Download - Priručnik Likovna Kultura

5/20/2018 Prirunik Likovna Kultura

1/50

Miralem Brki

LIKOVNA KULTURAZA5.RAZRED DEVETOGODINJEG OBRAZOVANJA

PRIRUNIK ZA NATAVNIKE

NAM T!"la# $%%&.


2/50

a'r(a)*

UVOD

OKVIRNI NATAVNI PLAN I PROGRAM ZA 5. RAZRED

Ok+ir,i -r/ram lik+, k!l0!re "a 1. ra"re' Tema02ke 3)eli,e40ema02ke la20i# M0i+i6 0eme# Me0'e ra'a# Na7i,i ra'a# Oli3i ra'a# O3)e,)i+a,)e#

ZNAAJ LIKOVNOG IZRAZA

Lik+,a k!l0!ra i ra"+) 7+)eka# ra"+) 20+arala7ki8 2-2,20i# P2i86m0ri7ki ra"+)# I,0elek0!al,6e20e02ki ra"+).

RAZRADA NATAVNOG PLANA I PROGRAMA U"ra2,e 2-e3i97,20i Li,i)a# B)a# Pl8a# Ma2a# +lme, i -r20r# P+r:i,a#

POJANJENJA PRIMJERA IZ UD;BENIKA

OKVIRNA EMA ZA IZRADU GODINJEG PLANA

2


3/50

Potovani uitelji i nastavnici,

Ovaj prirunik za udbenik likovne kulture za 5. razred devetogodinjeg obrazovanja zamiljen je kaopomono sredstvo za va rad i koritenje udbenika. Prirunik daje okvirni nastavni plan i programllikovne kulture za peti razred devetogodinjeg obrazovanja odobren od strane oordinacijskog tijelaza provo!enje i praenje obrazovne re"orme u #$i%, metodike savjete, pojanjenja primjera izudbenika i prijedlog godinjeg makro plana. &zbjegavao sam da ponavljam stvari koje su ve reeneu ranijim razredima i posv etim malo vie panje posmatranju sami' likovni' djela, bez namjere dadjeca ue imena umjetnika i nji'ove biogra"ije, elio sam spomenuti barem reenicu, dvije da djeca ina taj nain s'vate da se zadovoljan, uspjean i priznat moe postati za'valjujui svom radu.(anaine malodrugaije nego su tozvijezdekoje svakodnevno gledamo na televiziji.

ao to sam naveo uz udbenik za etvrte razrede, moja elja je da pruim udbenik koji e osvjeitiveze uenik ) udbenik, uitelj ) udbenik i uenik*uitelj, ali i uitelj*autor udbenika te vam seza'valjujem za dosadanje sugestije i molim vas da i' aljete na e*mail adresu miki+tesanj.net.

P.. Ovdje je prilika da barem donekle ispravim greku koja se potkrala u udbeniku gdje nisamnaveo naeg velikog umjetnika a"eta -eca kao autora crtea na naslovnoj stranici udbenika.

Puno uspje'a u vaem radu,

iralem $rki

/
mailto:[email protected]:[email protected]


4/50

01O

Okvirni nastavni plan i program za 5. razred devetogodinjeg obrazovanja predstavlja osnovu zaizradu udbenika i prirunika, ali kako sam elio ponuditi vie mogunosti za koritenje udbenika ikorelaciju sa ostalim predmetima, odluio sam se za ovaj pristup. (aravno, kako se nalazimo napoetku jo jedne re"orme, ni udbenik niti ovaj prirunik nee moi u potpunosti dati sva rjeenja zaprobleme koji se mogu javiti u nastavi. ovoljno je samo spomenuti nepotrebno dugu neizvjesnost osamom izboru predavaa nastave likovne kulture u 5. razredima. 0 konanici je odlueno da nastavu idalje izvode uitelji razredne nastave ili, samo uz odobrenje rukovodstva kole, nastavnici likovnekulture. oliko se ovakva odluka i moe pravdati potrebom da uitelji i uiteljice ne ostanu beznorme asova, razumljivo je negodovanje nastavnika likovne kulture koji ve godinama bivaju rtvesvake re"orme. ao posmatra ovi' procesa u obrazovanju mogu samo izraziti aljenje zbog ukupnogzapostavljanja ovog predmeta u kojem se na jedninstve nain oblikuje kulturno, kreativnoi du'ovno ljudsko bie. Pri tome posebno alim za vjerovatno na dugo vrijeme izgubljenim blokasom likovne kulture kao nezamjenjivim uslovom da se u radnom procesu kreira i preispita ideja i nasistematian nain provede proces izrade likovnog djela. ako u svakoj re"ormi prvo prepoznajemonegativne strane ipak nam samo preostaje da u uionici izvuemo maksimum koristi u datom vremenui prostoru. Pozitivna strana novog pristupa je podjela na tematske cjeline koje se kontinuiranoobra!uju kroz sve razrede, ali lino vidim problem u uzrasnoj neprilago!enosti planova za prva trirazreda tako da nastavnik ne moe kvalitetno procijeniti oekivane rezultate. 0kojem stepenu se moeoslanjati na ranije usvojena znanja, na koji nain najbolje savladati do tada nepoznate pojmove i vritipripremu za razumijevanje sloeniji' pojmova koji e se obra!ivati u kasnijim razredima. ako nikood nas nema ni na nivou oekivani' ciljeva predstavu o tome ta emo traiti od djece u 3. razredunastavnici su preputeni istom instiktu da procijene kako sa djecom obra!ivati probleme likovne"orme i terminologije.

0itelji i uiteljice koji i u 5. razredupredaju likovnu kulturu moraju biti svjesnida pred sobom imaju sasvim novi zadatak.4o jesu djeca iji uzrast odgovara nji'ovimnekadanjim etverogodinjacima, alil osimto je broj asova smanjen na /5 i pristup

radu ve sada treba biti usmjeren nasloenije oblike izraavanja, ali i doivljajaumjetnosti. 1e uz prirunik za . razredistakao sam potrebu da uenici koriste isvesku 6 "ormata u koju e koristiti nesamo da zapisuju usvojene pojmove ve i zaizradu skica, piktograma, krokija, lijepljenjereprodukcija umjetniki' djela i primjeradizajna. (astavnik i djeca svake godinemijenjaju udbenik, ali nji'ov udbenik kojisamostalno piu treba biti sveska ijuizvedbu i dizajn nastavnik kontinuirano

treba ocjenjivati.

