Transcript
Page 1: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …

ŠVAJCARSKA I MEDINO DOGOVORILI PROJEKAT RAZVOJA PČELARSTVAPČELAR DOMAĆIN:MARKO ALEKSIĆIZ KUPINOVAPČELA-KOMERC I MEDINOZAKLJUČILI SARADNJU

SLATKI KUTAK,RECEPTI SAKRNJEVAC

MEDOM

NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV

Izdanje broj 2Februar 2014.

Page 2: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …
Page 3: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …

MEDINO MAGAZINAu ovom broju

Pozdravna rečPredstavljamo vam Medino Magazin

NovostiAktuelna dešavanja na tržištu meda u Srbiji

Medino PartnerSve o Medino Partner programu

Otkup medaPčela-Komerc i Medino zaključili saradnju

Kvalitet na prvom mestuNorveška, zemlja u kojoj je kvalitet imperativ

Pčelar domaćinIvan Farago iz Novog Kneževca

Pčelar domaćinMarko Aleksić iz Kupinova

4579111314

Urednik: Dušan DopuđaTiraž: 1250 komada

Medino Magazin je besplatan i distribuira se Medino partnerima, profesionalnim pčelarima i udruženjima pčelara.

Period objavljivanja četvoromesečno.

Medino d.o.o. KrnjevoBulevar Oslobođenja 29

11319 Krnjevo, Srbijawww.medino.rs

Pčelar domaćinMilan Jevtić iz Oparića

Okupljanje pčelaraDruženja pčelara i festival meda

Društvo pčelaraUdruženje pčelara “Nektar” Kanjiža

Vesti iz svetaDešavanja i zanimljivosti iz sveta meda

Lokalne vrste, globalna popularnostBorov med sa Mediterana

Slatki kutakRecepti sa Krnjevac medom

151617192315

Page 4: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …
Page 5: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …

4

MED IZ SRBIJE NA SVETSKOM TRŽIŠTU

pozdravna reč

Poštovani pčelari, želim da Vam se zahvalim na saradnji i ukazanom poverenju u prethodnoj godini. Naša kompanija će i dalje nastojati da opravda vaše poverenje i unapredi saradnju kroz mnogobrojne projekte započete u 2014. godini. Implementacijom novih modela otkupa, o kojima je bilo reči u prethodnom broju, boljom organizacijom transporta i efikasnijom komunikacijom, kroz unapredjen call centar, Medino će ubrzati i unaprediti otkup meda u 2015 godini.

Započeli smo projekat koji se odnosi na zapošljavanje mladih i žena kroz njhovo uključivanje u posao pčelarstva, projekat je potpisan u decembru 2014. godine između regionalne razvojne agencije Zlatibor i Medino d.o.o. Ukupna vrednost projekta iznosi 21 milion dinara. Srbija ima veliki neiskorišćen potencijal koji su prepoznali strani donatori i radimo na tome da u narednom periodu bude još ovakvih kvalitetnih programa koji će doprineti razvoju pčelarstva u našoj zemlji.

Kao što i sami znate, Srbija je ušla na svetsko tržiste sa svojim medom i traži svoju poziciju po kvalitetu i ceni. U toj tržisnoj utakmici učestvuju velike države, proizvođači meda (Argentina, Meksiko, Ukrajina, Kina). Odnos proizvedenih količina i kvalitet meda tih zemalja, diktira cenu. Kupac nije spreman da plati srpski med vise ukoliko je sličnog kvaliteta kao i med iz Argentine ali je spreman da plati više ukoliko je kvalitet primetno bolji. Zato moramo zajedničkim snagama da podižemo kvalitet i efikasnost srpskog pčelarstva i time obezbedimo dobru cenu i siguran plasman na svetsko tržiste.

S poštovanjem,Stefan Tirnanić,Izvršni direktor kompanije Medino

4

Stefan Tirnanić, izvršni direktor kompanije Medino

Page 6: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …

NOVOSTI

ŠVAJCARSKA I MEDINO DOGOVORILI PROJEKAT RAZVOJA PČELARSTVA Regionalna razvojna agencija Zlatibor i Medino d.o.o. potpisali su 12. decembra 2014. Ugovor o partnerstvu kojim se uređuje zajednička saradnja na realizaciji Programa razvoja privatnog sektora (PSD) u jugozapadnoj Srbiji koji finansira Vlada Švajcarske kroz Švajcarsku agenciju za razvoj i saradnju u Srbiji.

Cilj projekta je da poveća zaposlenost i obim proizvodnje meda sa naročitim osvrtom na zapošljavanje siromašnih, mladih i žena kroz njihovo uključivanje u posao pčelarstva. Projektom je predviđeno sufinansiranje košnica sa rojevima pred sezonu 2015. godine, a nakon završetka tendera za nabavku košnica biće objavljen poziv pčelarima. Ukupna vrednost projekta iznosi 21 milion dinara.

PČELARI TAKOVSKOG KRAJA PROTIV FALSIFIKOVANOG MEDAPčelari rudničko - takovskog kraja zatražili su odlučnu akciju inspekcije kako bi se sprečila prodaja lažnog meda koji se kako tvrde, može kupiti i u trgovinskim lancima,

prenela je novinska agencija Beta. Najveći pčelar rudničko - takovskog kraja koji poseduje više od sto košnica, Branislav Jakovljević, rekao je da razni mešetari koriste nestašicu meda i nude „sve i svašta” pod tim nazivom. „Veleprodajna cena meda je kod registrovanih pčelara oko 600 dinara, a u maloprodaji od 800 do 1000 dinara, dok je u nekim prodavnicama i na pijacama upola jeftiniji jer je od šećernog sirupa sa dodatkom raznih aroma i trava”, rekao je Jakovljević čiji se pčelinjak nalazi na planini Rajac.

MATURANT IZ BEOGRADA ISDRESIRAO PČELEMaturant Trinaeste beogradske gimnazije Nemanja Filipović uspeo je da istrenira pčele tako da mogu da otkriju mirise vrlo male koncentracije, što se može

iskoristiti u medicini, otkrivanju bolesti žitarica i u druge svrhe. Nemanja je taj projekat radio kao polaznik Istraživačke stanice Petnica zajedno sa koleginicom Anđelom Donević.

“Pčele su izuzetno osetljive na jako slabe mirise i mogu

se koristiti kao detektori, osetljiviji od nekih elektronskih uređaja, osim toga, ovi insekti se mnogo lakše i brže dresiraju od pasa, čiji su treninzi skuplji”, kaže ovaj mladi istraživač. Nemanja je dresirao pčele tako što im je davao šećernu nagradu u prisustvu određenog mirisa, tako da nauče da povežu svoju ishranu sa mirisom. Za potrebe projekta, pčele su nabavili od lokalnog, valjevskog pčelara. Bilo je oko 150 jedinki ali su nažalost sve morale da budu žrtvovane zarad nauke, jer propisi predviđaju da se nijedna životinja tretirana u laboratoriji ne sme vratiti u svoju prirodnu sredinu.

Švajcarska kompanija Dufry koja poseduje maloprodajne objekte na aerodromima u više od 60 zemalja sveta uvrstila je u ponudu svoje prodavnice Serbian House na aerodromu Nikola Tesla, med i pčelinje proizvode kompanije Medino pod brendovima Woodland i ZiZu, koji se prodaju u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Na ovaj način, blizu 5 miliona putnika na godišnjem nivou koliko koristi aerodrom Nikola Tesla, biće u prilici da kupi naš med i da

Nemanja Filipović, printskrin Tanjug

ga ponese svojim domovima širom sveta. U organizovanim promocijama u okviru Serbian House prodavnice, Medino edukuje putnike našeg najvećeg aerodroma o kvalitetu srpskog meda, prezentuje regione naše zemlje i informiše domaće i strane putnike o specifičnostima različitih vrsta medova koji se mogu pronaći u Srbiji.

5

Page 7: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …

ŠVAJCARSKA I MEDINO DOGOVORILI PROJEKAT RAZVOJA PČELARSTVA Regionalna razvojna agencija Zlatibor i Medino d.o.o. potpisali su 12. decembra 2014. Ugovor o partnerstvu kojim se uređuje zajednička saradnja na realizaciji Programa razvoja privatnog sektora (PSD) u jugozapadnoj Srbiji koji finansira Vlada Švajcarske kroz Švajcarsku agenciju za razvoj i saradnju u Srbiji.

Cilj projekta je da poveća zaposlenost i obim proizvodnje meda sa naročitim osvrtom na zapošljavanje siromašnih, mladih i žena kroz njihovo uključivanje u posao pčelarstva. Projektom je predviđeno sufinansiranje košnica sa rojevima pred sezonu 2015. godine, a nakon završetka tendera za nabavku košnica biće objavljen poziv pčelarima. Ukupna vrednost projekta iznosi 21 milion dinara.

PČELARI TAKOVSKOG KRAJA PROTIV FALSIFIKOVANOG MEDAPčelari rudničko - takovskog kraja zatražili su odlučnu akciju inspekcije kako bi se sprečila prodaja lažnog meda koji se kako tvrde, može kupiti i u trgovinskim lancima,

prenela je novinska agencija Beta. Najveći pčelar rudničko - takovskog kraja koji poseduje više od sto košnica, Branislav Jakovljević, rekao je da razni mešetari koriste nestašicu meda i nude „sve i svašta” pod tim nazivom. „Veleprodajna cena meda je kod registrovanih pčelara oko 600 dinara, a u maloprodaji od 800 do 1000 dinara, dok je u nekim prodavnicama i na pijacama upola jeftiniji jer je od šećernog sirupa sa dodatkom raznih aroma i trava”, rekao je Jakovljević čiji se pčelinjak nalazi na planini Rajac.

MATURANT IZ BEOGRADA ISDRESIRAO PČELEMaturant Trinaeste beogradske gimnazije Nemanja Filipović uspeo je da istrenira pčele tako da mogu da otkriju mirise vrlo male koncentracije, što se može

iskoristiti u medicini, otkrivanju bolesti žitarica i u druge svrhe. Nemanja je taj projekat radio kao polaznik Istraživačke stanice Petnica zajedno sa koleginicom Anđelom Donević.

“Pčele su izuzetno osetljive na jako slabe mirise i mogu

se koristiti kao detektori, osetljiviji od nekih elektronskih uređaja, osim toga, ovi insekti se mnogo lakše i brže dresiraju od pasa, čiji su treninzi skuplji”, kaže ovaj mladi istraživač. Nemanja je dresirao pčele tako što im je davao šećernu nagradu u prisustvu određenog mirisa, tako da nauče da povežu svoju ishranu sa mirisom. Za potrebe projekta, pčele su nabavili od lokalnog, valjevskog pčelara. Bilo je oko 150 jedinki ali su nažalost sve morale da budu žrtvovane zarad nauke, jer propisi predviđaju da se nijedna životinja tretirana u laboratoriji ne sme vratiti u svoju prirodnu sredinu.

Švajcarska kompanija Dufry koja poseduje maloprodajne objekte na aerodromima u više od 60 zemalja sveta uvrstila je u ponudu svoje prodavnice Serbian House na aerodromu Nikola Tesla, med i pčelinje proizvode kompanije Medino pod brendovima Woodland i ZiZu, koji se prodaju u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Na ovaj način, blizu 5 miliona putnika na godišnjem nivou koliko koristi aerodrom Nikola Tesla, biće u prilici da kupi naš med i da

ga ponese svojim domovima širom sveta. U organizovanim promocijama u okviru Serbian House prodavnice, Medino edukuje putnike našeg najvećeg aerodroma o kvalitetu srpskog meda, prezentuje regione naše zemlje i informiše domaće i strane putnike o specifičnostima različitih vrsta medova koji se mogu pronaći u Srbiji.

Serbian House, Dufry Beograd

190x100

reklamni prostor

MEDINO PROIZVODI NA AERODROMU NIKOLA TESLA

6

Page 8: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …

7

Najveći otkupljivač meda na Balkanu je kompanija „Medino” iz Krnjeva, koja istovremeno na tržište plasira najveće količine meda u našem regionu. Svoju tržišnu poziciju gradi pre svega beskompromisnim insistiranjem na kvalitetu meda koji se plasira na tržište. Važan segment u strategiji kompanije je i izgrađeni partnerski odnos sa pčelarima od kojih otkupljuje med. Uspostavljen je fer sistem otkupa meda koji odlikuje brzim i preciznim uzorkovanjem, preuzimanjem i tačnim merenjem meda. Kompanija „Medino” sav med koji preuzima plaća u roku od tri dana i na taj način izlazi u susret pčelarima kojima je novac neophodan za finansiranje pčelarske proizvodnje. Partnerski odnos između pčelara i kompanije „Medino”, zasnovan je na dugoročnoj strategiji u cilju razvoja pčelarstva u Srbiji i ostvarivanja zajedničkog većeg komercijalnog uspeha. Kreirali smo „Medino partner-program” jer želimo da pružimo pomoć i podršku pčelarima za nesmetani tok i proširivanje proizvodnje, u cilju produbljivanja saradnje naše kompanije sa pčelarima Srbije.

Osnovni ciljevi ovog programa su: poboljšanje kvaliteta proizvodnje meda, poboljšanje kvaliteta ambalaže u kojoj se med predaje, efikasniji i brži otkup meda, obezbeđivanje plasmana meda, edukacija o pčelarstvu u vidu organizacije seminara, predavanja, okruglih stolova i stručnih putovanja u zemlji i inostranstvu, uključivanje mladih i podrška u bavljenju pčelarstvom, različite podrške pčelarskim porodicama i njihovoj deci, učenicima i studentima, informisanje pčelara o zahtevima kupaca na stranim tržištima i savetovanje, uspostavljanje

SVE O MEDINO PARTNER PROGRAMU

medino partner

saradnje i povezivanje pčelara sa različitim institucijama u cilju stvaranja doprinosa razvoju pčelarstva u Srbiji.

Tokom 2013. godine, započeli smo akciju anketiranja naših partnera pčelara od kojih smo otkupili med, kako bismo saznali na koji način se kompanija „Medino” može uključiti u

Nakon informacija koje smo dobili od pčelara, odlučili smo da pokrenemo „Medino partner-program” i ponudimo pčelinje košnice pčelarima pre početka bagremove paše, a da se preuzeta oprema isplati isporukom meda do 1. septembra tekuće godine i na taj način omogući pčelarima da pčelarsku sezonu započnu sa novim košnicama, iako u tom trenutku nemaju potrebna finansijska sredstva.

dalji proces razvoja srpskog pčelarstva. Želeli smo da saznamo glavne probleme pčelara i saslušamo njihove predloge o načinima rešavanja tih problema. Detaljnim istraživanjem saznali smo da pčelarima nedostaju finansijska sredstva, kako bi početkom sezone mogli da nabave svu potrebnu opremu za sezonu pre početka medobranja. Pčelari su istakli da je nabavka pčelinjih košnica najveći problem prilikom proširivanja pčelinjaka, a nabavka košnice je najpotrebnija pre počeka sezone kako bi se oni pripremili za predstojeću sezonu, proširili svoje pčelinjake i ušli spremni u novu pčelarsku godinu.Kompanija „Medino” je praktično ponudila kredit u opremi pčelarima u cilju povećanja proizvodnje. Pčelarima smo ostavili mogućnost da košnice isplate do 1. septembra, jer

smo svesni toga da zarađeni novac od bagremove paše obično iskoriste za pokrivanje nastalih troškova u prethodnom periodu, a poznato je da je bagremova paša prva prilika u godini kada pčelari mogu ostvariti prihod. Prve godine u ponudi su bile samo košnice međutim, u kontaktu sa pčelarima tokom plasmana košnica, saznali smo da postoji potreba i za drugim vrstama opreme koje treba uključiti u „Medino

partner-program” u cilju proširenja saradnje. Sugestije su se odnosile na to da postoji određeni broj pčelara kojima nije potrebana celokupna košnica, već samo određeni delovi košnice (ram, podnjača,nastavci...). Prihvatili smo sugestije i predloge , i već naredne godine proširili asortiman i ponudili delove za košnice. Pored košnice i delova za košnice, u 2014. godini pčelarima smo ponudili i pogače za pčele kao i satne osnove. Pomoću „Medino” partnerstva za razvoj i podršku

pčelara u Srbiji, podeljeno je preko 800 košnica, 200 nastavaka, 2000 ramova i 100 pogača pčelarima iz cele Srbije. Pčelari koji su sarađivali sa kompanijom „Medino” zadovoljni su isporučenom opremom i uspešno su unapredili svoja pčelarska gazdinstva, a svoja dugovanja prema kompaniji „Medino” isplatili su u predviđenom roku isporukom meda.„Medino partner-program” će i ove sezone svim pčelarima koji imaju zajedničku viziju uspešnijeg pčelarstva i kvaliteta na svakom pčelarskom polju, od proizvodnje preko otkupa do plasmana meda, ponuditi da se priključe programu, nabave neophodnu opremu početkom sezone, a da je plate proizvedenim medom zaključno sa 1. septembrom. U saradnji sa pčelarima pokušaćemo da odgovorimo na sve zahteve kako bismo unapredili pčelarsku proizvodnju.

Kako postati „Medino” partner?Član „Medino partner-programa” možete postati jednostavanim popunjavanjem upitnika i ugovora o partnerstvu sa našom kompanijom. Upitnik i ugovor možete dobiti tako

što ćete pozvati naš call- centar i zatražiti da Vam pošalju upitnik i ugovor na kućnu adresu ili putem imejla, a možete zatražiti da Vam se upitnik i ugovor pošalju putem našeg uzorkivača kada dođe po uzorak meda ili ih mogu doneti naši vozači kada dođu da preuzmu med. Nakon popunjavanja upitnika i ugovora o pristupu, primerak šaljete kompaniji „Medino” kako bi Vaši podaci bili uneti u bazu i kako biste postali naš „Medino”.Ukoliko pčelar želi da pomoću „Medino partner-programa” nabavi pčelarsku opremu, neophodno je da pozove “ Medino “ call- centar i naruči potrebnu opremu iz ponuđenog asortimana. Ova narudžbina treba da se izvrši u prolećnom periodu kako bi se uspešno sprovela nabavka opreme od dobavljača i da bi ona pre bagremove paše stigla do pčelara. Pre isporuke pčelar potpisuje ugovor o kupoprodaji opreme, a pored ugovora potrebno je da pčelar obezbedi jemca kao i da popuni četiri blanko menice, od kojih dve popunjava jemac a dve pčelar, kao obezbeđenje u slučaju da dođe do neispunjavanja dela ugovora koji se odnosi na plaćanje opreme u roku koji je predviđen ugovorom.

