Transcript
Page 1: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

MART, 2015

PROBLEMI DEFINISANJA I KLASIFIKACIJE

MENTALNIH POREMEĆAJA

Page 2: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

CILJEVI PREDAVANJA

Upoznavanje sa brojnim konceptualnim i logičkim problemima definisanja pojma duševni/mentalni/psihički poremećaj

Kritičko preispitivanje klasifikacija mentalnih poremećaja

Upoznavanje sa različitim shvatanjima mentalnih poremećaja

Upoznavanje sa različitim kritičkim preispitivanjima prof.Kecmanovića

Page 3: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

NACIONALNI VODIČI DOBRE PRAKSE, sajt MZ Srbije

Nacionalni vodič za dijagnostikovanje i lečenje nesanice

Nacionalni vodič za dijagnostikovanje i lečenje alkoholizma

Nacionalni vodič za dijagnostikovanje i lečenje shizofrenije

Nacionalni vodič za dijagnostikovanje i lečenje depresije

Page 4: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

SAVREMENA “OPSEDNUTOST” PROBLEMOM MENTALNOG POREMEĆAJA

Od 1954 god. kada počinje dodela Oskara gotovo da nema bar jednog filma a da se ne bavi temom mentalnog poremećaja.

Pulicerova nagrada za novinarstvo početkom 2000 god. dva puta je pripala novinarima koji su pisali o fenomenu mentalne bolesti

U književnosti “ludi i čudnovati” likovi su oduvek nezaobilazna inspiracija

Page 5: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

• PRAVILNA UPOTREBA TERMINA• RAZLIKOVANJE ENTITETA• RAZUMEVANJE UZROKA I MANIFESTACIJA MENTALNIH POREMEĆAJA JE MNOGO SLOŽENIJA I OZBILJNIJA PRIČA KOJOM SE “MEDIJI I UMETNOST” NE BAVE....

SENZACIONALIZAM MEDIJA KADA JE REČ O FENOMENU MENTALNIH

POREMEĆAJA

Page 6: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

LET IZNAD KUKAVIČIJEG GNEZDA

Miloš Forman, 1975 god. po romanu Kena Kizija

(Oskar u svih 5 kategorija)

• Ludnica kao metafora savremenog društva...Granica izmedju (ne)normalnosti..

• Moć institucije i osoblja

Page 7: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

PAKLENA POMORANDŽA

Stenli Kjubrik, 1971 god. po ramanu Entonija Burdžesa

Sociopatija grupe tinejdžera koji vrše jeziva nasilja pod dejstvom narkotika.Nemanje empatije i osetljivosti prema patnji drugih

Page 8: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

BETI BLU

Žan Žak Bene, 1986 god.

Ludilo u dvoje.Beti pati od naglih promena raspoloženja i nekontrolisanih ispada (bes, ljutnja, ljubomora)

Page 9: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

GORKI MESEC

Roman Polanski, 1992 god.

Bračni trouglovi, nasilje, brutalnost, bračna patologija

Page 10: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

OSTRVO

Pavel Lugin, 2006 god.

Jurodivi Hrista radi.Život monaha, preobražaji. Poremećenu devojku otac dovodi u Manastir na Ostrvu.Posednutost...

Page 11: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

PSIHIJATRIJA I FILM

Američki psiho, 2000. (Režija: Meri Heron, Uloge: Kristijan Bejl).Narcisoidni poremećaj ličnosti investicionog bankara sa Menhetna. Patrik vodi dvostruki život: osim što uživa u svom poslu, luksuzu i prefinjenom ukusu za skupe stvari i muziku, on uživa i u ubijanju ljudi.

Obični ljudi,1980. (Režija: Robert Redford, Uloge: Donald Saterlend, Meri Tajler Mur, Timoti Haton) .Gubitak deteta, depresija, beznađe...

Soba moga sina,2001. (Režija: Nani Moreti).Pogibija sina.Porodica i gubitak

Blistavi um, 2001. (Režija: Ron Hauard, Uloge: Rasel Krou, Dženifer Koneli).

