MART, 2015
PROBLEMI DEFINISANJA I KLASIFIKACIJE
MENTALNIH POREMEĆAJA
CILJEVI PREDAVANJA
Upoznavanje sa brojnim konceptualnim i logičkim problemima definisanja pojma duševni/mentalni/psihički poremećaj
Kritičko preispitivanje klasifikacija mentalnih poremećaja
Upoznavanje sa različitim shvatanjima mentalnih poremećaja
Upoznavanje sa različitim kritičkim preispitivanjima prof.Kecmanovića
NACIONALNI VODIČI DOBRE PRAKSE, sajt MZ Srbije
Nacionalni vodič za dijagnostikovanje i lečenje nesanice
Nacionalni vodič za dijagnostikovanje i lečenje alkoholizma
Nacionalni vodič za dijagnostikovanje i lečenje shizofrenije
Nacionalni vodič za dijagnostikovanje i lečenje depresije
SAVREMENA “OPSEDNUTOST” PROBLEMOM MENTALNOG POREMEĆAJA
Od 1954 god. kada počinje dodela Oskara gotovo da nema bar jednog filma a da se ne bavi temom mentalnog poremećaja.
Pulicerova nagrada za novinarstvo početkom 2000 god. dva puta je pripala novinarima koji su pisali o fenomenu mentalne bolesti
U književnosti “ludi i čudnovati” likovi su oduvek nezaobilazna inspiracija
• PRAVILNA UPOTREBA TERMINA• RAZLIKOVANJE ENTITETA• RAZUMEVANJE UZROKA I MANIFESTACIJA MENTALNIH POREMEĆAJA JE MNOGO SLOŽENIJA I OZBILJNIJA PRIČA KOJOM SE “MEDIJI I UMETNOST” NE BAVE....
SENZACIONALIZAM MEDIJA KADA JE REČ O FENOMENU MENTALNIH
POREMEĆAJA
LET IZNAD KUKAVIČIJEG GNEZDA
Miloš Forman, 1975 god. po romanu Kena Kizija
(Oskar u svih 5 kategorija)
• Ludnica kao metafora savremenog društva...Granica izmedju (ne)normalnosti..
• Moć institucije i osoblja
PAKLENA POMORANDŽA
Stenli Kjubrik, 1971 god. po ramanu Entonija Burdžesa
Sociopatija grupe tinejdžera koji vrše jeziva nasilja pod dejstvom narkotika.Nemanje empatije i osetljivosti prema patnji drugih
BETI BLU
Žan Žak Bene, 1986 god.
Ludilo u dvoje.Beti pati od naglih promena raspoloženja i nekontrolisanih ispada (bes, ljutnja, ljubomora)
GORKI MESEC
Roman Polanski, 1992 god.
Bračni trouglovi, nasilje, brutalnost, bračna patologija
OSTRVO
Pavel Lugin, 2006 god.
Jurodivi Hrista radi.Život monaha, preobražaji. Poremećenu devojku otac dovodi u Manastir na Ostrvu.Posednutost...
PSIHIJATRIJA I FILM
Američki psiho, 2000. (Režija: Meri Heron, Uloge: Kristijan Bejl).Narcisoidni poremećaj ličnosti investicionog bankara sa Menhetna. Patrik vodi dvostruki život: osim što uživa u svom poslu, luksuzu i prefinjenom ukusu za skupe stvari i muziku, on uživa i u ubijanju ljudi.
Obični ljudi,1980. (Režija: Robert Redford, Uloge: Donald Saterlend, Meri Tajler Mur, Timoti Haton) .Gubitak deteta, depresija, beznađe...
Soba moga sina,2001. (Režija: Nani Moreti).Pogibija sina.Porodica i gubitak
Blistavi um, 2001. (Režija: Ron Hauard, Uloge: Rasel Krou, Dženifer Koneli).
