Download - Monetarna Strategija HNB u Posljednjih 10 Godina

UNIVERZITET U SARAJEVU

EKONOMSKI FAKULTET U SARAJEVU

MONETARNA STRATEGIJA HNB

U POSLJEDNJIH 10 GODINA

Seminarski rad

Predmet: Monetarna strategija

Mentori: prof. dr. Sead Kreso

prof. dr. Muharem Karamujić

Studenti: Sead Šahman

Damir Filipović

Mirela Vujica

Tijana Karin-Arnautović

Studij: Ekonomija, II ciklus

Smjer: Makrofinansijski menadžment

Sarajevo, novembar 2013.

1

S A D R Ž A J

1. UVOD............................................................................................................................. 2

2. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE HRVATSKE NARODNE BANKE....... 3

3. ANALIZA MONETARNE POLITIKE HNB-a U PERIODU OD 2003. DO 2012.

GODINE ............................................................................................................................. 3

3.1. Analiza monetarne politike u 2003. godini.............................................................. 3






3.7. Analiza monetarne politike u 2009. godini............................................................ 10



3.10. Analiza monetarne politike u 2012. godini.......................................................... 12

3.11. Pregled monetarnih instrumenata HNB............................................................... 13

4. OSVRT NA STRATEGIJE MONETARNE POLITIKE HNB-a................................. 14

4.1. Nominalno sidro .................................................................................................... 15

4.2. Problem vremenske konzistentnosti ...................................................................... 16

4.3. Targetiranje deviznog kursa................................................................................... 17

4.4. Valutni odbor ......................................................................................................... 17

4.5. Dolarizacija/eurizacija ........................................................................................... 18

5. ZAKLJUČAK............................................................................................................... 19

LITERATURA ................................................................................................................. 20

POPIS TABELA............................................................................................................... 22

2

1. UVOD

Hrvatska narodna banka postala je centralna banka Republike Hrvatske

21.12.1990. kada je donesen i Ustav Republike Hrvatske. Ustavom su utvrđene njene

odgovornosti, zadaci i ciljevi. Jedan od glavnih zadataka HNB-a jeste upravljanje

monetarnom politikom. U ovom radu ćemo se osvrnuti na kretanja instrumenata

monetarne politike u periodu od 2003. godine do 2012. godine. Ovaj osvrt je značajan i

interesantan jer analizira dva različita perioda: period pred globalnu ekonomsku krizu u

kojem HNB nastoji smanjiti značaj obaveznih rezervi i smanjiti stopu inostranog

zaduživanja, te period u kojem se Hrvatska i HNB suočavaju sa posljedicama globalne

ekonomske krize, a izlaz iz krize vide u instrumentima obavezne rezerve.

U radu će biti prikazana kretanja glavnih instrumenata monetarne politike kroz

godine, analizirana monetarna politika u svakoj godini posmatranog perioda i dat osvrt na

strategije instrumenata monetarne politike HNB.

3

2. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE HRVATSKE NARODNE BANKE

Instrumenti monetarne politike HNB-a se mogu klasifikovati u pet grupa:

- Stalno raspoložive mogućnosti,

- Obavezne rezerve,

- Devizne aukcije,

- Minimalno potrebna devizna potraživanja,

- Operacije na otvorenom tržištu.

Kao stalno raspoložive mogućnosti HNB navodi sljedeće:

- Novčani depoziti,

- Lombardni kredit,

- Unutardnevni kredit.

Operacije na otvorenom tržištu mogu biti:

- Redovne operacije,

- Operacije finog prilagođavanja,

- Strukturne operacije1.

3. ANALIZA MONETARNE POLITIKE HNB-a U PERIODU OD 2003. DO 2012. GODINE

3.1. Analiza monetarne politike u 2003. godini

Prva polovina 2003. godine je obilježena visokom likvidnošću, kao što je to bio

slučaj u prethodnim godinama. Međutim, u drugoj polovini 2003. godine bankarski

sektor se suočava sa smanjenom likvidnošću što je bila posljedica mjera HNB-a koje su

bile u vezi sa obaveznim rezervama. Iako se stopa obaveznih rezervi nije mijenjala,

količina deviznog dijela rezervi je povećana sa 25% na 42%. Ova promjena je uzrokovala

1 http://www.hnb.hr/monet/instrumenti_i_mjere/2013/h-instrumenti-i-mjere_08-2013.pdf (pristupljeno 06.11.2013.)

4

porast obaveznih rezervi u kunama sa 11,8 na 18,2 milijarde kuna, tj. rast od 54,8% u

odnosu na 2002. godinu.

U 2003. godini HNB je uvela inovacije među instrumentima monetarne politike.

Propisala je mjeru obaveznog upisa blagajničkih zapisa kao sredstvo kontrole rasta

kreditnih plasmana banaka. Dakle, sve banke koje su u 2003. godini ostvarile stopu rasta

plasmana veću od 16% u odnosu na 2002. godinu morale su upisati blagajničke zapise u

visini od 200% vrijednosti iznosa prekomjernog ostvarenja plasmana. Ova mjera je bila

privremena i ograničena isključivo na 2003. godinu.

Također su uvedena i minimalno potrebna devizna potraživanja – određen je

najmanji iznos deviznih potraživanja kojim banke moraju dnevno raspolagati u odnosu na

devizne obaveze i to u visini od 35% dnevnih obaveza. Ova akcija je imala za rezultat

postepeno povećanje devizne likvidnosti2.