Dobro da bolje ne može biti, 1997. (Režija: Džejms L. Bruks, Uloge: Džek Nikolson, Helen Hant).OKP poremećaj

Page 12: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

PSIHIJATRIJA I FILM

Doni Darko, 2001. (Režija: Ričard Keli, Uloge: Džejk Gilenhal).Paranoidna shizofrenija tinejdžera i proces lečenja

Meri i Maks, 2009. (Režija: Adam Eliot).Psihijatrija u malom.Kompleks poremećaja (porodična disfunkcija, alkoholoziam, kleptomanija,agorafobija, Asperger sindrom – fizička nespretnost, nedostatak empatije, teškoće u komunikaciji i ostvarivanju odnosa sa drugima).

Kišni čovek, 1988.AutizamRekvijem za snove, 2000. (Režija: Daren Aronofski,

Uloge: Elen Barstin, Džered Leto, Dženifer Koneli).Zavisnost

Page 13: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

POKUŠAJ DEFINISANJA DUŠEVNOG POREMEĆAJA

Izrazito složen problem i posaoStari problem, verovatno star onoliko koliko i

sam fenomen duševnog poremećajaČinjenica je da do danas nema

zadovoljavajućeg i opšte prihvaćenog određenja duševnog poremećaja uprkos trudu i pokušajima brojnih psihijatara, psihologa, sociologa i antropologa da dođu do definicije

Fenomen duševnog/mentalnog poremećaja kao da izmiče operacionalizaciji!!!!!!!!!!!!

Page 14: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

SVE SU BROJNIJI PSIHIJATRIJSKI POREMEĆAJI....

Prema DSM-IV (nova DSM-V je skoro izašla) ima oko 400 različitih psihijatrijskih poremećaja.Broj poremećaja se od 1970 god.do 1995 god.učetvorostručio (Horowitz, 2002)

Epidemiologija nije slavna.Procene su da 450 miliona ljudi širom sveta pati od nekog psihijatrijskog poremećaja.Od tog broja 50 miliona je u SAD-u.

Sve je teže otkriti neki oblik ponašanja koji ne bi mogao prerasti u neki odraz patološkog stanja....

Page 15: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

PONAŠANJA KOJA DSM DEFINIŠE KAO MOGUĆE SIMPTOME RAZLIČITIH

MENTALNIH POREMEĆAJA...

Frustriranost, bes, teškoće u koncentraciji, nemir, povećan apetit, povećanje težine, česta nervoza, lako zamaranje, napetost mišića, izbegavanje genitalnog kontakta sa partnerom, ponovljena nesposobnost da se održi adekvatna erekcija,ponovljeni izostanak orgazma kod žena, izrazito zastrašujući snovi, neadekvatna seksualna zavodljivost, teatralnost, pokazivanje arogantnog stava, nedostatak empatije, preokupiranost kritikom drugih, teškoće u donošenju svak0dnevnih odluka.

(Kutchins & Kirk, 1997, str.22)

Page 16: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

POREMEĆAJ ZDRAVLJE

MENTALNA BOLEST

MENTALNI POREMEĆAJ

DUŠEVNI POREMEĆAJ

MENTALNO OBOLJENJE

DEVIJACIJANENORMALNOST

MENTALNO ZDRAVLJE

NORMALNOSTADAPTIRANOSTZRELOSTPOZITIVNO

MENTALNO ZDRAVLJE

POJMOVNA ZBRKA

Page 17: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

PSIHIJATRE NE ZANIMA DUŠEVNO ZDRAVLJE????(Kecmanović, 2013)

Zdravo društvo čine zdravi pojedinci.Pojam duševno zdravlje je od velikog značaja

na mnogo nivoa (pojedinac, porodica, zajednica, društvo).

Psihijatri se bave duševnim poremećajima.Duševnim zdravljem se bave psiholozi....sociolozi, antropolozi.

Duševno zdravlje ima više značenja od duševne bolesti.

Page 18: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

DUŠEVNO ZDRAVLJE

Individualna i socijalna norma (ideal)Oblik ponašanja, osećanja, rezonovanja ,

odnosa prema sebi i drugima koji je najviše raširen u zajednici (standard)

Zdrav pojedinac je sposoban da voli i da radiStanje homeostazeOtpornost na činioce koji narušavaju

homeostazuSposobnost da se živi sa vlastitim slabostima i

kontraindikacijama a da se ne prestane biti duševno zdrav

Page 19: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

DUŠEVNO ZDRAVLJE

Sposobnost da se pronikne u ideologizovanost društvenih normi

Sposobnot kontrole vlastitih impulsa (potreba) koje imaju štetan efekat na druge

Sposobnost razumevanja potreba ljudi koji ne pripadaju njegovoj rasnoj, verskoj, etničkoj, nacionalnoj grupi.

