Politike ideje u Platonovoj filozofiji politikeDr. sc. Anelko Milardovi

Struktura predavanjaBiljeka o PlatonuPlaton on-lineFilozofijato je filozofija?to potie filozofiju?Temeljna pitanja filozofijeOdnos filozofije i pojedinanih znanostiFilozofske disciplineRazdoblja u grkoj filozofijiCrtice za oris Platonove filozofijePlatonova Drava: ralambaKnjiga prvaKnjiga drugaKnjiga treaKnjiga etvrtaKnjiga petaKnjiga estaKnjiga sedmaKnjiga osmaKnjiga devetaKnjiga deseta

Biljeka o Platonu1. Djela o vrlinama pod sokratovskim utjecajemObrana Sokratova (Apologija)KritonProtagoraIonDravaLised2. Djela protiv sofistaGorgijaEtudiemKratil3. Zreli spisiGozba(Simpozij ili o ljubavi)FedonFedar4. Kasni PlatonSofistFilebZakoniTimejKritija Grki filozof (427-.-347 pr.n.e) Atenjanin. Potjee iz aristokratske obitelji. Pod utjecajem Sokrata. Djela je pisao u dijalozima. Opus se moe podijeliti u etiri skupine:

Platon on-line

http://www.filozofija.net/http://www.philosophypages.com/ph/plat.htmhttp://www.wsu.edu:8000/~dee/GREECE/PLATO.HTMhttp://www.iep.utm.edu/p/plato.htmhttp://plato-dialogues.org/plato.htmhttp://www.quotationspage.com/quotes/Platohttp://www.crystalinks.com/plato.html

FilozofijaMetodiki je ispravno smjestiti Platonovu filozofiju u kontekst povijesti filozofije. Prethodno je potrebno odgovoriti na tri pitanja:

to je filozofija ?Kojem razdoblju u povijesti filozofije pripada Platonova filozofija i filozofija politike?U kojim je djelima zastupljen nauk o politikim idejama u Platonovoj filozofiji politike ?

(Izvor : Atlas filozofije, Golden marketing, Zagreb, 2001., str. 29- 54.)

to je filozofija?Ljubav spram mudrosti (philos = prijatelj, sophia = mudrost)Traganje za istinomIstraivanje i miljenje cjelinePrevladavanje straha od umiranjaTraganje za spoznajom

to potie na filozofiranje?uenje. Prvi poticaj. U Platona i Aristotela: Jer na poetku kao i danas uenje poticae ljude filozofiranjuOnaj pak tko se pita i udi ima osjeaj neznanjaDa bi izbjegli neznanje, ljudi su poeli filozofirati. Prvo pitanje glasi: to jest sve to jest? Pitanje o biu i bitku. Razliite su ontoloke koncepcije.SumnjaPitanje smislaVolja za prosvjetiteljstvomPosljedice redukcije instinktaSvijest smrti

Temeljna pitanja filozofijeA) Platon (427-347. pr.Kr.)Istinito (filozofija, znanost)Dobro (etika)Lijepo (estetika)B) I. Kant (1724-1804.)Znanje (filozofija, metafizika, znanost)Nadanje (religija)Djelovanje (praxis)Kant je temeljna filozofska pitanja izrazio u sljedeim pitanjima:to mogu znati? (metafizika)to trebam initi? (etika)emu se smijem nadati? (religija)to je ovjek? (antropologija)

Odnos filozofije i pojedinanih znanostiFilozofija se bavi sveukupnou zbilje, cjelinom bitka, a pojedinane znanosti isjecima zbilje

Filozofske disciplineAntropologija - nauk o ovjeku kao biu meu biima, njegovoj biti, postavljenosti u odnosu s drugim ljudima i poloaju u svijetu, kozmosuEtika - bavi se moralnim normama i postupanjima, dranjem i djelovanjem ovjeka orijenitranim na dobro. Cilj etike je pokazati metodiki zajamen temelj pravednog, razumskog i osmiljenog djelovanja (zajednikog ivota)Estetika - filozofija umjetnosti i znanje o lijepomMetafizika i ontologija - shvaa se kao prva filozofija. Potjee od Aristotela. Pita o prvim uzrocima i podrijetlu bia kao bia. Njezina su tri tematska podruja: sam bitak (ontologija), boanski bitak (filozofska teologija), dua (psihologija) i sveza svih bia u cjelini (kozmologija)Logika - Uenje o dosljednom i sreenom miljenju. Formalna, klasina logika dijeli se na elementarno uenje (pojam, sud, zakljuak) i uenje o metodi (postupak, istraivanje, dokazivanje)Gnoseologija - teorija spoznaje i znanosti (uenje o uvjetima i granicama spoznaje)Filozofija jezika - promatra nastanak, razvoj, znaenje i funkciju jezikaFilozofija povijesti - pokuava shvatiti i protumaiti bit i smisao i tijek povijesti te shvatiti ovjeka u njegovoj povijesnostiFilozofija religije - pita se o pojavi i biti religije za ovjeka i drutvoFilozofija prirode - miljenje i istraivanje prirodeFilozofija prava - bavi se utemeljenjem prava, osobito postoji li neka nadreena norma iz koje se moe izvesti propisano pravoFilozofija politike - razmatra strukturu, funkciju i smisao drave i drutva