4o nipoto ne znai da sada naglasak treba staviti na usvajanju likovne terminologije i teorije "orme,kreativni rad je osnova nastave likovne kulture, ali nastavnik nakon etiri godine kolovanja moraotvarati nove puteve , ne samo u teoriji ve i s'vatanju i doivljaju umjetniki' djela. 6naliza kaoverbalizacija onoga to se vidi na slici veoma je bitan dio cjelokupnog odgoja. 6ko to i moepredstavljati potekou za dijete, nastavnik mora biti spreman da pokae primjerom da se u likovnimdjelima moe otkriti i ono to je nevidljivo prvom pogledu. oliko god to trailo dodatni trud, uiteljtreba s'vatiti da u ovoj oblasti treba biti spreman na dodatno obrazovanje i nove metodike postupke.


5/50

Programski sadraji u udbeniku su obra!eni kroz likovne priloge iz bosansko'ercegovakeumjetnosti tako da as zapoinje analizom izdvojenog primjera dok se na susjednoj stranici, pomoudodatni' primjera, objanjavaju likovni pojmovi. Povod za postavljanje samo likovni' priloga iz naedomovine naao sam u elji da ostvarim maksimalno moguu korelaciju sa predmetima rutvo iultura ivljenja.rugi povod za ovaj izbor dijela, za mene kao autora veoma bitan 7i sretan sam tosu i recezenti to uoili, nazivajui udbenik 8najbosansko'ercegovakijim9: bila je elja da naglasimbogatstvo i ljepotu bosansko'ercegovake likovne umjetnosti. ada je danas izraenija elja da segovori o posebnostima i razlikama kultura naroda $osne i %ercegovine, postoji i znaajan broj djelavelike kulturne vrijednosti koja se mogu prouavati samo kao nae zajedniko naslije!e 7nprpret'istorijska ili antika umjetnost:. ao to su i nai narodi na ovom prostoru dodira razliiti'civilizacija uticali jedni na druge razvijajui speci"ine umjetnike "orme. 0enici trebaju s'vatiti daje patriotizam pozitivna vrijednost koja se ne dokazuje sva!om sa drugima ve kroz razvijanjepozitivni' radni' navika i ouvanje kulturni' i prirodni' ljepota nae domovine. &stovremeno, morampriznati, da su pojedini recezenti imali zamjerke na skuenost i iskljuivost ovog pristupa u koji nisuuvrtena reprezentativna djela svjetske umjetnosti. ada sam istakao dovoljno razloga za svoj izbormoram priznati da se mogu javiti sline dvojbe. 0itelji na asovima mogu podsjetiti uenike dagovorei o naoj umjetnosti obra!ujemo djeli svjetske 'istorije umjetnosti. 4ako!er, ukoliko imavremena, kada govori o djelima iz odre!enog razdoblja bilo bi dobro da predstavi barem jedanprimjerak iz tog vremena izvan nae zemlje.;elja mi je da ovim tekstovima doprinesem motivacijinastavnika i uenika bez ije saradnje i nadopunjavanja nema naina da nastava likovne kulturerezultira planiranim ciljevima i zadacima.

5


6/50

OOO 4&>?@O -6 P? & P?O$


7/50

D


8/50

E


9/50

F


10/50

OEKIVANI REZULTATI

a uenicima se radi na daljem usvoju i proirivanju znaja o upotrebi materijala i sredstvakojise koriste u oblasti taka i linijaG* da znaju razlikovati vrijednosti linija, po intenzitetu HjainiH, po prostirnoj orijentaciji,* da mogu prepoznati ritam i upotrebljavati ga u svom likovnom izrazu,

* da mrlju i taku koriste kao likovni elemenat u predstavljanju razliiti' tekstura iosmiljavanju kompozicije, organizacije kompozicijeG statina i dinamina, vodoravnaH'orizontalnaH, okomita HuspravnaH, kruna, piramidalna, slobodna* da znaju da je povrina omota nekog oblika Hobjekta, predmetaH u prostoru* da tlocrt predstavlja crte osnove nekog objekta Hneke gra!evineH* da usvoji termine, elementi gra!enja, ar'itektura, konstrukcija, zid, stub, stup, krov* da dalje usavravaju te'niku koritenjaI olovke, tua i drvceta, tua i kista, da savladajute'niku laviranog tua,za oblast slikarstvaG* da dopunjuju i proiruju znanja o slikarskim te'nikamaI akvarelu, gvau, temperi, kolau,pastelu, "lomasterima u boji, mozaiku

* da mijeaju boje i da upotrebljavaju razliite intenzitete boja Hda jedna boja moe bitisvjetlija i tamnijaH da se mijeanjem mogu dobiti tonovi drugi' boja* da proiruju znanje o komplementarnom kontrastu Hboje koje se slau, a nalaze se usuprotnostiH,* usvojit e da nain na koji je nanesena boja predstavlja slikarski rukopis HteksturuH, lazurno ipastuozno, rukopis autoraza oblast plo'aHgra"ikaG* da usvoje pojam klie, ablon HmatricaH, gra"iki otisak, gra"iar, tampanje* da savladaju princip izrade jednostavnog ablona za visoki tisak, linorez, papir gra"ika* da znaju osmiljeno u organizaciji kompozicije primjenjivati sliku i tekst, izrada stripa,naslovne strane knjigeJ

za oblast povrina, masa i prostorG* da uoavaju odnose u prostoru, uoavaju proporcije, prepoznaju karakter oblika* da su sposobni organizovati kompoziciju po principu pokretne ravnotee HmobiliH,* da znaju ta je simetrija i asimetrija,* da su u stanju izvesti prostorni crte Hcrte sa tankom mekom icomH* da znaju ta je to trodimenzionalna tekstura Htekstura izvedena sa nekim oblikovnimmaterijalomH* da raspoznaju ta je puna plastika H"igura u prostoruH, a ta relje"G plitki, meco i visoki relje"* da rade na jednostavnim rjeenjima gra"ikog dizajna, odnos plo'e i teksta Hnaslovna stranaza knjigu, plakat, papir za pakovanjeJ..H* da kreiraju kadar stripa ili strip, 41 spotJ.

* da usvoje pojmove, vizuelna in"ormacija, kadar, strip, "otogra"ija

KL


11/50

STRUKTURA PROGRAMA

K. 46M6 & @&(&>6@ikovno podruje crtanjeGOrganizacija kompozicije, smjetanje rada u zadati "ormat, dinamina i statina kompozicija,'orizontalna HvodoravnaH kompozicija, vertikalna HuspravnaH kompozicija, kruna,piramidalna HtrougaonaH, slobodna HrasprenaH, dominacija

2. $O>6@ikovno podruje slikanjeG0 slikanim radovima primjenjivae se kao izraajna sredstva pri realizaciji kompozicijeGmrlje, potezi, lazurni HtankiH nanos boje, pastuozni HdebeliH nanos boje, 'armonian HskladanHodnos boja, ritam, dominacija

/. P@O%6roz tematsku oblast P@O%0 realizovae se sve likovne oblasti koje se u svojoj konaniciiskazuju u dvodimenzionalnoj "ormiI crte, slika, gra"ika.0 petom razredu, pored navedeni' organizacija kompozicije, dalje e se raditi na potpunijoj

primjeni odnosa slike i teksta, s obzirom na uzrast interes uenika biti e usmjeren premadaljem savladavanju oblasti gra"ike, jednobojne i viebojne Hvisokog tiskaH, u te'nici papirgra"ike i linoreza.