Page 20: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

OPASNOST OD PATOLOGIZACIJE...

Duševno zdravi se proglašavaju bolesnim.Epidemija depresivnih stanja kao posledica

pogrešnog dijagnostikovanja normalnog stanja tuge kao (patološke) depresije (Džerom Vejkfild).

Page 21: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

DEFINISANJE POJMOVA

Bolest (disease) – je patološki proces a oboljenje (illness) je subjektivni doživljaj tog procesa (proces se odnosi na poremećaj viših mentalnih fja) (Kristofer Burs, 1975)

Pojmovi mentalna bolest i oboljenje ukazuju na upotrebu medicinskog modela.I pojam mentalno zdravlje se vezuje za med.model i ukazuje na odsustvo psihopatoloških fenomena

Page 22: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

DEFINISANJE POJMOVA

Pozitivno mentalno zdravlje- potiče iz humanističke tradicije u psihologiji.

Kriterijumi pozitivnog mentalnog zdravlja prema Meri Jahodi:stav prema sebi; rast, razvoj i aktualizacija selfa;integracija; autonomija; opažanje realnosti i ovladavanje sredinom.

SZO zdravlje definiše kao stanje potpune fizičke, mentalne i socijalne dobrobiti (ne samo kao odsustvo bolesti ili slabosti).

Devijantno ponašanje – u sociologiji; ukazuje na specifičan oblik odstupanja od društvenih normi

Page 23: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

DEFINISANJE POJMOVA

Normalnost – da osoba po nekom kriterijumu ne odstupa od stat.mera centralne tendencije tj.proseka, od normi koje se u kulturi smatraju za ideal.Ovaj koncept stat.normalnosti ne prihvata nijedan savremeni autor

Page 24: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

ZAŠTO BI PSIHIJATRE TREBALO DA ZANIMA DUŠEVNO ZDRAVLJE?

Prvo, nijedan duševno bolestan čovek nije potpuno bolestan.Kada se pruža pomoć, ublažavaju patnje i duševne smetnje, traga se za onim preostalim, zdravim potencijalima ličnosti.

Drugo, cilj lečenja, cilj tretmana je ozdravljenje ili bar postizanje optimalnog nivoa duševnog zdravlja za konkretnog pojedinca.(smanjenje broja simptoma,njihove jačine, novi, adekvatniji modeli funkcionisanja, promena odnosa prema sebi, drugima, promena u porodici)???

Page 25: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

ZAŠTO BI PSIHIJATRE TREBALO DA ZANIMA DUŠEVNO ZDRAVLJE

Treće, Mario Mej (donedavno predsednik APA) je pisao “ako psihijatri ne reše pitanje normalnog i patološkog koje je u srcu psihijatrije, to može da ošteti kredibilitet psihijatrije kao discipline i kao profesije”.

Page 26: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

POJMOVNA ZBRKA – mnogo teorija o problemu mentalnog zdravlja

Forjd, normalnost je dovodio u vezi sa genitalnim karakterom i sposobnošću da se voli i radi.

Frojdov doprinos je i u tome što proširuje područje psihopatologije na nepsihotične osobe što dovodi do toga da se u psihijatriju uključe još neki entiteti

50-ih godina se pojavljuju prvi psihofarmaci; biloški model dobija podstrek i objašnjenja psihopatoloških fenomena usmeravaju se na neuroanatomski i neurofiziološki nivo.

Page 27: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

POJMOVNA ZBRKA

Izraz mentalni poremećaj (disorder) je uveden sa DSM-III-R klasifikacije mentalnih poremećaja jer se tada smatralo da je neutralniji od izraza bolest i oboljenje.

Page 28: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

DEFINICIJA MENTALNOG POREMEĆAJA PREMA DSV-IV

“Klinički značajan bihejvioralni ili psihološki sindrom ili obrazac koji se pojavljuje u pojedincu i povezan je sa aktuelnim distresom (bolni simptom) ili nesposobnošću (oštećenje jedne ili više oblasti funkcionisanja) ili sa značajno povećanim rizikom od smrti, bola, nesposobnosti ili značajnog gubitka slobode....Bez obzira na prvobitni uzrok, on mora biti posmatran kao manifestacije bihejvioralne, psihološke ili biološke disfunkcije u pojedincu” (APA, 1994).