Monetarna politika HNB je obilježena zaoštravanjem odnosa prema inostranim

izvorima sredstava banka, što je posljedica promjene i dopune instrumenata obavezne

rezerve i uvođenja novog instrumenta – granične obavezne rezerve. Ove promjene su

imale za cilj da ograniče zaduživanje banaka u inostranstvu i destimulaciju rasta

plasmana u zemlji na osnovu inostranih izvora.

Iako je stopa obavezne rezerve smanjena na 18% sa 19%, ograničenja banaka su

povećana sljedećim instrumentima: postotak obavezne rezerve koja se mora čuvati na

računima kod HNB se povećao sa 40% na 60% i uvedeno je stopostotno izdvajanje

deviznog dijela obaveznih rezervi na devizne inostrane izvore i devizne depozite pravnih

lica.

Granična obavezna rezerva je mjera trajnog karaktera koja je uvedena zbog

destimulacije daljnjeg rasta zaduživanja u inostranstvu. Banke su na prirast inostrane

2 Hrvatska narodna banka, Godišnje izvješće 2003, pp. 104 – 115, http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2003/h-instrumenti-monet-politike.pdf (pristupljeno 4.11.2013.)

5

pasive obračunavale stopu granične obavezne rezerve u iznosu od 24% i taj iznos su u

cjelosti držale na računu kod HNB-a.

Instrument blagajničkog zapisa je doživio promjene. Donesena je odluka da se

devizni blagajnički zapisi neće više izdavati, a kunski blagajnički zapisi će se izdavati

povremeno, po potrebi. Tako su u 2004. godini održane samo dvije aukcije blagajničkih

zapisa.

Privremena mjera obaveznog upisa blagajničkih zapisa iz 2003. godine je prestala

da važi. Kamatne stope HNB-a su bile vrlo stabilne u 2004. godini.

Ovu godinu je obilježio i značajan porast otkupa deviza, otkupljeno je 696,95

miliona USD, što je za 590 miliona više u odnosu na 2003. godinu, jer je kuna bila

izložena aprecijacijskim pritiscima3.


HNB je imala dva cilja u 2005. godini koja je htjela ostvariti pomoću monetarne

politike. Prvi cilj je bio usporavanje i zaustavljanje rasta inostranog zaduživanja, a drugi

unaprjeđenje monetarnog upravljanja uvođenjem operacija na otvorenom tržištu.

Radi postizanja prvog cilja stopa granične obavezne rezerve, koja se obračunava

na prirast inozemnog zaduživanja, povećana je u dva navrata: u martu 2005. godine sa

24% na 30% i junu 2005. godine sa 30% na 40%. Proširena je osnovica za obračun

granične rezerve, u obračunsku osnovicu uključene su garancije i jemstva za račune

stranih lica na osnovu kojih se domaća lica zadužuju u inostranstvu, te sredstva primljena

od lizing društava koja nisu u posebnom osnosu sa bankom.

Radi postizanja drugog cilja uveden je novi instrument. Operacije na otvorenom

tržištu su instrument za upravljanje likvidnošću koji je uveden sa namjerom da se smanje

oscilacije kamatnih stopa na tržištu novca i da se stope stabilizuju. Ovaj instrument

uključuje tri vrste operacija:

− Redovne obrnute repo operacije,

3 Hrvatska narodna banka, Godišnje izvješće 2004, pp. 96 – 106, http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2004/h-instrumenti-monet-politike.pdf (pristupljeno 04.11.2013.)

6

− Operacije finog prilagođavanja,

− Strukturne operacije.

Značaj redovnih obrnutih repo operacija je porastao – povećanje postotka

deviznog dijela obavezne rezerve koji se izvršava u kunama i povećanje sezonske

potražnje za kunama u ljetnim mjesecima stvorili su manjak likvidnosti, a operacije na

otvorenom tržištu postale su glavni izvor likvidnosti za banke.

Operacije finog prilagođavanja služe za privremeno smanjenje ili povećanje

likvidnosti. Ove operacije mogu se provoditi preko repo operacija i obrnutih repo

operacija, direktnim prodajama i kupovinama vrijednosnih papira, te putem deviznih

swapova.

Strukturne operacije se koriste u slučaju potrebe za dugoročnijim

prilagođavanjem strukturne pozicije likvidnosti. Provode se direktnim prodajama i

kupovinama vrijednosnih papira, te preko repo i obrnutih repo operacija. Obzirom da

operacije na otvorenom tržištu zahtjevaju usklađenost svih ostalih instrumenata

monetarne politike, postojeći instrumenti su prilagođeni povećanju efikasnosti operacija

na otvorenom tržištu. Instrumentom obavezne rezerve omogućeno je povlačenje

slobodnih sredstava i stvaranje manjka likvidnosti koji je neophodan za provođenje

operacija na otvorenom tržištu. Iako je stopa obavezne rezerve smanjena u prošloj godini,

spomenuti manjkovi su postignuti povećanjem dijela deviznih rezervi koji se izdvajaju u

kunama sa 42% na 50%, te povećanjem minimalnog udjela rezervi koje se moraju držati

na računu HNB na 70%.

Promjene su se desile i na strani stalno raspoloživih mogućnosti, koje uključuju

lombardne kredite i novčane depozite. Postavljene su granice intervala kamatnih stopa na

tržištu novca, pri čemu je kamatna stopa na lombardni kredit gornja granica kamatnog

intervala, a kamatna stopa na prekonoćni depozit kod HNB-a donja granica kamatnog

intervala. Time je kamatna stopa na lombardni kredit snižena na 7,5%, povećana je

mogućnost korištenja lombardnog kredita do iznosa od 90% kolaterala i ukinuto je

oganičenje korištenja kredita na 5 radnih dana u mjesecu.

