Transcript
Page 1: Pasionska baština - programska knjižica

PASI

ON

SKA

BA

ŠTIN

A Z

agre

b

PASIONSKA BAŠTINA2012.

21.svečanosti

24. ožujka - 4. travnja

Programska knjizica - ovitak.indd 1Programska knjizica - ovitak.indd 1 19.3.2012 2:21:3619.3.2012 2:21:36

Page 2: Pasionska baština - programska knjižica

Programska knjizica - ovitak.indd 2Programska knjizica - ovitak.indd 2 19.3.2012 2:21:3719.3.2012 2:21:37

Page 3: Pasionska baština - programska knjižica

PASIONSKA BAŠTINA2012.

21.svečanosti

24. ožujka - 4. travnja

Programska knjizica - knjizni blok.indd 3Programska knjizica - knjizni blok.indd 3 19.3.2012 2:23:0319.3.2012 2:23:03

Page 4: Pasionska baština - programska knjižica

PASIONSKA BAŠTINA 2012.24. ožujka - 4. travnja

utemeljitelji udruge Pasionska baština:†akademik Nikola Batušić, †akademik Jerko Bezić, akademski

slikar Josip Botteri-Dini, †mr. Antun Celio-Cega, mr. Jozo Čikeš, Zvonko Festini, prof., mr. Darko Lukić, vlč. Vlado Magić, g. Mladen Martić, prof. dr. Stjepan Pepeljnjak, prof. dr. Petar Selem, akademik Ante Stamać, †mo. Ljubo Stipišić, Davor Šišmanović, prof.

umjetnički direktor Pasionske baštine:mr. Jozo Čikeš

KATALOG nakladnik: Pasionska baština, Zagreb Barutanski breg 20 tel.: 01 24 21 537 mob.: 091 52 65 364 e-mail: [email protected] www.croatianhistory.net/etf/pasion www.pasionska-bastina.com

za nakladnika: Jozo Čikeš urednica: Dijana Hrebak korektura: Kristina Čikeš grafi čko oblikovanje: Gordan Karabogdan tisak: INTER NOS, Zagreb naklada: 150

Programska knjizica - knjizni blok.indd 4Programska knjizica - knjizni blok.indd 4 19.3.2012 2:23:0419.3.2012 2:23:04

Page 5: Pasionska baština - programska knjižica

pokroviteljstvo:Gradska skupština Grada Zagreba

novčana potpora:Ministarstvo kulture Republike HrvatskeMinistarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike HrvatskeGradska skupština Grada ZagrebaGradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada ZagrebaHrvatsko društvo skladatelja

zahvaljujemo na suradnji:Muzej MimaraDruštvo hrvatskih književnikaZagrebačka katedralaAkademska crkva sv. KatarineCrkva sv. BlažaBazilika Srca Isusova, PalmotićevaCrkva sv. Franje Asiškog, KaptolCrkva sv. PetraCrkva sv. MarkaSamostan i crkva hercegovačkih franjevaca, ZagrebKnjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnicaKnjižnica Marija Jurić ZagorkaGalerija MORH-a "Zvonimir"Galerija "Kristofor Stanković" – Stara gradska vijećnicaKršćanska sadašnjost

Jednako zahvaljujemo i svima koji su činom, savjetom ili ko-jom drugom dobrohotnošću pridonijeli održavanju ovih jubilarnih Svečanosti.

Programska knjizica - knjizni blok.indd 5Programska knjizica - knjizni blok.indd 5 19.3.2012 2:23:0519.3.2012 2:23:05

Page 6: Pasionska baština - programska knjižica

ProslovTemelji europske kulturne baštine proizlaze iz duhovne interpreta-

cije misterija života i smrti Isusa Krista. On ne samo da je učitelj kršćan-stva, čiji nauk objavljuje smisao života i čovjekov suodnos s Bogom, već njegova muka i smrt na Križu postaju trajna inspiracija brojnih znanih i neznanih umjetnika u svim oblicima umjetničkog izražavanja po čitavoj Europi, nekad i danas. Kako bi se što potpunije prezentirala umjetnost Hrvata inspirirana Mukom i Križem od 1991. godine djeluje udruga Pa-sionska baština, Zagreb.

Organizacija svečanosti Pasionske baštine, zahvaljujući predsjedni-ku udruge mr. Jozi Čikešu, koji je doista stup i kreator udruge, već 21 godinu značajno doprinosi kulturnim zbivanjima u Zagrebu. Ove sveča-nosti ne samo da pružaju prigodni kulturni doživljaj u korizmeno vri-jeme, nego potiču novo umjetničko stvaralaštvo. Tako svake godine na ovoj manifestaciji izlažu svoje radove studenti umjetničkih Akademija (likovna, glazbena), umjetnici, kulturno-umjetnička društva i kulturne udruge iz svih krajeva Hrvatske. Brojnost sudionika i raznovrsnost kva-litetnog programa pokazatelj su koliko su teme pasije značajne i u su-vremenom društvu.

Približavanje puka Spasitelju putem umjetnosti u Zagrebu živi još od 1094. godine, kada je u Zagrebačkoj biskupiji izvedena predstava "Tractus stellae". Cilj prosvjećivanja i osvjetljavanja životnog puta u bespućima povijesti i danas je inspirirana tradicijom Pasionske baštine. Najljepše duhovne pjesme u Hrvata ispjevane su upravo u pučkim pasi-onskim pjesmama.

Pjevanje pasionskih pjesama često je prožeto kanonima običaja i po-sebitim načinom odijevanja od Velikog četvrtka do Velike subote. Svaka regija nalaže svoja pravila i pri tome se množe specifi čnosti u bogatstvu kulturološkog izražavanja. Glazbeno, likovno i literarno stvaralaštvo na tim tradicionalnim zasadama iznenađuje posebnom originalnošću i sna-gom umjetničke izražajnosti. Za nova djela, udruga Pasionska baština raspisuje natječaj, a nagrađena djela ulaze u programe glazbe, izložbi i kazališnih predstava Pasionskih svečanosti, dok se literarna djela po mogućnosti tiskaju u knjigama edicije Pasionske baštine.

Na inicijativu akademika Ante Stamaća u Društvu hrvatskih knji-ževnika tradicionalno se predstavlja izbor pasionske poezije recitalom "Lirika velikog petka".

Pasionska baština našla je izvrsnog suradnika u Ansamblu narodnih pjesama i plesova "Lado", koji svojim obradama korizmenog pjevanja iz različitih krajeva Hrvatske redovito obogaćuje programe Svečanosti i potvrđuje svoju visoku profesionalnu razinu čuvanja naše baštine.

Programska knjizica - knjizni blok.indd 6Programska knjizica - knjizni blok.indd 6 19.3.2012 2:23:0619.3.2012 2:23:06

Page 7: Pasionska baština - programska knjižica

Profesionalni glazbenici svake nas godine iznova oduševljavaju izvođenjem klasika duhovne glazbe, kao i praizvedbama hrvatskih, po-sebno mlađih, skladatelja.

Ništa manje značajni nisu ni dosezi likovnih umjetnika, koji crtežom, bojom ili skulpturom, od realističkih do apstraktnih formi opredmećuju teme Muke.

Premda živimo u depresivnim vremenima društvene, ekonomske i moralne krize, nadahnuće suvremenih "pasionaca", pa čak i u takvom ozračju, entuzijazmom obogaćuju kulturni život Zagreba. Zbog toga po-sljednih nekoliko godina brojni programi Pasionske baštine doživljavaju reprize u gradovima širom Hrvatske, te Bosne i Hercegovine.

Odvojeno od festivalskog programa, udruga Pasionske baštine svake druge godine održava i znanstvene simpozije pod nazivom "Muka kao nepresušno nadahnuće kulture", čiji je zadatak znanstveno valorizirati ukupnu pasionsku baštinu stvorenu na područjima u kojima žive Hrva-ti. Danas pasionsku baštinu mnogi naši znanstvenici smatraju iznimnim dijelom hrvatske tradicije, te interdisciplinarnom suradnjom nastoje ra-svijetliti svoj identitet kroz teme muke prisutne u našoj književnosti, ar-heologiji, etnologiji, glazbi te likovnosti, kako u "elitnom" tako i pučkom izričaju. Znanstveni radovi tiskaju se u Zbornicima radova, a dosad ih je objavljeno šest. Do sada su održani simpoziji u: Hvaru i Korčuli, Zadru i Preku, Vrbniku na Krku, Vukovaru, Tivtu (Boka Kotorska), Sarajevu, Vi-tezu i Buškom blatu. A ove godine u svibnju simpozij će ugostiti Hrvati iz Sombora.

Pred nama su 21. Pasionske Svečanosti koje će zasigurno ponovo potvrditi visoku razinu novih umjetničkih programa, te dati svoj dopri-nos kulturi i slavlju Uskrsa kojom već čitavo tisućljeće potvrđujemo svo-ju europsku pripadnost, ne samo preko članstva u udruzi Europassiona, već i tradicionalnom kreativnošću Hrvata koji stoljećima daju značajan doprinos europskoj kulturi.

prof. dr. sc. Stjepan Pepeljnjak

Programska knjizica - knjizni blok.indd 7Programska knjizica - knjizni blok.indd 7 19.3.2012 2:23:0719.3.2012 2:23:07

Page 8: Pasionska baština - programska knjižica

8 | Program

Subota, 24. ožujka 2012.

Muzej Mimara | Rooseveltov trg 5 | u 12:00 sati

S v e č a n o o t v o r e n j euz pozdravne riječi domaćina i uvaženih gostiju

Program:

HRVATSKI UMJETNICI NA TEMU MUKE I USKRSNUĆA

(V. trienalna natječajna izložba)

Promocija CD-a Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO:

O, ISUSE DAJ MI SUZEuz nastup Ansambla LADO

~Crkva sv. Blaža | Prilaz Gjure Deželića 64 | u 20:00 sati

ČASTIMO TE KRIŽU SVETI korizmeni napjevi sisačkog Pokuplja i Posavine

izvode: HKUD "Radost" - Sela; župni zborovi Župe sv. Martina (Martinska Ves) i Župe Blaženoga Alojzija Stepinca (Budaševo), KUD "Sunjanka" (Sunja), HKUD "Poculica", (Letovanić) orgulje: Željka Birač, Domagoj Sremić, Vlado Vužić animacija i odabir: Ivica Ivanković

Nedjelja, 25. ožujka 2012.

Crkva sv. Katarine | Katarinin trg bb | u 20:00 sati

BAROKNE DUHOVNE SKLADBE(W. A. Mozart, G. F. Händel, J. Haydn)

izvode: Gudački orkestar Muzičke akademije u Zagrebu Komorni zbor Muzičke akademije u Zagrebu umjetničko vodstvo: Chaterine Mackintosh

Ponedjeljak, 26. ožujka 2012.

Knjižnica Marija Jurić Zagorka | Krvavi most 2 | u 12:00 sati

Ratko Janjić - Jobo: ZA KRIŽEMizložba

~

str. 14

str. 20

str. 26

Program

Programska knjizica - knjizni blok.indd 8Programska knjizica - knjizni blok.indd 8 19.3.2012 2:23:0719.3.2012 2:23:07

Page 9: Pasionska baština - programska knjižica

Program | 9

Bazilika Srca Isusovog | Palmotićeva 33 | u 20:00 sati

SMILUJ SE NAMA, GOSPODINE, SMILUJ SE NAMA

korizmeno pučko pjevanje u Konavlima

izvode: pučki crkveni pjevači iz župa sv. Nikole biskupa iz Cavtata i sv. Nikole biskupa iz Ćilipaodabir i animacija: Joško Ćaleta, don Josip Barišić, Rikard Kužnin

Utorak, 27. ožujka 2012.

Kršćanska sadašnjost (Chromosov toranj) | Ul. grada Vukovara 271 (velika dvorana) | u 17:00 sati

VIDIH VODU, kazališno-scenski prikaz

izvodi: GRUPA 4'33'', Opatija voditelj: Diana Grgurić

Vjera Reiser: ISUSOV PUT, izložba

Anton Šuljić: ZA KRIŽEM KRISTOVIM, recital

~Crkva sv. Katarine | Katarinin trg bb | u 20:00 sati

Dušan Prašelj: PASIJA - Muka, smrt i uskrsnuće Isusa Krista po Mateju (Vladimir Nazor i Dušan Prašelj)

STAROSLAVENSKA MISA (Gospodi, Slava, Svet, Blagosloven, Aganče)

izvode: Bojan Šober, bas Livio Šćulac, tenor Vlado Pernić, komentator Katedralni mješoviti zbor, Zagreb Riječki oratorijski zbor Ivan Matetić Ronjgov orgulje: Nina Kovačić dirigent: prof. Dušan Prašelj

Srijeda, 28. ožujka 2012.

Knjižnice grada Zagreba, aula Gradske knjižniceStarčevićev trg 6 | u 12:00 sati

HRANA NEBESKA, izložba hrvatskih molitvenika

autor: Željko Vegh postav: Željka German

str. 32

str. 40

Programska knjizica - knjizni blok.indd 9Programska knjizica - knjizni blok.indd 9 19.3.2012 2:23:0819.3.2012 2:23:08

Page 10: Pasionska baština - programska knjižica

10 | Program

~Crkva sv. Franje Asiškog | Kaptol 9 | u 20:00 sati

Zoran Novačić: VIA CRUCIS oratorij, praizvedba 14 postaja Križnog puta (tekst iz knjige p. Bonaventure Dude: Isusov križni put i sedam riječi na križu)

USKRS STVORENJA (4 stavka na biblijske tekstove):

Veliki prasak (Iv. I, 1-5)1. Zvijezde (Postanak I, 14-15)2. Mjesec (Postanak I, 16)3. Čovjek (Postanak, I, 27)4.

izvode: prošireni sastav Varaždinskog komornog orkestra solisti: Marija Kuhar-Šoša, sopran Ivana Novačić, alt Matija Meić, bariton dirigent: Zoran Novačić

Četvrtak, 29. ožujka 2012.

Stara gradska vijećnica | Ul. sv. Ćirila i Metoda 5 | u 18:00 sati

MOJ DOŽIVLJAJ MUKEizložba studenata ALU, Zagreb

odabir: profesori ALU postav: studenti ALU, Zagreb

~Crkva sv. Marka | Trg sv. Marka 5 | u 20:00 sati

Antun Tomislav Šaban: GOLGOTA, praizvedba(tekst S. S. Kranjčević)

izvodi: Oratorijski zbor crkve sv. Marka orgulje: Pavao Mašić dirigent: Jurica Petar Petrač

Petak, 30. ožujka 2012.

Bazilika Srca Isusovog | Palmotićeva 33 | u 20:00 sati

BLAGOSLOVLJEN GOSPODIN BOG IZRAELOVkorizmeno-uskrsni napjevi Vranjica i Kaštel Lukšića

izvode: Vokalni sastav Chorus Cantores, Vranjic pučki pjevači "Sv. Cecilije", Kaštel Lukšić odabir: Milivoj Rilov, Nediljko Kovačev, Joško Ćaleta

str. 50

str. 56

Programska knjizica - knjizni blok.indd 10Programska knjizica - knjizni blok.indd 10 19.3.2012 2:23:0819.3.2012 2:23:08

Page 11: Pasionska baština - programska knjižica

Program | 11

Subota, 31. ožujka 2012.

Galerija Zvonimir | Bauerova 33 | u 12:00 sati

Marija Gagić Đaković, Marijan Glavnik, Željko Palčić: OTKUPITELJ SVIJETA

izložba

odabir: Stanko Špoljarić postav: Zrinka Pillauer Marić

~Zagrebačka katedrala | Kaptol 31 | u 20:00 sati

O, ISUSE DAJ MI SUZEkorizmeni napjevi Slavonije, Baranje, Srijema i Bačke

izvodi: Ansambl narodnih plesova i pjesama LADO umjetnički voditelj: Ivan Ivančan, ml. zapis i glazbena obrada: Krunoslav Šokac, Dražen Kurilovčan dirigent: Dražen Kurilovčan

Nedjelja, 1. travnja 2012.

Crkva sv. Katarine | Katarinin trg bb | u 20:00 sati

Maurice Duruflé: REQUIEMza soliste, zbor i orgulje, op 9

izvode: Zbor Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu Matija Meić, bariton solist Zagrebačkih dječaka, mezzosopran Pavle Zajcev, violončelo Pavao Mašić, orgulje dirigent: Jasenka Ostojić Radiković

Ponedjeljak, 2. travnja 2012.

Crkva sv. Petra | Vlaška 93 | u 20:00 sati

I TU NA KRIŽ PROPET BUDEkorizmeni napjevi Moslavine

izvode: pjevači iz Obreške, Župa Uznesenja blažene Djevice Marije, Kloštar Ivanić pjevači Župe Sv. Ivana Krstitelja, Ivanska odabir i animacija: Valentina Šepak Molnar

str. 60

str. 68

str. 72

Programska knjizica - knjizni blok.indd 11Programska knjizica - knjizni blok.indd 11 19.3.2012 2:23:0819.3.2012 2:23:08

Page 12: Pasionska baština - programska knjižica

12 | Program

str. 82

str. 76 Utorak, 3. travnja 2012.

Župna dvorana sv. Blaža (bivša Kinoteka) | Kordunska 1 | u 19:30 sati

Kristina Štebih: PISMO Z GALICIJEkazališna predstava

izvodi: Kazališna družina "ŠTOLCER", Čakovec redatelj: Dejan Buvač

~Samostan i crkva hercegovačkih franjevacaAv. Gojka Šuška 2 (Dubrava) | u 19:00 sati

CRKVENO PUČKO PJEVANJE U KORIZMENO – USKRSNOM VREMENU

U BOSNI I HERCEGOVINI izvode: pjevačke skupine iz Bukovice (Tomislavgrad), Kupresa, Posušja, Uzdola (Rama), Oštre Luke i Boka, Buškog blata, Rodoča (Mostar) i Gradnića (Čitluk), Kreševa, Luga i Brankovića (Žepča), Vidovica odabir i animacija: o. Zvonko Martić i Vidoslav Bagur

Srijeda, 4. travnja 2012.

Društvo hrvatskih književnika | Trg bana J. Jelačića 7 | u 12:00 sati

LIRIKA VELIKOG PETKA(Hrvatski pjesnici na temu Muke)

o. Bartol Kašić

~Stara gradska vijećnica | Ul. sv. Ćirila i Metoda 5 | u 20:00 sati

PASIONSKE ARIJE STARIH MAJSTORA(J. S. Bach, W. A. Mozart, G. B. Pergolesi, G. F. Händel)

izvode: Branka Pleština, sopran Sonja Runje, mezzosopran klavir: Mario Ćopor

(Koncert se održava u okviru ciklusa "Glazbenici u Gradskoj skupštini")

P R I D R U Ž U J U N A M S E :

Subota, 24. ožujka 2012.

Crkva sv. Jurja | Žeževica-Šestanovac | u 18:00 sati

BLAGOSLOVLJEN GOSPODIN BOG IZRAELOVkorizmeno-uskrsni napjevi Vranjica i Kaštel Lukšića

izvode: Vokalni sastav Chorus Cantores, Vranjic pučki pjevači "Sv. Cecilije", Kaštel Lukšić odabir: Milivoj Rilov, Nediljko Kovačev, Joško Ćaleta

Programska knjizica - knjizni blok.indd 12Programska knjizica - knjizni blok.indd 12 19.3.2012 2:23:0819.3.2012 2:23:08

Page 13: Pasionska baština - programska knjižica

Program | 13

Nedjelja, 25. ožujka 2012.

Crkva BDM Kraljice Apostola | Trg dr. Franje Tuđmana 10, Zaprešić | u 20:00 sati

KAJKAVSKI KORIZMENI KIPEC

izvode KUD-ovi: "Kupljenovo" – Kupljenovo, (Zaprešić), "Lipa" – Slavetić, (Jastrebarsko), "Nova zora" - Donja Lomnica, (Velika Gorica), "Orač" – Demerje, (Zagreb), Mješoviti pjevački zbor KUD-a "Pojatno" – Pojatno, (Zaprešić), župni zbor Župe BDM Kraljice apostola (Zaprešić) orgulje: Tomislav Habulin, Mario Kambić animacija i odabir: Ivica Ivanković organizator: KUD "Kupljenovo"

Ponedjeljak, 26. ožujka 2012.

Svetište Majke Božje Bistričke, Marija Bistrica | Trg pape Ivana Pavla II. 32 | u 19:00 sati

ČASTIMO TE KRIŽU SVETI korizmeni napjevi sisačkoga Pokuplja i Posavine

izvode: HKUD "Radost" - Sela; župni zborovi Župe sv. Martina - Martinska Ves i Župe Blaženoga Alojzija Stepinca – Budaševo, KUD "Sunjanka" – Sunja, HKUD "Poculica" – Letovanić orgulje: Željka Birač, Domagoj Sremić, Vlado Vužić animacija i odabir: Ivica Ivanković organizatori: Hrvatsko nacionalno Svetište Majke Božje Bistričke Zlatko Koren, rektor Svetišta i župnik ZKUU Grada Siska, Ivica Posavec mr. Antun Sente ml., katedralni župnik Župe Uzvišenja Svetoga Križa u Sisku

Srijeda, 28. ožujka 2012.