Page 29: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

NEDOSTACI DEFINICIJE????

Preterana inkluzivnostCirkularnost (poremećaj određen kao ono što je

klinički značajno a definicijom poremećaja određuje koje je ponašanje klinički značajno)

Poremećaj smešta samo unutar pojednica a isključuje bitne faktore sredine

Ne obraća pažnju na etiologiju poremećajaNe objašnjava vezu izmedju stresora-

nesposobnosti-gubitka slobode sa poremećajemPoziva se na pojam disfunkcije a ne definiše isti

precizno.

Page 30: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

KONCEPTI U SAVREMENOJ LITERATURI koji se koriste u pokušaju definisanja

mentalnog poremećajaODSTUPANJE (deviancy)OŠTEĆENE FUNKCIJE (impaired functions)ONESPOSOBLJENOST (incapacity)DISFUNKCIJA (dysfunction)DUŠEVNI BOL (i fizički) (distress)NEPOŽELJNO STANJE (disadvantage)NEDOSTATAKBIOLOŠKI INFERIORNO STANJENeuspešno obnavljanje priridnom evolucijom

selekcionisanih funkcija

Page 31: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

KOMENTAR DR KECMANOVIĆA

Treća revizija je revolucija u definisanju mentalnog poremećaja jer je opisna definicija prvi put zamenjena operacionalnim definisanjem (koliko dugo neko mora da ima simptome da bi se smatralo poremećajem;koliko dugo simptomi moraju da postoje; koje druge somatske bolesti ili poremećaji ne smeju biti uzrok konkretnog poremećaja).

Ozbiljan neodstatak IV revizije je monotetsko definisanje duševnog poremećaja; nije se poštovalo da etiološki faktori ne mogu deo definisanja istog (kod PTSD,akutnog stresa, poremećaja prilagodjavanja)

Page 32: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

KOMENTAR DR KECMANOVIĆA

Zamerka definiciji je da ne poštuje princip da “bez obzira šta poremećaj uzrokuje mora se smatrati izrazom ponašajne,psihološke ili biološke disfunkcije u pojedincu”

Opšta zamerka je da definicije duševnog poremećaja u svim revizijama favorizuju registrovanje simptoma na račun opisa individualnog, subjektivnog iskustva!!!

Izostaje tzv.geštalt karakter psihopatologije tj. da se opiše psihopatološki kontekst nastanka poremećaja

Page 33: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

UVOĐENJE POJMA KLINIČKI ZNAČAJNO U DEFINISANJE

Urednici revizija su imali svest o nepreciznosti definicija....

Uvođenjem pojma klinički značajno pokušali su da odvoje neke poremećaje koji nemaju kvalitet duševno poremećenog

Neuspeli pokušaj definisanja

Page 34: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

UVOĐENJE POJMA PODPRAŽNI POREMEĆAJ

Podpražni poremećaji su svrstani u kategoriju “poremećaji koji nisu drugačije specifikovani” (poremećaji spavanja, poremećaji kontrole impulsa,disocijativni poremećaji).

Kriterijum za “prave poremećaje” je broj simptoma

Ne primer, pacijent mora da ima 5 od 9 simptoma da bi njegove psihičke smetnje bile dijagnostikovane kao “veliki depresivni poremećaj”.

Podpražnu depresiju je makar jednom imao svaki čovek????

Page 35: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

RAZLOZI NEZAVIDNOG STANJA U VEZI DG, KLASIFIKACIJE DP I DG.INTRUMENATA

Priroda duševnih poremećaja je specifična i ne treba se nadati boljem

Određenje granice između psihički neporemećenih stanja i početka duševnog poremećaja.Teško odrediti:granica ne postoji u jasnoj,oštroj formi, radi se o preklapanju,prelasku duševno poremećenog u neporemećeno i obrnuto;sociokulturne sredinske norme su važne

Uvođenje dimenzionalnog pristupa umesto kategorijalnog nije pomoglo operacionalizaciji DP

Page 36: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

“LUDILO” IZMIČE DEFINISANJU

“Poznato nam je bezbroj detalja koji su u vezi sa “ludilom”, ali se ne stiče utisak da znamo mnogo o njemu kao celini; o njegovom smislu i razlozima za njegovo postojanje” (Dimitrijević, 2005).