Page 9: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …

8

Najveći otkupljivač meda na Balkanu je kompanija „Medino” iz Krnjeva, koja istovremeno na tržište plasira najveće količine meda u našem regionu. Svoju tržišnu poziciju gradi pre svega beskompromisnim insistiranjem na kvalitetu meda koji se plasira na tržište. Važan segment u strategiji kompanije je i izgrađeni partnerski odnos sa pčelarima od kojih otkupljuje med. Uspostavljen je fer sistem otkupa meda koji odlikuje brzim i preciznim uzorkovanjem, preuzimanjem i tačnim merenjem meda. Kompanija „Medino” sav med koji preuzima plaća u roku od tri dana i na taj način izlazi u susret pčelarima kojima je novac neophodan za finansiranje pčelarske proizvodnje. Partnerski odnos između pčelara i kompanije „Medino”, zasnovan je na dugoročnoj strategiji u cilju razvoja pčelarstva u Srbiji i ostvarivanja zajedničkog većeg komercijalnog uspeha. Kreirali smo „Medino partner-program” jer želimo da pružimo pomoć i podršku pčelarima za nesmetani tok i proširivanje proizvodnje, u cilju produbljivanja saradnje naše kompanije sa pčelarima Srbije.

Osnovni ciljevi ovog programa su: poboljšanje kvaliteta proizvodnje meda, poboljšanje kvaliteta ambalaže u kojoj se med predaje, efikasniji i brži otkup meda, obezbeđivanje plasmana meda, edukacija o pčelarstvu u vidu organizacije seminara, predavanja, okruglih stolova i stručnih putovanja u zemlji i inostranstvu, uključivanje mladih i podrška u bavljenju pčelarstvom, različite podrške pčelarskim porodicama i njihovoj deci, učenicima i studentima, informisanje pčelara o zahtevima kupaca na stranim tržištima i savetovanje, uspostavljanje

saradnje i povezivanje pčelara sa različitim institucijama u cilju stvaranja doprinosa razvoju pčelarstva u Srbiji.

Tokom 2013. godine, započeli smo akciju anketiranja naših partnera pčelara od kojih smo otkupili med, kako bismo saznali na koji način se kompanija „Medino” može uključiti u

dalji proces razvoja srpskog pčelarstva. Želeli smo da saznamo glavne probleme pčelara i saslušamo njihove predloge o načinima rešavanja tih problema. Detaljnim istraživanjem saznali smo da pčelarima nedostaju finansijska sredstva, kako bi početkom sezone mogli da nabave svu potrebnu opremu za sezonu pre početka medobranja. Pčelari su istakli da je nabavka pčelinjih košnica najveći problem prilikom proširivanja pčelinjaka, a nabavka košnice je najpotrebnija pre počeka sezone kako bi se oni pripremili za predstojeću sezonu, proširili svoje pčelinjake i ušli spremni u novu pčelarsku godinu.Kompanija „Medino” je praktično ponudila kredit u opremi pčelarima u cilju povećanja proizvodnje. Pčelarima smo ostavili mogućnost da košnice isplate do 1. septembra, jer

smo svesni toga da zarađeni novac od bagremove paše obično iskoriste za pokrivanje nastalih troškova u prethodnom periodu, a poznato je da je bagremova paša prva prilika u godini kada pčelari mogu ostvariti prihod. Prve godine u ponudi su bile samo košnice međutim, u kontaktu sa pčelarima tokom plasmana košnica, saznali smo da postoji potreba i za drugim vrstama opreme koje treba uključiti u „Medino

partner-program” u cilju proširenja saradnje. Sugestije su se odnosile na to da postoji određeni broj pčelara kojima nije potrebana celokupna košnica, već samo određeni delovi košnice (ram, podnjača,nastavci...). Prihvatili smo sugestije i predloge , i već naredne godine proširili asortiman i ponudili delove za košnice. Pored košnice i delova za košnice, u 2014. godini pčelarima smo ponudili i pogače za pčele kao i satne osnove. Pomoću „Medino” partnerstva za razvoj i podršku

Andrija ĐokićČačak

Pomoć u vidu košnica mi je mnogo značila zbog samog razvoja pčelarstava u mojoj porodici kao i proširivanja

pčelinjaka. Imao sam 30 košnica i želeo sam da proširim svoj pčelinjak. Svojih sredstava nisam imao, a u

bankama su kamate bile strahovite. Kao član „Medino partner-programa”, proširio sam svoj pčelinjak i sada

imam 91 košnicu, isplatio sam ih medom koji sam predao kompaniji „Medino” a proizveo sam ga u košnicama

koje sam dobio pred samu sezonu. Teško bih uspeo da sam finansiram proširenje pčelinjaka pred sezonu.

Planiram da za narednu sezonu preko „Medino partner-programa” nabavim novih 90 medišnih nastavaka.

Marko PavlovićMala Plana

Zadovoljan sam saradnjom koju imam sa kompanijom „Medino” u okviru „Medino partner-programa”. Oprema

koju sam dobio pre početka sezone mi je veoma značila jer u tom trenutku nisam imao sredstava da to sam

nabavim, a bila mi je neophodna za dalje pčelarenje i razvoj. Postojanje ovakvog programa je veoma bitno za

pčelarstvo jer mnogo pomaže u daljem pčelarenju i širenju proizvodnje.

pčelara u Srbiji, podeljeno je preko 800 košnica, 200 nastavaka, 2000 ramova i 100 pogača pčelarima iz cele Srbije. Pčelari koji su sarađivali sa kompanijom „Medino” zadovoljni su isporučenom opremom i uspešno su unapredili svoja pčelarska gazdinstva, a svoja dugovanja prema kompaniji „Medino” isplatili su u predviđenom roku isporukom meda.„Medino partner-program” će i ove sezone svim pčelarima koji imaju zajedničku viziju uspešnijeg pčelarstva i kvaliteta na svakom pčelarskom polju, od proizvodnje preko otkupa do plasmana meda, ponuditi da se priključe programu, nabave neophodnu opremu početkom sezone, a da je plate proizvedenim medom zaključno sa 1. septembrom. U saradnji sa pčelarima pokušaćemo da odgovorimo na sve zahteve kako bismo unapredili pčelarsku proizvodnju.

Kako postati „Medino” partner?Član „Medino partner-programa” možete postati jednostavanim popunjavanjem upitnika i ugovora o partnerstvu sa našom kompanijom. Upitnik i ugovor možete dobiti tako

što ćete pozvati naš call- centar i zatražiti da Vam pošalju upitnik i ugovor na kućnu adresu ili putem imejla, a možete zatražiti da Vam se upitnik i ugovor pošalju putem našeg uzorkivača kada dođe po uzorak meda ili ih mogu doneti naši vozači kada dođu da preuzmu med. Nakon popunjavanja upitnika i ugovora o pristupu, primerak šaljete kompaniji „Medino” kako bi Vaši podaci bili uneti u bazu i kako biste postali naš „Medino”.Ukoliko pčelar želi da pomoću „Medino partner-programa” nabavi pčelarsku opremu, neophodno je da pozove “ Medino “ call- centar i naruči potrebnu opremu iz ponuđenog asortimana. Ova narudžbina treba da se izvrši u prolećnom periodu kako bi se uspešno sprovela nabavka opreme od dobavljača i da bi ona pre bagremove paše stigla do pčelara. Pre isporuke pčelar potpisuje ugovor o kupoprodaji opreme, a pored ugovora potrebno je da pčelar obezbedi jemca kao i da popuni četiri blanko menice, od kojih dve popunjava jemac a dve pčelar, kao obezbeđenje u slučaju da dođe do neispunjavanja dela ugovora koji se odnosi na plaćanje opreme u roku koji je predviđen ugovorom.

Popunjavanjem ove dokumentacije pčelar postaje član „Medino” porodice i time dobija mnoge pogodnosti u vidu dostavljanja ambalaže, mogućeg partnerstva prilikom nabavke opreme, kao i „Medino magazin”.

Page 10: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …

1 ZAJEČARSKI

2 NIŠAVSKI

3 PIROTSKI

4 TOPLIČKI

5 JABLANIČKI

6 PČINJSKI

BEOGRAD

1

2 34

56

9

PČELA-KOMERC I MEDINO ZAKLJUČILI SARADNJU

otkup meda

Medino i Pčela-komerc, su 06.10.2014. zaključili Ugovor o predstavljanju na terenu sa ciljem unapređenja otkupa. Pčela-komerc je postala zvanični predstavnik Medina u otkupu meda za sledeće okruge:

Nišavski okrug (Grad Niš sa opštinama, Aleksinac, Ražanj, Merošina, Doljevac, Gadžin Han i Svrljig);Pirotski okrug (Pirot, Bela Palanka, Babušnica i Dimitrovgrad);Zaječarski okrug (Zaječar, Boljevac, Sokobanja i Knjaževac);Jablanički okrug (Leskovac, Bojnik, Medveđa, Lebane, Vlasotince i Crna Trava);Toplički okrug (Prokuplje, Žitorađa, Blace i Kuršumlija);Pčinjski okrug (Vranje, Bujanovac, Preševo, Trgovište, Bosilegrad, Surdulica i Vladičin Han).

Ovom saradnjom, pčelarima iz gore spomenutih okruga bićemo u prilici da ponudimo bržu i efikasniju proceduru otkupa.

Kompanija Medino kao najveći otkupljivač i izvoznik meda ima za cilj da otkupi što veću količinu meda koji odgovara zahtevima kvaliteta, plasira ih na inostrana i domaće tržište i da na taj način omogući stabilan i konstantan razvoj pčelarstva u Srbiji. Pčela-komerc kao preduzeće u razvoju koje dobro poznaje lokalne pčelare doprineće intenziviranju komunikacije na terenu i biti na usluzi kako pčelarima, tako i udruženjima pčelara.

Prijave meda za otkup u navedenim okruzima, pored našeg call centra 026/821-080 i email adrese [email protected] možete izvršiti i na telefone Pčela-komerca 018/821-741, 018/822-310, 063/409-175; 065/549-5805, 063/434-507, 060/0434-507.

Ugovor o predstavljanju na terenu ispred kompanije Medino u Krnjevu, potpisao je generalni direktor Darko Mandić, dok je ispred Pčela-komerca to učinio generalni direktor Slavoljub Radosavljević.

Page 11: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …
Page 12: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …

NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV

kvalitet na prvom mestu

U toku prošle godine realizovan je veoma značajan projekat u braničevskom okrugu, koji je za cilj imao razvoj pčelarstva. Ovaj projekat podržan je od strane Ambasade Norveške. Sa Njegovom ekselencijom ambasadorom Norveške gospodinom Nils Ragnar Kamsvagom razgovarali smo o norveškom tržištu, o mogućnostima izvoza meda u tu zemlju kao i o pčelarstvu u Srbiji i Norveškoj.

Poznato je da Norvešku odlikuje visoki standard, a samim tim i visoki kvalitet proizvoda koji se mogu naći na tržištu. Norveška je praktično sinonim u svetu za kvalitet proizvoda. Kako se to postiglo?

Norveška ima dugu tradiciju kada je reč o insistiranju na kvalitetu proizvodnje hrane koja je u prometu. Kao primer može poslužiti dokument koji je norveški kralj izdao u 15. veku, a odnosi se na uređenje standarda za izvoz suvog bakalara koji je tada bio veoma važan proizvod. U ovom dokumentu roba je klasifikovana na 24 vrste i od kategorije je zavisila i cena suvog bakalara. Možemo reći da Norveška ima dugu istoriju kada je reč o razumevanju da kvalitet nekog proizvoda određuje i cenu tog proizvoda. Med proizveden u Norveškoj je visokog kvaliteta, jer je u toj zemlji upotreba hemijskih sredstava i pesticida u poljoprivredi svedena na minimum, što je jako dobro za kvalitet meda. U Norveškoj se pravila kojima su definisani standardi kvaliteta hrane pa i meda, striktno primenjuju. Standardi se ne razlikuju od onih koji važe u Evropskoj uniji, ali Norveška nije član Evropske unije već deo slobodnog tržišta, tako da primenjuje evropska pravila i regulative, a to posebno važi za pravila koja se odnose na hranu.

Kako je postignuto da nema falsifikovanog meda na tržištu?

U Norveškoj je potrošačka svest veoma razvijena, postoje veoma jaka udruženja potrošača, a i mediji su zainteresovani za testiranje različitih proizvoda. Ukoliko bi se na primer pojavila firma koja ne proizvodi hranu u skladu sa pravilima i koja vara na ovaj ili onaj način, a prevara bude otkrivena, verovatno bi jako brzo nestala sa tržišta jer potrošači ne žele da kupuju takav proizvod. Pritisak javnosti bi bio jako veliki, a pošto je Norveška veoma bogato tržište i konkurencija je velika,

takvi proizvodi bi vrlo brzo bili zamenjeni kvalitetnim, a firma koja se bavila prevarama bila bi uklonjena sa tržišta. Na norveškom tržištu veoma je važna reputacija proizvođača kao i samog proizvoda.

Šta karakteriše tržište meda u Norveškoj i kakve su navike potrošača meda?

U Norveškoj je tržište meda u fazi razvoja, a kompanije koje se bave prodajom meda služe se marketinškim akcijama kako bi potrošače upoznali sa medom kao i načinima njegove primene. Tradicionalno, med se u Norveškoj najviše koristi kao zaslađivač na hlebu, ali se sve više koristi i prilikom pripreme kolača, sokova, mesa, marinada, dresinga, dezerta. Kompanija „Honningcentralen” SA iz Norveške bavi se pakovanjem i prodajom meda, a pored toga izdaje i časopis u kojem građani mogu pročitati informacije u vezi sa medom i njegovim karakteristikama, kao i recepte za upotrebu meda. Ja sam se lično iznenadio kada sam bio u poseti kompaniji „Honningcentralen” SA, oni su mi pokazali osam različitih vrsta upakovanog meda i za mene je to bila novost. Prošle godine u Norveškoj je potrošeno oko 1200 tona meda, a naši pčelari su proizveli 422 tone, dok je ostatak došao iz uvoza. Naravno, treba raditi na proširenju tržišta u meda u Norveškoj kroz dalju promociju načina upotrebe meda, a na tome moraju da rade i ljudi koji se bave proizvodnjom i pakovanjem meda u Srbiji. Med iz Srbije ima veliki potencijal na našem tržištu, ali treba biti hrabriji prilikom predstavljanja srpskog meda i ponuditi načine za upotrebu kroz promociju različitih recepata. Na primer, pre 42 godine započeli smo proizvodnju lososa na ribljim farmama u Norveškoj koja pre toga nije bila uobičajena, praktično smo počeli od nule. Ove

godine smo izvezli količinu lososa u vrednosti od 5 milijardi evra. Proizvođači i trgovci lososom su se svih ovih godina trudili da pronađu načine upotrebe lososa u ishrani. Oni su prezentovali sveži losos u Japanu i danas je losos sastavni deo sušija što ranije nije bio slučaj, pritom moram da napomenem da u Norveškoj nije postojala tradicija konzumiranja žive ribe. Upotrebom lososa prilikom pripremanja sušija povećala se i tražnja za tom ribom, tako da se za norveški losos otvorilo veliko tržište, a proizvođači i dalje traže nove načine za upotrebu lososa. Tako i srpski proizvođači meda mogu pronaći način njegove primene u svetskim kuhinjama. Inovacijom će srpski med, kao novi proizvod na norveškom tržištu, postići komercijalni uspeh.

Realizacijom projekta „Proizvodnja meda – razvojna šansa braničevskog okruga” upoznali ste se sa srpskim pčelarstvom. Koje je vaše mišljenje o kvalitetu i potencijalu ove proizvodnje u Srbiji i ima li mesta za srpski med na norveškom tržištu?

Tokom realizacije projekta „Proizvodnja meda – razvojna šansa Braničevskog okruga” koji smo podržali, upoznali smo se sa proizvođačima meda Braničevskog okruga kao i sa kompanijom „Medino” iz Krnjeva koja izvozi med za norveško tržište kao i na druga tržišta širom sveta. Insistiranje na očuvanju postojećeg kvaliteta je najvažnije za srpski med. Od ljudi iz kompanije „Honningcentralen” SA, koji se bave proizvodnjom meda, saznao sam da je med iz Srbije jako kvalitetan, a posebno bih izdvojio bagremov med. Kvalitet proizvoda je nešto što je najvažnije na norveškom tržištu ali i na većini tržišta u Evropi. Drago nam je što je u projekat uključena i kompanija „Medino” koja je beskompromisna kada je reč o kvalitetu meda i imaće sigurno tržište za svoje proizvode u Evropi sve dok svoju poslovnu politiku vodi u tom smeru.

Da li natpisi u štampi o postojanju lažnog meda u Srbiji narušavaju imidž meda iz Srbije?

Svakako da takvi natpisi i pojava takvog meda ne pomažu imidžu srpskog meda u svetu, ali dokle god je prirodni med koji se izvozi dobrog kvaliteta, ukusa i zadovoljava standarde, on se može naći na norveškom visokozahtevnom tržištu. Zbog problema u vezi sa falsifikovanim medom na srpskom tržištu, med koji se izvozi uvek se proverava.

Projekat „Proizvodnja meda – razvojna šansa braničevskog okruga” realizovan je uz podršku Ambasade Norveške. Kako ocenjujete ovaj projekat i koliko je važno razvijati pčelarstvo u Srbiji?

Mi smo odmah odlučili da podržimo ovaj projekat, za nas je najvažnije da svojim aktivnostima utičemo na stvaranje novih radnih mesta koja su profitabilna. Pčelarstvo je jedan od načina da postignemo naše ciljeve. Dobra stvar kod pčelarstva je to što se efekti ulaganja brzo valorizuju, ako uložite novac na proleće, već na jesen možete zaraditi, ali je ova godina nažalost bila teška za pčelare u Srbiji. Projektom je bila obuhvaćena i obuka za pčelare, oni su dobili priliku da steknu dragocena znanja o pčelarstvu, a najviše se insistiralo na kvalitetu proizvoda kako bi na taj način oni bili obučeni za proizvodnju kvalitetnog meda. Zadovoljni smo i delom projekta koji se odnosi na izvoz. Kompanija „Medino” je uspela da ispuni sve zahteve za kvalitet meda, tako da je ostvarena plodonosna saradnja sa kompanijom „Honningcentralen” SA koja plasira srpski med na visokozahtevno tržište Norveške. Za nas ovaj projekat ima veliki značaj jer uprkos tome što je relativno mali, za razliku od drugih projekata koje finansiramo i koji uglavnom imaju lokalni značaj, ovde smo postigli da se ostvari izvoz i da se proizvodi proizvedeni u Srbiji uz našu podršku nađu na inostranim tržištima. Smatram da pristup koji je ovaj projekat imao u cilju razvijanja pčelarstva , treba da bude primer i za razvijanje ostalih projekata u vezi sa razvojem poljoprivrede.

Da li osim meda postoje još neki proizvodi iz Srbije koji su dovoljno kvalitetni za zahtevno norveško tržište?