Dobro da bolje ne može biti, 1997. (Režija: Džejms L. Bruks, Uloge: Džek Nikolson, Helen Hant).OKP poremećaj
PSIHIJATRIJA I FILM
Doni Darko, 2001. (Režija: Ričard Keli, Uloge: Džejk Gilenhal).Paranoidna shizofrenija tinejdžera i proces lečenja
Meri i Maks, 2009. (Režija: Adam Eliot).Psihijatrija u malom.Kompleks poremećaja (porodična disfunkcija, alkoholoziam, kleptomanija,agorafobija, Asperger sindrom – fizička nespretnost, nedostatak empatije, teškoće u komunikaciji i ostvarivanju odnosa sa drugima).
Kišni čovek, 1988.AutizamRekvijem za snove, 2000. (Režija: Daren Aronofski,
Uloge: Elen Barstin, Džered Leto, Dženifer Koneli).Zavisnost
POKUŠAJ DEFINISANJA DUŠEVNOG POREMEĆAJA
Izrazito složen problem i posaoStari problem, verovatno star onoliko koliko i
sam fenomen duševnog poremećajaČinjenica je da do danas nema
zadovoljavajućeg i opšte prihvaćenog određenja duševnog poremećaja uprkos trudu i pokušajima brojnih psihijatara, psihologa, sociologa i antropologa da dođu do definicije
Fenomen duševnog/mentalnog poremećaja kao da izmiče operacionalizaciji!!!!!!!!!!!!
SVE SU BROJNIJI PSIHIJATRIJSKI POREMEĆAJI....
Prema DSM-IV (nova DSM-V je skoro izašla) ima oko 400 različitih psihijatrijskih poremećaja.Broj poremećaja se od 1970 god.do 1995 god.učetvorostručio (Horowitz, 2002)
Epidemiologija nije slavna.Procene su da 450 miliona ljudi širom sveta pati od nekog psihijatrijskog poremećaja.Od tog broja 50 miliona je u SAD-u.
Sve je teže otkriti neki oblik ponašanja koji ne bi mogao prerasti u neki odraz patološkog stanja....
PONAŠANJA KOJA DSM DEFINIŠE KAO MOGUĆE SIMPTOME RAZLIČITIH
MENTALNIH POREMEĆAJA...
Frustriranost, bes, teškoće u koncentraciji, nemir, povećan apetit, povećanje težine, česta nervoza, lako zamaranje, napetost mišića, izbegavanje genitalnog kontakta sa partnerom, ponovljena nesposobnost da se održi adekvatna erekcija,ponovljeni izostanak orgazma kod žena, izrazito zastrašujući snovi, neadekvatna seksualna zavodljivost, teatralnost, pokazivanje arogantnog stava, nedostatak empatije, preokupiranost kritikom drugih, teškoće u donošenju svak0dnevnih odluka.
(Kutchins & Kirk, 1997, str.22)
POREMEĆAJ ZDRAVLJE
MENTALNA BOLEST
MENTALNI POREMEĆAJ
DUŠEVNI POREMEĆAJ
MENTALNO OBOLJENJE
DEVIJACIJANENORMALNOST
MENTALNO ZDRAVLJE
NORMALNOSTADAPTIRANOSTZRELOSTPOZITIVNO
MENTALNO ZDRAVLJE
POJMOVNA ZBRKA
PSIHIJATRE NE ZANIMA DUŠEVNO ZDRAVLJE????(Kecmanović, 2013)
Zdravo društvo čine zdravi pojedinci.Pojam duševno zdravlje je od velikog značaja
na mnogo nivoa (pojedinac, porodica, zajednica, društvo).
Psihijatri se bave duševnim poremećajima.Duševnim zdravljem se bave psiholozi....sociolozi, antropolozi.
Duševno zdravlje ima više značenja od duševne bolesti.
DUŠEVNO ZDRAVLJE
Individualna i socijalna norma (ideal)Oblik ponašanja, osećanja, rezonovanja ,
odnosa prema sebi i drugima koji je najviše raširen u zajednici (standard)
Zdrav pojedinac je sposoban da voli i da radiStanje homeostazeOtpornost na činioce koji narušavaju
homeostazuSposobnost da se živi sa vlastitim slabostima i
kontraindikacijama a da se ne prestane biti duševno zdrav
DUŠEVNO ZDRAVLJE
Sposobnost da se pronikne u ideologizovanost društvenih normi
Sposobnot kontrole vlastitih impulsa (potreba) koje imaju štetan efekat na druge
Sposobnost razumevanja potreba ljudi koji ne pripadaju njegovoj rasnoj, verskoj, etničkoj, nacionalnoj grupi.