Manfred Blojler, sin Jozefa Blojlera tvorca termina shizofrenija (bavio se shizofrenim poremećajima) kaže:”Već gotovo 100 god. intenzivno se proučava grupa shizofrenih psihoza, a ipak mnogima izgleda da su one potpuno zbunjujuće i nedovoljno proučene.Šokantna antiteza..Mi sebe, svoje ličnosti i Ja shvatamo kao postojane i čvrste.Mentalna dezorganizacija kao posledica prirodnih procesa – monstruozan, jeziv koncept (prema Gilman, 1988).

Page 37: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

SHVATANJA MENTALNE BOLESTI

MB je nepravilno funkcionisanje određenih zona mozga ili nepravilnosti u količini i delovanju neurotransmitera

MB je kao svaka bolest i ne razlikuje se od drugih bolesti osmi po nekim specifičnostima

MB poremećaj pod uticajem bioloških faktoraEmil Dirkem, socijalna patologija kao bolest

društva.Edvin Lemert, 1951 god. knjiga Socijalna

patologija; uloga socijalne sredine u opažanju i etiketiranju nekog ponašanja kao devijantnog

Page 38: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

SHVATANJA MENTALNE BOLESTI

Tomas Sas, mentalna bolest je mit kojim ideologija građane drži pod kontrolom.Uloga psihijatra i pacijenata analogne su ulogama koje su nekada imali inkvizitori i veštice.

Leng, 1978 god.nema puta do normalnosti koji ne vodi kroz psihozu.Krajnost???

Antipsihijatri- pokušaj radikalnog menjanja tretmana mentalnih poremećaja formiranjem terapijskih komuna a zatvaranjem velikih i prostorno izolovanih psihijatrijskih bolnica.Osnivanje institucija za brigu o mentalnom zdravlju u zajednici...

Page 39: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

POJAVA SOCIJALNE PSIHIJATRIJE

Knjiga Džeralda Kaplana iz 1964 god.označava pojavu Socijalne psihijatrije; pojava koncepta zaštita i unapređenje mentalnog zdravlja;psiholoka prevencija; PPP; prilagođavanje osobama sa potrebama

Od 90 ih godina napredak neuronauka i humanističkih nauka

Bio-psiho-socijalni pristupi.Psiho-socijalna podrška

Page 40: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

ŠTA DOBIJAMO PRECIZNIJIM DEFINISANJEM MENTALNOG POREMEĆAJA I ZDRAVLJA?

1.Prvi dobitak: Precizniji dijagnostički kriterijumi i klasifikacije.Važno zbog toga što DSM i ICD -10 imaju puno kritika; ne mogu da se održe pred empirijskim nalazima;često se menjaju; dg ne pomažu da se urede, objasne, predvide i tretiraju poremećaji.

2.Drugi dobitak: Prepoznavanje i evaluacija ishoda tretmana.Završetak tretmana kada se pacijent/klijent približi onome što zovemo mentalno zdravlje:ravnoteža neurotransmitera;pounutrenje analitičke funkcije;razrešenje transfera;početak aktualizacije selfa

Page 41: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

ŠTA DOBIJAMO PRECIZNIJIM DEFINISANJEM MENTALNOG POREMEĆAJA I ZDRAVLJA?

3.Treći dobitak: Adekvatnije osmišljavanje i unapređenje preventivnih modela

4.Napredak u forenzičkoj psihologiji- razdvajanje lošeg od ludog (BAD or MAD?).Jasnije definisanje mentalnog zdravlja i poremećaja, olakšalo bi pitanje uračunljivosti pri izvršenju nekog krivičnog dela

5.Formiranje kontrolnih grupa u istraživanjima; šta je normalna populacija; kako je definišemo;

6.Razni problemi bi bili rešeni jer bi “harizmatski autoritet”psihijatara i psihoterapeuta bio umanjen.Rešenje pitanja moći, zloupotrebe, manipulacija u psihijatriji i psihoterapiji.

Page 42: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

ŠTA DOBIJAMO PRECIZNIJIM DEFINISANJEM MENTALNOG POREMEĆAJA I ZDRAVLJA?

