Download - Projekat ñansira Projekat ko-ñansira Ministarstvo javne ... · NVO III BROJ / Jul 2019. godine BILTEN Projekat ñansira Evropska Unija Projekat ko-ñansira Ministarstvo javne

NVOwww.crnvo.me

III BROJ / Jul 2019. godine

BILTEN

Projekat �nansira Evropska Unija

Projekat ko-�nansiraMinistarstvo javne uprave

www.crnvo.me

Program za profesionalizaciju medija u Crnoj Gori 2019

NVO BILTEN 2

NVO BILTEN 3

Iako je temeljno ljudsko pravo, sloboda izražavanja i medija često je preduslov za ostvarivanje drugih prava i sloboda. Lišeni slobode medija, gra�anima se uskraćuje pravo na uravnotežene, činjenične i pouzdane informacije i izložene pristranosti i propagandi koja narušavaju demokratiju i e�kasnosti institucija. Pluralistički sadržaji u medijskom okruženju neophodni su za komuniciranje i analiziranje višestruku prirodu društva i promovirati dijalog i toleranciju. Kritički osvrti u medijima na političke procese pomažu u garantovanju njihove transparentnosti i osiguravaju da se Vlade pridržavaju predvidivih politika - bez pritisaka interesnih grupa. To poboljšava upravljanje IPA II programom i pomaže u stvaranju povjerenja u buduće države članice.

Prioriteti podrške OCD-ima i slobodi medija za period 2018-2019 proizilaze iz dva skupa smjernica: "Smjernice Generalnog direktorata za proširenje za podršku EU civilnom društvu u državama u proceu proširenja, 2014-20." i "Smjernice Generalnog direktorata za proširenje za podršku EU slobodi medija i integritetu medija u državama u procesu proširenja, 2014.-20. "

Ova dva dokumenta pripremljena su kroz široke konsultacije s vladama, civilnim društvo, medijima i me�unarodnim organizacije u regionu i šire. Smjernice prikazuju označavaju političke ciljeve Komisije kao što je naznačeno u Strateškom dokumentu i u Paketu za proširenje omogućavajući set rezultata koji sadrži ishode koje treba postići u ovom �nansijskom periodu kao i indikatore za njihovo praćenje.

Medijska scena Crne Gore je visoko polarizovana i postoje izazovi u razumijevanju uloge slobodnih medija. Samoregulatorni mehanizmi su slabi. U godišnjem izvještaju o Crnoj Gori za 2018. godinu stoji da nema napretka u izvještajnom periodu kada je riječ o slobodi izražavanja, naglašavajući posebno nedostatak razvoja u vezi s istragama starih slučajeva nasilja nad novinarima i političkim uplitanjem u Savjet javnog servisa i Agencije za elektronske medije.

Medijski program će se tako�e baviti pitanjima medijske profesionalizma i samoregulacije rastuća zabrinutost zbog utjecaja informacija što zahtijeva veće mjere u jačanju medijske pismenosti.

NVO BILTEN 4

CILJEVI PROGRAMA I PRIORITETNA PITANJA

Globalni cilj ovog poziva za podnošenje prijedloga projekata je jačanje participativne demokratije proces EU integracija u Crnoj Gori osnaživanjem i podsticanjem profesionalnih i �nansijskih podsticajnih procesa okruženje za pluralističke medije.

Speci�čni ciljevi ovog poziva za dostavu prijedloga projekata su:

• Podsticanje nezavisnog i istraživačkog novinarstva u cilju dobijanja kvalitetne medijske produkcije u oblasti povezane sa procesom evropskih integracija Crne Gore, kako za nacionalne tako i za lokalne medije.

• Jačanje slobodnog, fer, profesionalnog i etičkog novinarstva u Crnoj Gori, sa posebnim fokusom na medijsku samoregulaciju.

• Podizanje svijesti o dezinformacijama / uticaju informacija i jačanje medijske pismenosti.

Prioriteti ovog poziva za dostavu prijedloga projekata su:

1. Daljnja podrška istraživačkom novinarstvu u Crnoj Gori.

2. Jačanje profesionalizma medija i samoregulacije.

3. Obrazovanje i izgradnja kapaciteta medijskih profesionalaca.

4. Edukacija novinara i gra�ana vezana za medijsku pismenost.

istraživanja. Na kraju sve što je ura�eno, ukupno 11 multimedijalnih radova, sabrano je i u �nalnoj bilingvalnoj publikaciji „STOP 2 READ/ Stop devastaciji prirode“, koja je distrbiuirana na više adresa u zemlji i inostranstvu.

U fokusu novinarskih istraživanja su bile različite teme, kao što su uništavanje korita rijeka i ugrožavanje živih organizama u njima, zbog pretjerane eksploatacije šljunka i pro�ta odabranih. Istraživano je i zašto bistri planinski potoci i rijeke, bez stvarne energetske potrebe, završavaju zarobljeni u cijevima malih elektrana.

