NAJVE∆I MAJSTORI NJEMA»KOG EKSPRESIONIZMA

GALERIJA KLOVIĆEVI DVORIJezuitski trg 4, Zagreb

Muzejsko-edukativna knjiæica23. listopada 2008. - 20. sijeËnja 2009.

Liljana Velkovski

PEDAGOŠKA DJELATNOSTGALERIJE KLOVIĆEVI DVORI

MUZEJSKO - EDUKATIVNA KNJIŽICA

Tiha pobuna - najveći majstori njemačkog ekspresionizma23. listopada 2008. - 20. siječnja 2009.

Ovu knjižicu pitanja vezanu uz izložbu “Tiha pobuna - najveÊi majstori njemaËkog ekspresionizma“ pripremili smo za vas, uËenike od V. do VIII. razreda osnovne škole i srednjoškolce. Uz pomoÊ struËnog vodstva pažljivo promotrite izložena djela i nakon toga riješite postavljena pitanja.

GALERIJA KLOVIĆEVI DVORIJezuitski trg 4, Zagreb

TIHA POBUNA NAJVE∆I MAJSTORI NJEMA»KOG EKSPRESIONIZMA

Uvod

Ekspresionizam je umjetniËki pravac koji se pojavljuje u prvom desetljeÊu 20.st. Termin ekspresionizam (ekspresija = izraæaj) nastao je kao svojevrsni potupojam impresionizmu (impresija = dojam; impresionizam = umjetniËki pravac koji je prethodio ekspresionizmu).Prodor ekspresionizma u NjemaËkoj obiljeæen je osnivanjem grupe Die Brücke (Most) u Dresdenu 1905. godine. Tu su zajednicu osnovali: Ernst Ludwig Kirchner, Erich Heckel, Karl Schmidt-Rottluff i Fritz Bleyl. Kirchner je sastavio manifest, koji je namijenio novoj generaciji stvaralaca, svojevrsni apel upuÊen svima onima koji æele neposredno i nekrivotvoreno izraziti ono πto ih nagoni na stvaranje. Grupi su pristupili Emil Nolde i Max Pechstein, a neπto kasnije i Otto Mueller. Svima im je bio zajedniËki prezir prema druπtvenom sustavu u kojem su æivjeli i teænja k temeljitoj obnovi kulture. Skupno su djelovali razliËitim oblicima zajedniËkoga æivota te neumornim propagandnim radom i intenzivnim izlaganjem na izloæbama kojih su priredili Ëak sedamdeset. U svojoj teænji za “izrazom”, ekspresijom, pripadnici grupe Die Brücke bili su radikalni: boja u njihovim djelima dobiva subjektivan, Ëesto vrlo intenzivan tretman, oblik se iskrivljuje, kontrasti postaju dramatiËni, konture se naglaπavaju. Na taj naËin umjetnici izraæavaju svoje emocionalne reakcije na doæivljaj stvarnosti koje se najËeπÊe manifestiraju u obliku nelagode, tjeskobe i drugih teπkih duπevnih stanja izazvanih spoznajom o izgubljenosti u dehumaniziranom svijetu. Nakon zadnje zajedniËke izloæbe u Münchenu, grupa Die Brücke se 1913. godine raspala. Nekoliko godina prije, 1909., Kandinski biva jednim od utemeljitelja novog udruæenja münchenskih umjetnika. Nakon razlaza tog udruæenja formira se skupina umjetnika Der blaue Reiter (Plavi jahaË). Naziv je potekao od almanaha Plavi jahaË koji je Kandinski pokrenuo zajedno s Franzom Marcom. Godine 1911. pokretu pripadaju joπ i Gabriele Münter, Aleksej Javlenski, August Macke te kasnije i glazbenik Arnold Schönberg. PoËetkom Prvoga svjetskog rata i ta se grupa raspala. Kandinski se vratio u Rusiju, a Marc i Macke su otiπli u rat iz kojeg se nisu vratili. Nakon rata, doæivjevπi kulminaciju, ekspresionizam oko 1923. ustupa svoje mjesto novim previranjima i strujama. Godine 1937., za vrijeme nacizma, u “KuÊi njemaËke umjetnosti“ u Münchenu ekspresionizam je prikazan kao ruglo, sramota i izopaËena umjetnost (Entartete kunst).Grafika je bila izuzetno plodno tlo na kojem su ekspresionisti mogli izraziti svoje tragiËne, vizionarske, fantazmagoriËne i groteskne motive. Oπtro suprotstavljanje crnoga bijelomu, razlomljena i uzmenirena linija, likovna su sredstva kojima se