OPASNOST OD PATOLOGIZACIJE...
Duševno zdravi se proglašavaju bolesnim.Epidemija depresivnih stanja kao posledica
pogrešnog dijagnostikovanja normalnog stanja tuge kao (patološke) depresije (Džerom Vejkfild).
DEFINISANJE POJMOVA
Bolest (disease) – je patološki proces a oboljenje (illness) je subjektivni doživljaj tog procesa (proces se odnosi na poremećaj viših mentalnih fja) (Kristofer Burs, 1975)
Pojmovi mentalna bolest i oboljenje ukazuju na upotrebu medicinskog modela.I pojam mentalno zdravlje se vezuje za med.model i ukazuje na odsustvo psihopatoloških fenomena
DEFINISANJE POJMOVA
Pozitivno mentalno zdravlje- potiče iz humanističke tradicije u psihologiji.
Kriterijumi pozitivnog mentalnog zdravlja prema Meri Jahodi:stav prema sebi; rast, razvoj i aktualizacija selfa;integracija; autonomija; opažanje realnosti i ovladavanje sredinom.
SZO zdravlje definiše kao stanje potpune fizičke, mentalne i socijalne dobrobiti (ne samo kao odsustvo bolesti ili slabosti).
Devijantno ponašanje – u sociologiji; ukazuje na specifičan oblik odstupanja od društvenih normi
DEFINISANJE POJMOVA
Normalnost – da osoba po nekom kriterijumu ne odstupa od stat.mera centralne tendencije tj.proseka, od normi koje se u kulturi smatraju za ideal.Ovaj koncept stat.normalnosti ne prihvata nijedan savremeni autor
ZAŠTO BI PSIHIJATRE TREBALO DA ZANIMA DUŠEVNO ZDRAVLJE?
Prvo, nijedan duševno bolestan čovek nije potpuno bolestan.Kada se pruža pomoć, ublažavaju patnje i duševne smetnje, traga se za onim preostalim, zdravim potencijalima ličnosti.
Drugo, cilj lečenja, cilj tretmana je ozdravljenje ili bar postizanje optimalnog nivoa duševnog zdravlja za konkretnog pojedinca.(smanjenje broja simptoma,njihove jačine, novi, adekvatniji modeli funkcionisanja, promena odnosa prema sebi, drugima, promena u porodici)???
ZAŠTO BI PSIHIJATRE TREBALO DA ZANIMA DUŠEVNO ZDRAVLJE
Treće, Mario Mej (donedavno predsednik APA) je pisao “ako psihijatri ne reše pitanje normalnog i patološkog koje je u srcu psihijatrije, to može da ošteti kredibilitet psihijatrije kao discipline i kao profesije”.
POJMOVNA ZBRKA – mnogo teorija o problemu mentalnog zdravlja
Forjd, normalnost je dovodio u vezi sa genitalnim karakterom i sposobnošću da se voli i radi.
Frojdov doprinos je i u tome što proširuje područje psihopatologije na nepsihotične osobe što dovodi do toga da se u psihijatriju uključe još neki entiteti
50-ih godina se pojavljuju prvi psihofarmaci; biloški model dobija podstrek i objašnjenja psihopatoloških fenomena usmeravaju se na neuroanatomski i neurofiziološki nivo.
POJMOVNA ZBRKA
Izraz mentalni poremećaj (disorder) je uveden sa DSM-III-R klasifikacije mentalnih poremećaja jer se tada smatralo da je neutralniji od izraza bolest i oboljenje.
DEFINICIJA MENTALNOG POREMEĆAJA PREMA DSV-IV
“Klinički značajan bihejvioralni ili psihološki sindrom ili obrazac koji se pojavljuje u pojedincu i povezan je sa aktuelnim distresom (bolni simptom) ili nesposobnošću (oštećenje jedne ili više oblasti funkcionisanja) ili sa značajno povećanim rizikom od smrti, bola, nesposobnosti ili značajnog gubitka slobode....Bez obzira na prvobitni uzrok, on mora biti posmatran kao manifestacije bihejvioralne, psihološke ili biološke disfunkcije u pojedincu” (APA, 1994).