Objavljeno je i istraživanje koje je pokazalo da su dugogodušnjim zanemarivanjem, sporim i neadekvatnim reagovanjem državnih organa, resornih ministarstava, agencija i službi, ugroženi stanovnici više gradova u našoj zemlji zbog zaga�enja vazduha, a posebno su alarmantni podaci o porastu opasnih bolesti u Pljevljima. Pokušali smo da odgovorimo i na pitanje zašto nadomak Podgorice nadležni ignorišu postojanje prave ekološke bombe, bazena sa crvenim muljem u krugu Kombinata aluminijuma (KAP), iako upozoravaju tragična iskustva drugih zemalja, gdje su zbog sličnih slučajeva izgubljeni životi ljudi, a okolina je trajno zatrovana. Bavili smo se i nekontrolisanim izvozom pojedinih životinjskih vrsta kojim se ugrožava ravnoteža u prirodi.

Obavijestili smo i javnost kako se zbog neadekvatnih zaštitnih mjera u podmorje unose nove, često, opasne vrste a nestaju autohtone, te kako radi elektrana u Albaniji nestaje plaža na Adi Bojani, a zbog mreža na rijeci Bojani prekida se globalni prirodni tok migracija ribljih vrsta, koja počinje u Skadarskom jezeru, a trebalo bi da se završi u Sargaskom moru.

Iz istraživanja koja su objedinjena, iako su priče nastale u Crnoj Gori i regionu, jasno je da su one samo djelić šireg, planetarnog problema u čijoj je srži trka za pro�tom i brutalno ugrožavanje životne okoline.

O rezultatima Istraživanja informisane su desetine hiljada gra�ana, ne samo u Crnoj Gori. Svi tekstovi objavljeni su na lokalnom i engleskom jeziku, dok su tri priče koje su se odnosile na pograničnu oblast sa Albanijom objavljene u više medija u toj zemlji na albanskom i engleskom jeziku. U Italiji je objavljeno istraživanje koje se odnosilo na ugrožavanje bio diverziteta u podmorju zbog pretjeranog saobraćaja kruzera u Boki. Tako su, pored naše zemlje, tekstovi objavljeni u Srbiji, na Kosovu, Albaniji, Italiji, dok je engleska verzija postavljena na sajtu CIN-CG. Na kraju projekta organizovana je konferencija Proces evropskih integracija, sloboda medija i poglavlje 27 na kojoj su predstavljeni ključni nalazi projekta. Konferencija je okupila 65 učesnika iz zemlje i inostranstva, predstavnike državnih institucija, medija, organizacija civilnog društva, diplomatskih predstavništava, stručnjaka i tako dalje. Pored izlaganja panelista, otvorena je debata, a na kraju skupa formulisani su zaključci i preporuke, koji su objavljeni i u �nalnoj publikaciji. Konferncija je bila otvorena za javnost i imala je veliku meidjsku pokrivenost.

Ponosni smo da su se brojni mediji i organizacije civilnog društva po prvi put okupili oko projekta vezanog za poglavlje 27. Ova saradnja je značajno ojačala novinarska istraživanja o pitanji zaštite životne sredine i povećala vidljivost ove teme u Crnoj Gori. Značajno je i što je projekat uključio različite medije u zemlji i van nje i što je pokazao da se oko nekih tema na polarizovanoj crnogorskoj medijskoj sceni može sar�ivati, te da bitka za prirodu nekad prevazilazi lokalne podjele i sukobe.

Opšti nalaz našeg rada je da je zaštita životne okoline u Crnoj Gori i regionu ugrožena, da je neophodna veća posvećenost državnih institucija, a da će se devastacija zaustaviti tek kada te instucije budu radile u javnom interesu. Od izuzetne je važnosti za očuvanje prirode, ne samo Crne Gore, angažman aktivista nevladinog sektora i stručnjaka, koji najbolje shvataju kojim se putem ide i gdje su rješenja. U ovoj priči nezamjenljiva je i uloga medija, čija je dužnost da informišu gra�ane i gra�anke o ovako važnoj temi, uzrocima i posljedicama na profesionalan i objektivan način i u interesu javnosti.

https://webgate.ec.europa.eu/europeaid/online-services/index.cfm?do=publi.welcome&nbPubliList=15&orderby=upd&orderbyad=Desc&searchtype=RS&aofr=164631

www.crnvo.me

Predstavljanjeprojekta

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore

Stop 2 READ

NVO BILTEN 5

IMPLEMENTATOR/I: Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), nedjeljnik Monitor i Balkanska istraživačka regionalna mreža (BIRN)

DONATOR: Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori Četrnestomjesečnim projekatom Medijska istraživanja: Stop 2 READ (regionalnim ekološkim aktima devastacije) nastojalo se da se preko preko osvjetljavanja konkretnih slučajeva devastacije prirode i novinarskih istraživanja identi�kuju problemi i ukaže na mogući smjer i strategiju za primjenu evropskih standarda i ispunjavanje obaveza iz nedavno otvorenog Poglavlja 27. Projekat su realizovali Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), nedjeljnik Monitor i Balkanska istraživačka regionalna mreža (BIRN), uz dominantnu �nansijsku podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i ko�nasiranje Minsitarstva javne uprave Vlade Crne Gore. Tokom realizacije projekta, posebno je značajna bila pdrška organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom prirode, a naročito dobrinos dao je Centar za zaštitu i izučavanej ptica (CZIP).

Opšti cilj projekta bio je da se osnaži profesionalizacija i sloboda medija u Crnoj Gori, dok je speci�čni cilj bio usmjeren ka jačanju saradnje medija u Crnoj Gori i regionu na istraživačkim temama u okviru pregovaračkog poglavlja 27, kao i poglavlja 23 i 24, da bi se informisal javnost o ovim pitanjima. U fokusu su bili posebno slučajevi devastacije životne sredine, uzroci i posljedice, kako bi se osnažili napori i akcije da se nasilje nad prirodom zaustavi, a evropska praksa počne implementirati i u Crnoj Gori.