2

ZAOKRUÆI ILI NAPI©I TO»AN ODGOVOR

UMJETNI»KA GRUPA MOST

UmjetniËku grupu Die Brücke (Most) u Dresdenu su 1905. godine osnovala Ëetvorica studenata TehniËkog fakulteta: Ernst Ludwig Kirchner, Erich Heckel, Karl Schmidt-Rottluff i Fritz Bleyl. Zbog jakih, neskladnih boja i nemirnih poteza kista na njihovim uljima, zbog snaænih kontrasta na njihovim grafikama i erotiËnosti u prikazima, umjetnici grupe Most smatrani su nasljednicima Cézannea, Gauguina, Van Gogha, Matissea i Muncha. OdluËni da se oslobode represija tadaπnjega dræavnoga ureenja, tzv. Wilhelmova carstva, odabrali su simboliËno ime Most koje je oznaËavalo njihovu æelju za povezivanjem s drugim mladim umjetnicima i intelektualcima, kako bi se svojim djelima zajedno izborili za slobodniji i bolji svijet. Nadahnuti Nietzscheom, posebice njegovim opisom umjetnika kao ratobornoga voe koji se bori za moralnost u knjizi “Tako je govorio Zaratustra”, pripadnici grupe æeljeli su upotrebom simboliËkih i potpuno antinaturalistiËkih motiva izraziti vlastitu viziju spontanosti i obnove. U poËetku su u ateljeu zajedniËki stvarali svoja djela - dok je jedan Ëlan radio dizajn, drugi je radio grafiËke otiske, a zajedniËki su im bili i modeli koje su unajmljivali za poziranje. Eksperimentirali su s raznim likovnim tehnikama - uljem, akvarelom, litografijom, bakropisom, drvorezom, skulpturom, izraivali su namjeπtaj i druge uporabne predmete.Iako su umjetnici Mosta dotad izlagali u nekoliko gradova sjeverne i zapadne NjemaËke, Ëlanstvo u berlinskom umjetniËkom druπtvu Nova secesija 1910. godine pod Pechsteinovim vodstvom donijelo im je znatno veÊu popularnost. Do 1911. svi su se Ëlanovi Mosta preselili u Berlin u potrazi za publikom koja Êe im pruæiti veÊu podrπku no πto je to bio sluËaj u Dresdenu. Ubrzo je æelja za individualnim stilom svakoga umjetnika prerasla prvobitnu ideju zajedniπtva, a sukobi oko vodstva doveli su do konaËnoga raspada grupe u svibnju 1913. godine. Njihovi prikazi gradskoga æivota puni napetosti, psiholoπki portreti, senzualni likovi æena i muπkaraca u iskonskim pozama, oπtre linije, klaustrofobiËan prostor, jarke boje i crno-bijeli kontrasti joπ su dugo i snaæno utjecali na umjetnost 20. stoljeÊa.

savrπeno mogla izraziti ideja ekspresionizma. Zato su gotovo svi slikari toga pokreta ujedno i grafiËari.Paralelno sa slikarstvom i grafikom, espresionizam se pojavljuje i u skulpturi, ponajprije u smislu izrazite stilizacije volumena te transformacije oblika (A. Arhipenko, J. Lipchitz), zavrπivπi konaËno u tzv. apsolutnoj, apstraktnoj plastici.

3

Ernst Ludwig Kirchner

O njemu se najËeπÊe govori kao o voi grupe Most. Autor je kronologije grupe objavljene 1913. godine, a pripisivao mu se i program Mosta, iznesen 1906., iako je taj program zapravo bio rezultat zajedniËkih nastojanja.

1. Odabrane tri Kirchnerove slike raene su razliËitim tehnikama. Odredi kojom se tehnikom umjetnik koristi na pojedinim slikama i pored tehnike napiπi i godinu nastanka.

a) b) c)

Kirchner nije bio samo slikar. Radio je i skulpture, velik broj crteæa, a bio je i veliki majstor drvoreza. Poput ostalih Ëlanova grupe Most, nikad se nije odrekao veze s vidljivim svijetom kao polaziπtem umjetnosti. Apstraktna umjetnost Ëinila mu se praznom i besmislenom, smatrao je da je izgubila kontakt sa æivotom, da omalovaæava lik Ëovjeka koji bi trebao biti srediπtem umjetnosti.Temelj njegove umjetnosti bilo je puteno i emocionalno ganuÊe, kakvo moæe proizaÊi iz boja u prirodi. Boja mora prenijeti pokret æivljenja, vidljivo ga prikazati u slici. On vidi krajolike kao zvukove boja, a vezu meu bojama naziva akordima.

Od 1918. godine æivio je u Alpama, na jednoj farmi u Davosu, gdje se lijeËio od ratnih strahota. Kako je bio fasciniran ljepotom prirode i snagom visokih planina, Kirchneru su ti pejzaæi bili od velikog znaËenja. Bila su to mjesta gdje se boravilo radi duhovnog uzdizanja.

a cb

4

2. Na ovoj slici osjeÊa se njegova æelja za prikazivanjem pokreta i boje, æivota kao pokrenute boje i kao obojenog pokreta.

Napiπi puni naziv te slike i godinu nastanka.

ÆivoπÊu svojega slikarskog rukopisa, gestom, slici daje ritam i dinamiku. On takoer i bojom gradi i povezuje elemente pejzaæa i kupaËica. Kontrasti, te izmjena toplih i hladnih odnosno svijetlih i tamnih boja, daju slici ritam i pokret, pa ujedno pokreÊu i emocije promatraËa.

3. Koje boje dominiraju u prvom planu slike?

Karl Schmidt-Rottluff

“... za sebe znam da nemam program, samo neobjaπnjivu teænju da uhvatim to πto vidim i osjeÊam, i za to naem najËiπÊi izraz. Znam da su to stvari kojima se mogu pribliæiti sredstvima umjetnosti, ali ne i misaono ili rijeËima”

K.Schmidt-Rottluff: Kunst und Kunstler, Novi program,1914.