Srbija ima dosta zanimljivih poljoprivrednih proizvoda, pa se teoretski mnogi mogu naći na norveškom tržištu. Srpski proizvođači treba da upoznaju ovo tržište koje je veoma

specifično u mnogim oblastima hrane i pokušaju da prilagode svoje proizvode kako bi ih lakše prodali. Važno je i da se kroz promociju proizvoda kao i kroz prezentaciju načina upotrebe nekog proizvoda razvija tržište, kao što je to slučaj sa medom. Treba postići kvalitet i održati ga jer je norveško tržište veoma zanimljivo za sve proizvođače iz sveta pa je i konkurencija velika. Treba voditi računa o kontroli kvaliteta proizvoda, na tome u Srbiji treba uporno da se radi. Jedan od problema je i kapacitet proizvodnje određenih proizvoda, kada se započne sa izvozom nekog proizvoda on mora uvek biti prisutan na tržištu. U Srbiji se ovaj problem jako teško rešava jer proizvodnja nije konstantna i dovoljna za samostalno prisustvo na tržištu, treba razmišljati o proizvođačkim kooperativama, zadrugama i sličnim oblicima udruživanja ili ojačati velike prerađivače, naravno uz striktnu kontrolu . Od srpskih proizvoda, izdvojio bih pored meda i neke vrste voća kao što su maline i kupine.

Prijateljstvo između norveškog i srpskog naroda je veliko i ima dugu tradiciju. Brojne su veze koje povezuju ta dva naroda, a kroz realizaciju projekta ostvaren je i kontakt između kompanije „Honningcentralen” SA iz Norveške i kompanije „Medino” iz Srbije. Kako ocenjujete ovu saradnju i da li ona ima perspektivu daljeg razvoja?

Mislim da se saradnja između dva naroda najbolje može razvijati onda kada se uspostave komercijalne veze. Bitno je uspostaviti veze koje su trajne i koje se zasnivaju na obostranim komercijalnim interesima. Ovo je jako lep primer saradnje zasnovan na razumevanju potreba i pritom ima komercijalnu utemeljenost. Mislim da saradnju treba nastaviti, a koliko sam obavešten saradnja između kompanije „Honningcentralen” SA iz Norveške i kompanije „Medino” iz Srbije napreduje i u planu su novi projekti u budućnosti. Jedan od njih je recimo poseta pčelara iz Norveške srpskim pčelarima, to je pravi put ka povezivanju dva naroda. Neophodno je razvijati takve veze i u drugim oblastima privrede dve zemlje mada to nije ni malo lako.

Srpska pčelarska javnost jako malo zna o pčelarstvu u Norveškoj. Možete li nam predstaviti norveško pčelarstvo?

Pčelarstvo je zastupljeno širom Norveške ali je zbog klime ipak najzastupljenije u južnim krajevima zemlje. Proizvodnja meda u Norveškoj je raznovrsna i prosečni pčelar ima između 350 i 450 pčelinjih društava, mada ima i onih pčelara koji imaju manje pčelinjih društava. U Norveškoj postoje pčelarske farme gde se pčelari ovim poslom bave profesionalno, a ima i onih kojima je to hobi. U Norveškoj se potroši oko 1200 tona meda, a godišnje se proizvede oko 422 tone, od toga je 300 tona med od vrjeska. U Norveškoj je za pčelarstvo karakteristično to što pčele zbog klime zavise od pčelara i praktično bi teško preživele bez njihove pomoći. Norveška država nije prisutna u pčelarstvu u smislu pomoći, a uključuje se u pčelarstvo ukoliko dođe do neočekivanih prirodnih okolnosti u toku godine, kako bi se sačuvala proizvodnja i tržište. U tim slučajevima država obezbeđuje pomoć, a ovakvo mešanje države nije karakteristično samo za pčelarstvo već i za ostale poljoprivredne proizvodnje.

Takođe je važno da u Norveškoj ne postoji tradicija dodavanja bilo kakvih dodataka medu, kao što je recimo šećer ili neki drugi zaslađivač. Norveško tržište je veoma tradicionalno i sve zavisi od reputacije koji neki proizvod ima. To važi i za med, koji mora da dobije i održava reputaciju proizvoda visokog kvaliteta, a takvu reputaciju ima bagremov med iz Srbije. On mora biti prirodan i bez bilo kakvih dodataka.

Nils Ragnar Kamsvag, ambasador Norveške

11

Page 13: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …

U toku prošle godine realizovan je veoma značajan projekat u braničevskom okrugu, koji je za cilj imao razvoj pčelarstva. Ovaj projekat podržan je od strane Ambasade Norveške. Sa Njegovom ekselencijom ambasadorom Norveške gospodinom Nils Ragnar Kamsvagom razgovarali smo o norveškom tržištu, o mogućnostima izvoza meda u tu zemlju kao i o pčelarstvu u Srbiji i Norveškoj.

Poznato je da Norvešku odlikuje visoki standard, a samim tim i visoki kvalitet proizvoda koji se mogu naći na tržištu. Norveška je praktično sinonim u svetu za kvalitet proizvoda. Kako se to postiglo?

Norveška ima dugu tradiciju kada je reč o insistiranju na kvalitetu proizvodnje hrane koja je u prometu. Kao primer može poslužiti dokument koji je norveški kralj izdao u 15. veku, a odnosi se na uređenje standarda za izvoz suvog bakalara koji je tada bio veoma važan proizvod. U ovom dokumentu roba je klasifikovana na 24 vrste i od kategorije je zavisila i cena suvog bakalara. Možemo reći da Norveška ima dugu istoriju kada je reč o razumevanju da kvalitet nekog proizvoda određuje i cenu tog proizvoda. Med proizveden u Norveškoj je visokog kvaliteta, jer je u toj zemlji upotreba hemijskih sredstava i pesticida u poljoprivredi svedena na minimum, što je jako dobro za kvalitet meda. U Norveškoj se pravila kojima su definisani standardi kvaliteta hrane pa i meda, striktno primenjuju. Standardi se ne razlikuju od onih koji važe u Evropskoj uniji, ali Norveška nije član Evropske unije već deo slobodnog tržišta, tako da primenjuje evropska pravila i regulative, a to posebno važi za pravila koja se odnose na hranu.

Kako je postignuto da nema falsifikovanog meda na tržištu?

U Norveškoj je potrošačka svest veoma razvijena, postoje veoma jaka udruženja potrošača, a i mediji su zainteresovani za testiranje različitih proizvoda. Ukoliko bi se na primer pojavila firma koja ne proizvodi hranu u skladu sa pravilima i koja vara na ovaj ili onaj način, a prevara bude otkrivena, verovatno bi jako brzo nestala sa tržišta jer potrošači ne žele da kupuju takav proizvod. Pritisak javnosti bi bio jako veliki, a pošto je Norveška veoma bogato tržište i konkurencija je velika,

takvi proizvodi bi vrlo brzo bili zamenjeni kvalitetnim, a firma koja se bavila prevarama bila bi uklonjena sa tržišta. Na norveškom tržištu veoma je važna reputacija proizvođača kao i samog proizvoda.

Šta karakteriše tržište meda u Norveškoj i kakve su navike potrošača meda?

U Norveškoj je tržište meda u fazi razvoja, a kompanije koje se bave prodajom meda služe se marketinškim akcijama kako bi potrošače upoznali sa medom kao i načinima njegove primene. Tradicionalno, med se u Norveškoj najviše koristi kao zaslađivač na hlebu, ali se sve više koristi i prilikom pripreme kolača, sokova, mesa, marinada, dresinga, dezerta. Kompanija „Honningcentralen” SA iz Norveške bavi se pakovanjem i prodajom meda, a pored toga izdaje i časopis u kojem građani mogu pročitati informacije u vezi sa medom i njegovim karakteristikama, kao i recepte za upotrebu meda. Ja sam se lično iznenadio kada sam bio u poseti kompaniji „Honningcentralen” SA, oni su mi pokazali osam različitih vrsta upakovanog meda i za mene je to bila novost. Prošle godine u Norveškoj je potrošeno oko 1200 tona meda, a naši pčelari su proizveli 422 tone, dok je ostatak došao iz uvoza. Naravno, treba raditi na proširenju tržišta u meda u Norveškoj kroz dalju promociju načina upotrebe meda, a na tome moraju da rade i ljudi koji se bave proizvodnjom i pakovanjem meda u Srbiji. Med iz Srbije ima veliki potencijal na našem tržištu, ali treba biti hrabriji prilikom predstavljanja srpskog meda i ponuditi načine za upotrebu kroz promociju različitih recepata. Na primer, pre 42 godine započeli smo proizvodnju lososa na ribljim farmama u Norveškoj koja pre toga nije bila uobičajena, praktično smo počeli od nule. Ove

godine smo izvezli količinu lososa u vrednosti od 5 milijardi evra. Proizvođači i trgovci lososom su se svih ovih godina trudili da pronađu načine upotrebe lososa u ishrani. Oni su prezentovali sveži losos u Japanu i danas je losos sastavni deo sušija što ranije nije bio slučaj, pritom moram da napomenem da u Norveškoj nije postojala tradicija konzumiranja žive ribe. Upotrebom lososa prilikom pripremanja sušija povećala se i tražnja za tom ribom, tako da se za norveški losos otvorilo veliko tržište, a proizvođači i dalje traže nove načine za upotrebu lososa. Tako i srpski proizvođači meda mogu pronaći način njegove primene u svetskim kuhinjama. Inovacijom će srpski med, kao novi proizvod na norveškom tržištu, postići komercijalni uspeh.

Realizacijom projekta „Proizvodnja meda – razvojna šansa braničevskog okruga” upoznali ste se sa srpskim pčelarstvom. Koje je vaše mišljenje o kvalitetu i potencijalu ove proizvodnje u Srbiji i ima li mesta za srpski med na norveškom tržištu?

Tokom realizacije projekta „Proizvodnja meda – razvojna šansa Braničevskog okruga” koji smo podržali, upoznali smo se sa proizvođačima meda Braničevskog okruga kao i sa kompanijom „Medino” iz Krnjeva koja izvozi med za norveško tržište kao i na druga tržišta širom sveta. Insistiranje na očuvanju postojećeg kvaliteta je najvažnije za srpski med. Od ljudi iz kompanije „Honningcentralen” SA, koji se bave proizvodnjom meda, saznao sam da je med iz Srbije jako kvalitetan, a posebno bih izdvojio bagremov med. Kvalitet proizvoda je nešto što je najvažnije na norveškom tržištu ali i na većini tržišta u Evropi. Drago nam je što je u projekat uključena i kompanija „Medino” koja je beskompromisna kada je reč o kvalitetu meda i imaće sigurno tržište za svoje proizvode u Evropi sve dok svoju poslovnu politiku vodi u tom smeru.

Da li natpisi u štampi o postojanju lažnog meda u Srbiji narušavaju imidž meda iz Srbije?

Svakako da takvi natpisi i pojava takvog meda ne pomažu imidžu srpskog meda u svetu, ali dokle god je prirodni med koji se izvozi dobrog kvaliteta, ukusa i zadovoljava standarde, on se može naći na norveškom visokozahtevnom tržištu. Zbog problema u vezi sa falsifikovanim medom na srpskom tržištu, med koji se izvozi uvek se proverava.

Projekat „Proizvodnja meda – razvojna šansa braničevskog okruga” realizovan je uz podršku Ambasade Norveške. Kako ocenjujete ovaj projekat i koliko je važno razvijati pčelarstvo u Srbiji?

Mi smo odmah odlučili da podržimo ovaj projekat, za nas je najvažnije da svojim aktivnostima utičemo na stvaranje novih radnih mesta koja su profitabilna. Pčelarstvo je jedan od načina da postignemo naše ciljeve. Dobra stvar kod pčelarstva je to što se efekti ulaganja brzo valorizuju, ako uložite novac na proleće, već na jesen možete zaraditi, ali je ova godina nažalost bila teška za pčelare u Srbiji. Projektom je bila obuhvaćena i obuka za pčelare, oni su dobili priliku da steknu dragocena znanja o pčelarstvu, a najviše se insistiralo na kvalitetu proizvoda kako bi na taj način oni bili obučeni za proizvodnju kvalitetnog meda. Zadovoljni smo i delom projekta koji se odnosi na izvoz. Kompanija „Medino” je uspela da ispuni sve zahteve za kvalitet meda, tako da je ostvarena plodonosna saradnja sa kompanijom „Honningcentralen” SA koja plasira srpski med na visokozahtevno tržište Norveške. Za nas ovaj projekat ima veliki značaj jer uprkos tome što je relativno mali, za razliku od drugih projekata koje finansiramo i koji uglavnom imaju lokalni značaj, ovde smo postigli da se ostvari izvoz i da se proizvodi proizvedeni u Srbiji uz našu podršku nađu na inostranim tržištima. Smatram da pristup koji je ovaj projekat imao u cilju razvijanja pčelarstva , treba da bude primer i za razvijanje ostalih projekata u vezi sa razvojem poljoprivrede.

Da li osim meda postoje još neki proizvodi iz Srbije koji su dovoljno kvalitetni za zahtevno norveško tržište?

Srbija ima dosta zanimljivih poljoprivrednih proizvoda, pa se teoretski mnogi mogu naći na norveškom tržištu. Srpski proizvođači treba da upoznaju ovo tržište koje je veoma

specifično u mnogim oblastima hrane i pokušaju da prilagode svoje proizvode kako bi ih lakše prodali. Važno je i da se kroz promociju proizvoda kao i kroz prezentaciju načina upotrebe nekog proizvoda razvija tržište, kao što je to slučaj sa medom. Treba postići kvalitet i održati ga jer je norveško tržište veoma zanimljivo za sve proizvođače iz sveta pa je i konkurencija velika. Treba voditi računa o kontroli kvaliteta proizvoda, na tome u Srbiji treba uporno da se radi. Jedan od problema je i kapacitet proizvodnje određenih proizvoda, kada se započne sa izvozom nekog proizvoda on mora uvek biti prisutan na tržištu. U Srbiji se ovaj problem jako teško rešava jer proizvodnja nije konstantna i dovoljna za samostalno prisustvo na tržištu, treba razmišljati o proizvođačkim kooperativama, zadrugama i sličnim oblicima udruživanja ili ojačati velike prerađivače, naravno uz striktnu kontrolu . Od srpskih proizvoda, izdvojio bih pored meda i neke vrste voća kao što su maline i kupine.

Prijateljstvo između norveškog i srpskog naroda je veliko i ima dugu tradiciju. Brojne su veze koje povezuju ta dva naroda, a kroz realizaciju projekta ostvaren je i kontakt između kompanije „Honningcentralen” SA iz Norveške i kompanije „Medino” iz Srbije. Kako ocenjujete ovu saradnju i da li ona ima perspektivu daljeg razvoja?

Mislim da se saradnja između dva naroda najbolje može razvijati onda kada se uspostave komercijalne veze. Bitno je uspostaviti veze koje su trajne i koje se zasnivaju na obostranim komercijalnim interesima. Ovo je jako lep primer saradnje zasnovan na razumevanju potreba i pritom ima komercijalnu utemeljenost. Mislim da saradnju treba nastaviti, a koliko sam obavešten saradnja između kompanije „Honningcentralen” SA iz Norveške i kompanije „Medino” iz Srbije napreduje i u planu su novi projekti u budućnosti. Jedan od njih je recimo poseta pčelara iz Norveške srpskim pčelarima, to je pravi put ka povezivanju dva naroda. Neophodno je razvijati takve veze i u drugim oblastima privrede dve zemlje mada to nije ni malo lako.

Srpska pčelarska javnost jako malo zna o pčelarstvu u Norveškoj. Možete li nam predstaviti norveško pčelarstvo?

Pčelarstvo je zastupljeno širom Norveške ali je zbog klime ipak najzastupljenije u južnim krajevima zemlje. Proizvodnja meda u Norveškoj je raznovrsna i prosečni pčelar ima između 350 i 450 pčelinjih društava, mada ima i onih pčelara koji imaju manje pčelinjih društava. U Norveškoj postoje pčelarske farme gde se pčelari ovim poslom bave profesionalno, a ima i onih kojima je to hobi. U Norveškoj se potroši oko 1200 tona meda, a godišnje se proizvede oko 422 tone, od toga je 300 tona med od vrjeska. U Norveškoj je za pčelarstvo karakteristično to što pčele zbog klime zavise od pčelara i praktično bi teško preživele bez njihove pomoći. Norveška država nije prisutna u pčelarstvu u smislu pomoći, a uključuje se u pčelarstvo ukoliko dođe do neočekivanih prirodnih okolnosti u toku godine, kako bi se sačuvala proizvodnja i tržište. U tim slučajevima država obezbeđuje pomoć, a ovakvo mešanje države nije karakteristično samo za pčelarstvo već i za ostale poljoprivredne proizvodnje.

12

Page 14: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …

IVAN FARAGO IZ NOVOG KNEŽEVACAIvan Farago živi u Novom Kneževcu i pčelari sa 100 košnica LR tipa. Pčelarstvom je počeo da se bavi 1990. godine, a pčele ne seli jer se u okolini njegovog pčelinjaka nalaze velike neobrađene površine tako da pčele imaju bogatu livadsku pašu. Ivan ističe da se pčele nalaze u okruženju u kojem je upotreba pesticida svedena na minimum, što značajno utiče na zdravlje pčela i kvalitet meda.

On na deset hektara zemlje koja se nalazi u blizini pčelinjaka, sadi medonosno bilje i to korijander koji cveta između bagremove i suncokretove paše, a zbog plodoreda sadi i heljdu koja izuzetno medi. Bagremova paša je Ivanu važna ali prinosi nisu veliki, jer u okolini nema većih površina pod bagremom pa u budućnosti planira da iskoristi ovu pašu selidbom pčela na obližnju Kelebiju.

Pčelarstvo je zajednički posao čitave porodice Farago, a Ivanu pomažu majka, supruga, sin i ćerka. Pored meda oni proizvode i matični mleč, propolis i polen,

a od ovih pčelinjih proizvoda pripremaju preparate koji imaju široku primenu. Godišnje proizvedu oko dva i po kilograma matičnog mleča, a proizvodnja zahteva obezbeđivanje specifičnih uslova. Ivan je zbog ovog posla prilagodio jednu prostoriju na svom pčelinjaku u kojoj se nalazi zamrzivač, jer je prema njegovim rečima veoma važno brzo zamrznuti matični mleč kako bi zadržao svojstva, pored toga neophodno je i sačuvati ga od uticaja prirodnog svetla pa zbog toga ova prostorija ima veštačko osvetljenje.