Projekat je bio usmjeren ka postizanju tri rezultata:

(i) Podizanje kapaciteta medija za praćenje poglavlja 27; (ii) Poboljšanje saradnje izme�u medija u Crnoj Gori i regionu;(iii) Podizanje svijesti javnosti u zemlji i regionu o najbitnijim aspektima EU integracija, naročito kada je riječ o zaštiti prirode, očuvanju i valorizaciji prirodnih resursa, održivom razvoju, prostornom planiranju i slično.

Krajnji korisnici i ciljne grupe projekta bili su novinari, mediji, organizacije civilnog društva, državne institucije, EU kao i javnost u cjelini.

Projekt se sastajao iz više različitih aktivnosti. Prvi dio aktivnosti odnosio se na podizanje kapaciteta medija za praćenje tema vezanih za poglavlje 27, te poglavlja 23 i 24. S tim u vezi organizovano je nekoliko treninga, na kojima su ključni predavači bili predstavnici nevladinih organizacija i stručnjaci koji se bave poglavljem 27. Treninzi su, pored medija koji su bili nosioci projekta, bili otvoreni i za druge u Crnoj Gori. Treninge su vodili obučeni stručnjaci iz regiona, a posebno značajna bila je uloga BIRN-a, koji je u svom dugogodišnjem radu razvio tehnike i metode istraživačkog novinarstva, a ima i stalnu saradnju sa inostanim trenerima i upoznat je sa novim metodama i praksama u svijetu, kada je ova oblast u pitanju.

Poseban segment projekta bio je rad na tri novinarske istraživačke priče vezane za poglavlje 27, koje su implementirali predstavnici medija koji nijesu bili direktni nosioci projekta. Izbor priča izvršila je komisija, nakon što se na konkurs koji je bio otvoren javilo više zainteresovanih novinara iz cijele Crne Gore. Odabrane su tri priče predstavnika/ca RTCG, Ulcinj info i TV Vijesti. Sve tri teme su imale regionalni karakter i ra�ene su više mjeseci, uz mentorski nadzor BIRN-ovih urednika.

Pored ove tri priče, novinari CIN-CG i Monitora, objavili su osam sopstvenih









NVO BILTEN 6










Milka Tadić Mijović

NVO BILTEN 7



























www.crnvo.me

Medijska scena u Crnoj Gori

Omogućiti uslove zaslobodan rad redakcija

NVO BILTEN 8











Bojana Laković KonatarSaradnica u nastavi na Fakultetu političkih nauka UCGZaposlena u Sindikatu medija Crne Gore

NVO BILTEN 9

Medijska scena u Crnoj Gori godinama ostaje nepromijenjena: veliki broj medija na malom tržištu je i dalje polarizovan, a rad u njima ne pruža uslove za normalan život ni novinara ni ostalih zaposlenih. Sve to je uticalo da se obistini ona Čerčilova izjava „da je novinarstvo sjajna profesija, ako se na vrijeme napusti“, pa je iz medija otišao veliki broj novinara, tražeći bolje uslove u drugim profesijama. Ipak, oni koji su ostali tu i koji i dalje brane profesionalne standarde, zaslužuju makar da se svi potrudimo da im obezbijedimo uslove za dostojanstven život i rad. Veliki broj me�unarodnih organizacija svake godine, u svojim izvještajima, ističe da su medijske slobode jedan od temelja demokratije i da je neophodno da se ulože dodatni napori da se one unaprijede. Tako je bilo i ove godine u Izvještaju Evropske komisije, koja ističe da je nije došlo do nekog napretka u pogledu slobode izražavanja, kao i da preporuke koje su ranije dali tek treba da se ispune. I dalje su glavni problemi to što je veliki broj slučajeva napada na novinare i dalje nerasvijetljen, što su Javni servis i Agencija za elektronske medije pod uticajem vlasti i što su samoregulatorni mehanizmi slabi. Iz Evropske komisije su, tako�e, istakli da je ekonomski položaj novinara i dalje prekaran, posebno zbog nesigurnosti koje nosi njihov posao i zbog niskih

plata, što im nameće rizik od uticaja urednika i moguće samocenzure.

Sve ove probleme pokazala su i istraživanja Sindikata medija Crne Gore (SMCG). U razgovoru sa novinarima utvrdili smo da su zapravo prosječne plate na nivou �rme, koje su nam prije nekoliko godina dostavili mediji, daleko od realne slike jer u taj prosjek ulaze i uredničke i direktorske zarade, koje se kreću i do nekoliko hiljada eura. Novinari, nažalost, ne mogu da računaju na toliki prihod. Zarade oko 800 novinara/ki i dalje su ispod državnog prosjeka, a oko 35 odsto njih prima platu od 400-500 eura, dok svaki treći novinar prima platu manju od 400 eura. Oni su čak i u boljem položaju od kolega zaposlenih u digitalnim medijima, koji primaju 370 eura. Nijesu rijetki slučajevi da se plate dobijaju u ratama, od kojih je jedna, pore�enja radi, koliko i mjesečna stipendija studenta u Crnoj Gori. Uz to, zaposleni u medijima rade prekovremeno, u toku praznika, često za taj rad nijesu plaćeni, a uz sve to postoji cijela hijerarhija uticaja na njih, koja počinje od urednika i menadžera medija, a završava se sa vladinim zvaničnicima. Zato se i postavlja pitanje da li ovaj posao ima smisla?