Razdoblja u grkoj filozofijiPredsokratika - (miletska filozofija prirode, pitagorejska kola, Eleani, Heraklit, atomisti - atomistiko razdoblje); ovdje se jo pribrajaju i sofisti. (Razdoblje sofista, koji mitske modele dodatno oslobaaju zaaranosti i dovode u pitanje naslijeene moralne predodbe, oznauje se i kao grko prosvjetiteljstvo)

Klasino razdoblje - (Sokrat, Platon i Aristotel u odnosu uitelj-uenik). Sredite filozofije postaje Atena. Sokrat utemeljitelj samostalne etikePlaton Sokratov uenik; Platonov nauk o idejamaAristotel sistematiar i znanstveni utemeljitelj filozofije upravljene prema sistematizaciji znanja i ljudskog iskustva

Helenistiko razdoblje - (Na povijesno drutvenom, revolucionarnom tlu (uspon i pad Aleksandrova carstva; rimska svjetska vladavina) nastaju dva najznaajnija uenja helenizma: stoiko i epikurejsko, obiljeeno prema etici)

Crtice za oris Platonove filozofijeNauk o idejamaSadraj Platonova uenja o idejama jest pretpostavljeno carstvo nematerijalnih, vjenih i nepromjenjivih biti, ideja (gr.eidos, idea) Ideje u Platonovu smislu jesu praslike stvarnosti, prema kojima su oblikovani predmeti vidljivoga svijeta - pojmovi predstavljaju idejeObjektivni idealizam. (Te ideje objektivno egzistiraju, tj. neovisno o naem spoznavanju ili o svijetu miljenja. One, dakle, ne nastaju iz nekog stanja nae svijesti, nego ih pomou nje spoznajemo.Teorija dvaju svjetova. Moe se prispodobiti s crtom u djelu Drava. Prema tomu svijet se da podijeliti na dva podruja:vidljivi svijetposredno zamjetljivoga (npr. sjene i slike u ogledalu)neposredno zamjetljivoga (npr. predmeti i iva bia)misaoni svijetpodruje znanosti (matematika i geometrija)carstvo ideja koje je dostupno istom umu bez ikakva promatranjaI

Crtice za oris Platonove filozofijeIdeja dobra - u njegovoj filozofiji smatra se sredinjom tokom podaruje bitak i spoznatljivost ideje sudjelovanja omoguuje spoznajuU usporedbi o suncu (Drava) Platon pokazuje da ovjek samo u svijetlu dobra moe spoznati bitak.Usporedba sa piljom pokazuje uspon prema idejama (Drava)Eros (Nagon, koji ovjeka uvijek nanovo vodi u podruje istinitog bitka i dobra. On ljudima budi enju da se posvete promatranju ideja)Dijalektika (metoda dolaska do spoznaje). Ona je bit svih znanosti koje se bave stvarnim bitkom, za razliku od fizike koja se bavi zbivanjima u iskustvenom svijetu.Metafiziki dualizam (Dua i tijelo su otro razgranieni). Govori o besmrtnosti due.