U budućnosti planira da razvije proizvodnju preparata na bazi pčelinjih proizvoda i tako poveća ponudu na tržištu. Kao predsednik udrženja pčelara u Novom Kneževcu, Ivan raznim aktivnostima pokušava da unapredi

položaj pčelarstva u toj opštini. Aktivan je i kada je reč o organizaciji pčelarskih ekskurzija, koje su mu važne jer tada ima priliku da sazna novosti u vezi sa pčelarstvom, bude u toku sa pčelarskim tendencijama i razmeni iskustva sa drugim pčelarima. Redovno posećuje pčelarske sajmove u Beogradu, Novom Sadu, Mađarskoj , kao i sajam u Bjelovaru u Hrvatskoj.

Učestvuje u različitim manifestacijama na kojima prezentuje svoje proizvode i na taj način promoviše med i pčelarstvo široj javnosti.

Ivana smo pitali da li je zadovoljan stanjem na tržištu meda?

„Od 2007. godine se stanje u pčelarstvu značajno poboljšalo i postalo jedna značajna grana poljoprivrede u koju se uključuje sve više ljudi. Pčelarstvo je jedna retka grana privrede gde mladi ljudi mogu da zarade i razvijaju svoj posao, a da prethodno nije potrebno uložiti veliki

Što se tiče prodaje meda na malo situacija je

jako teška, zato što se med u trgovinama

prodaje po nižoj ceni od otkupne, recimo

bagremov med se može kupiti za 350 dinara

što je daleko ispod tržišne cene. Pojava ovog

meda zbunjuje kupce i otežava maloprodaju.

Mislim da je to pitanje za inspekciju.

novac. Stvari su se definitivno poboljšale i kada je reč o plasmanu meda. Ja sam 2007. godine prodavao med po 90 dinara, sada se situacija promenila nabolje. Na gubitku su potrošači koji troše malo meda i kada ga kupe u ovakvim trgovinama uglavnom dobiju falsifikovani med. Pčelari i danas imaju problema sa plasmanom meda, ali mislim da će sa pojavom ozbiljnih otkupljivača kao što je „Medino” sa tržišta brzo otpasti oni koji na bilo koji način varaju pčelare i potrošače”. Prema Ivanovim rečima, najveću opasnost po pčelarstvo u Srbiji predstavlja sađenje GMO semena. U tom slučaju će se polen GMO biljaka naći u medu i to će značajno smanjiti njegovu vrednost. „Mi nećemo moći da ograničimo kretanje pčelama, kako one ne bi išle na biljke koje nisu genetski modifikovane, moramo se potruditi, pritiskom na javnost, da do ovakvog razvoja događaja ne dođe. Imamo problema i sa različitim pesticidima koji se koriste u poljoprivredi, ovi preparati truju pčele a rezidue se u nekim slučajevima mogu naći i u medu, moramo mnogo više pažnje posvetiti ovom problemu”. Ivan je pčelarima Srbije u novoj godini poželeo dosta meda i da cena na tržištu bude zadovoljavajuća, a redakcija „Medino” magazina se pridružuje ovim željama.

13

pčelar domaćin

Page 15: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …

14

MARKO ALEKSIĆIZ KUPINOVA

pčelar domaćin

U Srbiji je pčelarstvo jedan od onih poslova koji se obično povezuje sa penzonerskim danima, vrlo malo mladih ljudi se bavi ovim poslom, a i ako se odluče na to obično imaju iluzije o velikim zaradama i nemaju veliku želju da proniknu u suštinu pčelarstva. U Kupinovu u Sremu razgovarali smo sa Markom Aleksićem, momkom koji ima 26 godina i koji je saznao mnoge tajne pčelarstva i planira da nastavi da se bavi pčelarstvom kao profesionalnim zanimanjem.

Marko potiče iz poznate pčelarske porodice Aleksić iz Kupinova koja ima veliku tradiciju, a pčelarstvom je počeo da se bavi još Markov deda koji je pčelario sa čuvenim Venerom. Markov otac Dragoljub, nastavio je da razvija pčelarstvo uz konsultacije sa Venerom i bavi se ovim poslom više od 45 godina. Marko zajedno sa svojim ocem pčelari sa 450 košnica LR tipa sa osam ramova, a polunastavke koristi kao medišta. Ovaj polunastavak koriste pčelari u Americi, on je dizajniran tako da u jedan ram kada je pun stane tačno jedan kilogram meda.

Marko pčele intezivno seli na sve dostupne paše. Poseduje dva kamiona na koje je

ugrađen kran koji služi za podizanje paleta sa pčelama. Pčelinje košnice se nalaze na drvenim paletama i na jednu paletu stane tri košnice. U jednoj turi na jednom kamionu može da stane oko 120 košnica. Ovakav sistem selidbe pčela vrlo je jednostavan i nije potrebna velika fizička snaga za selidbu. Aleksići poseduju kompletnu stolarsku radionicu u kojoj proizvode vrlo kvalitetne košnice LR tipa kao i ramove. Košnice proizvode za sopstvene potrebe, a višak prodaju. Kvalitet izrade ovih košnica je prepoznatljiv za kupce i Aleksići nemaju problema sa plasmanom.

Pčelarsko gazdinstvo je opremljeno svim neophodnim alatima za moderno pčelarstvo, postoje posebne prostorije za topljenje voska i pravljenje satnih osnova koje se prave bez dodavanja parafina.Kupinovo se nalazi u zaleđu Save u neposrednoj blizini Obedske Bare, ovaj kraj je veoma bogat florom koja omogućava dobar prolećni razvoj pčelinjih društava. Marko pčele seli na bagremovu pašu na dve lokacije, jedan pčelinjak nalazi se na prostoru između Kosmaja i Bukulje gde ima lepih terena, a druga lokacija je u okolini Smederevske Palanke. Na drugu bagremovu pašu pčele uglavnom sele na Homolje i Rudnik, ako vremenski uslovi to dozvole. Posle bagremove paše pčele sele na lipu na Frušku goru, tamo nema svake godine meda za vrcanje ali je bitno da pčele ostanu u dobroj kondiciji i budu pripremljene za suncokretovu pašu. Prema Markovim rečima najbolja suncokretova paša je u Banatu, a pčele sele na suncokret u okolinu Zrenjanina ili Kikinde. Sa suncokreta pčele vraćaju na svoj pčelinjak i pripremaju pčele za zimu. Prosečan prinos po društvu je 60 kg meda, ali ove godine to nije bio slučaj zbog loših klimatskih uslova. Osim meda Marko proizvodi i rojeve za prodaju i godišnje proda oko 200 rojeva sa novim maticama.

Prostorija za vrcanje meda je izdvojena i u njoj se nalazi jedna od najstarijih električnih centrifuga za vrcanje meda, ona je uvezena iz Amerike davne 1969. godine i u nju može stati 20 LR ramova, takođe ima sistem mehaničke lamele kojom se određuje brzina rada centrifuge.

Pitali smo Marka šta misli o uslovima pčelarenja u Srbiji?

Mislim da pčelarstvo u Srbiji ima pespektivu. U poslednje vreme ima pomaka u razvoju pčelarstva. Ljudi se interesuju ali nedostaje edukacija o profitabilnom pčelarstvu. Najvažnije za pčelara je da ima siguran plasman meda. Mi sarađujemo sa kompanijom „Medino” iz Krnjeva i jako smo zadovoljni. Ukoliko se i narednih godina nastavi ovakav trend u vezi sa cenom otkupa meda kao i uslovima otkupa, pčelarstvo će se sigurno razvijati.

Pre svega bih istakao korektnost prilikom isplate predatog meda, ona je uvek izvršena u roku od tri dana, takvo poslovanje nama omogućava precizno planiranje finansijskih ulaganja tokom sezone. Važno je insistirati i na kvalitetu meda koji se proizvodi, mora se voditi računa o tome da u medu nema nikakvih rezidua, mi recimo nikada ne prodajemo med iz plodišta i nikad ne tretiramo pčele kada su medišni nastavci prisutni. Jedini problem je što treba uložiti značajna sredstva kako bi pčelarenje bilo profitabilno. Naravno i država treba da se uključi u proces podrške pčelarstvu kroz subvencije, regrese i ostale vidove pomoći.

Page 16: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …

pčelar domaćin

Milan Jevtić iz Oparića kod Rekovca jedan je od najvećih pčelara koje Srbija ima, a zajedno sa svojom porodicom vredno radi i pčelari sa ukupno 1200 pčelinjih društava. On je razvio pčelarsko gazdinstvo koje predstavlja pravu retkost u Srbiji.

Prvu košnicu sa pčelama nabavio je Milanov otac davne 1974 . godine i od tada je pčelarstvo postalo zaštitni znak porodice Jevtić. Pčelarstvom je aktivno počeo da se bavi devedesetih godina, jer se pokazalo da je pčelarstvo najisplativije u odnosu na sve ostale vidove poljoprivrednih delatnosti. U početku je selio pčele ali je ubrzo prekinuo tu praksu zbog visokih troškova i započeo proizvodnju matica i rojeva za tržište, danas je jedan od najvećih proizvođača pčelinjih rojeva u Srbiji i regionu.

Milan uglavnom pčelari pomoću LR košnice i ona čini 70% pčelinjaka, dok 30% čini sistem DB 10. Pčele su raspoređene u 11 pčelinjaka u blizini Oparića. Pčelarenje sa ovolikim brojem pčelinjih društava zahteva ogroman rad i odricanje, a u sam proces rada uključena je čitava porodica, pomaže supruga Svetlana, ćerke Milanka, Dragana i Jelena, kao i otac Tomislav. Pčelarsko gazdinstvo tokom godina postalo je zaokružena celina, sami proizvode košnice, pogače za sopstvene potrebe. Košnice koje koristi su standardne, sa standardnim podnjačama, a kada je reč o oplodnjacima oni su konstruisani tako da iz njih izlaze kvalitetne matice a da pritom cena proizvodnje ne bude isuviše visoka.

Milana smo pitali kakvi su uslovi za pčelarenje u Levaču?

„Prolećni razvoj pčela je buran. Pčelinje zajednice pronalaze dosta polena i nektara u rano proleće, ima vrbe, ive, leske, maslačka… Trudimo se da se pčelinja društva što bolje razviju, kako bi bila sposobna da dobro iskoriste bagremovu pašu. Bagrema u našem kraju ima u izobilju, a godišnji prinosi na bagremovoj paši iznose oko 15 kg meda po društvu, med prodajemo kompaniji „Medino” i zadovoljni smo ponuđenim uslovima”.

Zbog proizvodnje rojeva Jevtićima je ovo glavna paša, a najčešće i jedina u toku godine. Matične pčelinje zajednice oslabe zbog izdvajanja rojeva za prodaju i pčelaru samo preostaje da takvo društvo pripremi za sledeću pčelarsku sezonu. Prodaja rojeva i matica počinje u junu i završava se u julu . Jevtići nemaju problema sa plasmanom jer su jedni od retkih pčelara koji u svojoj ponudi imaju veliki broj pčelinjih rojeva. Pčelinje rojeve prodaju u dve varijante, prva su paketni rojevi sa mladom maticom bez ramova i ovaj način je jako povoljan za pčelare zbog cene, lakog transporta, kao i lakog naseljavanja. Drugi način je prodaja rojeva sa ramovima na kojima se nalaze pčele i to DB i LR standarda. Kupac dobija tri rama legla, a uz to i nešto hrane, kao i pripadajuće pčele. Sve rojeve pakuju u posebno prilagođenu ambalažu tako da je transport olakšan.

Upitali smo Milana da li je ovakav način pčelarenja isplativ?

„Ovakav način pčelarenja je nekada bio isplativ, do pre par godina cena otkupa meda bila je mizerno niska, a veće količine meda nisu se mogle prodati na malo. Danas je situacija drugačija jer su se pojavili ozbiljni otkupljivači kao što je recimo „Medino”, cena otkupa meda je porasla pa je postalo isplativo proizvoditi med. Roj danas praktično ima vrednost oko 5 kg, dok je nekada vredeo 25 kg meda. Svakako je ovaj način pčelarenja manje isplativ nego ranije, ali ja sam ušao u taj posao i osvojio tehnologiju, a tržište me poznaje tako da ne nameravam da prestanem”.

Proizvodnja rojeva zahteva mnogo više rada oko pčela tokom godine, rojevi i matice moraju se negovati praktično sve vreme, tokom cele sezone, što oduzima mnogo vremena. Prednost pčelarenja koje se zasniva na proizvodnji rojeva je lakša borba protiv pčelinjih bolesti. Svake godine se praktično zameni 50% saća, prekida se zaleganje matice i uvek se dodaju nove mlade matice, tako da sve te mere destimulativno deluju na varou.

Pitali smo Milana koliko je pčelarstvo važno u njegovom životu?

„Bavljenje pčelarstvom je veoma važno za mene i moju porodicu, sa pčelama živimo i od pčela živimo, školujemo decu. Nadam se da će se tradicija bavljenja pčelarstom u mojoj porodici nastaviti. Ja imam tri ćerke koje pčelare sa mnom i one su mi pored supruge velika podrška u ovom poslu. Starija ćerka je upisala Hemijsko-prehrambeni fakultet, a izborni predmet joj je pčelarsto. Posebno mi je važno da što više ljudi uvedem u pčelarstvo. Ove godine sam uspeo da obučim tri nova pčelara i to je jako važno za budućnost pčelarstva. To smatram većim uspehom nego sve drugo što sam postigao ove sezone u vezi sa pčelarstvom”.

15

MILAN JEVTIĆ IZ OPARIĆA

Page 17: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …

Festival meda, Zrenjanin

16

okupljanje pčelara

Manifestacija „Festival meda u Zrenjaninu” održava se deseti jubilarni put . Organizuju ga udruženje pčelara „Akac” iz Mužlje i udruženje pčelara „Milivoje Bugarski” iz Zrenjanina.Zbog dobre saradnje ova dva udruženja, dogovoreno je da se svake godine menja formalni organizator festivala. Tako je ove godine čast i obaveza organizacije ovog događaja pripala udruženju pčelara „Akac” iz Mužlje, koje ima 55 članova. Ovu manifestaciju podržao je grad Zrenjanin kao i kompanija „Medino”.

Festival je održan od 17. do 19. oktobra i sastojao se iz prodajne izložbe koja je održana na Trgu slobode u Zrenjaninu, a organizovano je i savetovanje o aktuelnim temama koje je održano u prostorijama Kulturnog centra u Zrenjaninu. „Cilj manifestacije je popularizacija kulture korišćenja meda i ostalih pčelinjih proizvoda. U našoj zemlji je potrošnja meda i drugih pčelinjih proizvoda jako mala, što je velika šteta s obzirom na sva pozitivna dejstva” rekao nam je Pal Kovč, predsednik udruženja pčelara „Akac” iz Mužlja. Na prodajnoj izložbi učestvovalo je 25 izlagača koji su na lepo uređenim štandovima izložili pčelarske proizvode, pčelarsku opremu i ostale proizvode . Građani Zrenjanina su bili u prilici da se druže sa pčelarima koji su izlagali svoje proizvode, da se upoznaju sa različitim pčelinjim proizvodima kao i da ih

nabave po povoljnijim cenama. Svi izlagači dobili su prigodne poklone kao i zahvalnice za učešće na festivalu.

Savetovanje za pčelare održano je u Kulturnom centru u Zrenjaninu, a interesovanje pčelara je bilo veliko što ukazuje na to da su teme i gosti na savetovanju bili aktuelni i zanimljivi za Zrenjanince i njihove goste.

Pčelarima su se obratili Balint Janoš , profesionalni pčelar koji je održao predavanje na temu „Uspešno zazimljivanje pčelinjih društava”, Ivan Ivić menadžer otkupa meda u kompaniji „Medino” koji je pozdravio prisutne pčelare u ime kompanije i govorio o ciljevima kompanije. On je upoznao pčelare sa uslovima i načinom otkupa meda u ovoj godini kao i o planovima za sledeću.

Predavanje je održala i Dr Ljubinka Stojanović iz Niša iz oblasti apiterapije

na temu „Eliksir mladosti – pčelinji proizvodi”, a govorila je o terapeutskim svojstvima meda i pčelinjih proizvoda kao i o načinima korišćenja prilikom lečenja određenih bolesti. Gosti festivala bili su i pčelari iz Rumunije, članovi tamošnjeg udruženja pčelara, koji su razmenili iskustva sa svojim domaćinima, tako je ovaj festival dobio i međunarodni karakter.

FESTIVAL MEDA U ZRENJANINU

OBELEŽENA SLAVA PČELARSKOG UDRUŽENJA „LEVAČ-BELUŠIĆ” IZ REKOVCAU rekovačkoj opštini u selu Sekurič, 8. novembra je obeležena slava pčelarskog udruženja „Levač- Belušić” iz Rekovca, Sveti Dimitrije. Već sedamnaest godina ovo udruženje tradicionalno obeležava dan ovog sveca i slavi ga kao svog zaštitnika. Bogosluženje je održano u hramu Svetog arhanđela Georgija u Sekuriču, presečen je slavski kolač u crkvenoj sali, posle čega su pčelari nastavili druženje u prijatnoj atmosferi. Ovogodišnji kolačar bio je Životije Jakovljević, pčelar iz Sekuriča, koji je pripremio bogatu trpezu za pčelare , a određeni su i kolačari za sledeću godinu Zoran Pavlović i Životije Pavlović, takođe pčelari iz Sekuriča.

Goste i prisutne članove pozdravio je profesor Boban Rajković, predsednik udruženja „Levač-Belušić”, koji je sve prisutne obavestio o tekućim aktivnostima i najavio dalje aktivnosti udruženja u cilju razvoja pčelarstva u ovom kraju. Pčelarsko

udruženje „Levač- Belušić” osnovano je 1997. Godine i ima 29 članova koji poseduju 4922 društva. Pojedini članovi ovog udruženja su profesionalni pčelari koji poseduju pčelinjake koji broje više od 1200 pčelinjih društava i uglavnom pčelare košnicama DB i LR, a ima i jedan manji broj kongresovki.

Pčelinjaci su u ovom kraju uglavnom stacionarni. Članovi ovog udruženja poznati su po proizvodnji i prodaji pčelinjih rojeva i matica, a godišnje isporuče preko 5000 rojeva širom Srbije i regiona. Na skupu, prisutnima se obratio i Ivan Ivić, menadžer otkupa kompanije „Medino”, on je pozdravio sve goste i članove udruženja, i poželeo svim pčelarima da im sledeća pčelarska sezona bude medonosnija. On je pčelare obavestio o uslovima otkupa meda i ostalih pčelinjih proizvoda, kao i o partner-programu kompanije „Medino” iz Krnjeva. Slavi su prisustvovali i gosti pčelari iz Kragujevca i Varvarina.