Konkatedrala sv. Petra, Split | u 18:30 sati

PROSTI GOSPODINE, PUKU TVOME PROSTI, MILOSRĐE TVOJE VELIKO JE DOSTI

koncert korizmenih pučkih napjeva župa Neretvanskog dekanata

izvode: pučki crkveni pjevači župe sv. Ilije Proroka – Metković, pučki crkveni pjevači župe Gospe Karmelske – Bagalovići, pučki crkveni pjevači župe Presvetoga Trojstva – Rogotin, pučki crkveni pjevači župe sv. Stjepana Prvomučenika – Slivno Ravno-Vlaka, pučki crkveni pjevači župe Snježne Gospe – Vid, pučki crkveni pjevači župe Srca Isusova i Marijina – Vidonje-Mlinište, Žudije (čuvari Kristova groba) župe Snježne Gospe – Vid, animacija i scenarij: Vidoslav Bagur, Joško Ćaleta

Programska knjizica - knjizni blok.indd 13Programska knjizica - knjizni blok.indd 13 19.3.2012 2:23:0819.3.2012 2:23:08

Page 14: Pasionska baština - programska knjižica

Subota, 24. ožujka 2012.

Muzej Mimara | Rooseveltov trg 5 | u 12:00 sati

HRVATSKI UMJETNICI NA TEMU MUKE I USKRSNUĆA (V. trienalna natječajna izložba)

Promocija CD-a

"O, ISUSE DAJ MI SUZE",uz nastup Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO

~Crkva sv. Blaža | Prilaz Gjure Deželića 64 | u 20:00 sati

ČASTIMO TE KRIŽU SVETI korizmeni napjevi sisačkog Pokuplja i Posavine

OŽUJAK 2012.

P U S Č P S N

1 2 3 4

5 6 7 8 9 10 11

12 13 14 15 16 17 18

19 20 21 22 23 24 25

26 27 28 29 30 31

Programska knjizica - knjizni blok.indd 14Programska knjizica - knjizni blok.indd 14 19.3.2012 2:23:0819.3.2012 2:23:08

Page 15: Pasionska baština - programska knjižica

Subota, 24. ožujka | 15

Muzej Mimara | Rooseveltov trg 5 | u 12:00 sati

HRVATSKI UMJETNICI NA TEMU MUKE I USKRSNUĆA (V. trienalna natječajna izložba)

I. nagradaZlatko Čular: Treći dan, 2011.

kaširani gips, 170 x 50 cm

Programska knjizica - knjizni blok.indd 15Programska knjizica - knjizni blok.indd 15 19.3.2012 2:23:1019.3.2012 2:23:10

Page 16: Pasionska baština - programska knjižica

16 | Subota, 24. ožujka

II. nagradaTomislav Buntak: Uskrsnuće, 2009.

bareljef, 250 x 130 cm (4 kom)

III. nagradaZvonimir Villa: Križni put, 2008.

bakropis, 106 x 86 cm

prosudbena komisija: dr. Dino Milinović Darko Schneider Ksenija Baronica

~

Programska knjizica - knjizni blok.indd 16Programska knjizica - knjizni blok.indd 16 19.3.2012 2:23:1319.3.2012 2:23:13

Page 17: Pasionska baština - programska knjižica

Subota, 24. ožujka | 17

Crkva sv. Blaža | Prilaz Gjure Deželića 64 | u 20:00 sati

ČASTIMO TE KRIŽU SVETI korizmeni napjevi sisačkog Pokuplja i Posavine

izvode: HKUD "Radost" - Sela; župni zborovi Župe Svetoga Martina - Martinska Ves i Župe Blaženoga Alojzija Stepinca – Budaševo, KUD "Sunjanka" – Sunja, HKUD "Poculica" - Letovanić orgulje: Željka Birač, Domagoj Sremić, Vlado Vužić animacija i odabir: Ivica Ivanković organizatori: Zvonimir Sekelj, župnik Župe Svetoga Blaža ZKUU Grada Siska, Ivica Posavec mr. Antun Sente ml., katedralni župnik Župe Uzvišenja Svetoga Križa u Sisku

P r o g r a m :

Župni zbor Župe Blaženoga Alojzija Stepinca – BUDAŠEVO

voditeljica-orguljašica: Željka Birač

Svaka dušaSvete rukePodne

HKUD "Poculica" – LETOVANIĆ

voditelj: Božidar Škofač

O Marijo, Majko BožjaProsti moj božeStala majka pod raspelom

Župni zbor Župe Svetoga Martina – MARTINSKA VES

voditelj: Domagoj Sremić

Gospin plač i Muka Isusova

Programska knjizica - knjizni blok.indd 17Programska knjizica - knjizni blok.indd 17 19.3.2012 2:23:4119.3.2012 2:23:41

Page 18: Pasionska baština - programska knjižica

18 | Subota, 24. ožujka

KUD "Sunjanka" – SUNJA

voditeljica: Jelica Dugač

O Isuse, daj da pjevamJa se kajem Bože miliStala plačuć tužna mati

HKUD "Radost" – SELA

voditeljice: Ivančica Klobučar i Marica Pribilović orguljaš: Vlado Vužić

Put križaDođite u sveti dom mojŽena pod križem

Svi zajedno:

Tiha noć se evo spušta orguljaš: Domagoj Sremić

Program "Častimo te Križu Sveti" prvi put je održan 08. travnja 2011. u Katoličkoj katedrali i župnoj crkvi Uzvišenja Svetoga Križa u Sisku. Okupio je 5 aktivnih folklornih skupina i župnih zborova iz Sisačke biskupije, njihove članice i članove, orguljašice i orguljaše, voditelje i zborovođe iz Budaševa, Letovanića, Martinske Vesi, Sunje i Sela.

Njihov zajednički program starinskih pučkih ili suvremenih crkvenih korizmenih napjeva sisačkoga Pokuplja i Posavine osmislio je i vodio etnolog, radijski urednik i voditelj prof. Ivica Ivanković.

KUD Lipa Slavetić (s prošlogodišnjeg nastupa)

Programska knjizica - knjizni blok.indd 18Programska knjizica - knjizni blok.indd 18 19.3.2012 2:23:4219.3.2012 2:23:42

Page 19: Pasionska baština - programska knjižica

Subota, 24. ožujka | 19

Ivica Ivanković, prof. (Zagreb, 1968.) etnolog i folklorist; od rane mladosti bavi se istraživanjem na-rodne baštine te bilježenjem glazbenoga i plesnoga nasljeđa Hrvata, posebice kajkavaca. Kao pedagog, koreograf, voditelj ili stručni suradnik pomaže rad mnogih izvornih i reproduktivnih folklornih skupina u Hrvatskoj i u inozemstvu. Voditelj je izvorne folklorne skupine KUD-a "Kupljenovo" i ženske pjevačke skupi-ne KUD-a "Orač" iz Demerja. Stručni je rukovoditelj i idejni začetnik "Smotre muških pjevačkih skupina Hrvatske". Član je Hrvatskoga etnološkog društva, Matice Hrvatske te dugogodišnji suradnik Pasionske baštine.

Od godine 1990. do 1993. bio je aktivan plesač/pjevač Ansambla LADO, a danas s LADO-m uspješno autorski surađuje. Od travnja 1998. stalni je suradnik, a danas i urednik u Redakciji narodne glazbe Glazbe-noga programa Hrvatskoga radija.

KUD Orač, Demerje (s prošlogodišnjeg nastupa)

Programska knjizica - knjizni blok.indd 19Programska knjizica - knjizni blok.indd 19 19.3.2012 2:23:4319.3.2012 2:23:43

Page 20: Pasionska baština - programska knjižica

Nedjelja, 25. ožujka 2012.

Crkva sv. Katarine | Katarinin trg bb | u 20:00 sati

BAROKNE DUHOVNE SKLADBE(W. A. Mozart, G. F. Händel, J. Haydn)

izvode: Gudački orkestar Muzičke akademije u Zagrebu Komorni zbor Muzičke akademije u Zagrebu umjetničko vodstvo: Chaterine Mackintosh mentor gudačkog orkestra: Jože Haluza zborovođa: Jasenka Ostojić Radiković

OŽUJAK 2012.

P U S Č P S N

1 2 3 4

5 6 7 8 9 10 11

12 13 14 15 16 17 18

19 20 21 22 23 24 25

26 27 28 29 30 31

Programska knjizica - knjizni blok.indd 20Programska knjizica - knjizni blok.indd 20 19.3.2012 2:23:4419.3.2012 2:23:44

Page 21: Pasionska baština - programska knjižica

Nedjelja, 25. ožujka | 21

P r o g r a m :

G. F. Händel: Concerto Grosso op. 6, br. 4 W. A. Mozart: Missa Brevis u G−duru, KV 49 J. Haydn: Simfonija br. 49 La Passione

Georg Friedrich Händel (Halle na Saali, 23. ve-ljače 1685. - London, 14. travnja 1759.), njemačko-engleski barokni skladatelj najpoznatiji je po svojim oratorijima i operama. Na njega su utjecali talijanski barokni skladatelji, te najznačajniji engleski barokni skladatelj, Henry Purcell, pa je njegova glazba upravo zbog toga izvršila velik utjecaj na mnoge skladatelj među koje spadaju i Haydn, Mozart i Beethoven.

Nakon njegove smrti, Händelove talijanske opere pale su u zaborav, no jedan mali broj odlomaka iz tih opera ostao je popularan, kao arija "Ombra mai fu" iz Kserksa. Njegova reputacija tijekom XIX. i početka XX. stoljeća izgrađena je primarno na njegovim engleskim oratorijima koji su najčešće izvođeni od strane velikih zborova. Među te oratorije spadaju Ester (1718.), Ata-lia (1733.), Šaul (1739.), Izrael u Egiptu (1739.), Mesija (1742.), Samson (1743.), Juda Makbejac (1747.), Solo-mon (1748.) i Jefta (1752.).

Tijekom 1960-ih, kada se ponovo razvio interes za baroknu glazbu, došlo je do oživljavanja zanimanja za Händelove talijanske opere, a neke od njih su čak i izvedene. Od 50 što ih je napisao u razdoblju od 1705. do 1738., Agripina (1709.), Rinaldo (1711., 1731.), Orlando (1733.), Alcina (1735.), Ariodanta (1735.) i Kserkso (1738.) se ističu i danas se izvode diljem oper-nih kuća i koncertnih dvorana. No, po nekima su naj-bolje Julije Cezar (1724.) i Rodelinda (1725.), koje su zbog svoje orkestracije i vokalnih dijelova uvrštene u redovite operne repertoare.

Programska knjizica - knjizni blok.indd 21Programska knjizica - knjizni blok.indd 21 19.3.2012 2:23:4619.3.2012 2:23:46

Page 22: Pasionska baština - programska knjižica

22 | Nedjelja, 25. ožujka

Joseph Haydn (Rohrau, 31. ožujak 1732. - Beč, svibanj 1809.), austrijski kompozitor i diri-gent. Šire muzičko obrazovanje stekao je kao član dječačkog zbora Bečke katedrale. U kompoziciji je zapravo samouk.

Prvi je u velikoj trojki bečkih klasika, Mozar-tov prijatelj i učitelj mnogih muzičara svoga doba stekao je za života veliku popularnost i poštovanje koji su nakon smrti izblijedili, da bi ga 20. vijek ponovno otkrio kao vrelo nepresušne muzičke do-brote.

Haydn je dao neizmjerno bogat i raznovrstan opus, što svjedoči o lakoći stvaranja i o potrebi ta-dašnjeg muzičkog tržišta koje je stalno tražilo nova djela. Njegovih 108 simfonija, 24 klavirska koncer-ta, 5 koncerata za violončelo, mnoštvo komornih kompozicija za različite instrumente i ansamble, tridesetak opera, oratoriji, mise, kantate - sve to čini jedan od najbogatijih opusa u povijesti kom-poniranja uopće. Težište njegova stvaranja je na instrumentalnoj muzici, a posebno je razvio kla-virsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju. U operi daje veću važnost karakterizaciji likova. Najstariji je od trojice majstora bečke klasike.

Wolfgang Amadeus Mozart (27. siječnja 1756. – 5. prosinca 1791.) je, prema ocjeni mno-gih, jedan od najgenijalnijih skladatelja u povijesti glazbe. Mozart je bio čudo od djeteta, dječak koji je prije poznavao note nego slova i koji je već s tri godine počeo skladati jednostavne pjesmice, a s pet održavati koncerte.

Rođen u austrijskom gradu Salzburgu, Wolf-gang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu. Njegov otac Leopold bio je priznat i poznat glazbenik. Kao violinist i skladatelj na dvoru kneza nadbiskupa poučavao je i glazbu.

U glazbi, Mozart je inspiriran tehnikama po-kreta zvanog "Sturm und Drang" ("Oluja i prodor") koje otkriva nakon Haydna. Ova stilska zrelost omogućit će mu da sklada golemo mnoštvo novih

Programska knjizica - knjizni blok.indd 22Programska knjizica - knjizni blok.indd 22 19.3.2012 2:23:4819.3.2012 2:23:48

Page 23: Pasionska baština - programska knjižica

Nedjelja, 25. ožujka | 23

djela: kratke mise, koncerte za klavir, koncerte za fagot, sonate, kvintete...

Mozartova sakralna glazba uglavnom je vo-kalna, iako postoje i instrumentalni primjerci, kao Sonate da Chiesa za dvije violine, kontrabas i orgulje, skladane između 1767. i 1780. Mozar-tova sakralna glazba predstavlja bogat stilistički mozaik - elementi gregorijanskog korala susreću se sa čvrstim kontrapunktom, pa čak i opernim elementima. Sve karakteriziraju stilsko jedinstvo i dosljednost.

Umire u Beču 5. 12. 1794.

Britanska glazbenica Catherine Mackintosh

(rođ. 6. svibnja 1947. - London, Engleska) studirala je violinu na Kraljevskom glazbenom koledžu u Lon-donu, zajedno sa Aureom Pernelom i Sylviom Rose-nberg. Kao studentica, studirala je i komornu glazbu sa Kennethom Skeapingom i pjevala u "Schütz" zboru Rogera Norringtona. Bila je i nagrađena trogodišnjom stipendijom (1967 – 1969) za pohađanje Europskog seminara rane glazbe u Bruggeu, gdje je izvodila dje-la na baroknoj violini i violi, violi d’amore i violi. Bila je jedna od prvih iz svoje generacije koja se izričito specijalizirala za rane tehnike sviranja na gudačkim instrumentima.

Catherine Mackintosh je bila najaktivnija violi-nistica engleske rano-glazbene scene. Po završetku studija, pozvala ju je, za ranu glazbu pionirska grupa Musica Reservata. 1969. godine sudjelovala je u osni-vanju "The Consort of Musicke". Godine 1973. postaje umjetničko vodstvo prve violinske sekcije u orkestru na "The Academy of Ancient Music" i na toj poziciji ostaje sve do 1987. Godine 1984. Mackintosh osni-va "Purcell kvartet" i više se počinje koncentrirati na solističku i komornu glazbu. Iste godine, postaje prva zamjena umjetnička voditeljica Orchestra of the Age of Enlightenment.

Catherine Mackintosh je utjecajan profesor rane violine i zaslužna je za novu generaciju glazbenika

Programska knjizica - knjizni blok.indd 23Programska knjizica - knjizni blok.indd 23 19.3.2012 2:23:5019.3.2012 2:23:50

Page 24: Pasionska baština - programska knjižica

24 | Nedjelja, 25. ožujka

gudača na instrumentima ranog razdoblja. Poučavala je baroknu i klasičnu violinu i violu na Kraljevskom glazbenom koledžu u Londonu (1977-1999). Često je pozivana da vodi radionice i daje majstorske tečajeve. Od 1988. godine je izvanredni profesor barokne violi-ne i viole na Kraljevskoj škotskoj glazbenoj i dramskoj akademiji.

Diskografi ja joj je je također ogromna, a solistički se ističu snimke Bachovih violinskih koncerata s "The King’s Consortom". U Hrvatskoj kontinuirano surađu-je od 31. Varaždinskih baroknih večeri s Varaždinskim komornim orkestrom i kao dirigent i kao solist. Redo-viti je voditelj radionice sviranja barokne violine i vi-ole na varaždinskom seminaru barokne glazbe i plesa "Aestas Musica", a surađuje i sa Hrvatskim baroknim ansamblom u Zagrebu.

Gudački komorni orkestar Muzičke aka-

demije Sveučilišta u Zagrebu u okviru nastave djeluje od jeseni 2006. godine, a osnovan je na inicijativu prof. Jože Haluza. Svrha takvog ansam-bla je omogućiti studentima-gudaćima stjecanje prvih iskustava i vještina zajedničkog muziciranja u većem ansamblu, uz vježbu maksimalne komu-nikacije među dionicama, kao i punog kreativnog zalaganja, s obzirom da ansambl djeluje samostal-no, bez dirigenta.

Kroz ovakve se projekte studenti postupno uvode u profesionalni način rada koji ih očekuje kao buduće glazbenike.

Do sada je održano niz uspješnih koncerata u dvorani Akademije (F-5) sa različitim programi-ma, te nastupi u sklopu Glazbenog ciklusa Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj u Zagrebu, na Me-morijalu J. Š. Slavenski u Čakovcu, dva koncerta u dvorani HGZ-a i koncert u Peterskirche u Beču 13. studenog 2009. pod vodstvom čuvene barokne violinistice i pedagoga Catherine Mackintosh.

Programska knjizica - knjizni blok.indd 24Programska knjizica - knjizni blok.indd 24 19.3.2012 2:23:5119.3.2012 2:23:51

Page 25: Pasionska baština - programska knjižica

Nedjelja, 25. ožujka | 25

Zbor Muzičke akademije u Zagrebu, djelujući od samog osnutka Akademije (1921.), okuplja studen-te svih odsjeka i svih studijskih godina i predstavlja reprezentativni izvođački korpus ove institucije. Oku-šavajući se u stilski raznolikom i nimalo lakom re-pertoaru, s velikim je uspjehom surađivao s brojnim umjetnicima poput Slavka Zlatića, Nikše Bareze, Igo-ra Kuljerića, Zorana Juranića, Vladimira Kranjčevića, Uroša Lajovica, Milana Horvata, Igora Gjadrova, Pavla Dešpalja, Juliana Kovatcheva, Aluna Francisa, Georga Pehlivaniana i Aleksandra Kalajdžića.

Zbor se redovito predstavlja publici kompleksnim i interpretativno zahtjevnim djclima među kojima su Bachova Muka po Ivanu, Brahmsov Njemački requi-em, Mendclssohnov oratorij Ilija i Paulus, Honeggerov Mol, Mahlerova Druga i Osma simfonija, Stravinskije-va Svadba, te Brittenov Ratni requiem.

Od 2000. godine Zbor Muzičke akademije vodi dirigentica Jasenka Ostojić Radiković. Zbor nastavlja tradiciju izvedbi zahtjevnih vokalno-instrumentalnih djela, kao što su oratorij Carmina Burana C. Orffa, Mesija G. F. Handela, Istarske freske B. Papandopula, Prayers of Kierkegaard S. Barbera, poluscenska izved-ba oratorija Jeanne d’Arc A. Honeggera, Ivan Grozni S. Prokofjeva, IX. simfonija L. van Beethovena, Requiem W. A. Mozarta, Requiem G. Verdija i dr.

Vrijedno je istaći sudjelovanje Zbora Muzičke aka-demije u izvedbi Requiema u c-molu L. Cherubinija u Ravenni i Trstu (Italija) pod ravnanjem mo. Riccarda Mutija, te u VIII. simfoniji G. Mahlera pod ravnanjem mo. V. Gergieva u Ljubljani (Slovenija) i u zagrebačkoj Areni.

Veliku pozornost javnosti privukle su izvedbe ope-ra Čarobna frula W. A. Mozarta, Ljubavni napitak G. Donizettija, te projekt Carmen G. Bizeta kojim je Mu-zička akademija proslavila 90. obljetnicu djelovanja.

Jasenka Ostojić Radiković (vidi str. 71)

Programska knjizica - knjizni blok.indd 25Programska knjizica - knjizni blok.indd 25 19.3.2012 2:24:1019.3.2012 2:24:10

Page 26: Pasionska baština - programska knjižica

Ponedjeljak, 26. ožujka 2012.

Knjižnica Marija Jurić Zagorka | Krvavi most 2 | u 12:00 sati

Ratko Janjić – Jobo:

ZA KRIŽEMizložba

~Bazilika Srca Isusovog | Palmotićeva 33 | u 20:00 sati

SMILUJ SE NAMA, GOSPODINE, SMILUJ SE NAMAkorizmeno pučko pjevanje u Konavlima

OŽUJAK 2012.

P U S Č P S N

1 2 3 4

5 6 7 8 9 10 11

12 13 14 15 16 17 18

19 20 21 22 23 24 25

26 27 28 29 30 31

Programska knjizica - knjizni blok.indd 26Programska knjizica - knjizni blok.indd 26 19.3.2012 2:24:2919.3.2012 2:24:29

Page 27: Pasionska baština - programska knjižica

Ponedjeljak, 26. ožujka | 27

Knjižnica Marija Jurić Zagorka | Krvavi most 2 | u 12:00 sati

Ratko Janjić – Jobo:

ZA KRIŽEMizložba

Križevi i raskrižja postoje od pamtivijeka.Persigrafi je raskriženih formi i prije ostrašćenih vremena imala su i

prenosila razna značenja u raznim kulturama.Iz dugih povijesnih vremena, onaj hod od sudnice, kroz masu, su-

sretanje, zanesenost, trpljenje.... crux commissa se na Golgoti uzdiže ka nebu ... crux immissa ostao je sam pun značenja i tumačenja...

O križu kojeg svatko (nosi) ima...