Crtice za oris Platonove filozofijeDuu dijeli u tri dijela, pri emu se tu zrcali njegova temeljna dualistika misao: Pravo boansko:razum (ono to pripada osjetnom svijetu)plemenito: sranostnie, jer se opire: pouda.DUA = razum, sranost, pouda. Svakom dijelu due Platon dodaje po jednu krepostrazum - mudrostsranost - hrabrostpouda umjerenost

Crtice za oris Platonove filozofijePlaton jo domee i etvrtu krepost - pravednost. (Ona vlada, kad svi dijelovi due u pravoj mjeri ispunjaju zadau i djelatnost koja njima odgovara. Upravo u ovoj kreposti izlazi na vidjelo posebna grka sklonost za izjednaavanjem umjerenoga i harmoninoga s krepou. Ideja pravednosti (jedna od bitnih ideja Platonove Drave )Platonova Drava - model idealne draveNjegovi opisi drave utopijeNastanak drave ne izvodi se iz nagona za osnivanjem drave, ve slabosti pojedincaIz potrebe za udruivanjem s drugim ljudima jer sam ne moe opstatiKako je dua podijeljena na tri dijela tako su i stalei u dravi podijeljeni na tri stalea (vladajui mudraci, uiteljski stale, stale uvara (vojniki stale), stale ostalih graana (proizvodni ili hranidbeni stale)U dravi vladari su filozofi; Oni se istiu svojim posebnim sposobnostima, koje se usavravaju pedesetogodinjom izobrazbom u svim pravcima. U njima se treba povezati mudrost s moi.

Crtice za oris Platonove filozofijeOdgoj je za Platona temelj dravePlaton govori o vie izobrazbi. Predvieni su odgoji:elementarni odgoj glazbom, pjesnitvom i gimnastikom (do 20. godine ivota)znanstvena izobrazba u matematici, astronomiji, harmoniji (10 godina)prouavanje u dijalektici (filozofiji) (5 godina)praktina djelatnost u dravi (15 godina)nakon toga preuzimanje vlasti ili kontemplativni ivotOblik vladavine ove drave je totalitarni, koja uspjehe svojih graana uzima sasvim za sebeUstav te drave je aristokratski, tj. temelji se na vladavini najboljih. U djelu Zakoni Platon vie ne polazi od slike idealnih vladara: dravu ureuju zakoni

Platonova Drava: ralambaPlaton: Drava, Naklada Jurii, Zagreb, 1997. BiljekaDjelo je pisano u dijalozimaDijalog se odvija u Pireju u kui bogataa Polimerha. U djelu se spominje vie sudionika razgovora: sudionici su Platonova braa Glaukon i Adimant, koji e od druge knjige biti glavni nositelji razgovora sa Sokratom. U prvoj knjizi aktivno sudjeluju u raspravi o pravednosti Polemarh i njegov otac Kefal, a poseban ton razgovoru daje sofist Trazimah, koji je u pratnji svojih simpatizanata Klitofonta i Harmantida.Razgovoru prisustvuju bez aktivnog sudjelovanja Polemarhovi sinovi Etidemon i Lisija, te Nikerat, sin atenskog generala Nikije.

Knjiga prvaRasprava o pravednosti Odreenje pravednostiVraanje duga 331 (c), 332 (c)Nenanoenje tete 335 (d)Pravo i korist jaega; svaka vlast postavlja zakone za svoju korist 338 (c)Temeljna vrlina (Sokrat)

Na kraju dijaloga Prve knjige rasprava o pravednosti zavrava aporetski bez konane definicije pravednosti - 354 c

Knjiga drugaNastavak rasprave o pravednostiNastavak rasprave o pravednosti i otvaranje dijaloga o polisuPravednost u svakodnevnom ivotu je korisnija od nepravednostiOna se ne dogaa po iskonskom postupanju svakog pojedincaZa njezino postupanje/prakticiranje postoje konvencionalni razloziPravednost se ovdje vezuje uz zakone 359(b)Ona se tie svakog pojedinca i cijelog polisa Polis/drava nastaje iz ne-samodostatnosti pojedinca kojemu su potrebni drugi 369 (b)Do dobrog polisa/grada drave dolazi se odgojem

Knjiga treaRasprava o odgoju due i polisu Poinje raspravom o bogovima ire filozofije Nastavlja se raspravom o odgoju, glazbi, umjetnosti, tjelovjebi i harmoniji 400 (e), 401 (e) Odgoj i vjetine usklaivanja due harmonija 412 Harmonija u dravi harmonino nastojanje mora biti: ako se eli sauvati dravno ureenje 412 (b) to se vladara tie, treba traiti one koje se dre svojega naela, i koji misle najbolje za dravu 413 (c) Tko je vladar? Osoba dobra odgoja, ritma sklada, tj. tko se tako ponaa, da bi sebi i dravi najkorisniji bio. I dalje, dakle, onaj koji se kao djeak i kao mladi i kao mu iskazao i ist kroz sve proao. Njega treba postavljati dravi za vladara i uvara. 414