NEDOSTACI DEFINICIJE????
Preterana inkluzivnostCirkularnost (poremećaj određen kao ono što je
klinički značajno a definicijom poremećaja određuje koje je ponašanje klinički značajno)
Poremećaj smešta samo unutar pojednica a isključuje bitne faktore sredine
Ne obraća pažnju na etiologiju poremećajaNe objašnjava vezu izmedju stresora-
nesposobnosti-gubitka slobode sa poremećajemPoziva se na pojam disfunkcije a ne definiše isti
precizno.
KONCEPTI U SAVREMENOJ LITERATURI koji se koriste u pokušaju definisanja
mentalnog poremećajaODSTUPANJE (deviancy)OŠTEĆENE FUNKCIJE (impaired functions)ONESPOSOBLJENOST (incapacity)DISFUNKCIJA (dysfunction)DUŠEVNI BOL (i fizički) (distress)NEPOŽELJNO STANJE (disadvantage)NEDOSTATAKBIOLOŠKI INFERIORNO STANJENeuspešno obnavljanje priridnom evolucijom
selekcionisanih funkcija
KOMENTAR DR KECMANOVIĆA
Treća revizija je revolucija u definisanju mentalnog poremećaja jer je opisna definicija prvi put zamenjena operacionalnim definisanjem (koliko dugo neko mora da ima simptome da bi se smatralo poremećajem;koliko dugo simptomi moraju da postoje; koje druge somatske bolesti ili poremećaji ne smeju biti uzrok konkretnog poremećaja).
Ozbiljan neodstatak IV revizije je monotetsko definisanje duševnog poremećaja; nije se poštovalo da etiološki faktori ne mogu deo definisanja istog (kod PTSD,akutnog stresa, poremećaja prilagodjavanja)
KOMENTAR DR KECMANOVIĆA
Zamerka definiciji je da ne poštuje princip da “bez obzira šta poremećaj uzrokuje mora se smatrati izrazom ponašajne,psihološke ili biološke disfunkcije u pojedincu”
Opšta zamerka je da definicije duševnog poremećaja u svim revizijama favorizuju registrovanje simptoma na račun opisa individualnog, subjektivnog iskustva!!!
Izostaje tzv.geštalt karakter psihopatologije tj. da se opiše psihopatološki kontekst nastanka poremećaja
UVOĐENJE POJMA KLINIČKI ZNAČAJNO U DEFINISANJE
Urednici revizija su imali svest o nepreciznosti definicija....
Uvođenjem pojma klinički značajno pokušali su da odvoje neke poremećaje koji nemaju kvalitet duševno poremećenog
Neuspeli pokušaj definisanja
UVOĐENJE POJMA PODPRAŽNI POREMEĆAJ
Podpražni poremećaji su svrstani u kategoriju “poremećaji koji nisu drugačije specifikovani” (poremećaji spavanja, poremećaji kontrole impulsa,disocijativni poremećaji).
Kriterijum za “prave poremećaje” je broj simptoma
Ne primer, pacijent mora da ima 5 od 9 simptoma da bi njegove psihičke smetnje bile dijagnostikovane kao “veliki depresivni poremećaj”.
Podpražnu depresiju je makar jednom imao svaki čovek????
RAZLOZI NEZAVIDNOG STANJA U VEZI DG, KLASIFIKACIJE DP I DG.INTRUMENATA
Priroda duševnih poremećaja je specifična i ne treba se nadati boljem
Određenje granice između psihički neporemećenih stanja i početka duševnog poremećaja.Teško odrediti:granica ne postoji u jasnoj,oštroj formi, radi se o preklapanju,prelasku duševno poremećenog u neporemećeno i obrnuto;sociokulturne sredinske norme su važne
Uvođenje dimenzionalnog pristupa umesto kategorijalnog nije pomoglo operacionalizaciji DP
“LUDILO” IZMIČE DEFINISANJU
“Poznato nam je bezbroj detalja koji su u vezi sa “ludilom”, ali se ne stiče utisak da znamo mnogo o njemu kao celini; o njegovom smislu i razlozima za njegovo postojanje” (Dimitrijević, 2005).