Page 18: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …

17

društvo pčelara

Udruženje pčelara „Nektar” iz Kanjiže osnovano je davne 1984. godine, a osnovali su ga pčelari Kanjiže i Novog Kneževca, međutim oni su se ubrzo podelili na dva udruženja. Predsednik udruženja je pčelar Laslo Bernat iz Kanjiže, koji pčelari pomoću 120 košnica fararovog tipa, poseduje dva autobusa prilagođena potrebama pčelarstva i pčele seli uglavnom na bagremovu i suncokretovu pašu. Danas udruženje pčelara „Nektar” iz Kanjiže ima 33 člana koji poseduju oko 1800 košnica. Prema rečima predsednika, udruženje u svom članstvu ima tri grupe pčelara: jedanaest početnika među kojima ima i žena, trećini članova je to hobi i oni imaju od 20 do 80 košnica, a jednu trećinu članova društva čine profesionalci koji imaju više od 120 košnica. Članovi udruženja pčelara „Nektar” iz Kanjiže uglavnom sele svoje košnice na bagremovu ili suncokretovu pašu, a u rano proleće i na paše koje pomažu ubrzanom razvoju. Poseduju prikolice, autobuse i kamione i jako je mali broj onih koji ne sele košnice. Prosečni prinosi su od 15 do 20 kilograma meda po društvu. Najzastupljeniji tipovi košnica pomoću kojih pčelare članovi udruženja su DB i farar, a ponekad i LR tip. Udruženje dobro sarađuje sa okolnim udruženjima pčelara, kao što su društva iz Novog Kneževca, Sente, Subotice, Bečeja, Ade, ali i sa ostalim pčelarskim udruženjima iz gornjeg dela Bačke. Organizuju se zajednička predavanja, savetovanja kao i posete pčelarima.

Uslovi za pčelarenje u okolini Kanjiže su dobri jer kroz taj kraj protiče reka Tisa, a okolina reke je dobra za prolećni razvoj pčelinjih društava. Pčelari iz Kanjiže imaju veoma razvijenu saradnju sa proizvođačima voća, jer je poznato da su pčele izvrsni oprašivači voća koji su praktično nezamenljivi u modernom voćarstvu. Pred cvetanje voća kreće prva seoba pčela u Kanjiži, one se sele u voćnjake u kojima vrše oprašivanje. Pčelari imaju koristi jer se pčele dobro razvijaju za glavnu pašu. Udruženje pčelara vodi računa o tome da postigne dogovore sa voćarima u vezi sa prskanjem, kako bi se izbegle štete koje mogu da nastanu u pčelinjim zajednicama. Ovakav primer saradnje može biti primer i drugim pčelarskim udruženjima, jer u mnogim krajevima neodgovorni voćari nanose ogromne štete pčelarima, pritom umanjujući i svoju zaradu usled lošijeg oprašivanja.

Najveći broj pčelara pčele seli na bagremovu pašu koja im je najvažnija, okolina Kanjiže nije bogata bagremom kao neki drugi krajevi Srbije, ali se ipak u široj okolini mogu pronaći lokacije gde ima bagrema, ova paša se

nastavlja cvetanjem bagremca koga ima dosta u okolini Tise. Posle ovih paša kreće divlji duvan koji uglavnom raste na neobrađivanom zemljištu i veoma je važan jer se od ove biljke može dobiti jako kvalitetan med. Najvažnija

paša u ovom kraju je suncokretova za koju se svi pčelari pripremaju, ali je najveći problem to što su u okolini Kanjiže parcele zasejane suncokretom relativno male, površine od 10 do 20 hektara, što nije dovoljno za pašu

kada ima više košnica. Poslednjih godina pojavili su se hibridi suncokreta koji uopšte ne mede ili nedovoljno mede, ovo stvara velike probleme pčelarima jer često povećava troškove. Posle suncokretove paše pčelari svoje pčele vraćaju na reku Tisu koja je u ovom periodu vrlo izdašna, jer u okolini reke pčele uvek pronađu biljke koje cvetaju tokom celog leta. Tokom trajanja festivala, članovi udruženja različitim aktivnostima posebno promovišu pčelarstvo i med među mladima, jer festival svakodnevno posećuju učenici iz škola u Kanjiži kojima se prezentuje kratak film o pčelarstvu, a nakon emitovanja filma organizuje se predavanje. Učenici mogu da degustiraju med i ostale proizvode, kao i da saznaju nešto više o hranljivim svojstvima pčelinjih proizvoda, na ovaj način se utiče na stvaranje kulture konzumiranja meda kod mladih. Cilj udruženja je i da se što veći broj mladih uključi u gajenje pčela i da se na taj način poveća proizvodnja i obezbedi

UDRUŽENJE PČELARA „NEKTAR” KANJIŽA

Udruženje pčelara „Nektar” iz Kanjiže je vrlo aktivno u promociji pčelarstva, svake godine u oktobru organizuju festival meda u okviru proslave dana Kanjiže, a građani na prodajnoj izložbi mogu po povoljinijim uslovima nabaviti med.

razvoj pčelarstva u ovom kraju. Članovi udruženja imaju dobru saradnju i sa srednjom poljoprivredno-tehničkom školom „Besedeš Jožef” iz Kanjiže. Kada pčelari na svojim pčelinjacima imaju manje posla, udruženje iz Kanjiže organizuje za svoje članove predavanja u cilju povećanja pčelarskog znanja, ovi seminari su dobro posećeni i ovakvi događaji su korisni za pčelare zbog razmene iskustava i informacija. Seminarima prisustvuju predavači SPOS-a kao i predavači iz Mađarske, koji prenose svoja znanja o temama interesantnim za pčelare. Ovakve aktivnosti su korisne pčelarima jer im pružaju mogućnost da saznaju nešto o novim tehnikama pčelarenja i trenutnom stanju u pčelarstvu. Udruženje je izuzetno aktivno kada je reč o organizaciji obilazaka i pčelarskih ekskurzija, takođe su organizovane i posete

sajmovima, kao što je Sajam poljoprivrede u Novom Sadu ili sajmovi u Mađarskoj i drugim zemljama u okruženju. Osnovna aktivnost udruženja pčelara jeste organizovano učešće na tržištu, jer su tada uslovi na tržištu bolji nego kada pčelar učestvuje sam. Udruženje pčelara „Nektar” iz Kanjiže trudi se da svojim članovima obezbedi jeftinije repromaterijale za pčelarstvo, tako što organizovano na veliko nabavlja robu. Ovo se pre svega odnosi na šećer, onda kada cena nije povoljna i kada se kupovina ugovara direktno sa fabrikom, ali istovremeno pčelari zajednički nastupaju kada je reč o prodaji meda na veliko, pa su tako ove godine članovi udruženja med prodali kompaniji „Medino”.

Udruženje je aktivno i u saradnji sa institucijama koje su bitne za pčelare, pre svega sa Opštinom Kanjiža, veterinarskom inspekcijom, Veterinarskim institutom, školama… Laslo Bernat, predsednik udruženja, nam je rekao: „Mi smatramo da pčelari moraju da se ponašaju u skladu sa pravilima koje državni organi propisuju, a tu je inspekcija da sve to verifikuje, sve je to u cilju zdravlja pčela kao i sigurnog i zdravog proizvoda za naše potrošače. Tokom godine je jako bitno da se borimo protiv bolesti, mi održavamo sastanke na kojima razgovaramo o zdravstvenom stanju na pčelinjacima i tu je najveći problem varoa. Zajednički dogovaramo metode borbe,

otprilike u isto doba tretiramo pčele, a konsultujemo se i oko vrste sredstava kojima ih tretiramo. Obično tretiramo pčele posle suncokreta. Na ove sastanke pozivamo i pčelare koji nisu članovi udruženja , jer je jako važno da svi koji imaju pčele primenjuju mere u cilju borbe protiv varoe, jer se ona lako prenosi sa zaraženih pčelinjaka. Moram da naglasim da na nivou udruženja nemamo veliki broj uginuća, na šta smo veoma ponosni”.

Lasla smo pitali i kakvo je njegovo viđenje prethodne pčelarske sezone i ukupnog stanja u pčelarstvu? „Smatram da je priroda uvek na prvom mestu i ono što dobijamo od nje to je kao poklon, a ove godine je to bilo jako slabo. Bili su jako loši prirodni uslovi, a i čovek se umešao jer se sadi suncokret koji ne prija pčelama, one na njemu dosta stradaju, a istovremeno i slabo medi. To je veliki problem jer je suncokret pored bagrema nama najvažnija paša. Prethodna sezona će uticati pre svega na izimljavanje pčela ovoga proleća, a svakako utiče i na finansijsko stanje pčelara. Država treba da se uključi aktivnije u razvoj pčelarstva, kroz različite aktivnosti. Tu postoji pomak, država je uvela subvenciju po košnici i subvenciju pri kupovini opreme, ali smatram da to treba da bude obimnije jer je pčelarstvo jako važno za razvoj čitave poljoprivrede. Najveći problem kod nas je

nedostatak pčelarskog znanja, moramo poraditi na tom planu i prenositi pčelarsko znanje kao i uvoditi nove tehnike. Jako mnogo ljudi u poslednjem periodu prepoznaje pčelarstvo kao mogući izvor zarade i to je dobro, pčelarstvo je posao koji može da se započne sa jako malo početnog kapitala i da se polako povećava, što nije čest slučaj. Ono što je problem je znanje kojim treba da se ovlada da bi se uspešno pčelarilo. Smatram da pčelarstvo u Srbiji ima lepu budućnost. Industrija koja prati pčelarstvo se dobro razvija i pčelari mogu nabaviti kvalitetnu opremu i košnice po pristupačnim cenama. Med na malo je jako teško prodati prodati u Kanjiži i okolini, pogotovo se to oseća poslednje dve godine. Med uglavnom prodajemo na veliko i tu smo zadovoljni cenom i uslovima koje smo dobili od kompanije „Medino” iz Krnjeva.

Page 19: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …

Udruženje pčelara „Nektar” iz Kanjiže osnovano je davne 1984. godine, a osnovali su ga pčelari Kanjiže i Novog Kneževca, međutim oni su se ubrzo podelili na dva udruženja. Predsednik udruženja je pčelar Laslo Bernat iz Kanjiže, koji pčelari pomoću 120 košnica fararovog tipa, poseduje dva autobusa prilagođena potrebama pčelarstva i pčele seli uglavnom na bagremovu i suncokretovu pašu. Danas udruženje pčelara „Nektar” iz Kanjiže ima 33 člana koji poseduju oko 1800 košnica. Prema rečima predsednika, udruženje u svom članstvu ima tri grupe pčelara: jedanaest početnika među kojima ima i žena, trećini članova je to hobi i oni imaju od 20 do 80 košnica, a jednu trećinu članova društva čine profesionalci koji imaju više od 120 košnica. Članovi udruženja pčelara „Nektar” iz Kanjiže uglavnom sele svoje košnice na bagremovu ili suncokretovu pašu, a u rano proleće i na paše koje pomažu ubrzanom razvoju. Poseduju prikolice, autobuse i kamione i jako je mali broj onih koji ne sele košnice. Prosečni prinosi su od 15 do 20 kilograma meda po društvu. Najzastupljeniji tipovi košnica pomoću kojih pčelare članovi udruženja su DB i farar, a ponekad i LR tip. Udruženje dobro sarađuje sa okolnim udruženjima pčelara, kao što su društva iz Novog Kneževca, Sente, Subotice, Bečeja, Ade, ali i sa ostalim pčelarskim udruženjima iz gornjeg dela Bačke. Organizuju se zajednička predavanja, savetovanja kao i posete pčelarima.

Uslovi za pčelarenje u okolini Kanjiže su dobri jer kroz taj kraj protiče reka Tisa, a okolina reke je dobra za prolećni razvoj pčelinjih društava. Pčelari iz Kanjiže imaju veoma razvijenu saradnju sa proizvođačima voća, jer je poznato da su pčele izvrsni oprašivači voća koji su praktično nezamenljivi u modernom voćarstvu. Pred cvetanje voća kreće prva seoba pčela u Kanjiži, one se sele u voćnjake u kojima vrše oprašivanje. Pčelari imaju koristi jer se pčele dobro razvijaju za glavnu pašu. Udruženje pčelara vodi računa o tome da postigne dogovore sa voćarima u vezi sa prskanjem, kako bi se izbegle štete koje mogu da nastanu u pčelinjim zajednicama. Ovakav primer saradnje može biti primer i drugim pčelarskim udruženjima, jer u mnogim krajevima neodgovorni voćari nanose ogromne štete pčelarima, pritom umanjujući i svoju zaradu usled lošijeg oprašivanja.

Najveći broj pčelara pčele seli na bagremovu pašu koja im je najvažnija, okolina Kanjiže nije bogata bagremom kao neki drugi krajevi Srbije, ali se ipak u široj okolini mogu pronaći lokacije gde ima bagrema, ova paša se

nastavlja cvetanjem bagremca koga ima dosta u okolini Tise. Posle ovih paša kreće divlji duvan koji uglavnom raste na neobrađivanom zemljištu i veoma je važan jer se od ove biljke može dobiti jako kvalitetan med. Najvažnija

paša u ovom kraju je suncokretova za koju se svi pčelari pripremaju, ali je najveći problem to što su u okolini Kanjiže parcele zasejane suncokretom relativno male, površine od 10 do 20 hektara, što nije dovoljno za pašu

kada ima više košnica. Poslednjih godina pojavili su se hibridi suncokreta koji uopšte ne mede ili nedovoljno mede, ovo stvara velike probleme pčelarima jer često povećava troškove. Posle suncokretove paše pčelari svoje pčele vraćaju na reku Tisu koja je u ovom periodu vrlo izdašna, jer u okolini reke pčele uvek pronađu biljke koje cvetaju tokom celog leta. Tokom trajanja festivala, članovi udruženja različitim aktivnostima posebno promovišu pčelarstvo i med među mladima, jer festival svakodnevno posećuju učenici iz škola u Kanjiži kojima se prezentuje kratak film o pčelarstvu, a nakon emitovanja filma organizuje se predavanje. Učenici mogu da degustiraju med i ostale proizvode, kao i da saznaju nešto više o hranljivim svojstvima pčelinjih proizvoda, na ovaj način se utiče na stvaranje kulture konzumiranja meda kod mladih. Cilj udruženja je i da se što veći broj mladih uključi u gajenje pčela i da se na taj način poveća proizvodnja i obezbedi

18

razvoj pčelarstva u ovom kraju. Članovi udruženja imaju dobru saradnju i sa srednjom poljoprivredno-tehničkom školom „Besedeš Jožef” iz Kanjiže. Kada pčelari na svojim pčelinjacima imaju manje posla, udruženje iz Kanjiže organizuje za svoje članove predavanja u cilju povećanja pčelarskog znanja, ovi seminari su dobro posećeni i ovakvi događaji su korisni za pčelare zbog razmene iskustava i informacija. Seminarima prisustvuju predavači SPOS-a kao i predavači iz Mađarske, koji prenose svoja znanja o temama interesantnim za pčelare. Ovakve aktivnosti su korisne pčelarima jer im pružaju mogućnost da saznaju nešto o novim tehnikama pčelarenja i trenutnom stanju u pčelarstvu. Udruženje je izuzetno aktivno kada je reč o organizaciji obilazaka i pčelarskih ekskurzija, takođe su organizovane i posete

sajmovima, kao što je Sajam poljoprivrede u Novom Sadu ili sajmovi u Mađarskoj i drugim zemljama u okruženju. Osnovna aktivnost udruženja pčelara jeste organizovano učešće na tržištu, jer su tada uslovi na tržištu bolji nego kada pčelar učestvuje sam. Udruženje pčelara „Nektar” iz Kanjiže trudi se da svojim članovima obezbedi jeftinije repromaterijale za pčelarstvo, tako što organizovano na veliko nabavlja robu. Ovo se pre svega odnosi na šećer, onda kada cena nije povoljna i kada se kupovina ugovara direktno sa fabrikom, ali istovremeno pčelari zajednički nastupaju kada je reč o prodaji meda na veliko, pa su tako ove godine članovi udruženja med prodali kompaniji „Medino”.

Udruženje je aktivno i u saradnji sa institucijama koje su bitne za pčelare, pre svega sa Opštinom Kanjiža, veterinarskom inspekcijom, Veterinarskim institutom, školama… Laslo Bernat, predsednik udruženja, nam je rekao: „Mi smatramo da pčelari moraju da se ponašaju u skladu sa pravilima koje državni organi propisuju, a tu je inspekcija da sve to verifikuje, sve je to u cilju zdravlja pčela kao i sigurnog i zdravog proizvoda za naše potrošače. Tokom godine je jako bitno da se borimo protiv bolesti, mi održavamo sastanke na kojima razgovaramo o zdravstvenom stanju na pčelinjacima i tu je najveći problem varoa. Zajednički dogovaramo metode borbe,

otprilike u isto doba tretiramo pčele, a konsultujemo se i oko vrste sredstava kojima ih tretiramo. Obično tretiramo pčele posle suncokreta. Na ove sastanke pozivamo i pčelare koji nisu članovi udruženja , jer je jako važno da svi koji imaju pčele primenjuju mere u cilju borbe protiv varoe, jer se ona lako prenosi sa zaraženih pčelinjaka. Moram da naglasim da na nivou udruženja nemamo veliki broj uginuća, na šta smo veoma ponosni”.

Lasla smo pitali i kakvo je njegovo viđenje prethodne pčelarske sezone i ukupnog stanja u pčelarstvu? „Smatram da je priroda uvek na prvom mestu i ono što dobijamo od nje to je kao poklon, a ove godine je to bilo jako slabo. Bili su jako loši prirodni uslovi, a i čovek se umešao jer se sadi suncokret koji ne prija pčelama, one na njemu dosta stradaju, a istovremeno i slabo medi. To je veliki problem jer je suncokret pored bagrema nama najvažnija paša. Prethodna sezona će uticati pre svega na izimljavanje pčela ovoga proleća, a svakako utiče i na finansijsko stanje pčelara. Država treba da se uključi aktivnije u razvoj pčelarstva, kroz različite aktivnosti. Tu postoji pomak, država je uvela subvenciju po košnici i subvenciju pri kupovini opreme, ali smatram da to treba da bude obimnije jer je pčelarstvo jako važno za razvoj čitave poljoprivrede. Najveći problem kod nas je

nedostatak pčelarskog znanja, moramo poraditi na tom planu i prenositi pčelarsko znanje kao i uvoditi nove tehnike. Jako mnogo ljudi u poslednjem periodu prepoznaje pčelarstvo kao mogući izvor zarade i to je dobro, pčelarstvo je posao koji može da se započne sa jako malo početnog kapitala i da se polako povećava, što nije čest slučaj. Ono što je problem je znanje kojim treba da se ovlada da bi se uspešno pčelarilo. Smatram da pčelarstvo u Srbiji ima lepu budućnost. Industrija koja prati pčelarstvo se dobro razvija i pčelari mogu nabaviti kvalitetnu opremu i košnice po pristupačnim cenama. Med na malo je jako teško prodati prodati u Kanjiži i okolini, pogotovo se to oseća poslednje dve godine. Med uglavnom prodajemo na veliko i tu smo zadovoljni cenom i uslovima koje smo dobili od kompanije „Medino” iz Krnjeva.