. PO1


12/50

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE

@ikovna kultura u 1 razredu,podrazumijeva poetak sintetikog koncipiranja vizuelnogdoivljaja, povezivanje novi' vizuelni' iskustava sa do tada pret'odno steenim znanjem,bogaenjem novim likovnim sadrajima i likovnim iskustvima, nivoom usvojenog

doivljavanja likovne umjetnosti.0svajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz "orme prostorne organizacijekompozicijeGK. O$@&O16(>? (6 P@O%& * dvodimezionalna organizacija kompozicije2. O$@&O16(>? 0 P


13/50

temelja koji e im pomoi u analizi sloeni' vizuelno likovni' ideja i problema ukomponovanju osmiljeni' likovni' kompozicija.@ikovna pismenost podstie se kroz nastavu koja uenike ukljuuje u aktivan procesvizuelnog istraivanja, doivljaj zadovoljstva u razrjeavanju problema i sposobnostivrednovanja.


14/50

O&'EN'IVAN'E

Ocjenjivanje u predmetu @ikovna kultura je izuzetno sloen segment rada nastavnika, sobzirom na injenicu da crte predstavlja cjelinu koja u sebi sadri komplekse sposobnosti iosobina djeteta, upornosti i iskustva, steenog znanja i usvojeni' navika, pozitivnog inegativnog uticaja sredine, kao i sklad emocionalni' i izraajni' sposobnosti transponovani'

u likovne elemente. &z tog razloga i djeiji crte mogue je analizirati sa razliiti' aspekataGK. estetskog2. psi'olokog/. pedagokog.6ko pri'vatimo da se djeca likovno izraavaju jer imaju potrebu da iskau svoj svijet, svojevi!enje svijeta, predmeta i pojava, svoje stra'ove i oduevljenja, onda su svi ti radovi9stenogra"ski zapis due i kao takvi moraju biti dobri. Predmet @ikovna kultura sloen je izdva segmentaI

+. Likovna (o"3a /Likovni %27ik/ i,. Likovni8 4a!"a%a

Oblast @ikovna #orma H@ikovni jezikH koji se odnosi na likovne elemente i principekomponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti.Minjenica je da se nastavnik u razredu susree sa uenicima koji su nadareni i onima kojinisu.0enici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogunostima dausvajaju likovni jezik i njime se izraavati. Prilikom ocjenjivanja manje nadareni' uenikatreba pratiti i imati u vidu individualne mogunosti, stepen zalaganja i elje da se realizujepostavljeni zadatak, napor koji djete ulae u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat,aktivnost na asovima likovne kulture. (ema loi' djeiji' radova.1izuelno estetska kultura razvija kod uenika sposobnost uivanja i razumijevanja

umjetnosti, odnos prema estetskom, pravilno doivljavanje vizuelni' in"ormacija, odnosprema svjetskoj i naoj kulturnoj batini.Pravilan odnos nastavnika prema uenikim radovima je od izuzetnog znaaja za likovnokreativni rad djece. 6ko nastavnik trai od djece da tano 9prepisuju percipirano, dadoivljavaju i gledaju oima odrasli' svijet oko sebe, onda takva nastava @ikovne kulture neodgovara osnovnim principima savremene nastave, ciljevima i zadacima koji se pred njupostavljaju.

K


15/50

-(6M6> @&O1(OC &-


16/50

4ako i u obrazovanju djece likovna kultura dobija drugaiji tretman nego u ranijem dobu.ok se ranije insistiralo na reproduktivnom savladavanju te'nika i razvoju vjetine bezslobode izraza i mate, sada se sve vea panja posveuje ouvanju neposrednog doivljajasvijeta.etodika likovnog vaspitanja je veoma kompleksna i puna zamki jer objedinjuje nastojanjeda se razvija motorika i vjetine, oblikuje estetska svijest i ouva svjeina djeije spontanosti.(astavnik nema empirijski nain da obavi procjenu ve mora zajedno sa uenicima daprocjenjuje dosege u radu i traga za estetskim vrijednostima.4ako i ovaj prirunik nastaje kao elja autora udbenika da olaka ovo istraivanje i podsjetinastavnika u neposrednoj nastavi na bitne pojmove i postupke u obrazovanju uenika u ovoj

oblasti.

416


17/50

P&%O*O4O


18/50

oduevljava rezultatima koje postie dijete eksperimentiui sa likovnim te'nikama istvarajui bez uzora i upute.

(aalost, kao u svemu ostalom, nastavnik se ne moe apriori opredjeliti za jedan od ovi'puteva. 6ko se uenje u cjelokupnom ivom svijetu zasniva na "i3%2"#i i3i0a9i%inilikovna edukacija ne moe zaobii te principe. 0 nastavi je neop'odno posmatranje djelarenomirani' umjetnika pa i kopiranje odre!eni' rjeenja ako je to opravdano s'vatanjemodre!ene vrijednosti, a ne usvajanja tu!eg rukopisa. I:"aje, tako!er, bitna kao te'nika

razvijanja motorike, intuicije i originalni' rjeenja. toga je veoma bitno njegovanje igre usvakom obliku rada pa i u likovnom izraavanju, ali nastavnik mora s'vatiti da ovo nije asodmora i zabave 7mada je divno postii da se djeca raduju asu:, posebno ne za njega.

N%2:ova0i 4lo;o!# i7"a7a< o8"a;"iva0i 2k42"i32n0< o!40i9a0i i i40i9a0i 4on0an i4#;%2k0ivan i7"a7 1 4v2 4# 0o 7a!a9i likovno: 2!a:o:a. Ali %o= %2 v2>a n%2:ova o;av27a!a ono =0o %2 o40i:n#0o n24v%24no "2v2!2 # 7on# 4v%24no: i o8"ani # i4k#40vo 0ako !a0o 7nan%2 #$2nik 7na i #o0"2;i0i # 4i0#a9i%i ka!a o0k"iv2ni likovni 2?2ka0 ;#!2 3o:aoo4l#i0i 0o32 !a 42 "2ko n%2:a likovno #o;li$i n2ka 3i4ao. '2" 02k ka!a3a02"i%ali7a9i%# i!2%2 na likovno3 !%2l# #$2nik o40i:n2 7a8val%#%#>i ak0ivno33i4aono3 "o924#< a n2 #ki3 2k42"i32n0o3 on 3o2 o4%20i0i #no k"2a0ivno

i4#n%2n%2 i 7a!ovol%40vo 02 402>i 4a3oo#7!an%2 # vla40i0# in02li:2n9i%# i 4o4o;no40i7"aavan%a< o!no4no ko3#ni9i"an%a 4a 4vi%20o3.