Manfred Blojler, sin Jozefa Blojlera tvorca termina shizofrenija (bavio se shizofrenim poremećajima) kaže:”Već gotovo 100 god. intenzivno se proučava grupa shizofrenih psihoza, a ipak mnogima izgleda da su one potpuno zbunjujuće i nedovoljno proučene.Šokantna antiteza..Mi sebe, svoje ličnosti i Ja shvatamo kao postojane i čvrste.Mentalna dezorganizacija kao posledica prirodnih procesa – monstruozan, jeziv koncept (prema Gilman, 1988).
SHVATANJA MENTALNE BOLESTI
MB je nepravilno funkcionisanje određenih zona mozga ili nepravilnosti u količini i delovanju neurotransmitera
MB je kao svaka bolest i ne razlikuje se od drugih bolesti osmi po nekim specifičnostima
MB poremećaj pod uticajem bioloških faktoraEmil Dirkem, socijalna patologija kao bolest
društva.Edvin Lemert, 1951 god. knjiga Socijalna
patologija; uloga socijalne sredine u opažanju i etiketiranju nekog ponašanja kao devijantnog
SHVATANJA MENTALNE BOLESTI
Tomas Sas, mentalna bolest je mit kojim ideologija građane drži pod kontrolom.Uloga psihijatra i pacijenata analogne su ulogama koje su nekada imali inkvizitori i veštice.
Leng, 1978 god.nema puta do normalnosti koji ne vodi kroz psihozu.Krajnost???
Antipsihijatri- pokušaj radikalnog menjanja tretmana mentalnih poremećaja formiranjem terapijskih komuna a zatvaranjem velikih i prostorno izolovanih psihijatrijskih bolnica.Osnivanje institucija za brigu o mentalnom zdravlju u zajednici...
POJAVA SOCIJALNE PSIHIJATRIJE
Knjiga Džeralda Kaplana iz 1964 god.označava pojavu Socijalne psihijatrije; pojava koncepta zaštita i unapređenje mentalnog zdravlja;psiholoka prevencija; PPP; prilagođavanje osobama sa potrebama
Od 90 ih godina napredak neuronauka i humanističkih nauka
Bio-psiho-socijalni pristupi.Psiho-socijalna podrška
ŠTA DOBIJAMO PRECIZNIJIM DEFINISANJEM MENTALNOG POREMEĆAJA I ZDRAVLJA?
1.Prvi dobitak: Precizniji dijagnostički kriterijumi i klasifikacije.Važno zbog toga što DSM i ICD -10 imaju puno kritika; ne mogu da se održe pred empirijskim nalazima;često se menjaju; dg ne pomažu da se urede, objasne, predvide i tretiraju poremećaji.
2.Drugi dobitak: Prepoznavanje i evaluacija ishoda tretmana.Završetak tretmana kada se pacijent/klijent približi onome što zovemo mentalno zdravlje:ravnoteža neurotransmitera;pounutrenje analitičke funkcije;razrešenje transfera;početak aktualizacije selfa
ŠTA DOBIJAMO PRECIZNIJIM DEFINISANJEM MENTALNOG POREMEĆAJA I ZDRAVLJA?
3.Treći dobitak: Adekvatnije osmišljavanje i unapređenje preventivnih modela
4.Napredak u forenzičkoj psihologiji- razdvajanje lošeg od ludog (BAD or MAD?).Jasnije definisanje mentalnog zdravlja i poremećaja, olakšalo bi pitanje uračunljivosti pri izvršenju nekog krivičnog dela
5.Formiranje kontrolnih grupa u istraživanjima; šta je normalna populacija; kako je definišemo;
6.Razni problemi bi bili rešeni jer bi “harizmatski autoritet”psihijatara i psihoterapeuta bio umanjen.Rešenje pitanja moći, zloupotrebe, manipulacija u psihijatriji i psihoterapiji.
ŠTA DOBIJAMO PRECIZNIJIM DEFINISANJEM MENTALNOG POREMEĆAJA I ZDRAVLJA?