Do ove godine smo sarađivali sa drugim otkupljivačima ali smo se odlučili da ove godine ukažemo poverenje kompaniji „Medino” i jako smo zadovoljni, nadamo se da ćemo sarađivati na obostrano zadovoljstvo i narednih godina. Po ovakvim uslovima otkupa ima računice da se bavimo pčelarstvom.”

Treba omogućiti pčelarima i pristup povoljnijim kreditima što bi omogućilo veće ulaganje i povećanu proizvodnju.

Page 20: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …

19

VESTI IZ SVETAFILIPSOV FUTURISTIČKI KONCEPT URBANOG PČELARENJAKompanija „Filips” dizajnirala je futuristički koncept pčelinje košnice. Ova košnica omogućava svakome da postane pčelar i nalazi se unutar čovekovog životnog prostora. Urbana košnica se sastoji iz dva dela, tankog staklenog poklopca sa veštačkim saćem i spoljnim delom

na kojem se nalaze pozicije za cveće kao i otvor za pčele. Med bi se sakupljao u donjem konusnom delu, košnica je opremljena generatorom za dim, kako bi pčele bile mirne tokom neke neophodne intervencije. Ova koncept-košnica nije namenjena za masovnu upotrebu već ima za cilj da podstakne debate o mnogim pitanjima koja se tiču budućeg razvoja društva.

ŠPANIJA – PČELARI TRAŽE PROMENE U NAČINU KLASIFIKACIJE MEDAPčelarska organizacija Španije u saradnji sa organizacijom potrošača, započela je u Madridu javnu kampanju kojom se od Ministarstva poljoprivrede Španije zahteva da promeni Pravilnik o klasifikaciji i obeležavanju meda u prodaji, a da se na etiketi za med obavezno detaljno navede zemlja porekla, kao što je u Italiji

urađeno još 2006. godine. Pravilnik koji je sada na snazi dozvoljava pakerima meda da na etiketi napišu „mešavina meda proizvedenog i neproizvedenog u EU”. Ukoliko se predlog pčelara Španije prihvati, potrošači će biti zaštićeniji od prodaje meda lošijeg kvaliteta koji uglavnom dolazi iz zemalja dalekog istoka.

NEMAČKA – PČELE KAO KONTROLORI ZAGAĐENJAPčele imaju glavnu ulogu u kontroli zagađenja prirode koju sprovodi kompanija „Airbus”. Kako bi olakšala analizu zagađenja na aerodromu Finkenwerder u Hamburgu, kompanija „Airbus” naselila je pčelinje zajednice u krugu aerodroma koji se nalazi na prostoru od 12 kvadratnih kilometara. Med proizveden na ovoj

lokaciji predstavlja deo napora kompanije prilikom praćenja stepena biozagađenja.Pčele sakupljaju polen i med u okruženju, a ovi proizvodi imaju za cilj testiranje stepena zagađenja, u njima se nalaze svi elementi koji se nalaze u zemlji, vodi i vazduhu. Svaki metal ili hemijska supstanca iz okoline koja se nataloži u biljci naći će se i u medu. Med proizveden na ovom aerodromu poslat je nezavisnoj laboratoriji na analizu, a rezultati ovog projekta započetog pre pet godina su pokazali da je nivo zagađenja na hamburškom aerodromu znatno niži nego u centru grada.

ENGLESKA – PČELAR SPASAO DEVOJKU OD NAPADA PČELA U TRŽNOM CENTRUPrilikom izlaska iz prodavnice u Londonu u kojoj je bila u šopingu, jedna devojka se našla usred velikog roja pčela. Ovaj događaj izazvao je veliku paniku i prouzrokovao zatvaranje prodavnice, a uskoro je zatvoren i veći deo šoping centra. Srećom po sve prisutne, u tržnom centru se u tom trenutku zatekao pčelar Toni Man. On je kupce polako sklonio od opasnosti, a pčele koje su se izrojile negde u okolini smestio u kutiju i sklonio iz tržnog centra na sigurno. Ovo nije prvi put da matica povede svoj roj pčela u centar Londona, tako je i Džordž Nil jednom pronašao veliki roj pčela u jednoj od šupljina iznad točka u svojoj „Nisan Micri”.

AUSTRALIJA − POVEĆANA TRAŽNJA ZA IZVOZOM VOSKAAustralijski pčelari su objavili da je povećana tražnja iz inostranstva za australijskim voskom, interesovanje su

pokazale kompanije koje se bave proizvodnjom kozmetike i ruževa za usne. Ova tražnja se objašnjava time da je vosak u svetu uglavnom zagađen hemikalijama koje ostaju u vosku nakon suzbijanja varoe. Australija je poslednji kontinent na planeti koji varoa još uvek nije zahvatila, pa je i vosak čist. Poslednje godine cena je povećana sa 3 na 7 dolara po kilogramu. Australijska kompanija „Capilano Honey´s” izvezla je u toku prošle godine oko 170 tona voska u Evropu i Ameriku.

AUSTRALIJA − ČIPOVI SA SENZORIMA ZA ISTRAŽIVANJE ŽIVOTA PČELAIstraživački centar CSIRO iz Australije započeo je projekat kako bi saznao više o životu pčela. Cilj projekta je da se pčele prate u realnom vremenu i da se pomoću podataka dobijenih na taj način poveća produktivnost na

pčelinjacima, kao i da se bolje razumeju razlozi za nestanak pčela. Naučnici su ugradili čipove sa senzorima dimenzija 2,5 mm x 2,5 mm na više od 5000 pčela i pustili ih u prirodu. „Naučnici će dobiti podatke o prirodi iz jednog novog ugla, ovo je jako važno zbog uloge koju pčele imaju prilikom oprašivanja biljaka” rekao je dr Paulo De Souza, naučnik iz ove ustanove.

Istraživanje će dati i podatke o uticaju pesticida na pčele. Senzori imaju mali uređaj koji emituje radio-signal, koji se registruje na definisanim kontrolnim mestima, na taj način se prati kretanje pčela a sve informacije idu u jedan centar za obradu podataka. Dr De Souza je rekao „da istraživanje nije destruktivni proces jer senzori nemaju uticaj na let pčele kao ni na njihove ostale dnevne aktivnosti”. Senzori se postavljaju tako što se pčela zahladi, to je umrtvi a zatim se pomoću lepka pričvrsti uređaj i pčela se posle nekoliko minuta vraća u prirodu.

ITALIJA – MAFIJA OPTUŽENA ZA UBISTVO PČELINJEG DRUŠTVAItalijanska proizvodnja meda doživela je veliki gubitak nakon likvidacije velikog broja pčela, a postoji osnovana sumnja da iza likvidacije stoji mafija. Likvidacija je učinjena korišćenjem velikih količina insekticida. Italijanska policija smatra da je razlog za ovakav zločin zastrašivanje, jer je mafija pokušala da od pčelara iznudi novac, ali su pčelari odbili da plate reket pa je mafija odlučila da im se osveti.Pčelinjak je pripadao Sergio D`Agostinu koji živi u blizini Pize i proizvodi popularni brend meda „Millefiori”. Policija je saopštila da su počinioci ovog dela svakako bili ljudi koji su dobro znali šta rade, jer su koristili zaštitnu opremu i vrlo jake insekticide i da u saradnji sa žrtvom ovog zločina pokušavaju da otkriju da li se radi o reketu i da li je sve to deo organizovanog kriminala.

Page 21: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …

20

FILIPSOV FUTURISTIČKI KONCEPT URBANOG PČELARENJAKompanija „Filips” dizajnirala je futuristički koncept pčelinje košnice. Ova košnica omogućava svakome da postane pčelar i nalazi se unutar čovekovog životnog prostora. Urbana košnica se sastoji iz dva dela, tankog staklenog poklopca sa veštačkim saćem i spoljnim delom

na kojem se nalaze pozicije za cveće kao i otvor za pčele. Med bi se sakupljao u donjem konusnom delu, košnica je opremljena generatorom za dim, kako bi pčele bile mirne tokom neke neophodne intervencije. Ova koncept-košnica nije namenjena za masovnu upotrebu već ima za cilj da podstakne debate o mnogim pitanjima koja se tiču budućeg razvoja društva.

ŠPANIJA – PČELARI TRAŽE PROMENE U NAČINU KLASIFIKACIJE MEDAPčelarska organizacija Španije u saradnji sa organizacijom potrošača, započela je u Madridu javnu kampanju kojom se od Ministarstva poljoprivrede Španije zahteva da promeni Pravilnik o klasifikaciji i obeležavanju meda u prodaji, a da se na etiketi za med obavezno detaljno navede zemlja porekla, kao što je u Italiji

urađeno još 2006. godine. Pravilnik koji je sada na snazi dozvoljava pakerima meda da na etiketi napišu „mešavina meda proizvedenog i neproizvedenog u EU”. Ukoliko se predlog pčelara Španije prihvati, potrošači će biti zaštićeniji od prodaje meda lošijeg kvaliteta koji uglavnom dolazi iz zemalja dalekog istoka.

NEMAČKA – PČELE KAO KONTROLORI ZAGAĐENJAPčele imaju glavnu ulogu u kontroli zagađenja prirode koju sprovodi kompanija „Airbus”. Kako bi olakšala analizu zagađenja na aerodromu Finkenwerder u Hamburgu, kompanija „Airbus” naselila je pčelinje zajednice u krugu aerodroma koji se nalazi na prostoru od 12 kvadratnih kilometara. Med proizveden na ovoj

lokaciji predstavlja deo napora kompanije prilikom praćenja stepena biozagađenja.Pčele sakupljaju polen i med u okruženju, a ovi proizvodi imaju za cilj testiranje stepena zagađenja, u njima se nalaze svi elementi koji se nalaze u zemlji, vodi i vazduhu. Svaki metal ili hemijska supstanca iz okoline koja se nataloži u biljci naći će se i u medu. Med proizveden na ovom aerodromu poslat je nezavisnoj laboratoriji na analizu, a rezultati ovog projekta započetog pre pet godina su pokazali da je nivo zagađenja na hamburškom aerodromu znatno niži nego u centru grada.

ENGLESKA – PČELAR SPASAO DEVOJKU OD NAPADA PČELA U TRŽNOM CENTRUPrilikom izlaska iz prodavnice u Londonu u kojoj je bila u šopingu, jedna devojka se našla usred velikog roja pčela. Ovaj događaj izazvao je veliku paniku i prouzrokovao zatvaranje prodavnice, a uskoro je zatvoren i veći deo šoping centra. Srećom po sve prisutne, u tržnom centru se u tom trenutku zatekao pčelar Toni Man. On je kupce polako sklonio od opasnosti, a pčele koje su se izrojile negde u okolini smestio u kutiju i sklonio iz tržnog centra na sigurno. Ovo nije prvi put da matica povede svoj roj pčela u centar Londona, tako je i Džordž Nil jednom pronašao veliki roj pčela u jednoj od šupljina iznad točka u svojoj „Nisan Micri”.

AUSTRALIJA − POVEĆANA TRAŽNJA ZA IZVOZOM VOSKAAustralijski pčelari su objavili da je povećana tražnja iz inostranstva za australijskim voskom, interesovanje su

pokazale kompanije koje se bave proizvodnjom kozmetike i ruževa za usne. Ova tražnja se objašnjava time da je vosak u svetu uglavnom zagađen hemikalijama koje ostaju u vosku nakon suzbijanja varoe. Australija je poslednji kontinent na planeti koji varoa još uvek nije zahvatila, pa je i vosak čist. Poslednje godine cena je povećana sa 3 na 7 dolara po kilogramu. Australijska kompanija „Capilano Honey´s” izvezla je u toku prošle godine oko 170 tona voska u Evropu i Ameriku.

AUSTRALIJA − ČIPOVI SA SENZORIMA ZA ISTRAŽIVANJE ŽIVOTA PČELAIstraživački centar CSIRO iz Australije započeo je projekat kako bi saznao više o životu pčela. Cilj projekta je da se pčele prate u realnom vremenu i da se pomoću podataka dobijenih na taj način poveća produktivnost na

pčelinjacima, kao i da se bolje razumeju razlozi za nestanak pčela. Naučnici su ugradili čipove sa senzorima dimenzija 2,5 mm x 2,5 mm na više od 5000 pčela i pustili ih u prirodu. „Naučnici će dobiti podatke o prirodi iz jednog novog ugla, ovo je jako važno zbog uloge koju pčele imaju prilikom oprašivanja biljaka” rekao je dr Paulo De Souza, naučnik iz ove ustanove.

Istraživanje će dati i podatke o uticaju pesticida na pčele. Senzori imaju mali uređaj koji emituje radio-signal, koji se registruje na definisanim kontrolnim mestima, na taj način se prati kretanje pčela a sve informacije idu u jedan centar za obradu podataka. Dr De Souza je rekao „da istraživanje nije destruktivni proces jer senzori nemaju uticaj na let pčele kao ni na njihove ostale dnevne aktivnosti”. Senzori se postavljaju tako što se pčela zahladi, to je umrtvi a zatim se pomoću lepka pričvrsti uređaj i pčela se posle nekoliko minuta vraća u prirodu.

ITALIJA – MAFIJA OPTUŽENA ZA UBISTVO PČELINJEG DRUŠTVAItalijanska proizvodnja meda doživela je veliki gubitak nakon likvidacije velikog broja pčela, a postoji osnovana sumnja da iza likvidacije stoji mafija. Likvidacija je učinjena korišćenjem velikih količina insekticida. Italijanska policija smatra da je razlog za ovakav zločin zastrašivanje, jer je mafija pokušala da od pčelara iznudi novac, ali su pčelari odbili da plate reket pa je mafija odlučila da im se osveti.Pčelinjak je pripadao Sergio D`Agostinu koji živi u blizini Pize i proizvodi popularni brend meda „Millefiori”. Policija je saopštila da su počinioci ovog dela svakako bili ljudi koji su dobro znali šta rade, jer su koristili zaštitnu opremu i vrlo jake insekticide i da u saradnji sa žrtvom ovog zločina pokušavaju da otkriju da li se radi o reketu i da li je sve to deo organizovanog kriminala.

Page 22: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …

21

VESTI IZ SVETAINDIJA – PČELAR IZ JUŽNE INDIJE OTKRIO SNAŽNU CRVENU PČELUPartnerstvo između pčelara i naučnika u Indiji rezultiralo je razvijanjem pčele otporne na bolesti. Ovo je važna vest za pčelare iz južne Karnatake, Goe i Kerala koji se nadaju obnovi pčelinjaka. Ova nova vrsta pčela otporna je na viruse i TSB, i ima veću produktivnost u proizvodnji meda. Problemi u pčelarstvu u južnoj Indiji nastali su 1992. godine, kad je bolest TSB uništila veliki broj pčela Koynadu u regionu Dakshina Kannada u oblasti Karnatake. U narednih nekoliko godina virus je skoro potpuno uništio pčelinje zajednice u ovoj oblasti.

KINA – PČELINJAK U NACIONALNOM PARKU „SHENNONGIJA”Pčelarstvo u Kini ima jako dugu tradiciju, postoje zabeleške o pčelarenju još iz drugog veka. Prema dostupnim informacijama, u Kini se proizvede polovina ukupne svetske prizvodnje meda. Jedan od najčudnijih pčelinjaka u Kini nalazi se u nacionalnom parku

„Shennongija”, koji je smešten u centralnoj kineskoj provinciji Hubei. Pčelinjak se nalazi na strmoj litici na kojoj su pčelinje košnice pažljivo razmeštene na kraškoj steni. Pažljivi pčelar vrlo spretno obilazi jednu po jednu košnicu na ovoj steni.

MAĐARSKA – BAGREMOV MED JE KIČMA PČELARSKE INDUSTRIJEMađarski pčelari upozorili su ministra ruralnog razvoja Sandra Fazekaša, da će pčelari bankrotirati a pčelarstvo u Mađarskoj nestati, ukoliko bude usvojen predlog u institucijama Evropske Unije i bagrem se proglasi invazivnom vrstom. Krajem prošle godine u institucijama

Evropske Unije dat je na usvajanje predloženi spisak korovskih invazivnih biljnih vrsta, koje su štetne za prirodnu sredinu EU i protiv kojih se treba boriti. Bagrem se našao na ovoj listi što je izazvalo veliko uznemirenje među pčelarima. Bagrem je nacionalno drvo u Mađarskoj i na njega otpada 25% ukupne drvne mase u ovoj zemlji. Polovina meda koja se proizvede u Mađarskoj je bagremov med i ukoliko se usvoji ovaj predlog 80 hiljada ljudi bi moglo da ostane bez posla.

HRVATSKA − PČELE U POTRAZI ZA MINAMANaučnici su razvili poseban način potrage za minama zaostalim iz rata tokom devedesetih. Reč je o pčelama koje su istrenirane da detektuju mine sa udaljenosti većoj od četiri kilometra. Pčele treniraju tako sto ih hrane istopljenim šećernim sirupom koji sadrži miris eksploziva. Pčele su postepeno počele da povezuju miris eksploziva sa hranom, pa su počele da se

okupljaju oko hranilica sa eksplozivnim materijalima. Projekat je započet 2007. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu, a profesorka Mateja Janeš koja rukovodi ovim projektom kaže da su pčele brže i sigurnije nego psi tragači.

KANADA − PČELARI U KANADI POKRENULI SUDSKI PROCES PROTIV PROIZVOĐAČA PESTICIDAPčelari kanadske provincije Ontario pokrenuli su zvaničan sudski proces protiv proizvođača hemijskih pesticida koji su uzročnici velikog uginuća pčela. Tužbom pčelari traže nadoknadu štete u visini od 450 miliona dolara, koja je nastala od 2006. godine, usled „hroničnih efekata upotrebe neonikotinoida”.Tužbom su obuhvaćeni poznati poljoprivredni giganti, a u njoj se navodi da su ove kompanje načinile štetu „svojim nemarom ili zato što nisu učinile ništa da spreče štete koje su neonicotinoidi naneli pčelarstvu”. Oni tvrde da je zbog upotrebe ovih pesticida došlo do: uginuća pčela, poremećene reprodukcije, pada imuniteta, neoubičajenog ponašanja pčela, smanjenja proizvodnje meda, zagađenja pčelarske opreme, gubitka matica, kao i drugih gubitaka nastalih zbog upotrebe proizvedenih neonikotinoida. Džon Benet je rekao da je ovaj proces „istorijska vest”.

