Download - Predstavljanje istraživanja: Mirovinski sustav i ......System Reform. Istraživanje: Mirovinski sustav i preraspodjela dohotka ... “Nova” formula skupina D; skupina C od 2002

Predstavljanje istraživanja:

Mirovinski sustav i preraspodjela dohotka

Institut za javne financije, Zagreb

28. studenog 2011.

Ivica Urban, Dušan Munđar i Predrag Bejaković

autori

uz potporu

Istraživanje: Mirovinski sustav i preraspodjela dohotka

� Prezentacija sadrži preliminarne rezultate

istraživanja, a konačni rezultati bit će objavljeni 2012.

� Institut za javne financije

� uz potporu Zaklade Friedrich Ebert

� istraživači:

Dušan Munđar (Fakultet organizacije i informatike)

Predrag Bejaković (IJF)

Ivica Urban (IJF)


� 2011. – “godina analiziranja mirovinskog sustava”:

Banka i IJF: Analiza mirovinskog sustava (27 izlaganja)

Marija Zuber: Mogućnosti poboljšanja socioekonomskih i

fiskalnih učinaka sustava obveznog mirovinskog

osiguranja u Hrvatskoj (doktorska disertacija)

EIZ: Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih

mirovina u Hrvatskoj

Svjetska banka: Croatia: Policy Options for Further Pension

System Reform


� Mirovinski sustav ima snažan utjecaj na raspodjelu

dohotka

� Veličina u odnosu na ukupni dohodak, velika raznolikost u

pogledu vrsta osiguranika (osnovice), neprekidni niz

promjena načina izračuna mirovina, dodaci, mirovine po

povoljnijim uvjetima, itd.

� Glavna funkcija mirovinskog sustava: “premjestiti” dio

dohotka iz sadašnjosti u budućnost

� Ali, postoje i brojne druge funkcije (socijalna, ...)

� Koliko su mirovine zasnovane na dohotku ostvarenom

tijekom radnog vijeka? (povezanost doprinosa i mirovina)

� Koliko su doprinosi za mirovinsko osiguranje doista

doprinosi, a koliko su porezi?


� Mirovinski sustav predstavlja paralelni sustav

raspodjele dohotka

� paralelan sustavima socijalnih naknada i poreza na

dohodak

� “mirovinski porez” = razlika doprinosa i mirovina

� problemi standardne analize nejednakosti i

raspodjele dohotka:

* na razini jedne godine, a potrebna je cjeloživotna

perspektiva

* podaci otkrivaju samo iznos mirovinâ, a ne i

iznose plaća na temelju kojih su ostvarene


� predmet istraživanja: osiguranici zaposlenici, samci,

koji ostvaruju redovne i prijevremene starosne

mirovine u razdoblju nakon 2010. godine

� ishodište za detaljniju analizu drugih skupina

osiguranika, obiteljskih i invalidskih mirovina

Sadržaj

� skupine osiguranika

� “stara” i “nova” mirovinska formula

� polazni faktor

� vjerojatnosti doživljenja i očekivano trajanje života

� model za izračun mirovina (2010.-2050...)

� rezultati

� zaključak

Skupine osiguranika

SkupinaOsiguranici

I. stupaOsiguranici

II. stupaOpis

A da ne dana D0 bili su stariji od 50 godina

B da nedana D0 bili su u dobi između 40 i 50 godina, a odlučili su ne uključiti se u II. stup

C da dadana D0 bili su u dobi između 40 i 50 godina, a odlučili su uključiti se u II. stup

D da dapostali su po prvi puta osiguranici I. i II. stupa nakon dana D0

D0 = 1. siječnja 2002.

“Stara” formulaskupine A i B; skupina C do 2002.

0 100 200 300 400 500 600 700

Bru

to m

irov

ina

Bruto plaća (% prosječne bruto plaće)

AB1

0 100 200 300 400 500 600 700

Bru

to m

irov

ina


AB1

AB2

0 100 200 300 400 500 600 700

Bru

to m

irov

ina


AB2

AB3 0,97 PMS PF MF AVM⋅ ⋅ ⋅ ⋅

3,8 PMS PF MF AVM⋅ ⋅ ⋅ ⋅

0 100 200 300 400 500 600 700

Bru

to m

irov

ina


AB2

AB3

≈17:1

≈4:1

“Nova” formulaskupina D; skupina C od 2002.