Za razliku od Kirchnera i Heckela, djela Karla Schmidt-Rottluffa ispunjena su mirom i ravnoteæom. RazliËito obojena polja slijevaju se u dvodimenzionalni uzorak u kojem je dokinuta razlika prvog plana i pozadine.

4. Nabroji toplo-hladne kontraste boja.

Pored grada i njegove okoline, seoski motivi bili su vrlo vaæni umjetnicima grupe Die Brucke (Most), koji su po nekoliko mjeseci godiπnje provodili u prirodi.Od 1907. do 1912. Schmidt-Rottluff i Heckel Ëesto su odlazili u Dangast, selo na Sjevernom moru, a prije toga Schmidt-Rottluff je radio i s Noldeom u Alsenu, danskom otoku na Baltiku.

5

5. Sliku “grade” obojene plohe, koje u Ëovjeku izazivaju odreene osjeÊaje. Uprave je utjecaj na raspoloæenje promatraËa bio osnovni cilj umjetnika tog doba.

Koje osjeÊaje u tebi budi ova slika?

a) osjeÊaj tuge i spokoja b) osjeÊaj topline i pozitivnog nemira

“Svaki potez noæem rez je u dubinu duπe”. Pjesnik Rudolf Adrian Dietrich

Umjetnicima grupe Most, koji su 1906. objavili svoj manifest u tehnici drvoreza, grafika je pomogla u πirenju ideja. Inspirirani grafikama Muncha, Gauguina, Felixa Vallottona, Jugendstila i japanskih umjetnika, umjetnici Mosta unaprijedili su grafiku u samostalnu umjetniËku disciplinu. Dizajnirali su izloæbene plakate, tiskali pozivnice i Ëlanske iskaznice, a grafikama su reproducirali i slike u katalozima.Na mostovce je utjecajala ekspresivna stilizacija likova primitivne afriËke skulpture.

Na poËetku bijaπe drvorez... On je poput narodnih pjesama ili bajki u kojima joπ postoji neπto uzviπeno, neko strahopoπtovanje saga. Oni su obiËno neobraeni i nesavrπeni; materijali i alati u procesu nastanka imaju ulogu gotovo jednaku umjetnikovu htijenju...Danas je veÊ posve jasno da Êe drvorez za naπe stoljeÊe znaËiti ono πto je litografija znaËila za 19., bakrorez za 17., a bakropis za 16. stoljeÊe. Ponovno oæivljen nakon postimpresionizma, drvorez se bolje od bilo koje tehnike uklapa u novu ekspresiju. To je najoriginalniji stilski proizvod nove umjetnosti. Kada bi se za nadolazeÊe generacije od svih djela nastalih u posljednjih 15 godina saËuvali samo drvorezi, bili bi dovoljan dokaz velikih promjena u formi i stavovima. Grafike su oduvijek bile najprikladniji, najslobodniji i najcjelovitiji oblik za izraæavanje njemaËkog duha po kojem je njemaËka umjetnost postala svjetski poznatom.

Gustav Hartlaub, Nova njemaËka grafika, 1920.

6

6. Svakom drvorezu Karla Schmidt-Rottluffa (tehnika visokog tiska) pridruæi odgovarajuÊi naziv. a) Krist i Juda b) Ljubavni poljubac c) Put u Emaus

7. Koja je tema (sadræaj koji se prikazuje) ovih grafika?

a) religiozna b) svjetovna

Erich Heckel

Erich Heckel jedan je od osnivaËa grupe Most i piπe o osnutku grupe:Naravno da smo razmiπljali o tome kako Êemo se predstaviti javnosti. Schmidt-Rottluff rekao je da bismo se mogli nazvati Most to je, naime, rijeË koja ima viπe znaËenja. Ona ne bi znaËila konkretan program, ali bi na neki naËin vodila s jedne obale na drugu. Bilo nam je jasno od Ëega se moramo odmaÊi - manje je bilo sigurno kamo Êemo stiÊi. Ipak, elementarna æelja za izraæavanjem, Ëeænja za time da se shvati i osjeti duπa stvari, kljuËan je cilj skupine Most.

U Heckelovim se slikama pojavljuju melankoliËni, gotovo tragiËni elementi, elementi patnje. Od 1912. godine on sve ËeπÊe prikazuje bolesne, umiruÊe, umobolne ili mrtve.

7

8. Koje osjeÊaje pobuuje u tebi slika KupaËice iz 1914. godine?

a) radost b) strah c) otuenje d) napetost

9. Kojom je tehnikom raena ova grafika?

a) bakropis b) drvorez c) litografija

Otto Mueller

Pridruæio se grupi Most 1911.godine. To ljeto provodi s Erichom Heckelom i Ernestom Ludwigom Kirchnerom na Baltiku. Mueller nije bio oduπevljen pretjeranim naglaπavanjem ekspresivnih moguÊnosti boje. Njegov kolorit ostao je miran i vezan za predmet. »eznuo je za jednostavnim æivotom u kojem Ëovjek i priroda harmoniËno koegzistiraju. Meutim, ekspresija se ocrtava u njegovim brzim potezima i uzburkanim linijama.