SLOVENIJA − ZA DORUČAK MED U SVAKOJ ŠKOLISavez pčelara Slovenije je pre sedam godina došao na fenomenalnu ideju, da za doručak u svim školama u Sloveniji deci servira med. Ova ideja je prihvaćena i deca su u školama za doručak dobijala med koji je nabavljan od lokalnih pčelara. Ubrzo su se i proizvođači ostale hrane priključili i deca su za doručak dobijala i ostale vrste lokalne zdrave hrane. Vlada Slovenije prihvatila je ideju i tako je započet projekat „tradicionalni slovenački doručak”. „Ovaj projekat ne samo da promoviše kvalitetnu hranu iz Slovenije, već utiče i na stvaranje zdravih životnih navika, kao i zdrave ishrane.” rekao je premijer Slovenije, dr Miro Cerar. Prošle godine u Evropskom parlamentu se razgovaralo o tome da se ovaj projekat proširi na teritoriju cele EU.

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE − DIVLJE PČELE MOGU DA SPASU USEVE?Populacija pčela koje proizvode med je u opadanju zbog parazita, bolesti, pesticida i zemljoradnje, ali divlje pčele možda mogu da preuzmu ulogu oprašivača useva. Američki predsednik Barak Obama u junu objavio da treba osmisliti federalnu strategiju koja bi promovisala zdravlje pčela i drugih oprašivača kojih je sve manje. Divlje pčele su možda navikle da preuzimaju ulogu oprašivača useva, ali pre nego što do toga dođe, naučnici prvo moraju da saznaju mnogo više o divljim pčelama.

Biolog Sem Drogi iz Beltsvila u Merilendu, prvi je naučnik koji pravi nacionalni inventar divljih pčela i smatra da „divlje pčele imaju bolju šansu da prežive jer su samotnjaci, jedan od razloga što su otpornije od pčela koje proizvode med jeste taj što se one gnezde pojedinačno. Jedna ženka pravi jedno gnezdo. Na kraju godine, ženka umire a ceo sistem se ponovo pokreće što znači da se akumulira manje bolesti”, kaže biolog.

ŠVEDSKA − BAKTERIJA IZ ŽELUCA PČELE KAO ALTERNATIVA ZA ANTIBIOTIKE?

Naučnici na Lund Univerzitetu u Švedskoj otkrili su sojeve bakterija mlečnih kiselina u želucu pčele, koje imaju snažno antimikrobsko dejstvo, uključujući i sposobnost borbe protiv MRSA bakterija, a svoje nalaze objavili su u časopisu „International Wound Journal”. Naučnici su ove bakterije pronašli i u medu i utvrdili da su one jedan od razloga za snažno antibaktericidno dejstvo meda. Testovi su za sada izvršeni samo u laboratorijskim uslovima, tako da testovi na ljudima još nisu sprovedeni.

Tobijas Olofson sa Lund Univerziteta rekao je da ako se pokaže da je tačno da ove jedinstvene bakterije koje se nalaze u želucu pčela kao i u medu imaju antibakterisko dejstvo, to može biti izuzetno važno za siromašne zemlje u razvoju jer je za mnoge proizvodnja meda lako dostupna, a važno je i za zapadne bogate zemlje jer je među stanovništvom sve veća rezistencija na antibiotike.

Page 23: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …

22

INDIJA – PČELAR IZ JUŽNE INDIJE OTKRIO SNAŽNU CRVENU PČELUPartnerstvo između pčelara i naučnika u Indiji rezultiralo je razvijanjem pčele otporne na bolesti. Ovo je važna vest za pčelare iz južne Karnatake, Goe i Kerala koji se nadaju obnovi pčelinjaka. Ova nova vrsta pčela otporna je na viruse i TSB, i ima veću produktivnost u proizvodnji meda. Problemi u pčelarstvu u južnoj Indiji nastali su 1992. godine, kad je bolest TSB uništila veliki broj pčela Koynadu u regionu Dakshina Kannada u oblasti Karnatake. U narednih nekoliko godina virus je skoro potpuno uništio pčelinje zajednice u ovoj oblasti.

KINA – PČELINJAK U NACIONALNOM PARKU „SHENNONGIJA”Pčelarstvo u Kini ima jako dugu tradiciju, postoje zabeleške o pčelarenju još iz drugog veka. Prema dostupnim informacijama, u Kini se proizvede polovina ukupne svetske prizvodnje meda. Jedan od najčudnijih pčelinjaka u Kini nalazi se u nacionalnom parku

„Shennongija”, koji je smešten u centralnoj kineskoj provinciji Hubei. Pčelinjak se nalazi na strmoj litici na kojoj su pčelinje košnice pažljivo razmeštene na kraškoj steni. Pažljivi pčelar vrlo spretno obilazi jednu po jednu košnicu na ovoj steni.

MAĐARSKA – BAGREMOV MED JE KIČMA PČELARSKE INDUSTRIJEMađarski pčelari upozorili su ministra ruralnog razvoja Sandra Fazekaša, da će pčelari bankrotirati a pčelarstvo u Mađarskoj nestati, ukoliko bude usvojen predlog u institucijama Evropske Unije i bagrem se proglasi invazivnom vrstom. Krajem prošle godine u institucijama

Evropske Unije dat je na usvajanje predloženi spisak korovskih invazivnih biljnih vrsta, koje su štetne za prirodnu sredinu EU i protiv kojih se treba boriti. Bagrem se našao na ovoj listi što je izazvalo veliko uznemirenje među pčelarima. Bagrem je nacionalno drvo u Mađarskoj i na njega otpada 25% ukupne drvne mase u ovoj zemlji. Polovina meda koja se proizvede u Mađarskoj je bagremov med i ukoliko se usvoji ovaj predlog 80 hiljada ljudi bi moglo da ostane bez posla.

HRVATSKA − PČELE U POTRAZI ZA MINAMANaučnici su razvili poseban način potrage za minama zaostalim iz rata tokom devedesetih. Reč je o pčelama koje su istrenirane da detektuju mine sa udaljenosti većoj od četiri kilometra. Pčele treniraju tako sto ih hrane istopljenim šećernim sirupom koji sadrži miris eksploziva. Pčele su postepeno počele da povezuju miris eksploziva sa hranom, pa su počele da se

okupljaju oko hranilica sa eksplozivnim materijalima. Projekat je započet 2007. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu, a profesorka Mateja Janeš koja rukovodi ovim projektom kaže da su pčele brže i sigurnije nego psi tragači.

KANADA − PČELARI U KANADI POKRENULI SUDSKI PROCES PROTIV PROIZVOĐAČA PESTICIDAPčelari kanadske provincije Ontario pokrenuli su zvaničan sudski proces protiv proizvođača hemijskih pesticida koji su uzročnici velikog uginuća pčela. Tužbom pčelari traže nadoknadu štete u visini od 450 miliona dolara, koja je nastala od 2006. godine, usled „hroničnih efekata upotrebe neonikotinoida”.Tužbom su obuhvaćeni poznati poljoprivredni giganti, a u njoj se navodi da su ove kompanje načinile štetu „svojim nemarom ili zato što nisu učinile ništa da spreče štete koje su neonicotinoidi naneli pčelarstvu”. Oni tvrde da je zbog upotrebe ovih pesticida došlo do: uginuća pčela, poremećene reprodukcije, pada imuniteta, neoubičajenog ponašanja pčela, smanjenja proizvodnje meda, zagađenja pčelarske opreme, gubitka matica, kao i drugih gubitaka nastalih zbog upotrebe proizvedenih neonikotinoida. Džon Benet je rekao da je ovaj proces „istorijska vest”.

SLOVENIJA − ZA DORUČAK MED U SVAKOJ ŠKOLISavez pčelara Slovenije je pre sedam godina došao na fenomenalnu ideju, da za doručak u svim školama u Sloveniji deci servira med. Ova ideja je prihvaćena i deca su u školama za doručak dobijala med koji je nabavljan od lokalnih pčelara. Ubrzo su se i proizvođači ostale hrane priključili i deca su za doručak dobijala i ostale vrste lokalne zdrave hrane. Vlada Slovenije prihvatila je ideju i tako je započet projekat „tradicionalni slovenački doručak”. „Ovaj projekat ne samo da promoviše kvalitetnu hranu iz Slovenije, već utiče i na stvaranje zdravih životnih navika, kao i zdrave ishrane.” rekao je premijer Slovenije, dr Miro Cerar. Prošle godine u Evropskom parlamentu se razgovaralo o tome da se ovaj projekat proširi na teritoriju cele EU.

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE − DIVLJE PČELE MOGU DA SPASU USEVE?Populacija pčela koje proizvode med je u opadanju zbog parazita, bolesti, pesticida i zemljoradnje, ali divlje pčele možda mogu da preuzmu ulogu oprašivača useva. Američki predsednik Barak Obama u junu objavio da treba osmisliti federalnu strategiju koja bi promovisala zdravlje pčela i drugih oprašivača kojih je sve manje. Divlje pčele su možda navikle da preuzimaju ulogu oprašivača useva, ali pre nego što do toga dođe, naučnici prvo moraju da saznaju mnogo više o divljim pčelama.

Biolog Sem Drogi iz Beltsvila u Merilendu, prvi je naučnik koji pravi nacionalni inventar divljih pčela i smatra da „divlje pčele imaju bolju šansu da prežive jer su samotnjaci, jedan od razloga što su otpornije od pčela koje proizvode med jeste taj što se one gnezde pojedinačno. Jedna ženka pravi jedno gnezdo. Na kraju godine, ženka umire a ceo sistem se ponovo pokreće što znači da se akumulira manje bolesti”, kaže biolog.

ŠVEDSKA − BAKTERIJA IZ ŽELUCA PČELE KAO ALTERNATIVA ZA ANTIBIOTIKE?

Naučnici na Lund Univerzitetu u Švedskoj otkrili su sojeve bakterija mlečnih kiselina u želucu pčele, koje imaju snažno antimikrobsko dejstvo, uključujući i sposobnost borbe protiv MRSA bakterija, a svoje nalaze objavili su u časopisu „International Wound Journal”. Naučnici su ove bakterije pronašli i u medu i utvrdili da su one jedan od razloga za snažno antibaktericidno dejstvo meda. Testovi su za sada izvršeni samo u laboratorijskim uslovima, tako da testovi na ljudima još nisu sprovedeni.

Tobijas Olofson sa Lund Univerziteta rekao je da ako se pokaže da je tačno da ove jedinstvene bakterije koje se nalaze u želucu pčela kao i u medu imaju antibakterisko dejstvo, to može biti izuzetno važno za siromašne zemlje u razvoju jer je za mnoge proizvodnja meda lako dostupna, a važno je i za zapadne bogate zemlje jer je među stanovništvom sve veća rezistencija na antibiotike.

Page 24: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …

lokalne vrste globalna popularnost

Borov med sa Mediterana

Sakupljanje i korišćenje meda u istočnom Mediteranu ima jako dugu tradiciju. Priroda je u ovom kraju sveta bila jako darežljIva, mediteransko sunce, bogatstvo mora, plodna zemlja, planine sa blagom primorskom klimom… Ovi uslovi omogućili su razvoj raznovrsne flore i faune. Stanovnici ovog regiona su vrlo rano otkrili i koristili med i druge pčelinje proizvode znajući za njihova blagotvorna dejstva. Istorija korišćenja meda u antičkoj Grčkoj je impresivna, jer su oni poznavali njegova blagotvorna dejstva. Otac medicine, Hipokrat, napisao je sledeće: „Med i polen stvaraju toplinu, čiste rane i čireve, omekšavaju tvrde čireve na usnama, leče potkožne čireve i rane koje krvare”.Iz ovog regiona dolazi jedna od najpopularnijih vrsta meda u svetu pod komercijalnim nazivom „borov med” (PINE HONEY eng.). Ovaj med nastaje u četinarskim šumama istočnog Mediterana. Najveći proizvođači nalaze se u

Turskoj u primorskom pojasu oko Kušadasija, Bodruma, Marmarisa i Antalije. U okolini poznatog turističkog grada

Marmarisa u turskoj oblasti Mugla, proizvede se 70% svetske proizvodnje borovog meda. Osim u Turskoj ovaj med se proizvodi i u Grčkoj na Peloponezu u oblastima uz obalu Egejskog mora. Manje količine proizvode se i u drugim krajevima Azije i Balkana.

Dugo se nije znalo kako nastaje ova vrsta meda, čuveni rimski prirodnjak Plinije je tvrdio da je borov med pao sa zvezda i da su ga pčele nakon toga sakupile, ovo verovanje se dosta dugo zadržalo. Potrošači najčešće med definišu kao proizvod koji pčele dobijaju sakupljanjem nektara iz cvetova medonosnog bilja, međutim ovakva definicija meda nije sasvim ispravna. Pčela u potrazi za hranom osim cvetnog nektara prikuplja i druge za pčele dragocene materije, kako bi što više povećala svoje zalihe hrane.

Vrsta meda koji nije nastala od cvetnog nektara jeste borov med, on je nastao od sekreta insekata koji se hrane biljnim sokovima. Kako bi ga razlikovali od cvetnog meda, ovakav med nazivali su različitim nazivima, neki od njih su: medljika, medljikovac, medna rosa, šumski med, mana…

Filozof Aristotel je verovao da se upotrebom meda može produžiti život, a antički Grci su imali „terapiju medom” koju je koristio i Asklepieion.

23

Page 25: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …

U toku prošle godine realizovan je veoma značajan projekat u braničevskom okrugu, koji je za cilj imao razvoj pčelarstva. Ovaj projekat podržan je od strane Ambasade Norveške. Sa Njegovom ekselencijom ambasadorom Norveške gospodinom Nils Ragnar Kamsvagom razgovarali smo o norveškom tržištu, o mogućnostima izvoza meda u tu zemlju kao i o pčelarstvu u Srbiji i Norveškoj.

Poznato je da Norvešku odlikuje visoki standard, a samim tim i visoki kvalitet proizvoda koji se mogu naći na tržištu. Norveška je praktično sinonim u svetu za kvalitet proizvoda. Kako se to postiglo?

Norveška ima dugu tradiciju kada je reč o insistiranju na kvalitetu proizvodnje hrane koja je u prometu. Kao primer može poslužiti dokument koji je norveški kralj izdao u 15. veku, a odnosi se na uređenje standarda za izvoz suvog bakalara koji je tada bio veoma važan proizvod. U ovom dokumentu roba je klasifikovana na 24 vrste i od kategorije je zavisila i cena suvog bakalara. Možemo reći da Norveška ima dugu istoriju kada je reč o razumevanju da kvalitet nekog proizvoda određuje i cenu tog proizvoda. Med proizveden u Norveškoj je visokog kvaliteta, jer je u toj zemlji upotreba hemijskih sredstava i pesticida u poljoprivredi svedena na minimum, što je jako dobro za kvalitet meda. U Norveškoj se pravila kojima su definisani standardi kvaliteta hrane pa i meda, striktno primenjuju. Standardi se ne razlikuju od onih koji važe u Evropskoj uniji, ali Norveška nije član Evropske unije već deo slobodnog tržišta, tako da primenjuje evropska pravila i regulative, a to posebno važi za pravila koja se odnose na hranu.

Kako je postignuto da nema falsifikovanog meda na tržištu?

U Norveškoj je potrošačka svest veoma razvijena, postoje veoma jaka udruženja potrošača, a i mediji su zainteresovani za testiranje različitih proizvoda. Ukoliko bi se na primer pojavila firma koja ne proizvodi hranu u skladu sa pravilima i koja vara na ovaj ili onaj način, a prevara bude otkrivena, verovatno bi jako brzo nestala sa tržišta jer potrošači ne žele da kupuju takav proizvod. Pritisak javnosti bi bio jako veliki, a pošto je Norveška veoma bogato tržište i konkurencija je velika,

takvi proizvodi bi vrlo brzo bili zamenjeni kvalitetnim, a firma koja se bavila prevarama bila bi uklonjena sa tržišta. Na norveškom tržištu veoma je važna reputacija proizvođača kao i samog proizvoda.

Šta karakteriše tržište meda u Norveškoj i kakve su navike potrošača meda?

U Norveškoj je tržište meda u fazi razvoja, a kompanije koje se bave prodajom meda služe se marketinškim akcijama kako bi potrošače upoznali sa medom kao i načinima njegove primene. Tradicionalno, med se u Norveškoj najviše koristi kao zaslađivač na hlebu, ali se sve više koristi i prilikom pripreme kolača, sokova, mesa, marinada, dresinga, dezerta. Kompanija „Honningcentralen” SA iz Norveške bavi se pakovanjem i prodajom meda, a pored toga izdaje i časopis u kojem građani mogu pročitati informacije u vezi sa medom i njegovim karakteristikama, kao i recepte za upotrebu meda. Ja sam se lično iznenadio kada sam bio u poseti kompaniji „Honningcentralen” SA, oni su mi pokazali osam različitih vrsta upakovanog meda i za mene je to bila novost. Prošle godine u Norveškoj je potrošeno oko 1200 tona meda, a naši pčelari su proizveli 422 tone, dok je ostatak došao iz uvoza. Naravno, treba raditi na proširenju tržišta u meda u Norveškoj kroz dalju promociju načina upotrebe meda, a na tome moraju da rade i ljudi koji se bave proizvodnjom i pakovanjem meda u Srbiji. Med iz Srbije ima veliki potencijal na našem tržištu, ali treba biti hrabriji prilikom predstavljanja srpskog meda i ponuditi načine za upotrebu kroz promociju različitih recepata. Na primer, pre 42 godine započeli smo proizvodnju lososa na ribljim farmama u Norveškoj koja pre toga nije bila uobičajena, praktično smo počeli od nule. Ove

godine smo izvezli količinu lososa u vrednosti od 5 milijardi evra. Proizvođači i trgovci lososom su se svih ovih godina trudili da pronađu načine upotrebe lososa u ishrani. Oni su prezentovali sveži losos u Japanu i danas je losos sastavni deo sušija što ranije nije bio slučaj, pritom moram da napomenem da u Norveškoj nije postojala tradicija konzumiranja žive ribe. Upotrebom lososa prilikom pripremanja sušija povećala se i tražnja za tom ribom, tako da se za norveški losos otvorilo veliko tržište, a proizvođači i dalje traže nove načine za upotrebu lososa. Tako i srpski proizvođači meda mogu pronaći način njegove primene u svetskim kuhinjama. Inovacijom će srpski med, kao novi proizvod na norveškom tržištu, postići komercijalni uspeh.

Realizacijom projekta „Proizvodnja meda – razvojna šansa braničevskog okruga” upoznali ste se sa srpskim pčelarstvom. Koje je vaše mišljenje o kvalitetu i potencijalu ove proizvodnje u Srbiji i ima li mesta za srpski med na norveškom tržištu?