7

Novčani depozit je novina umeđu monetarnim instrumentima kojim se bankama

omogućuje prekonoćno polaganje viška kunske likvidnosti u obliku depozita kod HNB sa

kamatnom stopom od 0,5%, ali se ne uključuje u obavezu održavanja obavezne rezerve.

U ovoj godini je uvedena još jedna novost, a to je unutardnevni kredit, čija je svrha bila

poboljšanje protoka transakcija tokom radnog dana. Banke su ga mogle koristiti

svakodnevno u vidu limita na računu za namirivanje, pri čemu se limit određivao kao

visina dozvoljenog negativnog stanja na računu za namirivanje. Ukoliko unutardnevni

krediti ne bi bili vaćeni na kraju dana, automatski bi prelazili u zahtjev za odobrenje

lombardnog kredita.

Iako je HNB imala želju da uspori rast inostranog zaduživanja, minimalno

potrebna devizna potraživanja su smanjena sa 35% na 32%4.


2006. godina je obilježena restriktivnom monetarnom politikom koja se temeljila

na usporavanju rasta monetarnih agregata. Cilj ove politike je bio usporavanje rasta

inostranog zaduživanja i zaustavljanje daljnjeg povećanja manjka na tekućem računu

platnog bilansa. Sa tim ciljem korištena je pooštrena politika granične obavezne rezerve,

na način da je proširen obim granične obavezne rezerve.

HNB ponovo uvodi novi instrument kako bi usporila rast zaduživanja banaka na

osnovu izdatih dužničkih vrijednosnih papira. Osnovu za obračun posebne obavezne

rezerve čini pozitivna razlika između prosječnog dnevnog stanja izdatih dužničkih

vrijednosnih papira u određenom obračunskom periodu i prosječnog dnevnog stanja

izdatih dužničkih vrijednosnih papira u početnom obračunskom periodu, sa napomenom

da se ukupna posebna obavezna rezerva izdvaja na račune kod HNB po stopi od 55%.

Uveden je novi instrument sa ciljem obuzdavanja rasta domaćih plasmana banaka.

Iako je HNB pooštrila mjere za usporavanje rasta inostrane zaduženosti, kreditne politike

4 Hrvatska narodna banka, Godišnje izvješće 2005, pp. 87 – 101, http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2005/h-instrumenti-monetarne%20politike-pricuve.pdf (pristupljeno 04.11.2013.)

8

banaka su stimutisale rast potražnje za kreditima što je nastavilo rast plasmana po

visokim stopama, što je u konačnici povećalo manjak na tekućem računu platnog bilansa

i rast inostranog duga u 2006. godini. Zbog toga krajem 2006. godine HNB donosi

Odluku o upisu obaveznih blagajničkih zapisa, kojom se godišnji rast plasmana banaka u

2007. godini ograničava na 12%. Imajući u vidu ove restriktivne mjere, glavno sredstvo

za stvaranje likvidnosti bile su obrnute repo aukcije, tako da je u ovoj godini održana 51

aukcija, a prosječni mjesečni iznos plasiranih sredstava iznosio je 4,45 milijardi kuna.

Provedena je i prva operacija finog prilagođavanja kojom je HNB stvorila likvidnost od 1

milijarde kuna. Nastavljen je trend smanjivanja obaveznih rezervi, pa je stopa obavezne

rezerve iznosila 17%.

Još jedno važno prilagođavanje instrumenata odnosilo se na proširivanje

instrumenta minimalno potrebnih deviznih potraživanja. Većina banaka je poticala rast

depozita u kunama sa valutnom klauzulom i konverziju postojećih deviznih depozita u

kunske sa valutnom klauzulom. Novom odlukom o minimalno potrebnim deviznim

potraživanjima izjednačen je tretman obaveza u kunama sa valutnom klauzulom i

deviznih obaveza.

U pogledu aktivnih i pasivnih kamatnih stopa HNB nije činila nikakve promjene5.


Stanje i ciljevi monetarne politike HNB u 2007. godini nisu se značajno

promjenili od stanja i ciljeva monetarne politike iz 2006. godine. Osim provođenja

izmjena u instrumentima monetarne politike i dodavanju novih (koje je započeto u 2006.

godini) monetarna politika nije doživjela veće promjene. Glavni instrumenti za kreiranje

likvidnosti i dalje su bile redovne operacije. Radi pooštenih mjera koje su uvedene u

prethodnoj godini došlo je do očitog porasta korištenja ovih operacija, a naročito obrnutih

repo aukcija. Ukupni iznos sredstava koji je plasiran bankama po toj osnovi iznosio je

5 Hrvatska narodna banka, Godišnje izvješće 2006, pp. 84 – 100, http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2006/h-instrumenti-monetarne%20politike-pricuve-2006.pdf (pristupljeno 04.11.2013.)

9

164,4 milijarde kuna, što je 3 puta više od plasiranog iznosa u prethodnoj godini. Devizne

intervencije su bile drugi bitan instrument prilikom kreiranja likvidnosti. U 2007. godini

HNB je otkupia 839 miliona eura u deviznim transakcijama sa domaćim bankama i na taj

način kreirala kunsku likvidnost u iznosu od 6,1 milijarde kuna. Održana je i jedna

operacija finog prilagođavanja, veća u odnosu na onu iz prethodne godine i s njom se

kreirala likvidnost u iznosu od 1,3 milijarde kuna radi sezonske potražnje za kunom.