Knjiga etvrtaO srei pojedinca, stalea i dravePoinje raspravom o sreiDrava se ne osniva zbog sree jednog stalea, nego cijela drava mora biti sretna 420 (b)Dravom se treba upravljati dobro i ona sretna treba biti 421 (b)Dravom se upravlja razumom 423Glede veliine drave nju treba poveavati dokle, dok moe sauvati svoju jedinstvenost 423 (c)Drava se javlja kao jedinstvo raznolikoga u kojoj svatko obavlja svoj posao najbolje to moeU dravi za posao treba uzimati one koji su stvoreni da najbolje obavljaju svoj posao

Knjiga etvrtaO srei pojedinca, stalea i draveGlede kreposti i vrlina drave Platon zbori o tomu koja je dobra drava. Savreno dobra je ona drava, ako je doista kako treba osnovana 427 (e)Hrabra drava je ona drava u kojoj se istie vrlina hrabrosti, koja je hrabrost mjerena nekim djelom 429 (c)Pravedna drava je ona u kojoj pojedinac radi svoj posao i ne petlja se u posao drugih 433 (b), (d)I na drugom mjestu pravednost je definirana kao postupanje u kojem svatko radi svoj posao i ne radi mnogePogibelj drave nastaje: kada bi dolo do prijelaza iz stalea u stale, npr. iz obrtnikih u ratniki, i iz ratnikog u vladarski. Stoga Platon kae da je njihovo zamjenjivanje mnogostruki rad i propast za dravu. 434 (b)pogibelj za dravu nastaje zamjenjivanjem triju stalea, to vodi nepravednosti i najveoj teti za dravu.

Knjiga etvrtaO srei pojedinca, stalea i dravePravednost se izvodi iz stroge podjele uloga u dravi 434 (c)Gdje se moe ostvariti pravednost? Pravednost se moe ostvariti samo u dobroj dravi 434 (e)Platon poistovjeuje pravednog ovjeka i pravednu dravu 435 (b)U raspravi o dui Platon istie prednost razuma, kao vladara due koji brine za cijelu duu 441 (e)Dijelovi due su: hrabrost djelovanje u skladu s nalozima razuma mudrost - vladar svih dijelova due trijeznost sklad izmeu vladara i podlonika tj. meu dijelovima due pravednost djelovanje u skladu znanja za posao koji se najbolje moe obavitiDijelovi due ocrtavaju ustroj drave i stalea 422 (b), (c), (d)

Knjiga etvrtaO srei pojedinca, stalea i draveNasuprot pravednosti stoji nepravednost. Po Platonu nepravednost je nekakva nesloga ovih triju sposobnosti i obavljanje vie poslova i uplitanje u tue poslove i ustanak nekog dijela protiv cijele due. 444 (b)to znai davati pravednost? To znai uspostaviti takav prirodni odnos u dui da meusobno vladaju i sluaju, a nepravednost uspostaviti takav nepravedan odnos, da jedno drugo protiv prirode vlada i pokori se. 444 (d)Dua i ustavi dravni. Oblika dravnih ustavnih ima koliko i oblika dua 444 (c)Koliko? Platon kae: pet oblika ustava, a pet dua 444 (d)Koji su to oblici? Kraljevstvo vladavina jednog ako bi se pojavio jedan osobit ovjek. Aristokracija vladavina njih vie 445 (d)Na kraju etvrte knjige prekida se rasprava o tipologiji ustava

Knjiga petaO vladavini filozofaTko su po Platonu najbolji vladari? Odgovor filozofi dravni kraljevi 473 (d). Njih vodi umni dio due koji upravlja ostalima. Bez umnog upravljanja nee prestati zlo u dravama a mislim i u rodu ljudskom 473 (c)Platon primjeuje potekoe glede ostvarivanja takvog vladateljstva: to dravno ureenjenee se zaista nikada prije moi ostvariti ni svijetlo sunano ugledati. Kraj 473 (e)Razlikujemo one koji znaju/spoznaju od onih koji mniju Po Platonu znanje je stvoreno za bitak ,naime da spozna,da bitak jest 447( b)Znanje pripada filozofima (mudroljubcima)Mnijenje je ono, ime moemo mniti 477 (e) ili za to da mni 478Mnijenje dakle ne bi bilo ni znanje ni neznanje 478 (c)Ono bi bilo izmeu toga u sredini 478 (d)Mnijenje je dakle neto izmeu znanja i neznanjaZa razliku od filozofa kao ljubitelja znanja i mudrosti filodoksi su ljubitelji mnijenja

