperiment;D4–zaključak;D–NAUČNIMETOD;Konačnorješenje–FIZIKA.

Mini-evaluacija (Jedan zadatak – jedan odgovor)

Zadnjih5-6minutačasaučenicimatrebapostavitizadatak3izZbirke(str.8).Trebaočekivatidavišeod2/3učenikaodgovoritačnonapostavljenopitanje.


Ukrštenica 1

Svakiučenikdobijepojedanlistićsukrštenicom.Trebaodreditiključnipojam.1.Privlačipredmeteodgvožđa2.Jedanvidmaterije3.Druginazivzaeksperiment4.Pretpostavka5.Jednaprirodnanauka6.Druginazivzaogled7.Predmet(ufizici)

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

Domaći zadatak Rednibrojstranice Rednibrojzadatka1. Zbirka 7 62. Zbirka 7 73. Zbirka 9 64. Zbirka 9 8


Obrazovno-vaspitni ishod 7.2 (Mjerenje fizičke veličine)

Čas 3. Fizičke veličine i njihovo mjerenje

Obrazovno-vaspitniishod7.2 (Mjerenje fizičke veličine)

Nakrajuučenjaučenikćemoćidaanaliziramjerenjefizičkeveličine.

Ishodiučenja

Tokomučenjaučenikćemoćida:–opišeiprimijenipojamfizička veličina–objasništoznačiizmjeriti fizičku veličinu–navedeosnovne fizičke veličineuSI,zaključištosuizvedene fizičke veličine i primjenjujepravilodasevrijednost fizičke veličine izražava brojem i jedinicom.


Početak časa

Kratkoseanalizirajurezultatipisaneprovjereiregistrujuocjene,azatimsenajavljujeradnanovompoglavljuinovimishodimaučenja.

Ponoviti:Štojefizičkotijelo?Nabrojativišefizičkihtijela.Navesti2-3fizičkepojave.

Uvođenje pojma fizička veličina

Učenicibirajujednofizičkotijeloijednupojavu.Nastavniknapišenatablunjihovenaziveitražiodučenikadaihopišu.

Primjer–Vazduh u učionici:zapremina,masa,miris,temperatura;Primjer–Kretanje učenika od jednog do drugog kraja učionice:put,vrijemetrajanjahoda,

elegancijahoda,brzinahoda,temperaturavazduha.Zaštopojedinipojmovi(miris,elegancijahoda)nemogubitifizičkeveličine?Izvodisezaključak–štojefizičkaveličina.Štojeosnovnoizajedničkozasvefizičkeveličine?(Da se može mjeriti.)

Uvođenje pojma fizička veličina – II varijanta

Zauvođenjepojmafizičke veličinemožeseizvestinekolikojednostavnihdemonstracioniheksperimenata(npr.kretanjedvijejednakelopticenizstrmeravnirazličitihnagiba,različitatraja-njapadadvalistapapira...).

Kako se zapisuje vrijednost fizičke veličine?

Naučitiučenikedavrijednostfizičkeveličinetrebadabudeuodređenomoblikukakobisvimabilarazumljiv.


Nastavniknatabli(iliuzpomoćprojektora)prikažeitumačielementezapisat=3s (slikaizdijela„Fizičkaveličina“izKljučnihsaznanja,str.33Udžbenika).Učenicislikuprenosenaunu-trašnjustranukoricesvojesveske.

SI

KorišćenjemprojektoraupoznatiučenikesosnovnimfizičkimveličinamaSIinjihovimjedi-nicama(tabela1,str.19Udžbenika).UvestipojamMeđunarodnogsistemajedinica,tepodjeluveličina(jedinica)naosnovneiizvedene.

Objasniticivilizacijskupotrebuzajedinstvenimjedinicama.

Pojam mjerenje fizičke veličine

Štojepotrebno(imatiiuraditi)dabiseizmjerilavrijednostfizičkeveličine?Učeniciprezentujusvojarazmišljanja,anastavnikidrugiučenicikontrolišuidopunjujurješe-

nje.Naosnovutogadefinišesepojammjerenjafizičkeveličine.Nastavnikiliučeniknaprimjerupokazujemjerenjedužine,temperature,mase.

Direktno i indirektno mjerenje

Učenicimasedaje5minutadapročitajutekstodirektnomiindirektnommjerenju(str.20Udžbenika),aondajedanučenikobjašnjavasl.2.1,adrugiučeniksl.2.2.

Jedan primjer indirektnog mjerenja (mjerenje mase zrnca pasulja)

Pojamindirektnogmjerenjainjegovpraktičanznačajmožeseilustrativnoprikazatirješavanjemzadatka.

ZADATAK:Izmjerimasuzrncapasuljavagomčijijenajmanjitegmase50g,odnosno–naj-manjitegimavećumasuodmasezrncapasulja.

Klasifikacija pojmova: veličine, jedinice i mjerni instrumenti

Svakagrupaučenikadobijepojedankoveratslistićima(možeiradsprojektorom),nakojimajenapisanpojedanpojam,naprimjer:

centimetar vaga vrijeme

termometar sekunda temperatura

gram hronometar dužina

Zadatakjedapojmoverazvrstajuusljedećegrupe:fizičkeveličine,jedinice,mjerniinstrument.


Domaći zadatak Rednibrojstranice Rednibrojzadatka1. Udžbenik 20 12. Udžbenik 20 33. Zbirka 10 4

4.Koristećioznakefizičkihveličinaijedinica,zapišisljedećasvojstva:Častraje45minuta;Milicajevisoka1,7metara;Masalopteje0,3kg;Temperaturavazduhaje26Celzijusovihstepeni.

5. Na unutrašnju stranu korica svoje sveske prenesi tabelu 1 (Osnovne fizičke veličine i osnovne jedinice Međunarodnog sistema jedinica)sa19.straneUdžbenika.


Zadnjih5-6minutačasatrebapostavitizadatak3izZbirke(str.10).Trebaočekivatidavišeod2/3učenikaodgovoritačno(dužinastabljike)napostavljenopitanje.

Čas 4. Mjerenje vremena i dužine. Računske operacije s fizičkim veličinama



Ishodiučenja

Tokomučenjaučenikćemoćida:–primijenioznakeijediniceza vrijemeizadu-

žinu–izmjerivrijemeidužinu,irazlikujetrenutakdešavanjaodintervalavremena

–sabere,oduzme,pomnožiipodijelivrijednostidvije fizičke veličine i odredi srednju vrijednostnekolikorezultatamjerenja.


Uvod o dužini i njenom mjerenju

Nastavniknajavljujeishodeučenjačasaisumiraonoštoučenicivećznajuodužiniimjerenjudužine.

Dužina i njeni sinonimi

Zadatiučenicimadapročitaju1.pitanjeizdijela„Upotrijebinaučeno“(str.24Udžbenika),damalorazmisle,azatimusveskunapišuodgovor.Zatovrijemenastavniknapišenatabliriječ„du-žina“,iučenicidopisujuispodnjeriječikojepredstavljajusinonime(ufizičkomsmislu)zadužinu(širinahodnika,visinaplafona,dužinaučionice,dubinamenzure,prečnikslavine...).Osimtoga,poredovekolone,uznastavnikovupomoć,formiraseikolonaodgovarajućihslovnihoznaka.Prilikomupisivanjasinonima,učeniktrebadaobjasnikakosemožeizmjeritivrijednostsinonima.


Uputstvo za mjerenje dužine mjernom trakom

Nastavnikdijelisvakomučenikudvalistića:Uputstvo za mjerenje dužine mjernom trakomiUputstvo za mjerenje vremena hronometrom.Ovelistićetrebadazalijepeusveske.

Uputstvo za mjerenje dužine mjernom trakom

–Odreditačkenatijelučijerastojanjesemjeri.–Izaberiodgovarajućujedinicuzamjerenje.–Uporedidužinusjedinicomdužine.–Rezultatmjerenjazapišitakodasejasnovidioznakaveličine,brojnavrijednostijedinica.

Posliječitanjalistića,učenicisedogovarajuopostupkumjerenjadužineklupemjernomtrakom.Podvaučenikapokazujuostalimamjerenjedvijedužine(dužinaklupe,visinaprozora,deblji-

naknjige,debljinaolovke...).

Metar – jedinica za dužinu

MetarkaoosnovnajedinicauSI,oznaka.Manjeivećejedinicezadužinu.Oznakeiodnosisosnovnomjedinicomdužine.

Uvod o vremenu i njegovom mjerenju

Nastavnikkratkimdijalogomosvježavaiaktualizujeučeničkoznanjeovremenu,tj.intervaluvremena,mjerenju,jedinicamaimjerniminstrumentima.

Vrijeme i trenutak

Podsjetitiučenikenapotrebuzamjerenjemvremena:kolikotrajekošarkaškautakmica,kadapočinjefilm,kolikodugoputujemobiciklom...

Sličnoostalimveličinama,itrajanjepojavemjeriseupoređivanjemstrajanjemjedinicevre-menailidrugepoznatepojave(godina,mjesec,dan,sat,minut...).

Naglasitiučenicimadavrijemekaofizičkaveličinadajedvijevrsteinformacija:napitanje„kada?“odgovordajetrenutak,anapitanje„koliko?“odgovordajeinterval vremena.

Zadatak (raspored zvonjenja)

Napravirasporedzvonjenjaškolskogzvonazašestočasovnusmjenukojapočinjeu9časova.Časovisuskraćenina40minuta.Maliodmortrajepetminuta,aveliki15minuta.

Uputstvo za mjerenje vremena hronometrom

Nastavnikpokazujeučenicimahronometar.Važnojenapomenutida,osimanalognih,postojeidigitalnihronometri(npr.satnamobilnomtelefonu).

UčenicičitajuUputstvozamjerenjevremenahronometrom.


Uputstvo za mjerenje vremena hronometrom

–Upoznajsesaskalamahronometra.–Provjeridalisuobjekazaljkehronometranacrtiskaleuzkojuje0.–Uključihronometarutrenutkukadapočnedogađaj.–Zaustaviradhronometrautrenutkukadasedogađajzavršio.–Očitajizmjerenuvrijednost(vodećiračunadapravacukojemposmatrašbudenormalanuodnosunaskaluhronometra).

–Zapišiizmjerenuvrijednostusvesku.–Vratikazaljkehronometrana0.

Nekolikoučenikapokazujemjerenjedvaintervalavremena,naprimjer:vrijemekretanjalop-tenizkosupodlogu(površklupe,malonagnutedaske...);vrijemepotrebnoučenikudapređeodjednogdodrugogkrajaučionice;vrijemejedne(pune)oscilacijematematičkogklatna...

Srednja vrijednost

Potrebnojeučenicimaposebnonaglasitidajesrednjavrijednostonavrijednostkojabisenaj-češćeregistrovalaprilikomvrlovelikogbrojamjerenja(iakosenemorapoklapatinisajednomizmjerenomvrijednošću).

Mjerenje srednje vrijednosti visine učenika u odjeljenju

ZADATAK:a)Odreditisrednjuvisinuučenikauodjeljenju.b)Riješitizadatke3.i4.izZbirke(str.11).

Doktriučenikarješavajuzadatakpoda)mjere,zapisujurezultateinakrajuobraderezultate,ostaliučeniciradezadatakpodb).


Zadnjih5-6minutatrebapodijelitiučenikeuparoveipostavitizadatak2izZbirke(str.11).Učenicisedogovaraju(3-4minuta)isvakipardajeodgovor(bezobrazloženja).

Trebaočekivatidavišeod2/3parovaodgovoritačno(d–procenat)napostavljenopitanje.

Domaći zadatak Rednibrojstranice Rednibrojzadatka1. Zbirka 12 92. Zbirka 13 14


Čas 5. Fizičke veličine, mjerenje vremena i dužine i računske operacije s fizičkim veličinama



Ishodiučenja

Tokomučenjaučenikćemoćidaprimijenisadržajeuvezisfizičkimveličinamairačunskimoperacijamasnjimaimjerenjemvremenaidužine.


Formiranje grupa

Učeniketrebapodijelitiučetirigrupetakoštoizvlačelistićenakojimajenazivjedneodfizič-kihveličina:dužina,površina,zapremina,vrijeme.Grupučineučenicikojisuizvuklilistićsnazi-vomisteveličine.

Izrada postera o predstavljanju fizičke veličine

Zadataksvakegrupejestedapredstavijednuodfizičkihveličina.Svakagrupadobijapojedanhamer-papiriflomastere.Ostalipotrebanmaterijalnalazisenakatedri,igrupebirajuštoimjepotrebno.Međuponuđenimmaterijalimasu:formule,modelikvadratnogmetraikubnogdecime-tra,plastičnabocaod1l,pješčanisat,fotografijeilicrtežisprimjerimarazličitihživotnihsituaci-jaukojimasemjerinavedenaveličina,crtežimjernihskalanapapiru,tekstovizadataka,crteži–ilustracijeomjerenjukrozistoriju,mjerniinstrumentzamjerenjefizičkeveličine.

Grupeizrađujupostereimjerenavedenuveličinu.

Mjerenje dužine i vremena

Nastavnikučenicimaobjašnjavadaćeraditiugrupamaidasamitrebadauzmumaterijalinastavnilistićskatedre.

Mjerniinstrumentidužine:–polucentimetarskilenjir–milimetarskamjernatraka.

Mjerniinstrumentivremena:–analognaštoperica(0,2si0,1s)–digitalnaštoperica(0,1si0,01s).

Listić br. 1

Mjerenje dužine–Odreditepodjeljakskalemjernoginstrumenta.–Izmjeriteprečnikflomasterakojistedobili.–Štotrebauraditidabiizmjerenavrijednostbilabližapravojvrijednosti?


Listić br. 2

Mjerenje vremena–Slijediteuputstvaizlistićazamjerenjehronometrom.Dogovoriteseugrupiotomekakobistekorišćenjemhronometramoglidaizmjeritevrijemepadagrudvepapirasdrugogspratanazemlju.

–Izmjeritevrijemepada.–Upišiterezultatmjerenja.–Štobistemogliuraditidabiizmjerenovrijemebilobližepravojvrijednosti?

Natablisepriječasa(ilinasamompočetku)iscrtatabelaskolonamazadužinuivrijemeipetvrsta.Jednagrupakoristijednuvrstu.

Grupa

DUŽINA VRIJEMEMjerniinstrument Rezultat

mjerenjaMjerniinstrument Rezultat

mjerenjanaziv svojstva naziv svojstvaABCDE

Poslijepopunjavanjasvihpoljatabele,nastavniktražidagrupeobrazložerazlikeurezultatimamjerenjaisvojepredlogezasmanjenjegreške.

Domaći zadatak Rednibrojstrane Rednibrojzadatka1. Udžbenik 24 52. Zbirka 10 83. Zbirka 12 11

Čas 6. Mjerni instrumenti i greška mjerenja


Na kraju učenja učenik ćemoći da analiziramjerenjefizičkeveličine.

Ishodiučenja

Tokomučenjaučenikćemoćida:–opišeiprimijenipojammjerni instrument–prepoznaskalumjernoginstrumenta,odredi

vrijednost jednog podjeljka iočitavrijednostizmjerenefizičkeveličine

–primijeni vrijednost podjeljka mjernog in-strumentakaogrešku mjerenjaizapišerezul-tat mjerenja.



◙ Mjerni instrumenti i mjerila

Dabiseizbjeglonepotrebnoopterećivanjeučenika,umjestoparalelnogkorišćenjaterminamjerni instrumentiimjerila,trebakoristitisamoterminmjerni instrumenti.

◙ Podjeljak skale i očitavanje rezultata

Najčešćiuzrokgreškepriočitavanjurezultatajestetoštoučenikneuočivrijednostpodjeljkaskale.

◙ Demonstracija greške mjerenja

Eksperiment PitanjeučenicimaRazličitirezultatimjerenjaigreškamjerenjamogusedemonstriratikadaučenicirazličitimštopericama(israzličitimbrzinamareakcije)mjereintervalvremenaizmeđudvanastavnikovapljeskadlanovima.

Kakoobjašnjavaterazliku?

Zaključak Svakomjerenjeimagrešku.

Sposobnost eksperimentatora

Nastavnikobjašnjavadapouzdanostrezultatamjerenjanezavisisamoodtačnostikorišćenoginstrumentaimetodemjerenja,većiodsposobnosti eksperimentatora.Čakiondakadasuispu-njenioptimalniuslovi,rezultatjetačansamodoodređenegranice.

Pojam mjerni instrument

Navestinazive,azatimpokazatiprincipradasmjerniminstrumentimaza:–dužinu–metar,mjernatraka–vrijeme–hronometar(štoperica)–temperaturu–termometar–masu–vaga,terazije–zapreminu–menzura.

Omogućitidasvakiučenikpogledainstrument,dodirnega,pokušadaizvedejednostavnomjerenje.

Nastavnikpodižesastolamjerniinstrumentilipokazujenanjega,aučeniciizgovarajunazivmjernoginstrumenta,nazivfizičkeveličinekojasenjimemjeriinjenujedinicu.

Pokazivanje različitih skala

Učenicimatrebapokazatinekolikovrstaskala:kružnu, linearnu, digitalnu.Ovomuzrastuučenikanetrebapominjatilogaritamsku skalu.


Greške treba proučavati

Učenicimatrebanapomenutidaseufizicigreškanesmatranečimnegativnim,nepredstavljaneštološe.Greškesesmatrajuneizbježnimiproučavajuseuciljunjihovogsmanjenja.