Problemi:prisila u psihijatrijskom lečenju; uplitanje u sve sfere života-naj saveti za vaspitanje dece na primer; kontroverze u vezi elektrokonvulzivne terapije;narušavanje granica u psihijatriji....U SAD-u 7 do 12 % psiterapeuta priznalo da je imalo seksualne odnose sa klijentima.????Psiholozi i psihoterapeuti kažu da im se za pomoć obraća mnogo klijenata koji su imali
seksualne odnose sa prethodnim terapeutima.7.Jasnije smernice za laike- sujeverje, predrasude,
projekcije strahova prema duševnim pacijentima.Edukacija, promena stavova i svesti o duševnim bolestima i pacijentima.
Savremena shvatanja mentalnog zdravlja i poremećaja, zbornik, 2005 god.
“Iz odsustva discipline u korišćenju pojmova i odsustva saradnje između disciplina koje se bave mentalnim zdravljem proističe pitanje zašto se i dalje bavimo ovim fenomenima?Ako tokom mnogo decenija pojmovi nisu sređeni, a teorija je iz godine u godinu sve više, zašto se ne pomirimo sa tim da izlaza nema?”
(Dimitrijević, 2005).
Prof.Dušan Kecmanović 1942-2014
Čuveni psihijatarŽiveo u Sarajevu,
preminuo u AustralijiUrednik poslednjeg
YU objedinjenog dvotomnog udžbenika Psihijatrije
Psihijatrija u kritičkom ogledalu;Očima psihijatra;Psihijatrija protiv sebe;
Redak ne-klasičan i netipičan psihijatar
DVA GLEDIŠTA tj.DOKTRINE
I.Esencijalisti – duševni poremećaj postoji i on je u prirodi stvari (in rerum natura).U prirodi poremćaja je demarkaciona linija između poremećaja i neporemećaja a na naučnicima je da tu liniju definišu.
II.Nominalisti – duševni poremećaj ne postoji i predstavlja mentalnu konstrukciju koja ima određenu eksplanatornu vrednost.Pojam mentalni poremećaj ne koresporendira sa stvarnošću jer je samo konstrukcija.
DUŠEVNI POREMEĆAJ KAO SOCIJALNA KONSTRUKCIJA
Sociolozi- duševni poremećaj kao soc.konstrukcija ili ishod socijalnih zbivanja.
Jedan broj autora (Kendel, Vejkfild) izjednačava somatsku bolest i duševni poremećaj.
Autori (Klajn, Henriks) primenjuju def.somatske bolesti na duševni poremećaj ali ipak naglašavaju specifičnosti duševnog poremećaja
Mali broj autora (Sidgvik, Maslov) definiše duševni poremećaj bez pozivanja na somatsku bolest
ODREĐENJE DUŠEVNOG POREMEĆAJA- TRAGANJE NA TRI
NIVOAI.Nivo – uzrok duševnog poremćajaII.Nivo – klinička slika duševnog poremećajaIII.Nivo – posledice duševnog poremćaja
Greška u pristupu je ako se ograniči samo na jedan nivo
DUŠEVNI POREMEĆAJ – ODSTUPANJE OD INDIVIDUALNOG I SOCIJALNOG
Poremećaj – poremećen red; odstupanje; skretanje; devijacija
Dejvid Osjubli, psiholog u SAD - “bolest je značajno odstupanje, fizičko, mentalno, ponašajno od normalno poželjnih standarda strukturnog i funkcionalnog integriteta”
Piter Sigvik, prof.psihijatrije i politike u Engleskoj, Lids – “svaka bolest je odstupanje”;Koen Henri – “odstupanje od normale bilo u smislu viška ili nedostatka”
Esej “Šta je bolest”? – skup svih onih stanja, za koje se, mereno vrednostima date kulture, smatra da su bolna i da izazivaju nesposobnost.
Ru Meklin (autor velikog broja radova o etici u medicini) – “Psihijatri koriste mešovit pristup – oni dijagnostikuju ponašanje kao abnormalno onda kada ono čoveka ozbiljno onesposobljava, frustrira i kada odstupa od ustanovljenih kulturnih normi”.