0 100 200 300 400 500 600 700

Bru

to m

irov

ina


D1 D2

0 100 200 300 400 500 600 700

Bru

to m

irov

ina


D1 D2D3

10,0025

PMS PBPHR

−⋅ ⋅

0 100 200 300 400 500 600 700

Bru

to m

irov

ina


D1 D2D3 D4

II. stup

0 100 200 300 400 500 600 700

Bru

to m

irov

ina


D1 D2D3 D4

≈17:1

≈6,5:1

Umanjenje polaznog faktora –žene 2010.

Umanjenje polaznog faktora –žene 2022.

Umanjenje polaznog faktora –muškarci / žene od 2030.

Usklađivanje aktualne vrijednosti mirovine (AVM)

1 2 1 2

12 2

11

2p p p p

p p

p p

PIPC PIPC PPBHR PPBHRAVM AVM

PIPC PPBHR

− − − −

−

− −

− −

= ⋅ + +

1pPIPC

−

1pPPBHR

−

1pAVM

−AVM u prethodnom polugodištu

prosječni indeks potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu

prosječna bruto plaća u prethodnom polugodištu

Model

� redovne i prijevremene starosne mirovine

� od 2010.-2050.

� subjekti: samci - muškarci i žene

� počinju raditi s 25 godina, rade neprekidno do

umirovljenja

� bruto plaća tijekom cijelog radnog vijeka jednaka

određenom postotku prosječne bruto plaće u

Hrvatskoj

� 35%, ... , 100%, ... , 600%, ... , 800%

(P035, P050, P075, P1, P2, ... , P7, P8)

Model

� doprinosi za mirovinsko osiguranje, ostali doprinosi iz

plaće i na plaću, porez na dohodak

� od 1994. do 2011. – prema važećim propisima,

� od 2012. – kao u 2011.

� porez na dohodak od plaća – raspored se

prilagođava rastu bruto plaće (tako da npr. pojedinac

s prosječnom plaćom ima istu prosječnu poreznu

stopu)

� porez na dohodak od mirovina – raspored se

prilagođava rastu aktualne vrijednosti mirovine

Model – porez na dohodak od plaće

0.00

0.05

0.10

0.15

0.20

0.25

0.30

0.35

0.40

0.45

0 2 4 6 8 10 12

Pro

sječ

na p

orez

na s

topa

,

Dohodak od plaće / dohodak od prosječne plaće,

Stvarna

Modelirana

Prosječna porezna stopa

pd

pB

opB

Model – parametri osnovnog scenarija

� inflacija: 0%

� stopa rasta bruto plaće: 2% (0%)

Obvezni mirovinski fondovi:

� neto stopa prinosa: 2% (0%)

Mirovinska osiguravajuća društva:

� jednokratni trošak: 5%

� stopa prinosa: 0,3%

� vjerojatnosti doživljenja: za cca 2045.

Mirovinske formule, AVM, polazni faktori – prema

sadašnjim propisima

Model – parametri osnovnog scenarija

y = 0.5244x2 - 52.01x + 1566.2R² = 0.9993

0

200

400

600

800

1,000

55 60 65 70 75

Mje

sečna

mir

ovin

a, k

une

Dob korisnika mirovine, godine

Model1

R-mod

Model0

Poly. (Model1)

Vjerojatnosti doživljenja i očekivano trajanje života

0

0.2

0.4

0.6

0.8

1

65 70 75 80 85 90 95 100

Vje

roja

tnos

t dož

ivlj

enja

Dob

S (k=0) M (k=0) Ž (k=0) S (k=0,491)

S (k=0) M (k=0) Ž (k=0) S (k=0,491)Očekivano trajanje života u dobi od 65 godina, 2002. 15,5 13,5 17 19

Model - izračuni

plaće: bruto-B, bruto-A, neto

doprinosi: iz plaće, na plaću, za mirovinsko I. i II. stup

porezi: porez na dohodak i prirez (na plaće i mirovine),

dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje (iz mirovine)

mirovine: iz I. i II. stupa, iz “hipotetičkog” sustava

Sadašnje vrijednosti (diskontna stopa = 0):

* svih plaća

* očekivana sadašnja vrijednost svih mirovina; ponderi:

vjerojatnosti doživljenja u trenutku umirovljenja

Model - “hipotetički” mirovinski sustav

Umjesto u stvarni sustav, tipizirani pojedinci uplaćuju

jednake iznose doprinosa u zamišljeni sustav...