Nastavljajući strategiju ograničavanja kreditne aktivnosti banaka HNB je povisila

kamatnu stopu na lombardni kredit sa 7,5% na 9% u decembru 2007. godine.

Jedina značajna promjena kod monetarnih instrumenata desila se na strani

obaveznih upisa blagajničkih zapisa. Promjena je išla u pravcu pooštrenja, na način da je

proširena osnovica upisa zapisa, a stopa upisa obaveznih blagajničkih zapisa je povećana

na 75% osnovice, a kamatna stopa na ove zapise je snižena na 0,23%. Stanje obavezno

upisanih blagajničkih zapisa je u decembru 2007. godine iznosilo 2 milijarde kuna, a u

aprilu iste godine 45 000 kuna. U decembru je povećana i diskontna (eskontna) stopa sa

4,5% na 9%6. HNB je u obavezi da dva puta godišnje objavi visinu eskontne stope jer se

visina ugovornih i zateznih kamata veže za eskontnu stopu HNB-a. Ovo je rezultiralo

situacijom da u odnosima između pravnih i fizičkih lica zatezna i najviša dopuštena

kamatna stopa iznosi 14%, dok u odnosima između pravnih lica zatezna kamata iznosi

17%, a najviša dogovorena kamatna stopa može ići do iznosa od 25%7.


Svjetska ekonomska kriza je zahvatila i Hrvatsku u 2008. godini, te je HNB

poduzela velike promjene u vođenju monetarne politike. HNB je i dalje nastojala usporiti

rast inostranog zaduživanja, smanjiti rast plasmana banaka i zaustaviti povećanje manjka

na tekućem računu platnog bilansa, ali i osigurati dovoljno sredstava bankama u

6 Hrvatska narodna banka, Godišnje izvješće 2007, pp. 60 – 80, http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2007/h-god-2007-instrumenti-monetarne.pdf (pristupljeno 4.11.2013.) 7 http://www.poslovni.hr/vijesti/savjet-hnb-a-povecanje-diskontne-stope-sa-45-na-9-64822 (pristupljeno 3.11.2013.)

10

novonastalim uslovima poslovanja, koji su posljedica globalne finansijske krize. HNB je

izvršila promjene u pojedinim instrumentima monetarne politike i time oslobodila kunsku

i deviznu likvidnost, što je na koncu olakšalo poslovanje banaka. Granična obavezna

rezerva je potpuno ukinuta u drugom polugodištu 2008. godine, a stopa obaveznih rezervi

je smanjena sa 17% na 14%. Globalna ekonomska kriza je imala deprecijacijski uticaj na

kunu, pa je HNB prepoznala potrebu za ograničavanjem kunske likvidnosti. HNB je

provela promjenu obaveznih rezervi prema kojoj gotovi novac u bankama nije uključen u

rezerve. Sljedeće ublažavanje monetarne politike se manifestovalo kroz smanjenje stope

minimalno potrebnih deviznih potraživanja, sa 32% na 28,5%. Glavni instrumenti u

kreiranju likvidnosti bile su operacije na otvorenom tržištu i lombardni krediti, a i ovi

instrumenti su pretrpili određene izmjene. U bankama je plasirano 86,8 milijardi kuna

preko obrnutih repo operacija, što je gotovo dvostruko manji iznos u odnosu na

prethodnu godinu. Prosječni dnevni iznos korištenja lombardnog kredita iznosio je 1,3

milijarde kuna, što je 0,2 milijarde kuna više nego u 2007. godini. Promjene ovog

instrumenta se odnose na ograničenje prihvatljivog kolaterala, i samanjenje učešća

kolaterala koji se može dobiti kao kredit na 50% sa 90%. Unutardnevni kredit je

promjenjen na isti način. Za razliku od lombardnog kredita, upotreba ovog kredita se

smanjila tako da je prosječni dnevni iznos korištenja unutardnevnog kredita iznosio 0,5

milijardi kuna, a u 2007. godini 0,6 milijardi kuna8.


Prosječni višak likvidnosti u 2009. godini je iznosio 0,4 milijarde kuna, što je

upola manje od viška likvidnosti iz 2008. godine. Zabilježen je i višak potražnje za

likvidnošću nasuprot autonomne ponude iste. Kako bi stvorila likvidnost, HNB se

koristila instrumentima redovnih operacija, pa je obrnutim repo operacijama plasiran

iznos od 96,1 milijardu kuna, tj. 9,3 milijarde više u odnosu na 2008. godinu. Repo stopa

8 Hrvatska narodna banka, Godišnje izvješće 2008, pp. 62 – 81, http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2008/h-god-2008-instrumenti-monetarne.pdf (pristuoljeno 4.11.2013.)

11

je u 2009. godini bila fiksna, na nivou od 6%. Fiksiranje repo stope se razlikuje od prakse

prethodnih godina, a repo stopa je bila znatno viša od njenog dugogodišnjeg prosjeka koji

je iznosio približno 3,5%. Banke nastavljaju korištenje lombardnih kredita kako bi

ispunile potrebe za likvidnošću. Prosječni dnevni iznos korištenja lombardnih kredita je

iznosio 1,1 milijardu kuna (0,2 milijarde kuna manje nego u prethodnoj godini) što je

posljedica pooštrenih uslova korištenja kredita iz 2008. godine. Iako potražnja za

likvidnošću kod HNB bilježi rast, korištenje novčanih depozita kod HNB je doživjelo

porast od 137,5%. Prosječni dnevni iznos depozita je iznosio 1,9 milijard kuna. U ovoj

godini dolazi do potpunog gašenja mjera za ograničavanje rasta plasmana i inostranog

zaduživanja. 2008. godine su ukinute granične obavezne rezerve, a u 2009. godini su

ukinute i posebne obavezne rezerve i upis obaveznih blagajničkih zapisa HNB. HNB je

smanjila minimalnu pokrivenost deviznih obaveza potraživanja sa 28,5% na 20% i time

olakšala bankama pristup stranom kapitalu. Glavni instrument u sterilizaciji viška

likvidnosti su bile i dalje obavezne rezerve. I instrument obaveznih rezervi je doživio

promjene, dio obračunatog deviznog dijela obaveznne rezerve koji je uključen u

obračunati kunski dio obavezne rezerve povećan je sa 50% na 75%9.