Ratko Janjić-Jobo

~Bazilika Srca Isusovog | Palmotićeva 33 | u 20:00 sati

SMILUJ SE NAMA, GOSPODINE, SMILUJ SE NAMAkorizmeno pučko pjevanje u Konavlima

izvode: pučki crkveni pjevači iz župa Sv. Nikole biskupa iz Cavtata i Sv. Nikole biskupa iz Ćilipa odabir i animacija: Joško Ćaleta, don Josip Barišić, Rikard Kužnin

P r o g r a m :

Procesija na CvijetnicuŽidovska su djeca ČilipiHiman Kristu kralju (Slava, čast i hvala ti) ČilipiKad je ono gospodin ulazio u Sveti grad Čilipi"Muka" po Marku – fragmenti (godina B) Cavtat

Programska knjizica - knjizni blok.indd 27Programska knjizica - knjizni blok.indd 27 19.3.2012 2:24:3319.3.2012 2:24:33

Page 28: Pasionska baština - programska knjižica

28 | Ponedjeljak, 26. ožujka

Korizmeni napjevi i pobožnost Križnog putaStala plačuć tužna mati (I. postaja pobožnosti Križnog puta) ČilipiPoslušajte braćo mila ČilipiBože moj, izbavi me iz ruke grješnikove (Antifona) CavtatU tebe se Gospode uzdam, neću se smesti dovijeka (psalam 70) CavtatJa se kajem Bože mili ČilipiPočinje plač Jeremije proroka Cavtat

Veliki četvrtakBože moj, bože moj, zašto si me zapustio ČilipiUsta moja ČilipiBlagoslovljen gospod Bog Izraelov – Zakarijina pjesan CavtatMiserere (Majer) Cavtat

Veliki petak Molitva Jeremije proroka Cavtat"Muka" po Ivanu (fragmenti) Čilipi

Veliki petak – dizanje križa/ljubljenje križaKrižu sveti CavtatPuče moj – prijekori Velikog petka ČilipiSmiluj se meni Bože Čilipi

Veliki petak – procesijaSmiluj se nama Gospodine CavtatPuče moj – prijekori Velikog petka CavtatIsusovo tijelo sveto (Isuse, Isukrste, milosrđe) Čilipi

Svetilištu Vazmenome (izlazna pjesma sviju sudionika programa)

Tematskim koncertom korizmenog crkvenog pučkog pjevanja u Konavlima, Pasionska baština nastavlja s istraživanjem i predstavlja-njem bogate tradicije korizmenog crkvenog pučkog pjevanja u Hrvata. U proteklih dvadesetak godina svoga djelovanja, Pasionska baština nije imala priliku predstaviti korizmene tradicije crkvenog pučkog pjevanja na krajnjem jugu Hrvatske – Konavlima. I ovoga puta radi se o do sada ne predstavljenom repertoaru koji se izvodi isključivo u župnim crkvama a pozna ga samo lokalna, župska zajednica.

Svako područje, svaki "teren" ima svoje osobitosti; tako se i južno-hrvatska regija Konavle, bogata tradicijskim kulturnim sadržajima, može zaista pohvaliti svojim posebnim i prepoznatljivim arhaičkim crkvenim

Programska knjizica - knjizni blok.indd 28Programska knjizica - knjizni blok.indd 28 19.3.2012 2:24:3419.3.2012 2:24:34

Page 29: Pasionska baština - programska knjižica

Ponedjeljak, 26. ožujka | 29

pučkim pjevanjem. Za ovaj koncert odabrali smo dvije susjedne sredine, jednu urbanu i jednu ruralnu koje se vrlo razlikuju i po repertoaru a i po načinu izvođenja starijeg sloja crkvene pučke tradicije. Na jednoj strani tu je centar ruralnih Konavala – Čilipi a na drugoj strani Cavtat, urba-ni centar Konavala. Upravo ta raznolikost, scenski postavljena prema obredima u lokalnim župama, daje ovom koncertu posebnu draž. U Či-lipima su od izuzetne pomoći bili župnik don Josip Barišić i Luko Novak, istaknuti pjevač starije generacije, jedan od posljednjih znalaca "starog" repertoara, dok je u Cavtatu veliku pomoć pružio Rikard Kužnin, klapski pjevač (klapa Ragusavecchia) i voditelj, ujedno i jedan od najistaknutijih crkvenih pučkih pjevača u Cavtatu.

Koncept koncerta naslanja se na rezultate terenskog istraživanja koji su iznjedrili najzanimljivije dijelove repertoara koji se danas već rje-đe izvode. Posebno se to odnosi na pjevanje dijelova svečane Večernje i Jutrenje (antifone, psalmi, pjesni - funkcije) u Cavtatu, repertoaru koji se je zaslugom tadašnjeg župnika don Mate Bogišića sve do kraja 80-ih godina prošlog stoljeća redovito izvodio u cavtatskoj župi Sv. Nikole biskupa. U vezi s time, zanimljivija su kazivanja istaknutog pučkog pje-vača Brace Vragolova. Kada govori o pjevanju u Cavtatu, Braco govori o slavnoj tradiciji koja se je danas još samo u tragovima sačuvala. No, u njegovu sjećanju pjevana tradicija je vrlo živa. Braco pamti sve detalje i sve varijante, sve momente koji su obilježavali suradnju puka (pjevača) i svećenika a sve u dobrobit pjevanja pri slavljenju funkcija ili drugih obreda tijekom crkvene godine a posebno u Velikom tjednu. S ponosom pokazuje i Vlašićev bogoslužnik iz kojeg se i danas pjevaju funkcije. Da-našnja uloga pjevača predvodnika u Cavtatu je sačuvati i vratiti u funk-ciju pojedine dijelove obreda koji su bilo zanimljivi i posebni. Izvedbom, posebno u vrijeme Velikog tjedna, nadaju se da će i nove generacije prihvatiti i nastaviti njihovu baštinu:

"Nama se je dogodilo da je nakon pokojnog Mata Bogišića i nakon koncila Vatikanskog kad se sve pro-mijenilo, sve stalo. Ali to nije sada stvar crkve to je stvar naše baštine, to je u narodu, to ne treba biti crkveno rigorozan pa zabranit. Desilo se to da su u vrijeme koncila zatekli se i biskupi i svećenici. Ta ih je situacija s pjevanjem sve skupa zatekla! (…) Mislili smo srijedom uvečer u Velikom tjednu, danu koji je slobodan u kojemu danas nema nikakvog obreda, da napravimo mali koncert na kojem bi predstavili prije pjevane materijale. To smo htjeli odvojiti od redovita obreda da svećenici ne bi rekli to se više ne može ili nešto tako…" (Braco Vragolov)

Programska knjizica - knjizni blok.indd 29Programska knjizica - knjizni blok.indd 29 19.3.2012 2:24:3519.3.2012 2:24:35

Page 30: Pasionska baština - programska knjižica

30 | Ponedjeljak, 26. ožujka

Na ovom koncertu muškim pjevačima će se pridružiti i pjevačice mješovitog župnog zbora mada je u prošlosti bilo evidentno da su ista-knuti pjevači samo muškarci:

"U obredima (funkcijama) Velikog tjedna, sudje-lovali samo muškarci i to se biralo koji. Nije mog’o svak’! Bez obzira na njegove glasovne mogućnosti svaki je pjevač mor’o zaslužiti pjevati u crkvi!" (Rikard Kužnin)

Pojedine momente ipak neće biti moguće vjerno prikazati na zagre-bačkom koncertu jer atmosferu Velikog tjedna u cavtatskoj župnoj crkvi posebno diči Pokapanje čuvena – diorama Kristov grob koju je za svoje sumještane krajem 19. stoljeća izradio Vlaho Bukovac. Velika je to scena u nekoliko planova koja se dan danas uoči Uskrsa postavlja u svetištu crkve Sv. Nikole biskupa u Cavtatu.

U Konavlima su također vidljive značajne promjene kako repertoara tako i pristupa pjevanju; veliki mješoviti pjevački zbor koji djeluje pri župi njeguje standardno klasično četveroglasje što je vrlo različito od unisonih, oligotonskih netemperiranih nizova karakterističnih za stariji sloj tradicijske glazbe ovoga područja:

"Ako bi po pučku išlo onda bi to išlo "u glas", rijetko tko ulovi koji drugi glas, obično svi pjevaju isti glas." (don Josip Barišić)

Tradicija crkvenog pjevanja vjekovima se prenosila s generacije na generaciju. O tome svjedoči i kazivanje Luke Novaka o pjevanju Muke, najzahtjevnije i najsloženije pjevačke uloge:

"Mene je Muku pjevat učio, tu jedan pokoj-ni Pavo Krilanović prije četr’es’ godina. Bio sam negdje oko dva’js’ipet godina kad je to bilo. On je prije toga pjevao Muku. Ja sam rano počeo pje-vati u crkvenom zboru sa svojih sedam godina i mene je to zanimalo. Pavo je mene jedno tri-čet’ri godine učio i nakon toga mi je kazao: Ajde, Luka, ja mogu još pjevat’ ali ti probaj! I tako sam onda ja počeo pjevati i Cvijetnicu i sve funkcije Velikog petka i tako je to i do danas. Muka traje tri’estri do tri’esipet minuta i to treba izdržati. Ja imam tekst ali ja to improviziram na kojem ću slovu i slogu izvest naglasak. Ne smije se tu tek tako po-mest." (Luko Novak)

Programska knjizica - knjizni blok.indd 30Programska knjizica - knjizni blok.indd 30 19.3.2012 2:24:3619.3.2012 2:24:36

Page 31: Pasionska baština - programska knjižica

Ponedjeljak, 26. ožujka | 31

No, isto tako, Luko ističe da je istinska ljubav, želja i volja za nastav-ljanjem tradicije presudan faktor njezinog opstanka. To nije stanje koje se tek tako prenosi na svoje potomke:

"I ja bi bio zainteresiran da neko sada ‘oće umjesto mene Muku pjevati. Sinovima sam go-vorio, nijesu zainteresirani. Probat ću s unucima, vidjet’ ću kako će to ić’. Neko to mora ipak da je u pjevačkom zboru i da je stalno na misi. Nemore to sad ne’ko ko zna pjevat a nikad ga tamo néma, dođe jednom godišnje na misu. To nije u redu! To je dio života! Mene da je neko natjer’o da pjevam u crkvi ja nikad ne bi pjev’o. To treba voliti!" (Luko Novak)

Napuštanju starijih slojeva repertoara koji su se izvodili bez prat-nje, u dva kora, potpomogle su promjene u izvođenju obreda napuštene nakon II. Vatikanskog koncila. Velike pjevane mise i ofi ciji se nikako ili rijetko pjevaju, rijetko se pjevaju psalmi, antifone, poslanice (pištule), lecijuni, kako je to još običaj u pojedinim priobalnim ili otočnim dal-matinskim župama. Navedene činjenice potpomogle su da se "standar-dni" crkveni repertoar krajem 19 i tijekom 20 stoljeća udomaći na ovim područjima. Klapsko pjevanje u obije zajednice polako preuzima način glazbenog razmišljanja i ubrzo će stariji sloj pjevane tradicije, koji ćemo na ovom koncertu imati prilike čuti, jednostavno zastrti novijim, stan-dardnim, globalnim repertoarom i načinom izvedbe (dijatonika, homo-fono četveroglasje).

Zagrebački koncert koncipiran je kao prikaz nekoliko glazbeno-scenskih izvedbenih cjelina sastavljenih od glazbeno zanimljivih dijelova korizmenih i velikotjednih obreda i rituala. Prikaz procesije na Cvijetnicu prvi je dio programa. Drugi dio programa predstavlja zanimljive izvedbe korizmenih napjeva (funkcije) i pobožnosti Križnog puta. Slijede dijelovi iz obreda Velikog četvrtka, pobožnosti Velikog petka (Muka, dizanje kri-ža, ljubljenje križa, procesije). Završna pjesma Svetilištu vazmenome na-pjev je poznat diljem dubrovačke biskupije. Dosadašnja praksa pokazala je da aktivnosti oko koncerta Pasionske baštine potiču nova razmišlja-nja spram starim repertoarima u lokalnim sredinama pa se nadamo da će njihov zagrebački nastup pozitivno djelovati na interes i raznovrsnost pristupa u budućim izvedbenim projektima.

mr. sc. Joško Ćaleta

Programska knjizica - knjizni blok.indd 31Programska knjizica - knjizni blok.indd 31 19.3.2012 2:24:3619.3.2012 2:24:36

Page 32: Pasionska baština - programska knjižica

Utorak, 27. ožujka 2012.

Kršćanska sadašnjost (Chromosov toranj) | Ul. grada Vukovara 271 (velika dvorana) | u 17:00 sati

VIDIH VODUkazališno-scenski prikaz

izvodi: GRUPA 4'33'' voditelj: Dijana Grgurić

Vjera Reiser:

ISUSOV PUTizložba

Anton Šuljić: ZA KRIŽEM KRISTOVIMrecital

OŽUJAK 2012.

P U S Č P S N

1 2 3 4

5 6 7 8 9 10 11

12 13 14 15 16 17 18

19 20 21 22 23 24 25

26 27 28 29 30 31

Programska knjizica - knjizni blok.indd 32Programska knjizica - knjizni blok.indd 32 19.3.2012 2:24:3719.3.2012 2:24:37

Page 33: Pasionska baština - programska knjižica

Utorak, 27. ožujka | 33

Kršćanska sadašnjost (Chromosov toranj) | Ul. grada Vukovara 271 (velika dvorana) | u 17:00 sati

VIDIH VODUkazališno-scenski prikaz

izvodi: GRUPA 4'33'' voditelj: Dijana Grgurić

Glazbeno-scenski spektakl Vidih vodu inspiriran je hrvatskim gla-goljaškim napjevima koji datiraju iz 16. stoljeća. Jedinstven na hrvat-skoj zabavno-glazbenoj sceni, ovaj je glazbeni spektakl privukao veliki interes publike te je više puta bio uprizoren u Hrvatskoj i inozemstvu. Isječke spektakla moguće je vidjeti na Youtube adresi: www.youtube.

com/watch?v=VX5At8ynHt0.

Opatijska glazbena GRUPA 4'33'' je osnovana u listopadu 1996. na inicijativu grada Opatije. Čini ju sastav od 8 djevojaka od 23 do 28 godina starosti. Voditeljica je Diana Grgurić dr. sc. glazbe.

Osnovni repertoar Grupe 4'33'' čine zabavni standardi domaće i strane glazbe zabavnih i klasičnih žarova. Grupa djeluje već 15 godina i do sada je postigla izuzetne uspjehe nastupajući na brojnim domaćim i inozemnim pozornicama među kojima je World music expo 2004. u Essenu. Predstavljena je i na njemačkoj radio postaji WDR. Nastupala je u gradovima Austrije, Madžarske, Slovenije, Italije, Njemačke, Bosne i Hercegovine, i izdala je više nosača zvuka i spotova.

Grupa tradicionalno održava koncerte za građane Opatije i prema odjeku publike možemo reći da je dosegla značenje opatijskog brenda, pa je tako 2004. godine dobila nagradu grada Opatije za kulturu.

Programska knjizica - knjizni blok.indd 33Programska knjizica - knjizni blok.indd 33 19.3.2012 2:24:3819.3.2012 2:24:38

Page 34: Pasionska baština - programska knjižica

34 | Utorak, 27. ožujka

Vjera Reiser:

ISUSOV PUTizložba

Vjera Reiser potječe iz slikarske obitelji Reiser (Samobor) i Vido-vić-Reymann (Osijek). Rođena u Osijeku, studira ekonomiju i teologiju za laike u Zagrebu. Dulji boravci u Londonu i Firenzi usmjeruju njene sklonosti prema slikarstvu, a rad u Kršćanskoj sadašnjosti prema biblij-skim motivima. Studij slikarstva pohađa u Firenzi. Status profesionalnog slikara dobiva u Zagrebu 1985. godine. Slika tzv. neosakralnu minijaturu vezujući je uz izvorne glagoljske rukopisne tekstove Misala i Brevijara 15. stoljeća. Objavljene knjige Budi volja tvoja (Erasmus naklada 2003.) i Pjesma nad pjesmama u Humskom brevijaru (Kršćanska sadašnjost 2009.) u kojima oslikava glagoljske tekstove u latiničkoj transkripciji akademkinje Anice Nazor, prelaze granice Hrvatske i pronose bogatstvo naše nacionalne baštine. Tako se nalaze u Bruxellesu, Stuttgartu, Karl-sruheu, Gelsenkirchenu, Essenu, Trausdorfu, Gradišću, Pragu, Vatikanu i Sankt Peterburgu. Vjera Reiser ima preko 30 izložbi u zemlji i nekoliko u inozemstvu – Austrija, Mađarska, Švedska i Njemačka. U zadnje vrijeme okušala se i u većim formatima iako je prvotno ipak ljubiteljica malih formata vezanih za biblijsku riječ i knjigu. Iza sebe ima nekoliko malih mapa, veličine dlana, ručne izrade na temu Deset zapovijedi, Arka Noa, Psalmi, Oče naš za domovinu i naš mali planet kao i Zagreb ljubezni grad.

U knjizi Vjerovati radosti (Kršćanska sadašnjost 2006.) izražen je sklad između njene minijature i liturgijsko-poetskih meditacija svećeni-ka Antona Šuljića.

Tiskala je i niz razglednica za Staroslavenski institut vezano za pri-godne obljetnice i novogodišnje čestitke. Tako su nastale i male mape vezane uz 500. obljetnicu Senjske tiskare. To su Spovid općena (1496.-1996.), Oče naš (Misal 1494.-1994.), te II. Novljanski brevijar (1495.-1995.) napisan za crkvu sv. Marije na Ospu, Novi Vinodolski. Tu su birani tekstovi pisani glagoljicom pretočeni u šest minijatura iz istoimenog

Programska knjizica - knjizni blok.indd 34Programska knjizica - knjizni blok.indd 34 19.3.2012 2:24:4019.3.2012 2:24:40

Page 35: Pasionska baština - programska knjižica

Utorak, 27. ožujka | 35

brevijara na temu Svadba u Kani, Prorok Jona, Tebe Bože hvalimo, Ma-ranatha, Apokalipsa i Uskrsnuće mučenika. Niz razglednica radila je u razdoblju od 1991. do 1995. za humanitarnu udrugu Anđeli čuvari. Najnovija mapa Zov domovine (10 komada) posvećena Istri sadrži 12 minijatura i stihova autorice. Autorica živi i radi u Zagrebu.

Anton Šuljić rođen je 1955. godine u Novalji na otoku Pagu, u Pazinu pohađa klasičnu gimnaziju, studira teologiju u Rijeci i u Zagrebu, a potom njemački jezik i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru. U Rijeci uređuje radijsku emisiju "Katolički vidici", koju vodi pu-nih sedam godina. Od 1999. do 2006. ravnatelj je Informativne katoličke agencije-Zagreb, a od travnja 2002. i pročelnik Tiskovnoga ureda HBK.

Pisanjem se bavi od srednjoškolskih dana i objavljuje u đačkim i studentskim listovima (Spectrum), a kasnije u crkvenome tisku (Kana, Glas koncila, Kvarnerski vez, Zvona) kao i u društvenome tisku (Večernji list, Jutarnji list, Globus, Vjesnik, Novi list, Iće i piće). Od 1999. do danas objavljuje meditativne tekstove na Prvome programu Hrvatskoga radija i na Radio Sljemenu. Objavio je nekoliko zapaženih zbirki poezije, a oso-bito mu je draga tema Križnog puta.

Objavio je "Križni put s Alojzijem Stepincem" (Postulatura bl. Aloj-zija Stepinca, 2005.) i zbirku od osam križnih putova "Za križem Kristo-vim" (KS, 2010.). Bavi se i glazbom, osobito pažnju posvećujući šansoni.

O Šuljićevoj poeziji napisano je puno lijepih i pohvalnih kritika. Ov-dje navodimo sam dvije rečenice.

O njegovoj prvoj zbirci poezije "Triptihon duše" književni kritičar Boždar Petrač, među ostalim, je napisao:

"ustroj ovoga pjesničkog prvijenca, zaokruženost i konzistentnost njegova pjesničkog svijeta, pa i sama struktura pjesme, upućuju na zaključak da iza toga rukopisa stoji posve određeno pjesničko iskustvo, otkriva se jaka, samosvjesna i autentična pjesnička ličnost kroz koju razgovjetno i zauzeto progovara pozicija lirskog subjekta "(…)

Milan Špehar i sam pjesnik piše:"Šuljićeve su pjesme metafore tako gusto zbijene, da moramo za-

stati nad svakim stihom, jer je svaki stih jedna tema u spretnoj pove-zanosti s drugim temama s kojima se uvijek postiže simpatična-nedo-rečena cjelina. U tome i jest vrijednost ovih pjesama koje nisu zaslužile da ostanu nezamijećene tu gdje su nikle."

~

Programska knjizica - knjizni blok.indd 35Programska knjizica - knjizni blok.indd 35 19.3.2012 2:24:4219.3.2012 2:24:42

Page 36: Pasionska baština - programska knjižica

Crkva sv. Katarine | Katarinin trg bb | u 20:00 sati

Dušan Prašelj: PASIJA - Muka, smrt i uskrsnuće Isusa Krista po Mateju (Vladimir Nazor i Dušan Prašelj)

Stavci: Posljednja večera Na Maslinskoj gori Suđenje Križni put Smrt i uskrsnuće izvode: Bojan Šober,bas - Isus Vlado Pernić,komentator - Evangelista Tenor iz zbora - Pilat Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" Nina Kovačić, orgulje

dirgent: prof. Dušan Prašelj

II. dio

Dušan Prašelj:

STAROSLAVENSKA MISA(Gospodi, Slava, Svet, Blagosloven, Aganče)

izvode: Katedralni mješoviti zbor, Zagreb (dirigent Vladimir Babuš) Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov" Livio Šćulac, tenor Nina Kovačić, orgulje dirgent: prof. Dušan Prašelj

Programska knjizica - knjizni blok.indd 36Programska knjizica - knjizni blok.indd 36 19.3.2012 2:24:4219.3.2012 2:24:42

Page 37: Pasionska baština - programska knjižica

Utorak, 27. ožujka | 37

Iako su prave "Pasije", mislim na one velike, Bachove i dr., dugačka djela (jer muka i smrt Isusa Krista i u našem narodu traje po nekoliko sati i dana) odlučio sam se za jedan "zgusnuti" oblik "muke Isusove" . Skladao sam neku vrstu "mini Pasije" u trajanju od 35-40 minuta.