Za razliku od Heckelovih KupaËica, poze ovih dviju æena sugeriraju nam meusobnu komunikaciju, ali ne i pretjerane osjeÊaje ili dramatiku. Likovi su oblikovani harmonijom njeænih pastelnih boja.

8

10. U cjelokupnom stvaralaËkom radu umjetnik je zaokupljen jednom temom. Koja je to tema?

a) æanr - scene b) mrtva priroda c) aktovi u prirodi Ovaj drvorez takoer nema naglaπeno izoπtrene, grube konture. Upravo suprotno. Djevojka je usamljena ali u svoj svojoj mirnoÊi i spokoju, okrenute glave prema nama: moæda nekoga oËekuje.

11. U kojem se muzeju nalazi ovaj kolorirani drvorez?

Max Pechstein

Maxova sjeÊanja u biografiji: UshiÊeno smo otkrili potpunu suglasnost u teænji za oslobaanjem, za umjetnoπÊu koja ide naprijed bez stega konvencija. Godine 1906. pristupa skupini Most, a od 1907. do jeseni 1908. godine boravi u Parizu i donosi duh fovizma.

LeæeÊi akt naglaπeno crnih kontura, u ukoπenom prostoru. Upotreba toplo-hladnih boja, ogledni je primjer komplementarnog

9

kontrasta boja (crvena-zelena). Topla crvena boja prostorno djeluje bliæe, a hladna zelena boja dalje. Lik æene koja miruje nasuprot intenzitetu i izmjeni toplo-hladnih boja, pojaËava dinamiku ove slike.

12. Koju boju moramo dodati crvenoj da bismo dobili ljubiËastu?

13. Koju boju moramo dodati crvenoj da bismo dobili naranËastu?

Emil Nolde

Druæi se s umjetnicima iz skupine Most 1906. i 1907. godine. Tijekom 1909. godine, nakon πto je preæivio jako trovanje, poËeo je slikati svoje prve religiozne slike. Do tada je uglavnom radio pejzaæe, portrete, mrtve prirode. U svojim memoarima Godine borbe Nolde je opisivao svoje iskustvo: OsjeÊao sam neodoljivu potrebu za spiritualnoπÊu, vjerom i meditacijom, ali sam bio potpuno nesvjestan toga i zaπto je to tako... Slikao sam i slikao, jedva sam znao je li dan ili noÊ, jesam li viπe Ëovjek ili umjetnik. Morao sam kao umjetnik biti slobodan i posjedovati toplinu i svjetlost Kristove ljubavi. Dogodio se preokret od vizualnog podraæaja k emocionalnoj, doæivlje-noj, unutarnjoj vrijednosti. Na donjoj slici umjetnik se koristi nereferentnin bojama, bojama koje se ne podudaraju s lokalnom bojom prikazanog lika. Lik Ivana Krstitelja, obavijen velom tajanstvenosti i mistiËnosti, gotovo se stapa s pozadinom slike.

14. Tvoj je zadatak pronaÊi sliku u prostoru Galerije i prepisati podatke s natpisa pored slike. Taj se natpis zove legenda.

autor:

naslov:

godina nastanka:

tehnika:

vlasnik:

10

Umjetnik je ostvario znaËajna djela i kao akvarelist i grafiËar. Naslikao je viπe od 1300 akvarela malih dimenzija.

Ovaj portret prvi je u nizu akvarela kakve je Nolde od 1938. do1945. tajno naslikao u Seebüllu, nakon πto su ga nacisti protjerali. Nolde je te male radove, s neobiËno jakom ekspresivnoπÊu, zvao svojim “nenaslikanim slikama”. Tehniku akvarela doveo je do savrπenstva.

Slikao ih je na japanskom papiru koji dobro upija vlagu. O svojoj metodi rada rekao je: Kada sam uzdigao boju do zvuËnih akorda, ljudi su pomislili da su forme iπËezle, ali one su bile tamo, u dubini.

15. Opisuje li boja slobodno i spontano lik æene?

a) da b) ne

16. Opiπi psiholoπki profil lika æene.

a) izraz tuge b) izraz zabrinutosti c) izraz veselja d) izraz nade

17. Kojom se vrstom papira od 1910. godine Nolde koristi za svoju tehniku akvarela?

11

KIPARSKA UMJETNOST EKSPRESIONIZMA

Kao ekspresionistiËko slikarstvo, i kiparstvo je programatski izrazilo svoje djelovanje kao antitezu impresionizmu koje je za umjetnike bilo otjelovljenje materijalizma i relativizma. Ekspresionisti su æeljeli da njihova umjetnost bude u sluæbi ËovjeËanstva i da upozori na njihove egzistencijalne probleme. Teæili su obnovi ljudskog æivota. No, i u redovima kipara bilo je razliËitih stavova. S jedne strane postojao je metafiziËki orijentiran smjer, koji je polazio od strogo dualistiËkog razdvajanja duha i duπe od materije i tijela a shvaÊao je Ëovjeka kao duhovno biÊe. S druge strane postojao je vitalistiËki pravac, koji je naglaπavao cjelovitost Ëovjeka i svemira. Svim kiparima bilo je jednako vaæno izraziti vitalnost Ëovjeka, bilo kao putenog ili kao duhovnog biÊa. Æeljeli su da se osjeti postojanje Ëovjeka od mesa, duha i duπe. Neke su teme za to bile vrlo pogodne: raanje i smrt kao simboli uzlaza i pada, nastanka i nestanka, metafora poËetka neËega novog.