HNB je pokušala održavanjem visoke likvidnosti podstaći kreditnu aktivnost

banaka u 2010. godini, jer je loše stanje privrede nastavilo da traje i u ovoj godini.

Vođena tim ciljem, HNB je smanjila stopu obavezne rezerve na 13%. Iako se ovo

smanjenje čini malim i neznatnim (sa 14% na 13%), imalo je velike efekte na stvaranje

likvidnosti. Zbog ovoga, u 2010. godini lombardni krediti i operacije na otvorenom

tržištu nisu korištene. Prosječni dnevni iznos novčanog depozita kod HNB je porastao na

3,9 milijarde kuna, odnosno za 105,2%10.

9 Hrvatska narodna banka, Godišnje izvješće 2009, pp.47 – 59, http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2009/h-god-2009.pdf (pristupljeno 4.11.2013.) 10 Hrvatska narodna banka, Godišnje izvješće 2010, pp. 50 - 55, http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2010/h-god-2010.pdf (pristupljeno 4.11.2013.)

12


HNB nastavlja podržavati višak likvidnosti monetarnom politikom u 2011. godini

i time je poboljšala i olakšala uslove finansiranja na domaćem tržištu, te povećala kreditni

potencijal banaka. Likvidnost bankarskog sistema je bila povoljna, pa kao efekat te

situacije nije bilo potrebe za provođenjem obratnih repo operacija, niti potražnje za

lombardnim kreditima. Instrumenti monetarne politike ponovo trpe određene izmjene.

Stopa minimalno potrebnih deviznih potraživanja smanjena je na 17%. Kamatna stopa na

lokmbardne kredite je smanjena na 6,24%, što je u skladu sa trendom opadajućih

kamatnih stopa u uslovima povećane likvidnosti. U skladu sa ovim, prosječni dnevni

iznos korištenog novčanog depozita se povećao na 5 milijardi kuna, iako je kamatna

stopa na depozite smanjena sa 0,5% na 0,25% godišnje. Eskontna stopa je smanjena na

7% sa 9%. Zbog viška likvidnosti, krajem 2011. godine pojavljuju se deprecijacijski

pritisci na kurs kune. HNB je podzanjem stope obavezne rezerve sa 13% na 14% i uz

pomoć deviznih intervencija ublažila deprecijacijske pritiske na kurs kune11.


U 2012. godini nastavljaju se deprecijacijski pritisci na kurs kune. Zahvaljujući

podizanju stope obavezne rezerve sa 14% na 15% i deviznim intervencijama sa samog

početka godine HNB je povukla višak kunske likvidnosti iz monetarnog sistema i na taj

način stabilizovala kurs kune. Nakon što su smanjeni depercijacijski pritisci na kurs, u

maju 2012. godine stopa obavezne rezerve se se snižava sa 15% na 13,5%. Zbog

povoljne kunske likvidnosti u 2012. godini se nisu koristile obrnute repo operacije. Osim

gore navedenog, u monetarnoj politici HNB-a u 2012. godini nisu uočljiva veća

odstupanja u odnosu na prethodnu godinu12.

11 Hrvatska narodna banka, Godišnje izvješće 2011, pp. 43 – 53, http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2011/h-god-2011.pdf (pristupljeno 4.11.2013.) 12 Hrvatska narodna banka, Godišnje izvješće 2012, pp. 39 – 48, http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2012/h-god-2012.pdf (pristupljeno 4.11.2013.)

13

3.11. Pregled monetarnih instrumenata HNB

U nastavku su tabelarno prikazani instrumenti monetarne politike o kojima je bila

riječ kroz vremenski interval od 2003. do 2012. godine.

Tabela 1. Aktivne kamatne stope HNB-a u periodu od 2003. do 2012. godine

Napomena: U postocima

Izvor: Hrvatska narodna banka, Godišnje izvješće 2012, p. 180

Tabela 2. Pasivne kamatne stope HNB-a u periodu od 2003. do 2012. godine

Napomena: U postocima


14

Tabela 3. Pregled obaveznih rezervi HNB-a u periodu od 2003. do 2012. godine

Napomena: U milionima kuna i postocima


4. OSVRT NA STRATEGIJE MONETARNE POLITIKE HNB-a

U ovom poglavlju osvrnut ćemo se na strategije monetarne politike i njihove

implikacije na poslovanje Hrvatske narodne banke. Strategija upravljanja monetarnom

politikom je utvrđivanje od strane centralne banke posredničkih varijabli koje ona može

da usmjeri prema krajnjim ciljevima, na koje može direktno da djeluje u pravcu

ostvarenja krajnjih ciljeva politike i preko kojih može da prati ostvarenje krajnjih ciljeva.