Za glavne dramske momente uzeo sam tekstove iz Biblije i to iz Evanđelja po Mateju, za Križni put upotrijebio sam opće poznatu na-rodnu pjesmu "Zdravo tilo Isusovo", a za Uskrsnuće prepisao sam "Ale-luju" iz Vjerovanja moje "Staroslavenske mise". Za "Križni put" i "Muku Isusovu" upotrebio sam stihove Vladimira Nazora koje mi je poslao moj dragi prijatelj i kum dr. Vladimir Babuš i to ne za svih 14 postaja nego samo za 4 (II, III, VII i XIV) koje sam namijenio recitatoru.

Isto tako bit će govoreni i dijelovi Biblije iz Evanđelja po Mateju (komentator-evangelist).

Od lica iz Biblije skladao sam jedino riječi Isusove (Posljednja veče-ra i Noć na Maslinskoj gori) i Pilata na Suđenju.

Tako su nastali slijedeći stavci: Posljednja večera – muški zbor (apostoli) i bas Isus,Na Maslinskoj gori – Isus, apostoli i puk (za ovaj stavak izabrao

sam onu narodnu "Skura je nojčica"…),Na suđenju – sudjeluje Pilat, židovski svećenici i puk (solo tenor i

zbor).prof. Dušan Prašelj

Dušan Prašelj, rođen 1931. na Sušaku. Glazbom se bavi od rane mladosti te je već sa 17 godina nagrađivan za uspješno vođenje zborova. Glazbu je studirao u Zagrebu i Beču (dirigi-ranje diplomira kod H. Swarovskog na Glazbenoj akademiji u Beču). U Zagrebu je s velikim uspjehom vodio akademski pje-vački zbor "Ivan Goran Kovačić".

Osnovao je i više od dva desetljeća vodio jedan od najuspješnijih hrvatskih zborova "Jeku Primorja" s kojom je imao više zapaženih nastupa u domovini i europskim zemljama.

U Beču je vodio"Bečke madrigaliste". U Rijeci je deset godina bio dirigent i direktor opere HNK "Ivana pl. Zajca". Skladatelj je stotinjak zborskih skladbi od kojih je dio objavljen u zbirci "Baklje na Učki" i većoj zbirci "Od Učke do Trsata". Među novijim skladbama ističu se šest glazbenih kantata i misa: "Trsatski spomen", "Staroslavenska misa", "Bašćanska ploča", "Naš domaći glas", "Misa ritmica latina" i "Pasija". Utemeljitelj je i dirigent riječkog oratorijskog zbora "Ivan Matetić Ronjgov". Dobitnik je značajnih nagrada: 1973. i 1991. Nagrada grada Rijeke, 1996. Odličje reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića, 1998. Nagrada grada Rijeke za životno djelo, 2006. Nagrada Čakavskog sabora "Ivan Matetić Ronjgov" i 2009. Nagrada Primorsko-goranske županije za životno djelo.

Programska knjizica - knjizni blok.indd 37Programska knjizica - knjizni blok.indd 37 19.3.2012 2:24:4419.3.2012 2:24:44

Page 38: Pasionska baština - programska knjižica

38 | Utorak, 27. ožujka

Bojan Šober rođen je u Rijeci gdje je diplomi-rao engleski jezik na Pedagoškoj akademiji. Pjevanje je studirao u Italiji a dvogodišnju je specijalizaciju završio u "Teatru alla Scalla". Magistrirao je na Vi-sokoj školi za glazbenu umjetnost "Ino Mirković". Samostalno nastupa u zemlji i inozemstvu. Naročito treba istaknuti nastupe kojim su dirigirali Lovro von Matačić, Eduard Muller, Riccardo Chailly, Wladimir Delman, Kazushi Onoa, Nikša Bareza, Leonid Nikolayev itd. Dobitnik je Nagrade hrvatskog glumišta za najbolju glavnu mušku ulogu, Nagrade "Milka Trnina", Nagrade Grada Rijeke i priznanja Reda Danice hrvatske s likom "Marka Marulića". Osim navedenih nagrada za promociju talijan-ske glazbene kulture u inozemstvu dobio je i viteški naslov "Cavaliere".

Pijanistica Nina Kovačić rođena je u Rijeci gdje je završila Srednju muzičku školu "I. M. Ronjgov" u klasi prof. Vere Frelić. Studij klavira nastavila je na Akademiji za glasbo u Ljubljani u klasi prof. Hilde Horak. Dobitnica je prestižne Prešernove na-grade. Nakon završenog poslijediplomskog studija posvećuje se pedagoškom radu. Nastupe održava u zemlji i inozemstvu ističući se svojim solističkim nastupima. Članica je nekolicine riječkih komornih sastava. Danas radi kao profesorica klavira,

a na Područnom odsjeku Muzičke akademije Zagreb vanjski je suradnik-korepetitor. Dobitnica je nagrade Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga, nagrade "Ivan Filipović" i Grada Rijeke za 2002. godinu.

Riječki oratorijski zbor "Ivan Ma-

tetić Ronjgov" djeluje u gradu Rijeci već punih dvadeset godina (osnovan je 1990.godine). Ovaj renomirani zborski ansambl jedan je od značajnijih glazbe-nih čimbenika grada Rijeke, Primorsko-goranske županije i šire.

Sa svojih desetak koncerata godiš-nje prezentirao je u prošlom razdoblju tradicionalnu zborsku kulturu veoma uspješno koncertirajući u značajnim prostorima grada Rijeke kao što su Guvernerova palača, Crkva i Svetište Majke Božje trsatske, Katedrala sv. Vida, Crkva sv. Mateja itd. Ovaj renomirani ansambl od pedesetak članova vođen jednim od značajnih dirigenata u Hrvatskoj – Dušanom Prašeljem, prezentirao je svojim koncertiranjem hrvatsku, a napose primorsko-istarsku glazbenu kulturu na širem području Lijepe Naše (Zagreb,Varaždin, Gorski kotar itd.) ali i u Europi (Italiji, Francuskoj, Austriji, Njemačkoj, Češkoj, Mađarskoj itd.).

Programska knjizica - knjizni blok.indd 38Programska knjizica - knjizni blok.indd 38 19.3.2012 2:24:4719.3.2012 2:24:47

Page 39: Pasionska baština - programska knjižica

Utorak, 27. ožujka | 39

Katedralni mješoviti zbor povodom 25. obljetnice u zagrebačkoj Katedrali

Gradu Rijeci dao je poseban doprinos nastupajući na Zajče-vim danima (izvodeći ponovo oživljene skladbe Ivana pl. Zajca kao i drugih hrvatskih autora), zatim na Matetićevim danima kao i na festivalima zborova u Bavarskoj i Češkoj (izvodeći na koncertima i turnejama hrvatsku glazbenu baštinu). Posebno je zna-čajan bio nastup ovog zbora u Rimu u Papinoj bazilici i hrvatskoj crkvi sv. Jeronima koncem prošlog odnosno početkom ovog milenija. Svoje uspjehe zbor je obilježio i suradnjom s ansamblima našeg grada - Ri-ječkim komornim orkestrom i članovima opere HNK Ivana pl. Zajca, ali i s drugim zborovima iz Lijepe Naše – Katedralnim mješovitim zborom, Akademskim zborom Ivan Goran Kovačić i Zborom Emil Cossetto iz Zagreba. Za svoje djelovanje na području glazbene kulture (godinama izvodeći domaću svjetovnu i duhovnu glazbenu literaturu) Zbor i njegov dirigent dobili su mnoga domaća i strana, priznanja i nagrade.

Katedralni mješoviti Zbor (Zagreb), osnovan je u jesen 1985. go-dine za liturgijske potrebe zagrebačke Katedrale, ali i sa svrhom promi-canja sakralne glazbe općenito. Dosljedno tome, Zbor osim u Katedrali, sudjeluje i izvan nje na brojnim koncertima, natjecanjima i festivalima u domovini i inozemstvu. Od 1995. kad je dobio prvu brončanu medalju na Međunarodnom natjecanju zborova u Rimu, Zbor je slično priznanje dobio i u Jeruzalemu, Litomyšlu (Češka republika), Zwickau (Njemačka), Cantonigros (Španjolska), Tampere (Finska) i Preveza (Grčka). Srebrnu plaketu osvojio je u Zagrebu (2000. i 2006.), a srebrnu medalju na me-đunarodnom natjecanju zborova "Orlando di Lasso" u Camerinu (2000. Italija). Godine 2003. Zbor je sudjelovao u izvedbi Brucknerove Mise u D-molu i Kodalyjevog "Te Deuma" za soliste i zbor u Bernsheimu (Nje-mačka). Godine 2005. sudjeluje na proslavi Fara kao grada kulture te godine u Portugalu, te s više europskih i domaćih zborova izvodi dijelo-ve Vivaldijeve "Glorije", Mozartovog "Requiema" i Handelovog "Mesije". Godine 2008. sudjeluje u izvedbi Schubertove mise u Es-duru za solo zbor i orkestar u Barceloni. Zbor je 2010. godine proslavio 25. obljetnicu rada i za tu priliku izdana je monografi ja Zbora pod nazivom "Četvrt stoljeća u službi katedrale i domovine".

Vladimir Babuš je docent na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Glazbom se bavi amaterski. Gotovo 30 godina bio je voditelj vokalnog ansambla "Goranovci" Studentskog kulturno-umjetničkog društva "Ivan Goran Kovačić". Od 1985. dirigent je Katedralnog mješovitog Zbora u Zagrebu.

Programska knjizica - knjizni blok.indd 39Programska knjizica - knjizni blok.indd 39 19.3.2012 2:24:4819.3.2012 2:24:48

Page 40: Pasionska baština - programska knjižica

Srijeda, 28. ožujka 2012.

Knjižnice grada Zagreba, aula Gradske knjižnice | Starčevićev trg 6 | u 12:00 sati

HRANA NEBESKAizložba hrvatskih molitvenika

autor: Željko Vegh postav: Željka German

~Crkva sv. Franje Asiškog | Kaptol 9 | u 20:00 sati

Zoran Novačić: VIA CRUCIS oratorij, praizvedba (tekst iz knjige p. Bonaventure Dude: Isusov križni put i sedam riječi na križu) 14 postaja Križnog puta

USKRS STVORENJA (4 stavka na biblijske tekstove):

Veliki prasak 1. (Iv. I, 1-5)Zvijezde2. (Postanak I, 14-15)Mjesec3. (Postanak I, 16)Čovjek4. (Postanak, I, 27)

OŽUJAK 2012.

P U S Č P S N

1 2 3 4

5 6 7 8 9 10 11

12 13 14 15 16 17 18

19 20 21 22 23 24 25

26 27 28 29 30 31

Programska knjizica - knjizni blok.indd 40Programska knjizica - knjizni blok.indd 40 19.3.2012 2:24:5019.3.2012 2:24:50

Page 41: Pasionska baština - programska knjižica

Srijeda, 28. ožujka | 41

Knjižnice grada Zagreba, aula Gradske knjižnice | Starčevićev trg 6 | u 12:00 sati

HRANA NEBESKAizložba hrvatskih molitvenika

autor: Željko Vegh postav: Željka German

U Zbirci rijetkih knjiga i rukopisa (knjige tiskane do sredine 19. sto-ljeća) te u Zaštićenom fondu (rijetke knjige tiskane u drugoj polovici XIX. stoljeća i u XX. stoljeću) Gradska knjižnica posjeduje niz izdanja starih molitvenika. To nije neobično jer za razliku od današnjeg vreme-na, kada se svake godine objavljuje nekoliko desetaka izdanja različitih kuharica, nekada su se u velikom broju izdanja objavljivale "nebeske kuharice", "kuharice" koje su bile zbirke molitava namijenjene kršćan-skom putniku na putu kroz život, putu kojemu je cilj bio nebo. Zato stari molitvenici, i kajkavski i štokavski, često imaju naslov Put u nebo, Kruh nebeski ili pak Hrana nebeska; tako je u 18. stoljeću misionar isusovac Juraj Mulih, autor mnogih molitvenika, svojoj hrani nebeskoj objavljenoj 1748. dao naslov: Nebeszka hrana vu szveteh jesztvinah: kruhu i vinu tojeto: pobosneh molitvah, litaniah i popevkah: mleku i medu tojeto: katolichanszkom navuku hasznovitom razgovoru tojeto: na szvetloszt sivlenya i tak na zadoblenye zvelichenya lyublenom nagovarjanyu po-sztavlena vszem kershanszkem putnikom vu nebeszku domovinu pu-tujuchem szerdcheno preporuchena. U naslovu molitvenika određen je sadržaj molitvenika (molitve, litanije, pjesme, katekizam), svrha molitve-nika (nagovor na sveti život) i "korisnik" molitvenika (kršćanski putnik u nebesku domovinu). Stoga su vlasnici molitvenika ljubomorno čuvali svoje molitvenike – molitvenici su bili izuzetno važno priručno i svakod-nevno sredstvo na putu kroz život jer nije bilo dovoljno moliti se samo u crkvi, za Svete Mise, ili samo za hodočašća u neko poznato svetište, nego u svakom trenutku života, s nakanom da kršćanski putnik ustraje u nastojanju da svoj život približi uzorima svetoga života. Kako je moli-tvenik dakle bio "putovnica" za nebo, kršćani su bili pokapani sa svojim osobnim molitvenicima. Stoga se sačuvalo malo molitvenika, pa i danas se znaju pronaći molitvenici za koje se mislilo da nije sačuvan ni jedan primjerak, primjerice Zlati oltar Ignjaca Kristijanovića iz 1859.

Osim molitvenika kojima je sadržaj ponajviše odredio autor, kao što je to slučaj kod molitvenikâ Jurja Muliha, na izložbi molitvenikâ iz fon-dova Gradske knjižnice izložene su i druge vrste molitvenika: biskupski molitvenici (Molitve koje duhovni paztiri z-pobosnim lyudztvom zkerbi nyihovi duhovno i zaufanem obchinzko moliti imaju za haszen biskupie

Programska knjizica - knjizni blok.indd 41Programska knjizica - knjizni blok.indd 41 19.3.2012 2:24:5119.3.2012 2:24:51

Page 42: Pasionska baština - programska knjižica

42 | Srijeda, 28. ožujka

zagrebechke – više izdanja s početka 19. stoljeća), molitvenici bratovšti-na, molitvenici koji sadrže molitve pojedinim svecima (osobito svetom Antunu Padovanskom), molitvenici koje su napisali sveci, primjerice mo-litvenik na hrvatskom jeziku dviju njemačkih svetica – svete Gertrude i svete Matilde – i molitvenici svetog Franje Saleškog, molitvenici Križno-ga puta, molitvenici namijenjeni djeci i katoličkoj mladeži, molitvenici za Hrvate u Americi.

Molitvenici izloženi u Gradskoj knjižnici pokazuju sve bogatstvo hr-vatske molitveničke knjige, svu raznovrsnost molitvenkâ. Izložba neka-dašnjih hrvatskih "nebeskih kuharica" ujedno je zrcalo današnjega vre-mena, u kojemu je mnogo više zanimanja za kuharice zemaljske hrane, a mnogo manje za kuharice nebeskih jestvina, nebeskog meda i nebeskog mlijeka, nebeskog kruha i nebeskog vina.

Željko Vegh

~Crkva sv. Franje Asiškog | Kaptol 9 | u 20:00 sati

Zoran Novačić: VIA CRUCIS oratorij, praizvedba (tekst iz knjige p. Bonaventure Dude: Isusov križni put i sedam riječi na križu) 14 postaja Križnog puta

USKRS STVORENJA (4 stavka na biblijske tekstove):

Veliki prasak 5. (Iv. I, 1-5)Zvijezde6. (Postanak I, 14-15)Mjesec7. (Postanak I, 16)Čovjek8. (Postanak, I, 27)

izvode: prošireni sastav Varaždinskog komornog orkestra solisti: Marija Kuhar-Šoša, sopran Ivana Novačić, alt Matija Meić, bariton dirigent: Zoran Novačić

Programska knjizica - knjizni blok.indd 42Programska knjizica - knjizni blok.indd 42 19.3.2012 2:24:5319.3.2012 2:24:53

Page 43: Pasionska baština - programska knjižica

Srijeda, 28. ožujka | 43

P r o g r a m :

I dioVIA CRUCIS, oratorij za tri glasa i gudačeIsusov križni put

I. Pilat Isusa osuđuje na smrt"Ne idi na sud sa slugom svojim, Gospodine,jer nitko živ nije pravedan pred tobom" (Ps 143,2)

sopran i alt

II. Isus prima na se križ"Hoće li tko za mnom, neka se odreče samoga sebe,neka danomice uzima križ svoj i neka me slijedi! Jer tko hoće spasiti svoj život, izgubit će ga,A tko izgubi život svoj radi mene, spasit će ga." (Lk 9,23)

bariton

III. Isus pada prvi put pod križem tercet

IV. Isusov susret s majkom Marijom "U srcu majke Marije sveđ gori ljubav žarom svim,Za sebe ono ne mari, za srcem čezne Sinovim. Vez ljubavi vjekovite udružuje ta srca dva;U ljubavi se natječu, iz oba isti oganj sja" (crkveni himan)

alt

V. Šimun Cirenac pomaže Isusu nositi križ

"Čekao sam da se tko sažali nada mnom, ali ga ne bi,i da me tko utješi, ali ga ne nađoh. Ruganje mi slomilo srce, i klonuh" (Ps 69,21)

bariton

VI. Veronika pruža Isusu rubac"Moje mi srce govori: "Traži lice njegovo!Da, lice tvoje, Gospodine, ja tražim: ne skrivaj lica svoga od mene." (Ps 27,8-9)

sopran

VII. Isus pada drugi put pod križem tercet

VIII Isusov susret s jeruzalemskim ženama"Kćeri jeruzalemske, ne oplakujte mene,nego oplakujte sebe i djecu svoju." (Lk 23,28)

tercet

Programska knjizica - knjizni blok.indd 43Programska knjizica - knjizni blok.indd 43 19.3.2012 2:24:5419.3.2012 2:24:54

Page 44: Pasionska baština - programska knjižica

44 | Srijeda, 28. ožujka

IX Isus pada treći put pod križemsopran i alt

X Isusa svlače"Bježite od bludnosti!... Ili zar ne znate?Tijelo vaše hram je Duha Svetoga... Proslavite Boga u tijelu svojemu!" (1 Kor 6,18-20)

sopran

XI Isusa pribijaju na križ"Tko će nas rastaviti od ljubavi Kristove?Nevolje? Tjeskobe? Progonstvo?... Mač? Ni smrt ni život... niti ikoji drugi stvor neće nas rastaviti od ljubavi Božje u Kristu Isusu." (Rim 8,35-39)

sopran i alt

XII Isus umire na križu"Oče, oprosti im jer ne znaju što čine!" "Ja sam crv, a ne čovjek,ruglo ljudi i naroda prezir.Grlo je moje kao crijep suho i moj se jezik za nepce lijepi. Probodoše mi ruke i noge,sve kosti moje prebrojiti mogu.Haljine moje dijele među sobom,i kocku bacaju za odjeću moju." (Ps 22, 7.16.17b-19)

bariton

XIII Isusa skidaju s križa "Svi vi što putem prolazite, pogledajte i vidite ima li boli kakva je bol moja" (Tužaljke 1,12)

alt

XIV Isusa polažu u grob "Ako li Duh Onoga - Boga, Oca - koji uskrisi Isusa od mrtvih prebiva u vama,Onaj koji uskrisi Krista od mrtvih oživit će i smrtna tijela vašapo Duhu svome koji prebiva u vama." (Rim, 8,11)

alt

Amen tercet

Programska knjizica - knjizni blok.indd 44Programska knjizica - knjizni blok.indd 44 19.3.2012 2:24:5519.3.2012 2:24:55

Page 45: Pasionska baština - programska knjižica

Srijeda, 28. ožujka | 45

II dioUSKRS STVORENJA

I. stavak "Veliki prasak"

"U početku bijaše Riječ,i Riječ bijaše kod Boga -i Riječ bijaše Bog.Ona u početku bijaše kod Boga.Sve je po njoj postaloi ništa što je postalonije bez nje postalo.U njoj bijaše Životi Život bijaše svjetlo ljudima.I Svjetlo svijetli u tami,i tama ga ne obuze." (Iv 1,1-5)

II. stavak "Zvijezde"

"I reče Bog: "Neka budu svjetlilana svodu nebeskom da luče danod noći, da budu znaci blagdanima,danima i godinama, i neka svijetlena svodu nebeskom i rasvjetljuju zemlju!"(Post 1,14-15)

III. stavak "Mjesec"

"I načini Bog dva velika svjetlila-veće da vlada danom,manje da vlada noću."(Post 1,16)

IV. stavak "Čovjek"

"Na svoju sliku stvori Bog čovjeka,na sliku Božju on ga stvori,muško i žensko stvori ih."(Post 1,27)

Programska knjizica - knjizni blok.indd 45Programska knjizica - knjizni blok.indd 45 19.3.2012 2:24:5519.3.2012 2:24:55

Page 46: Pasionska baština - programska knjižica

46 | Srijeda, 28. ožujka

"VIA CRUCIS" je skladan na biblijske tekstove iz knjige fra Bonaven-tura Dude "Isusov križni put i sedam riječi na križu".