...koji ima jednake parametre kao stvarni sustav: stopa rasta

bruto plaće, neto stopa prinosa u fazi štednje, stopu

jednokratnog troška prije početka isplate, stopu prinosa

za vrijeme isplata

Jedino se razlikuje po vjerojatnostima doživljenja – one su

‘stvarne’ (odgovaraju vremenu u kojem se primjenjuju) i

razlikuju muškarce i žene

Mjerenje nejednakosti

� Ginijevi koeficijenti za “stiliziranu” raspodjelu

pojedinaca prema bruto plaći

0

2

4

6

8

10

12

0.0 0.5 1.0 1.5 2.0 2.5 3.0 3.5 4.0 4.5 5.0

% p

opul

acij

e

Bruto plaća (kao % prosječne bruto plaće)

Pokazatelji

a) zadnja bruto i neto plaća

b) prva bruto i neto mirovina

c) bruto i neto stopa zamjene

d) bruto mirovine / bruto plaće

e) neto mirovine / neto plaće

f) “Mirovinski porez” = doprinosi – bruto mirovine

(za stvarni i hipotetički sustav)

g) “Mirovinski porez” + ostali doprinosi + porezi na dohodak

h) ukupno doprinosi + porezi na dohodak

i) bruto mirovine / doprinosi

Skupina D02M40

� muškarci koji počinju raditi 2002., rade 40 godina, i

u 2042. idu u mirovinu

� perspektiva iz 2042.

� S1: b=2%, r=2%

� S2: b=0%, r=2%

� S3: b=2%, r=0%

� S4: S1, veće vjerojatnosti doživljenja za pojedince s

višim dohocima

Scenarij S4

� očekivano trajanje života veće je za pojedince s

višom plaćom

� P035 =10 godina, P5 do P8 = 24 godine

10

15

20

25

0 100 200 300 400 500 600 700 800

God

ine


Očekivano trajanje života za muškarce u trenutku umirovljenja 2042.

D02M40 (2042.)S1: b=2%, r=2% S2: b=0%, r=2%

S3: b=2%, r=0% S4: S1, različite v.d.

Zadnja bruto-A plaća (tis. HRK) Prva bruto mirovina (tis. HRK)

0

20

40

60

80

100

120S1 S2 S3 S4

0

5

10

15S1 S2 S3 S4

D02M40 (2042.) S1: b=2%, r=2% S2: b=0%, r=2%


Zadnja neto plaća (tis. HRK)

Prva neto mirovina (tis. HRK)

Zadnja bruto-A plaća (tis. HRK)

Prva bruto mirovina

(tis. HRK)

0

20

40

60

80

100

120S1 S2 S3 S4

0

5

10

15S1 S2 S3 S4

0

20

40

60

80

100

120S1 S2 S3 S4

0

5

10

15S1 S2 S3 S4

D02M40 (2042.)S1: b=2%, r=2% S2: b=0%, r=2%


Stopa neto zamjene (%) neto mirovine / neto plaće (%)