Kiparstvo tog razdoblja obuhvaÊa i figurativni i apstraktni izraz. U najvaænije predstavnike figurativnog prikaza ubrajaju se Ernst Barlach, Wilhelm Llehmbruck, Bernhard Hoetger, Edwin Scharff, Herman Scherer, Herbert Garbe i kiparice Milly Streger i Emy Roeder. Manju grupu apstraktnih kipara Ëine Rudolf Belling, Oswald Herzog, William Wauer, Otto Freundlich.

Ernst Barlach

Izazvati snaæno djelovanje, potres, najskromnijim sredstvima. Ali, ne dopustiti da sredstva postanu svrhom, razotkriti duπu. Iz najjednostavnijega stvoriti vjeËno. To je stil - jedna od najranijih formulacija ekspresionistiËkih stilskih kriterija.

Barlach je namjerno odbacio klasiËnu tradiciju u prilog gotiËke koju modificira ekspresionistiËkim tendencijama. GotiËki su ga oblici i materijal (drvo) inspirirali. PutujuÊi Rusijom 1906. godine upoznao je mnoge seljane, pastire i prosjake na ulici, u poljima, u svakodnevici; njega nije privlaËilo golo tijelo, veÊ Ëovjek u svojoj najdubljoj ljudskosti, u radosti i u nevolji, idealiziran samo kroz snagu svojih osjeÊaja i uzviπeno mirnih gesta koje izraæavaju to osjeÊanje....morao sam potraæiti sredstva kako da prikaæem ono πto osjeÊam i nasluÊujem, umjesto onoga πto vidim, a da ipak iskoristim kao sredstvo ono πto sam vidio.

On jednostavno æeli uspostaviti dijalog izmeu djela i promatraËa. Njegovi likovi Ëesto izraæavaju patnju, pa kod promatraËa izazivaju osjeÊaj saæaljenja, a ponekad i poistovjeÊivanja s trenutkom istine. Potreba za transfiguracijom materijalnoga u duhovno postala je umjetnikovom glavnom temom.

12

...ako treba naknadno osjetiti neki duπevni doæivljaj, on mora govoriti jezikom u kome mogu ponovno doæivjeti ono najdublje i najskrivenije; najpogodniji je moj materinski jezik, a moj umjetniËki materinski jezik je opet ljudska figura ili sredina, predmet kroz koji ili u kome Ëovjek æivi, pati, raduje se, osjeÊa, misli. Upravo ono vulgarno, opÊeljudsko, praosjeÊanje rase, to je veliko i vjeËno.

Kiparstvo je umjetnost oblikovanja volumena u odreenom materijalu u prostoru.

18. Kojim se materijalom umjetnik koristio pri izradi ove skulpture?

19. Kakva je tekstura povrπine? a) hrapava b) glatka

Nemiran duh ekspresionistiËkih umjetnika odraæavao se u obliku njihovih skulptura: kipari su se odrekli stare tradicije kontrapostnog dræanja i umjesto toga teæili asimetriËnomu prikazu.

Skulptura je manjih dimenzija, s ritmiËkom izmjenom ravne, glatke povrπine draperije i njezinih oπtrih bridova koju nosi snaga samog lika u trku za osvetom.

20. ©to nam sama kompozicija sugerira?

a) bijeg u nepoznato b) pokret i dinamiku c) mirno promatranje

Nakon poËetnih uspjeha u kiparstvu, zapoËeo je i svoj put kao grafiËar i pjesnik....on je bio u prvom redu kipar, s podjednakim intenzitetom je i crtao, ali svaka od njegovih izjava je takoer nezamisliva bez pjesnika u njemu.

13

Willhelm Lehmbruck

Zavrπio je Akademiju u Düsseldorfu 1907.godine, ali je svoju umjetniËku osobnost oblikovao za boravka u Parizu 1910.-1914. godine.

U njegovu ranijem radu KupaËica iz 1905. godine vidi se teænja za klasiËnom jasnoÊom, dok je preokret doæivio u Parizu, usmjerivπi se na psiholoπku produhovljenost lika. Tada nastaje niz æenskih i muπkih aktova izduæenih formi i ekspresivnih pokreta, koji simboliziraju uzdizanje Ëovjeka u duhovne sfere.

21. Koja je od ovih dviju skulptura “maniristiËki“ izduæena i “æeli” prikazati bogatstvo osjeÊaja “novog Ëovjeka” sa svim njegovim dobrim i loπim trenucima?

a) KupaËica b) MladiÊ koji se uzdiæe

Za razliku od geometrijske apstrakcije kubista, za kipare ekspresionizma temeljna je bila ekspresivna apstrakcija. Ti su umjetnici bili u sukobu sa stvarnoπÊu koja ih je okruæivala. Apstrakcija je umjetnikova subjektivna interpretacija stvarnosti, a osjeÊaj, odnosno ekspresija dovodi do deformacija oblika. Ernst Ludwig Kirchner, slikar i kipar, to je nazvao oblikovanje vlastitog osjeÊaja vlastitom formom.

a) KupaËica b) MladiÊ koji se uzdiæe

14

Rudolf Belling

Manja skupina apstraktnih kipara ekspresionizma uvodi novost u kiparstvu, a to je praznina koju suprotstavljaju volumenu mase. Prvi je u tome bio Arhipenko, koji objaπnjava pozitivnu vrijednost praznine. Belling je jedan od glavnih predstavnika vitalistiËkog kiparstva koji odbacuje antro-pocentrizam (uËenje po kojem je Ëovjek srediπte svih zbivanja) u umjetnosti, æeleÊi prikazati apstraktni ritam u svemu organskom. Ostvario je bogat opus, od geometriziranih ljudskih oblika i grupa do posve apstraktnih djela.