Tragajući za prikladnim tekstom za ovo djelo, došao sam do naših franjevaca koji su me zatim uputili patru Dudi. Zahvaljujući njemu na-šao sam upravo ono što sam i tražio ; iskreni i intimni doživljaj Isusove patnje izražen kroz pomno odabrane i melodične retke iz Starog i No-vog Zavjeta.

Skladba "USKRS STVORENJA", nastala je 2009. godine. Pisana je za veliki simfonijski orkestar. Sastoji se od četiri stavka:

1. Veliki prasak2. Zvijezde3. Mjesec4. Čovjek

"U početku bijaše Riječ..." – tu prvu Božju riječ izgovoriti će duboki i tajanstveni šapat violončela i kontrabasa, te nas uvesti u početak stvaranja svijeta. Kroz tihi pianissimo violina - svjetlucanje tek rođenih zvijezda - preko bestežinskog plesa na Mjesecu, glazba će nas voditi do stvaranja čovjeka, najplemenitijeg stvorenja "kojeg stvori Bog na svoju sliku".

Zoran Novačić

Zoran Novačić (Krapina, 1964.), dirigent i skladatelj, diplomirao je dirigiranje na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu u klasi Pavla Dešpalja kod kojeg pohađa i jednogodišnju specijalizaciju. Kao stipendist Fonda Lovro i Lilly Matačić usavršava se u Münchenu i Beču kod Beri-slava Klobučara. Djelovao je kao korepetitor i pomoćni dirigent u Operi HNK u Zagrebu te kao asistent i zborovođa Zbora HRT. Kao dirigent surađivao je s domaćim i inozemnim orkestrima, a redovito nastupa kao pratitelj vokalnih solista na glasoviru i orguljama u Hrvatskoj i inozem-stvu. Dobitnik je Diplome Milka Trnina. Docent je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Član je Hrvatskog društva samostalnih umjetnika, Hrvatskog društva skladatelja i Hrvatskog društva glazbenih umjetnika.

Skladateljski opus bilježi mu niz skladbi. Od komornih skladbi napi-sao je, između ostalog, Divertimento za gudački kvartet (1999.), Zrinj-ski-varijacije za fl autu, obou i glasovir (2004.), Rosni cvetek za puhački kvintet (2004.) te Svetomartinjski trio za glasovir, violinu i violončelo (2004.). Od vokalno instrumentalnih skladbi ističu se Kajkavska misa za sole, zbor i orkestar (2001.) i glazbeno-scensko prikazanje Kajkavski rekvijem za sole, zbor i orkestar (2002.). Potpisuje veći broj ciklusa sa-kralnih pjesama te solo pjesama na stihove I. Oreba: Jutro u Vela Luci (2003.), na stihove Dobriše Cesarića: Voćka poslije kiše (2004.), Tišina, (2005.) i Vjetru (2005.) te na stihove A. B. Šimića "Svjetlost zvijezda"

Programska knjizica - knjizni blok.indd 46Programska knjizica - knjizni blok.indd 46 19.3.2012 2:24:5619.3.2012 2:24:56

Page 47: Pasionska baština - programska knjižica

Srijeda, 28. ožujka | 47

(2011.). Prvi stavak Veliki prasak, Uskrsa stvorenja (2009.) za veliki sim-fonijski orkestar preradio je za dva glasovira, a Koncert za violinu i or-kestar "Voda" (2010.) bit će tonski zabilježen u izvedbi Simfonijskog orkestra HRT. Za Pasionsku baštinu 2012. napisao je Via crucis. Njegova komična opera Tajna krapinskega kluča (2000.), nakon praizvedbe, do-živjela je niz uspješnih izvedbi u Zagrebačkom kazalištu "Komedija".

Sopranistica Marija Kuhar Šoša (Žminj,1982.) di-plomirala je (2006.) na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u razredu Lidije Horvat-Dunjko.

Godine 2005. osvojila je tri posebne nagrade na Međunarodnom pjevačkom natjecanju u Passau. Iste godine osvojila je prvu nagradu na Prvom natjecanju mladih pjevača Društva pokrovitelja HNK-a u Zagrebu i Udruge Vero Vision. Dobitnica je Rektorove nagrade. 2006. godine je na Međunarodnome natjecanju Fer-do Livadić u Samoboru osvojila Nagradu za najbolju izvedbu djela hrvatskog skladatelja.

Za ulogu Constanze u Poulencovim Razgovori-ma karmelićanki 2007. je dobila Nagradu hrvatskog glumišta za koju je bila nominirana i 2009. za ulogu Nanette u Verdijevu Falstaffu. 2009. godine osvojila je Nagradu Zagrebačke fi lharmonije za najboljeg mla-dog glazbenika godine.

U zagrebačkom HNK-u ostvarila je niz zapaženih uloga kao i u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića, a nastupala je na Dubrovačkim ljetnim igrama, Split-skom ljetu, Večerima u Sv. Donatu u Zadru, Osorskim glazbenim večerima, Varaždinskim baroknim večeri-ma, Festivalu Orgulje Heferer i Sceni Amadeo.

Značajni uspjeh ostvarila je na otvorenju festivala Julian Rachlin i prijatelji uz maestra Zubina Mehtu. U suradnji s Europskim kulturnim forumom je 2006. godine održala koncert na dodjeli nagrade Europskog Kulturnog Foruma za posebna dostignuća koja je do-dijeljena Hansu Dietrichu Genscheru.Članica je društva Hrvatskih glazbenih umjetnika

i Hrvatske zajednice slobodnih umjetnika. Od 2006. do 2009. godine bila je stipendistica CEE Musiktheater i Deutsche bank a usavršava se kod KS Olivere Milja-ković.

Programska knjizica - knjizni blok.indd 47Programska knjizica - knjizni blok.indd 47 19.3.2012 2:24:5719.3.2012 2:24:57

Page 48: Pasionska baština - programska knjižica

48 | Srijeda, 28. ožujka

Ivana Novačić diplomirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, na odjelu za Glazbenu kulturu i odjelu za Solo-pjevanje u klasi N. Puttar-Gold. Pohađala je seminare komorne glazbe kod Hansa Müller-Hausera. Usavršava se kod Ruže Pospiš-Baldani i Branke Stilinović. U Zagrebačkoj i Osječkoj Operi ostvarila je više zapaženih solističkih uloga.

Surađuje sa renomiranim dirigentima i orkestrima (Zagrebačka Fil-harmonija, Simfonijski orkestar HRT-a , Hrvatski komorni orkestar, Za-grebački kvartet i dr.), te sudjeluje u nizu praizvedbi. Snimala je za radio i TV te ostvarila brojna gostovanja diljem Hrvatske, Europe i SAD-a. Pri-ređuje recitale sa različitim programima. Članica je "Hrvatskog društva glazbenih umjetnika". Dobitnica je "Rektorske nagrade".

Matija Meić (vidi str. 70)

Varaždinski komorni orkestar danas nastav-lja višegodišnju tradiciju komornog i orkestralnog muziciranja u Varaždinu, osobito jaku pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća. Nakon što je dekretom ukinut rad ondašnjeg kazališnog orke-stra, Varaždin je tridesetak godina bio bez vlastitog orkestralnog ansambla, da bi se tek u samostalnoj Hrvatskoj konačno ostvarila zamisao o orkestru kao posebnom i trajnom čimbeniku kulturnog ži-vota grada. Zasluga je to mnogih Varaždinaca, po-sebno profesionalnih glazbenika-gudača, članova najuglednijih zagrebačkih orkestara i pedagoga varaždinske glazbene škole.

Kapitalna djelatnost orkestra je ciklus od pet premijernih koncerata u koncertnoj dvorani HNK-a u Varaždinu (upravo je započela 18. sezona), kao i redovito sudjelovanje na Varaždinskim baroknim večerima. Orkestar ujedno nastupa i diljem Hrvat-ske: Zagreb, Dubrovnik, Split, Zadar, Opatija, Osi-jek, Karlovac, Čakovec... Gostovao je u Sloveniji, Njemačkoj te Bosni i Hercegovini.

Uz to orkestar je s maestrom Pavlom Dešpa-ljem snimio i tri CD-a: Serenade Dvoraka i Suka (1998.), Nokturno (2001.) i Souvenir i Serenada (2005.). U povodu desete obljetnice, u svibnju 2004. godine izdana je monografi ja "Varaždinski komorni orkestar (1994.-2004.)" s prigodnim CD-om na kojemu su fragmenti izvedbi s koncerata u tom razdoblju.

Programska knjizica - knjizni blok.indd 48Programska knjizica - knjizni blok.indd 48 19.3.2012 2:24:5819.3.2012 2:24:58

Page 49: Pasionska baština - programska knjižica

Srijeda, 28. ožujka | 49

Iako vrlo često nastupa bez dirigenta, težeći pr-venstveno kvaliteti, orkestar povremeno surađuje s dirigentima - uglednim umjetnicima: Pavle Dešpalj (ujedno i počasni član orkestra), Milan Horvat, Kazu-shi Ono, Marko Letonja, Vjekoslav Šutej, Uroš Lajovic, Vladimir Kranjčević, Mladen Tarbuk, Ivo Lipanović, Zo-ran Juranić, Ivan Repušić...

Uz orkestar su kao solisti nastupali eminentni in-strumentalisti i pjevači: Ruža Pospiš-Baldani, Dubrav-ka Tomšič-Srebotnjak, Dunja Vejzović, Višnja Mažuran, Monika Leskovar, Karmen Pečar, Renata Pokupić, Ra-dovan Vlatković, David Geringas, Valter Dešpalj, Dora Schwarzberg, Branimir Slokar, Peter Soave, Stanko Arnold, Ištvan Römer, Lovro Pogorelić, Božo Paradžik, Inva Mula...

Uz stalnog koncertmajstora (Jože Haluza) Or-kestar često angažira i goste-koncertmajstore: Leon Spierer, Catherine Mackintosh, Taras Pečeny, Tamara Smirnova, Aleksandar Ivić, Boro Martinić, Mario Koru-nić, Latica Honda-Rosenberg, Stefan Milenkovich.

Orkestar je dobitnik nagrade Varaždinskih ba-roknih večeri ‘Ivan Lukačić’, nagrade HDGU-a ‘Milka Trnina’ kao i Plakete grada Varaždina. Za nastup na Splitskom ljetu 2008. godine dobio je nagradu ‘Judita’. Za nastup na Dubrovačkom ljetnom festivalu 2007. godine orkestar je nagrađen nagradom ‘Orlando’, a za nastup na Varaždinskim baroknim večerima nagradu ‘Jurica Murai’ za najbolju interpretaciju solista, diri-genta ili komornog ansambla.

Programska knjizica - knjizni blok.indd 49Programska knjizica - knjizni blok.indd 49 19.3.2012 2:24:5919.3.2012 2:24:59

Page 50: Pasionska baština - programska knjižica

Četvrtak, 29. ožujka 2012.

Stara gradska vijećnica | Ul. sv. Ćirila i Metoda 5 | u 18:00 sati

MOJ DOŽIVLJAJ MUKEizložba studenata ALU, Zagreb

odabir: profesori ALU postav: studenti ALU, Zagreb

~Crkva sv. Marka | Trg sv. Marka 5 | u 20:00 sati

Antun Tomislav Šaban:

GOLGOTApraizvedba(tekst S. S. Kranjčević)

izvodi: Oratorijski zbor crkve sv. Marka orgulje: Pavao Mašić dirigent: Jurica Petar Petrač

OŽUJAK 2012.

P U S Č P S N

1 2 3 4

5 6 7 8 9 10 11

12 13 14 15 16 17 18

19 20 21 22 23 24 25

26 27 28 29 30 31

Programska knjizica - knjizni blok.indd 50Programska knjizica - knjizni blok.indd 50 19.3.2012 2:24:5919.3.2012 2:24:59

Page 51: Pasionska baština - programska knjižica

Četvrtak, 29. ožujka | 51

Stara gradska vijećnica | Ul. sv. Ćirila i Metoda 5 | u 18:00 sati

MOJ DOŽIVLJAJ MUKEizložba studenata ALU, Zagreb

odabir: profesori ALU postav: studenti ALU, Zagreb

"Moj križ svejedno gori..." naslov je izložbe studenata iz 2000. go-dine u sklopu Pasionske baštine. Križ je još uvijek tu i dalje plamti, daje svjetlo i snagu, nadu i putokaz. Snažna odjeka, posebno sada, u ovo nemirno i nesigurno doba kada dobiva novo značenje i otvara nove spoznaje; kao trajni simbol i podsjetnik, kao poziv na promišljanje i stvaranje. To je ishodište za temeljna pitanja i odgovore za svako ljud-sko biće, osobito za mladog čovjeka i umjetnika, koji je na početku svog životnog i stvaralačkog puta.

Unatoč tome što je vrijeme ponekad nesklono tradiciji i kršćanskim vrijednostima ili možda upravo zbog toga, postoji potreba i htijenje za tim temama i njihovim doživljajem i oblikovanjem u glazbi, književno-sti, likovnosti. Time se otvara prostor za ponovni dijalog i mogućnost novih shvaćanja i interpretacija sakralnog. Pouzdanje u Svevišnjeg i

Programska knjizica - knjizni blok.indd 51Programska knjizica - knjizni blok.indd 51 19.3.2012 2:25:0119.3.2012 2:25:01

Page 52: Pasionska baština - programska knjižica

52 | Četvrtak, 29. ožujka

njegovo nadahnuće i snagu za (s)trpljenje i življenje daju poticaj umjet-nosti i kreativnosti.

Iako vezana uz korizmeno i Uskrsno vrijeme, Pasionska baština ne priziva deklarativno i prigodno djelovanje i predstavljanje stvaralaštva u vrijeme blagdana, ona uvijek iznova potiče i poziva na istinsko pro-mišljanje i osvještavanje sakralnosti i velikih tema Kristova puta. Pri tome ih nastoji povezati i prepoznati i u suvremenim stremljenjima, i u osobnim, životnim i društvenim teškoćama. Kristova Pasija i sveljudska patnja, kao i Uskrsnuće i objava svjetla u tmini uvijek je aktualna tema, sveprisutan motiv i nadahnuće.

Ksenija Baronica

~Crkva sv. Marka | Trg sv. Marka 5 | u 20:00 sati

Antun Tomislav Šaban:

GOLGOTApraizvedba(tekst S. S. Kranjčević)

izvodi: oratorijski zbor crkve sv. Marka orgulje: Pavao Mašić dirigent: Jurica Petar Petrač

P r o g r a m :

Olivier Messiaen: Les ténèbres, iz Livre du Saint Sacrement

Tomás Luis de Victoria: Izbor respozorija iz Officium Hebdomadae Sanctae:

Amicus meus (IV) Eram quasi agnus (VII) Seniores populi (IX)

Orlando Gibbons: Fantasia in a

Programska knjizica - knjizni blok.indd 52Programska knjizica - knjizni blok.indd 52 19.3.2012 2:25:0319.3.2012 2:25:03

Page 53: Pasionska baština - programska knjižica

Četvrtak, 29. ožujka | 53

Tomás Luis de Victoria: Izbor respozorija iz Officium Hebdomadae Sanctae: Tamquam ad latronem (IV) Tradiderunt me (VII)

Olivier Messiaen: Prière après la Communion, iz Livre du Saint Sacrement

Tomás Luis de Victoria: Izbor respozorija iz Officium Hebdomadae Sanctae: Recessit pastor noster (IV)

Olivier Messiaen: Jésus accepte la souffrance, iz La Nativité du Seigneur

Antun Tomislav Šaban: Golgota, praizvedba

Tijekom 2010. godine sam nakon 12 godina ponovo skladao djela na literarne tekstove. Radi se o mom ciklusu "Za jednom kapi čistoga života", u kojem sam uglazbio poeziju Gustava Krkleca, Side Košutić, Vjekoslava Majera i Jure Stubičanca za pjevače uz pratnju jazz orke-stra. Ono što mi je pričinilo najveće zadovoljstvo u tom opsežnom i slo-jevitom poslu bila je ona početna faza rada, kad sam u najdoslovnijem smislu uglazbljivao riječi, stihove i misli drugih ljudi: velikana pisane riječi koji su podarili hrvatskoj kulturi neke od najvrijednijih i najljep-ših literarnih uradaka. Dotad je moj skladateljski opus za ljudski glas bio vrlo skroman i, uz neke vježbe sa studija, svodio se samo na djelo "Vokalmusik" za mješoviti zbor a cappela, na njemački tekst, nastalo u svrhu diplomskog ispita.

To ponovo otkriveno zadovoljstvo i izazov jedne od temeljnih skla-dateljskih disciplina (a usuđujem se i neskromno dodati : koje je kod spomenutog ciklusa rezultiralo i vrlo lijepim rezultatima) motiviralo me da se angažiram oko budućih skladateljskih projekata u kojima bih se ponovo upustio u uglazbljivanje teksta. Nakon što je tijekom 2011. godine nastala jedna pjesma za mušku klapu, kao naručen mi je do-šao prijedlog umjetničkog direktora "Pasionske baštine" Joze Čikeša da napravim djelo za zbor koje bi se praizvelo u sklopu te vrijedne mani-festacije 2012. godine. Osim što se radi o vokalnom djelu, pasionsku te-

Programska knjizica - knjizni blok.indd 53Programska knjizica - knjizni blok.indd 53 19.3.2012 7:33:3219.3.2012 7:33:32

Page 54: Pasionska baština - programska knjižica

54 | Četvrtak, 29. ožujka

matiku sam doživio kao posebnu priliku i motivaciju da napišem svoje prvo sakralno djelo, pa sam prijedlog s veseljem prihvatio.

Nakon duljeg istraživanja odabrao sam pjesmu "Golgota" velikog S. S. Kranjčevića, koja me dojmila svojom snagom ali i logikom, nekom neobičnom lakoćom kojom teče taj tmurni i teški tekst, koji mi se od-mah svojom formom i opsegom učinio prikladnim za djelo kakvo sam zamislio. Odlučio sam uz mješoviti zbor u djelo uključiti i orgulje koje bi osim podrške pjevačima imale i ulogu kraćim instrumentalnim međui-grama povezivati ili pripremati glazbeno kontrastne dijelove.

Članovi zbora "Cantores Sancti Marci" s dirigentom Juricom Pe-trom Petračem nekoliko mjeseci ranije su vrlo lijepo izveli moje dotad jedino zborsko djelo "Vokalmusik", pa nisam dvojio da su upravo oni ti koji bi trebali praizvesti moju novu skladbu.

Antun Tomislav Šaban

Antun Tomislav Šaban (Zagreb, 1971.) školovao se u Zagrebu, Miamiju i u Beču, gdje 1998. završava studij kompozicije.

Od 2001. godine djeluje kao Glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i kao umjetnički ravnatelj jazz projekata HDS-a. U tom svojstvu organizirao je preko 150 koncerata koji su uključivali glazbenike u rasponu od svjetskih zvijezda do mladih nada, te razne crossover

projekte. Obnašao je dužnost potpredsjednika Instituta hrvatske glazbe-ne industrije (IHGI), te predsjednika Izvršnog odbora nagrade Porin. Član je upravnog odbora European Composers’ Foruma od uteme-

ljenja te organizacije, koja okuplja europske skladatelje ozbiljne glazbe. Također je član European Composers and Songwriters Alliance (ECSA), lobističkog tijela u Bruxellesu koje promovira interese glazbenih stvara-laca u okviru europske kreativne industrije.

Djela su mu izvodili ugledni orkestri, ansambli i solisti u Hrvatskoj i u svijetu, između ostalih: Zagrebačka fi lharmonija, Simfonijski orkestar HRT, Ensemble Modern, Jazz orkestar Slovenskog radija, Big band HRT, te niz uglednih solista. Za svoj umjetnički rad nagrađen je većim brojem nacionalnih i međunarodnih priznanja (Nagrada fonda "Stjepan Šulek", Nagrada "Miroslav Sedak Benčić" Hrvatskog društva skladatelja, disko-grafska nagrada "Porin") i druge.

Uz svoj skladateljski opus realizirao je i niz obrada, prerada i aran-žmana. Njegova transkripcija Vivaldijevih Četiri godišnjih doba za dva klavira objavljena je na CD izdanju diskografske tvrtke EMI Classics, koje je dospjelo među najprodavanije albume ozbiljne glazbe u više europ-skih država.

Programska knjizica - knjizni blok.indd 54Programska knjizica - knjizni blok.indd 54 19.3.2012 7:33:3219.3.2012 7:33:32

Page 55: Pasionska baština - programska knjižica

Četvrtak, 29. ožujka | 55

Oratorijski zbor crkve sv.