◙ Pravilno korišćenje ispravnog mjernog instrumenta

Tokomsedmograzreda,aliiuosmomidevetom,trebaisticatidajeprocijenjenagreškamje-renja–greškaispravnog instrumentaprinjegovom pravilnom korišćenju.

Određivanje greške mjerenja

Priobjašnjavanjuodređivanjagreškemjerenja,uslučajukadajeurađenosamojednomjerenje,kaovrijednostpodjeljkaskaletrebapokazatiprimjersaslike2.8(Udžbenik,str.27).

◙ Greška instrumenta

Pouzdanostmjerenjaograničenajegreškom instrumentakojimsemjeri.Bezobziranatokolikoseputaponavljamjerenje,nemožesedobitirezultatčijajegreškamanjaodgreškeinstrumenta.

◙ Promjena vrijednosti veličine

Povećanjugreškemjerenjadoprinosiipromjena vrijednosti veličine koja se mjeri,naprimjer–promjenetemperaturevazduhausobi.

◙ Interval mjerenja

Mjerenjejeveomasloženaivažnatemasdostanovihpojmovazaučenika.Najvažnijipojamjesteinterval rezultata mjerenja.Sviostalipojmoviuvezismjerenjempo-

vezanisusovimpojmom.Greška mjerenjajerelativnosloženpojam,itrebagaizučavatiiprodubljivatiprisvakommje-

renju.UVIIrazredusamosepočinjesizučavanjemovogpojma.Srednja vrijednostjepojamkojisečestoformalnousvaja.Dabisetoizbjeglo,potrebnojeda

učeniciserijommjerenjadođudozaključkadajesrednjavrijednostnajboljaprocjenatačnevrijed-nosti.

Milimetarska i polucentimetarska skala mjerne trake

Grupamasepodijelemjernetrakerazličitihopsegamjerenjasmilimetarskomskalomilenjirispolucentimetarskomskalom.

Učeniciseupoznajusgreškominstrumenta.Objašnjavaimseučemuserazlikujudvalenjiraikojisunedostacilenjiramanjetačnosti(zadatak5izZbirke,str.14).Potrebnojedaučenicishva-tedajezanjihpodjeljak skale mjernog instrumentavažannesamozapravilnoočitavanjevrijed-nostifizičkeveličine,većizaprocjenu greškekojučinekadavrijednostfizičkeveličinemjerebaštiminstrumentom.Naglasaktrebastavitinatudrugufunkcijupodjeljka,jerjeočitavanjevrijedno-stidužinenaskaliučenicimajednostavno.


Mjerenje dužine instrumentima s različitim skalama

Grupemjeredužinustolapomoćumjernetrakeipolucentimetarskoglenjira,prikazujugreškemjerenja,rezultatmjerenjaigraniceukojimasenalazipravavrijednostdužinestola(zadatak10izZbirke,str.12).Učeniciprilikomradatrebadapokušajudaotkrijuštojoš,osimsamoginstru-menta,utičenarezultatmjerenja,odnosnodashvatedajegreškainstrumentasamojedna kompo-nenta greškekojanastajeprimjerenju.


4. Pročitajiproučiuputstvazaizvođenjelaboratorijskevježbebr.1–Određivanje vrijednosti podjeljka skale mjernog instrumenta(Zbirka,str.52).

Čas 7. LV-1: Određivanje vrijednosti podjeljka skale mjernog instrumenta



IshodiučenjaTokomučenjaučenikćemoćidarazumijeisamostalnoodredivrijednostpodjeljkaskalemjernoginstrumenta.


Izvođenje laboratorijske vježbe

Nastavnikdijeliučenikena4-5heterogenihgrupaiorganizujeizvođenjelaboratorijskevježbe.Tokomrazgovorasučenicima,nastavnikprovjerikolikopoznajuaparaturu,postupakizvođenjavježbe,zapisivanjeiobradurezultatamjerenja.

Učenicisedogovarajuoraduipripremepotrebnetabelezaupisivanjerezultatamjerenja.Prilikomizvođenjalaboratorijskevježbeprimjenjujuuputstvazaradvježbe,navedenauZbir-

ci.AkoseaparaturarazlikujeodaparatureopisaneuZbirci,nastavnikutokuprethodnogčasapodijeliučenicimalistićsadekvatnimuputstvom.

Učenicimjerefizičkuveličinuibilježerezultatemjerenja.Obrađujurezultatemjerenjaipripremajuizvještajoradu.Izvještajoradulaboratorijskevježbesadrži:–rednibrojvježbe,nazivvježbeidatumizvođenja–opisaparature–postupakrada–tabelarniprikazrezultatamjerenja–obradurezultata–rezultatvježbeikomentarorezultatu–zapažanjaučenikai/iliodgovorenadodatnapitanja.


◙Učenicimasemoženavestidapostojiinstitucijakojase,poredosta-log,staraosistemuzakonskihmjernihjedinicauCrnojGori.TojeZavod za metrologiju10 Crne Gore (http://www.metrologija.gov.me/),skojimškolamožeostvaritisaradnjuidogovoritiposjetuučenika.

Domaći zadatak Rednibrojstrane Rednibrojzadatka1. Udžbenik 29 22. Zbirka 13 2

Čas 8. Osnovne jedinice i prefiksi. Određivanje površine


Nakrajuučenjaučenik ćemoći da analiziramjerenjefizičkeveličine.

Ishodiučenja

Tokomučenjaučenikćemoćida:–pretvorimanjejediniceuveće,iobratno–objasniiprimijeniprefikse:deci,centi,mili,mikro,deka,hekto,kilo,mega

–izračunapovršinukvadrataipravougaonikaiodredipovršinufiguregeometrijskinepra-vilnogoblika.


◙ Prefiksi

Zakorišćenjeveomavelikihiveomamalihveličinakoristiseeksponencijalnizapisijedinicesprefiksima.Fizikaproučavaobjekteizuzetnoširokograsponadimenzija,od10–18m(kvarkovi)do1023m(galaksije).

SmatrasedajeučenikuVIIrazredadovoljnodanaučiprefikseodmili-dokilo-.Ostalepre-fiksetrebaprezentovatinaprednijimučenicimanadodatnojnastaviizfizike.Učeniketrebapodsje-titidasujošuIVrazreduizmatematikeizučavalipretvaranjevrijednostidužineimasesrazličitimprefiksima.

10 Zavod za metrologiju Crne GorestaraseosistemuzakonskihmjernihjedinicauCrnojGori,ostvaruje,čuva,održavaiusavršavadržavneetalone;obezbjeđujemetrološkusljedivost;organizujedjelatnostkalibracije;vršiocjenjivanjeusaglašenostimjerilaspropisanimmetrološkimzahtjevima,sprovodiispitivanjeprethodnoupakovanihproizvoda;dajestručnomišljenjezaovlašćivanjelicazaobavljanjeposlovauoblastimetrologije;vršiispitivanjeižigosanjepredmeta od dragocjenihmetala; određuje znak proizvođača i znak uvoznika predmeta od dragocjenihmetala;vodievidencijuznakovaproizvođača/uvoznika;predstavljaCrnuGoruumeđunarodnimiregionalnimmetrološkimorganizacijama,kaoiorganizacijamauoblastikontrolepredmetaoddragocjenihmetala;uspostavljasaradnjuuoblastimetrologijeikontrolepredmetaoddragocjenihmetala;sprovodimetrološko-inspekcijskinadzor;sprovodiinspekcijskinadzoruoblastikontrolepredmetaoddragocjenihmetala;odlučujeuupravnimpostupcimaizoblastimetrologijeioblastikontrolepredmetaoddragocjenihmetala;pripremastručneosnovezaizradunacrtapropisaiz oblastimetrologije i kontrole predmeta od dragocjenihmetala; obezbjeđujemetrološke informacije i izdajeslužbenoglasilo;obavljaidrugeposloveizoblastimetrologijeikontrolepredmetaoddragocjenihmetalauskladusaZakonom o metrologijiiZakonom o kontroli predmeta od dragocjenih metala.


◙ Eksponencijalni zapis

Korišćenjeeksponencijalnogzapisa(snegativnimipozitivnimeksponentima)netrebaprimje-njivatiuVIIrazredu.Jedinosemožeprikazatieksponencijalnizapisuznavođenjedecimalnogzapisa,itosamokaooblikkraćegzapisa.

Određivanje broja kvadratića na listu sveske

OdreditikolikojekvadratićanajednojstranilistasveskeA4formata,pratećiovauputstva:–izmjeridimenzijelista,–izračunajpovršinulista,–izmjeridimenzijejednogkvadratića,–izračunajpovršinujednogkvadratića,–izračunajbrojkvadratića,–zapiširezultatmjerenja.

◙ Ponoviti ranije stečena znanja o dužini i površini

Ponovitinaučenoodužinikaofizičkojveličini.Priključitipovršinukaoizvedenufizičkuveličinu.Naglasitidaseodređivanjepovršinesvodinamjerenjedužine.Podsjetitise(učenonačasovi-

mamatematike)kakoseizračunavapovršinafigurepravilnoggeometrijskogoblika–pravougao-nika(S = a∙b)ikvadrata(S = a2).

Izvestijedinicupovršinem2idativećeimanjejedinice,kaoinjihovodnossosnovnomjedi-nicom.

Nastavnikpokazujemjerenjepovršinekatedretakoštojojmjeridužinuiširinu,azatimizra-čunavapovršinu.

Grupni rad – provjera znanja

Nastavnikdijeliučenikeupetheterogenihgrupa.Svakagrupadobijalistićsazadacimarazli-čitihnivoasloženosti.Zaprelazaknanaredninivo,uslovjedaseuradezadaciprethodnognivoa.Nakontoga,nastavnikprikazujerješenjauzpomoćprojektora.

Listićimanekolikozadatakarazličitihnivoa.Nalistićusutritipazadataka.Prvitipjesteza-datakopretvaranjujedinica.Sljedećijetipzadatkaukojemsepretpostavljadaučeniciznajukakoodreditipodjeljakskale.Trećitipjesteeksperimentalnizadatak.Svakagrupatrebadaprođesvenivoe.

Listić – primjer

1.Dopunititabelu(sličnotabeliizzadatka2str.15.izZbirke).2.Odreditivrijednostpodjeljkanaskalamamjernihinstrumenata(sličnozadatku4,str.14.izZbirke).

3.Zadataksličanzadatku4,str.16.izZbirke.4.(E)Odreditiprečnikkuglicepomoćulenjira.

Diskusijaodobijenimrezultatima.


Grupna izrada eksperimentalnog zadatka

Nastavnikpodijeliučenikeugrupe.Učeniciizvlačelistićenakojimasunazivipredmetakojećegrupemjeriti(gumica,udžbenikfizike,žica...).Svikojiizvukuistipojamčinejednugrupu.Grupedobijulistićesazadatkombezuputstava.Zadataksvakegrupejestedanapraviplanmjere-njaupisanomobliku,konsultujesesnastavnikom,azatimpočnemjerenje.

Savnastavnimaterijalnalazesenakatedri.Kadanapraviplan,grupauzmenastavnasredstvaipočinjemjerenje.

ZadaciGrupaA‒Izmjeritezapreminujednekapivode.GrupaB‒Izmjeritezapreminuplutanogčepa.GrupaC‒Izmjeriteintervalvremenaizmeđudvaotkucajasrca.GrupaD‒Izmjeritedebljinužicekorišćenjemmilimetarskoglenjira.GrupaE‒Izmjeritedebljinulistaudžbenikafizikekorišćenjemlenjira.GrupaF‒Odreditezapreminu(nove)gumicezabrisanje.

Brojovihilisličnihzadatakazavisiodbrojagrupakojeseželeformirati.Važnojedagrupeimajurazličitezadatke.


Zadnjih5-6minutatrebapostavitizadatak15izZbirke(str.13).Trebaočekivatidavišeod2/3učenikaodgovoritačno(d–procenat)napostavljenopitanje.

Domaći zadatak Rednibrojstranice Rednibrojzadatka1. Zbirka 15 32. Zbirka 16 73. Zbirka 18–19 1–10(Test1)

Čas 9. Provjeravanje. Test 1



IshodiučenjaTokomučenjaučenikćemoćidaprimijeniznanjaizobrazovno-vaspitnogishoda7.2prilikomrješavanjazadataka.


Izrada testa

Učenicidobijajulistićespripremljenimtestovima.NastavnikkoristipripremljenetestoveiliihsampripremapremaprimjerimaizadacimauUdžbenikuiZbirci.Važnojedasupripremlje-nenajmanjedvijegrupezadatakapribližnojednakihsloženosti,odnosno„težine“.Poredsvakogtekstazadatkatrebadabudenavedenmaksimalanbrojbodovakojeučenikmožedobititačnimodgovoromnatajzadatak.


Učenicisamostalnorješavajutest,anastavnikpratinjihovradi,popotrebi,dajedodatnaobjašnjenjauvezistekstomzadataka.

Akoutestunijesunavedenikriterijumizaocjene,ondanastavnikutokuizradetesta,natabliispisujekriterijumezaocjene.Rezultatetestanastavniktrebadapripremiiprezentujeučeni-cimananarednomčasu.

test 1Ime i prezime učenika/učenice:

......................................................Odjeljenje: VII- ......

1.(1bod)Otkrićefizičkihzakonitostikoristise: 1)zastvaranjenaučnihinstrumenata 2)zarazvojtehnike 3)udrugimnaukamaoprirodiizastvaranjerazličitihuređajaiaparata 4)unaucioneživojprirodi.

2.(1bod)Fizičkotijeloje: 1)pahuljicasnijega 2)padanjekiše 3)topljenjeleda 4)klizanje.

3.(1bod)Fizičkatijelasu: 1)jutroimagla 2)vjetarigrmljavina 3)SunceiMjesec 4)rijekaiduga.

4.(1bod)Fizičkapojavaje: 1)grom 2)metar 3)magnet 4)aparat.

5.(1bod)Fizičkaveličinaje: 1)kretanje 2)lenjir 3)kilometar 4)dužina.

6.(1bod)Zamjerenjevremenatrčanjasportistepotrebnojeda: 1)odaberešvrijednostnaštopericizatrenutakpočetkaikrajkretanjasportisteidobiješ

brojnuvrijednostusekundama 2)podijelišvrijednostinaštoperici(vrijemepočetkaikrajatrčanjasportiste) 3)pomnožišvrijednostinaštoperici(vrijemepočetkaikrajatrčanjasportiste) 4)primijetištrenutakzavršetkatrčanjasportiste.


7.(1bod)Pomoćulenjiraizmjerenojedajedebljinarisapapira4,5cm.Akojedebljinajednoglistapapira0,15mm,urisuima:

1)3lista 2)100listova 3)30listova 4)300listova.

8.(1bod)Vrijednostpodjeljkalenjiranaslicije: 1)1cm 2)1mm 3)0,5cm 4)2mm.

9.(2boda)Odredikojeodriječiudesnomstupcuoznačavajufizičkepojave.

fizičkapojava

1)ključanje2)voda3)difuzija4)vazduh5)vjetar

Brojeveuzodabraneriječiupišiutablicu.Odgovor:

10.(2boda)Odredikojeodriječiudesnomstupcuoznačavajusupstanciju,kojefizičkotijelo,akojefizičkuveličinu.

A)supstancijaB)fizičkotijeloC)fizičkaveličina

1)munja2)teretnivagon3)temperatura4)čelik5)ključanje

Odabraniodgovorupišiutablicu.Odgovor: A B C

Mogući kriterijum za ocjenjivanje:

Ocjena dovoljan(2) dobar(3) vrlodobar(4) odličan(5)Brojbodova 4–5 6–7 8–9 10–12

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10cm


Domaći zadatak Rednibrojstranice Rednibrojzadatka1. Zbirka 16 62. Zbirka 16 93. Zbirka 16 104. Zbirka 16

5. Pročitajiproučiuputstvazaizvođenjelaboratorijskevježbebr.2–Mjerenjedimenzijamalihtijelalenjiromsmilimetarskompodjelom(Zbirka,str.53).

Čas 10. LV-2: Mjerenje dimenzija malih tijela pomoću lenjira s milimetarskom podjelom



IshodiučenjaTokomučenjaučenikćemoćidarazumijeisamostalnoizmjeridimenzijemalihtijelapomoćulenjirasmilimetarskompodjelom.



Preporukekaoizačas7(Izvođenjelaboratorijskevježbe).

Ukrštenica 2

Odrediključnipojam.1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

1.Brojnavrijednostijedinica;2.Vrijednostintervalaizmeđudvijesusjednecrtenaskalimjer-noginstrumenta;3.Crtekojepokazujuvrijednostmjereneveličine;4.JednaosnovnaveličinaSI;5.Vrstaveličinekojaseizučavaujednojprirodnojnauci;6.JednaosnovnaveličinaSI,7.Uređajzamjerenje;8.Odstupanjerezultatamjerenjaodpravevrijednosti.Domaći zadatak Rednibrojstrane Rednibrojzadatka

1. Udžbenik 32 12. Zbirka 16 63. Zbirka 16 8


Obrazovno-vaspitni ishod 7.3 (Ravnomjerno i neravnomjerno kretanje)

Čas 11. Mehaničko kretanje

Obrazovno-vaspitniishod7.3 (Ravnomjerno i

neravnomjerno kretanje)

Na kraju učenja učenik će biti sposoban daistražujeravnomjernoineravnomjernokreta-nje.