Mjerenje efekata monetarne politike na krajnji cilj zahtjeva vrijeme, jer je prije svega i

samo djelovanje monetarne politike sa određenim vremenskim tzv. legom. Već nekoliko

decenija krajnji cilj politike je neizbježno eliminiranje inflacije i ostvarenje stabilnih

uslova privređivanja.

Suština različitih monetarnih strategija je sljedeća: nakon što se utvrde krajnji

ciljevi politike, centralna banka bira posredničke ciljne varijable (npr. monetarni agregati

ili kamatne stope - kratkoročne ili dugoročne) koje imaju direktni efekta na krajnje

ciljeve politike (npr. zaposlenost i nivo cijena). Međutim, obzirom da ni posredničke

ciljne varijable nisu pod direktnim dejstvom centralnih banka, centralna banka bira još

jedan set varijabli – operativne ciljne varijable (npr. rezerve ili monetarnu bazu) koje više

odgovaraju instrumentima politike.

15

Upotrebom posredničkih i operativnih targeta/ciljeva mogu se brže procijeniti

ishodi politike koje se primjenjuju odnosno da li je realizacija politike na pravom putu da

se ostvare krajnji ciljevi13.

4.1. Nominalno sidro

Uloga nominalnog sidra jeste da održava odgovarajući nivo cijena, devizni kurs,

stopu inflacije ili novčanu masu. Nominalno sidro je jedno od osnovnih obilježja

monetarne politike u svim zemljama, te se njegova neophodnost iskazuje u promovisanju

stabilnosti cijena, što se smatra najvažnijim ciljem monetarne politike. Važno je

napomenuti i da može ograničiti problem vremenske konzistentnosti kada monetarna

politika sprovedena na diskrecionoj osnovi dovodi do loših rezultata kroz duži vremenski

period14.

Kada govorimo o monetarnoj politici HNB-a, strategija nominalnog sidra dolazi

do izražaja po pitanju deviznog kursa i igrala je važnu ulogu prilikom iskorijenjavanja

inflacije u sklopu Stabilizacijskog programa u oktobru 1993. u obliku implicitnog sidra

deviznog kursa. To znači da stabilnost kursa nije definisana kao pravilo vođenja

monetarne politike niti je takvo pravilo službenim kanalima ikada predstavljeno kao

obvezujući intermedijarni cilj. Zadnjih 10 godina, monetarna politika HNB-a je dosljedna

praksi već pomenutog implicitnog sidra deviznog kursa što pokazuju sve službene

publikacije HNB-a gdje se nijednom riječju eksplicitno ne navodi da centralna banka

koristi ovu strategiju monetarne politike. Ovu praksu također potvrđuju česte devizne

intervencije kojima HNB sprječava pretjeranu deprecijaciju ili aprecijaciju kune, ali

službeno to HNB prikazuje da ovim potezom ne brani određeni nivo kursa.

13 Lučić LJ., Monetarni transmisioni mehanizam i strategije monetarne politike, Časopis Naš izbor, http://www.ubs-asb.com/Portals/0/Casopis/2006/11_12/UBS-Bankarstvo-11-12-2006-Lucic.pdf , (pristupljeno 06.11.2013.) 14 Marin Radojević, Ciljevi i strategija monetarne politike, p. 31, http://www.cb-mn.org/slike_i_fajlovi/fajlovi/fajlovi_o_nama/nagrada_cbcg/mradojevic_diplomski-monetarna.pdf (pristupljeno 3.11.2013.)

16

4.2. Problem vremenske konzistentnosti

Teorija vremenske konzistentnosti razmatra nesrazmjer između najavljenog i

stvarnog ponašanja nekog ekonomskog agenta. Ova teorija može se primijeniti na

interakcije između različitih ekonomskih agenata, ali najčesće se odnosi na kredibilnost

ekonomske politike države. Problem sa ovom teorijom nastaje kada jedan ekonomski

agent, recimo država, odluči da obeća neku akciju za budućnost, ali to ne uradi već često

poduzme neku potpuno drugu akciju15. Teorija vremenske konzistentnosti služi za

upravljenje inflacijom i zaposlenošću. Također se tiče kredibiliteta monetarne politike

centralne banke jedne države, a metode za postizanje tog kredibiliteta su:

- Reputacija (vremenska dinamika),

- Konzervativni bankar centralne banke (preferencije),

- Ugovor za bankara centralne banke (poticaji).

U monetarnoj politici HNB-a od 2001. godine prisutan je model Konzervativnog

bankara centralne banke (Rogofov model). Prema ovom modelu, država se odriče

diskrecijske monetarne politike usmjerene na stabilizaciju kako bi ostvarila što niži

stepen inflacije, budući da je ovaj model osjetljiv na inflaciju i bira nižu stopu inflacije

nego što bi je izabrala država. Ovaj model je najsličniji evropskim modelima i garantuje

stabilnost mogućnošću da se članovi vodstva banke razriješe svojih dužnosti ukoliko

njihove dugoročne aktivnosti štetno djeluju na stabilnost cijena. Vezano za kredibilitet

HNB-a, bitno je napomenuti da do 2001. godine i donošenja novog Zakona o HNB-u,

kojim je uveden Rogofov model, Hrvatska narodna banka je samo djelimično bila

nezavisna, institucijski i funkcionalno, ali finansijski i direktno je Hrvatska narodna

banka bila zavisna od hrvatskog Sabora, a postojanje mogućnosti da Sabor utiče na

odluke HNB-a umanjivala je kredibilitet ove institucije u javnosti. Novim zakonom HNB

je stekla punu samostalnost i do danas joj je glavni cilj stabilnost cijena.

15 http://www.hnb.hr/publikac/pregledi/p-010.pdf; (pristupljeno 2.11.2013.)