Stilizirani likovi povezani su tako da tvore napetu, nepravilnu kruænu masu u Ëiju unutraπnjost prodire prostor.

22. Daje li umjetnik izmjenom punog i praznog, ritmiËnost ili izvjesnu pokretljivost skulpturi?

a) da b) ne

15

Grupa Der blaue Reiter (Plavi jahaË)

Grupa Plavi jahaË iz Münchena poËetkom je 20. st., kao i grupa Most, dala znaËajan doprinos novom odreivanju slike. Slika viπe nije morala reproducirati stvarnost. Ona je postala medij koji je vodio u novo duhovno carstvo. Promjena je podrazumijevala novo raanje miπljenja.U tekstu O duhovnom u umjetnosti Kandinski je iscrpno pisao o boji. Za njega boja ima moÊ neposrednog utjecaja na duπu, ona je autonomna energija: ...umjetnik mora tako rasporediti boju na slici da dodirne ljudsku duπu i u promatraËu pobudi istu vibraciju duπe kakva je potakla i samog umjetnika.. Prije osnivanja grupe Plavi jahaË, Kandinski, Javlenski, Gabriele Münter i Mariana Verefkinova osnovali su Neue Künstlervereinigung München (Novu umjetniËku udrugu München - NKVM). Predsjednik je bio Kandinski koji je imao jasne postavke grupe: Polazimo od ideje da umjetnik osim dojmova koje prima iz vanjskoga svijeta, iz prirode, neprestano prikuplja doæivljaje u svojem unutarnjem svijetu - traganje za oblicima koji moraju biti osloboeni od svega sporednoga kako bi snaæno izrazili samo ono najnuænije - ukratko, teænja k sintezi.Nakon prve dvije izloæbe u galeriji Thannhause u Münchenu ova je grupa bila snaæno iskritizirana i raspala se. Jedini pozitivan glas Ëuo se od Franza Marca: NaËin na koji je münchenska publika popratila izloæbu gotovo je smijeπan. Ponaπa se kao da se tu radi o pojedinaËnim ispadima bolesnih umova, a ne o skromnim, jednostavnim i oporim poËecima na joπ neobraenom podruËju. Zar ne zna da se u svim krajevima Europe javlja isti novi stvaralaËki duh, prkosan i svjestan. Vasilij Kandinski i Franz Marc su 1911. godine osnovali grupu Der Blaue Reiter (Plavi jahaË). Plavi jahaË isprva nije bio zamiπljen kao grupa, veÊ je to bio naziv almanaha koji su ureivali Kandinski i Marc. Cilj je tog almanaha bio zainteresiranoj publici predoËiti duhovna stremljenja vremena s glediπta umjetnika. Tako su Almanah pisali slikari, kipari, glazbenici i knjiæevnici. Naziv Plavi jahaË nastao je spontano. Kandinski je o tome rekao: ...voljeli smo plavo; Marc konje, a ja jahaËe.Za Kandinskog je plava boja bila nebeska, boja koja je vodila u transcendentalne sfere (nadilazi granice iskustva, nadnaravno). JahaË utjelovljuje ideju tragaËa i borca za nove ideje. Duh se bori protiv materijalizma, avangarda se bori protiv tradicije. Njihov svijet vezan je za duhovno.

Vasilij Kandinski

Djela Kandinskog i Marca omoguÊila su apstraktnu i bespredmetnu umjetnost bez odricanja od figuracije. Djela Kandinskog sve do Prvoga svjetskog rata sadræe motive jahaËa, brodova, pejzaæa.

KomponirajuÊi toplo - hladne boje umjetnik unosi ritam u sliku Murnau, jesenski krajolik s brodicama. Jednako tako i vidljivi brzi i kratki potezi kista nose pokret, koji nas podsjeÊa na Van Goghove slike. Van Gogh se smatra preteËom ekspresionizma.

16

23. Spomenuta ritmiËnost joπ se viπe pojaËava izmjenom vremenskih prilika koja je na ovoj slici promijenila kvalitetu boje. (Kvaliteta boje odnosi se na njezinu ËistoÊu, jarkost i zasiÊenost. »ista boja mijeπana s bijelom, crnom ili sivom postaje degradirana boja.)

a) plava dodavanjem bijele postaje b) crvena dodavanjem bijele postaje c) æuta dodavanjem bijele postaje

24. ©to prikazuje ova slika?

a) portret b) mrtvu prirodu c) morski krajolik d) apstrakciju

Djela Kandinskog potkraj prvoga desetljeÊa 20. stoljeÊa nose naziv Impresije i Improvizacije, jer su nastala tako πto je umjetnik oslobodio svoje osjeÊaje i maπtu pri odabiru boje te ih slobodno rasporedio i spontano mijeπao na slici ili grafici. Radovi su postali pokazateljem unutarnjeg stanja duha i raspoloæenja umjetnika Oni su refleksija stanja duha, a ne oponaπanje stvarnoga opipljivog svijeta.