Knjiga estaO filozofima, istini i bitku i spoznaji istine

Platon nastavlja tumaiti poziciju filozofa-vladara 485Tko su filozofi? Tko su pravi filozofi? Oni koji rado gledaju istinuPravi su oni filozofi koji se bore oko bitka (Platon jedn.) 490 (b)Prispodoba sa suncem ili o: Sunce nije sam vid ni ono mjesto, gdje vid nastaje, tj. oko 508Sunce je edo dobrote: to je sama dobrota u misaonom svijetu za um i predmete miljenja, to je sunce u vidljivom svijetu za vid i vidljive predmete 508 (c)Dua i sunce. Platon na jednom mjestu kae kada se uperi u ono, na to sja istina i bitak, onda dua to opazi, spozna, te se ini da ima uma 508 (d)

Knjiga estaO filozofima, istini i bitku i spoznaji istinePrispodoba sa crtom (509 (e)). Crta podijeljena na dva dijela predstavlja dvije vrste svijeta tj. vidljivi i misaoni. Svaki se opet podijeljeni dio dijeli: vidljivi svijet na slike i projekcije slika i to je nastalo prema slikama (ivotinje, biljke, proizvodi ljudskog umijea); 510 misaoni (geometrija/raunarstvo i snaga raspravljanja (dialegesthai) koja se ne slui osjetilnim/vidljivim nego idejama samima po sebi i da zavri idejama 510 (c), 511, 511 (c)Platon daje prednost razumu a ne osjetilimaZnanost o raspravljanju ili dijalektika - vodi prema jasnijem dijelu misaonog bitka

Knjiga sedmaPrispodoba sa piljama, problem spoznajePrispodoba s piljom 514 (a) 517 (c). rekoh -usporedi nau narav prema tome, da li je ili nije obrazovana, sa slijedeim stanjem. Predoi naime sebi, da ljudi ive u podzemnoj pilji, koja ima dug ulaz, otvoren prema svjetlu; da su ljudi u njoj od mala s okovima na nogama i vratu tako da ostaju na istom mjestu i da gledaju samo preda se, te glavu radi okova ne mogu naokolo okretati, a svjetlo im ognja odozgo i izdaleka njima za leima; meu ognjem i sunjevima zamisli put gore, a uza nj zid, kao to arobnjaci stoje pred gledaocima iza ograde, preko koje pokazuju svoje sljeparije.

Sunji u pilji vide samo sjene to bi od ognja padale na sjenu 515 (b)

Izlaskom na svjetlo bili bi zablijeteni. Najprije bi opaali sjene, slike ljudske i ostale, nebo i zvijezde, mjesec i na kraju s u n c e.

Knjiga sedmaPrispodoba sa piljama, problem spoznajeIzlazak iz peine predstavlja kognitivni uspon to se kree od osjetilnih zapaanja do spoznaje istinskog bivstva, kristalno jasnih ideja, koje spoznajemo potpuno i savreno

Knjiga sedmaPrispodoba sa piljama, problem spoznajeSvijet se preko vida ukazuje. Prema tomu, izlazak iz peine na svjetlo ili kretanje prema gore svjetlu, predstavlja uzlazak due u misaoni kraj 517 (b)Platon kae da je u svijetu spoznaje ideja dobrote zadnja te da se jedva moe vidjeti 517 (c)Ideja dobrote je uzrok svemu ispravnom i lijepom u svijetuU vidljivom svijetu raa svjetlo i gospodara njegovogaU misaonom svijetu kao gospodar daje istinu i umNju treba vidjeti spoznati, onaj koji eli razumno raditi bilo u posebnikom bilo u javnom ivotuDua ima mo uenja, dosezanja, uzdizanja do bitka i najsvjetlije toke bitka a to je velimo dobrota. 518 (b)Ideja dobra je u najuoj svezi s dravomSavrena drava je ta u kojoj moraju upravljati vjeti istini i koji raspolau razumnim ivljenjem 521

Knjiga sedmaPrispodoba sa piljama, problem spoznajeIstinskom filozofijom Platon naziva odgojno okretanje due, koja ide iz nonoga dana na istinski dan tj. na izlazak k bitku 521 (c)U 533 (d) Platon govori o postupku dijalektike. Postupak dijalektike jedini ide pravim putem, naime do samog poetka, da ga utvrdi, te oko due, zaista zakopano u glibu neznanja, pomalo vue i izvodi prema gore.Umijee dijalektike i znanja, ona se mora poduavati 15 godina, oni koji nakon poduavanja ostanu, vide dobrotu, trebaju ureivati i voditi dravu, baviti se filozofijom i odgojemDrava se poslije njihova ivota prema njima treba odnositi kao prema boanstvima 540 (c)