010203040506070

S1 S2 S3 S4

0

10

20

30

40

50

60

70S1 S2 S3 S4

D02M40 (2042.)S1: b=2%, r=2% S2: b=0%, r=2%


mil. HRK % bruto-B plaće

“mirovinski porez” = doprinosi OMS – bruto mirovine

-1

0

1

2

3

4S1 S2 S3 S4

-10

-5

0

5

10

15S1 S2 S3 S4

D02M40 (2042.)S1: b=2%, r=2% S2: b=0%, r=2%


mil. HRK % bruto-B plaćâ

“mirovinski porez” + ostali doprinosi + porezi na dohodak

0

5

10

15

20

25S1 S2 S3 S4

0

10

20

30

40

50

60

70S1 S2 S3 S4

D02M40 (2042.)S1: b=2%, r=2% S2: b=0%, r=2%


ukupno doprinosi + porezi na dohodak

= porezni klin

“mirovinski porez” + ostali doprinosi

+ porezi na dohodak

0

10

20

30

40

50

60

70S1 S2 S3 S4

0

10

20

30

40

50

60

70S1 S2 S3 S4

% bruto-B plaćâ% bruto-B plaćâ

D02M40 (2042.)S1: b=2%, r=2% S2: b=0%, r=2%


I. stup OMS-a

Hipotetički sustav

II. stup OMS-abruto mirovine / doprinosi OMS (%)

0

50

100

150

200S1 S2 S3 S4

0

50

100

150

200S1 S2 S3 S4

0

50

100

150

200S1 S2 S3 S4

D02M40 (2042.)S1: b=2%, r=2% S2: b=0%, r=2%


0.00

0.05

0.10

0.15

0.20

0.25

0.30

0.35

S1 S2 S3 S4

Bruto-B plaće Neto dohodak od plaće Bruto mirovine

Neto dohodak od mirovina Ukupni dohodak Ukupni neto dohodak

Ginijevi koeficijenti

Skupina D02M40 - zaključak

� muškarci koji počinju raditi 2002., rade 40 godina,

2042. idu u mirovinu; perspektiva iz 2042.

� postoji “mirovinski porez”

� pojedinci s najnižim plaćama ostvaruju negativni

“mirovinski porez”, a oni s višim plaćama snose

“mirovinski porez” po rastućoj stopi

� smanjenje nejednakosti zbog “mirovinskog poreza” je

veće što je veća stopa rasta prosječne bruto plaće i što

je niža stopa prinosa

� skupina D02M40 je “neto davatelj” ostalim skupinama

umirovljenika

Skupina D02

� muškarci i žene koji počinju raditi 2002., rade 35 ili

40 godina, i u 2037. ili 2042. idu u mirovinu;

perspektiva iz 2042./2037.

� D02M40

� D02M35

� D02Z40

� D02Z35

b=2%, r=2% D02M40 D02M35

D02Z40 D02Z35

Zadnja neto plaća (tis. HRK) Prva neto mirovina (tis. HRK)

010203040506070

M40 M35 Z40 Z35

0

5

10

15M40 M35 Z40 Z35

neto mirovine / neto plaće (%)

b=2%, r=2% D02M40 D02M35

D02Z40 D02Z35

Stopa neto zamjene (%)

010203040506070

M40 M35 Z40 Z35

0

10

20

30

40

50

60

70M40 M35 Z40 Z35

b=2%, r=2% S1: D02M40 S2: D02M35

S3: D02Z40 S4: D02Z35


“mirovinski porez” = doprinosi – bruto mirovina

-1

0

1

2

3M40 M35 Z40 Z35

-20

-15

-10

-5

0

5

10M40 M35 Z40 Z35

10,0025 PMS PBPHR

−⋅ ⋅

b=2%, r=2% S1: D02M40 S2: D02M35

S3: D02Z40 S4: D02Z35

I. stup OMS-a

Hipotetički sustav

II. stup OMS-abruto mirovine / doprinosi (%)

0

50

100

150

200

250M40 M35 Z40 Z35

100

110

120

130

140

150M40 M35 Z40 Z35

100

110

120

130

140

150M40 M35 Z40 Z35

Skupina D02 - zaključak

� muškarci i žene koji počinju raditi 2002., rade 35 ili

40 godina, i u 2037. ili 2042. idu u mirovinu

� iz cjeloživotne perspektive, relativno gledano –

formule I. stupa ipak “nagrađuju” prijevremeno

umirovljenje

� ...razlog – fiksni dio mirovine, koji ne ovisi o

polaznom faktoru

� žene ostvaruju više od muškaraca po kuni

doprinosa – posljedica pretpostavke da žive dulje

Različite generacije

� muškarci koji počinju raditi 1984. / 2002. / 2012.,

rade 40 godina; gledano u trenutku umirovljenja

� D02M40

� B84M40

� C84M40

� D12M40 (ali s istim vjerojatnostima doživljenja kao

D02M40)

b=2%, r=2% D02M40 B84M40

C84M40 D12M40

Zadnja neto plaća (tis. HRK) Prva neto mirovina (tis. HRK)

0

20

40

60

80D02 B84 C84 D12

0

5

10

15D02 B84 C84 D12

neto mirovine / neto plaće (%)

b=2%, r=2% D02M40 B84M40

C84M40 D12M40

Stopa neto zamjene (%)