Ishodiučenja

Tokomučenjaučenikćemoćida:–formuliše i primijeni pojmove: mehaničko

kretanje, putanjaiput–objasnidajekretanjeimirovanjerelativno–razlikujepravolinijsko ikrivolinijsko kreta-

nje.


◙ Fizičke veličine i opisivanje kretanja

Osnovnipojmovi povezani s kretanjemčestosekoristeusvakodnevnomživotu,inetrebaihuvoditinaprevišeformalannačin.Važnijejeučenikenavićidapriopisivanjukretanjatijelakoristefizičkeveličineinjihoveodnose.

Uvodna priča o kretanju

NapisatinatabliriječKRETANJEitražitiodučenikadakažunaštoihasociratajpojam.Napisatinjihoveključneiskazeigrupisatiihtakoštoćeoznačitionekojimoguposlužitizadefi-nisanjepojmova:putanja,put,vrijeme,brzina.

Napisaniiskazimogusepodijelitiudvijegrupe(AiB):A.PojmoviB. Veličine

Opisivanje kretanja

Objasnitiučenicimadasemjesto na kojem se nalazi tijeloufizicinazivapoložaj tijela.

Eksperiment Pitanjaučenicima

Učeniksjediutrećojklupiusrednjemredu.

Kakonarazličitenačineopisatinjegovpoložaj?Prilikomodgovaranjatrebanavestiizabranoreferentnotijelo.

Učenikiztrećeklupepolakosekrećeprematabli.Utokukretanjadvaputasezaustavi.

Kakoopisatitadvapoložaja?Kakodokazatidaseučenikkreće?

Zaključak Uopštavajućiodgovorzabilokojetijelo,dolazedodefinicijemehaničkog kretanja.


Usmjeravajućimrazgovoromanalizirasekretanjetableuodnosunaučenikakojijedošaodonje.Naosnovuovogadolazedozaključkadajesvakomirovanjeikretanjerelativno.

Zavisnost oblika putanje od izbora i kretanja referentnog tijela

Nastavnikkotrljakrug(odkartonailiplastike)sacrnimkružićemucentruacrvenimnaobodukruga.Upočetkuučenicisamoposmatrajutokotrljanjeicrtajuputanjeobakružića.

Utokucrtanjaputanja,nastavniktrebavišeputadaponoviusporenokotrljanjekruga.Slijedidrugi,složenijizadatak:Zamišljajudasuupoložajucrnogkružića,paposmatrajukre-

tanjeicrtajuputanjucrvenogkružića.

Definisanje pojma kretanje

Definisatikrozdijalogštojetokretanje.–Kojebifizičkeveličinebilenajpovoljnijezaopisivanjepromjenaprihodanjuučenika?(du-žina,vrijeme)

–Utvrđivanjenačinaipodjelakretanjapremaoblikuputanje.Primjeri.

Zadaci:–Napišipotriprimjerazaobijevrstekretanja

ili–Analizirajprimjerekretanjanavedeneuudžbeniku.

Eksperiment o referentnom tijelu

Dabiučenicipouzdanoformiralipojam referentnog tijela,možeseizvestieksperiment:

Eksperiment PitanjeučenicimaUčeniciAiBsvojimrukamanaprave„sjedište“zaučenikaC.Dabitoostvarili,učeniciAiBdrželijevomšakomsvojudesnupodlakticuadesnomšakomdrželijevupodlakticudrugogučenika.UčenikuCzavežeseneprovidnamaramaprekoočijutakodanemoževidjetipredmeteuokolini.Zatim,učenikCsjednenarukeučenikaAiBizagrliih.Onigapodignuihodajusnjim,potom„koračajuumjestu“iopetnastavedahodaju.

UčenikCtrebadasvakih30skažedalisvatrojicastojeumjestuilisekrećuiukompravcu.

ŠtodokazujupogrešniodgovoriučenikaC?

Zaključak Izborreferentnogtijelaneophodanjeuslovdabisegovorilookretanjutijela.

Pravolinijsko i krivolinijsko kretanje (putanja)

Napomenutidaputanjapremaoblikumožebitipravolinijskaikrivolinijska,aistovažiizakretanje.


Oznake: s, t i v

Objasnitidaseput,vrijemeibrzinaoznačavajuodgovarajućimslovimalatiniceidasuteoznakejedinstveneučitavomsvijetu.

Pojam relativno

Objašnjenjepojmarelativno.Relativnostkretanja.Relativnostoblika putanje.Primjeriidijalogonjima:• ispuštanjepredmetanakolicima,uodnosunadječakanakolicimaidječakanazemlji(udž-benik,str.38,sl.3.5)

• kretanjeventilanatočkuuodnosunasredinutočkaiuodnosunapodlogu.Relativnostbrzine. Primjeriidijalogonjima:• biciklpretičeautobuskojisepribližavastanici(kočenjeautobusa...)• padpadobranaca(kasnijeotvaranjepadobrana)• preticanjeautomobilanaautoputu.


Čas 12. Ravnomjerno kretanje

Obrazovno-vaspitniishod7.3 (Ravnomjerno i neravnomjerno

kretanje)

Na kraju učenja učenik će biti sposobanda istražuje ravnomjerno i neravnomjernokretanje.

Ishodiučenja

Tokomučenjaučenikćemoćida:–prepoznaravnomjerno kretanje–objasni da brzina ima intenzitet, pravac ismjer,odredijedinicu za brzinuipokažedajeizvedenajedinica

–izračuna brzinu tijela pri pravolinijskomravnomjernom kretanju i pretvori jednujedinicu za brzinu u drugu (m/s u km/h, iobrnuto).


◙ Smjerovi jednog pravca

Smjerkretanjaodređujesesamonaodređenompravcu.Zatosemoguupoređivatismjerovidvakretanjasamoakosuuistompravcu.


Pitanja o smjeru kretanja

Štojejednosmjernaulica?Kolikosmjerovaimapravaulicakojanijejednosmjerna?Kolikopravacaimapravaulicakojanijejednosmjerna?

Demonstracije pravca i smjera

Kretanjekredepotabli,sveskepoklupi,učenikapoučionici...

Položaj tijela pri različitim kretanjima

Parovicrtajutragkojiostavljaulje,kojeravnomjernokapljeizautomobilakada:a)ideravnomjernob)koči(usporava)c)dajegas(ubrzava).

Podjela kretanja prema intenzitetu brzine

Definisanjeravnomjernogineravnomjernogkretanja.

Primjeri ravnomjernog i neravnomjernog kretanja

Paroviuroku5minutatrebadanabrojeinapišuštovišeprimjeraravnomjernogineravnomjer-nogkretanja.

Čitanjeikomentarisanjeprimjera.Pobjednikjeparsnajvišetačnihprimjera.

◙ Prediktivnost prirodnih zakona

Pravolinijskoravnomjernokretanjepokazujeprediktivne11osobineprirodnihzakona:akopo-smatramokretanjetokomprvih5sekundi,znaćemogdjećesetijelonaćiposlije20s,30s...

Ovuosobinunajjednostavnijegkretanjatrebamaksimalnokoristitiinaglasitiučenicima.

Pojmovi – početni položaj i početno vrijeme

Kakoćeteodreditipočetnipoložajipočetnitrenutaktijelukojepočinjedasekreće,akakotijelukojesevećkreće?

11 predikcija(lat.)–predskazivanje,proricanje,gatanje,predskazivanjebudućnosti.


Utvrđivanje osnovnih pojmova o kretanju

Eksperiment PitanjaučenicimaDvaparaučenikapuštajudvaklikeradasekotrljanjunizmalonagnutuklupu.Trebavoditiračunadajeklupaveomamalonagnuta,adaklikeriprelazerazličitarastojanjadokrajaklupe.

Paroviunosepodatkekojesuizmjerilizaputivrijemeujednutabelu(natabli).

Ostaliučeniciodređujukolikijeputprešaoklikerujednojsekundiiupisujuvrijednostutabelu.

–Štojereferentnotijelo?(klupa)

–Gdjejepočetnipoložaj?

–Kojijetrenutakizabranzapočetni?Kolikijeputklikera?

–Kakosemjeriput?

–Kakojeizmjerenovrijeme?Par Put,cm Vrijeme,s

Putujednojsekundi,cm

AB

Ostaliučenicipripremajurezultateeksperimenta:

Rezultateksperimenta: Bržiklikerpređevećerastojanjezaistovrijeme.

Kako znamo da se jedno tijelo kreće brže od drugog?

Učenicipokušavajusamidaodgovorenapitanje:„Kadaznamodajejednotijelobrženegodrugo?“Imaju5minutada(bezkorišćenjaudžbenika!)usveskamanapišuodgovor,aondajavnočitajuikomentarišuodgovore.

Oznaka za brzinu

Veličina Oznaka Latinskijezik EngleskijezikBrzina v Velocitas Velocity

Osnovna jedinica za brzinu

Osnovnajedinicabrzine(m/s)ičestokorišćenajedinica(km/h).


Primjeri na PP prezentaciji

PrikazatiPPprezentacijuilifilmsprimjerimapravolinijskogravnomjernogkretanjauprirodi.Učeniciusvakomprimjerutrebadazapazedatijeloprelazijednakeputevezajednakovrijeme.

Izraz za brzinu

Prikazati(nalistićimailiuzpomoćprojektora)tabelusputevimaivremenimakretanjaneko-likotijela:

Tijelo Put Vrijeme Putza1sgepard 60m 2s

putničkiavion 800m 4sbalon 5m 5s

Učenicitrebadaodredekolikiputpređesvakoodtijelaujednojsekundi.Timejeuvedenaveličina(kojapokazujekolikiputpređetijeloujedinicivremena)

PUTBRZINA =VRIJEME

ili,korišćenjemoznaka:svt

= ,

kaoinjenajedinicams(podsjetitiučenikedajeoovojjedinicibiloriječiina8.času).

Određivanje pravca i smjera kretanja

Učenicisedijeleugrupe,kojedobijuzadatakdaodredepravacismjerkretanjauprimjerimakretanja:pokretnestepeniceurobnojkući,liftustambenojzgradi,padcrijepaskrova,avionnarelacijiPodgorica–Njujork.

Nakonizvještajagrupa,zaključujesedajekodsvihkretanjastalnipravacismjerbrzine,tj.dasupravolinijskakretanja.

Demonstracija pravolinijskog ravnomjernog kretanja

Eksperiment PitanjaučenicimaNastavnikpuštaprstendaklizinizdobroza-tegnutužicukojajemalonagnuta.Nažicisuekvidistantneoznake,aučenici (podijeljeniugrupe)mjerevrijemezakojeprstenpređera-stojanjeizmeđudvijesusjedneoznakenažici.Svakagrupamjerivrijemeizmeđudrugedvijeoznake.

Kolikojevrijemezadionicuvašegrupe?

Štozaključuješ?

Zaključak Kretanjeprstenajepravolinijskoravnomjernokretanje.


Rješavanje računskog zadatka

Nastavnikrješavanatablizadatak9(str.22)izZbirke.Objašnjavapostavljanjeipostupakrješavanjazadatka.

Posebnotrebaučenicimaskrenutupažnju,jerjetonovinazanjih,kakoseiztekstazadatkanesamozapisujupodaci,većikoristeuprocesurješavanjazadataka.

Zadatak7(str.22)izZbirkerješavajuučeniciuzuputstvaipomoćnastavnika.Prikazatiprojektoromipodijelitiučenicimapojedanprimjerak.

KAKO TREBA RADITI ZADATAK?

1.Zadatakpažljivopročitaj,aakojepotrebnoivišeputa!2.Zapišiveličinepoznatihvrijednosti(uvijekpišijedinice!),Kaoiveličinačijevrijednostitrebadaizračunaš!

3.Provjeridalisujediniceusi!4.Nacrtajcrtežkojiprikazujesituacijuopisanuutekstuzadatka.5.Navediiveličine(kojesupoznateikojesetraže)nacrtežu.6.Razmislioformulamakojepovezujuveličine!7.Iznapisanihformulaizrazinepoznatuveličinu.8.Izračunajtraženuvrijednost.9.Analizirajpostupakrješavanjazadatkaidobijenirezultat.

(Pripremitiučenicimapojedanfotokopiraniprimjerakuputstvadazalijepeusvesku.)

Pisanje teksta i rješenja zadatka

Preporučitiučenicimadatekstzadatkapišuhemijskom olovkomarješenjaobičnom olovkom.



Zadnjih5-6minutačasaučeniketrebapodijelitiuparoveipostavitizadatak2izZbirke(str.21).Učenicisedogovaraju(3-4minuta)isvakipardajeodgovor(bezobrazloženja).

Trebaočekivatidavišeod2/3parovaodgovoritačnonapostavljenopitanje.


Čas 13. Brzina ravnomjernog kretanja


kretanje)


Ishodiučenja

Tokom učenja učenik će moći da primijeniznanjaomehaničkomi ravnomjernomkreta-njuprirješavanjukvalitativnih,kvantitativnihieksperimentalnihzadataka.


Analiza podataka o pojedinim brzinama

Analiziraju(tabličneilidruge)podatkeovrijednostimabrzinerazličitihtijela.Odgovarajunapitanja:

- Kolikojeputabrzinaodređenogtijela(bicikla,automobila,kornjače,puža...)većailimanjaodbrzinehodanjačovjeka?

- Zakolikojebrzinaodređenogtijela(bicikla,automobila,kornjače,puža...)većailimanjaodbrzinehodanjačovjeka?

- Kolikiputpređetotijelozajednusekundu?(Bezračunanja!)

Domino.Svakiparučenikadobijepapirnedomineukoverti.Zadatakjedaihpoređajuuniztačnihveza.

START v pravolinijsko ili krivolinijsko

kretanje stalnom brzinom

vrijemekretanja jedinicazabrzinu brzina m

relativno kretanje prema obliku putanje

km1h

kretanje

put sekunda ravnomjerno kretanje CILJ

Model nastavnog listića (za kontrolu znanja)

Zadatak 1.Zapravolinijskokretanjevozačabicikla,učenikjenapraviotabelu:

Red.br.mjerenja t,min s,m v, ms

v, mmin

1 1 3002 2 6003 3 9004 4 1200


a)Popunitabeluodgovarajućimbrojnimvrijednostimabrzine.b)Odredivrstupravolinijskogkretanjabicikliste.c)Kolikovremenatrebabiciklistidapređe900m?d)Kolikijeputprešaobiciklistaza90s?

Zadatak 2.Zadatak8(str.22uZbirci)uzmodifikacijubrojnihvrijednosti.

Zadatak 3.Zadatak11(str.22uZbirci)uzmodifikacijubrojnihvrijednosti.


Čas 14. Put i vrijeme ravnomjernog kretanja


kretanje)

Nakrajuučenjaučenikćebitisposobandaistražujeravnomjernoineravnomjernokretanje.

Ishodiučenja

Tokomučenjaučenikćemoćida...

–odrediputpomoćupoznatihvrijednostibrzineivremenakretanja

–odredivrijemekretanjapomoćupoznatihvrijednostibrzineiputa.


◙Učenicimatrebasugerisatidaprilikomopisivanjakretanjamjereputiproteklovrijemeodpoložajaitrenutkaukojemtijelopočne kretanje.

◙ Tabelarno i grafičko prikazivanje kretanja

Proučavanjekretanjadobrajeprilikazakorišćenjeupisivanjaičitanjapodatakautabelama.Ovdjesepreporučujekorišćenjeekvidistantnihtrenutakavremena.Tabelarniprikazkretanjadajeznatnovišeinformacijaodputanjejerdajeprikazkadasetijelonalazilouodređenompoložaju.

Grafičkoprikazivanjeičitanjepodatakaopoložajutijelauzavisnostiodvremena,netrebakoristitiuobaveznojnastaviVIIrazreda.

◙ Skiciranje kretanja tijela i dimenzije

Kadasegrafičkiskicirakretanjetijelapodrazumijevasedajeveličinatijelamnogomanjaodrastojanjakojaprelazi.Praktično,tijelosezamjenjujemodelommaterijalne tačke.Učenicimajejednostavnijeraditisastvarnim objektima,anesapstraktnimkonceptima.


Oznaka za put

Veličina Oznaka Latinskijezik Engleskijezikput s spatium (dužina) space (prostor)

Oznaka za vrijeme

Veličina Oznaka Latinskijezik Engleskijezikvrijeme t tempus time

Zadatak2(str.23)izZbirke.

Zadatak6(str.24)izZbirke.

Zadatak13(str.25)izZbirke.Nastavniktražiodučenikadarečenicupodc)zapišuumatematičkomobliku:

s v t= .

◙ Prefiksi

Glavniproblemkodmjerenjavremenaobičnopredstavljapretvaranjerazličitihjedinica vre-menausekunde.

Kodjedinicazadužinutepoteškoćegotovodainema.Potrebnojeznativrijednostiprefiksakaomili-ikilo-,skojimasuučeniciupoznatinačasovi-

mamatematikejošuIVrazredu.

◙ Digitalne skale (i decimalna tačka)

Učenicimatrebaskrenutipažnjunatodasudigitalneskalemjernihinstrumenataobičnona-pravljenetakodajebrojnapisansdecimalnomtačkom,anedecimalnimzarezom.