Tokom realizacije projekta „Proizvodnja meda – razvojna šansa Braničevskog okruga” koji smo podržali, upoznali smo se sa proizvođačima meda Braničevskog okruga kao i sa kompanijom „Medino” iz Krnjeva koja izvozi med za norveško tržište kao i na druga tržišta širom sveta. Insistiranje na očuvanju postojećeg kvaliteta je najvažnije za srpski med. Od ljudi iz kompanije „Honningcentralen” SA, koji se bave proizvodnjom meda, saznao sam da je med iz Srbije jako kvalitetan, a posebno bih izdvojio bagremov med. Kvalitet proizvoda je nešto što je najvažnije na norveškom tržištu ali i na većini tržišta u Evropi. Drago nam je što je u projekat uključena i kompanija „Medino” koja je beskompromisna kada je reč o kvalitetu meda i imaće sigurno tržište za svoje proizvode u Evropi sve dok svoju poslovnu politiku vodi u tom smeru.

Da li natpisi u štampi o postojanju lažnog meda u Srbiji narušavaju imidž meda iz Srbije?

Svakako da takvi natpisi i pojava takvog meda ne pomažu imidžu srpskog meda u svetu, ali dokle god je prirodni med koji se izvozi dobrog kvaliteta, ukusa i zadovoljava standarde, on se može naći na norveškom visokozahtevnom tržištu. Zbog problema u vezi sa falsifikovanim medom na srpskom tržištu, med koji se izvozi uvek se proverava.

Projekat „Proizvodnja meda – razvojna šansa braničevskog okruga” realizovan je uz podršku Ambasade Norveške. Kako ocenjujete ovaj projekat i koliko je važno razvijati pčelarstvo u Srbiji?

Mi smo odmah odlučili da podržimo ovaj projekat, za nas je najvažnije da svojim aktivnostima utičemo na stvaranje novih radnih mesta koja su profitabilna. Pčelarstvo je jedan od načina da postignemo naše ciljeve. Dobra stvar kod pčelarstva je to što se efekti ulaganja brzo valorizuju, ako uložite novac na proleće, već na jesen možete zaraditi, ali je ova godina nažalost bila teška za pčelare u Srbiji. Projektom je bila obuhvaćena i obuka za pčelare, oni su dobili priliku da steknu dragocena znanja o pčelarstvu, a najviše se insistiralo na kvalitetu proizvoda kako bi na taj način oni bili obučeni za proizvodnju kvalitetnog meda. Zadovoljni smo i delom projekta koji se odnosi na izvoz. Kompanija „Medino” je uspela da ispuni sve zahteve za kvalitet meda, tako da je ostvarena plodonosna saradnja sa kompanijom „Honningcentralen” SA koja plasira srpski med na visokozahtevno tržište Norveške. Za nas ovaj projekat ima veliki značaj jer uprkos tome što je relativno mali, za razliku od drugih projekata koje finansiramo i koji uglavnom imaju lokalni značaj, ovde smo postigli da se ostvari izvoz i da se proizvodi proizvedeni u Srbiji uz našu podršku nađu na inostranim tržištima. Smatram da pristup koji je ovaj projekat imao u cilju razvijanja pčelarstva , treba da bude primer i za razvijanje ostalih projekata u vezi sa razvojem poljoprivrede.

Da li osim meda postoje još neki proizvodi iz Srbije koji su dovoljno kvalitetni za zahtevno norveško tržište?

Srbija ima dosta zanimljivih poljoprivrednih proizvoda, pa se teoretski mnogi mogu naći na norveškom tržištu. Srpski proizvođači treba da upoznaju ovo tržište koje je veoma

Za nastanak borovog meda, pored pčela zaslužna je i jedna specifična vrsta biljne vaši (lat. Marchalina hellenica), koja naseljava pukotine ispod kore četinara, endemska je vrsta i može se naći samo u istočnom Mediteranu. Uglavnom se može naći ispod kore crvenog bora (lat.Pinusbrutia), a retko ispod kore alepskog bora (lat. Pinus halepensis), belog bora (lat. Pinus sylvestris), pitomog bora (lat.Pinus pinea). Ovaj insekt se hrani biljnim sokovima koji teku kroz biljku,

svojom rilicom probija cevčice kroz koje teku biljni sokovi i na taj način dolazi do dragocenog izvora hrane, međutim probavni trakt ove biljne vaši ne može da iskoristi sve materije do kojih dolazi. Nesvarene materije insekt izlučuje na površinu kore četinara. Kada su vremenski uslovi pogodni, na površini kore bora se u velikim količinama može naći paučinaste lepljive supstance bele boje. Ova izlučevina zove se medljikovac i sastoji se uglavnom od šećera, minerala i ostalih materija. Pčele rado sakupljaju medljikovac i pretvaraju ga u jednu od najcenjenih vrsta meda u svetu. Najveći proizvođači meda u svetu su Turska i Grčka, a borov med čini veliki deo njihove proizvodnje. Predsednik udruženja pčelara oblasti Mugle, Zija Šajin, rekao je da „Turska proizvodi 90% borovog meda, a da ostatak svetske proizvodnje pripada Grčkoj”, ove dve zemlje i njihovi savezi ulažu značajna sredstva u promociju borovog meda u svetu u cilju podizanja

prepoznatljivosti što direktno utiče i na potražnju i cenu ovog meda. Borov med je nešto tamnije boje od cvetnih medova, ima veću gustinu kao i niži procenat vode. Ukus i miris ovog meda blago podseća na borove biljne sokove. Proces kristalizacije je produžen, tako da jako dugo ostaje u tečnom stanju. Ovaj med sadrži manje glukoze i fruktoze i zbog toga nije sladak kao cvetni medovi. Med nastao na ovaj način odlikuje se većom koncentracijom minerala koji potiču iz

nesvarenih biljnih sokova, pa ga potrošači zbog toga više cene. Zbog

ovakvih karakteristika koristi se kao veliki izvor hranjivih satojaka koji su neophodni organizmu.

Nekoliko studija je pokazalo da borov med ima jako oksidativno dejstvo, zbog velike koncentracije fenolnih jedinjenja i prisustva flavonoida. Skorašnja istraživanja koja su sprovedena u Grčkoj gde je ispitivan uticaj 18 vrsta meda sa terena Grčke, pokazala su da borov med ima najjače antibakterijsko dejstvo. Ovo istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu „The Journal of Microbiology, Biotechnology and Food Sciences” 2012. godine. Prema časopisu „International Journal of Food Sciences and Nutrition” iz 2009.godine, borov med ima jako veliki procenat minerala neophodnih za ljudski organizam pa ga preporučuje u ishrani. Ovakva istraživanja koja se objavljuju u svetskim časopisima i magazinima svakako utiču na popularnost ove vrste meda.

Skorašnja istraživanja koja su sprovedena u Grčkoj gde je ispitivan uticaj 18 vrsta meda sa terena Grčke, pokazala su da borov med ima najjače antibakterijsko dejstvo.

24

Page 26: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …

U toku prošle godine realizovan je veoma značajan projekat u braničevskom okrugu, koji je za cilj imao razvoj pčelarstva. Ovaj projekat podržan je od strane Ambasade Norveške. Sa Njegovom ekselencijom ambasadorom Norveške gospodinom Nils Ragnar Kamsvagom razgovarali smo o norveškom tržištu, o mogućnostima izvoza meda u tu zemlju kao i o pčelarstvu u Srbiji i Norveškoj.

Poznato je da Norvešku odlikuje visoki standard, a samim tim i visoki kvalitet proizvoda koji se mogu naći na tržištu. Norveška je praktično sinonim u svetu za kvalitet proizvoda. Kako se to postiglo?

Norveška ima dugu tradiciju kada je reč o insistiranju na kvalitetu proizvodnje hrane koja je u prometu. Kao primer može poslužiti dokument koji je norveški kralj izdao u 15. veku, a odnosi se na uređenje standarda za izvoz suvog bakalara koji je tada bio veoma važan proizvod. U ovom dokumentu roba je klasifikovana na 24 vrste i od kategorije je zavisila i cena suvog bakalara. Možemo reći da Norveška ima dugu istoriju kada je reč o razumevanju da kvalitet nekog proizvoda određuje i cenu tog proizvoda. Med proizveden u Norveškoj je visokog kvaliteta, jer je u toj zemlji upotreba hemijskih sredstava i pesticida u poljoprivredi svedena na minimum, što je jako dobro za kvalitet meda. U Norveškoj se pravila kojima su definisani standardi kvaliteta hrane pa i meda, striktno primenjuju. Standardi se ne razlikuju od onih koji važe u Evropskoj uniji, ali Norveška nije član Evropske unije već deo slobodnog tržišta, tako da primenjuje evropska pravila i regulative, a to posebno važi za pravila koja se odnose na hranu.

Kako je postignuto da nema falsifikovanog meda na tržištu?

U Norveškoj je potrošačka svest veoma razvijena, postoje veoma jaka udruženja potrošača, a i mediji su zainteresovani za testiranje različitih proizvoda. Ukoliko bi se na primer pojavila firma koja ne proizvodi hranu u skladu sa pravilima i koja vara na ovaj ili onaj način, a prevara bude otkrivena, verovatno bi jako brzo nestala sa tržišta jer potrošači ne žele da kupuju takav proizvod. Pritisak javnosti bi bio jako veliki, a pošto je Norveška veoma bogato tržište i konkurencija je velika,

takvi proizvodi bi vrlo brzo bili zamenjeni kvalitetnim, a firma koja se bavila prevarama bila bi uklonjena sa tržišta. Na norveškom tržištu veoma je važna reputacija proizvođača kao i samog proizvoda.

Šta karakteriše tržište meda u Norveškoj i kakve su navike potrošača meda?

U Norveškoj je tržište meda u fazi razvoja, a kompanije koje se bave prodajom meda služe se marketinškim akcijama kako bi potrošače upoznali sa medom kao i načinima njegove primene. Tradicionalno, med se u Norveškoj najviše koristi kao zaslađivač na hlebu, ali se sve više koristi i prilikom pripreme kolača, sokova, mesa, marinada, dresinga, dezerta. Kompanija „Honningcentralen” SA iz Norveške bavi se pakovanjem i prodajom meda, a pored toga izdaje i časopis u kojem građani mogu pročitati informacije u vezi sa medom i njegovim karakteristikama, kao i recepte za upotrebu meda. Ja sam se lično iznenadio kada sam bio u poseti kompaniji „Honningcentralen” SA, oni su mi pokazali osam različitih vrsta upakovanog meda i za mene je to bila novost. Prošle godine u Norveškoj je potrošeno oko 1200 tona meda, a naši pčelari su proizveli 422 tone, dok je ostatak došao iz uvoza. Naravno, treba raditi na proširenju tržišta u meda u Norveškoj kroz dalju promociju načina upotrebe meda, a na tome moraju da rade i ljudi koji se bave proizvodnjom i pakovanjem meda u Srbiji. Med iz Srbije ima veliki potencijal na našem tržištu, ali treba biti hrabriji prilikom predstavljanja srpskog meda i ponuditi načine za upotrebu kroz promociju različitih recepata. Na primer, pre 42 godine započeli smo proizvodnju lososa na ribljim farmama u Norveškoj koja pre toga nije bila uobičajena, praktično smo počeli od nule. Ove

godine smo izvezli količinu lososa u vrednosti od 5 milijardi evra. Proizvođači i trgovci lososom su se svih ovih godina trudili da pronađu načine upotrebe lososa u ishrani. Oni su prezentovali sveži losos u Japanu i danas je losos sastavni deo sušija što ranije nije bio slučaj, pritom moram da napomenem da u Norveškoj nije postojala tradicija konzumiranja žive ribe. Upotrebom lososa prilikom pripremanja sušija povećala se i tražnja za tom ribom, tako da se za norveški losos otvorilo veliko tržište, a proizvođači i dalje traže nove načine za upotrebu lososa. Tako i srpski proizvođači meda mogu pronaći način njegove primene u svetskim kuhinjama. Inovacijom će srpski med, kao novi proizvod na norveškom tržištu, postići komercijalni uspeh.

Realizacijom projekta „Proizvodnja meda – razvojna šansa braničevskog okruga” upoznali ste se sa srpskim pčelarstvom. Koje je vaše mišljenje o kvalitetu i potencijalu ove proizvodnje u Srbiji i ima li mesta za srpski med na norveškom tržištu?

Tokom realizacije projekta „Proizvodnja meda – razvojna šansa Braničevskog okruga” koji smo podržali, upoznali smo se sa proizvođačima meda Braničevskog okruga kao i sa kompanijom „Medino” iz Krnjeva koja izvozi med za norveško tržište kao i na druga tržišta širom sveta. Insistiranje na očuvanju postojećeg kvaliteta je najvažnije za srpski med. Od ljudi iz kompanije „Honningcentralen” SA, koji se bave proizvodnjom meda, saznao sam da je med iz Srbije jako kvalitetan, a posebno bih izdvojio bagremov med. Kvalitet proizvoda je nešto što je najvažnije na norveškom tržištu ali i na većini tržišta u Evropi. Drago nam je što je u projekat uključena i kompanija „Medino” koja je beskompromisna kada je reč o kvalitetu meda i imaće sigurno tržište za svoje proizvode u Evropi sve dok svoju poslovnu politiku vodi u tom smeru.

Da li natpisi u štampi o postojanju lažnog meda u Srbiji narušavaju imidž meda iz Srbije?

Svakako da takvi natpisi i pojava takvog meda ne pomažu imidžu srpskog meda u svetu, ali dokle god je prirodni med koji se izvozi dobrog kvaliteta, ukusa i zadovoljava standarde, on se može naći na norveškom visokozahtevnom tržištu. Zbog problema u vezi sa falsifikovanim medom na srpskom tržištu, med koji se izvozi uvek se proverava.

Projekat „Proizvodnja meda – razvojna šansa braničevskog okruga” realizovan je uz podršku Ambasade Norveške. Kako ocenjujete ovaj projekat i koliko je važno razvijati pčelarstvo u Srbiji?

Mi smo odmah odlučili da podržimo ovaj projekat, za nas je najvažnije da svojim aktivnostima utičemo na stvaranje novih radnih mesta koja su profitabilna. Pčelarstvo je jedan od načina da postignemo naše ciljeve. Dobra stvar kod pčelarstva je to što se efekti ulaganja brzo valorizuju, ako uložite novac na proleće, već na jesen možete zaraditi, ali je ova godina nažalost bila teška za pčelare u Srbiji. Projektom je bila obuhvaćena i obuka za pčelare, oni su dobili priliku da steknu dragocena znanja o pčelarstvu, a najviše se insistiralo na kvalitetu proizvoda kako bi na taj način oni bili obučeni za proizvodnju kvalitetnog meda. Zadovoljni smo i delom projekta koji se odnosi na izvoz. Kompanija „Medino” je uspela da ispuni sve zahteve za kvalitet meda, tako da je ostvarena plodonosna saradnja sa kompanijom „Honningcentralen” SA koja plasira srpski med na visokozahtevno tržište Norveške. Za nas ovaj projekat ima veliki značaj jer uprkos tome što je relativno mali, za razliku od drugih projekata koje finansiramo i koji uglavnom imaju lokalni značaj, ovde smo postigli da se ostvari izvoz i da se proizvodi proizvedeni u Srbiji uz našu podršku nađu na inostranim tržištima. Smatram da pristup koji je ovaj projekat imao u cilju razvijanja pčelarstva , treba da bude primer i za razvijanje ostalih projekata u vezi sa razvojem poljoprivrede.

Da li osim meda postoje još neki proizvodi iz Srbije koji su dovoljno kvalitetni za zahtevno norveško tržište?

Srbija ima dosta zanimljivih poljoprivrednih proizvoda, pa se teoretski mnogi mogu naći na norveškom tržištu. Srpski proizvođači treba da upoznaju ovo tržište koje je veoma

isdresiratiisdresiratiisdresirati

3 šolje od 2dc brašna (T-400 meko)

2 šolje od 2dc belog kristal šećera

4 pune supene kašike kakaa

1 ravna supena kašika vanilin šećera

1 ravna kafena kašičica sitne soli

po 1 kafena kašičica mlevenog cimeta, đumbira u prahu, mlevenog muškatnog oraščića ili 1 supena kašika mešavine začina za medenjake

1 ravna supena kašika sode bikarbone

1 šolja od 2dc gazirane vode

1 šolja od 2dc punomasnog jogurta

2 supene kašike suncokretovog ulja

2 kašike pekmeza od kajsija

2 kašike Krnjevac cvetnog meda

Puter za podmazivanje pleha

Kakao za posipanje pleha

MEDENI KOLAČ SA KRNJEVAC CVETNIM MEDOM

1. Zagrejati rernu na 180°C. Dno i ivice pleha veličine 34x24 cm izdašno podmazati puterom i posuti kakaom tako da je cela unutrašnjost pleha ravnomerno obložena. Tako, kolač će ravnomerno narasti i neće se lepiti za pleh.

2. U veću činiju prosejati sve suve sastojke i promešati da se začini i soda bikarbona ravnomerno rasporede.

3. Dodati sve ostale sastojke i brzo mikserom ili žicom promešati, tek da se masa sjedini. Bitno je ovaj korak sprovesti brzo, kako bi soda nastavila da deluje i u toku pečenja kolača.

4. Masu izliti u podmazan pleh i peći na srednjoj polici u zagrejanoj rerni 25-30 minuta (dok čačkalica ili nož probodeni u centar kolača ne izađu suvi). Potom, kolač izvaditi iz rerne i ostaviti da se na sobnoj temperaturi potpuno ohladi u plehu.

Kolač seći na komade željenog oblika i veličine i poslužiti preliveno Krnjevac cvetnim medom, čokoladnom glazurom ili voćnim sosom.

25

RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM

slatki kutak

Page 27: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …

FRANCUSKI PRELIV ZA SALATU SA KRNJEVAC BAGREMOVIM MEDOMKlasičan dresing za salatu (na francuskom vinaigrette), koji možete iskoristiti za sve zelene salate, kao i za salate koje sadrže zrnevlje, krompir ili meso.

4 supene kašike maslinovog ulja

2 supene kašika jabukovog sirćeta

1 supena kašika Krnjevac bagremovog meda

1 kafena kašičica dižonskog senfa

1 kafena kašičica vode

1/2 čena belog luka, sitno seckanog

1/2 kafene kašičice sitne soli

1/4 kafene kašičice sveže mlevenog bibera

1. Sve sastojke sipati u čistu teglu, čvrsto zatvoriti i snažno promućkati.

2. Preliti preko salate i nežno promešati da se preliv ravnomerno rasporedi.

Gotov preliv može stajati u frižideru do nedelju dana. Savetujem da

napravite duplu dozu, jer će delikatan ukus Krnjevac bagremovog meda u

ovom dresingu savršeno upotpuniti ukus vaših omiljenih salata.

Priredila Jovana Lea Simić, pisac recepata, degustator, kuvar i gurman.

26

Page 28: NORVEŠKA, SLATKI KUTAK, RECEPTI SA ZEMLJA … · RECEPTI SA KRNJEVAC MEDOM NORVEŠKA, ZEMLJA U KOJOJ JE KVALITET IMPERATIV Izdanje broj 2 Februar 2014. MEDINO MAGAZINA u …

Top Related