&stovremeno dijete tie pouzdanje u vlastiti ?4?4& 0 za koji zaista ne vrijedenaune norme mjerljivosti ve se uvijek iznova potvr!uje ona stara izreka da o ukusima nevrijedi raspravljati. &pak, treba biti svjestan da je estetski sud neto vie od ukusa pojedinca.?stetika tei pronalaenju opti' principa koje opisujemo pojmom @&>?PO. 0enik trebas'vatiti razliku izme!u prirodno lijepog i umjetniki lijepog koje nastaje kao rezultatdjelovanja ljudskog stvaralatva. @judsko oblikovanje se prepoznaje kao ;27in02"24no4vi@an%2, to podrazumjeva da umjetniko djelo nema drugu "unkciju do da kroz likovn#?o"3#7raspored likovni' elemenata: predstavi interesantnu vizuelnu estetku senzaciju, a

kroz likovni 4a!"a%7teme i motive: motivira na intelektualni i duevni doivljan 'raneinau duu i razvijajui moralne i pozitivne drutvene osobine.

Poseban oblik estetike predstavlja 24020ika in!#40"i%4ko: o;likovan%a. 0 dananjemindustrijsko*potroakom vremenu zadatak dizajnera predmeta za svakodnevnu upotrebuesto se doivljava kao osnovna karakteristika na osnovu koje se neki predmet procjenjuje.Pored toga to dati oblik treba odlikovati "unkcionalnost i prilago!enost ergonomiji tijela,oblik svojim likovnim karakteristikama doprinosi 'umanizaciji rada i ivota.

KE


19/50


20/50

Oekivani rezultati suG kosa linija kao perspektivno sredstvo, preklapanje oblika, elja da sepredstavi trodimenzionalnost variranjem linije, valerskim sjenenjem i traganje za nainimada se crtakim sredstvima imitira tekstura. 0 likovnoj kompoziciji smjer se planskiorganizuje sa osjeajem za dominantni oblik i njegov poloaj, koloristiki kontrasti seuslonjavaju nastojanjem da se kreiraju tercijarne boje, otkrivaju se valerski prelazipostignuti mijeanjem boje sa bojom, a ne samo crnom i bijelom, elja da se boji dasimboliki karakter. od oblikovanja mase uenik dodaje i oduzima masu traei ravnoteu,oblik se "ormira iz mase, a ne spajanjem segmenata.


21/50

TEMATKE 6

2. $O>6/. P@O%6. 66 & P


22/50

0 teoriji je linija trag kretanja take u prostoru. atematika je tretira kao osnovni pojam kojise ne de"inie. 0 prirodi ne postoji osim kao oblici razliitog volumena tj. deblji ili tanji.toga se moe slobodno rei da je linija proizvod naeg nastojanja da se izrazimo kao psi'o*motorina bia.0 likovnoj umjetnosti linija opisuje oblik, de"inira mjesta dodira i preklapanje oblika terazliitosti u osvjetljenosti i obojenosti. 6li je jo bitnije to linijom izraavamo svojeemocije i komuniciramo. ako rekosmo da je linija trag kretanja, ona je koncentracijaenergije te je doivljavamo kao aktivniju ili pasivniju. 0oavamo je kao

vodoravnuH'orizontalnu, uspravnuHvertikalnu, kosu, kratku, dugu, isprekidanu, ravnu,valovitu i zakrivljenu liniju. Osjeamo nemirnu i smirenu, nervoznu i oputenu, teku ilaganu. 'vatamo da linijom opisujemo i komuniciramo.


23/50

@inija je imaginarna i rekli smo da je ovjek zamilja i koristi da opie 7racionalizira:svijet. $oja je realna "izikalna pojava koja posjeduje svoje mjerljive vrijednosti. toga bimoglo biti neobino to boja ima tako snaan emocionalni uticaj na ovjeka. e!utim, kaoto moemo objasniti da cvjetovi imaju intenzivne boje da bi privukli insekte i ptice koje i'oprauju, tako nema naina da objasnimo aobne boje pojedini' vrsta koje ive unajmranijim morskim dubinama. O "izikalnoj prirodi boje razmiljamo tek zadnji'dvjestotinjak godina, a od postanka ovjeka stojim zadivljeni pred raskoi boja koje nasokruuju.


24/50

P"2!7nan%2 o lo8i

ama plo'a nije posebno komplikovan pojam i sve njene likovne i psi'olokevrijednosti proistiu iz oblika i boje, tako da su o samom pojmu plo'e uenici ve nauilidovoljno. ada se to znanje moe potvrditi zapisivanjem u svesku i repetirati kroz vjebe ogeometrijski pravilnim i nepravilnim plo'ama. 0glavnom je veliki broj vjebi zamiljen kaorealizacija ploni' odnosa to omoguava najjednostavnije s'vatanje kompozicioni' odnosa.0 podruju gra"ikog dizajna plo'a e ponovo imati najznaajniju ulogu.

&il%2vi i o$2kivani "27#l0a0i


25/50

POVRINA

Povrina je likovni pojam koji smoupotrebljavali kroz sve tematskecjeline, ali ovdje je, prije svega,istaknuta kao obiljeje

primjenjeni' umjetnosti u smisludekorativne opreme povrineupotrebni' predmeta.


26/50

K. 1&-0?@(& O4&1&2. (?1&-0?@(& O4&1&/. @&O1(6 #O


27/50

?stetski procjenjivanje umjetniki' djela do skora nije imalo znaajno mjesto u likovnojmetodici jer nije bilo mogue doi do kvalitetni' reprodukcija. ananja tampa udbenikaomoguuje prezentiranje umjetniki' djela te skoro bezgraninu dostupnost primjera puteminterneta, nastavnik mora izabrati primjere koji jasno ukazuju na zadatak, izbjei povrnost,ali i znati da odri koncentraciju na primjere i podstakne angaovanje. 4o i nije velikiproblem kada se savladava odre!eni likovni problem 7npr, valerske vrijednosti laviranimtuem:, me!utim, kod kreativni' zadataka primjeri ne smiju pokazivati mogue rjeenje veiznenaditi vizuelni aparat, izazvati emocionalnu reakciju i kreativnu glad za neim novim i

drugaijim od ve vi!enog. Primjeri u udbeniku izabrani su i raspore!eni upravo da slijedeovako viestran pristup svakoj tematskoj cjelini, ali nastavnik treba stalno tragati 7i zbog sebei zbog uenika: za novim primjerima i nastojati da i' prezentuje na razliitim te'nikimpomagalima uz svijest da je uvijek najbolja prezentacija originalnog djela ili njegovekvalitetne reprodukcije na papiru. Pri svakom primjeru je potrebno odvojiti vrijeme zaposmatranje u tiini, zatim se pristupa odre!ivanju teme i motiva te te'nike, kao trei korakdolazi prepoznavanje i analiza elemenata koji su bitni za na zadatak, a na kraju jo jednomusmjeriti na cjelinu 7sintetizirati: i pokuati de"inisati utisak i doivljaj djela. 0tvr!eno je dauenici koji posmatraju umjetnika djela na asovima postiu mnogo bri napredak inastavnik se treba posebno pripremati za ove asove jer e rezultati biti vrijedni uloenogtruda.