◙ Digitalno izražavanje vremena

Digitalnihronometriskorouvijeksunapravljenitakodasunadisplejučasovi,minutiisekun-deodvojenisapodvijetačke:

hh:mm:ss.Zaučenikejeponekadproblempretvaranjevrijednostivremenaizformatahh:mm:ssuminu-

teilisekunde.Zbogtogasemožeuraditinekolikoprimjerauoblikutabele:

t,mm:ss 0:00 0:15 0:30 0:45 1:00 1:15 1:30 1:45t,min 0,00 0,25 0,50 0,75 1,00 1,25 1,50 1,75

Zaboljeučenikemožese,analizompostupkaprevođenja,izvestiiformulazapretvaranjevrijednostiizoblikamm:ssuvrijednostvremenausekundama:

ssmm+60

t = .


Sličnojezapretvaranjevrijednostiizoblikahh:mmuvrijednostučasovima:mmhh+60

t = .


Čas 15. Neravnomjerno kretanje


kretanje)

Nakrajuučenjaučenikćebitisposobandaistražujeravnomjernoineravnomjernokretanje.

Ishodiučenja

Tokomučenjaučenikćemoćida:–prepoznaneravnomjerno kretanje–odredi srednju brzinu neravnomjernog kre-tanjatijela.


◙ Brzina

Učeniciimajujasnuidejuotomeštojebrzina.Trenutnabrzinaintuitivnojemnogojasnijaibližaodsrednjebrzine.Trenutnubrzinuučenicičestoposmatrajunabrzinomjeruprilikomvožnjeautomobilom.

◙Izračunavanje srednje brzine

Trenutnubrzinunemoguodreditisasvojimpoznavanjemmatematike.Zbogtogatrebaistica-tiprimjerebrzinezaintervalvremena,odnosno–srednjubrzinuzakonačniintervalvremena.

◙ Funkcionalno korišćenje pojma brzine

Uciljuuspješnogfunkcionalnogkorišćenjapojmabrzine,učeniktrebada:–imapredstavuovrijednostimabrzinapojedinihkarakterističnihkretanja;–pretvaravrijednostbrzineizjednejediniceudrugu;–određujebrzinunaosnovupoznatihvrijednostiputaivremenakretanja.

Jedan zadatak – jedan odgovor

Uprvih15-20minutačasaučeniketrebapodijelitiugrupeodpodvapara(dvijesusjedneklupe)ipostavitizadatak1izZbirke(str.___).Učenicisedogovaraju(3-4minuta)isvakagrupadajeodgovor(bezobrazloženja).

Trebaočekivatidavišeod2/3grupaodgovoritačnonapostavljenopitanje(d–2m/s).


◙ Vrlo velike ili vrlo male brzine

OdređivanjevrlovelikeilivrlomalebrzinečestojeinteresantnoučenicimaVIIrazreda.Možeimsezadatidaodredebrzinukojomrastedlakakose,trava...ilizadatakovremenukretanjatijelaizmeđudvagradabrzinomkojomseZemljakrećeokoSunca(zadatak4,Udžbenik,str.43).

Provjera usvojenosti pojma srednja brzina

Zaizradu1.zadatka(str.25.uZbirci)birasejedanodnajslabijihučenika.Ontrebadaponovidefinicijusrednjebrzine,ilustrujejednostavnusituacijuizzadatkaiizračunasrednjubrzinu.Njemusedajeocjenauzjasnoobrazloženjeipodršku.

Prirješavanju4.i6.zadatka(str.26.uZbirci)trebauključitištovećibrojučenikanapronala-ženju,crtanjucrtežaipostavci,amanjeaktivnibirajusezaizračunavanjeiinterpretacijurezultata.

Zadatak7(str.26.uZbirci)učenicitrebasamostalnodarješavaju,aprezentujuserazličitinačinirješavanja.

Određivanje kretanja prema stroboskopskom snimku

Diskutovatiostroboskopskomsnimku(ilinacrtanom„stroboskopskomsnimku“)kretanjate-niskeloptice.Kadajekretanjenajsporije,akadnajbrže?

Zadaci o neravnomjernom kretanju (utvrđivanje pojma srednja brzina)

Zadatak 1.Izautomobilakapljepojednakapuljasvakihpolasekunde.Kakoćebitiraspore-đenekapinaasfaltuuslučajudaseautomobilkrećepravolinijski:

a)ravnomjernob)neravnomjerno?

Zadatak 2.Milosevozisjednognadrugikrajgrada.Uprvih20minprešaoje1,2km.Naišaojenakolonuautomobila,smanjiobrzinuitakovoziosljedećih5min,pričemujeprešao900m.Naišaojenasemafor,gdjeje2,5minčekaozelenosvjetlo.Dociljasevozio360mutoku2min.

a)OdredietapeMilovogkretanjanakojimasemijenjalokretanje.b)Objasnikakosemijenjalabrzinanapojedinimetapama.(Brzina kretanja na svakoj etapi je

različita.)c)Odredisrednjubrzinukretanjanasvakojetapi.ZaovajprimjerkretanjanastavnikizračunavaprosječnubrzinuMilovogkretanja.

Zadatak 3.Učeniktrebadaobjasnikakobiodrediosrednjubrzinuvozakadasevozpomjeriza300m.Pretpostavitidaučeniksjediporedmašinovođe.

Kretanje – pojmovna mapa

Sličnodijelu„Ključnasaznanja“(str.49.uUdžbeniku),nastavnikskicirapojmovnumapukretanjazasnovanunasvojstvimabrzine,aispodnazivavrstepravolinijskogkretanjapostavljapravougaonike(prostorzacrtežeitablice,pričemusekoristeoznakezaput,vrijemeibrzinu).


Prezentacije (PP ili poster) i eksperimenti

Učenicisunaprethodnomčasupodijeljeniugrupe.Svakagrupaimalajezadatakdapripremiprezentaciju(PPiliposter)ieksperimentnakojemćepredstavitijednufizičkuveličinuilipojavu(kaopotvrduispravnostinaučenihsadržaja).

Grupapredstavljasvojrad,kojijepripremilaradiponavljanjaisistematizacijesadržajaobra-zovno-vaspitnogishoda.Nastavnikiostaliučenici(kojinepripadajugrupi)prateizlaganjeiuklju-čujuseudiskusiju(potrebnojeiskomentarisatisvakislajd).Poslijetoga,učeniciizgrupeizvodenekolikoeksperimenatakojesupripremili.


Zadnjih5-6minutačasapostavitizadatak2izZbirke(str.25).Trebaočekivatidavišeod2/3učenikaodgovoritačno(3;2i3)napostavljenopitanje.

Ukrštenica.Svakiučenikdobijalistićsukrštenicom(zadatak12,str.27,Zbirka).Tražiseoznačenipojam.

Domaći zadatak Rednibrojstranice Rednibrojzadatka1. Udžbenik 43 52. Zbirka 26 73. Zbirka 28–29 1–10(Test2)


Obrazovno-vaspitniishod7.3 (Ravnomjerno i

neravnomjerno kretanje)


Ishodiučenja

Tokom učenja učenik će moći da primijeniznanja iz obrazovno-vaspitnog ishoda „Rav-nomjernoineravnomjernokretanje“prirješa-vanjuzadataka.


Izrada testa

Preporukekaoizačas9(Izradatesta).Zadomaćizadatakriješitiukrštenicu:

Ukrštenica 3Odrediključnipojam.1–2.(dvijeriječi)Brzinatijelazaintervalvremena;3.Oznakazabrzinu;4.Kretanjeprikojem

semijenjapoložajtijela;5–6.Kretanjepopravojlinijipromjenljivombrzinom;7.Jednaodkarak-teristikabrzine;8.Suprotnoodapsolutno;9.Promjenapoložaja;10.Jednaodkarakteristikabrzine;11.Nepromjenljivipoložaj,„kretanje“sbrzinomjednakomnuli.


1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.


......................................................Odjeljenje: VII- ......

1.(1bod)Linijapokojojsekrećetijelonazivase: 1)pomjeraj 2)putanja 3)put 4)metar.

2.(1bod)Vozačautomobilakojiputujebrzinomodkm70h:

1)mirujeuodnosunaautomobileiuodnosunaZemlju 2)krećeseuodnosunaautomobilimirujeuodnosunaZemlju 3)mirujeuodnosunaautomobilikrećeseuodnosunaZemlju 4)krećeseuodnosunaautomobiliZemlju.

3.(1bod)JedinicaputauSIje: 1)dužina 2)metarusekundi 3)kilometarnasat 4)metar.

4.(1bod)Automobiljeprešao108kmzasat.Brzinaautomobilaje:

1) m10s 2)

km1,8h

3) m30s 4)

km64,8h

.


5.(1bod)Satelitsekrećebrzinomodkm4,42siobletiZemljuza8,05h.Dužinaorbitesate-

litaje: 1) 36000km 2)12230km 3) 128092km 4)100000km .

6.(1bod)Utabelijepredstavljenavrijednostbrzinetijelautokuprvihpetsekundikretanja.

t,s 0 1 2 3 4 5

m,s

v 15 15 15 15 15 15

Tijelojezaprve4sekundeprešloput: 1) 15m 2)90m 3) 60m 4) 45m .

7.(1bod)Priravnomjernomkretanjutijeloprelazi: 1)ujednakimvremenskimintervalimarazličitarastojanja 2)ujednakimvremenskimintervalimajednakarastojanja 3)urazličitimvremenskimintervalimajednakarastojanja 4)urazličitimvremenskimintervalimarazličitarastojanja.

8.(1bod)Naslicisuprikazanakolicaioznačenipoložajikolicanakonsvakedvijesekunde.Kretanjekolicaje:

1)neravnomjernospovećanjembrzine 2)neravnomjernosasmanjenjembrzine 3)neravnomjernosproizvoljnompromjenombrzine 4)ravnomjerno.

9.(2boda)Odredikojimseinstrumentimaizdesnogstupcamoguizmjeritifizičkeveličineizlijevogstupca.

FIZIČKAVELIČINA MJERNIINSTRUMENT

A)vrijeme

B)masa

C)pređeniput

1)termometar2)lenjir3)vaga4)uglomjer5)štoperica

Brojodabranevarijanteupišiutabelu.

Odgovor: A B C


Domaći zadatak Rednibrojstrane Rednibrojzadatka1. Zbirka 26 32. Zbirka 27 10

3. Pročitajiproučiuputstvazaizvođenjelaboratorijskevježbebr.3–Određivanje brzine kretanja tijela (Zbirka,str.54).

Čas 17. LV-3: Određivanje brzine kretanja tijela


kretanje)


Ishodiučenja Tokomučenjaučenikćemoćidarazumijeisa-mostalnoodređujebrzinukretanjatijela.




10.(2boda)Utabelisudatezavisnostiputaodvremenazadvatijelakojasekrećuravnomjerno.

Vrijeme: t,s 0 1 2 3 4 5

Put tijela 1: s1,m 0 2 4 6 8 10

Put tijela 2: s2,m 0 3 6 9 12 15

Brzinatijela2je:

1) m1 s 2) m2

s

3) m3 s 4) m4

s .





Zadnjih5-6minutačasatrebapodijelitiučenikeugrupeodpodvapara(dvijesusjedneklupe)ipostavitizadatak3izZbirke(str.23).Učenicisedogovaraju(3-4minuta)isvakagrupadajeodgovor(bezobrazloženja).

Trebaočekivatidavišeod2/3grupaodgovoritačno(a–1,25min)napostavljenopitanje.

Domaći zadatak Rednibrojstrane Rednibrojzadatka1. Zbirka 23 52. Zbirka 26 63. Zbirka 27 12


Obrazovno-vaspitni ishod 7.4 (Interakcije tijela)

Čas 18. Sila

Obrazovno-vaspitniishod7.4 (Interakcije tijela)

Nakrajuučenjaučenikćemoćidarazlikujeiobjasniinterakcijetijela.

Ishodiučenja

Tokomučenjaučenikćemoćida:–objasništojeuzajamno djelovanje tijelaipo-kaženaprimjerimadajeuzajamnodjelova-njeobostrano i istovremeno

–navede i protumači posljedice uzajamnogdjelovanjatijela,opišeiprimijenipojamsile inavedejedinicu za silu

–objasni da sila nije potpuno određena broj-nomvrijednošćuipredstavisiluusmjerenom duži.


◙ Djelovanje

Učeniktrebadausvojištojedjelovanjeidaznadajeonouvijek:– istovremenoi– uzajamno,

zbogčegaseunastavi/učenjufizikemnogočešćesrijećespojmominterakcijanegopojmomdje-lovanje.

Mjera

Pojammjeraoznačavafizičkuveličinukojomsemoguporeditipojaveiliobjekti.Primjeri:

Silajemjera

interakcije.↔

Slabijainterakcijaopisanajemanjomsilom.

Jačainterakcijaopisanajevećomsilom.

Masa inertnostitijela.

Tijelomanjeinertnostiimamanjumasu.

Tijelovećeinertnostiimavećumasu.

Demonstracije posljedica djelovanja sile (Djelovanje sile i promjene kretanja)

Eksperiment PitanjaučenicimaUčenicidjelujusveskomnateniskulopticunaklupitakoštojepokrenu,mijenjajupravackretanjaizaustavljaju.

Kojatijelainteraguju?

Kojesuposljedicedjelovanjasile?

Zaključak Interakcijatijelauzrokjepromjenebrzinekretanjatijela.


Deformacija

Crnogorskijezik Latinskijezik Italijanskijezik

deformacija de formatio– kvarenje,promjenaoblika

deformazione – kvarenje,promjenaoblika

Demonstracije posljedica djelovanja sile (Djelovanje sile i promjena oblika tijela)

Eksperiment PitanjaučenicimaUčenicidjelovanjemsiledeformišuelastičnuoprugu,sunđer,listpapiraiplastelinkojisenalazenaklupi.

Kojatijelainteraguju?Kojesuposljedicedjelovanjasile?

Zaključak Interakcijatijelauzrokjedeformacijetijela.

Djelovanje

Nastavniknapišenatabliriječ„djelovanje“.Učenicinavodeštopodrazumijevajupodtimpojmom,anastavnikzapisujeključneriječi.Različitimpodvlačenjempodijeliriječinadvijegrupe(riječikojeseodnosenapromjenu stanja kretanjairiječikojeseodnosenapromjenu oblika). Slijedidiskusijaojednojidrugojgrupiriječi,odnosno–odvijeposljedicedjelovanja.

Pojam „stanje kretanja“

Terminufizici Štotoznači...?promjenastanjakretanja promjena pravca, smjera ili intenziteta brzine

◙ Različite sile

Važnojedaučenicirazumijuspecifičnostipojedinihsila.Važnojenaglasitida:–gravitacionasilapodržavagalaksijudabudekompaktna,obezbjeđujekompaktnostiSunče-vogsistema,nas„drži“napovršiZemlje...;

–električnaimagnetnasila(zarazlikuodgravitacione)mogubitiprivlačneiliodbojne;–elastičnasilauvijekdjelujetakodatijelovraćaupočetnipoložaj.

Učenikeuvijektrebapodsjećatidajetežinasilaidajeonaneštosasvimdrugačijeodmase. U tokuVIIrazredatrebainsistiratinatomedasviučeniciuodjeljenjurazumijuda:

–težinanijeistoštoimasai–težinatijelamožebitirazličita,dokmasaimauvijekistuvrijednost.

Interakcija

Zadatak:Na klupi su ključ i nekoliko papirića. Kako pomjeriti ključ i papiriće? Treba navesti najmanje tri razloga za pomjeranje (kretanje) ključa i papirića.

Učenicičitajusvojeodgovore,apotomnastavnikizvodidvademonstracionaogleda:


Eksperimenti PitanjaučenicimaI

Ključ pomjeri udarcem, privlačenjemmagnetainaginjanjemklupe,apapiriće–nagi-njanjem klupe, približavanjem naelektrisanogtijelaiduvanjem.

Štojeuzrokpromjene?Kojijeprimjerakcijeuovomeksperimentu,akojiprimjerinterakcije?Štojeuzrokpromjeneoblikatijela?

IIPokaže elastičnu deformaciju plastič-

noglenjiraiplastičnudeformacijulistapapira(zgužvagau„grudvu“).

Štojeuzrokpromjene?Kojijeprimjerakcijeuovomeksperimentu,akojiprimjerinterakcije?Štojeuzrokpromjeneoblikatijela?

Usmjeravajućomdiskusijomdolazisedozaključkadajeuzroksilakojomdjelujedrugotijelo.

Zaključak Silajemjerainterakcijetijela.

Elektricitet i magnet

Naelektrisavanjebalonatrenjemotkaninuilikosu.Nastavnik„lijepi“balonzazid.„Igre“malimmagnetima.Privlačnaiodbojnasila.Privlačenjeiglekompasa.Pravljenjekom-

pasastavljanjemiglenaparčićestiropora(ilimalediskoveodplute)uvodi.

Oznaka za silu

Veličina Oznaka Latinskijezik Engleskijezik

sila F fortiskrupan, jak

forcesila

Riječ intenzitet

Crnogorskijezik Latinskijezikintenzitet intensitas – jačina, veličina nečega

1 N

USIjedinicazasilujenjutn,aoznačavaseN,učastengleskognaučnikaIsakaNjutna.Štojesilaod1N?Kolikomsilomdjelujenapodlogu1kgsoka?Kojajesilaveća?Kolikoputa?Naosnovučegazaključujete?Podsjetitiučenikedaje1mN= 0,001N,a1kN=1000N.

Zadaci

1.Učemuserazlikuju:njutniNjutn?2.Skraćenozapisati: a.Jabukadjelujenašakuučenikasilomod0,005kilonjutna. b.Učenik1guraklupusilom654321milinjutna,aučenik2silom654njutna. c.Veličinasilekojajepotrebnazapokretanjeknjigepoklupiiznosi37njutna.


