Download - Narkomanija i zdrav zivot
Narkomanija kao jedna od bolesti zavisnosti ne poznaje rase, pol, ekonomsko stanje, uzrast ili nacionalnost. Mađutim, mladi ljudi su najpodložniji za eksperimentisanje sa drogama i kasniji razvoj zavisnosti.
Stručnjaci smatraju da je uzrast od 12 do 15 godina doba visokog rizika, kako za početak uzimanja droga, tako i za posledice koje su za mlade mnogo ozbiljnije, teže i komplikovanije. One se ogledaju kako na mentalnom planu, tako i na socijalnom, odnosno porodičnom planu.
Sadrzaj
Sadrzaj
Sadrzaj
Droga se unosi u organizam na
različite načine. Najčešće se
unosi injekcijama, žvakanjem,
pušenjem, ušmrkavanjem,
utrljavanjem preko kože i
sluzokože. Uneta droga se
zadržava u ljudskom organizmu u
proseku od 6 do 10 časova.
Nakon ovog perioda razgrađena
droga se izbacuje iz organizma.
Vremenski period dok se droga
nalazi u organizmu naziva se
faza drogiranosti.
Sadrzaj
Narkomanija je stanje
periodičnog ili
hroničnog trovanja, štetnog
za pojedinca kao i za društvo
prouzrokovano ponavljanim
uzimanjem droga. Pojam
narkomanija potiče od grčkih
reči "narke"(ukočenost) i "ma
nia" (bes, ludilo). Ispoljava se
kao neodoljiva strast za
njenim konzumiranjem.
Sta je
narkomanija?
Sadrzaj
Neodoljiva želja
da se nastavi sa
uzimanjem
droge i da se
ona nabavi po
svaku cenu
Postojanje
tolerancije usled
dugotrajnog
uzimanja droge
(povećanje doze
narkotika koji se
unosi u organizam)
Postojanje
psihičke ili
fizičke
zavisnosti
Pojava
apstinencijalnog
sindroma posle
naglog prekida
uzimanja droge
Izmena
ponašanja
narkomana, sa
svim štetnim
posledicama
Sadrzaj
Psihička zavisnost je potreba da se narkoman
u rešavanju različitih problema
stalno "oslanja"na supstancu, najčešće kada
dođe u neprijatna stanja napetosti,
neizvesnosti, strepnje, straha...
Sadrzaj
Fizička zavisnost jeste fiziološka zavisnost
tkiva od supstance (droge), gde
organizam ne može ni jedan dan bez
supstance, što znači da je organizmu
potrebna stalna koncentracija droge u krvi
da bi mogao "normalno" da funkcioniše.
Naglo prekidanje drogiranja dovodi
doapstinencijalne krize! Zbog toga
narkoman počinje da stvara zalihe, javlja
se jutarnje drogiranjeitd.
Sadrzaj
Medicinsko-psihijatrijski pristup je veoma razvijen kako u izučavanju uzročnosti, tako i u vezi sa potrebompreduzimanja mera prevencije i rehabilitacije. U psihijatriji se smatra da se narkomani regrutuju isključivoiz redova psihički već izmenjenih ličnosti svih vrsta ikategorija, uključujući i slučajeve latentne psihoze. S obzirom na to da je narkomanija u osnovi bolest mladih, u traganju za uzrocima narkomanije vrlo često se pominjemotiv radoznalosti, potreba mlade osobe da se doživinešto novo, nestvarno, izvan svesti. Takodje smatra se damladi ljudi koriste drogu kada imaju problema kod kućeili u školi. Medjutim postoje i mnogi drugi razlozi: pristupačnost droga i tolerantan stav prema njima, neprilagodjenost, socijalna i emocionalna loša adaptacija, druženje sa narkomanima, želja za pripadanjem iprihvatanjem u grupi, identifikacija sa poznatimličnostima, učenje po modelu (imitacija)... Sve ovo možedovesti prvo do iskušenja a vrlo brzo i do navike izavisnosti.
Sadrzaj
Pitanje zašto neko postaje zavisnik a drugi ne, uvekje aktuelno, posebno ako su osobe odrasle u istim ilisličnim socijalnim okolnostima, porodice, škole ilineke druge mikrosredine. Naglašava se logičnapretpostavka da postoji predispozicija sklonosti zabolest narkomanije. Iako nema pouzdanihistraživanja koja ukazuju na postojanje specifičnepsihičke strukture ličnosti ipak se medju zavisnicimačešće susreću osobe sa izraženim pojedinimosobinama ličnosti: povučenost, pasivnost, agresivnost. Identitet jeste jezgro ličnosti ali je ipotencijalna sila razvoja ličnosti i ključni je putokazu praćenju i razumevanju puta kojim se mladi čovekkreće. Mlada osoba je danas izložena većimiskušenjima nego ikada ranije ali je samaodgovorna za svoj izbor.
Sadrzaj
Sadrzaj