Marka, osnovan 1988. godine, na-stavlja tradiciju istog zbora osno-vanog 1920. godine. Zbor je dosad održao preko 2500 javnih i koncer-tnih nastupa. Čini ga trenutno dva-desetak pjevača, a među najvažnija dostignuća u zadnjih dvadesetak godina ubrajaju se izvedbe misteri-ja Majka Božja Kamenitihvrata Bo-židara Širole (za koju su primili Nagradu Grada Zagreba 1994. godine) te opere jednočinke Božićne priče Rudolfa Matza (1996.) kao i snimanje Hrvatskih božićnih i uskršnjih pjesama pod ravnanjem Vladimira Kranj-čevića. Zbor je osvojio prve i druge nagrade na različitim nacionalnim (Zagreb, Split, Novi Vinodolski), kao i međunarodnim natjecanjima (Za-dar, Neerpelt, Lagodi Garda). Dosad je gostovao u Austriji, Italiji, Belgiji, Luksemburgu, Sloveniji, Irskoj, Crnoj Gori, Njemačkoj, Mađarskoj, Šved-skoj i Norveškoj, kao i diljem Hrvatske na Varaždinskim baroknim veče-rima, Večerima u sv. Donatu, Muzičkom biennalu Zagreb, Dubrovačkim ljetnim igrama itd. Nastupao je i snimao za Hrvatsku televiziju, Hrvatski radio, Hrvatski katolički radio i Irski radio te uz razne hrvatske i strane priznate orkestre. Zborom su tijekom njegove povijesti ravnali istaknuti hrvatski zborovođe i glazbenici Rikard Rosskamp, Mladen Pozajić, Fra-njo Dugan, Čedomil Dugan, Mladen Stahuljak, Vladimir Kranjčević, Ivan Repušić, Tomislav Fačini i Matija Fortuna. U prosincu prošle godine Zbor je obilježio devedesetu obljetnicu od utemeljenja Oratorijskog zbora. Početkom 2011. godine glazbeni je voditelj Oratorijskog zbora crkve sv. Marka CantoresSanctiMarci preuzima Jurica Petar Petrač.

Jurica Petar Petrač (Zagreb, 1985.) nakon završene srednje glaz-bene škole Blagoja Berse upisuje studij Glazbene teorije na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu diplomiravši u veljači 2009. godine te paralelno upisuje studij Povijesti umjetnosti i Etnologije i kulturne an-tropologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sa 17 godina osniva i Mješoviti pjevački zbor Capellamiércoles, koji vodi već 8 godina i djeluje u crkvi sv. Kvirina na Pantovčaku. Od 2008. godine postaje glaz-beni voditelj pjevačkog zbora Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Capellajuris s kojim osvaja nagrade na natjecanjima u Hrvatskoj i ino-zemstvu (Zagreb, Ohrid, Prag, Split), a od 2011. glazbeni voditelj Orato-rijskog zbora crkve sv. Marka u Zagrebu, Cantores Santi Marci. Profesor je glazbenih teoretskih predmeta na GŠ Blagoja Berse u Zagrebu.

Pavao Mašić (vidi str. 71)

Programska knjizica - knjizni blok.indd 55Programska knjizica - knjizni blok.indd 55 19.3.2012 7:33:3319.3.2012 7:33:33

Page 56: Pasionska baština - programska knjižica

Petak, 30. ožujka 2012.

Bazilika Srca Isusovog | Palmotićeva 33 | u 20:00 sati

BLAGOSLOVLJEN GOSPODIN BOG IZRAELOVkorizmeno-uskrsni napjevi Vranjica i Kaštel Lukšića

izvode: Vokalni sastav Chorus Cantores, Vranjic pučki pjevači "Sv. Cecilije", Kaštel Lukšić odabir: Milivoj Rilov, Nediljko Kovačev, Joško Ćaleta

OŽUJAK 2012.

P U S Č P S N

1 2 3 4

5 6 7 8 9 10 11

12 13 14 15 16 17 18

19 20 21 22 23 24 25

26 27 28 29 30 31

Programska knjizica - knjizni blok.indd 56Programska knjizica - knjizni blok.indd 56 19.3.2012 2:25:0519.3.2012 2:25:05

Page 57: Pasionska baština - programska knjižica

Petak, 30. ožujka | 57

P r o g r a m :

Iz dubine vapijem (sprovodni psalam) - Vranjic Pomiluj mene Bože (pokornički psalam) – K. Lukšić Gospodine, smiluj se (korizmena misa) – K. Lukšić Pomiluj mene Bože (Veliki četvrtak, prilikom pokrivanja oltara) – K. Lukšić Prosti mi Gospodine (štenje za mrtve) – Vranjic Tužaljka Jeremije proroka (korizmeno vrijeme) – Vranjic Blagoslovljen Gospodin Bog Izraelov (korizmeni napjev) – K. Lukšić Prosti moj Bože (korizmeni napjev) – K. Lukšić Puna tuge Majka staše (križni put) – Vranjic Braćo, brata sprovodimo (sprovodni napjev za bratime) – Vranjic Poslanica Hebrejima (korizmeni napjev) – K. Lukšić Svet (korizmena misa) – K. Lukšić Jaganjče Božji (korizmena misa) – K. Lukšić Oče, nebeski Bože (litanije na put križa, Cvjetnica) – Vranjic Slava, čast i hvala Ti (himan Kristu Kralju, Cvjetnica) – K. Lukšić Dan večere (Veliki četvrtak) – Vranjic Muka po Mateju (Veliki petak) – Vranjic U Gospodina mučenje (procesija na Veliki petak) – K. Lukšić Evo drvo križa (Veliki petak) – zajedno Puče moj (prijekori) – zajedno Ispovidajte se (Veliki petak, kraj obreda) - zajedno

Programska knjizica - knjizni blok.indd 57Programska knjizica - knjizni blok.indd 57 19.3.2012 2:25:0919.3.2012 2:25:09

Page 58: Pasionska baština - programska knjižica

58 | Petak, 30. ožujka

Vokalni sastav Chorus Cantores osnovan je 1998. i član je KUD-a "Don Frane Bulić" iz Vranjica kod Solina. Većina pjevača glazbenog sa-stava istovremeno su istaknuti pjevači crkvenog pjevačkog zbora župe sv.Martina iz Vranjica, zbora čije se ime spominje krajem 19. stoljeća. U svom repertoaru njeguju crkvene pučke napjeve s područja Vranji-ca, kompozicije duhovnog karaktera, tradicijske dalmatinske (klapske) i domoljubne pjesme. Posebno zanimljivi su napjevi korizmenog i Ve-likotjednog ciklusa koje pjevači izvode tijekom crkvenih obreda ali isto tako i u koncertnim izvedbama. Pjevači ovog sastava rado se odazivaju pjevati i na pogrebima svojih Vranjičana, gdje izvode pjesme pokojnič-kog obreda vranjičke bratovštine. U svom trinaest godišnjem djelovanju, Chorus Cantores je nastupao diljem Hrvatske, kao i u inozemstvu (Nje-mačka, Crna Gora). Od osnutka pa sve do 2010. godine sastav je djelovao pod vodstvom nedavno preminulog maestra Ljube Stipišića Delmate, a 2010. godine voditeljsku palicu preuzima prof. Milivoj Rilov.Članovi vokalnog sastava su:- prvi tenori: Damir Jurić i Joško Jurić- drugi tenori: Boris Jurić, Joško Poljak, Ljubo Jurić i Ljubo Lalić- baritoni: Jure Benić i Blaž Mikelić- basi: Vitomir Mikelić, Špiro Bilić, Mate Jurić i Ante Nikolić

Programska knjizica - knjizni blok.indd 58Programska knjizica - knjizni blok.indd 58 19.3.2012 2:25:1519.3.2012 2:25:15

Page 59: Pasionska baština - programska knjižica

Petak, 30. ožujka | 59

Pučki pivači "Sv. Cecilije" dolaze iz Kaštel Lukšića a dijelom su žu-pnog mješovitog pjevačkog zbora župe Uznesenja Blažene Djevice Ma-rije. U okviru spomenute župe, pjevačko društvo "Sv. Cecilija" osnovano je koncem 19. stoljeća te utemeljeno pravilnikom prema kojem su do II. Svjetskog rata u zboru pjevali isključivo muškarci. Današnji pučki pivači baštine njihove napjeve koji se prenose na uho s generacije na genera-ciju. To je i razlogom da njihovo pjevanje zvuči sasvim arhaično; napjev obično započinje jedan od istaknutih pjevača kojemu se u drugom retku pridružuju ostali pjevači pjevajući u glas (homofono), zajednički izgova-rajući (pjevajući) tekst napjeva. Ovakav način glazbene izvedbe podsjeća na prve, jednostavne oblike klapskog pjevanja. Mlađim se generacija-ma pjevača prenose i melodije, načini ornamentiranja, tempa i ritmički obrasci izgovorenog teksta. Osim pjevanja u župnom mješovitom zbo-ru, pučki pivači samostalno participiraju na pogrebima vjernika, osmini Dušnog dana, te u korizmi počevši od Pepelnice pa do Velikog petka. Posebno svečano ostalo je njihovo pjevanje tijekom korizme i obreda Velikog tjedna.

Sadašnji sastav je kao i u prošlosti, muški sastav, čiji su članovi ra-zličite životne dobi kao i različitih životnih opredjeljenja – od težaka do intelektualaca. Danas, pučke pivače "Sv. Cecilije" vodi Nedjeljko (Nedo) Kovačev, koji je tu odgovornu i časnu dužnost naslijedio od dugogodiš-njeg voditelja i najstarijeg pivača, osamdesetdvogodišnjeg Ivana Buri-ća.

Sastav Pučkih pivača "Sv. Cecilije" čine:1. tenori: Fabjan Šimera, Svetin Biliškov, Ante Maras, Ivan Relja -2. tenori: Ivan Burić, Marin Grgantov, Jozo Grgantov, Jure Tomaš, -Ivan Burić, Slavko Ercegović, Ivica Rebernik, Nedo Kovačev bas-baritoni: Ivan Stipčević, Joško Burić, Ivo Rodin, Marko Sabljić, -Anton Livaković, Šime Novak

Programska knjizica - knjizni blok.indd 59Programska knjizica - knjizni blok.indd 59 19.3.2012 2:25:1619.3.2012 2:25:16

Page 60: Pasionska baština - programska knjižica

Subota, 31. ožujka 2012.

Galerija Zvonimir | Bauerova 33 | u 12:00 sati

OTKUPITELJ SVIJETAizložbaMarija Gagić Đaković, Marijan Glavnik, Željko Palčić

odabir: Stanko Špoljarić postav: Zrinka Pillauer Marić

~Zagrebačka katedrala | Kaptol 31 | u 20:00 sati

O, ISUSE DAJ MI SUZEkorizmeni napjevi Slavonije, Baranje, Srijema i Bačke

izvodi: Ansambl narodnih plesova i pjesama LADO umjetnički voditelj: Ivan Ivančan, ml. zapis i glazbena obrada: Krunoslav Šokac, Dražen Kurilovčan dirigent: Dražen Kurilovčan

OŽUJAK 2012.

P U S Č P S N

1 2 3 4

5 6 7 8 9 10 11

12 13 14 15 16 17 18

19 20 21 22 23 24 25

26 27 28 29 30 31

Programska knjizica - knjizni blok.indd 60Programska knjizica - knjizni blok.indd 60 19.3.2012 2:25:1719.3.2012 2:25:17

Page 61: Pasionska baština - programska knjižica

Subota, 31. ožujka | 61

Galerija Zvonimir | Bauerova 33 | u 12:00 sati

OTKUPITELJ SVIJETAizložbaMarija Gagić Đaković, Marijan Glavnik, Željko Palčić

odabir: Stanko Špoljarić postav: Zrinka Pillauer Marić

Marija Gagić Đaković, rođena u Zagrebu, hrvatska slikarica i grafi čarka. Od 1976. godine ima status samostal-nog likovnog umjetnika - član je Zajednice umjetnika Hrvat-ske (ZUH), Udruženja likov-nih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske (ULUPUH) i Zadruge likovnih umjetnika "Likum". Osim primijenjenom umjetnošću – obrada stakla, kazališni plakati, dia grafi ke za kazališne scenografi je, stručni crteži i ilustracije za medicin-ske udžbenike – bavi se grafi -kom i slikarstvom inspiriranim sakralnim temama.

Do sada izlagala na više samostalnih i skupnih izložbi u domovini i inozemstvu:

- Zagreb, Sisak, Novska, Nova Gradiška, Cernik, Gospić, Vrbovec, Zelina, Vukovar, Split

- Pariz (Francuska), Vicenza, Tiene (Italija), Eisenstadt (Austrija), Toronto (Kanada), NewYork (SAD). Za katoličku crkvu st. Laurentius u Drammenu (Norveška) izradila je veliki oltarni triptih postavljen 2010. godine.

Samostalne izložbe: 24 u domovini 2 u inozemstvuSkupne izložbe: 20 u domovini 5 u inozemstvu

Mar

ija G

agić

- Đ

akov

ić, O

tkup

itel

j svi

jeta

, 200

1.

Programska knjizica - knjizni blok.indd 61Programska knjizica - knjizni blok.indd 61 19.3.2012 2:25:1819.3.2012 2:25:18

Page 62: Pasionska baština - programska knjižica

62 | Subota, 31. ožujka

Marijan Glavnik rođen je 1950. go-dine u Virju, u tradicionalnoj obrtničkoj stolarskoj obitelji. Tu pohađa osnovnu školu, školu primjenjenih umjetnosti u Zagrebu (1970.), a Akademiju likovnih umjet-nosti završava u Zagrebu (1976.). Prvi profesor mu je Želimir Janeš, a potom Ivan Sabolić kod kojeg polazi majstorsku radionicu. Od 1977. godine djelujući pedagoški i aranžerski živi u Sisku. Odlučivši se za poziv samostalnog umjetnika 1984. godine otvara javni, stvaralačko-izložbeni atelier koji djeluje do danas.

Značajni sakralni projekti: 1994. Crkva sv. Josipa Radnika u Galdovu - 14 postaja Križnog puta (reljef-drvo) 80x60 cm. Dvije oltarne pale (reljef-drvo) 240x100 cm. 1995. Crkva sv. Mihaela u Crncu - 14 postaja Križnog puta 80x60 cm. Za istu crkvu izrađuje četiri Vitraja ukupne površine cca 8 m2. 1998. u samostanu sv. Frane u Splitu uređuje samostansku kapelicu. Izrađuje oltar u drvu s inkrustacijama keramike, oltarnu palu (reljef, komb. tehnika 240x140 cm), 14 postaja Križnog puta u komb. tehnici. 1999. uređuje kapelicu u samostanu sestara dominikanki u Virju, gdje izrađuje vitraje, oltar i oltarnu palu sv. Dominika (komb. tehnika 120x100 cm). 2001. na gradskom groblju Viktorovac u Sisku realizira skulpturu "Središnji križ" izliven u bijelom betonu (dim. 510x220 cm). 2006. ispred samostanske srkve sv. Frane u Cresu ljeva u bronci dvometarsku skulpturu o. Placidu Corteseu franjevcu konventualcu. 2009. ispred crkve sv. Josipa Radnika u Galdovu postavlja skulpturu sv. Josipa Radnika odlivenu u bronci (dim. cca 200 cm). 2010. uređuje samostansku kapelicu u Molvama sa značajnom oltarnom palom komb. tehn. 120x180 cm). 2011. ispred samostana u Molvama postavlja brončanu skulpturu "Uznesenja bl. djevice Marije".

Samostalne izložbe: 27 u domovini 7 u inozemstvuSkupne izložbe: 35 u domovini 10 u inozemstvu

Marijan G

lavnik, Riblje drvo

Programska knjizica - knjizni blok.indd 62Programska knjizica - knjizni blok.indd 62 19.3.2012 2:25:2119.3.2012 2:25:21

Page 63: Pasionska baština - programska knjižica

Subota, 31. ožujka | 63

Željko Palčić rođen je1951. godine u Klinča selu kraj Zagreba. Zavr-šio je Obrtničku školu u Zagrebu. Osamdesetih se počinje baviti umjet-ničkim stvaralaštvom. Od samog početka drvo mu je najomiljeniji ma-terijal u kojem realizira većinu radova. Reljefe i skulpture izrađuje u što različitijim vrstama drva, a furnire za svoje intarzije izrađuje sam. Često se bavi motivima sakralne tematike (prikazi Kristove muke,

posljednja večera, Golgota, raspela...). Proučava rad Ive Dulčića čiji ga je Križni put crtan ugljenom inspirirao za stvaranje istoimenog ciklusa in-tarzija. Izrađen od furnira kruške, oraha, jasena, javora, trešnje, rogača, planike, bazge, višnje, sekvoje, marelice, jabuke, duda, graba, ebanovine, šljive...vjerno dočarava prikazane scene.

U tehnici intarzije nastaju i ciklusi Ilirski preporod, Šah, ali i prvi radovi Zagrebačke vedute. Temom voljenog grada bavi se i u stvaranju ciklusa male plastike Zagreb u malom koji ga uvodi u sve češće bavljenje profanim temama. Ciklusi Lojtre, Kiša, Šah, Personifi kacije samo su neki od bogatog kiparskog opusa. Bavi se restauracijom namještaja (reljefni ormarić Hermana Bollea, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna u Za-grebu) i dizajnom namještaja. Izradio je vitrine za muzej Pravoslavne crkve u Zagrebu.

Tijekom svog dugogodišnjeg umjetničkog rada surađuje sa brojnim umjetnicima (Krunoslav Stojanovski, Vladimir Meglić, Damir Sokić, Denis Krašković, Igor Grubić...).

Izlagao je: 1998. Dom HDLU, Zagreb, Pasionska baština/ "Golgota" 2004. Galerija Vladimir Filakovac (sa Vladimirom Meglićem), Zagreb/"Personifi kacije" 2002. Crkva Kraljice svete krunice, Zagreb/ "Raspelo"

Željko Palčić , Put križa

Programska knjizica - knjizni blok.indd 63Programska knjizica - knjizni blok.indd 63 19.3.2012 2:25:2219.3.2012 2:25:22

Page 64: Pasionska baština - programska knjižica

64 | Subota, 31. ožujka

~Zagrebačka katedrala | Kaptol 31 | u 20:00 sati

O, ISUSE DAJ MI SUZEkorizmeni napjevi Slavonije, Baranje, Srijema i Bačke

izvodi: Ansambl narodnih plesova i pjesama LADO umjetnički voditelj: Ivan Ivančan, ml. zapis i glazbena obrada: Krunoslav Šokac, Dražen Kurilovčan dirigent: Dražen Kurilovčan

P r o g r a m :

Oslobod’ me Bože1. Gospin plač2. Sveta Djevo Marijo3. Amo sad grišnici4. Gorko cvili Marija5. Pozdravit dođosmo svetog križa6.

I. JADIKOVANJE PROROKA JEREMIJE, Velika srijedaMarija pod križem stoji7. Počivaj o moj neven8. O žalosna Majko, sveta Divice9.

II. JADIKOVANJE PROROKA JEREMIJE, Veliki četvrtakTužni dan svanio10. Kad je Isus križ nosio11. Nebo zemlja, sve stvorenje12.

III. JADIKOVANJE PROROKA JEREMIJE, Veliki petakO, puče moj Žudinski13. Klone od žalosti Gospa mučenika14. O, Isuse daj mi suze15. Tiha noć se evo spusti16.

Nosač zvuka Ansambla LADO O, Isuse daj mi suze donosi pomno odabrane korizmene napjeve zabilježene u šokačkim selima u Hrvat-skoj, ali i južnoj Mađarskoj i Vojvodini. Rezultat je terenskih istraživanja

Programska knjizica - knjizni blok.indd 64Programska knjizica - knjizni blok.indd 64 19.3.2012 2:25:2319.3.2012 2:25:23

Page 65: Pasionska baština - programska knjižica

Subota, 31. ožujka | 65

Krunoslava Šokca u Baranji, Srijemu i Bačkoj, te Dražena Kurilovčana u Slavoniji.

Bogato hrvatsko crkveno pučko pjevanje i u ovim je prostorima izni-man spoj crkvene i tradicijske glazbe. Većina obrađenih napjeva pjevala se tijekom cijelog korizmenog razdoblja. Bački O, puče moj ti Žudinski pjevao se samo na Veliki petak, uz obred ljubljenja križa, a tužaljka, Jadi-kovanje proroka Jeremije, zabilježena u Baranji, na Večernjicama Velike Nedilje, na Veliku sridu, Veliki četvrtak i Veliki petak. Iako je kazivači-cama u Srijemu i Bačkoj bilo poznato da su se Lamentacije, odnosno Jadikovanja proroka Jeremije nekoć pjevala, samo su ga se Šokice iz Semartina u mađarskom dijelu Baranje prisjetile u cijelosti. Lamentacije je zazivom započinjao svećenik, a nastavljao pjevati puk. Jadikovanja se sastoje od Pisama žalosnica i Odgovora, koji čine jednu melodijsku cjeli-nu. Svako Jadikovanje (Velika srida, Veliki četvrtak i Veliki petak) sastoji se od više ovakvih cjelina. Za vrijeme pjevanja Lamentacija gasile su se, simbolički, jedna za drugom, 12 žutih svijeća. One predstavljaju apostole koji su napustili Isusa na Njegovom putu prema Kalvariji i smrti na križu. Udaranje po klupama po završetku Jadikovanja dočarava trešnju zemlje u času kada je Spasitelj "predao duh svoj u ruke Očeve".