17

4.3. Targetiranje deviznog kursa

Poznate su različite forme targetiranja deviznog kursa; fiksiranje vrijednosti

domaće valute za zlato, domaća valuta se veže za valutu velike zemlje sa niskom stopom

inflacije, puzeći kurs dozvoljava devalvaciju po ravnomjernoj stopi. Prednost ove

strategije monetarne politike je fiksiranje stope inflacije za dobra kojim se trguje na

svjetskom tržištu, dok je jedan od nedostataka gubitak nezavisnosti monetarne politike sa

otvorenim tržištem kapitala. U praksi se ova strategija monetarne politike često koristi

kao sredstvo za brzo smanjenje stope inflacije16.

U slučaju monetarne politike HNB-a, domaća valuta, kuna, je vezana ze euro.

Samim time olakšano je regulisanje inflacije, ali treba istaknuti da zbog ovoga HNB brani

kurs kuna-euro pod svaku cijenu, što su najbolje na svojoj koži osjetili korisnici kredita u

švicarskim francima. Sa druge strane, većina dužnika je zadužena uz valutnu klauzulu u

eurima, a uzimajući u obzir veličinu zaduženosti i činjenicu da su svi domaći i inostrani

dugovi indeksirani u stranoj valuti, hrvatska javnost prihvata stajalište HNB-a o

stabilnosti deviznog kurs kao glavnom cilju monetarne politike.

4.4. Valutni odbor

Valutni odbor je jedan od načina targetiranja deviznog kursa pri kojem je domaća

valuta 100% pokrivena nekom stranom valutom. U ovom slučaju je provođenje

monetarne politike potpuno van kontrole centralne banke jer ista uspostavlja fiksni

devizni kurs u odnosu na tu stranu valutu i ima mogućnost da nacionaln valutu konvertuje

u stranu po tako utvrđenom kursu kad god je to od nje zatraženo17.

U monetarnoj politici HNB-a Hrvatska predstavlja primjer zemlje koja ima kvazi

valutni odbor, koji se ne razlikuje puno od klasičnog valutnog odbora gdje je domaća

valuta, kuna, čvrsto vezana za euro, a njena pokrivenost stranom valutom prelazi 100%. 16 Marin Radojević, Ciljevi i strategija monetarne politike, p. 33, http://www.cb-mn.org/slike_i_fajlovi/fajlovi/fajlovi_o_nama/nagrada_cbcg/mradojevic_diplomski-monetarna.pdf (pristupljeno 3.11.2013.) 17 Marin Radojević, Ciljevi i strategija monetarne politike, p. 32, http://www.cb-mn.org/slike_i_fajlovi/fajlovi/fajlovi_o_nama/nagrada_cbcg/mradojevic_diplomski-monetarna.pdf (pristupljeno 3.11.2013.)

18

Bitno je i napomenuti da su devizne transakcije glavni instrument uspostavljanja i

poništavanja primarnog novca i direktnog uplitanja središnje banke na domaćem

deviznom tržištu, a to ima za rezultat učešće inozemne aktive od čak 99% u ukupnoj

aktivi bilansa Hrvatske narodne banke18.

4.5. Dolarizacija/eurizacija

Pod pojmom dolarizacije, odnosno eurizacije, podrazumijeva se nekoliko

različitih monetarnih sistema koji su međusobno vrlo različiti, ali imaju zajedničku

karakteristiku da je u formalnim ili neformalnim transakcijama strana valuta široko

rasprostranjena, kao platežno sredstvo. Pod zvaničnom dolarizacijom/eurizacijom

podrazumijeva se situacija da je strana valuta jedino legitimno platežno sredstvo i da ne

postoji domaća valuta. Moguća je i opcija da se više stranih valuta koriste kao platežno

sredstvo, ali je ovo relativno rijetka situacija. Gotovo sve zemlje koje su prihvatile ili

punu dolarizaciju/eurizaciju ili djelimičnu dolarizaciju/eurizaciju prethodno su prošle

kroz nezvaničnu dolarizaciju/eurizaciju. Do nezvanične dolarizacije/eurizacije po pravilu

dolazi poslije ili za vrijeme hiperinflatornih epizoda i/ili devalvacija (deprecijacija),

odnosno očekivanja njihove pojave.. Što se tiče Hrvatske, analize pokazuju da je visok

stepen eurizacije ukorijenjen u društvu. Često se stvara utisak da je kreditna euroizacija u

Hrvatskoj proizvod spleta historijskih događaja u političkoj, ekonomskoj i finansijskoj

sferi u kombinaciji s monetarnim i bonitetnim mjerama HNB-a i pokušajima banaka da

minimiziraju ukupni trošak svog finansiranja regulatornom arbitražom19.

18 Marijana Ivanov, Izbor strategije i ograničenja monetarne politike u malim i otvorenim gospodarstvima, http://bib.irb.hr/datoteka/606944.Ivanov-HAZU-1.pdf, (pristupljeno 2.11.2013.) 19 Marin Radojević, Ciljevi i strategija monetarne politike, p. 34, http://www.cb-mn.org/slike_i_fajlovi/fajlovi/fajlovi_o_nama/nagrada_cbcg/mradojevic_diplomski-monetarna.pdf (pristupljeno 3.11.2013.)

19

5. ZAKLJUČAK

Nakon izloženih osnovnih karakteristika monetarne politike HNB-a u periodu od

2003. do 2012. godine možemo sublimirati njene značajne karakteristike. Na prvi pogled

uočavamo nekoliko specifičnosti. HNB je imala dugoročne planove smanjenja značaja

instrumenata obaveznih rezervi i usmjeravanje težišta na instrumente otvorenog tržišta.