Knjiga sedmaPrispodoba sa piljama, problem spoznajePlaton govori o filozofima kao o vladarima drave, tj. kad pravi filozofi, bilo vie njih, bilo jedan, u dravi postanu vladarimaDravu treba urediti po pravednostiFilozofi moraju svoju dravu urediti tako da slui pravednosti i nju unapreuju 540 (e)

Knjiga osmaRasprava o porecimaSlijedi nastavak dijaloga o draviPri kraju etvrte knjige Platon govori o pet oblika ustava.Spominje kraljevstvo i aristokracijuU petoj knjizi ini se kako eli opisati ostale oblike, ali u dijalog se upletoe Polmerah i Aimand, koji skrenue raspravu o ustavnim porecimaU osmoj knjizi Platon opisuje dravno ureenje, ta ureenja su:Kretsko ili spartanskoOligarhija (vlada nekolicine) 544 (c)Demokracija (vlada bogate nekolicine). Puka vlada: demokratska vlada nastaje, dakle, mislim, kad siromasi pobijede, te jedne od protivnika ubiju, druge prognaju, a ostalima jednako podjele graanska prava i slube; zatim kad se u njoj oblasti veinom drijebom biraju 557Tiranija (samosilnika vlada) - bolest draveTimokracija ili timarhija (vlast ili vlada po asti / astohleplju) 545 (b), (c)

Knjiga osmaRasprava o porecima

Knjiga osmaRasprava o porecimaPlaton kae da se oblik vladavine uvijek mijenja prema onima koji su na vladi, u trenutku razdora, zatim zbori o tranziciji iz jednoga u drugi oblik vladavine, zapravo o krunom kretanju ustava

Knjiga osmaRasprava o porecimaTimokracija kao prijelazna pojava uzurpira ustavIako su vladari priznati, ipak se porastom utjecaja novca ve istie slijedei oblik drave oligarhijaU njoj se mo poklapa sa posjedom. U ovom propadajuem obliku ve vrlo udaljenom od idealne drave. Bogatstvo je preuzelo sredinju pozicijuNjezin e se kraj dogoditi prevratom, tj. tako to e manjak dobra do tada nemogue iznuditi demokracijuKonano ona porastom anarhije ini odluujui pomak prema najgorem obliku vladavine, tiraniji. Sve u Svemu Platonovska idealna drava nikad nije pretvorena u stvarnost. Njegova vlastiti pokuaj da je osnuje na Siciliji bio je neuspjean (Atlas filozofije, Golden Marketing, Zagreb, 2001. str. 45.)

Knjiga devetaRasprava o krunom kretanju ustava

Platon opisuje tranziciju iz demokratskog ovjeka u tiranina 571Slijedi opis tiraninaTiranin je mahnit ovjek koji ima volju vladati ljudima i bogovima 573 (d)Odreuje ga kao sina silnika 574 (b), (c)SamosilnikaGrabeljivcaovjeka koji vlada bez zakonaovjeka u kojega su uli nagoni od zla drutva 575 (b)Tiranin je zapravo najgori ovjek, on odgovara tiranskoj a demokratski ovjek demokratskoj vladi 576 (c)

Knjiga devetaRasprava o krunom kretanju ustavaTiranska drava je ropska (u najveem stupnju) 576 (c)Platon dalje opisuje duu tiranskuDua tiranska je ropska, siromana, puna straha, najjadnijaTiranska drava je najjadnija drava meu dravama Platon dalje psihologizira ivot tiranina, tiranin ivi munije; nuno je najvie sam nesretan, a zatim takvima ini blinje svoje 580Silnik ivi najneugodnije a kralj najugodnije 587

Knjiga desetaO pjesnikom umijeuNakon dijaloga o dravi slijede dijalozi o pjesnitvu, pjesnikom umijeu, o ponaanju i oponaateljuKao uzor uzima se Homer, koji je bio prvi uitelj i voa svih tih divnih tragika 595 (c)Pjesnici kao oponaaoci utvara kreposti i ostalo 601Oponaalac, velimo nita ne zna i bitku ali zna za privianje 601 (c)Dijalozi izmeu filozofije i pjesnitva 607 (c)Deseta knjiga zavrava tezom o besmrtnosti due, dranju puta prema gore i razumnom vrenju pravednosti 621 (c)