Mikroekonomija
1
Vježbe 1. – Uvod u mikroekonomiju
I. skupina zadataka
1. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite koji od njih se može predstaviti pravcemY=20+x:
a) A
b) B
c) C
d) D
2. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite u kojoj točki je nagib krivulje je 0, a u kojoj točki je nagib
krivulje je rastući po opadajućoj stopi?
a) R i T; S
b) R i T; V
c) R i T; W
d) R i T; Q
Mikroekonomija
2
3. Pravac je iskazan jednadžbom Y=200+4X. Odsječak na horizontalnoj osi je:
a) 200
b) 0
c) 50
d) 800
4. Pravac je iskazan jednadžbom Y=200+4X. Odsječak na vertikalnoj osi je:
a) 200
b) 0
c) 50
d) 800
5. Mikroekonomija je dio ekonomije koji se bavi slijedećim problemima:
a) Poslovanjem pojedinačnog poduzeća
b) Nezaposlenošću i kamatnom stopom
c) Ponašanjem investitora
d) b) i c)
e) a) i c)
6. Ekonomska teorija predstavlja:
a) pojednostavljenu sliku stvarnosti
b) opis realnog svijeta
c) pretpostavke o realnom svijetu
d) sve od navedenoga
7. Ekonomska teorija se testira:
a) u parlamentu neke zemlje
b) potvrđujući realnost svojih postavki u praksi
c) komparirajući pretpostavke sa činjenicama
d) sve od navedenoga
e) b) i c)
8. Ekonomska teorija predstavlja:
a) sustav znanstvenih spoznaja o određenom problemu
b) pojednostavljenu sliku nekog problema
c) logičan skup pretpostavki
d) zajednički pogled temeljen na zakonu ili općim pretpostavkama
9. Osnova za stvaranje pretpostavki u izgradnji ekonomskog modela je:
a) ojačati model kako bi se dobio korektan odgovor
b) minimizirati količinu posla koji mora obaviti ekonomista
c) pojednostaviti model ali zadržati glavne karakteristike
d) izraziti odnose između varijabli matematički
Mikroekonomija
3
10. Mikroekonomija proučava alokaciju:
a) donesenih odluka
b) ograničenih resursa
c) modela
d) nograničenih resursa
e) ograničenih želja
11. Što je od slijedećega primjer normativne ekonomije?
a) Viša cijena proizvoda uzrokuje da ljudi kupuju manje tog proizvoda
b) Niža cijena proizvoda uzrokuje da ljudi žele kupiti više tog proizvoda
c) Kako bi proizvod postao dostupan svima, trebalo bi odrediti nižu cijenu tog proizvoda
d) Ako konzumiraš taj proizvod osjećat ćeš se bolje
12. Što je od slijedećega primjer pozitivne ekonomije?
a) Ukoliko je taj proizvod štetan za tvoje zdravlje, ne bi ga trebao konzumirati
b) Povećanje carinske stope na uvoz automobile trebalo bi smanjiti uvoz
c) Povećanje cijene proizvoda “X”, smanjuje tvoj realni dohodak
d) Ništa od navedenoga
13. Što je od slijedećeg primjer pozitivne ekonomije?
a) Kada centralna banka prodaje vrijednosne papire, kamatna stopa raste i smanjuju se private investicije
b) Kada cijena električne energije raste, poduzeća smanjuju svoju proizvodnju
c) Kada raste cijena čokolade, potrošači je kupuju manje
d) Sve od navedenoga
e) Ništa od navedenoga
14. Na savršeno konkurentnom tržištu:
a) Postoji samo jedan kupac
b) Postoji nekolicina kupaca i prodavatelja
c) Niti jedan kupac, niti jedan prodavatelj nemaju utjecaja na cijenu
d) Postoji veći broj sudionika na tržištu koji se dogovaraju oko cijene i količine proizvoda
15. Zagrebačka banka Zagreb i Privredna banka Zagreb su dvije od nekolicine banaka koje se pojavljaju
na bankarskom tržištu Hrvatske. Bankarsko tržište se ne može ocijeniti kao savršeno konurentno
zbog:
a) Svaka od navedenih banaka pokriva oko 30% hrvatskog tržišta
b) Obje banke su u stranom vlasništvu
c) Svaka od navedenih banaka u domicilnoj zemlji prima subvencije države
d) Obje banke imaju značajan utjecaj na bankarsko tržište
e) Sve navedeno.