Međutim, instrument obavezne rezerve ostaje najznačajnije sredstvo sterilizacije viška

likvidnosti, a u godinama svjetske finansijske krize i značajna odrednica stvaranja

likvidnosti. Iako HNB ima na raspolaganju širok spektar monetarnih instrumenata,

uglavnom se oslanja na različite oblike obaveznih rezervi20. Druga karakteristika

monetarne politike ogleda se u simboličnom statusu eskontne stope, jer HNB, za razliku

od centralnih banaka razvijenih zapadnih ekonomija, nije imala u fokusu kamatnu stopu.

Ove dvije karakteristike dokazuju da je monetarna politika HNB-a zastarjela, tj. ostala u

tradicionalnim okvirima. Ovoj tvrdnji ide u prilog i činjenica da u toku globalne

finansijske krize nije posegnula za nestandardnim monetarnim politikama: obim bilansa

je pratio stabilne trendove iz godine u godinu, a sastav bilansa nije bio podložan

radikalnim promjenama. Snaga i kvalitet monetarne politike HNB-a su se pokazali u

spomenutom kriznom periodu naročito kroz uticaj na bankarski sektor, koji može stati uz

rame bankarskih sistema Evrope u pogledu smjerova kretanja kreditiranja, zarade i

kvaliteta aktive.

20 Igor Ljubaj, Ocjena utjecaja monetarne politike na kredite stanovništvu i poduzećima: FAVEC pristup. (Zagreb, Poslovna knjiga, 2012), p. 2, http://www.hnb.hr/publikac/istrazivanja/i-035.pdf (pristupljeno 5.11.2013.)

20

LITERATURA 1. Hrvatska narodna banka, Godišnje izvješće 2003,

http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2003/h-instrumenti-monet-politike.pdf (pristupljeno 4.11.2013.)

2. Hrvatska narodna banka, Godišnje izvješće 2004, http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2004/h-instrumenti-monet-politike.pdf (pristupljeno 04.11.2013.)

3. Hrvatska narodna banka, Godišnje izvješće 2005, http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2005/h-instrumenti-monetarne%20politike-pricuve.pdf (pristupljeno 04.11.2013.)

4. Hrvatska narodna banka, Godišnje izvješće 2006, http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2006/h-instrumenti-monetarne%20politike-pricuve-2006.pdf (pristupljeno 04.11.2013.)

5. Hrvatska narodna banka, Godišnje izvješće 2007, http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2007/h-god-2007-instrumenti-monetarne.pdf (pristupljeno 4.11.2013.)

6. Hrvatska narodna banka, Godišnje izvješće 2008, http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2008/h-god-2008-instrumenti-monetarne.pdf (pristuoljeno 4.11.2013.)

7. Hrvatska narodna banka, Godišnje izvješće 2009, http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2009/h-god-2009.pdf (pristupljeno 4.11.2013.)

8. Hrvatska narodna banka, Godišnje izvješće 2010, , http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2010/h-god-2010.pdf (pristupljeno 4.11.2013.)

9. Hrvatska narodna banka, Godišnje izvješće 2011, pp. 43 – 53, http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2011/h-god-2011.pdf (pristupljeno 4.11.2013.)

10. Hrvatska narodna banka, Godišnje izvješće 2012, pp. 39 – 48, http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2012/h-god-2012.pdf (pristupljeno 4.11.2013.)

11. http://www.hnb.hr/monet/instrumenti_i_mjere/2013/h-instrumenti-i-mjere_08-2013.pdf (pristupljeno 06.11.2013.)

12. http://www.hnb.hr/publikac/pregledi/p-010.pdf; (pristupljeno 2.11.2013.) 13. http://www.poslovni.hr/vijesti/savjet-hnb-a-povecanje-diskontne-stope-sa-45-na-

9-64822 (pristupljeno 3.11.2013.) 14. Igor Ljubaj, Ocjena utjecaja monetarne politike na kredite stanovništvu i

poduzećima: FAVEC pristup, (Zagreb, Poslovna knjiga, 2012), http://www.hnb.hr/publikac/istrazivanja/i-035.pdf (pristupljeno 5.11.2013.)

15. Lučić LJ., Monetarni transmisioni mehanizam i strategije monetarne politike, Časopis Naš izbor, http://www.ubs-asb.com/Portals/0/Casopis/2006/11_12/UBS-Bankarstvo-11-12-2006-Lucic.pdf , (pristupljeno 06.11.2013.)

21

16. Marin Radojević, Ciljevi i strategija monetarne politike, http://www.cb-mn.org/slike_i_fajlovi/fajlovi/fajlovi_o_nama/nagrada_cbcg/mradojevic_diplomski-monetarna.pdf (pristupljeno 3.11.2013.)

17. Marijana Ivanov, Izbor strategije i ograničenja monetarne politike u malim i otvorenim gospodarstvima http://bib.irb.hr/datoteka/606944.Ivanov-HAZU-1.pdf, (pristupljeno 2.11.2013.)

22

POPIS TABELA Broj tablele Naslov tabele Stranica

1 Aktivne kamatne stope HNB-a u periodu od 2003. do 2012. godine

13

2 Pasivne kamatne stope HNB-a u periodu od 2003. do 2012. godine

13

3 Pregled obaveznih rezervi HNB-a u periodu od 2003. do 2012.

godine

14

Download - Monetarna Strategija HNB u Posljednjih 10 Godina

Top Related