Posebno mjesto u pučkim pobožnostima korizmenog razdoblja, osobito u Slavoniji i Srijemu, zauzimalo je pjevanje Gospinog plača. Tu-žaljke su to u kojima je jednostavnim osmeračkim stihovima opjevana Kristova muka i smrt. Bogorodica je prikazana kao majka koja oplakuje stradanje i smrt svog djeteta. Najstariji zabilježeni tekst Gospinog pla-ča nalazimo u srednjovjekovnoj glagoljskoj literaturi, odnosno u hrvat-

Ansambl narodnih plesova i pjesam

a Hrvatske LA

DO

Programska knjizica - knjizni blok.indd 65Programska knjizica - knjizni blok.indd 65 19.3.2012 2:25:2319.3.2012 2:25:23

Page 66: Pasionska baština - programska knjižica

66 | Subota, 31. ožujka

skoglagoljskom Pariškom zborniku nastalom u Splitu oko 1380. godine. Zahvaljujući franjevcima i njihovom kulturnom i prosvjetiteljskom dje-lovanju spjev Gospin plač iz južnih hrvatskih krajeva dolazi u Slavoniju. Prvi tiskani Gospin plač u slavonskoj književnosti, Plač Blažene Divice Marije, objavljen je 1726. u Budimu u molitveniku Cvitak pokornih. Puč-ki napjevi Gospinog plača u Slavoniji su raznoliki. Ponekad su melodije potpuno različite, a ponekad se radi o istom napjevu s većim ili manjim melodijskim promjenama. Zajednički im je tipičan prizvuk, karakteristi-čan kolorit, melodija malog opsega i jednostavni melodijski pomaci.

Tekstovi većine napjeva objavljeni su u Vincu, pjesmarici i molitve-niku, izdanom prvi puta 1827. godine. Vinac ili Vienac u svojih je 20-ak izdanja bio iznimno raširen i općeprihvaćen među katoličkim pukom u Đakovačko-srijemskoj biskupiji, danas nadbiskupiji. Bio je toliko omiljen, da je postao sinonim za pjesmaricu, molitvenik, a u upotrebi je i danas.

Jedinstveni su i osobito dirljivi korizmeni napjevi iz Baranje, s dje-lomično dijaloškom formom, u kojima se Isus obraća puku (Amo sad grišnici), a Marija svome raspetome sinu (Marija pod križem stoji). Jed-nako su potresne i Pisme korizmene od Blažene Divice Marije u kojima je Kristov put do Golgote, muka, razapinjanje i umiranje na križu viđeno okom ožalošćene, uplakane, bespomoćne Majke:

Marija pod križem stoji, u gorkoj žalosti,Na smrt Sinka jedinoga, gledajući cvili:O moj Sinko poljubljeni, o veselje moje,Koliko visiš visoko, Isuse od mene?Ne može te Majka tužna, Sinko, dokučiti,Nada mnom Umirajućem ne mogu pomoći.

Duboko proživljena Kristova muka i smrt na križu i pretrpljena Maj-čina bol stvorili su neponovljive oblike narodnog, sakralnog, glazbenog izričaja među Šokcima u Slavoniji, Baranji, Bačkoj i Srijemu.

Zahvaljujemo kazivačima/pjevačima iz Baranjskog Petrovog Sela, Torjanaca, Semartina, Bačkog Brega, Lipovca, Rokovaca i Andrijaševaca.

Krunoslav Šokac

Krunoslav Šokac, iz Baranjskog Petrovog Sela, rođen je u Osije-ku 1978. Diplomirao etnologiju i povijest na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Od 1997. zaposlen je u Ansamblu LADO kao plesač-pjevač solista. Član je Hrvatskog etnološkog društva i stručnih prosudbenih ko-misija na smotrama folklornog stvaralaštva. Voditelj je i suradnik broj-nih amaterskih folklornih skupina. Surađuje i sa Međunarodnim cen-trom za usluge u kulturi - Posudionicom i radionicom narodnih nošnji

Programska knjizica - knjizni blok.indd 66Programska knjizica - knjizni blok.indd 66 19.3.2012 2:25:2319.3.2012 2:25:23

Page 67: Pasionska baština - programska knjižica

Subota, 31. ožujka | 67

iz Zagreba, te Udrugom Pasionska baština. Bavi se sakupljačkim radom i terenskim istraživanjem tradicijske materijalne i duhovne baštine, po-sebice na području rodne Baranje, Slavonije i Srijema. Autor je nekoliko stručnih radova o tradicijskom odijevanju u panonskom području, kao i brojnih koreografi ja, od kojih se posebno ističu Ej, sviraj Pavo - pjesme i plesovi Baranje te pjesme i plesovi iz Bizovca - Bizovačkim sokacima, u izvedbi Ansambla LADO.

Dražen Kurilovčan (Zagreb, 1969.) završio je Muzičku akademiju u Zagrebu. Od 1991. djeluje kao plesač i pjevač u Ansamblu LADO gdje od 1998. obnaša dužnost voditelja zbora, a od 2008. glazbenog vodite-lja – dirigenta. U Ansamblu se posebno isticao u zahtjevnim solističkim pjevačkim zadacima (Evanđelist u Kalvariji Ljube Stipišića) te kao diri-gent brojnih božićnih i korizmenih koncerata. Autor je obrada mnogih djela iz područja crkvene pučke glazbe. Za album korizmenih napjeva sjeverozapadne Hrvatske Raspelo (u izvedbi Ansambla LADO) dobio je 2003. godine nagradu Porin u kategoriji najbolji album duhovne glazbe. Glazbeni je voditelj i suradnik niza folklornih amaterskih skupina. Od srednjoškolskih dana intenzivno se bavi sakupljačkim radom posebno na području Velike Gorice i Turopolja, te intenzivno djeluje u društvenom i duhovnom životu svoga kraja. Stručni je suradnik Hrvatskog sabora kulture za područje folkornog pjevanja. Za Udrugu dirigenata Hrvatske i za Agenciju za odgoj i obrazovanje održava niz seminara i radionica iz područja hrvatskog tradicijskog pjevanja. Orguljaš je župe Navještenja BDM u Velikoj Gorici. Trenutno pohađa stručno usavršavanje iz zborskog dirigiranja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO osnovan je 1949. godine u Zagrebu kao državni profesionalni folklorni ansambl.

Osnovna značajka umjetničkog djelovanja Ansambla je uvažavanje autentične narodne umjetnosti. Raznolikost hrvatskog plesnog folklora prati isto takvo bogatstvo glazbenog izraza, vokalnog i instrumentalnog i Lado mu od svojih početaka pridaje izuzetnu pažnju. Bogato glazbeno nasljeđe i stečeno iskustvo zabilježeno je na brojnim nosačima zvuka.

Stalno proširivanje plesnog folklornog repertoara prati i zanimanje za glazbenu tradiciju.

1990. započet je projekt Crkvene godine u hrvatskom pučkom ka-zivanju, čime je Lado krenuo u sustavno istraživanje hrvatske sakralne glazbe pučke provenijencije, dotada gotovo potpuno zanemarene, po-tisnute i zaboravljene. Interes su isprva bile božićne pjesme, a zatim trikraljski i uskršnji ciklus. Sakralni repertoar izbrusio je dokraja značajne vokalne i instrumentalne vrijednosti Ansambla i osposobilo ga za izvo-đenje većih tematskih i kompozicijskih cjelina.

Programska knjizica - knjizni blok.indd 67Programska knjizica - knjizni blok.indd 67 19.3.2012 2:25:2319.3.2012 2:25:23

Page 68: Pasionska baština - programska knjižica

Nedjelja, 1. travnja 2012.

Crkva sv. Katarine | Katarinin trg bb | u 20:00 sati

Maurice Duruflé:

REQUIEMza soliste, zbor i orgulje, op 9

izvode: Zbor Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu Matija Meić, bariton solist Zagrebačkih dječaka, mezzosopran Pavle Zajcev, violončelo Pavao Mašić, orgulje dirigent: Jasenka Ostojić Radiković

Zbor

Muz

ičke

aka

dem

ije S

veuč

ilišt

a u

Zagr

ebu

TRAVANJ 2012.

P U S Č P S N

1

2 3 4 5 6 7 8

9 10 11 12 13 14 15

16 17 18 19 20 21 22

23 24 25 26 27 28 29

30

Programska knjizica - knjizni blok.indd 68Programska knjizica - knjizni blok.indd 68 19.3.2012 2:25:2419.3.2012 2:25:24

Page 69: Pasionska baština - programska knjižica

Nedjelja, 1. travnja | 69

P r o g r a m :

Gabriel Fauré: Cantique de Jean Racine, op.11

Maurice Duruflé: Requiem, za soliste, zbor i orgulje, op 9

Requiem op. 9 francuskog skladatelja, orguljaša i pedagoga Mauri-cea Durufl ea nastao je 1947. godine. Uz autorove orkestracije za gudački te simfonijski orkestar, jednako je izvođena i ova verzija, za soliste, zbor i orgulje. U devet stavaka, koji su svoju inspiraciju našli u gregorijanskim koralima, zastupljeni su solisti mezzo sopran i bariton, te violončelo solo kao moguć atraktivan dodatak.

Maurice Duruflé (11. 1. 1902.-16. 6. 1986.), francuski skladatelj, orguljaš i pedagog. Godine 1912. postaje korski pjevač u katedralnom zboru u Rouenu gdje studira glasovir i orgulje. Sa 17 godina seli se u Pariz gdje privatno pohađa satove sviranje orgulja kod Charles Tourne-mirea. Godine 1927. Durufl é je diplomirao orgulje, harmonij i klavir na konzervatoriju u Parizu, a 1929. postaje orguljaš St-Ettienne du Mont u Parizu, te na tom položaju ostaje do kraja života. Od 1943. do 1970. radio je kao profesror orgulja na konzervatorju u Parizu.

Godine 1947 napisao je svoje najpoznatije djelo: Requiem op. 9, za soliste, zbor, orgulje i orkestar. U svom radu Durufl é je bio vrlo kritičan, te je često uređivao i mjenjao dijelove svojih kompozicija nakon objavlji-vanja, tako da je njegova glazba dovedena do savršenstva, i danas je vrlo cijenjena, a posebno ona orguljska. Umro je u Louveciennesu kod Pariza 1986. god. u dobi od 84. godine.

Djelujući od samog osnutka Akademije (1921.), Zbor Muzičke aka-

demije u Zagrebu okuplja studente svih odsjeka i svih studijskih godina i predstavlja reprezentativni izvođački korpus ove institucije. Okuša-vajući se u stilski raznolikom i nimalo lakom repertoaru, s velikim je uspjehom surađivao s brojnim umjetnicima poput Slavka Zlatića, Nikše Bareze, Igora Kuljerića, Zorana Juranića, Vladimira Kranjčevića, Uroša Lajovica, Milana Horvata, Igora Gjadrova, Pavla Dešpalja, Juliana Kovat-cheva, Aluna Francisa, Georga Pehlivaniana i Aleksandra Kalajdžića.

Zbor se redovito predstavlja publici kompleksnim i interpretativno zahtjevnim djclima među kojima su Bachova Muka po Ivanu, Brahmsov Njemački requiem, Mendclssohnov oratorij Ilija i Paulus, Honeggerov Mol, Mahlerova Druga i Osma simfonija, Stravinskijeva Svadba, te Bri-ttenov Ratni requiem.

Od 2000. godine Zbor Muzičke akademije vodi dirigentica Jasenka Ostojić Radiković. Zbor nastavlja tradiciju izvedbi zahtjevnih vokalno-in-

Programska knjizica - knjizni blok.indd 69Programska knjizica - knjizni blok.indd 69 19.3.2012 2:25:2519.3.2012 2:25:25

Page 70: Pasionska baština - programska knjižica

70 | Nedjelja, 1. travnja

strumentalnih djela, kao što su oratorij Carmina Burana C. Orffa, Mesija G. F. Handela, Istarske freske B. Papandopula, Prayers of Kierkegaard S. Barbera, poluscenska izvedba oratorija Jeanne d’Arc A. Honeggera, Ivan Grozni S. Prokofjeva, IX. simfonija L. van Beethovena, Requiem W. A. Mozarta, Requiem G. Verdija i dr.

Vrijedno je istaći sudjelovanje Zbora Muzičke akademije u izvedbi Requiema u c – molu L. Cherubinija u Ravenni i Trstu (Italija) pod ravna-njem mo Riccarda Mutija, te u VIII. simfoniji G. Mahlera pod ravnanjem mo V. Gergieva u Ljubljani (Slovenija) i u zagrebačkoj Areni. Veliku po-zornost javnosti privukle su izvedbe opera Čarobna frula W. A. Mozarta, Ljubavni napitak G. Donizettija, te projekt Carmen G. Bizeta kojim je Muzička akademija proslavila 90. obljetnicu djelovanja.

Nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja u klasi prof. Viktorije Badrov Matija Meić (Zagreb, 1986.) upisuje Muzičku akademiju u Za-grebu u klasi prof. Giorgia Suriana. Tokom školovanja osvaja prva mjesta na Državnim natjecanjima HDGPP-a (2007. i 2009.) te prvo mjesto i posebnu nagradu na Medjunarodnom takmičenju solo pjevača "Bruna Spiler" u Herceg Novom. Na Glazbenim večerima sv. Donata u Zadru pjevao je uloge Escamilla (Carmen) i Marquisa (Traviata), a u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu pjevao je uloge Levija (N. Š. Zrinski), Sc-haunarda (La Boheme) i Belcorea (Ljubavni napitak). Pjevao je Escami-lla u produkciji opere Carmen Muzičke akademije akademske godine 2011./2012. Nastupio je kao solist u Beethovenovoj Devetoj simfoniji sa Dubrovačkim Simfonijskim orkestrom pod ravnanjem maestra Noorma-na Widjaje na koncertima u Dubrovniku i Mostaru. Kao solist nastupao je i sa Zagrebačkom Filharmonijom i Simfonijskim orkestrom Oružanih snaga RH. Također je honorarni član opernog ansambla HNK-Zagreb, kao i Ansambla Antiphonus i Koralista zagrebačke Katedrale gdje djeluje i kao solista.

Pavle Zajcev (Zagreb, 1976.) diplomirao je 1998. na Muzičkoj aka-demiji u klasi Valtera Dešpalja. Usavršavao se na poslijediplomskom stu-diju na Muzičkoj akademiji u Baselu u klasi Ivana Monighettija (2000.-2001.). Održao je brojne recitale, a kao solist nastupao je uz Zagrebačku fi lharmoniju, Zagrebačke soliste, Simfonijski orkestar Hrvatske radiote-levizije, Hrvatski komorni orkestar i Varaždinski komorni orkestar. 2000. godine bio je fi nalist Međunarodnog violončelističkog natjecanja Anto-nio Janigro. Ostvario je snimke za Hrvatski radio od kojih je Koncert za violončelo Pavla Dešpalja osvojio Porina 2001. godine.

Od 1997.-2002. godine svirao je u Zagrebačkom klavirskom triju s kojim je pobjedio na Tribini Darko Lukić 1998. i osvojio prvu nagradu na Međunarodnom natjecanju komorne glazbe u norveškom gradu Tron-dheimu 2000. godine.

Programska knjizica - knjizni blok.indd 70Programska knjizica - knjizni blok.indd 70 19.3.2012 2:25:2719.3.2012 2:25:27

Page 71: Pasionska baština - programska knjižica

Nedjelja, 1. travnja | 71

Od 2003. do 2010. godine Pavle Zajcev bio je solo violončelist Sim-fonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije, a od 2005. docent je za ko-mornu glazbu na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. 2011. godine upisuje studij dirigiranja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi mo. Uroša Lajovica. Na inicijativu Hrvatske glazbene mladeži u ljeto 2011. preuzi-ma umjetničko vodstvo novo osnovanog Komornog gudačkog orkestra kojim je dirigirao u dva navrata, u Grožnjanu i Zagrebu. Krajem 2011. godine nastupa kao dirigent i solist uz Samoborske gudače, a početkom 2012. s istim programom nastupa uz Simfonijski orkestar HRT-a s kojim ujedno snima Passacagliu Krste Odaka i Elegiju i humoresku Rudolfa Matza.

Čembalist i orguljaš Pavao Mašić (Šibenik, 1980.) glazbeno obrazo-vanje stekao je u Zagrebu, Lausanni i Freiburgu gdje je s odličnim uspje-hom diplomirao i magistrirao studije čembala i orgulja. Nakon završenih studija na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Višnje Mažuran i prof. Marija Penzara nastavlja poslijediplomski studij orgulja na Con-servatoire et Haute École de musique u Lausanni u razredu prof. Kei Koitote poslijediplomski studij čembala na Musikhochschule u Freiburgu u klasi prof. dr. Roberta Hilla.

Nositelj je prvih nagrada s međunarodnih natjecanja Grand Prix Bach de Lausanne (Švicarska 2006.) i Andrea Antico da Montona (Hr-vatska, 2006.) te Nagrade Ivo Vuljević za najuspješnijeg mladog glazbe-nika u 2006. prema izboru Hrvatske glazbene mladeži. Posljednjih deset godina glavni je orguljaš Crkve sv. Marka u Zagrebu. Djelatnik je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u zvanju docenta.

Jasenka Ostojić Radiković je studij dirigiranja i stručno usavrša-vanje završila na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Pavla Dešpalja. Tijekom studija bila je stipendistica Fonda Lovro & Lilly Matačić. Pro-čelnica je III. odsjeka za dirigiranje, harfu i udaraljke u zvanju izv. prof. na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Predaje kolegije: osno-ve vokalne tehnike, komorni zbor i dirigiranje obligatno, te vodi Zbor Muzičke akademije od 2000. godine. U suradnji s brojnim ansamblima osvaja najviše državne i međunarodne nagrade. Nastupa u zemlji i ino-zemstvu (Slovenija, Austrija, Italija, Bosna i Hercegovina, Velika Britanija i SAD). Praizvela je niz djela hrvatskih skladatelja. Posebno se specija-lizirala za vokalnu izobrazbu pjevača mladalačke dobi. Usavršavala se kod vokalnih pedagoga u Hrvatskoj, te kod Bečkih dječaka. Stalna je dirigentica Zagrebačkih dječaka od 1994. godine. 2006. godine osniva Hrvatsko društvo Collegium pro arte pri kojem djeluju Cappella Zinka, a od 2010. godine i Cappella Odak. Predavačica je i voditeljica Seminara vokalne tehnike i rada s ansamblima na više hrvatskih institucija, te gost predavač na univerzitetima u Poljskoj, Austriji i SAD- u.

Programska knjizica - knjizni blok.indd 71Programska knjizica - knjizni blok.indd 71 19.3.2012 2:25:2719.3.2012 2:25:27

Page 72: Pasionska baština - programska knjižica

Ponedjeljak, 2. travnja 2012.

Crkva sv. Petra | Vlaška 93 | u 20:00 sati

I TU NA KRIŽ PROPET BUDEkorizmeni napjevi Moslavine

izvode: pjevači iz Obreške, Župa Uznesenja blažene Djevice Marije, Kloštar Ivanić, pjevači Župe Sv. Ivana Krstitelja, Ivanska odabir i animacija: Valentina Šepak Molnar

TRAVANJ 2012.

P U S Č P S N

1

2 3 4 5 6 7 8

9 10 11 12 13 14 15

16 17 18 19 20 21 22

23 24 25 26 27 28 29

30

Programska knjizica - knjizni blok.indd 72Programska knjizica - knjizni blok.indd 72 19.3.2012 2:25:2719.3.2012 2:25:27

Page 73: Pasionska baština - programska knjižica

Ponedjeljak, 2. travnja | 73

P r o g r a m :

Himan Kristu Kralju1. (Obreška) Počinje se strašna muka2. (Obreška)Stala plačuć tužna Mati 3. (Obreška)Stala plačuć tužna Mati4. (Ivanska i Obreška)Marija prati Isusa5. (Ivanska)Češljanje čičkom6. – pučka pobožnost na Veliki petak (Ivanska)O, Isuse daj da pjevam 7. (Ivanska)Cjelivat ću Gospodine8. (Obreška)K tebi vapim iz dubine9. (Obreška)O, Marijo Majko mila, sedam svetih žalosti10. (Ivanska)Podne11. (Obreška)

S velikim uzbuđenjem i radošću, ponosno i skro-mno, po prvi puta će nam se u sklopu Pasionske ba-štine predstaviti dvije vokalne skupine iz Moslavine. Pučki su to pjevači u svojim župama u istočnoj i sje-vernoj Moslavini. Kao i u drugim hrvatskim krajevima i u Moslavini su se kroz cijelu Korizmu pjevali napjevi koji na svoj osebujan način opisuju i oplakuju Kristovu muku i smrt. U istočnom dijelu Moslavine, za razli-ku od sjeverne, nije poznato snažno grleno pjevanje, nego je ono znatno nježnije i suptilnije. Obredi Križ-nog puta i ljubljenje Križa široko su rasprostranjeni. Osim njih, zabilježena je u Ivanskoj veoma zanimljiva pučka pobožnost na Veliki petak – uzajamno, pokor-ničko češljanje članova obitelji suhim čičkom.

Župa svetog Ivana Krstitelja, Ivanska

Ivanska, nekadašnja Stara Čazma, nalazi se u blizini današnje Čazme. U ranom srednjem vijeku Stara Čazma (Ivanska) bila je upravno središe manjih, okolnih plemenskih župa. Nakon osnutka Nove Čazme i Kaptola 1232. godine gubi na političkom i vjerskom značenju. Do danas je ostala bitna kao sjediše župe. Nakon turskih ratova ovo je područje pripadalo župi Štefanje, a 1721. godine obnovljena je župa u Ivanskoj koja je do danas ostala sastavnim djelom čazmanskoga arhiđakonata i dekanata. Župna crkva sv. Ivana Kristitelja u Ivanskoj je tipična, jednobrodna, kla-sicistička građevina. Građena je u razdoblju od 1845. do 1848. godine. Na pjevalištu se nalaze pneumatske orgulje s 12 registara iz 1911. go-dine. Danas je Ivanska posljednja istočna župa čazmanskoga dekanata, vrlo jako vjersko i političko središte ovog djela Moslavine.