Emil Krepelin- otac kliničke psihijatrije “mentalna bolest je odstupanje od proseka u pravcu neefikasnosti”.
Odstupanje od standarda i funkcionalna oštećenost- zakazivanje u obavljanju socijalnih funkcija.
FENOMEN POČETKA DUŠEVNOG POREMEĆAJA
Iz anamneza osoba sa različitim mentalnim poremećajima se može videti da kada bolest počne (u tinejdž ili adolescentnom periodu ili u odraslom dobu) osoba naglo ili postepeno počinje da mnoge socijalne uloge i zadatke obavlja manje uspešno nego pre bolesti (teškoće sa učenjem; izostanak iz škole; prekid školovanja;problemi na poslu; napuštanje posla).
Odstupanje od individualnog i odstupanje od socijalnog (nema socijalne funkcije kao kod vršnjaka)
IDEJNO-PONAŠAJNI STANDARDI SREDINE
Svaka zajednica ima neki svoj, specifičan idejno-ponašajni standard.
Obrazac za ugled, merilo, kriterijum dobrog i poželjnog, kompas zajednice
Vlada mišljenje većine.Posebno u totalitarnim zajednicima gde se građani od straha od represije ponašaju po dominantnom obrascu a ne zato što misle da je poželjan (komunizam, socijalizam kao vladajuće ideologije)
Duševno poremećen čovek uvek odstupa od vladajućeg idejno-ponašajnog obrasca!!!!!
VAŽAN STAV
Nečije odstupanje od idejno-ponašajnog obrasca date sredine je potreban ali ne i dovoljan pokazatelj da je osoba duševno poremećena.Suprotno, to je redukcionizam
Homoseksualnost u različitim klasifikacijama
U prvoj (1952) i drugoj (1968) – homoseksualnost se pojavljuje kao patološki entitet tj.poremećaj
U trećoj reviziji (1980 g), politički lobiji i aktivisti vršili pritiske na autore treće revizije, na Roberta Spicera urednika revizije da se homos.isključi iz revizije i uspeli su.
Homoseksualnost kao legitiman i legalan kao heteroseksualnost?
Abnormalno (kvantitativno iznad ili ispod definisanih granica/duševno poremećeno(kvalitativno odstupanje od idejno-ponašajnog standarda sredine)
Psihijatri se bave duševnim poremećajima ali ne i duševnim zdravljem (to je psihološko-antropološka kategorija).
Duševno poremećen se može biti a duševno zdrav nikada.
Duševno zdravlje kao nedostižan ideal.
ŠTA JE TO ŠTO RAZLIKUJE ODSTUPANJE OD INDIVIDUALNOG I SOCIJALNOG KOD
(NE)POREMEĆENE OSOBE? Oštećenje mentalnih funkcija (osećanja –
emocije, afekat, raspoloženje), volja, memorija,percepcija, orijentacija u prostoru, vremenu, prema osobama, koncentracija, motivacija, inteligencija, rasudjivanje, jačina i kontrola nagona, samopercepcija, način doživljavanja sebe i sveta oko sebe;
Oštećenje navedenih mentalnih funkcija dovodi do psihopatoloških pojava tj.simptoma poremećaja
Individualno odstupanje (ranije stanje vlastitih mentalnih funkcija) i socijalno odstupanje ( stanje mentalnih funkcija većine članova te zajednice)
ODSTUPANJE OD INDIVIDUALNOG I SOCIJALNOG I OŠTEĆENJE MENTALNIH FUNKCIJA SU IZVAN
INDIVIDUALNE KONTROLE
Duševno poremećeni ljudi nemaju voljni uticaj na vlastite mentalne funkcije niti na smanjenu funkcionalnost.Ne može se izazvati voljno oštećenje mentalnih funkcija (osim ako se pravi lud)
Duševno poremećenom čoveku nedostaje sposobnost da stalno sebe revidira i prevazilazi
ODSTUPANJE OD IDEJNO-PONAŠAJNOG OBRASCA ALI NEMA
POREMEČAJAUmetnici, naučnici,stvaraociPrestupnici:lopovi, kriminlaci,varalice,
razbojniciDuševno poremećeni – ne odstupaju voljno od
individualnog i socijalnog već to čine pod pritiskom izmenjenih, poremećenih, oštećenih mentalnih funkcija
3 BITNE KARAKTERISTIKE DUŠEVNOG POREMEĆAJA
1.Individualno odstupanje od idejno-ponašajnog standarda date sredine
2.Oštećenje mentalnih funkcija3.Odstupanje od idejno-ponašajnog standarda i
oštećenje jedne ili više mentalnih funkcija događaju se nezavisno od od individualne volje.