Prilika da se utiče na popravljanje stanja u medijima su i izmjene seta

medijskih zakona. Kroz izmjene Zakona o medijima SMCG je pokušao da oslabi samocenzuru, davanjem prava novinaru/ki da odbije da potpiše tekst/prilog ukoliko se njegov sadržaj suštinski promijeni i ti predlozi su sada sastavni dio Nacrta. Uticaj vlasnika i menadžera na rad redakcija, što je istaknuto kao problem i u analizi medijskog sektora koju su radili eksperti Savjeta Evrope i Evropske komisije, smo pokušali da smanjimo kroz predlog koji nije naišao na razumijevanje, a ticao se uvo�enja statuta redakcija u kojem bi se de�nisali odnosi izme�u novinara, uredništva, menadžmenta i vlasnika. I dalje smatramo da bi to bio jedan od načina da se manje cenzura i autocenzura.

I kroz Zakon o elektronskim medijima, čije se izmjene upravo pripremaju na nivou Radne grupe, pokušavali smo da utičemo na to da se lokalnim javnim emiterima omogući stabilno funkcionisanje i njihova održivost, jer je taj tip medija u Crnoj Gori u velikim problemima.

Pokušaj da se utiče na poboljšanje ekonomskih uslova rada nije uspio, zahvaljujući jednostranom prekidu pregovora poslodavaca o Granskom kolektivnom ugovoru za oblast medija. Tako su, krajem prošle godine, vlasnici medija pokazali da, bez obzira na brojne polarizacije i različite interese, svi imaju jednak odnos prema zaposlenima.

Svi ovi problemi uticali su i na sadržaj koji plasiraju mediji. Oni se okreću komercijalnom novinarstvu, sa više zabave, a manje istraživačkih priča. Manjak istraživačkog novinarstva i ne čudi, jer se novinari, zbog velikog broja nerasvijetljenih napada, ne osjećaju bezbjedno da izvještavaju o kriminalu i korupciji. To je uticalo i na studente novinarstva da već na početku studija odluče da ne žele u medije. Oni rijetki, koji bi ipak došli u redakciju, radili bi na televiziji i pratili zabavu.

Da bi se stanje popravilo potrebno je raditi na više nivoa. Prije svega, neophodno je osnažiti novinare, omogućiti im i znanja i vještine, ali i primanja i uslove rada, koji će im omogućiti da budu slobodni i bezbjedni i da i sami rade na zaštiti svojih prava i profesionalnih standarda. Neophodno je raditi i na davno zaboravljenoj solidarnosti medijskih radnika jer su, za razliku od interesnih „ratova“ koje vode vlasnici, problemi u redakcijama isti. Na kraju, potrebno je osvijestiti vlasnike i urednike da pritisci sa kojima se suočavaju njihovi zaposleni ne dolaze spolja već unutar redakcije. Sve dok ne shvate da moraju pustiti zaposlene da rade slobodno, bez uplitanja i uticaja na njihov rad, ni jedan projekat jačanja slobode izražavanja neće pomoći da se stanje unaprijedi.

Medijska scena u Crnoj Gori godinama ostaje nepromijenjena: veliki broj medija na malom tržištu je i dalje polarizovan, a rad u njima ne pruža uslove za normalan život ni novinara ni ostalih zaposlenih. Sve to je uticalo da se obistini ona Čerčilova izjava „da je novinarstvo sjajna profesija, ako se na vrijeme napusti“, pa je iz medija otišao veliki broj novinara, tražeći bolje uslove u drugim profesijama. Ipak, oni koji su ostali tu i koji i dalje brane profesionalne standarde, zaslužuju makar da se svi potrudimo da im obezbijedimo uslove za dostojanstven život i rad. Veliki broj me�unarodnih organizacija svake godine, u svojim izvještajima, ističe da su medijske slobode jedan od temelja demokratije i da je neophodno da se ulože dodatni napori da se one unaprijede. Tako je bilo i ove godine u Izvještaju Evropske komisije, koja ističe da je nije došlo do nekog napretka u pogledu slobode izražavanja, kao i da preporuke koje su ranije dali tek treba da se ispune. I dalje su glavni problemi to što je veliki broj slučajeva napada na novinare i dalje nerasvijetljen, što su Javni servis i Agencija za elektronske medije pod uticajem vlasti i što su samoregulatorni mehanizmi slabi. Iz Evropske komisije su, tako�e, istakli da je ekonomski položaj novinara i dalje prekaran, posebno zbog nesigurnosti koje nosi njihov posao i zbog niskih

plata, što im nameće rizik od uticaja urednika i moguće samocenzure.