-animljivi rezultati se mogu postii prikopiranju nekog umjetnikog djela ililikovne senzacije tako da se djeloposmatra nekoliko minuta, a zatim sepokuava ponoviti vi!eno.4e vjebe se ne trebaju izvoditi esto, alimogu podstai razvoj vizuelne memorijei pribliiti principe komponovanja naslici.emonstracija problema metodom

pokazivanja je esto neop'odna pride"inisanju zadatka, ali nastavnik na tablikoristi ideogramsku stilizaciju 7jer nepokazuje kako treba crtati ve pojanjava

postupakkoji je potreban pri realizaciji:, pazei da to manje vremena bude okrenut le!ima kauenicima. 0vijek treba nacrtati "ormat djeijeg lista iz bloka i uvijek potpuno izbrisati svojcrte na tabli.1erbalne metode poput razgovora, izlaganja i rada sa tekstom uvijek su prisutne, a posebnokod rada sa nevizuelnim podsticajima. ada je metoda izlaganja bra, to je esto bitno da bise dobilo to vie vremena za rad, potrebno je maksimalno koristiti razgovor, posebno prianalizi djela jer se samo tako vizuelno prenosi iz utiska u razumjevanje.


28/50

(6M&(& 0

0z svaku oblast predloen je skup vjebi u kojima se potenciraju raznovrsni naini rada.(astavnik planira vjebe prema mogunostima i uslovima rada, ali obavezno mora pazitina zastupljenost razliiti' pristupa jer samo na taj nain ravnomjerno razvija vjetine,matu i kreativnost. vaki od pristupa podstie razliite nivoe vizuelnog doivljajasvijeta. Posmatranjem razvijamo pecepciju, rad nakon posmatranja ) vizuelnu memoriju,sposobnost analize i sinteze, matu ... od svake predloene vjebe naglaen je nain radai pristup temi koji treba omoguiti kvalitetne rezultate.

O$@&=&


29/50

O=>?(>&16(>?

Ocjenjivanje je speci"ini problem kod nastave likovne kulture. >edino u ovom predmetune postoji nikakva mjerljiva metoda ocjenjivanja neijeg rada i rezultata osim da ocjenjujuisubjektivni izraz uenika i nastavnik za!e u zonu subjektivnosti. a to ne postane jedinomjerilo, nastavnik treba voditi evidenciju o sklonostima, talentu i dostignuima svakoguenika. -bog toga je bitno da ima o"ormljen neki tip dosjea sa radovima svakog uenika dabi nakon ocjenjivanja pojedinani' radova mogao da procjeni i sveukupni rezultat. 4ako!er je

veoma bitno pokazati da se cijeni trud i da je razumljivo da se do neki' rezultata moe doiuz vie potekoa.

ao to je ve reeno analizi djeijeg crtea pristupamo sa estetskog, pedagokog ipsi'olokog aspekta.

* E40204ki k"i02"i%G ?stetika je grana "ilozo"ije koja prouava na doivljaj lijepog.@ikovnim djelovanjem uenik stvara likovni rad koji posjeduje odre!ene estetskevrijednosti. 4u vrijednost prepoznajemo u vladanju elementima likovnog jezika inji'ovim odnosima. (aravno da se estetska vrijednost jasnije oituje kroz napredakuenikovog vladanja materijalom. 1jetina da likovni cilj postigne na to

jednostavniji nain, bez utiska nesigurnosti i lutanja, doprinosi kompozicionojcjelovitosti. oliko je uenik zainteresovan da vlastita dostignua iznova preispituje ioblikuje izbjegavajui ponavljanje ve vi!enog, tolika e biti njegova estetskanadogradnja.

* P4i8olo=ki k"i02"i%G oznaava potivanje uzrasta i individualni' mogunosti uenika,kao i drugi' "aktora koji utiu na uenikovu psi'u. otorika, predispozicije zalikovno izraavanje i razumjevanje likovnog jezika, kao i matovitost, kreativnost tesklonost ka ekspresivnom izaraavanju su glavni od kriterija koje nastavnik prati ivrjednuje 7uvijek procjenjujui postignua na osnovu stepena ranije usvojeni' vjetinai individualni' mogunosti uenika:. (a samo likovnoj kulturi svojstven nain,pratimo emotivni i racionalni razvoj linosti. (a ovim asovima ulazimo u svijet

umjetnosti, nastavnik je tu da djeci odkrine ta vrata i da zaviri u nji'ove dueputajui da svoje emocije 7nekada i najskrivenije i najbolnije: oblikuju i izraze. vakiuspje' da se dopre do djeteta i njegova izraena elja da nam prenese svoje doivljajerezultat je nemjerljiv sa bilo kojom vrstom ocjene i nesvakidanja je nagradalikovnom pedagogu.

* P2!a:o=ki k"i02"i%iG ao to je vidljivo iz pret'odna dva kriterija, likovna pedagogijadanas naglaava potrebu za individualiziranim pristupom. 4ako!e, pedagokodjelovanje moe uzroiti pozitivne, ali i negativne e"ekte na uenika i njegov pristuplikovnom izraavanju. Pored predavanja likovne teorije i objanjavanja pojmova,nastavnik je tu da pomogne kod savladavanja te'nike 7medija:, ukae na izraajnevrijednosti i mogunosti likovni' elemenata. Pri tome mu najvei neprijatelj moe

postati vlastiti estetski sud.ada na uenikim izlobama vidite da dominiraju radovina kojima su naglaene konturne linije ili nepotrebni sladunjavi valerski prelazi, ilibilo koji likovni e"ekat u nesrazmjernoj veini, tu je pedagog onaj ko je izgubio samod sebe. &stovremeno pedagog likovne kulture mora biti svjestan da njegov rad sauenicima mla!e dobi nema za osnovni cilj stvaranje budui' umjetnika 7upojedinanim sluajevima bie veliko dostignue i ast za nastavnika da razvijeljubav kod uenika da izabere put likovnog stvaranja:. (astavnik obrazuje cjelovitukulturnu i 'umaniziranu linost, kreativnog i upornog stvaraoca 7na blio kojem polju:,ljubitelja umjetnosti svjesnog znaaja ouvanja kulturni' dobara, osobu iroki'pogleda ...