3.Počevšiodnajmanje,poređatiunizsljedećesile: 1 37NF = , 2 0,036kNF = , 3 38000mNF = i 4 3,7NF = .

Pravac i smjer sile

Eksperiment PitanjaučenicimaParoviuklupiigraju‘fudbalnovčićem’.Jedanučeniknoktomkažiprstaudaranovčićipokušavadapogodigol(kojipredstavljaprostorizmeđudvijeknjige).Svakiučenikimapravonapetpokušajadapostignepogodak.Umjestonovčićamožesekoristitikružićodkartonailižetonoddječijihigrica.

Kakoostvaritikvalitetanšut?

Dalijedovoljnoodreditisamojačinušuta,odnosno–intenzitetsilekojomsedjelujenanovčić?

Usmjeravanjemdaljediskusijetrebadoćidozaključkadajezadjelovanjesilomnanovčićpotrebnoznatinesamointenzitetsile,većinjenpravacismjer.

Zaključak Silajeodređenaakosupoznatinjenpravac,smjeriintenzitet.

Učenicitrebadasenavikavajunaredosljed:pravac–smjer–intenzitet.

Vektorski karakter sile i napadna tačka

Eksperiment PitanjeučenicimaNastavniksilamaistogintenzitetadjelujenarazličitedjeloveknjigekojasenalazinahorizontalnojklupi.

Jesuliposljedicedjelovanjasilaiste?

Zaključak Posljedicedjelovanjasilezaviseodnjenogpravca,smjera,intenzitetaipoložajanapadnetačke.

◙ Sila nije uzrok kretanja već promjene brzine

Kakobiprovjeriodalinekoodučenikajošuvijekimaprevaziđenaristotelovskistavotomedasila tijelu daje brzinu,nastavniktražidaučenik:

–jasnoprepoznaiimenujetijeločijupromjenubrzineposmatra–jasnoprepoznasilukojatupromjenuizazivai–opišepromjenubrzinetijela.

Interakcija je istovremena i obostrana

Eksperimenti PitanjeučenicimaNastavnikpokazuje dvamagneta koja se do-diruju.Akojedanpodižeuvis,ondaseidrugikrećeuistomsmjeru.

Ko,kadaiukojempravcudjeluje?


Nastavnik udari rukom loptu koja miruje naklupi. Učenici treba da opišu kretanje lopteprijeiposlijedjelovanjaruke.

Birajutačanodgovor.Uzajamnodjelovanjetijela,atimeisila,postojiitraje:a)uvijek,jerjesilaneštoštojeutijelub)samozavrijemekontaktac)zavrijemeiposlijekontakta.

Zaključak Interakcija tijela je istovremena i obostrana, odnosno – ni jedno ni drugo tijelo nema silu ni prije ni poslije kontakta.


Zadnjih5-6minutačasatrebapodijelitiučenikeugrupeodpodvapara(dvijesusjedneklupe)ipostavitizadatak2izZbirke(str.30).Učenicisedogovaraju(3-4minuta)isvakagrupadajeodgovor(bezobrazloženja).

Trebaočekivatidavišeod2/3grupaodgovoritačno(c–Kolicaćenastavitidasekrećumanjombrzinomnegodotada).

Domaći zadatak Rednibrojstrane Rednibrojzadatka1. Udžbenik 53 42. Zbirka 30 43. Zbirka 31 6

Čas 19. Gravitaciona, električna i magnetna sila



Ishodiučenja

Tokomučenjaučenikćemoćida:–navedeprimjereuzajamnihdjelovanjatijelakojanijesuuneposrednomdodiru

–razlikujeelektrične,magnetneigravitacioneinterakcije.


Demonstracioni eksperimenti o djelovanju sile (promjeni stanja kretanja)

Eksperiment Pitanjeučenicima

Nastavnikpodignesveskusklupe. Kojijerazlogštosveskaizmirovanjapočnedasekreće?

Nastavnikpustisveskudapadnenapod. Kojijesadauzrokpromjenekretanjasveske?

Zaključak Promjenakretanjadešavasezboginterakcije(međusobnihdjelovanja)tijela.


Električna sila

Eksperiment PitanjeučenicimaPlastičnitrougaoobjesiseokanapiprotrljavunenomkrpom.Istomkrpomprotrljasečešaljipribližitrouglu.

Kakointeragujučešaljitrougao?

Platnenomkrpomprotrljasestaklenašipka.Zatimsešipkapribližitrouglu. Kakointeragujušipkaitrougao?

Usvojenojedanaelektrisanjekojetrljanjemdobijaplastikabudenegativno,akojedobijasta-klo–budepozitivnonaelektrisanje.

Zaključak1 Električnasilamožebitiodbojnailiprivlačna.

Zaključak2 Zadjelovanjeelektričnesilenijepotrebanneposredandodirtijela.

Magnetna sila

Eksperiment PitanjeučenicimaPribližesesuprotnipolovidvamagneta.

Kakointeragujumagneti?Približeseistipolovidvamagneta.

Zaključak1 Magnetnasilamožebitiodbojnailiprivlačna.

Zaključak2 Zadjelovanjemagnetnesilenijepotrebanneposredandodirtijela.

Sintetika, vuna i električna sila

Vukašinnosivunenidžemperprekosintetičkekošulje.ZaštoseprivlačedžemperikošuljakadaihVukašinskine?


Zadnjih5-6minutačasatrebapostavitizadatak1izZbirke(str.31).Trebaočekivatidavišeod2/3učenikaodgovoritačno(d–gravitaciona).

Domaći zadatak Rednibrojstranice Rednibrojzadatka1. Udžbenik 56 22. Zbirka 31 23. Zbirka 31 34. Zbirka 32 9


Čas 20. Sila teže i težina tijela



Ishodiučenja

Tokomučenjaučenikćemoćida:–pokažerazlikesile Zemljine težeitežine ti-

jela–objasnidajetežinaposljedicadjelovanjasileZemljineteženatijelo.


◙ Redosljed izučavanja težine i mase

Metodičkenedoumiceurealizacijinastavepopitanjuredosljedauvođenjatežineimasečestostvarajudviječinjenice.Prvo–odsvihsilakojeproučavajuuosnovnojškoli,učenicinajvišepro-učavajutežinu,takodaihtrebaupoznatistežinomkadaseupoznajuspojmomsileinajvažnijimvrstamasile.Drugo–problemjegovoritiotežiniprijenegoštojeuvedenpojammase.Predlažesedaseupočetkuuvedusamonajosnovnijaobilježjapojmatežine,spodsjećanjemučenikananjihovaprethodnasaznanjaomasiinjenommjerenju(IVrazred,matematika,mjerenjemase).Poslijeupoznavanjaspojmommaseunastavifizike,preporučujesedasenastavniksučenicimajošjednomosvrnenapojamtežineinjenintenzitet.Naovajnačinpodstičeserazvijanjesvijestiopovezanostielemenatapredmetnogprograma,apostižeseitrajnousvajanjeznanja.

◙ Ubrzanje g

KonceptubrzanjaZemljinetežegmožepredstavljatiproblemakoseobrazlažeubrzanjekaopromjenabrzine.Predlažesedaseog govorisamokaookoeficijentu srazmjernostitežineimase.UčenicimabitrebalorećidaćepojamubrzanjaizučavatiuVIIIrazredu.Uistomcilju,g trebauVIIrazreduuvijekizražavatijedinicomN/kg,anem/s2.

Pravac sile Zemljine teže i visak

Eksperiment PitanjaučenicimaViskompokazatipravacismjergravitacionesile,anatabliiliputemprojektoraprikazatiZemljuinjencentar.

DalijevertikalnipravacistizasvenaZemlji?

Zaključak Pravacgravitacionesile(sileZemljineteže)jestedužprečnikaZemlje,asmjergravitacionesile(sileZemljineteže)premacentruZemlje.

Zemljina teža i težina

RekapitulacijusvojstavaZemljinetežeitežinetijeladobrojeuraditipotezama:definicija,pravac,smjer,jačina,tačkadjelovanja(„napadna“tačka),jedinica.


Težina

Eksperiment PitanjaučenicimaZemljaprivlačitijelokojesenalazinapodlozi. Naštodjelujetijelo?

Tijelojeobješenoouže. Naštodjelujetijelo?

Slijedizaključakotomeštojetežinatijela.

Zaključak TežinajesilakojasejavljakaoposljedicasileZemljineteže.Tojesilakojomtijelopritiskapodloguilizatežeužeokojejeobješeno.

◙ Definicija težine

Negdjesetežina tijeladefinišekaogravitacionasilakojomZemljaprivlačitijelo.Otometre-bavoditiračunakadaseoperišepojmovimapovezanimsdefinicijomtežine(bestežinskostanje,prividnosmanjenjetežinetijela…).

Tijelozaronjenouvodustvarno,aneprividno,gubiodsvojetežine.

◙ Različite definicije težine

Učenikemoguzbunitirazličitedefinicijetežine,pogotovuoneukojimasu,pretražujućirazli-čiteedukativnesajtove,uočilidasetežinatijelaposmatrakao„lokalna“gravitacionasila,idefini-šekaoproizvodmaseilokalnoggravitacionogubrzanja.Nastavniktrebadaobjasniučenicimadajošuvijeknijedogovorenajedinstvenadefinicijatežine,adatrebakoristitidefinicijukojajepri-hvatljivijainalaziseuškolskomudžbeniku.

Kolikom silom tabla privlači Zemlju?

KolikajesilakojomtablaprivlačiZemlju,akojepoznatodajeintenzitetsileteženatablu500N?

Bestežinsko stanje

Demonstracionieksperimenti Pitanjaučenicima:1. Dinamometar i tijelo

SlučajA:Tijeloobješenoodinamometarzatežekrajdinamometra,idinamometarpokazujevrijednosttežinetijela.

SlučajB:Pustimotijeloidinamometardapadaju.Kolikutežinupokazujedinamometar?

KolikutežinupokazujedinamometaruslučajuA?

KolikutežinupokazujedinamometaruslučajuB?


2. Cigla, gumica i karton

Nastavnikzategnegumicupovlačenjemkartona(slikalijevo)inakartonstaviciglu.Kartoniciglasunadrvenojpodlozi.

Nastavnikpustipodlogudaslobodnopada(slikadesno).

Zaštosekartonizvučeispodciglekadapodlogapočnedapada?

ŠtojesasilomZemljineteženaciglukadaslobodnopada?

Zaključak Natijelo(ciglu)djelujesilaZemljinetežeikadajetežinatijelajednakanuli.

Demonstracija djelovanja sile Zemljine teže

Eksperiment Zadaciučenicima

Nastavnikbacidobronaduvanbalon–prvovertikalnouvis,potomvodoravno,inakrajukoso.

Učeniciskicirajuputanjebalona.

Štodjelujenabalonkadavišenijeukontaktusrukom?

Zaključak Natijelo(balon)djelujegravitacionasila,tj.silaZemljineteže.

Težina

Potrebnojenaglasitidajetežinasila,anjenajedinica1njutn.UobičajenaoznakazatežinujesteQ.DatiformuluzatežinuQ = mg.Koristisezaokrugljenavrijednostg=10N/kg.

Domaći zadatak Rednibrojstrane Rednibrojzadatka1. Zbirka 33 22. Zbirka 33 43. Zbirka 33 7


Čas 21. Sila elastičnosti



Ishodiučenja

Tokomučenjaučenikćemoćida...–razlikujeelastičnaiplastičnatijela–odredipravacismjersileelastičnostikodistegnute,odnosnosabijeneopruge.


Demonstracioni ogledi u vezi s elastičnim deformacijama

Eksperimenti PitanjaučenicimaUčenikpritiskarukombaloniplastelinnastolu. Kojajedeformacijaelastična?

Učeniksavijeipustigumicu,zatimsunđer,inakrajukredu. Kojajedeformacijaelastična?

Zaključak Elastičnadeformacijajestedeformacijakodkojese,nakonprestankadjelovanjasile,tjelovratiuprvobitnioblik.

Uvod u silu elastičnosti – traženje uljeza

Nakatedrisenalaze:balon,elastičneopruge,kockaodplastelina,tregeri,gumenalopta.Učeniciimajuzadatakdapronađu„uljeza“.(kocka od plastelina)

Smjer sile elastičnosti

Eksperimenti PitanjaučenicimaUčenikistegneoprugu. Kojijesmjersileelastičnosti?Učeniksabijeoprugu. Kojijesmjersileelastičnosti?

Zaključak Silaelastičnostijestesilakojatijelovraćaupočetnioblik.

Eksperimentalni zadatak – Mjerenje težine

Potrebanpribor:nekolikotijelarazličitetežine,dinamometrirazličitihpodjeljakaUzminekolikorazličitihpredmetaiizmjeritežinusvakogodnjih.

Eksperimentalni zadatak – Izmjeri silu svojih mišića

Potrebanpribor:kućnidinamometar,užeZadatak:Izmjerisilusvojihmišića.Uputstvo:Jedankrajužetaučvrstizastopalo,adrugizadinamometar.


◙Sila – utvrđivanje pojma

Nastavnikprilikomodgovaranjaučenikatrebadainsistiradaučenicinaglase:–kojadvatijelainteraguju–nakojemtijeluuočavajuposljedicedjelovanjasile–dalipostojeidrugeinterakcije(akopostoje,zaštoihneuzimajuuobzir)–gdjesutačkedjelovanjasiletežeisileelastičnosti.

Normalna sila podloge i sila zatezanja niti

Upoznatiučenikesnazivimasilaelastičnosti(normalnasilapodlogeisilazatezanjaniti).

Zadatak o fići i „fapčetu“

Sudarilisusefićaikamion.Dalijeintenzitetsilekojomjefićaudarilakamion:–veći–jednak–manji

odintenzitetasilekojomjekamionudariofiću?

◙ Demonstracije djelovanja sile

Uovomdijelunastavefizikepotrebnojepokazatidjelovanje:–gravitacionesilenaprimjeruslobodnogpada–težinemasivnijegtijelanapodlozikojasesavija(plastičnilenjirisl.)–sileelastičnostikorišćenjemoprugeuhemijskojolovci,dječijimigračkamaisl.–siletrenjaizmeđuknjigeiklupe–električneilimagnetnesile.Važnojedemonstriratištovišeprimjeradjelovanjasilauzaktivnoučešćeučenika(grupnirad)

prirealizacijidemonstracija,anaročitodiskusijaouočenojsili.

◙ Učenik umije da izmjeri težinu dinamometrom

Dinamometarmožedasekoristizamjerenjesilaintenzitetaiznjegovogopsegamjerenja.Ipak,dovoljnojedauVIIrazreduučeniknaučikakodagakoristizamjerenjetežine,sileskojomsenajčešćesrijećeiunastavifizikeiusvakodnevnomživotu.

◙ Mjerenje sile i Hukov zakon

Dabiseuveopojamsilekaofizičkeveličine,potrebnojepoznavatiinačin na koji se mjeri. Konstrukcijadinamometratolikojejednostavnadajenastavnikuteškoodvojitiprocedurumjerenjaodnjegovogfunkcionisanja.Međutim,funkcionisanjedinamometraobjašnjavasenaosnovuHu-kovog zakona(proporcionalnostsileideformacije),aučeniciVIIrazredanijesusnjimupoznati,kaoniskoordinatnimsistemomukojembiposmatraligrafiklinearnefunkcije.Zbogtoga,funk-cionisanjedinamometratrebasamo„načeti“(udžbenik,str.61)inaučitiučenikekakosekoristidinamometarikakoseočitavarezultatmjerenja.


◙ Demonstracija dinamometra

Korišćenjedinamometraizuzetnojeprikladnaprilikadaseučenikuvjeriupovezivanjepozna-tepojave(istezanjeopruge)smjerenjemfizičkeveličine(sile)kojaopisujedrugepojave.

Uzimajućidinamometarurukeiistežućioprugu,učenikćeprovjeritiiuvjeritiseučinjenicudajedinamometarništadrugodooprugasaskalom.

Akoseučenikuobezbijedetegovi(ilidrugipredmetipoznatihmasa),onćelakšeizgraditipredstaveovrijednostimasile.

◙ Njutni „pokazuju“ kilograme

Zbogpraktičneprimjenedinamometra,čestosemožeuočitijednanedosljednostnavagi(kuć-na,pijačna…)–skaladinamometraizraženajeukilogramima.


Zadnjih5-6minutačasatrebaučenikepodijelitiugrupeodpodvapara(dvijesusjedneklupe)ipostavitizadatak3izZbirke(str.34).Učenicisedogovaraju(3-4minuta)isvakagrupadajeodgovor(bezobrazloženja).

Trebaočekivatidavišeod2/3grupaodgovoritačno(2–triputavišenegozačokoladuod100g).

Ukrštenica 4

1.Mjerainterakcije;2.Silakojommagnetiinteraguju;3.Silakojominteragujunaelektrisanatijela;4.Silakojomtijelo,usljedprivlačenjaZemlje,djelujenapodloguilitačkuvješanja;5.Jed-nakomponentavektorskeveličine;6.Silakojatežidaponištideformacijutijela;7.Tvoracklasič-nemehanike;8.Silakojomseprivlačeplanete;9.Jačinavektorskeveličine;10.Komponentavektorskeveličine,predstavljasestrelicom;11.Promjenaoblikailizapreminetijela.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.