Problemi:prisila u psihijatrijskom lečenju; uplitanje u sve sfere života-naj saveti za vaspitanje dece na primer; kontroverze u vezi elektrokonvulzivne terapije;narušavanje granica u psihijatriji....U SAD-u 7 do 12 % psiterapeuta priznalo da je imalo seksualne odnose sa klijentima.????Psiholozi i psihoterapeuti kažu da im se za pomoć obraća mnogo klijenata koji su imali

seksualne odnose sa prethodnim terapeutima.7.Jasnije smernice za laike- sujeverje, predrasude,

projekcije strahova prema duševnim pacijentima.Edukacija, promena stavova i svesti o duševnim bolestima i pacijentima.

Page 43: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

Savremena shvatanja mentalnog zdravlja i poremećaja, zbornik, 2005 god.

“Iz odsustva discipline u korišćenju pojmova i odsustva saradnje između disciplina koje se bave mentalnim zdravljem proističe pitanje zašto se i dalje bavimo ovim fenomenima?Ako tokom mnogo decenija pojmovi nisu sređeni, a teorija je iz godine u godinu sve više, zašto se ne pomirimo sa tim da izlaza nema?”

(Dimitrijević, 2005).

Page 44: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

Prof.Dušan Kecmanović 1942-2014

Čuveni psihijatarŽiveo u Sarajevu,

preminuo u AustralijiUrednik poslednjeg

YU objedinjenog dvotomnog udžbenika Psihijatrije

Psihijatrija u kritičkom ogledalu;Očima psihijatra;Psihijatrija protiv sebe;

Redak ne-klasičan i netipičan psihijatar

Page 45: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

DVA GLEDIŠTA tj.DOKTRINE

I.Esencijalisti – duševni poremećaj postoji i on je u prirodi stvari (in rerum natura).U prirodi poremćaja je demarkaciona linija između poremećaja i neporemećaja a na naučnicima je da tu liniju definišu.

II.Nominalisti – duševni poremećaj ne postoji i predstavlja mentalnu konstrukciju koja ima određenu eksplanatornu vrednost.Pojam mentalni poremećaj ne koresporendira sa stvarnošću jer je samo konstrukcija.

Page 46: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

DUŠEVNI POREMEĆAJ KAO SOCIJALNA KONSTRUKCIJA

Sociolozi- duševni poremećaj kao soc.konstrukcija ili ishod socijalnih zbivanja.

Jedan broj autora (Kendel, Vejkfild) izjednačava somatsku bolest i duševni poremećaj.

Autori (Klajn, Henriks) primenjuju def.somatske bolesti na duševni poremećaj ali ipak naglašavaju specifičnosti duševnog poremećaja

Mali broj autora (Sidgvik, Maslov) definiše duševni poremećaj bez pozivanja na somatsku bolest

Page 47: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

ODREĐENJE DUŠEVNOG POREMEĆAJA- TRAGANJE NA TRI

NIVOAI.Nivo – uzrok duševnog poremćajaII.Nivo – klinička slika duševnog poremećajaIII.Nivo – posledice duševnog poremćaja

Greška u pristupu je ako se ograniči samo na jedan nivo

Page 48: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

DUŠEVNI POREMEĆAJ – ODSTUPANJE OD INDIVIDUALNOG I SOCIJALNOG

Poremećaj – poremećen red; odstupanje; skretanje; devijacija

Dejvid Osjubli, psiholog u SAD - “bolest je značajno odstupanje, fizičko, mentalno, ponašajno od normalno poželjnih standarda strukturnog i funkcionalnog integriteta”

Piter Sigvik, prof.psihijatrije i politike u Engleskoj, Lids – “svaka bolest je odstupanje”;Koen Henri – “odstupanje od normale bilo u smislu viška ili nedostatka”

Esej “Šta je bolest”? – skup svih onih stanja, za koje se, mereno vrednostima date kulture, smatra da su bolna i da izazivaju nesposobnost.

Page 49: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

Ru Meklin (autor velikog broja radova o etici u medicini) – “Psihijatri koriste mešovit pristup – oni dijagnostikuju ponašanje kao abnormalno onda kada ono čoveka ozbiljno onesposobljava, frustrira i kada odstupa od ustanovljenih kulturnih normi”.