2F


30/50

0z prirunik za . razred naveo sam da je kod usvajanja likovne terminologije najvanije danastavnik to ee koristi predvi!enu likovnu terminologiju nego da kroz usmeno ispitivanjeprovjerava stepen usvojeni' pojmova kod djece. 1e sada u 5. razredu potrebno je aktivnijevladanje likovnom terminologijom inae uenici ne mogu sa razumjevanjem koristitiudbenik i pratiti nastavu. @ino ne pre"eriram da nastavnik cijeli as izdvoji za usmenoispitivanje, ve u uvodnom dijelu asa nastavnik moe podsjetiti uenike na pret'odnousvojene pojmove ili na kraju asa traiti da se ponove usvojeni pojmovi i to ocijeniti.

4ako!e, kroz test nastavnik moe podstaknuti aktivnije vladanje likovnim pojmovima. -aovaj uzrast broj pitanja bi se trebao kretati okoKL*K5. 0koliko se nastavnik odlui za test,ocjena iz testa ne smije imat nita vei znaaj od bilo koje ocjene, naprotiv. Mas ranije svapitanja treba preraditi zajedno na asu i objasniti tane odgovore.

(astavnik treba objasniti i roditeljima i djeci da ukoliko stariji lanovi porodicedovravaju djeije crtee to nije vid pomoi ve kazna kojom se kod djeteta razvijanesamostalnost i pasivnost. Masovi analize su najbitniji segment ocjenjivanja ueniki' postignua i prepoznavanjavrijednosti likovnog jezika. ada e i tu ueniki dojam o pojedinom crteu biti subjektivan

u vrednovanju rada svoji' drugova ipak e kroz njega s'vatati osnove likovnogkomponovanja. $arem bi svaki . as trebao biti posveen analizi rezultata i upoznavanju sadjelima iz 'istorije umjetnosti.

Primjeri iz udbenika bi trebali biti samo uvod u temu koja e biti obogaena mnotvomdrugi' prezenacija kroz koje se mogu pokazati i dosezi te'nike te dokumentarni "ilmovi opoedinim umjetnicima ili djelima 7npr. danas lako dostupni "ilmovi sa snimanjadugometrani' crtani' "ilmova:.

/L


31/50

PO>6N(>?(>6 P?


32/50

Od uenika traimo da paljivo osmotre i prepoznaju oblike predstavljene na mozaiku.Opiimo i', da li su u prirodi stvarno takvi ili i' je umjetnik pojednostavio.

0radimo mozaik na polovini lista iz bloka. Pazimo na razmake izme!u kvadratia7moraju biti najmanje Kmm:.

tranice K*K5

& ovdje govorimo o pojmu koji je ve obra!en u etvrtom razredu. (amjerno nije data

zasebna de"inicija niti je objanjavana razlika izme!u plitkog, srednjeg 7meco: i dubokogrelje"a. 6ko nije ranije uvedena sveska za likovnu kulturu te pojmove sada treba objasniti izapisati.& ovdje moram naglasiti da je sveska 6 "ormata neop'odna za izvo!enje nastave. 0enikepodstaknimo da je ilustruju skicama primjera, zalijepe "otogra"ije vezane za pojmove kojena!u u novinama i koriste tu svesku kroz sve razrede jer je gradivo kasnije jo opirnije ineete imati vremena svaki put objanjavati taje relje", ta je valer i sl.(a ovim stranicama izdvojeni su primjeri velike i male mase. (a asovima predmeta utvobie govora o srednjovjekovnom bosanskom kraljevstvu, najznaajnijim banovima ikraljevima. Ovdje elimo pokazati da je $osna tada bila snano i bogato kraljevstvo u kojemse cijenila ljepota i umjetniko oblikovanje 7i danas kujundije na $aariji u bakru

iskucavaju relje"ne oblike:. a stecima smo se ve sretali. Ovi nadgrobnici sa romaniko*gotikim relje"nim predstavama veinom se nalaze na tlu $i% i predstavljaju naenajznaajnije kulturno naslije!e.

$lagim lupkanjem po ravnoj povrini izravnamo glinamol i u njega utisnemo predmetsa relje"nom povrinom. (akon suenja glinamola, premaemo ga kistom umoenimu malo ulja, a zatim ulijemo gips ili dlet masu. (akon suenja paljivo odvajamo.

tranice K3*KD

Ovim stranicama sa prikazom >ajca elim potaknuti da se kolska ekskurzija organizuje u tajgrad ili posjetom u -emaljski muzej u arajevu. tari dio >ajca je urbana cjelina sa mnotvomnacionalni' spomenika i savreno uklopljena u prirodni ambijent.0rbanizam je planska organizacija ar'itektonski' elemenata sa sadrajima koji su neop'odni,ali i onim koji ovjeka oblikuju kao kulturno, 'umano i socijalizirano bie.Podstaknimo razgovor o tome ta nae mjesto ini urbanim, a ta mu nedostaje.

(a asu moemo slikati svoj grad tako da na list zalijepimo izrezanu "otogra"ijznaajnog objekta ili njegovu sjenku ili konture dok okolni prostor i objektedovravamo te'nikom tu*pera.

tranice KE*KF

Primjeri stranica rukopisni' knjiga izabrani su zbog razliitog odnosa teksta i slike. anaskoristimo irilino i latinino pismo, ali nekada su se kod nas koristile i druge vrstepisama.Posmatrajui primjere podsjetimo se ta znae pojmovi pismo, minijatura, inicijal,kaligra"ija, ilustracija.

0enici imaju zadatak da na list prepiu pjesmu 8$osanske rijeke9 od $ranka Bopiaili 8$osna ubori9 od .. Batia. @inijarom mogu izvui pomone linije ukolikoele utrdniji rad ili mogu pokuati da rijei niu u valovite nizove. (eka izveduinicijal od prvog slova pjesme ili svake stro"e. 4ekstualni i slikovni dijelovi se mogusmjestiti u razliite dijelove lista ili preklapati.

/2


33/50

oemo ivesti crte od slova svoga imena ili napraviti inicijal prvog slova svogimena.

tranice 2L*2K

&slamsko slikarstvo je najee vezano za minijature u knjigama i ukraavanje upotrebni'predmeta. Ovo slikarstvo vie naglaava bojene plo'e i nji'ove me!uodnose nego proporcijei perspektivu. (a minijaturi iz %unername vidimo da umjetnik eli opisati doga!aj, neizdvajajui pojedinaan trenutak ve sve spaja u prostor slike. 6li on najvie od svega trai'armoniju slike. =rvena se nadopunjava zelenom, plava se valerski stepenuje, ijagonalatopova povezuje dijelove slike ... 4ako i savremeni umjetnik oblikujui ilustraciju bojenimplo'ama stvara arobne oblike.