Obrazovno-vaspitni ishod 7.5 (Struktura supstancije)

Čas 22. Atomi i molekuli

Obrazovno-vaspitniishod7.5 (Struktura supstancije)

Nakrajuučenjaučenikćebitisposobandaobjasnistrukturusupstancije(urazličitimagregatnimstanjima).

IshodiučenjaTokomučenjaučenikćemoćida:–objasnidasesvakotijelosastojiodatoma–navededaatomiobrazujumolekule.


Uvod

Nastavnikprojektoromprikazujekratakistorijatrazvitkamisliostrukturisupstancije.Svakomparuučenikadajeplastelinu2-3boje,čačkaliceilistićsazadatkomdanapravemo-

delepojedinihmolekula.Učenicipravepo4-5istihmolekula.Kadazavrše,razlikujuatomeimolekuleispajajumole-

kule.Nastavnikizaberedvamodelakodkojihsumolekulirazličitospojeniipostavljapitanje:„Daliobamodeladajuistusupstanciju?“Usmjerenomdiskusijomučenicidolazedozaključaka:

–atomiserazlikujupoveličini,obliku–molekulisesastojeoddvailivišeatoma–molekulielementaizgrađenisuoddvailivišeistihatoma(H2),doksumolekulijedinjenja izgrađeniodrazličitihatoma(H2O)

–molekuliserazlikujupoobliku,veličini,geometrijskomrasporeduatomaumolekulu–različitimgeometrijskimrasporedimaistihatomaimolekulaodgovarajurazličitesupstancije.

Eksperiment o prostoru između molekula

Eksperiment PitanjaučenicimaPasuljipirinačpripremeseodvojeno,udvijeposudezapreminepopolalitra.Posudetrebadabududovrhanapunjene.Zatimsepasuljipirinačprespuujednuposuduzapreminejednoglitra.

Zaštojezapreminapasuljaipirinčazajednomanjaodjednoglitra?

Zaključak Zato što su pasulj i pirinač raspoređeni tako da je manje „šupljina“ispunjenihvazduhom.

Domaći zadatak Rednibrojstrane Rednibrojzadatka1. Udžbenik 68 32. Zbirka 37 3

3.(E) Zbirka 38 11


Čas 23. Kretanje molekula


Na kraju učenja učenik će biti sposoban daobjasni strukturu supstancije (u različitimagregatnimstanjima).

Ishodiučenja

Tokomučenjaučenikćemoćida...–navededasumolekulitijelaustalnomhao-tičnomkretanju

–objasnidokazekretanjamolekula.


Demonstriranje braunovskog kretanja

Eksperiment PitanjaučenicimaNastavnikprikazujeračunarskusimulacijukre- tanjapolenovogzrncauvodi(braunovskokre-tanje).

Kojajevašahipotezaouzrokuovakvogkretanja?

Zaključak Nastavaksimulacijepokazujekojajehipotezatačna.

Demonstriranje difuznog kretanja

Eksperimenti PitanjaučenicimaPribor:Nasvakojklupisudviječašesvodomitemperaodređeneboje.Stavitikaptempereuvoduiposmatratištosedešava.

Štoukazujedasemolekulivodekreću?

Zaključak Promjenabojetečnostiukazujedasekrećumolekulivodeimolekulitempere.

Brzina molekula

Učenicimasezadajedapročitajuboks„Buraučašivode“(str.70uudžbeniku).

Brzina difuzije

Eksperimenti PitanjaučenicimaPetučenika(A,B,C,D,E)izmjerekolikosuudaljeniodjednogćoškaučionice.Nastavnikprospenekolikokapiparfemautajćošakučioniceiuključištopericu.Učenici javljaju trenutke u kojima molekuliparfemastignudonjih.

Kolikajebrzinaprostiranjaparfema?Jelibrzinadifuzijeparfemamanjailivećaodbrzinemolekula?Kakoobjašnjavašovolikurazlikuubrzinama?

Zaključak Dešavasedifuzijamolekulaparfema.


Domaći zadatak Rednibrojstranice Rednibrojzadatka1.(E) Udžbenik 71 42. Zbirka 38 53. Zbirka 38 9

Čas 24.Tri stanja supstancije. Interakcija molekula


Na kraju učenja učenik će biti sposoban daobjasnistrukturusupstancije(urazličitimagre-gatnimstanjima).

Ishodiučenja

Tokomučenjaučenikćemoćida:–tumačiprivlačenjeiodbijanjemolekula–razlikuječvrsto,tečnoigasovitostanjesup-stancije

–uporeditečnosti,gasoveičvrstatijelaponji-hovimosobinama.


Demonstracioni ogled s oprugom i dvije kuglice

Demonstracioniogledizvodijedanučenik.

Eksperimenti PitanjaučenicimaUčenikrukamadržikuglicekojesupričvršćenezakrajeveelastičneopruge.Pomjeranjemkuglicaprvoistegneopruguipustikuglice,azatimsabijeopruguipustikuglice.

Štozapažate?

Zaključak Molekuliseprivlačeiliodbijajuzavisnoodtogadalisunavećemilimanjemrastojanjuodravnotežnograstojanja.

Sistematizacija osobina čvrstog, tečnog i gasovitog tijela

Radugrupama.Popunjavajutabeluoblika

Stalnazapremina StalanoblikČvrstotijeloTečnotijelo

Gas


Ukrštenica 5

1.Tijelosnajslabijomvezommeđumolekulima;2.Najmanjačesticasupstancije;3.Prelazakizčvrstogutečnostanje;4.Tijelokojemožedateče;5.Jednoagregatnostanje;6.Haotičnokre-tanjemolekula;7.Neuređenokretanjemolekula;8.Diosupstancije;9.Pojavaprodiranjačesticajednesupstancijeudrugusupstanciju;10.Objekat,predmet;11.Gasovitostanjesupstancije.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.




Na kraju učenja učenik će biti sposoban daobjasnistrukturusupstancije(urazličitimagre-gatnimstanjima).

IshodiučenjaTokomučenjaučenikćemoćidaprimijenizna-nja iz obrazovno-vaspitnog ishoda „Strukturasupstancije“prilikomrješavanjazadataka.


Izrada testa

Preporukekaoizačas9(Izradatesta).




......................................................Odjeljenje: VII- ......

1.(1bod)Odponuđenihtvrđenjaodaberitačno: 1)Molekulsemoževidjetigolimokom. 2)Molekulirazličitihsupstancijasuisti. 3)Molekulsenemožepodijelitinadjelove. 4)Molekuljenajmanjačesticasupstancije.

2.(1bod)Braunovskokretanjepotvrđujepostojanje: 1)stalnogneuređenogkretanjamolekula 2)agregatnihstanjasupstancije 3)prazninaizmeđumolekula 4)privlačnesilemeđumolekulima.

3.(1bod)Difuzijasedogađazbogtogašto: 1)molekulisenepomjeraju 2)molekuliseneprestanoneuređenokreću 3)svimolekulisekrećuujednomsmjeru 4)molekulisenesudarajumeđusobom.

4.(1bod)Pojavadifuzijemožeseposmatrati: 1)samoučvrstimtijelima 2)samoutečnostima 3)samougasovima 4)ugasovima,tečnostimaičvrstimtijelima.

5.(1bod)Pripovećanjutemperaturesupstancijaprocesdifuzijemolekulatesupstancijeodvi-jase:

1)istombrzinom 2)brže 3)sporije 4)ponekadsporije,ponekadbrže.

6.(1bod)Međumolekulimasupstancije: 1)nedjelujunikakvesile 2)nedjelujuprivlačnesile 3)djelujuprivlačnesilenarastojanjimauporedivimsveličinomsamihmolekula 4)djelujuprivlačnesilenarastojanjimamnogovećimoddimenzijasamihmolekula.


7.(1bod)Akosupstancijazadržavazapreminu,ondaje: 1)ugasovitomstanju 2)utečnomstanju 3)učvrstomstanju 4)utečnomiličvrstomstanju.

8.(1bod)Rastojanjeizmeđumolekulasupstancijeuporedivojesdimenzijamasamihmoleku-la.Supstancijasenalazi:

1)utečnomiličvrstomstanju 2)ugasovitomstanju 3)utečnomstanju 4)učvrstomstanju.

9.(2boda)Uspostavivezuizmeđusupstancijeinjenogagregatnogstanjanasobnojtempera-turi.

Zasvakielementlijevekoloneodrediodgovarajućielementdesneizapišiutabelubrojevekojiodgovarajuizabranimstanjima.

Supstancija AgregatnostanjesupstancijeA) benzinB) čelikC) kiseonik

1) čvrsto2) tečno3) gasovito

A B C

10.(2boda)Povežifizičkepojmovesnjihovimprimjerima. Zasvakielementprvogstupcaodaberiodgovarajućiizdrugogizapišiutabeluodabrane

brojeveispredodgovarajućihriječi.

FIZIČKIPOJAM PRIMJER

A)fizičkaveličinaB)jedinicaC)mjerniinstrument

1)minut2)led3)vrijeme4)isparavanje5)vaga

A B C

Mogući kriterijum za ocjenjivanje:Ocjena dovoljan(2) dobar(3) vrlodobar(4) odličan(5)Brojbodova 4–5 6–7 8–9 10–12


Obrazovno-vaspitni ishod 7.6 (Masa i gustina)

Čas 26. Zakon inercije. Masa tijela

Obrazovno-vaspitniishod7.6 (Masa i gustina)

Na kraju učenja učenik ćemoći da objasni iprimjenjujepojmovemasaigustinatijela.

Ishodiučenja

Tokomučenjaučenikćemoćida:–objasnikakosekrećetijelonakojenedjelujudrugatijela

–opišeinercijukaopojavu,inertnostkaooso-binutijelaiobjasnisadržajeI Njutnovog za-kona

–definišemasu tijela, navedenjenuoznaku ijedinicuiuporedimasetijela.


Uvodna pitanja za inerciju

•Zaštosetijelonećepokrenuti,zaustaviti,promijenitibrzinu...svedoknanjeganedjelujesila?

•Jelilakšepokrenuti/zaustavitipraznuilipunulimenkusoka?•Zaštonamseglavapomjeripremanaprijedkadaautomobilnaglozakoči,inazadkadanaglokreneizmirovanja?

◙ Inercija i prvi Njutnov zakon

Važnojedaučenici:–konceptinercijeispravnopovežusistimterminomizsvakodnevnogživota–razumijudajemirovanje,usmisluprvogNjutnovogzakona,upotpunostiekvivalentnopra-volinijskomravnomjernomkretanju

–znajudasilamožedapromijenibrzinukretanja.

Inercija i putnici u autobusu

NastavnikputemPPprezentacije(ilipostera)prikazujeponašanjeputnikauautobusuuslje-dećimsituacijama:

a)autobussekrećeravnomjernombrzinomb)naglopovećabrzinu–odnosnododa„gas“c)prikoči,odnosno–naglosmanjibrzinu.

Učenicikomentarišuponašanjeputnika.Zajednosanastavnikomformulišuprvi Njutnov zakon.Natablisezapisujezaključakizveden

izodgovoranapitanjaa,b,c:putniciuautobusu„teže“dazadržesvojubrzinu.


Primjeri zadataka za grupe

1.Pokrijtečašukartonom,nanjegastavitenovčićiprstomsnažnoodbacitekarton.Štoćesedesitisnovčićem?Zašto?

2.Staviteškolskutorbunajedankrajklupe,anatorbustavitepingponglopticu.Udarcemrukomnaglopomjeritetorbupremadrugomkrajuklupe.Štoćesedesitistorbomaštoslopticom?Zašto?

3.Nalistpapirapostavitečašusvodom.Naglopovucitepapir.Štoćesedesitisačašom?Štoćesedesitiakosepolakopovlačipapir?

Primjeri za prvi Njutnov zakon

Učenicisaminavodeprimjeregdjesemanifestujeprvi Njutnov zakon(sigurnosnipojasuau-tomobilu,„polaganje“lopteukošposlijebrzogdvokoraka,stresanjepsaposlijekupanja,naglootvaranjeizatvaranjemokrogkišobrana,narušavanjeravnotežečovjekaprineočekivanojpromje-nibrzine...)

Inertia

Ufizici Latinskijezik Crnogorskijezikinercija inertia lijenost,tromost

Prvi Njutnov zakon

GalileoGalilejuveojepojaminercijeaNjutngajedaljeistraživao.IstorijskiosvrtnamjestoiuloguNjutnaunauci.Onjeformulisaotrizakonamehanikekoji

važesvudaukosmosu.

Prezentacija prvog Njutnovog zakona

Učenicisupodijeljeniugrupe(5-6učenika).Svakagrupaimapetminutadaosmislisvojuprezentacijudefinicijeprvog Njutnovog zakona(lančanoizgovaranjeriječporiječ,pjevanje,reci-tacija,gluma,„hip-hop“verzija...).

Jedan zadatak

Vukašinposmatrakretanjepetautomobila.Prviautomobiljenajbrži,drugiimanajvećumasu,trećinajmanjuzapreminu,četvrtinajvećuzapreminu,doksepetinalaziustanjumirovanja.Kojemjetijelunajtežepromijenitistanjekretanja?

◙ Inertnost tijela ne zavisi od njegove zapremine

Važnojedaučenicishvatedajeinertnostsvojstvosvakogtijelabezobziranatoimalivelikuilimaluzapreminu,štosemožekvantifikovatisamoprematomekolikosebrzoilisporomijenjabrzinatijelapriinterakcijisdrugimtijelima.


Pitanja o masi

Kakoodreditimasu?Kojajenjenaoznaka,akojajedinica?Dalimasatijelazavisiodnjegovogpoložajauprostoru?Mijenjalisemasatijelaakoonomijenjaoblik?Nakojinačinmožemodoćidozaključkaotomekojeoddvatijelaimavećumasu?

Zaključci o masi

Masa:–jemjerainertnostitijela–jeosnovnafizičkaveličina–nezavisiodpoložajauprostoruiuslovaukojimasetijelonalazi–jeuvijekpozitivnaveličina–jejednakazbirumasasvihnjegovihdjelova–jeistainemijenjaseukolikotijelomijenjaagregatnostanje.

Analiza kočenja autobusa

Potrebnojeidentifikovatisilekojimatijelainteraguju,procijenitiintenzitetesila,vrijemedje-lovanjasilaiposljedicenatijelarazličitihinertnosti.

Objašnjavanje inercije

Umjestoobjašnjenjatipa:„...zboginercije“,„...zbogzakonainercije“,odboljihučenikatrebatražitiobjašnjenjakojasadržeanalitičkeelemente,kaonaprimjer:prilikomnaglogkočenjaauto-busa,promjenabrzineputnikauodnosunaulicubićemanjaiakoimamanjuinertnostodautobusa.Zbogtogznačajnogsmanjenjabrzineautobusa,podautobusaispodčovjekovihnoguzastaneačovjeknastavikretanje.

Mjerenje mase

Nastavniktrebada:pokažeterazije,odredidjeloveinačinkorišćenja;objasnidajeprijemje-renjapotrebnoprovjeritidalijevagauravnotežena.

Zadaci o masi

Zbirka,zadaci:7,9.i12(str.43).Dječjibalon,napunjenhelijumom,polakosepodiže.Daliseuovomslučajupovećavanjego-

vamasa?Šerpusvodomstaviuzamrzivačdasevodazamrzne.Dalićesepromijenitimasavode?


Zadnjih5-6minutačasatrebapostavitizadatak6izZbirke(str.43).


Trebaočekivatidavišeod2/3učenikaodgovoritačno(b–masaćebitijednakamasiizmjere-nojnaMarsu).


Čas 27. Mjerenje mase i zapremine


Nakraju učenja učenik ćemoći da objasni iprimjenjujemasuigustinutijela.

Ishodiučenja

Tokomučenjaučenikćemoćida:–izračuna zapreminu tijela geometrijski pra-vilnog oblika, izmjeri zapreminu tečnosti iizmjerizapreminutijelageometrijskinepra-vilnogoblika

–izmjerimasu tijela terazijama i digitalnomvagom

–razlikujemasuitežinutijelaiobjasni(riječi-maiformulom)kakotežinazavisiodmase.


◙ Mjerenje mase

Masasenemožedirektnomjeriti.Običnosetoradimjerenjemsile(posredno).Kadasemasaobjašnjavaprekoinertnostitijela,ondaseobezbjeđujemogućnostdostadobrih

primjerazademonstracijeukojimasekoristepokretanjeizaustavljanjetijelarazličitihmasa.

◙ Vaga i terazije

Kadasuučenicivećusvojilirazlikuizmeđumaseitežine,nastavniktrebadaimskrenepažnjuda:–vagamjeritežinutijela,anaskaliseočitavamasatijela–terazijamaseupoređujumasatijelaimasategova.

Masa i vaga

Analiziratidalipostojenedoumiceokosadržajapojmovamasa,težinaisila teže.Upoznatidjelovevageinjihovefunkcije.Principradadigitalnevage:deformacijaelastičnepodlogepoddejstvomtežinetijelaipretva-

ranjedeformacijeuelektričnisignalodgovarajućegintenziteta.Nainternetu12semogupronaćipodaciomasinovčića:0,1€,0,2€,0,5€,1€i2€ikoristiti

kaopravevrijednosti:

12https://www.ecb.europa.eu/euro/coins/common/html/index.hr.html


Vrijednostnovčića Masa(g) Prečnik(mm) Debljina(mm)0,01€ 2,30 16,25 1,670,02€ 3,06 18,75 1,670,05€ 3,95 21,25 1,670,10€ 4,10 19,75 1,930,20€ 5,74 22,25 2,140,50€ 7,80 24,25 2,381,00€ 7,50 23,25 2,332,00€ 8,50 25,27 2,20

Slijedi,desetnovčićaod1,00€možeposlužitikaotegod75g.