Sve ove probleme pokazala su i istraživanja Sindikata medija Crne Gore (SMCG). U razgovoru sa novinarima utvrdili smo da su zapravo prosječne plate na nivou �rme, koje su nam prije nekoliko godina dostavili mediji, daleko od realne slike jer u taj prosjek ulaze i uredničke i direktorske zarade, koje se kreću i do nekoliko hiljada eura. Novinari, nažalost, ne mogu da računaju na toliki prihod. Zarade oko 800 novinara/ki i dalje su ispod državnog prosjeka, a oko 35 odsto njih prima platu od 400-500 eura, dok svaki treći novinar prima platu manju od 400 eura. Oni su čak i u boljem položaju od kolega zaposlenih u digitalnim medijima, koji primaju 370 eura. Nijesu rijetki slučajevi da se plate dobijaju u ratama, od kojih je jedna, pore�enja radi, koliko i mjesečna stipendija studenta u Crnoj Gori. Uz to, zaposleni u medijima rade prekovremeno, u toku praznika, često za taj rad nijesu plaćeni, a uz sve to postoji cijela hijerarhija uticaja na njih, koja počinje od urednika i menadžera medija, a završava se sa vladinim zvaničnicima. Zato se i postavlja pitanje da li ovaj posao ima smisla?

Prilika da se utiče na popravljanje stanja u medijima su i izmjene seta

medijskih zakona. Kroz izmjene Zakona o medijima SMCG je pokušao da oslabi samocenzuru, davanjem prava novinaru/ki da odbije da potpiše tekst/prilog ukoliko se njegov sadržaj suštinski promijeni i ti predlozi su sada sastavni dio Nacrta. Uticaj vlasnika i menadžera na rad redakcija, što je istaknuto kao problem i u analizi medijskog sektora koju su radili eksperti Savjeta Evrope i Evropske komisije, smo pokušali da smanjimo kroz predlog koji nije naišao na razumijevanje, a ticao se uvo�enja statuta redakcija u kojem bi se de�nisali odnosi izme�u novinara, uredništva, menadžmenta i vlasnika. I dalje smatramo da bi to bio jedan od načina da se manje cenzura i autocenzura.

I kroz Zakon o elektronskim medijima, čije se izmjene upravo pripremaju na nivou Radne grupe, pokušavali smo da utičemo na to da se lokalnim javnim emiterima omogući stabilno funkcionisanje i njihova održivost, jer je taj tip medija u Crnoj Gori u velikim problemima.

Pokušaj da se utiče na poboljšanje ekonomskih uslova rada nije uspio, zahvaljujući jednostranom prekidu pregovora poslodavaca o Granskom kolektivnom ugovoru za oblast medija. Tako su, krajem prošle godine, vlasnici medija pokazali da, bez obzira na brojne polarizacije i različite interese, svi imaju jednak odnos prema zaposlenima.

Svi ovi problemi uticali su i na sadržaj koji plasiraju mediji. Oni se okreću komercijalnom novinarstvu, sa više zabave, a manje istraživačkih priča. Manjak istraživačkog novinarstva i ne čudi, jer se novinari, zbog velikog broja nerasvijetljenih napada, ne osjećaju bezbjedno da izvještavaju o kriminalu i korupciji. To je uticalo i na studente novinarstva da već na početku studija odluče da ne žele u medije. Oni rijetki, koji bi ipak došli u redakciju, radili bi na televiziji i pratili zabavu.

Da bi se stanje popravilo potrebno je raditi na više nivoa. Prije svega, neophodno je osnažiti novinare, omogućiti im i znanja i vještine, ali i primanja i uslove rada, koji će im omogućiti da budu slobodni i bezbjedni i da i sami rade na zaštiti svojih prava i profesionalnih standarda. Neophodno je raditi i na davno zaboravljenoj solidarnosti medijskih radnika jer su, za razliku od interesnih „ratova“ koje vode vlasnici, problemi u redakcijama isti. Na kraju, potrebno je osvijestiti vlasnike i urednike da pritisci sa kojima se suočavaju njihovi zaposleni ne dolaze spolja već unutar redakcije. Sve dok ne shvate da moraju pustiti zaposlene da rade slobodno, bez uplitanja i uticaja na njihov rad, ni jedan projekat jačanja slobode izražavanja neće pomoći da se stanje unaprijedi.

NVO BILTEN 10

www.crnvo.me

Novosti iz Resursnog centra

NVO BILTEN 11


Uloga Resursnog centra u jačanju organizacija civilnog društva Organizacije civilnog društva u Crnoj Gori imaju ulogu značajnog aktera u procesu razvoja društva. Uzevši u obzir ekspertizu koju posjeduju i činjenicu da su u stalnom kontaktu sa svojim korisnicima te da najbolje poznaju probleme koji nastaju u sprovo�enju legislative njihovo uključivanje u kreiranje javnih politika je više nego neophodno. Većina crnogorskih organizacija civilnog društva su male, slabo �nansirane, lokalne organizacije, posvećene neposrednom rješavanju problema u lokalnoj zajednici koje svoj posao obavljaju na dobrovoljnoj osnovi u stalnoj opasnosti od gašenja. Na nacionalnom nivou, postoji mali broj razvijenih organizacija civilnog društva koje se uglavnom bave zastupanjem, istraživanjem, praćenjem i izgradnjom kapaciteta u oblastima kao što su borba protiv korupcije, državna uprava, smanjenje siromaštva, ljudska prava, socijalna inkluzija itd. Ove, pogotovo manje organizacije se u svakodnevnom radu suočavaju sa nizom izazova. Prije svega nestabilni izvori �nansiranja