Programska knjizica - knjizni blok.indd 73Programska knjizica - knjizni blok.indd 73 19.3.2012 2:25:2819.3.2012 2:25:28

Page 74: Pasionska baština - programska knjižica

74 | Ponedjeljak, 2. travnja

Župa Uznesenja blažene Djevice Marije, Kloštar Ivanić

Selo Obreška pripada župi Uznesenja blažene Djevice Marije u Klo-štar Ivaniću koja ima izuzetno dugu i bogatu povijest. Zagrebački biskup Stjepan II. dao je između 1227. i 1242. godine sagraditi crkvu Blažene Djevice Marije i uz nju samostan u koji je doveo najprije redovnice sv. Norbeta, a kasnije i benediktinke. Župa u Kloštar Ivaniću prvi put se spominje 1334. godine u popisu župa čazmanskog arhiđakonata. Župna crkva Marijina Uznesenja najstarije je marijansko svetište sjeverne Hr-vatske. Od 13. stoljeća u toj proštenjarskoj crkvi časti se Marija Ivanečka kao Majka milosrđa. Godine 1508. doveo je biskup Luka Baretin fra-njevce iz Ugarske. Boravile su ovdje i Školske sestre sv. Franje, trapisti i sestre karmelićanke koje osnivaju Karmel svete Terezije od Djeteta Isusa. Župna crkva Uznesenja blažene Djevice Marije svoj današnji izgled do-biva 1759. godine, a samostanska crkva sv. Ivana Kristitelja je u Drugom svjetskom ratu, 1944. godine, teško oštećena. Postupno je vremenom posve obnovljena.

Knjižnica franjevačkog samostana u Kloštar Ivaniću s početka 17. stoljeća broji oko pet tisuća naslova među kojima su i tri inkunabule, farmaceutsko-madicinska literatura, te fond od 42 knjige stare kajkav-ske književnosti. Samostanska ljekarna djelovala je od 1728. do 1931. godine i jedna je od najstarijih u Hrvatskoj.

Prve orgulje samostanske crkve sv. Ivana Krstitelja datiraju iz 1678. godine. Nove su izgrađene 1737. godine i bile su u uporabi do 1944. godine, kada su zajedno s crkvom uništene. Glazbeni arhiv franjevačkog samostana vrlo je bogat što se odrazilo i na dugu i bogatu tradiciju, kako ženskog, tako i muškog pjevanja, u kloštranskoj župi.

U cijeloj Moslavini, istočnoj-bijeloj i sjevernoj-crvenoj nosila se za vrijeme Korizme bijela narodna nošnja. Kod žena su to bili bijeli ople-ćak, suknja i fertun. Preko ramena su žene nosile vunene pletene rupce i debele kapute. Na glavama su imale povezane rupce, a na nogama visoke cipele. Muškarci su nosili platnene bijele gaće i rubaču, a preko njih duge kapute do iznad koljena, škrlak na glavi i opanke na nogama. Cijelo ruho odgovaralo je koloritom i načinom ukrašavanja skromnosti i skrušenosti korizmenog razdoblja.

Valentina Šepak Molnar

Programska knjizica - knjizni blok.indd 74Programska knjizica - knjizni blok.indd 74 19.3.2012 2:25:3019.3.2012 2:25:30

Page 75: Pasionska baština - programska knjižica

Ponedjeljak, 2. travnja | 75

Valentina Šepak Molnar iz Čazme, rođena je 1978. godine u Bjelovaru. Završila Školu za klasični balet - Odjel narodnih plesova i II. opću gimnaziju u Zagrebu. Od 2000. godine zaposlena je u Ansamblu LADO kao plesač-pjevač solista. Dugi niz godina bavi se istraživačkim terenskim radom na području Mosla-vine. Voditeljica je i suradnica brojnih amaterskih fol-klornih skupina na području Bjelovarsko-bilogorske i Zagrebačke županije. Autorica nekoliko koreografi ja, a jedna od njih, Lijepa moja Moslavina – pjesme i ple-sovi Moslavine, nalazi se, od 2009. godine, na reper-toaru Ansambla LADO.

Programska knjizica - knjizni blok.indd 75Programska knjizica - knjizni blok.indd 75 19.3.2012 2:25:3119.3.2012 2:25:31

Page 76: Pasionska baština - programska knjižica

Utorak, 3. travnja 2012.

Župna dvorana sv. Blaža (bivša Kinoteka) | Kordunska 1 | u 19:30 sati

Kristina Štebih: PISMO Z GALICIJE, kazališna predstava

izvodi: Kazališna družina "ŠTOLCER", Čakovec redatelj: Dejan Buvač

~Samostan i crkva hercegovačkih franjevaca | Av. Gojka Šuška 2 (Dubrava) | u 19:00 sati

CRKVENO PUČKO PJEVANJE U KORIZMENO – USKRSNOM VREMENU U BOSNI I HERCEGOVINI

TRAVANJ 2012.

P U S Č P S N

1

2 3 4 5 6 7 8

9 10 11 12 13 14 15

16 17 18 19 20 21 22

23 24 25 26 27 28 29

30

Programska knjizica - knjizni blok.indd 76Programska knjizica - knjizni blok.indd 76 19.3.2012 2:25:3219.3.2012 2:25:32

Page 77: Pasionska baština - programska knjižica

Utorak, 3. travnja | 77

1. W. A. Mozart / B. Flies: Wiegenlied

solistica: Tamara Korunek

2. Richard Rodgers: The sound of music

solistice: Nada Bilić i Tamara Korunek

3. Međimurska narodna Počnem listek pisati

4. Josip Kaplan: Rožica solistica: Ivanka Kosi

5. Međimurska narodna Dej mi Bože oči sokolove

6. Boris Papandopulo: Zagorska

izvodi: Ženska vokalna grupa Josip Štolcer Slavenski umjetnički voditelj: prof. Senka Bašek Šamec

Kristina Štebih: PISMO Z GALICIJE, kazališna predstava

izvodi: Kazališna družina "ŠTOLCER", Čakovec redatelj: Dejan Buvač

glavne uloge: Kristina Štebih - Marika Ivica Mikolaj - Đurek Dejan Buvač – Joži, lik koji će možda doći Mala teca - lik koji dolazi Frngo - ćoravi pas koji se izgubio Kokoš – prava i živa

pjevaju: članice Ženske vokalne grupe PZ "Josip Štolcer Slavenski" Čakovec: Senka Bašek-Šamec, Kristina Štebih i Jasmina Jambrović

scenografi ja: Kristina Štebih i Dejan Buvač oblikovanje glazbe: Luka Mošmondor oblikovanje svjetla i animacija: Josip Bašek redatelj: Dejan Buvač

Programska knjizica - knjizni blok.indd 77Programska knjizica - knjizni blok.indd 77 19.3.2012 2:25:3319.3.2012 2:25:33

Page 78: Pasionska baština - programska knjižica

78 | Utorak, 3. travnja

O predstavi:Sa željom očuvanja narodnih običaja te izvornih dokumenata i pi-

sama iz prošlosti došlo se do ideje postavljanja ovog komada na kaza-lišne daske. Predstava se igra na kajkavskom dijalektu čime se htjela uprizoriti autentičnost vremena o kojem govori.

Uskrs je 1917. godine Marika je još jedna u nizu žena koja iščekuje pozitivne vijesti o svom suprugu s daleke bojišnice Galicije. Đurek je još samo jedan u nizu muškaraca koji kreće na frontu. Iz Galicije stiže Joži-no pismo, ali ga je teško otvoriti… Tko će otići, tko će se vratiti i na kraju tko će ostati…emocije i sudbina….ljubavna priča..ili…

Predstava je proglašena najboljom predstavom u cjelini na 50. Fe-stivalu hrvatskih kazališnih amatera u Starom Gradu na Hvaru u svibnju 2010. godine., a dobila je i nagradu za najbolji dramski tekst – Kristi-na Štebih i najbolju režiju – Dejan Buvač. Istovjetne nagrade predstava je dobila i na Festivalu kazališnih amatera Međimurja u Prelogu. KAM 2010. Kao posebni gosti nastupili su s predstavom u Postojni na 49. Državnom festivalu Slovenije, te na Međunarodnom Repasage festivalu u Ubu u Srbiji.

Trajanje predstave : 35 minuta

Kazališna družina "Štolcer" sastavni je dio veoma afi rmiranog pje-vačkog zbora"Josip Štolcer Slavenski" iz Čakovca, a svi okupljeni oko ovog projekta dugogodišnji su članovi zbora. Želeći pokazati da čla-novi zbora uz pjevačke sposobnosti, posjeduju i sklonosti ka kazališnoj umjetnosti došlo je do ove predstave.

Izvrstan tekst mlade čakovečke spisateljice Kristina Štebih, za koji je dobila i nagradu Mihovila Pavleka Miškine HSK za najbolji tekst, bio je izvrsna podloga za dobru kazališnu predstavu. Ova predstava prva je koju je ova kazališna družina postavila "na daske koje život znače". Ove godine Kazališna družina uprizorila je i predstavu Requiem za žive.

~

Programska knjizica - knjizni blok.indd 78Programska knjizica - knjizni blok.indd 78 19.3.2012 2:25:3619.3.2012 2:25:36

Page 79: Pasionska baština - programska knjižica

Utorak, 3. travnja | 79

Samostan i crkva hercegovačkih franjevaca | Av. Gojka Šuška 2 (Dubrava) | u 19:00 sati

CRKVENO PUČKO PJEVANJE U KORIZMENO – USKRSNOM VREMENU U BOSNI I HERCEGOVINI izvode: pjevačke skupine iz Bukovice (Tomislavgrad), Kupresa, Posušja, Uzdola (Rama), Oštre Luke i Boka, Buškog blata, Rodoča (Mostar) i Gradnića (Čitluk), Kreševa, Luga i Brankovića (Žepča), Vidovica odabir i animacija: o. Zvonko Martić i Vido Bagur

Pjevačke skupine iz deset zemljopisno različitih krajeva izvode li-turgijske i izvanliturgijske napjeve Hrvata u Bosni i Hercegovini čije se sličnosti i različitosti osobito prikazuju kroz napjeve Gospinih plačeva. Korizmeno-uskrsne pjesme kod Hrvata u BiH su malo poznati segment tradicijske kulture i pokazuje spoj crkvenoga i svjetovnoga pjevanja. U program su uvrštene i recitirane molitvice moljene tijekom korizme-no-uskrsnoga vremena kao jedna od najčešćih osobnih pobožnih praksi među katolicima Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

P r o g r a m :

Pjevačka skupina iz Bukovice u okolici Tomislavgrada

Gospin plačPivčići pivašeRascviljena majka staše

Programska knjizica - knjizni blok.indd 79Programska knjizica - knjizni blok.indd 79 19.3.2012 2:25:3819.3.2012 2:25:38

Page 80: Pasionska baština - programska knjižica

80 | Utorak, 3. travnja

Pjevačka skupina iz Kupresa

Gospin plač Crkva se gradi tamjanom kadi Vrije voda vrilica kraj nje sjedi Divica

Pjevačka skupina iz Posušja

Gospin plač u dvi ričiRano rane tri MarijeGospin plač u četiri riči

Pjevačka skupina župe Uzdol u Rami

Gospin plačKad nastane gluvo vrime - molitvicaStala plačuć’ tužna mati

Pjevačka skupina iz Oštre Luke i Boka

Šetala se, šetala sveta diva MarijaO, Isuse, zlato moje

Pjevačka skupina sela Buškog blata

Gospin plačCrkva se gradi tamjanom kadi - molitvicaGospi od sedam žalosti

Pjevačka skupina iz Rodoča u okolici Mostara i Gradnići u oko-

lici Čitluka

Gospin plač O, Isuse, željo moja - molitvica Gospin plač solo: Janja Prskalo iz Gradnića i Ana Šagolj iz Rodoča

Programska knjizica - knjizni blok.indd 80Programska knjizica - knjizni blok.indd 80 19.3.2012 2:25:3819.3.2012 2:25:38

Page 81: Pasionska baština - programska knjižica

Utorak, 3. travnja | 81

Pjevačka skupina iz Kreševa

Gospin plačSedam žalosti Blažene Djevice MarijeO, Gospojo, o Kraljice

Pjevačka skupina iz Luga i Brankovića u okolici Žepča

Rascviljena majka stašeGospin plač

Pjevačka skupina iz Vidovica

Gospin plačStrina Marta Ivkić, soloŽivot kratak - molitvicaVeliko je sad veselje duše kršćanske

Pjevačka skupina iz Kupresa

Daj nam Gospe dobar dar - molitvica na Uskrsno jutroO Isuse jedini od Marije rođeni

Pjevačka skupina iz Oštre Luke i Boka

Isuskrst je uskrsnuo

Programska knjizica - knjizni blok.indd 81Programska knjizica - knjizni blok.indd 81 19.3.2012 2:25:3919.3.2012 2:25:39

Page 82: Pasionska baština - programska knjižica

Srijeda, 4. travnja 2012.

Društvo hrvatskih književnika | Trg bana J. Jelačića 7 | u 12:00 sati

LIRIKA VELIKOG PETKA(Hrvatski pjesnici na temu Muke)

o. Bartol Kašić

~Stara gradska vijećnica | Ul. sv. Ćirila i Metoda 5 | u 20:00 sati

PASIONSKE ARIJE STARIH MAJSTORA(J. S. Bach, W. A. Mozart, G. B. Pergolesi, G. F. Händel)

izvode: Branka Pleština, sopran Sonja Runje, mezzosopran klavir: Mario Ćopor

TRAVANJ 2012.

P U S Č P S N

1

2 3 4 5 6 7 8

9 10 11 12 13 14 15

16 17 18 19 20 21 22

23 24 25 26 27 28 29

30

Programska knjizica - knjizni blok.indd 82Programska knjizica - knjizni blok.indd 82 19.3.2012 2:25:4019.3.2012 2:25:40

Page 83: Pasionska baština - programska knjižica

Srijeda, 4. travnja | 83

Društvo hrvatskih književnika | Trg bana J. Jelačića 7 | u 12:00 sati

LIRIKA VELIKOG PETKA(Hrvatski pjesnici na temu Muke)

o. Bartol Kašić

Među hrvatskim piscima XVII. stoljeća iznimno visoko mjesto zauzi-ma Bartol Kašić kao prevodilac, pisac i jezikoslovac. Pisac prve gramatike hrvatskoga jezika, prvi prevodilac cjelovita Svetoga pisma, Rituala rim-skoga, Nasljeduj Krista Tome Kempenca, lekcionara i drugih crkvenih knjiga, pjesnik Pjesni duhovne od pohvala Božjijeh (1617) — prepjevi-parafraze prvih pedeset psalama – i (1634) – prepjevi-parafraze četr-deset himni iz brevijara, autor tragedije Sveta Venefi rda, pisac hagio-grafskih tekstova, katehetskih i moralno-didaktičkih djela, autor vlastita životopisa, Bartol Kašić najplodniji je autor XVII. stoljeća koji je postavio temelje hrvatskomu književnom jeziku. U dijelu onoga što svakako ula-zi u hrvatsku pasionsku baštinu posebice se ističu Molitva Isukrstova na križu, Od ubožzva muke Isukrstove, U prvu nedjelju od korizme, U nedjelju od muke Gospodinove, Na uskrsen’je kao i prijevodi-preradbe biblijskih tekstova. Lirika Velikog petka ove se godine posvećuje velika-nu hrvatske književnosti, jezikoslovlja i kulture isusovcu Bartolu Kašiću. Njegovi će tekstovi biti popraćeni primjerenim glazbenim izričajima.

Božidar Petrač

~Stara gradska vijećnica | Ul. sv. Ćirila i Metoda 5 | u 20:00 sati

PASIONSKE ARIJE STARIH MAJSTORA(J. S. Bach, W. A. Mozart, G. B. Pergolesi, G. F. Händel)

izvode: Branka Pleština, sopran Sonja Runje, mezzosopran klavir: Mario Ćopor

(Koncert se održava u okviru ciklusa "Glazbenici u Gradskoj skupštini")

Programska knjizica - knjizni blok.indd 83Programska knjizica - knjizni blok.indd 83 19.3.2012 2:25:4119.3.2012 2:25:41

Page 84: Pasionska baština - programska knjižica

84 | Srijeda, 4. travnja

P r o g r a m :

Branka Pleština, sopran, 4. godina

G. F. Händel:1. "Messias", arija "Wie lieblich ist den Boten Schritt"J. S. Bach:2. "Matthaus−Passion", arija "Blute nur"J. S. Bach:3. "Magnificat", arija "Quia respexit humilitatem"J. S. Bach:4. "Johannes Passion", arija "Ich folge dir gleichfalls"G. B. Pergolesi:5. "Stabat Mater Dolorosa", arija "Vidit suum dulcem natum"

Sonja Runje, mezzosopran, 3. godina

J. S. Bach:1. "Joannes Passion", arija "Es ist vollbracht"J. S. Bach:2. "Matthaus Passion", recitativ i arija "Buss und Reu"J. S. Bach:3. "Matthaus Passion", arija "Erbarme dich mein Gott"G. B. Pergolesi:4. "Stabat Mater Dolorosa", arija "Eya Mater"G. B. Pergolesi:5. "Stabat Mater Dolorosa", arija "Fac ut portem"

Dueti:G. B. Pergolesi:1. "Stabat Mater Dolorosa", "Quando corpus morietur" "Amen"

Branka Pleština (Split, 1989.), studentica je četvrte godine solo pjevanja, u klasi profesorice Martine Gojčeta Silić, na Muzičkoj akade-miji Sveučilišta u Zagrebu.

Dobitnica je drugih nagrada na natjecanjima Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga 2007. i 2010. godine, te fi nalistica "Lions Grand Prix" natjecanju u Rijeci.

Od brojnih nastupa u Hrvatskoj i inozemstvu osobito se istiću:2007. godine - "Hommage mo. Ivi Paraću" (HNK Split)2008. godine - klasični koncerti u Luzernu i Bernu (Švicarska)2009. godine - uloga prvog dječaka u Mozartovoj "Čarobnoj Fruli"

(KD Vatroslav Lisinski)

Programska knjizica - knjizni blok.indd 84Programska knjizica - knjizni blok.indd 84 19.3.2012 2:25:4319.3.2012 2:25:43

Page 85: Pasionska baština - programska knjižica

Srijeda, 4. travnja | 85

2010. godine - koncert mladih opernih pjevača "Hommage Milki Trnini" (HNK Zagreb)

2011. godine - koncert arija iz opera "Julie Cezar", te iz oratorija "Messiah", Georga Friedricha Händella, koncert s mandolinskim orke-strom "Sanctus Domnio" u sklopu 57. splitskog ljeta, koncert s orkestrom Hrvatske Ratne Mornarice, uloga Frasquite u Bizetovoj operi "Carmen" (KD Vatroslav Lisinski).

Od 2009. godine članica je Zagrebačkog opernog studija, u čijoj je produkciji ostvarila nekoliko nastupa diljem Hrvatske.

Usavršavala se kroz seminare eminentnih vokalnih pedagoga kao što su: Sanja Erceg-Vrekalo, Boris Martinović, Marvin Keenze, Olivera Miljaković, Martina Gojčeta Silić, te mnogi drugi.

Sonja Runje (Split,1988.), nakon završene opće gimnazije u Supetru na otoku Braču, 2006. upisala je srednju glazbenu školu Josip Hatze u Splitu, smjer pjevanje, u klasi prof. Sanje Erceg Vrekalo. 2009. upisala je Muzičku akademiju u Zagrebu, smjer pjevanje, u klasi doc. Martine Goj-četa Silić. Više puta je nagrađivana na natjecanjima iz pjevanja HDGPP.

Od brojnih nastupa u Hrvatskoj i inozemstvu značajniji su: "Stabat Mater" G. B. Pergolesija (Split, Podgorica), "9. Simfonija" L. van Beetho-vena (Dubrovnik, Mostar), koncert s arijama iz opere "Giulio Cesare" i oratorija "Mesija" G. F. Händela (Split), više nastupa u dvorani HGZ (Za-greb) i Foyeru HNK Split, Vesperae Solennes de Confessore W. A. Mozar-ta (Zagreb, Velika Gorica), uloga Mercedes u operi "Carmen" G. Bizeta u KD V. Lisinski, te uloga Seconda Cercatrice u jednočinki "Suor Angelica" G. Puccinija u HNK Split.

Pohađala je seminare eminentnih profesora pjevanja i interpretacije (Lidija Horvat Dunjko, Olivera Miljaković, Marvin Keenze, Boris Martino-vić, Judith Kopecky, Mario Penzar, Sanja Erceg Vrekalo, Martina Gojčeta Silić i dr.).

Programska knjizica - knjizni blok.indd 85Programska knjizica - knjizni blok.indd 85 19.3.2012 2:25:4319.3.2012 2:25:43

Page 86: Pasionska baština - programska knjižica

akad. slikar Josip Botteri-Dini, Procesija, detalj, 1990.

Programska knjizica - knjizni blok.indd 86Programska knjizica - knjizni blok.indd 86 19.3.2012 2:25:4419.3.2012 2:25:44

Page 87: Pasionska baština - programska knjižica

Programska knjizica - ovitak.indd 2Programska knjizica - ovitak.indd 2 19.3.2012 2:21:3719.3.2012 2:21:37

Page 88: Pasionska baština - programska knjižica

PASI

ON

SKA

BA

ŠTIN

A Z

agre

b

PASIONSKA BAŠTINA2012.

21.svečanosti

24. ožujka - 4. travnja

Programska knjizica - ovitak.indd 1Programska knjizica - ovitak.indd 1 19.3.2012 2:21:3619.3.2012 2:21:36


Top Related