25. Kako zovemo umjetniËko djelo kojem ne moæemo odrediti temu?Pozornost se obraÊa iskljuËivo na boje, crte, oblike.

Gabriele Münter

Gabriele je roena u Berlinu. Bila je supruga Kandinskoga. Od 1908. godine u svojem ekspresionistiËkom slikarstvu primjenjuje i elemente njemaËkog puËkog umijeÊa, napose oslikavanje stakla. Pojednostavnjuje forme s teπkim konturama koje zatvaraju plohe saæetih tonaliteta.

17

Sliku “grade” obojene plohe preteæno hladnih boja koje u nama izazivaju razliËite reakcije. Na slici dominira boja koja duh vodi beskrajnom razmiπljanju, Ëeænji, ali ujedno potiskuje naπe æelje, naπe osjeÊaje, izaziva vjernost tiπini, mirnoÊi.

26. Koja boja dominira slikom?

Franz Marc

Kod Franza Marca boja je viπe simboliËkog karaktera, oznaËava naËelo muπkoga i æenskoga. On se bavio djelovanjem i zakonitostima boja, kako bi ovladao bojom kao stvaralaËkim sredstvom. Neprekidno je razraivao sustav komplementarnih boja, kako se one ne bi koristile proizvoljno. KonaËni cilj bio je osloboditi boje i njihovu meusobnu povezanost “teorijskih razmiπljanja i doËarati samo instinkt koji proizlazi iz njih samih”. Za njega je plavo muπki princip, oporo i duhovno. Æuto je æenski princip, njeæno, vedro i osjetilno. Crveno je materija, brutalna i teπka. Boja se vezala uz sliku prirode, uz æivotinje. Identi-ficirajuÊi se s prirodom i æivotinjama, umjetnik je projicirao svoja psihiËka raspoloæenja u prirodu.

Mijeπanje boja shvaÊao je kao mijeπanje njihovih energija koje pri tom nisu izgubile na vrijednosti.

27. Promotri kromatski izraæaj slike. Koje su boje zastupljene u kontrastima na slici?

Aleksej Javlenski

Slikar ruskog podrijetla, studirao na akademiji u Petrogradu, nakon Ëega odlazi u München uËiti kod Aæbea zajedno s Kandinskim. U poËetku je inspiriran djelima Cézannea, Van Gogha i Gauguina, ali se postupno pribliæava i Matisseu.

18

Njegovi su prvi radovi pod utjecajem ruske puËke umjetnosti i ukoËenosti bizantskih ikona.

28. Na ovoj slici Javlenski koristi velike plohe boja. Je li crteæ naglaπen konturom?

a) da b) ne

Javlenski inspiriran Kandinskim, polako se pribliæava aps-trakciji. Potret æene iz 1920. krajnje je pojednostavnjen oblik, na rubu apstrakcije, ali je ipak prepoznatljiv motiv.

29. Kojim likovnim elementima gradi sliku?

a) toËka b) crta c) boja d) ploha e) povrπina f) volumen g) prostor

30. Koje kompozicijske elemente vidimo na slici?

a) kontrast b) harmonija c) ritam d) ravnoteæa e) simetrija f) asimetrija g) proporcija h) dominacija i) jedinstvo

19

August Macke

Studirao u Düsseldorfu. Dolaskom u Pariz dolazi u dodir s francuskom umjetnoπÊu; impresionizmom, fovizmom i kasnije kubizmom.Macke nije htio slijediti put spiritualne boje kojoj su teæili Kandinski, Marc i Javlenski. U njegovim djelima boja ne poËiva na unutarnjim, veÊ na vanjskim opaæajima. Sama slika zraËi u vanjski svijet i obrnuto, vanjski svijet bojom utjeËe na sliku. On ostaje duboko vezan za vizualni doæivljaj.

KreÊe se unutar smirene koloristiËke harmonije. Dinamiku prostora Ëini mnoπtvo detalja na slici i igra boja. Uz razigranu pozadinu veselih cvjetova, te ritmiËki raspo-reenih predmeta, u srediπtu je slike lik æene koji je “uhvaÊen” u trenutku dok veze.

31. Koji dojam ostavlja na tebe ova slika?

a) dojam leprπavosti i veselja b) dojam mukotrpnog rada c) dojam dosaivanja u æivotu

Macke je od 1912. godine pod utjecajem Delaunaya, a kasnije s Kleeom putuje u Tunis i donosi akvarele kristalne strukture.

Lyonel Feininger

Roen u New Yorku, a porijeklom Njemac. Slikarstvo studira u Berlinu i Parizu. Pod Delaunayovim je utjecajem. U njegovim djelima stapaju se utjecaji kubizma i apstrak-cije. Realne oblike transponira u prizmatiËne vizije, sliku gradi ploπno. Crpi svoje ideje iz neposredne okoline. Tako je i crkva u Gelmerodi Feiningera inspirirala na stvaranje viπe od 30 godina. To je mjesto bilo u okolici Weimara. Tamo je i imenovan majstorom Bauhausa. Deformacija arhitekture, nagnute plohe i iskrivljeni kutovi, donekle izazivaju nemir i tjeskobu u promatraËu.