Emil Krepelin- otac kliničke psihijatrije “mentalna bolest je odstupanje od proseka u pravcu neefikasnosti”.

Odstupanje od standarda i funkcionalna oštećenost- zakazivanje u obavljanju socijalnih funkcija.

Page 50: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

FENOMEN POČETKA DUŠEVNOG POREMEĆAJA

Iz anamneza osoba sa različitim mentalnim poremećajima se može videti da kada bolest počne (u tinejdž ili adolescentnom periodu ili u odraslom dobu) osoba naglo ili postepeno počinje da mnoge socijalne uloge i zadatke obavlja manje uspešno nego pre bolesti (teškoće sa učenjem; izostanak iz škole; prekid školovanja;problemi na poslu; napuštanje posla).

Odstupanje od individualnog i odstupanje od socijalnog (nema socijalne funkcije kao kod vršnjaka)

Page 51: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

IDEJNO-PONAŠAJNI STANDARDI SREDINE

Svaka zajednica ima neki svoj, specifičan idejno-ponašajni standard.

Obrazac za ugled, merilo, kriterijum dobrog i poželjnog, kompas zajednice

Vlada mišljenje većine.Posebno u totalitarnim zajednicima gde se građani od straha od represije ponašaju po dominantnom obrascu a ne zato što misle da je poželjan (komunizam, socijalizam kao vladajuće ideologije)

Duševno poremećen čovek uvek odstupa od vladajućeg idejno-ponašajnog obrasca!!!!!

Page 52: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

VAŽAN STAV

Nečije odstupanje od idejno-ponašajnog obrasca date sredine je potreban ali ne i dovoljan pokazatelj da je osoba duševno poremećena.Suprotno, to je redukcionizam

Page 53: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

Homoseksualnost u različitim klasifikacijama

U prvoj (1952) i drugoj (1968) – homoseksualnost se pojavljuje kao patološki entitet tj.poremećaj

U trećoj reviziji (1980 g), politički lobiji i aktivisti vršili pritiske na autore treće revizije, na Roberta Spicera urednika revizije da se homos.isključi iz revizije i uspeli su.

Homoseksualnost kao legitiman i legalan kao heteroseksualnost?

Abnormalno (kvantitativno iznad ili ispod definisanih granica/duševno poremećeno(kvalitativno odstupanje od idejno-ponašajnog standarda sredine)

Page 54: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

Psihijatri se bave duševnim poremećajima ali ne i duševnim zdravljem (to je psihološko-antropološka kategorija).

Duševno poremećen se može biti a duševno zdrav nikada.

Duševno zdravlje kao nedostižan ideal.

Page 55: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

ŠTA JE TO ŠTO RAZLIKUJE ODSTUPANJE OD INDIVIDUALNOG I SOCIJALNOG KOD

(NE)POREMEĆENE OSOBE? Oštećenje mentalnih funkcija (osećanja –

emocije, afekat, raspoloženje), volja, memorija,percepcija, orijentacija u prostoru, vremenu, prema osobama, koncentracija, motivacija, inteligencija, rasudjivanje, jačina i kontrola nagona, samopercepcija, način doživljavanja sebe i sveta oko sebe;

Oštećenje navedenih mentalnih funkcija dovodi do psihopatoloških pojava tj.simptoma poremećaja

Individualno odstupanje (ranije stanje vlastitih mentalnih funkcija) i socijalno odstupanje ( stanje mentalnih funkcija većine članova te zajednice)

Page 56: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

ODSTUPANJE OD INDIVIDUALNOG I SOCIJALNOG I OŠTEĆENJE MENTALNIH FUNKCIJA SU IZVAN

INDIVIDUALNE KONTROLE

Duševno poremećeni ljudi nemaju voljni uticaj na vlastite mentalne funkcije niti na smanjenu funkcionalnost.Ne može se izazvati voljno oštećenje mentalnih funkcija (osim ako se pravi lud)

Duševno poremećenom čoveku nedostaje sposobnost da stalno sebe revidira i prevazilazi

Page 57: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

ODSTUPANJE OD IDEJNO-PONAŠAJNOG OBRASCA ALI NEMA

POREMEČAJAUmetnici, naučnici,stvaraociPrestupnici:lopovi, kriminlaci,varalice,

razbojniciDuševno poremećeni – ne odstupaju voljno od

individualnog i socijalnog već to čine pod pritiskom izmenjenih, poremećenih, oštećenih mentalnih funkcija

Page 58: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

3 BITNE KARAKTERISTIKE DUŠEVNOG POREMEĆAJA

1.Individualno odstupanje od idejno-ponašajnog standarda date sredine

2.Oštećenje mentalnih funkcija3.Odstupanje od idejno-ponašajnog standarda i

oštećenje jedne ili više mentalnih funkcija događaju se nezavisno od od individualne volje.