Rober Vič, opaska- neke bolesti čovek može da prevenira voljnom, svesnom akcijom.(za somatske bolesti da ali je pitanje prevencije duševnih bolesti sa ciljem smanjenja rizika diskutabilno).
PRIMARNA PSIHIJATRIJA
1.Opšte (nespecifične)mere – prevencija somatskih bolesti;stvaranje zdrave životne i radne sredine;promocija zdravih stilova života; antistres vežbe; QOL...mentalno higijenske mere;ravnoteža rad i odmor;reševanje životnih kriza...
2.Posebne (specifične) mere – smanjenje alkohola, hemijskih toksičnosti.
Šta da se čini da se ne dobije shizofrenija, sumanuti poremećaj, bipolarni poremećaj, OKP, GAP, panični poremećaj, poremećaji ličnosti?
KAKO SMANJITI NEPRECIZNOST DEFINICIJE DUŠEVNOG POREMEĆAJA
- Uvodjenjem: Stepena oštećenja mentalnih funkcija Stepen izraženosti poremećaja
PREDLOG DEFINICIJE DR.KECMANOVIĆA
GENERIČKA DEFINICIJA DUŠEVNOG POREMEĆAJA:
A.Psihički sindrom pojedincaB.Poremećaj mentalnih funkcija
(osećanja,kognitivne sposobnosti, ponašanja)C.Umanjuje sposobnost za postizanje
personalnih ciljevaD.Nije kulturno odobreno ponašanje ili
verovanjeE.Ne zavisi od ondividualne volje
A.PSIHIČKI SINDROM POJEDICA
Poremećaj se dešava u pojedincu i tiče se individue- duševni poremećaj je individualni fenomen sa svim specifičnostima (dve shizofrenije kod dvoje ljudi su razliliti fenomeni).Razlika sa “masovnom histerijom”, “kolektivnim ludilom”.
B.POREMEĆAJ MENTALNIH FUNKCIJA
Nema duševnog poremećaja bez oštećenja jedne ili više mentalnih funkcija.Uzimanjem anamneze se poremećaji pojedinih fja identifikuju.
C.UMANJENJE SPOSOBNOSTI OSTVARIVANJA PERSONALNIH
CILJEVA
Nema duševnog poremećaja koji manje ili više ne pogađa sposobnost čoveka da ostvari željene ciljeve.(Psihopatološki kontekst poremećaja, disfunkcionalnost patološkog,psihička patnja usled bolesti).Uvodi element personalnog u definiciju.
Uticaj duševne poremećenosti na kreativnost – kada poremećaj ne ometa ostvarivanje ličnih ciljeva već pomaže njihovoj realizaciji.
Po Kecmanoviću povezivanje duševne poremećenosti i stvaralaštva je izraz romantizovanog poimanja duševnog poremećaja...
D.NIJE KULTURNO ODOBRENO PONAŠANJE ILI VEROVANJE
U svim kulturana duševni poremećaj nije poželjan i na duševno poremećene se ne gleda sa odobravanjem.
E.DUŠEVNI POREMEĆAJ NIJE VOLJNO IZABRAN
Duševni poremećaj je izvan individualne kontrolePojedinac nije duševno poremećen jer je odlučio da bude duševno poremećen.
ZAMERKE GENERIČKOJ DEFINICIJI - ARBITRARNOSTI
1.Pitanje intenziteta, stepena intenziteta, jačine izraženosti simptoma (broj i izraženost simptoma; klinička značajnost).
2.Uloga subjektivnog i pacijenta i psihijatra3.Legitimno postojanje različitih određenja
duševnog poremećaja