◙ Ponavljanje o greškama

Diskutovatiogreškamamjerenjamasevagomnarazličitimdjelovimaplanete.Ovdjesemogukoristitipodacioubrzanjugurazličitimdjelovimaplanete.

Istotako,učenicimoguizmjeritisrednjuvrijednostmaseučenikaunjihovomodjeljenjuiubi-jeditiseutodasrednjavrijednostnemoradasepoklapanisjednomvrijednošću.

Oznaka za zapreminu

Oznakazazapreminu Latinskijezik CrnogorskijezikV volumen zapremina

„Kubik“

Napomenutidaseusvakodnevnomgovoručestokoristiizraz„kubik“,alionimarazličitaznačenja,zavisnoodtoganaštoseodnosi.Kubikdrva(ilipijeska)jeste1m3,dokkubikutermi-nologijivezanojzaautomobileimavrijednost1cm3,aumedicinisepodkubikompodrazumijeva1ml.

Mjerenje zapremine

Tripostupkaodređivanjazapreminetijela:1.čvrstatijelageometrijskipravilnogoblika(npr.:V = abc)2.čvrstatijelageometrijskinepravilnogoblika,kojanijesurastvorljivautečnosti(mjerenjemenzurom)

3.tečnosti(menzura).

Primjeripraktičnihpotrebamjerenjazapremine:receptzakolačeukojemsetraži3,5dlmli-jeka(vode),receptzaosvježavajućinapitakgdjejepotrebno4,75lvode;uputstvozadječjisirupkojiserastvarasa70mlvode...


Princip rada instrumenata za mjerenje mase

Instrumentikojiradenaprincipuupoređivanjastijelimačijanamjemasapoznata(tegovima).Instrumentisoprugom.Principrada.Demonstracijaradakuhinjskevage.Demonstracijaradadigitalnihvaga.Nastavniktrebadapodijeliučenikeuparovetakodasvakiučenikizvedenajmanjejednomje-

renjesnekimodmjernihinstrumenatazamjerenjemase.

Masa jednog zrna pasulja

Pomoćukuhinjskevage,mjerenjemvećegbrojazrna,odredimasujednogzrna.

1 litar i 1 dm3

Nastavniktražiodučenikadaiziskustvaprocijeneštojeveće:1dm3ili1l.Dabiučenicishvatiliparalelnuupotrebuiodnosdm3ilitra,potrebnojenapravitimodelkoc-

keodlimastranice1dm,takodajenjenazapremina1dm3.Napunitivodombocuod1l,azatimsipatiumodelkocke.Dalisevodaproliva?

Zaključak:1dm3=1l.Podsjetitiučenikenaformulezaizračunavanjezapreminetijelapravilnoggeometrijskogobli-

ka(kvadra,kocke).Izmjeritidimenzijekvadraukojemsepakujeiprodaje1litarmlijekai,primjenomformule

V = abc,izračunatikolikajenjegovazapremina.

Q = mg

Nastavnikpokazujeeksperiment:zategovepoznatihmasa,1kg,2kg,3kgmjeridinamome-tromtežinuipodatkeupisujeutabelu:

Masatega(kg) Težinatega(N)Teg1 1 10Teg2 2 20Teg3 3 30

Štosemožeuočiti?Kakotežinazavisiodmase?Težinajeproporcionalnamasitijela,akonstantasrazmjernostijeste10N/kg.Zaključak:Težinatijelajeonolikoputavećakolikojeputavećanjegovamasa.Tosemožezapisatiuoblikumatematičkogizraza:

Q = m g.

Masa i težina

Potrebnojenaglasitidamasa,osimtogaštojemjerainertnostitijela,definišeikolikajenje-govatežina.

Težinazavisiodmase,aneobrnuto.Masajeuniverzalna,atežinazavisiodpoložajatijela.


Masa i težina torbe

Svakiučenikizračunavatežinu(koristećiodnosmaseitežine)svojetorbeunjutnima.Zatimnatablipišesvojeime,masuitežinutorbe.

Praviserang-lista.

Veza i razlike Q i m

Kadaserekapituliravezatežineimasetijela,trebanaglasitiirazlikeizmeđutihfizičkihveli-čina.Dabiučeniciboljezapamtilisličnostiirazlikeizmeđumaseitežine,nastavnikmožekoristi-tipoređenjaiskazanautabeli:

MASA TEŽINAOznaka m QJedinica kg NOdređenost intenzitet pravac,smjer,intenzitetMjerni instrument vaga dinamometarPromjenljivost uvijekista zavisiodpoložajanaZemlji


Zadnjih5-6minutačasatrebaučenikepodijelitiugrupeodpodvapara(dvijesusjedneklupe)ipostavitizadatak11izZbirke(str.45).Dogovarajuse(3-4minuta)isvakagrupadajeodgovor(bezobrazloženja).

Trebaočekivatidavišeod2/3grupaodgovoritačno(c–istokaoinazemlji150g).


4. Pročitajiproučiuputstvazaizvođenjelaboratorijskevježbebr.4–Mjerenje zapremine tečnog i čvrstog tijela (Zbirka,str.55).


Čas 28. LV-4: Mjerenje zapremine tečnog i čvrstog tijela


Na kraju učenja učenik ćemoći da objasni iprimjenjujemasuigustinutijela.

IshodiučenjaTokom učenja učenik će moći da razumije isamostalnoizmjerizapreminetečnogičvrstogtijela.




Zadaci – masa

1.Vagajeuravnotežikadajenajednomtasutijelo,anadrugomtegoviod10g,2g,500mgi200mg.Kolikajemasatijela?

2.Izmjeritimasuzrnapasulja.3.Izmjeritimasuvodeumenzuri.

Zadaci – zapremina

Kojajeoznakazazapreminu,akojajejedinica?Kakoseodređujezapreminatijelapravilnoggeometrijskogoblika?Kakoseodređujezapreminatijelanepravilnoggeometrijskogoblika?Kojiuslovimorajubitiispunjenidabisezapreminatijelanepravilnogoblikamoglaodrediti

pomoćumenzure?



Čas 29. Gustina supstancije


Nakrajuučenjaučenikćemoćidaobjasniiprimjenjujemasuigustinutijela.

Ishodiučenja

Tokomučenjaučenikćemoćidadefiniše(riječimaiformulom)gustinu supstancijeiodredinjenujedinicu–odredigustinuhomogenoggeometrijskipravilnogtijela.


◙Izraz za gustinu

Važnojedaučenicishvatekakvajezavisnostupitanju(tijelajednakihzapremina,arazličitihmasa;tijelajednakihmasa,arazličitihzapremina).

◙ Gustine tijela u različitim agregatnim stanjima

Učenicimajevažnonapomenutidagustinečvrstihtijelanijesuuvijekvećeodgustinetečnosti,aovenijesuuvijekvećeodgustinegasova(tabeleuudžbenikunastr.88i89,idrugaliteratura).

◙ Areometar

Mjerenjegustineuvijekjeposredno,indirektno,akosenekoristiareometar,takodaučenicimatrebanaglasitidagreškamjerenjazavisiodgrešakamjerenjazapremineimasetijela.Ovovažiiuopštemslučaju,zasvakoposrednomjerenje,greškamjerenjazavisiodgrešakadirektnihmjerenja.

Ovdjesemoževoditiidiskusijaogrešcimjerenjagustine,ali–samonakvalitativnomnivou.

Pitanja o zapremini: uvod u gustinu

Navedipredmeteizokolinekojiimajuzapreminupribližnojedankubnimetar.(šporet, friži-der...)

Možešlipodićifrižider?Akamenistogoblikaizapremine?Zašto?Aakojenapravljenodstiropora?

Zaštoseovimtijelima,iakosujednakezapremine,tolikorazlikujutežine,tj.mase?(Od razli-čitih su supstancija.)

Gustina kao količnik mase i zapremine

Svakitrećiučenikdobijapojedanlistićsazadatkom.

Ogled s tečnostima različitih gustina

Navagusepostavibocaslitromvodeibocaukojojjelitarulja.Kojabocaimavećumasu?(boca napunjena vodom)


Kakosemožeuravnotežitivaga?(prospe se malo vode – smanji se zapremina vode)Sadanastavnikmožetražitiodučenikada,korišćenjemrazlomka,odredekakosumatematski

povezanegustina,masaizapreminatijela.Akoneuspijevaju,nastavniknavodianalogijugustinetijelaigustinefudbaleraušesnaestercu.

Analogija gustine tijela i gustine fudbalera u šesnaestercu

Poznatojedasebrojigračapojednomkvadratnommetrušesnaesterca,dakle–gustinaigrača,izračunavakadasebrojigračaušesnaestercupodijelispovršinomšesnaesterca:

brojfudbaleragustinafudbalera=površinašesnaesterca

.

Odgovarajućiračunzagustinutijelaimaoblik

masatijelagustinatijela=zapreminatijela

ili,simbolički,mV

ρ = .

Provjera razumijevanja gustine

Nastavnikpostavljapitanjeučenicimapodijeljenimuparove:Dalijevećamasagvozdenelopticeilidvijealuminijumskeloptice?(Svelopticesuisteveličine.)

Učeniciprijeizračunavanjausmenoodgovarajuiobrazlažusvojodgovor.Tekposlijetogaslijediračunskaprovjera(potvrda).

Listić br. 1

Zadatak.Trikockesuodrazličitihsupstancija,aimajuistudužinustranice(1m).Mjerenjemjeutvrđenoda:

a)kockaoddrvetaimamasu800kgb)kockaodaluminijumaimamasu2700kgc)kockaodbakraimamasu8900kg.Odredizapreminukockeizasvakukockuizračunajkoličniknjenemaseizapremine.

Listić br. 2

Zadatak.Trikockesuodrazličitihsupstancija,aimajuistudužinustranice(1dm).Mjere-njemjeutvrđenoda:

a)kockaoddrvetaimamasu0,8kgb)kockaodaluminijumaimamasu2,7kgc)kockaodbakraimamasu8,9kg.Odredizapreminukockeizasvakukockuizračunajkoličniknjenemaseizapremine.


Listić br. 3

Zadatak.Trikockesuodrazličitihsupstancija,aimajuistudužinustranice(1cm).Mjere-njemjeutvrđenoda:

a)kockaoddrvetaimamasu0,8gb)kockaodaluminijumaimamasu2,7gc)kockaodbakraimamasu8,9g.Odredizapreminukockeizasvakukockuizračunajkoličniknjenemaseizapremine.Naosnovudobijenihrezultataslijedizaključakdajekoličnikmaseizapreminekonstanta

zajednusupstanciju,inazivaseGUSTINA.


Zadnjih5-6minutačasatrebaučenikepodijelitiugrupeodpodvapara(dvijesusjedneklupe)ipostavitizadatak2izZbirke(str.45).

Trebaočekivatidavišeod2/3grupaodgovoritačno(d–imavećugustinukockicavećemase).




Nakraju učenja učenik ćemoći da objasni iprimjenjujemasuigustinutijela.

IshodiučenjaTokom učenja učenik će moći da primijeniznanjaizobrazovno-vaspitnogishoda„Masaigustina“prilikomrješavanjazadataka.


Izrada testa

Preporukekaoizačas9(Izradatesta).

Domaći zadatak Rednibrojstranice Rednibrojzadatka1. Udžbenik 90 32. Udžbenik 90 53. Zbirka 46 11

4. Pročitajiproučiuputstvazaizvođenjelaboratorijskevježbebr.5–Određivanje gustine homogenog geometrijski nepravilnog tijela (Zbirka,str.56).



......................................................Odjeljenje: VII- ......

1.(1bod)Zamjerenjemasekoristise: 1)termometar 2)štoperica 3)lenjir 4)vaga.

2.(1bod)Dvojakolicadodirujusavijenuelastič-nupločicu,vezanukoncem.Nakonkidanjani-tidrugakolicaimajuvećubrzinunegoprva.Toznačida:

1)masekolicasujednake 2)masaprvihkolicamanjajeodmasedrugihkolica 3)masaprvihkolicavećajeodmasedrugihkolica 4)zaključakoodnosumasakolicanemožeseizvesti.

3.(1bod)Naslicijeprikazanotijelonavagiitegovikojiurav-notežavajuvagu.Masatijelaje:

1)20g 2)22g 3)40g 4)42g.

4.(1bod)Masakapivodeje5mg.Masakapiizraženaukilogramimaje: 1)0,000005kg 2)0,00005kg 3)0,0005kg 4)0,005kg.

5.(1bod)Zaodređivanjegustinesupstancijetijelatreba: 1)masutijelapomnožitisazapreminomtijela 2)masutijelapodijelitisazapreminomtijela 3)zapreminutijelapodijelitismasomtijela 4)masutijelapodijelitisdužinomtijela.

6.(1bod)Masabrijegaje13,5t ,azapreminaledenogbrijega 315m .Gustinasupstancijebrijegaje:

1) 3

g1 cm

2) 3

kg700m

3) 3

kg900m

4) 3

kg1111 m

7.(1bod)Gustinacigleprikazanenaslicije 3

kg1800m

.

Masacigleje: 1)3,5kg 2)7kg 3)2,5kg 4)3kg.

1 2

20 202

12 cm

25 cm

6,5 cm


8.(1bod)Gustinavazduhapritemperaturi0°Cjeste 3

kg0,00129dm

.Masavazduhakojiispu-

njavaprostorijuzapremine 360000dm jeste: 1)77g 2)215g 3)77,4kg 4)46,5kg.

9.(2boda)Odredijedinicegustine.

Gustina

1) 2

gcm

2)

3

kgm

3)g

4) 3

gcm

5)l Odabranebrojeveupišiutabelu.

Odgovor:

10.(2boda)Odredikojimseinstrumentimaizdesnogstupcamoguizmjeritifizičkeveličineizlijevogstupca.

FIZIČKAVELIČINA MJERNIINSTRUMENT

A)dužina

B)masa

1)termometar2)lenjir3)vaga4)dinamometar5)štoperica

Brojodabranevarijanteupišiutabelu.

Odgovor: A B

11.(3boda)Masatijelaustanjumirovanjanavodoravnojpodloziiznosi0,9kg.Gustinasup-

stancijetijelaje 3

kg750m

.Kolikajezapreminatijela?




Čas 31.LV-5: Određivanje gustine homogenog geometrijski nepravilnog tijela


Nakrajuučenjaučenikćemoćidaobjasniiprimjenjujemasuigustinutijela.

IshodiučenjaTokomučenjaučenikćemoćidarazumijeisamostalnoodredigustinehomogenoggeometrijskinepravilnogtijela.




PP prezentacija

ČaszavršitiPPprezentacijomkojujeuradilagrupaučenikakakobiseutvrdilisadržajiogu-stini.Ostaliučeniciosvakomslajduraspravljajuzajednosnastavnikomiučenicimakojisupri-premiliprezentaciju.AkonepostojimogućnostizaPPprezentaciju,možesekoristitiiposteriliplakat.

Slijedinekolikoogledakaopotvrdaispravnostiiznijetihsadržaja.

Ukrštenica 6

Odrediključnipojam.1.Mjerniinstrumentzamjerenjemasetijela;2.Mjerniinstrumentzamjerenjezapreminetije-

la;3.Mjerainertnostitijela;4.Jedinicazazapreminu(kubnidecimetar);5.Kubik;6.Osobinati-jeladase„protivi“promjenisvojebrzine;7.Osnovnajedinicazamasu(SI)

1.

2.

3.4.

5.6.

7.


RJEŠENJA

1. Rezulati testova

R.br.zadatka 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.

test 1 3 1 3 1 4 1 4 4 1–3–5 4–2–3test 2 2 3 4 3 3 3 2 3 5–3–2 3test 3 4 1 2 4 2 3 4 1 2–1–3 3–1–5test 4 4 3 4 1 2 3 1 3 2–4 2–3 30,0012m

2. Rješenja ukrštenica

Ukrštenica 1:1.Magnet;2.Supstancija;3.Ogled;4.Hipoteza;5.Biologija;6.Eksperiment; 7.Tijelo;KLJUČNIPOJAM–GALILEJ

Ukrštenica 2:1.Vrijednost;2.Podjeljak;3.Skala;4.Dužina;5.Fizička;6.Vrijeme;7.Mjer-niinstrument;8.Greška;KLJUČNIPOJAM–VELIČINA

Ukrštenica 3:1–2.Srednjabrzina;3.V;4.Mehaničko;5–6.Pravolinijskoneravnomjerno; 7.Smjer;8.Relativno;9.Kretanje;10.Intenzitet;11.Mirovanje;KLJUČNIPOJAM–RAV-NOMJERNO

Ukrštenica 4:1.Sila;2.Magnetnasila;3.Električnasila;4.Težina;5.Pravac;6.Silaelastič-nosti;7.IsakNjutn;8.Gravitacionasila;9.Intenzitet;10.Smjer;11.Deformacija;KLJUČNIPOJAM–INTERAKCIJA

Ukrštenica 5:1.Gas;2.Molekul;3.Topljenje;4.Tečnost;5.Čvrstotijelo;6.Braunovsko; 7.Toplotno;8.Čestica;9.Difuzija;10.Tijelo;11.Para;KLJUČNIPOJAM–SUPSTANCIJA

Ukrštenica 6:1.Vaga;2.Menzura;3.Masa;4.Litar;5.Kubnimetar;6.Inertnost;7.Kilogram;KLJUČNIPOJAM–GUSTINA


IV. Priprema učeničkih projekata u nastavi fizike u osnovnoj školi

Učeničkiprojekatjevišeslojnaaktivnostučenikainastavnikanakonkretnomproblemu.Za-htijevaodučenikaplaniranjeistraživanja,istraživanjeirješavanjeproblema,običnozavrijemedužeodtrajanjajednogškolskogčasa.Radnaprojektuidobijenirezultattrebaprezentovatiivrednovati.