uzrokuju osipanje kadra, lošu tehničku opremljenost, izolovanost od ključnih dešavanja, javnih rasprava i okruglih stolova, koja se mahom sprovode u glavnom gradu u centralnoj regiji. Finansijska ograničenja sprečavaju OCD da investiraju u svoje kapacitete kako bi unaprijedili svoj rad, obezbijedili �nansijska sredstva za sprovo�enje aktivnosti i pružanja podrške gra�anima a na koncu državi postali relevantni sagovornici u procesima donošenja odluka. U 2014. godini CRNVO je prepoznat kao organizacija koja će postati i funkcionisati kao TACSO resursni centar u Crnoj Gori kroz angažovanje u okviru četiri ključne oblasti: 1. Dalje jačanje kapaciteta i uloge civilnog društva u nacionalnim procesima demokratizacije i pridruživanja, 2. Povećanje komunikacije i vidljivosti doprinosa civilnog društva 3. Podrška otkrivanju novih strategija i pristupa za mobilizaciju resursa, koji su potrebni za razvoj i održivost civilnog društva, 4. Unapre�enje pravnog i institucionalnog okvira za aktivnosti civilnog društva.

Uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, CRNVO je u 2018. godini u partnerstvu sa lokalnim resursnim centrima NVO Bjelopoljski demokratski centar, NVO Nada, NVO Bonum i NVO Novi horizont započeo projekat „Resursni centar za organizacije civilnog društva u Crnoj Gori“, osmišljen da poboljša upravljačke i tehničke kapacitete organizacija civilnog drušrtva, saradnju sa akademskom zajednicom, lokalnim i nacionalnim vlastima, kao i da poveća povjerenje i podršku gra�ana civilnom sektoru.

Prva godina trajanja projekta bila je fokusirana na poboljšanje kvaliteta usluga podrške organizacijama civilnog društva koje pružaju resursni centri. U tom smislu za predstavnike lokalnih resursnih centara organizovan je set obuka na kojima su polaznici unaprijedili svoja znanja o pružanju usluga uključujući pravne, �nansijske i komunikacijske aspekte, projektnom upravljanju i kreiranju inicijativa i javnih politika. Tako�e kreiran je vodič za pružanje usluga organizacijama civilnog društva namijenjen i resursnim centrima i OCD kao korisnicima usluga što će pojednostavnitii i olakšati organizacijama civilnog društva pristup podršci koja im je potrebna.

Vodič se može pronaći na sajtu CRNVO kao i na sajtovima lokalnih resursnih centara a ura�en je i na albanskom i engleskom jeziku. Kreirana je baza projekata OCD koje �nansira ili je �nansirala Evropska unija. Baza se nalazi na sajtu CRNVO u odjeljku RESURSNI CENTAR. Ovim je omogućeno nevladinim organizacijama da steknu uvid u uspješne projekte, dobiju ideje za svoje buduće aktivnosti ali i prona�u adekvatne partnere za buduće projekte.

U prostorijama CRNVO je osposobljena sala koju organizacije mogu besplatno koristiti za sastanke, fokus grupe, pres konferencije i manje obuke i na taj način omogućeno je OCD da sprovedu aktivnosti za koje nemaju �nansijska sredstva. Organizovane su konsultacije nevladinih organizacija sa predstavnicima ministarstava na temu �nansiranja iz državnog budzeta. Konsultacijama je prisustvovala preko 120 predstavnika OCD, ministarstava, ambasada itd. Kreirana su dva E-magazina sa novostima iz civilnog sektora, pozivima za dostavljanje projektnih prijedloga i primjerima dobre prakse.

U cilju poboljšanja kapaciteta organizacija civilnog društva za organizacioni razvoj, dugoročno planiranje, održivost, efektivnost i učešće u donošenju odluka sprovedene su 3 obuke za ukupno 48 predstavnika manje i srednje razvijenih organizacija na teme pisanja projekata i strateškog planiranja.

Ovi treninzi su bili veoma važni jer je rad na njima bio praktičan pa su rezultirali i sa 7 nacrta strateških planova

i 6 projektnih prijedloga. Tako�e ovi treninzi su bili prilika da se organizacije me�usobno povežu i razmijene iskustva.

Na treningu Pisanje projekata za EU fondove učestvovali su i novinari pa su nevladine organizacije sa njima ostvarile saradnju i obezbijedile medijski prostor za pitanja kojima se trenutno dominantno bave. Tako�e, u prethodnom periodu pružena je podrška u izradi i podnošenju inicijativa OCD.

Održan je 4. EXPO sajma nevladinih organizacija u Berana 22. juna a na kome je učestvovalo 37 organizacija civilnog društva, EU info centar i Kancelarija za evropske integracije. Pored navedenog aktivnosti su bile usmjerene i na poboljšanje okruženja za civilno društvo pa je sprovedeno istraživanje o �nansiranju NVO iz državnog fonda, te istraživanje o uključenost organizacija civilnog društva u procese donošenja odluka na nacionalnom nivou.

Ivana SmolovićSaradnica na programu jačanje kapaciteta CRNVO

NVO BILTEN 12












NVO BILTEN 13















DuhAktivizma

Sajam nevladinih organizacija Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) - Resursni centar za organizacije civilnog društva u Crnoj Gori organizovao je 4.NVO EXPO – Sajam nevladinih organizacija u Beranama, 22. juna 2019. Sajam su otvorili Ana Novaković, izvršna direktorka CRNVO-a, Marija Hajduković v.d. generalna direktorica Direktorata za dobru javnu upravu i djelovanje nevladinih organizacija i Dragoslav Šćekić predsjednik opštine Berane.