Planirano je da ove primjere uenici posmatraju na asu estetskog procjenjivanja bojeu likovnom djelu, ali je mogue da poslue i kao uvod u vjebu ilustrovanja teksta izlektire. (pr.9Patuljak vam pria9 od 6. %romadia.

tranice 22*2/

$izantsko slikarstvo je, kao i islamsko, vie ilustrativno i dekorativno nego to insistira narealistinosti. ada slike ra!ene u ovom stilu najee nalazimo u pravoslavnim crkvama,poto katoliko stanovnitvo nije lako pri'vatalo renesansno i barokno slikarstvo, ukatolikim crkvama i danas nalazimo slike ra!ene u tradiciji vremena kada su bizantijskislikari izbjegli iz poraene $izantije radili za naruitelje iz zapadne crkve. Pored uvezeni'ikona i oni' koje su radili pozvani ikonopisci, veliki broj ikona radili su monasi i ostalisvetenici pravoslavne crkve.& danas postoje kole u kojima se obrazuju slikari da rade crkveu ovom starom stilu. 0 crkvama slike imaju poasno mjesto uz oltar u pregradi zvanojikonostas. -a neke slike se vjeruje da su udotvorne. -a vrijeme $izantijskog carstva ak jeizbio rat izme!u oni' koji su bili za oboavanje ikona i oni' koji su i' 'tjeli zabraniti. (asovdje zanima da vidimo kako se organizira kompozicija u prostoru razliiti' slika. 0kolikoste u mogunosti organizujte posjetu izlobi slika, muzeju ili pravoslavnoj crkvi.

(apravimo izlobu radova u naoj uionici. Pokuajmo uspostaviti ravnoteu radovana zidu.


34/50

(ekada su ljudi sve predmete za kuu koje mi kupujemo u salonima namjetaja izra!ivaliunikatno, sami za sebe. jevojke su rano poinjale pripremati svoje ru'o za udaju. olikosmo mi i nai roditelji danas osposobljeni da kreiraju neki predmet ili smo postali samokorisnici i potroai. Pojmovi za usvojitiG unikat, industrijska proizvodnja, dizajn.

urkia na ovim stranicama predvi!ena su za as esteskogprocjenjivanja.0oimo karakteristike likovne kompozicije. Posmatrajmo oblike likovnekompozicije i na naim radovima.

oemo uraditi pejza akvarelom i opisati kompoziciju koju smo kreirali.

tranice /2*//

Covorimo o nainu na koji umjetnik nanosi boju na podlogu. 0svajamo pojam "akture kaorukopisa umjetnika. 0z primjer azalieve slike i ostali' umjetnika na ovim stranicama

govorimo o pastuoznoj "akturi u kojoj su potezi energini i gusti. ve ove umjetnikekarakterie slobodan, dinamian i ekspresivan potez.4ako su i teme nji'ovi' slika dinamineGvoda u pokretru, vjetar, pokret ... 4ako da slika postaje pravi zapis karaktera umjetnika koji juje stvarao. 0oimo naine valerskog oblikovanja u tempera te'nici.

4emperama slikamo oluju. Pustimo da nai kistovi budu noeni tom olujom. Oluja jenemirna, vlana, snana, prljava, ali samo na naem listu, a ne oko njega.

tranice /*/5

@azurnu "akturu postiemo akvarelom . $oje se nanose u tankim i prozirnim slojevima, bojase nazire ispod sloja druge boje. aemo da su boje transparentne. (a taj nain dobijamo

razlike u valeru i intenzitetu boje. 0koliko dodajemo vie vode boja e biti svjetlija, a samanje vode tamnija. $oja svoju svjetlosnu vrijednost mijenja ukoliko je pomijeamo satamnijom ili svjetlijom bojom.Potezi kista se stapaju i teko i' je razlikovati. 6kvarel jeveoma pre"injena i za'tjevna likovna te'nika u kojoj umjetnik ne smije lutati i cijela slikatreba biti ura!ena u jednom ma'u. -ato akvarel daje najljepe nijanse boja podesan je zastvaranje utiska snene atmos"ere i svjeine. 6kvarel moemo raditi na dva nainaG

okro na su'o je nain na koji najee slikamo u koli. 4ada slikamo po su'ompapiru. oemo ranije blago skicirati su'om olovkom, ali samo naznake oblika. (esmijemo pritiskati olovkom jer je kasnije treba obrisati, a da se ne oteti slika. 4emaneka nam bude jesenje drvo ili plodovi jeseni. a bi pokazali mogunosti mijeanja

/


35/50

boja moemo postaviti zadatak da se smiju koristiti samo osnovne boje i nji'ovimmijeanjem dobiijati ostale nijanse. #lika #eada $erkeza

okro na mokrom je istinska akvarelna vjetina u kojoj slikamo po zategnutomnavlaenom papiru.0 poetku nanosimo tonove pozadine i "ine koloristike prelaze, akako se papir sui moemo slikati preciznije detalje, teksturalne e"ekte i konkretneobrise. likaemo sluajui muziku kompoziciju. #lika %jube %aha

tranice /3*/D0z primjere ra!ene pastel te'nikom analiziramo likovnu komoziciju i pojam dominante ulikovnom djeli. -namo da je dominanta elemenat koji se istie, ali moramo naglasiti daisticanje nije samo poloajem i veliinom ve i isticanje drugi' likovni' elemenata poputboje. Pastel je zrnasta, konturno neotra te'nika u kojoj se teko izvode detalji. Podesna jeza izraze u kojima se naglaava maglovitost, svjetlost, sumrak i teme sa isto likovnimproblemima.

1otanim pastelima emo slikati postavku predmeta. &zaberimo neki predmet koji ese koloristiki isticati u postavci 7jabuka:. Predmeti neka stoje na platnu svjetlije boje.likamo i prostor neposredno oko postavke.

tranice /E*/F

jetimo se nauenog o simetrinoj i asimetrinoj ravnotei. 8(avijai9 6. %ozia su ra!eni unesimetrinoj ravnotei. Podsjetimo se znaenja pojma tekstura. Pogledajmo jo nekeprimjere karikatualni' crtea ili skulptura. -apiimo osobine kompozicija prema ravnotei,utisku i orjentaciji. kulptura sastavljena iz vie razliiti' dijelova naziva se prostornakompozicija.


36/50

vjetine u postupku izrade. Cra"ika zbog svega toga njeguje speci"ian likovni izraz sanaglaavanjem bitni' karakteristika i izraajnosti oblika. Cra"ike su nekada koristile kaoilustracije u prvim tampanim knjigama. Cra"ika arine #inci ura!ena je za vrijeme opsadearajeva u sklopu izlobe gra"ika umjetnika u okruenju.