Rober Vič, opaska- neke bolesti čovek može da prevenira voljnom, svesnom akcijom.(za somatske bolesti da ali je pitanje prevencije duševnih bolesti sa ciljem smanjenja rizika diskutabilno).

Page 59: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

PRIMARNA PSIHIJATRIJA

1.Opšte (nespecifične)mere – prevencija somatskih bolesti;stvaranje zdrave životne i radne sredine;promocija zdravih stilova života; antistres vežbe; QOL...mentalno higijenske mere;ravnoteža rad i odmor;reševanje životnih kriza...

2.Posebne (specifične) mere – smanjenje alkohola, hemijskih toksičnosti.

Šta da se čini da se ne dobije shizofrenija, sumanuti poremećaj, bipolarni poremećaj, OKP, GAP, panični poremećaj, poremećaji ličnosti?

Page 60: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

KAKO SMANJITI NEPRECIZNOST DEFINICIJE DUŠEVNOG POREMEĆAJA

- Uvodjenjem: Stepena oštećenja mentalnih funkcija Stepen izraženosti poremećaja

Page 61: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

PREDLOG DEFINICIJE DR.KECMANOVIĆA

GENERIČKA DEFINICIJA DUŠEVNOG POREMEĆAJA:

A.Psihički sindrom pojedincaB.Poremećaj mentalnih funkcija

(osećanja,kognitivne sposobnosti, ponašanja)C.Umanjuje sposobnost za postizanje

personalnih ciljevaD.Nije kulturno odobreno ponašanje ili

verovanjeE.Ne zavisi od ondividualne volje

Page 62: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

A.PSIHIČKI SINDROM POJEDICA

Poremećaj se dešava u pojedincu i tiče se individue- duševni poremećaj je individualni fenomen sa svim specifičnostima (dve shizofrenije kod dvoje ljudi su razliliti fenomeni).Razlika sa “masovnom histerijom”, “kolektivnim ludilom”.

Page 63: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

B.POREMEĆAJ MENTALNIH FUNKCIJA

Nema duševnog poremećaja bez oštećenja jedne ili više mentalnih funkcija.Uzimanjem anamneze se poremećaji pojedinih fja identifikuju.

Page 64: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

C.UMANJENJE SPOSOBNOSTI OSTVARIVANJA PERSONALNIH

CILJEVA

Nema duševnog poremećaja koji manje ili više ne pogađa sposobnost čoveka da ostvari željene ciljeve.(Psihopatološki kontekst poremećaja, disfunkcionalnost patološkog,psihička patnja usled bolesti).Uvodi element personalnog u definiciju.

Uticaj duševne poremećenosti na kreativnost – kada poremećaj ne ometa ostvarivanje ličnih ciljeva već pomaže njihovoj realizaciji.

Po Kecmanoviću povezivanje duševne poremećenosti i stvaralaštva je izraz romantizovanog poimanja duševnog poremećaja...

Page 65: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

D.NIJE KULTURNO ODOBRENO PONAŠANJE ILI VEROVANJE

U svim kulturana duševni poremećaj nije poželjan i na duševno poremećene se ne gleda sa odobravanjem.

Page 66: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

E.DUŠEVNI POREMEĆAJ NIJE VOLJNO IZABRAN

Duševni poremećaj je izvan individualne kontrolePojedinac nije duševno poremećen jer je odlučio da bude duševno poremećen.

Page 67: Problemi Definisanja i Klasifikacije Mentalnih Poremećaja

ZAMERKE GENERIČKOJ DEFINICIJI - ARBITRARNOSTI

1.Pitanje intenziteta, stepena intenziteta, jačine izraženosti simptoma (broj i izraženost simptoma; klinička značajnost).

2.Uloga subjektivnog i pacijenta i psihijatra3.Legitimno postojanje različitih određenja

duševnog poremećaja


Top Related