Sajam je zamišljen kao otvoreni forum namijenjen gra�anima, nevladinim organizacijama, volonterskim skupinama, studentima univerziteta i učenicima srednjih škola, lokalnim samoupravama, vladinim službenicima, predstavnicima EU i diplomatskih misija te medijima. Sajam je bio prilika da se poboljša i poveća vidljivost aktivnosti organizacija civilnog društva (OCD) i prikaže njihova uloga u demokratskim procesima.

Ovo je četvrti sajam ove vrste koji je u prethodnim godinama okupio gra�ane i aktiviste civilnog društva u Podgorici, Budvi i Bijelom Polju. Ovogodišnji sajam koji se održao u Beranama okupio je 36 organizacija civilnog društva iz Crne Gore pod motom Duh aktivizma.

“Cijenim da je ovaj sajam prilika za pronalaženje potencijalnih partnera izme�u civilnog i javnog sektora, što ima poseban značaj kada se radi o realizaciji politika u oblastima od javnog interesa, na principima odgovornosti, transparentnosti i saradnje. A�rmacijom participativne demokratije, unapre�uju se demokratski procesi. Iz tog razloga, zajednički rad na kreiranju i implementaciji javnih polika, doprinosi njihovom većem legitimitetu, što je značajno za sprovo�enje reformi koje nas očekuju u narednom periodu’’, istakla je Marija Hajduković v.d. generalna direktorica Direktorata za dobru javnu upravu i djelovanje nevladinih organizacijaOvaj doga�aj je jedna od aktivnosti Resursnog centra za organizacije civilnog društva u Crnoj Gori, koji je zajednički projekat Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) i partnera: NVO Bonum iz Pljevalja, NVO Nada iz Herceg Novog, Novi Horizont iz Ulcinja i Demokratski centar Bjelo Polje. Resursni centar �nansira Evropska unija a ko�nansira Ministarstvo javne uprave. Opšti cilj Resursnog centra je ojačati organizacije civilnog društva koje aktivno doprinose razvoju participativne demokratije u Crnoj Gori. Dok je speci�čni cilj poboljšati kapacitete organizacija civilnog društva kako bi bili učinkoviti, odgovorni i nezavisni akteri i doprinijeli stvaranju okruženja koje pogoduje razvoju civilnog društva.

NVO BILTEN 14









DuhAktivizma

NVO BILTEN 15

Izvještaj: Civilno društvo u kreiranju i primjeni javnih politika Izvještaj „Civilno društvo u kreiranju i primjeni javnih politika” sadrži rezultate istraživanja koje je Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) sproveo u cilju procjene uključenosti nevladinih organizacija i ukupne javnosti u procese izrade javnih politika. Izvještajni period na koji se odnose podaci je kalendarske 2018. godina. Izvještaj je kreiran u okviru projekta Resursni centar za organizacije civilnog društva u Crnoj Gori podržanog od strane Evropske unije a ko-�nansiranog od strane Ministarstva javne uprave.

Uključivanje NVO i šire javnosti u izradu i primjenu javnih politika, regulisano je 2012. godine donošenjem: Uredbe o načinu i postupku ostvarivanja saradnje organa državne uprave i nevladinih organizacija (Sl.list Crne Gore“ , broj 07/12 od 30.01.2012) i Uredbe o postupku i načinu sprovo�enja javne rasprave u pripremi zakona („Sl.list Crne Gore“, broj 02/12 od 24.02.2012). Tada su prvi put detaljno normirani ključni oblici saradnje izme�u državnog i nevladinog sektora predvi�eni Zakonom o državnoj upravi (Sl.list RCG, br 38/03 i ,,Službeni list CG, br 22/08 i 42/11): informisanje nevladinog sektora od strane organa državne uprave, konsultovanje NVO prilikom izrade akata iz godišnjeg programa rada ovih

organa, kao i učešće predstavnika NVO u radu radnih grupa i tijela koja formiraju starješine organa državne uprave; način i postupak organizovanja javne rasprave kao ključnog oblika učešća gra�ana u procesu donošenja zakona. Tokom 2018. godine, odnosno izvještajnog perioda, nakon izmjene zakona o državnoj upravi, ("Službeni list rcg", br. 38/2003 i "Službeni listu cg", br. 22/2008, 42/2011, 54/2016 i 13/2018), došlo je do promjene pravnog propisa koji reguliše ova pitanja i donešena je Uredba o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovo�enju javne rasprave u pripremi zakona i strategija (“Službenom listu” broj 41/2018). Oblici saradnje regulisani prethodno sa dva propisa, na osnovu višegodišnjeg iskustva njihove primjene i uočenih propusta u primjeni, poboljšani su i pojednostavljeni, i postali sastavnim dijelom jednog propisa. Tako novodonešena Uredba reguliše postupak izbora predstavnika NVO u radna tijela, te postupak uključivanja šire javnosti u izradu javnih politika putem javne rasprave.

Stoga se podaci u izvještaju dijele na dva segmenta: prvi, tokom kojeg su na snazi bila dva propisa, i drugi, od stupanja na snagu novog propisa. U rezimeu izvještaja, predstavljeni su kumulativni podaci za period 2018. godine.