20

32. Koji se likovni ili kompozicijski element na ovoj slici posebno istiËe?

a) boja b) ritam c) jedinstvo

Eksplozija linija stvara oπtre kontraste svijetlog i tamnog. Oπtre trokutaste forme poloæene su jedna na drugu ili “izlaze“ iz kuÊe u snopovima linija. Graevina izgleda kao da zraËi unedogled jer linije “sijevaju” kao munje. Iz svega izbi-ja rascjepkana, πiljato-uglasta struktura koja upuÊuje na njegove veze s kubizmom i Delaunayom.

33. Kojom je tehnikom raena gornja slika?

a) linorez b) litografija c) drvorez

U traæenju novih putova...

Uz grupe Most i Plavi jahaË 1910. godine pojavljuju se znaËajne umjetniËke liËnosti kao O. Kokoschka, Otto Dix, Max Beckmann, Paul Klee, koji u ranijim fazama svojega razvoja pripadaju pokretu ekspresionizma, ali su ujedno i osobenjaci koji traæe vlastite putove ili se vezuju uz nove pokrete kao πto su Neue Sachlichkeit (Nova stvarnost), i nadrealizam.

Otto Dix

NjemaËki slikar i grafiËar, studirao na UmjetniËkoj akademiji u Dresdenu. U svojim djelima daje satiriËan prikaz tadaπnjeg druπtva, rata i onih koji su vodili rat. Svaki detalj fiksira preciznoπËu fotografije.

Drvorez Apoteoza iz 1919. godine upozorava na posljedice vrtoglavog ili moæda bezglavog srljanja ËovjeËanstva u sukobe πirokih razmjera, a sama tema bi ustvari trebala veliËati moÊ Ëovjeka. No pitanje je treba li tu moÊ usmjeriti u sukobe ili u rast, razvoj i æivotni boljitak svakog Ëovjeka.

21

Pogledaj i razmisli kakva je kompozicija.

a) πiri se od srediπta b) suæava se prema vrhu, piramidalna c) kruæna

Paul Klee

»esto opisivan kao najizrazitiji romantiËar meu modernim europskim slikarima.

Roen u ©vicarskoj u Bernu, od oca glazbenika koji mu je prenio ljubav za glazbu. Studira na akademiji u Münchenu, odlazi u Italiju pa se vraÊa u Bern. Dolazi u vezu sa slikarima grupe Plavi jahaË. S Mackeom putuje Tunisom i od tada uz crtanje poËinje i slikati... Ja i boja postali smo jedno. Ja sam slikar. Brojni akvareli s tog putovanja, muzikalni u kolorizmu i neobiËno poetski u viziji, pripadaju njegovim najboljim ostvarenjima. Godine 1916., izlagao je s Javlenskim, Kandinskim i Feiningerom pod grupnim nazivom Die blauen Vier.Klee piπe: Umjetnost stoji iznad stvari, iznad realnog kao i iznad imaginarnog. Ona od predmeta stvara nesvjesnu igru. Kao πto dijete u igri oponaπa nas, mi u igri oponaπamo sile koje su stvarale i koje stvaraju svijet.Dræao je i predavanja na Bauhausu od 1921. do 1930. godine. Neka je razmiπljanja objavio pod nazivom Vizualna razmiπljanja (Das bildenerische Denken):AntiËki Ëovjek kao moreplovac na brodu uæiva u voænji i oduπevljava se udobnoπÊu te naprave. A sada, πto suvremeni Ëovjek doæivljava koraËajuÊi palubom: 1. vlastiti pokret, 2. kretanje broda koje moæe biti u suprotnom smjeru, 3. smjer i brzinu struje, 4. Zemljinu rotaciju, 5. njezinu putanju, 6. putanju Mjeseca i planeta oko njega.Rezultat: Sistem pokreta u svemiru s naπim ja kao srediπtem na brodu.

34. Po Ëemu Kleea na poËetku njegova stvaranja moæemo svrstati u ekspresionistiËke umjetnike? a) po snaænoj konturnoj liniji b) po ploπnom prikazu c) po tonskom moduliranju boje d) po dinamiËkoj vrijednosti boja

22

35. U kojoj se dvorani nalaze sljedeÊe umjetnine?

TLOCRT 1. KATA KLOVI∆EVIH DVORA

1 2 3 4 5

6

7

8

910

11

NakladnikGalerija KloviÊevi dvori

Za nakladnikaVesna Kusin

Autorica i urednicaLiljana Velkovski

Lektura Sandra Sudec

Graf iËka priprema i tisakSkaner Studio Zagreb

Naklada3000 primjeraka

CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu pod brojem 685250

Zahvaljujem Skaner Studiju Zagreb na sponzoriranju tiska

NAJVE∆I MAJSTORI NJEMA»KOG EKSPRESIONIZMA

GALERIJA KLOVIĆEVI DVORIJezuitski trg 4, Zagreb

Muzejsko-edukativna knjiæica23. listopada 2008. - 20. sijeËnja 2009.