Učeničkiprojekatjeobliknastavepogodanzasamoorganizacijuučenja,kaoikooperativnioblikučenjaipoučavanja.

Vrsteučeničkihprojekatazaviseoduzrastaučenikaiprirodesadržajaobrazovno-vaspitnihishoda.Projektimogutrajatijedanškolskičas,jedandan,mjesecdanailiduže.

Aktivnosti nastavnika u učeničkom projektu

Urealizacijiučeničkogprojektanastavnikjeuglavnommoderatorkojipomažeprilikompla-niranjarada(pitanjima,anedavanjemuputstava),usmjeravanakritičnimmjestimai,ukolikoučenicitozatraže–jedanjeodizvoraznanja.Onusmjeravaučenikepostavljanjemotvorenihpi-tanja,nakojanezahtijevaodgovor.

Nastavnicipredlažuinteresantnesadržajezaprojektneteme;pomažuučenicimaudefinisanjuproblemaiplaniranjurada;upostavljanjurealnihciljevaizadataka;podstičudiskusiju,poštujudiskusijekojimaserazvijaprojekat,omogućavajurazmjenuideja,pitanjaizaključaka;motivišuučenikeuprocesuučenja,učeihsamoprocjeniuznaglašenutežnjuzajačanjemnjihovogsamopo-uzdanja.Nastavnikpomažeučenicimatakošto:

–usmjeravaihdanapraveplanrada,odrederokoveinosioceizradepojedinihetapa(tzv.Gan-tovu tabelu);

–pravipregledodrađenogi,akojepotrebno,idaljeusmjerava(brojidinamikakonsultacijazavisićeodpotrebaučenika);

–jasnoističesvojaočekivanjaiobjašnjavanakojićenačinvrednovatinjihovprojekat.

Nastavnikoveaktivnostiuprojektudobrimdijelomprethoderaduučenika,imogusepodije-litina:

–izborosnovnetemeprojekta;–određivanjeciljakojiprojektomtrebaostvariti;–upoznavanjeučenikasprojektom;–određivanjepotrebnepodrškeipomoćikojajeneophodnaučenicimazauspješanradupro-jektu;

–predviđanjemogućihizazova(prepreka)utokurealizacijeprojekta;–određivanjerokadokojegćeseučeničkiprojekatzavršiti;–konsultacijesučenicima;–vrednovanjenaučenoguprojektu;–vrednovanjeradauprojektu.

Prilikomizboraosnovnetemeprojektapotrebnojerazmislitikojiseciljželiostvariti.Najboljejedatemaprojektapovezujesadržajekojiseučeupredmetusinteresovanjimaučenika.Tema,


obimidubinaproučavanjamorajubitiprimjereniuzrastuučenika.Zaučenikepočetnike,aliina-stavnikepočetnikeuprojektnojnastavi,dobrojeizabratijednostavnijeivremenskikraćeprojektekakobisepostupnorazvijalepotrebnevještine.Trebaizabratitemučijijesadržaj:

–manjegobima,–djelimičnopoznatili–takavdasusvepotrebneinformacijelakodostupne.

Osnovaistraživačkogmini-projektamožebitisvakieksperiment,aliivelikibrojfizičkihsitu-acijaopisanihuudžbenikuilizbircizadataka.Sveštojeučenicimanovoinepoznato,možeseupotrijebitizaistraživanje,jerjeuprojektnojnastavinaglasaknaotkrivanjuzaučenikanovihči-njenica,uzsticanjerazličitihvještina(vještineplaniranja,organizovanjaiizvođenjaistraživanja,zaključivanjaidonošenjaodluka,pisanogiusmenogizražavanjaislično).

Temaprojektaodređujeikojićesetipprojektnenastaveizvoditi:individualni,grupni,odje-ljenjskiiliškolski.Ukolikotemunijesupredložiliučenici,potrebnoihjeupoznatisvećpredlože-nimtemama,odkojihbirajuonukojužele.Učenicisemoguupoznatisprojektomtakoštoimseponudelistesvišepredloženihtemazaučeničkiprojekat,aonisamiizaberukoježele,teodredevrijemedokadaćeprojekatbitizavršen.

Poznavajućisposobnostiučenika,sadržajekojesuusvojiliitemukojajeizabranazaučeničkiprojekat,nastavnikmožeodreditigdjejeikadapotrebnanjegovaneposrednapomoć,akojezadat-keučenikzaistamožesâmodraditi.Odnosno,akojeupitanjugrupni,odjeljenjskiiliškolskiuče-ničkiprojekat,kojezadatketrebadariješiučenik,akojegrupa.

Aktivnosti učenika u učeničkom projektu

Većinuučenikaodlikujeznatiželjaipotrebazaistraživanjemnepoznatog.Usvajanjenovihčinjenicaiznanjavišestrukojekorisnozaučenike.Primjenastečenihznanjazavisiisključivoodnačinaučenja.Ukolikojeučenikučio„mehanički“,anesrazumijevanjem,nemožeseračunatinatrajnoststečenihznanjainjihovuprimjenuupraksi.Poznavatizakonekretanja,aneumjetiihprimijeniti,npr.objasnitipravolinijskoravnomjernokretanjeautomobila,neznačigotovoništa.Iznošenjemsamočinjenicatosenemoženaučiti.

Prepoznavanjeproblema,korišćenjeprethodnostečenihznanjaurazradistrategijerješavanjaproblema,prilagođavanjerješenjaradiobogaćivanjapočetnogproblema,kaoikomunikacijaorješenju–važnesuvještinezasvakogpojedinca.Kadaradenaprojektima,učenicisuumogućno-stiorganizovatiiregulisatisopstvenoučenje,učitisamostalnoiliugrupi,postatisvjesnisopstvenogprocesarazmišljanja.

Svakiučeničkiprojekatvezanje,takođe,zaspecifičnaznanjakoja–ponavljajućiiprimjenju-jući–usvajajusrazumijevanjem.

Prednostprojektnenastave,posebnoonekojaseizvodiizvannastavnogčasaiizvanškole,jesteutomeštovrijemeizradenemorabiti,inijeograničeno(osimnastavnikovomprocjenom).Projektnanastavazahtijevaviševremenaodtradicionalne,frontalne,predavačkenastave.Zavisnoodprojektnetemeiučeničkihsposobnosti,raduprojektuzahtijevaviševremenaodtrajanjajednogilidvaškolskačasa,posebnozaučenikepočetnikeutakvomoblikunastave.

Aktivnostiučenikauprojektumogusevremenskirasporeditiusedametapa:–uočavanjeiupoznavanjeproblema–razmišljanjeonačinimarješavanjaipostavljanjehipoteze–izradaplanaistraživanja–izvođenjeeksperimenta–zaključak


–prezentacija–vrednovanjerada.

Učenicisvenavedeneaktivnostimogusamiodraditi.Međutim,rijetkosedogađadaonipo-krenuprojekatizznatiželjeiliinteresovanjazaodređeniproblem.Nastavnikjeobičnopokretačučeničkogprojekta.

Planiranjepostupakarada,priborazarad,materijalaivremenapotrebnogzarealizacijumožeseprepustitiučenicimaumjeriukojojsuoninatonaviknuti.

Kadaučeniciprviputučestvujuuprojektu,ondajejedanodzadatakaprojektarazvijanjevje-štineplaniranjaistraživanjauzpomoćnastavnika.Nastavnikjemoderatorkojićepovremenoin-tervenisatibeznametanjasvojihrješenja.Istovažiizaevaluacijuradakojuizvodesamiučenici.Prilikomevaluacijerada,učeniciponovoanalizirajuaktivnostiuprojektu,procjenjujuefikasnostpostupaka,ispravnostpretpostavkiisl.

Poslijeprezentacijeslijediraspravauodjeljenju.Izsameraspravenastavnikdobijajasanuvidutokolikojeučenikdubokoovladaotemom.

Aktivnostiuprojektutražeprimjenustečenihznanja.Zahtijevajuodučenikamaksimalnuan-gažovanostiposvećenost,štokodnekihmožeizazvatiiotporpremaovakvojnastavi.Učenikjesubjekatobrazovnogprocesauučeničkomprojektu.Tokomprojektaučenikaktivnouči,bilouučioniciili,jošbolje,negdje„naterenu“–uprirodi,fabričkojlaboratoriji,muzeju,bolniciisl.;opaža,izvodieksperimente,istražuje...Krozdijalogsnastavnikomiostalimučenicimarazvijajezičkesposobnosti,komunikativnost,kritičkomišljenje.Takođe,stičesocijalnevještine,prepo-znajepozitivnenamjeredrugih,prihvataobjektivnekritike,razvijaodgovornostzazajedničkapostignuća,razvijasposobnostocjeneiobjektivneprocjenenekograda.Uprojektuučenicidemon-strirajupojedinapraktičnaznanjaivještinekojesustekli.Samigenerišupitanjaiodređujunačinnakojićeihprezentovati.Zavisnoodsvojihpotrebaiubjeđenja,odlučujuotokuprojekta,nemorajuslijeditinastavnikovauputstvaiplan,mijenjajuaktivnosti...Takođe,otkrivajuinedostatkeusvomznanju.

Nakrajuprojektaučestvujuiunjegovomvrednovanju,patakopostajuaktivniučesniciusvimetapamanastavnograda.Aktivnostiuprojektuučenikuomogućavajuotkrivanjasopstvenihtale-nata,sposobnostiiinteresovanja,korišćenjetehnologijaimultidisciplinarnopovezivanjesadržaja.

Realizacijaprojektnetemejestesusretsnovimpitanjem,sproblemomčijiseobimuočitekutokuistraživanjateme.Zarješavanjeovakvetemepotrebnojekoristitistečenaiskustva,kritičkoidivergentnomišljenje,inoviratiistvaratinovoznanje,primijenitistečenoznanjenapostavljenopitanje,„osvijetliti“nepoznata„mjesta“.Tokomradauprojektuučeniciznaju:

–kakodapostaveciljizadatke–kakodaanalizirajuizazovenaputudocilja–kakodavrednujuaktivnostiiinformacije–kojesukonkretneaktivnostipotrebnezaostvarivanjecilja.

Ciljsvakogprojektajestesticanjetrajnogznanjarazmišljanjem,ane„mehaničkim“reprodu-kovanjem.

Iakosuprednostiovakvogučenjavelike,trebauvijekvoditiračunaotomedajetosamojedanodmogućihoblikaizvođenjanastaveidagaunastavitrebaprimjenjivatiumjerikojuuslovljavauzrastučenikainastavnisadržaji.


Primjer učeničkog projekta (Padaju li brže teža ili lakša tijela?)

Mnogojetemaufizicikojemogubitiupotrijebljenezaizraduprojekta.Samprocesusvajanjaznanjauprojektutrajeduže,aliiskustvaizfizikekojaučenikstiče,modelirajunjegovekoncepcije.

Učešćeuprojektuučenikujemanjezahtjevnoibližeoduobičajenogučenja.Ončestousvajanerazumljivečinjeniceipodatkekao„neštoštotrebanaučitizaocjenu“,dokonoštostvarnovažiuprirodiisvakodnevnomživotuidaljesmatradrugačijim–vjerujesvojimpretkoncepcijama.

OvdjeserazmatraprimjeručeničkogprojektaPadaju li brže teža ili lakša tijela? Projektomseželipostićidubljepovezivanjesiletežeipravolinijskogkretanja,apritomei

„sučeljavanje“suobičajenompretkoncepcijomdatežatijelabržepadajuodlakših.Ciljevikojiseželepostićiovimučeničkimprojektomjesu:

–ponavljanjeusvojenihznanjaosilitežeinjihovopovezivanjespravolinijskimkretanjem;–osposobljavanjeučenikazaistraživačkiusmjerenunastavuukojojrazvijavještinepraćenjapojave,vođenjakvalitetnihbilješki,analiziranjadobijenihpodatakaiizvođenjazaključaka.

Nastavnikmožeučenikuponuditisljedećushemu,kojomgaupućujeuprojekat:

UČENIČKIPROJEKAT: PADAJULIBRŽETEŽAILILAKŠATIJELA?

ISTRAŽI- VANJE

Potražiuudžbeniku,enciklopedijiilidrugomizvoruinformacijaštojesilateže.Nezaboravipomenutiionoštojeosilitežerečenonačasu.Vodiračunaotomedatvojeistraživanjesadržiodgovorenasljedećapitanja:1. Štojesilateže?2. Štouzrokujepadanjetijelanazemlju?3. Štojemasa?4. Kojajevrstakretanjatijelakojepada?5. Kojesiledjelujunatijelo?

PRETPO- STAVKA

Iskustvonavodinapretpostavkudatežatijelabržepadaju.Ciljovogprojektajestedaseispitajelitotačno.

PRIBORI MATERIJAL

Predmetiistogoblikaalirazličitihmasa:praznaipunabočicasoka,punaipraznalimenka,plastičnaimetalnakašikaisl.Primjeri tijela istemase ali različitogoblika: zgužvan ili ravan list papira,zgužvanaipraznalimenkasoka...

UPUTSTVA ZARAD

1. Pismenorazradi,korakpokorak,postupakkojimćešispitatisvojupretpo-stavku.

2. Pustitežeilakšetijeloistogoblika(npr.praznuipunulimenku)dapadajuistovremeno.Pokušajpronaćinačindaihispustišistovremeno,adatonijeiztvojeruke.

3. Posmatrajkojićepredmetpastiprije.Ovajkorakzahtijevadvijeosobe.Akonijestesigurni,ponovitepostupaknekolikoputa.

4. Istipostupakponovisnekolikorazličitihvisina.5. Sadaistipostupakponovizapredmeteistetežinealirazličitogoblika.


UČENIČKIPROJEKAT: PADAJULIBRŽETEŽAILILAKŠATIJELA?

REZULTATI

Tabela1.

Lakpredmet Težakpredmet Rezultat

Tabela2.

Predmetmalepovršinepoprečnogpresjeka

Predmetvelikepovrši-nepoprečnogpresjeka Rezultat

PITANJAZADISKUSIJU

1. Raspravaorezultatima.Gdjesurezultatiisti,agdjerazličiti?Akosurazli-čiti,štojemoglouzrokovatirazliku?

2. Štojemogućezaključiti:padajulitežipredmetibrže?Štojetomeuzrok?3. Odčegazavisibrzinatijelaprislobodnompadu?Kakobismotoispitali?4. Štasinaučio/naučilaosiliteže?5. Štasinaučio/naučilaizovogprojekta?6. Kakobisemoglounaprijeditiovoistraživanje?


V. IKT U NASTAVI FIZIKE

Zaprikazeksperimenata,simulacijairezultatamjerenjainjihovografičkoprikazivanje,kaoizaobradupodatakaučeničkihistraživanja,moguposlužitiinformatičko-komunikacijsketehnolo-gije.

Ovdjesenavodinekolikokorisnihlinkova,kojisemoguiskoristitiunastavi/učenjufizikeuosnovnojškoli.NaročitoseističuinteraktivnesimulacijepoznatekaoPhETsimulacije.

KORISNI LINKOVI

e-školaHrvatskogfizikalnogdruštvahttp://eskola.hfd.hr/

Besplatneonlineinstrukcijezaosnovnuškolu.Videolekcije,ogledi,primjeririješenihzadata-ka,kvizovizaprovjeruznanja

Rubrike:Video–Tekstlekcije–Zapamti–Ponovi–Kviz–Forumhttp://www.eduvizija.hr/portal/

ScienceinSchool(TheEuropeanjournalforscienceteachers)http://www.scienceinschool.org

Difuzija–animacija:http://ref.topictimes.com/videos/people/difuzija–-animacija-full-fmsvmeO91mw.html

Zavisnostbrzinedifuzijeodtemperature:http://ref.topictimes.com/videos/diffusion-and-temperature-water-pen-ink-vinegar-wat-

ch-Peg1yaB2bsk.html

Interaktivniprikazbraunovskogkretanjasmogućnošćupromjeneparametara:SimulationSpeed;MoleculeCount;ColorScale;HeaterTemperature;Gravity)

http://www.falstad.com/gas/

PhET SIMULACIJE

PhETsimulacijesuinteraktivnesimulacijefizičkihpojavaza-snovanenaistraživanjima,aizrađujuseuokviruistoimenogprojek-tanaUniverzitetuKolorado(the University of Colorado).

NajinteresantnijaobilježjaPhETsimulacijazanastavnikafizikeuosnovnojškolijesutoštosusimulacije:

–besplatnezaonlinepreuzimanjeiprikazivanje,–prevedenenasrpski,hrvatskiibosanskijezik,–primjenjiveunastavifizikeuosnovnojisrednjojškoli,–mogusepretražitiikoristitisadresehttp://phet.colorado.edu/sr/.

Download - Radovan Ognjanović • Jovan Mirković • Marija Keković FIZIKA 7 - Fizika 7.pdf · 6 Fizika za 7. razred osnovne škole. Priručnik za nastavnike 7 I. UVOD Najvažnija obaveza

Top Related