Metodologija kojom je sprovedeno istraživanje bili su zahtjevi za slobodan pristup informacijama, kao i detaljno i kontinuirano pretraživanje internet stranica organa državne uprave i portala e-uprave.

NVO BILTEN 16


Zahtjevi za slobodan pristup informacijama (SPI) su poslati na adrese 46 organa državne uprave. Istraživanje je obavljeno iz dva dijela. U prvom dijelu je praćeno sprovo�enje Uredbe o načinu i postupku ostvarivanja saradnje organa državne uprave i nevladinih organizacija i Uredbe o postupku i načinu sprovo�enja javne rasprave u procesu pripreme zakona. Drugi dio istraživanja se odnosio na period nakon stupanja na snagu nove Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovo�enju javne rasprave u pripremi zakona i strategija. Najveći dio informacija je dominantno prikupljen pretragom web sajtova organa državne uprave kojima su slati zahtjevi za slobodan pristup informacijama. Ovo iz razloga što su i organi koji su pozitivno odgovorili na zahtjeve za SPI najčešće upućivali na svoje sajtove na kojima su objavljivane tražene informacije.

Ono što su pokazali nalazi istraživanja za 2018. godinu o uključivanju NVO i šire javnosti u procese izrade javnih politika, jeste;

• nedovoljna i neujednačena ( na nivou organa) primjena propisa (uredbi) koji ove postupke regulišu-još uvijek se ne primjenjuju u punoj mjeri svi oblici uključivanja javnosti, posebno konsultovanje. Tako�e, praksa rada na nivou organa je različita, posebno u pogledu transparentnosti ovog procesa a najviše u izvještavanju o sprovedenim javnim raspravama. Bez

obzira što su tokom 2018. sa donošenjem nove Uredbe propisani obrasci za javne pozive i izvještaje, upravo da bi se obezbijedio uniformni pristup rada organa u ovim postupcima, značajan broj organa i dalje ne objavljuje javne pozive i izvještaje na propisanim obrascima.

• nedovoljna transparentnost rada organa državne uprave (gotovo polovina organa državne upravene objavljuje programe rada i izvještaje o radu

• djelimična saradnja organa državne uprave sa nevladinim organizacijama (NVO se uključuju u rad radnih tijela za izradu propisa ali to uključivanje ne bilježi trend rasta)

• nedovoljno učešće šire javnosti u procesu konsultovanja javnih politika na nacionalnom nivou (konsultovanje javnosti sprovedeno je samo za 2/3 propisa koja su u 2018. donijeli organi državne uprave)Posmatrano sa distance od punih 7 godina od kada je regulisano učešće javnosti u ovom procesu, ovi nalazi nijesu ohrabrujući. Posebno je zabrinjavajuće da i nakon toliko godina službenici u javnoj administraciji nerijetko ne razumiju propise koje treba da sprovedu, što dovodi do njihove loše primjene i miješanja sa drugim procedurama.

Izvještaj prona�ite na: www.crnvo.me

NVO BILTEN 17

www.crnvo.me

Konkursi

NVO BILTEN 18


NVO BILTEN 19

UNICEF Crna GoraPredstavništvo UNICEF-a za Crnu Goru objavilo javni poziv organizacijama civilnog društva, čije detalje možete vidjeti u linku ispod:

https://www.unicef.org/montenegro/en/tenders

Investicijski okvir za zapadni BalkanČetvrti poziv za dostavljanje aplikacija za su�nanciranje investicijskih projekata putem Investicijskog okvira za zapadni Balkan

https://www.wbif.eu/

ERASMUS+Erasmus+ Youth Dialogue projects ( Omladinski dijalog)

https://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/programme-guide/part-b/three-key-actions/key-action-3/youth-dialogue_en

Balkan Trust Jačanje EU integracija Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije (bez �ksnog roka)

http://www.gmfus.org/strengthening-eu-integration-north-macedonia-montenegro-and-serbia

European Endowment for Democracy(bez �ksnog roka – mogućnost prijave na crnogorskom jeziku)

https://democracyendowment.eu/en/apply-for-support.html

EACEA Evropa za gra�ane i gra�anke: novi poziv za podnošenje projekata

https://eacea.ec.europa.eu/europe-for-citizens/funding_en

NVO Mladi RomiNVO "Mladi Romi" objavljuje četvrti konkurs za dodjelu malih grantova u okviru projekta "Zajednička inicijativa za jačanje romskog civilnog sektora na Zapadnom Balkanu i u Turskoj"

https://www.mladiromi.me/aktivnostii/706-konkurs-za-dodjelu-malih-grantova-2019

Konkurs Centar za monitoring CEMICentar za monitoring i istraživanje CeMI u partnerstvu sa Centrom za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i Mrežom za a�rmaciju evropskih integracionih procesa (MAEIP) raspisuju konkurs za dodjelu malih grantova nevladinim organizacijama

http://cemi.org.me/2019/07/novi-konkurs-za-dodjelu-malih-grantova/

KONKURSI

Centar za razvoj NVO@crnvomneCRNVO020 219 121DomAktivizma

Download - Projekat ñansira Projekat ko-ñansira Ministarstvo javne ... · NVO III BROJ / Jul 2019. godine BILTEN Projekat ñansira Evropska Unija Projekat ko-ñansira Ministarstvo javne

Top Related