37/50

izajnirajmo zajedno na 'amer papiru nae odjeljenske zidne novine. (ovine trebajuimati zaglavclje sa simbolom naeg razreda .@ijepimo slike, piemo tekstove.oemo neke tekstove urediti na raunaru.

tranice 5L*5K

trip je pripovjedanje u slikama. (ekada su stripovi smatrani za zabavu u novinama, ali se

danas esto nazivaju F. umjetnou i tampaju u velikim tiraima. a stripom se sreemo jood prvog razreda. Ovdje produbljujemo znanje razgovorom o vrstama planova u stripu.Pojmovi koje uimo razlikovatiGstrip, karikatura, ilustracija. 0 stripu stvaramo kadrove, ukadrovima su likovi prikazani u razliitim planovima 7krupni, srednji, iroki:. &zme!ukadrova su razmaci, a prostor od ruba papira do ivice kadra naziva se margina.


38/50

nastanku "ilma. e!utim, kao i animacija i igrani "ilm za'tijeva uee mnogobrojne ekipevr'unski' majstora u svojim zanimanjima. %rustanovi je bio scenogra" za najvei broj nai'nagra!eni' "ilmova. oramo s'vatiti da i ono to podrazumjevamo kao manje vano, ustvariza'tijevalo mnogo truda i da je ambijent i atmos"era u kojoj se glumci kreu veoma vano.(ekada su se za snimanje "ilmova znali podizati itavi mali gradovi od "ilmski' kulisa, adanas, posebno za "antastine "ilmove, scenogra"i stvaraju kompjuterske e"ekte.

oemo raditi plakat za "ilm koji smo gledali. (eemo kopirati, budimo originalni.

tranice 5E*5F

jela usta"e kopljaka slue nam kao povod za razgovor o savremenim likovnim izrazima.oje materijale su kipari nekada koristili, a ta sve danas moemo koristiti. ako nam djelasavremeni' umjetnika govore o svijetu u kojem ivimoS Odgovorimo zajedno na pitanja uudbeniku.

-a zadau moemo postaviti zadatak da uenici prona!u neki upotrebni predmet ilinjegov dio,a zatim ga oboje ili sastave razliite oblike u jednu zanimljivucjelinu.jeca jo uvijek nisu spremna da potpuno pri'vate apstraktni izraz pa eeljeti predstaviti "iguru. oemo i' aktivirati da od razni' materijala naprave klovnaili domau ivotinju.

tranice 3L*3K

@ikovna umjetnost nije samo predstavljanje obliak i stvaranje lijepi' boja, odnosa i kontrasta.0mjetnost nam slui da izrazimo svoje misli, ideje i osjeaje. (e osjeamo se uvijek sretnim iveselim. (ormalno je da smo ponekada umorni, tuni i neraspoloeni. & to su nai osjeaji.0mjetnik moe slikati i ono to ga rastuuje. Osvojim osjeajima treba razmiljati i govoritijer nas neko moda ini tunim iako ti ne eli. Pogledajmo -aimovieve slike. =rte izciklusa $ol nastao je u toku rata. Po emu se razlikuje od druge dvije slike.


39/50

(6PO?(6

tr.3*KK

tr.KL

tr.3

tr./.

Papirzalijepiti

selotepomnapodlogui

blagonakvasitiprije

slikanja

tr./5.

tr./2.

4?6

=rtanjepostavketrolanepostavkerazliiti'oblika,npr.tikva,kutij

ai

boca.

Premasjea

nju

ojgrad,jeanjena

kolskiizlet,aljetovanja

Oblikovanjenakita

ilioblikaizprirode7gnijezdo,stablo:

Popos

matranju

Plodovijeseni,jesenjedrvoukolikojemogueasuprirodi

(evizuelnipoticaj,slikanjeuzsluanjemuzike,prenoenjenevizuelni'

po

ticajaulikovniizraz

Pozamiljanju,

O

luja

/F


40/50

0poznavanjesaplaniranimgradivo

m,zadacimainainomrealizacije.

(a

asuilisekcijiizraditiglinenukopijugravurekonjaizpeine$adanjkodt

oca

=&@>?1&&-66=&

Pravilnopostavljanjecrteau"ormat,uoavanjeodnosa,prek

lapanjeiproporcija,upotrebacrtaeg

materijala,uoavanjegra!elinije

0oavanjeodnosauokruenju,likovnopredstavljanjeprostora,ritamlinija,

@inijauopisuprosto

ra,dekorativnioblici,karakteristiketr

odimenzionalni'oblika,prostorniodn

osi

ijeanjeosnovni'boja,izvedeneboje,bojaprekobojeuakvar

eludajenovuboju7valerskuvrijednost,

lazurnost7transparentnost:,intenzitetboje

ijeanjeboja,valerskevrijednosti,eksperimentulikovnomizra

zu,'armonijaboja,ritamkompozicije

,

dinaminoistatino.

Pastuozno,naglaendebelinanoskista,proirivanjepaleteuoen

i'boja,valerskevrijednostiutempera

te'nici,ekspresivnost,dinaminako

mpozicija

6nalizabojenaumjetnikimdjelima

iuenikimradovima,vrijednostiboje7ton,valer,intenzitet:,

'armonijaboja,komplementarnikontras

tinadjelima,verbalizacijalikovni'vrijednosti,samopouzdanjeu

vlastitoprosu!ivanje

(6461(6>?&(&=6

1rsteikarakterlinija

Organizacijalinijau

sloenojkompoziciji

Prostornicrte

@azurna"aktura,akvarel,

mokronasu'o

6kvarel,

mokronamokro

Pastuozna"aktura,

rukopisautora

?stetskoprocjenjivanje

L


41/50

O$@&?1&&-66=&

?1&&-66=&

@

inijakaodekorativnielemenatnaupotrebnimpovrinama,simbol,uoavanjeornementanapredmetima

0oavanjekarakteristini'linijaugra!iob

lika,intenzitetlinije,ritamlinija,razvijanjesposobnostikombiniranja,uoavanjevrijednostipozitivai

negativa,

0oavanjekompozicijenalikovnomdjelu,geometrijskaorganizacijadekorativnepovrine,simetrijakaoprincipuprirodi,simetrijaoblika,boja,

suprotnosti...,dekorativnapov

rina,ornament,

0oavanjeelemenatakompozicije,likovnevrijednostiinji'ov

ime!uodnosi,koloristikadominacija,isticanjebojekontrastima,

6nalizabojenaumjetnikimdjelimaiuenikimradovima,kompozicijaboja,'armonijaboja,oblikkompozicije,verbal

izacijalikovni'vrijednosti,

samopouzdanjeuvlastitoprosu!ivanje

?&(&=6

6nimacija

Prostornakompoz

icija

?lementigra!en

ja

Organizacijaurbanog

prostora

lobodnatema

avremenilikovniizrazi

&zlobaizabrani'radovauuionici,posjetaizlobiilimuzeju

istematizacijagradivaiutvr!ivanjeocjena,

F


50/50

b

O$@&

Download - Priručnik Likovna Kultura

Top Related