0

20

40

60

80

100D02 B84 C84 D12

0

20

40

60

80

100D02 B84 C84 D12

b=2%, r=2% D02M40 B84M40

C84M40 D12M40


“mirovinski porez” = doprinosi – bruto mirovina

-1

0

1

2

3

4D02 B84 C84 D12

-25-20-15-10

-505

1015

D02 B84 C84 D12

b=2%, r=2% D02M40 B84M40

C84M40 D12M40

I. stup OMS-a

Hipotetički sustav

II. stup OMS-abruto mirovine / doprinosi (%)

0

50

100

150

200

250D02 B84 C84 D12

0

20

40

60

80

100

120

140D02 B84 C84 D12

100

110

120

130

140

150D02 B84 C84 D12

b=2%, r=2% D02M40 B84M40

C84M40 D12M40

bruto mirovine / bruto mirovine HMS-a (%)

0

50

100

150

200D02 B84 C84 D12

D02M40

S1: b=2%, r=2% S2: b=0%, r=2%


0.00

0.05

0.10

0.15

0.20

0.25

0.30

0.35

D02M40 B84M40 C84M40 D12M40

Bruto-B plaće Neto dohodak od plaće Bruto mirovine

Neto dohodak od mirovina Ukupni dohodak Ukupni neto dohodak

Ginijevi koeficijenti

Različite generacije - zaključak

� skupina B ima drukčiji oblik krivulje “mirovinskog

poreza” i značajno niže stope za većinu tipiziranih

pojedinaca

� C84M40 stoji dosta lošije od B84M40 – i zbog I.

stupa i zbog II. stupa

� za podskupine D02M40 i D12M40 krivulje

“mirovinskog poreza” se preklapaju – jednak

relativni teret

� B84M40 – čini se da izaziva veću nejednakost, ali

za konačnu prosudbu potrebna je daljnja analiza

(Lorenzove krivulje za D02M40 i B84M40 sijeku se)

D02M40 2042. i 2012.S1: b=2%, r=2% S2: b=0%, r=2%

S3: b=2%, r=0%

“mirovinski porez” ” = doprinosi OMS – bruto mirovine (% bruto-B plaćâ)

35 godina / 2012.

-10

-5

0

5

10

15S1 S2 S3

-10

-5

0

5

10

15S1 S2 S3

65 godina / 2042.

Model - izračuni

0

0.2

0.4

0.6

0.8

1

30 40 50 60 70 80 90 100

Vje

roja

tnos

t dož

ivlj

enja

Dob

M(k=0,1)

M (k=0,1)Očekivano trajanje života u dobi od 35 godina, 2012. 45

Zaključak

� cjeloživotna analiza – prikladna za sustave socijalnog

osiguranja (mirovinski sustav, zdravstvo,

nezaposlenost)

� “mirovinski porez” – razlika između ukupnih doprinosa i

ukupnih mirovina

� odrednice “mirovinskog poreza”:

bruto plaće pojedinca ↗

očekivano trajanje života ↘

rast prosječne bruto plaće ↘ (za one s nižim plaćama)

prinos OMF-a ↘

mirovinski staž ↗ ?

Zaključak

� rezultati su jako osjetljivi na izbor parametara,

scenarija, vrstu agregacije plaća i mirovina

� različit obrazac “mirovinskog poreza” za “staru” i

“novu” formulu, ali obje imaju redistributivni

potencijal

� konačna unutargeneracijska preraspodjela ovisi o

duljini trajanja života različitih dohodovnih skupina

� snažna horizontalna nejednakost između skupina B

i C iste generacije (npr. P035 iz C spram P035 iz B)

� međutim, ako “izravnamo” C s B, problem i dalje

ostaje s D!

Zaključak

� Skupina D u redovnoj starosnoj mirovini – “neto

davatelj” – izvor “financiranja” za ostale skupine

� prijevremeni odlazak nije dovoljno “kažnjen”?

� Promatrati “širu sliku” – porez na dohodak i ostali

sustavi socijalnog osiguranja

� koristi od zdravstvenog sustava

� Pokušati analizirati mirovinski sustav na temelju

stvarnih podataka o osiguranicima i umirovljenicima

Download - Predstavljanje istraživanja: Mirovinski sustav i ......System Reform. Istraživanje: Mirovinski sustav i preraspodjela dohotka ... “Nova” formula skupina D; skupina C od 2002

Top Related