16. Što je od ponuđenog relevantno za definiranost tržišta?
a) Geografska pozicija
b) CIjena nafte koja je glavna sirovina u proizvodnji i ima utjecaj na cijenu proizvoda
c) Veličina nacionalne ekonomije
d) Precizna definiranost proizvoda
e) Pod a) i d)
f) Pod a) i c)
Mikroekonomija
4
17. Pod pojmom realne cijene podrazumijeva se:
a) Cijena u konstantim novčanim jedinicama
b) Nominalna cijena umanjena za stopu inflacije
c) Tekuća cijena korigirana za stopu inflacije
d) Sve navedeno
e) a) i c)
18. Cijena Dorina čokolade u 1995 godini iznosila je 4,00 kune, a u 2008. godini 9,50 kuna. CPI 1970 bio
je 30, a 2008. 89. Cijena čokolade u novčanim jedinicama iz 1995. godine iznosi:
a) 0,33
b) 3,20
c) 1,50
d) 11,90
19. U 2008. godini prosječna cijena terenskog vozila iznosila je 60 000 eura, a zbog slabe prodaje i
recesije prodavatelji su u 2009. godini bili primorani spustiti cijenu i ona je pala na prosječno 50 000
eura. Inflacija na godišnjoj razini iznosila je 10%. Realna cijena terenskog vozila pala je za:
a) 12%.
b) 17%
c) 20%.
d) 25%
e) 32%.
20. Visina minimalne nadnice u 1995. godini iznosila je 1500,00 kuna, a CPI je bio 10,00. Ukoliko je CPI u
2009. godini iznosio 135, kolika je realna vrijednost minimalne nadnice iz 1995. godine iskazana u
terminima 2009. godine
a) 111 kuna
b) 20 250
c) 3 525
d) 90
Mikroekonomija
5
II. skupina zadataka (T/N)
1. Odnos između dvije varijable prikazan je pravcem koji je horizontalan i paralelan sa osi X, što znači
da su varijable u pozitivnom odnosu.
2. Nagib krivulje je nepromijenjen duž čitave njene duljine.
3. Ukoliko pravac prolazi kroz dvije točke A (0,5) i B (5,20) pravac u obliku jednadžbe glasi: Y=3+5X
4. Razlika između pozitivne i normativne ekonomije je u tome što su pozitivne izjave uvijek istinite, a
normativne mogu i ne moraju biti istinite!
5. Ukoliko model nije moguće testirati, onda on ima vrlo malu vrijednost za ekonomiste
6. Cijena kino ulaznica u Zagrebu je 5,00 eura, a CPI je 123. CPI u Beču je 109, a cijena ulaznice je 4,90.
U Beču je realna cijena kino ulaznice manja.
7. Mikroekonosti mogu koristiti državnim službenicima i aktualnim političarima kako bi predvidjeli
utjecaj ekonomskih politika i sugerirali rješenje problema.
Mikroekonomija
6
III. skupina zadataka
1. U prvoj koloni su iskazane godine, u drugoj kolokni prosječne cijene šalice kave u Zagrebu. Iskažite
realne cijene šalice kave u Zagrebu u terminima:
a) stalnih cijena iz 2000. godine, te
b) stalnih cijena iz 1994. godine
Godina AOL CPI
1992 4,00 18,80
1993 4,50 25,40
1994 5,90 39,90
1995 7,50 52,70
2000 11,00 108,80
2. U slijedećoj tablici dani su vam podaci o stanju ponude i potražnje na tržištu jogurta u Hrvatskoj u
2009. godini.
Cijena
PONUDA
u mil.
komada
POTRAŽNJA
U mil.
komada
3 2 34
6 4 28
9 6 22
12 8 16
a) Izvedite krivulje ponude i potražnje temeljem dobivenih podataka.
3. U tablici su podaci o količinama proizvoda A I količinama inputa B potrebnog za izradu određene
količine proizvoda A. Ako pretpostavimo da je ovisnost linearna, navedite je.
A B
2 40
4 70
5 85
6 100
7 115
10 160
Mikroekonomija
7
Vježbe 3. – Ponuda i potražnja, elastičnost
I. skupina zadataka
1. Individualna krivulja ponude je:
a) količina proizvoda koju poduzeće je spremno proizvesti i plasirati na tržište pri različitim tržišnim
cijenama
b) količina proizvoda koje poduzeće nudi pri različitim troškovima koje izaziva ta proizvodnja
c) razlika između ponuđene količine i potraživane pri različitim cijenama
d) količina proizvoda svih poduzeća na tržištu pri različitim cijenama
e) količina proizvoda koju su potrošači spremni kupiti pri različitim cijenama
2. Individualna krivulja potražnje je:
a) količina proizvoda koju je potrošač spreman kupiti pri različitim tržišnim cijenama
b) količina proizvoda koje potrošač kupuje pri različitim dohocima
c) količina proizvoda koje potrošač kupuje ovisno o ukusima
d) količina proizvoda koju poduzeće potražuje pri različitim tržišnim cijenama
3. Tržišna krivulja ponude je:
a) količina proizvoda koju poduzeće nudi pri različitim trišnim cijenama
b) količina proizvoda koju sva poduzeća nude pri različitim troškovima koje izaziva ta proizvodnja
c) količina proizvoda koju sva poduzeća nude pri različitim profitima
d) količina proizvoda koju sva poduzeća nude na tržištu pri različitim cijenama
e) iznos potrebnih sredstava za proizvodnju različite količine proizvoda pri svakoj razini cijena
4. Smanjenje ponuđene količine na tržištu posljedica je:
a) povećanja troškova proizvodnje
b) porasta cijena nafte
c) smanjenje cijene proizvoda
d) porasta cijene proizvoda
e) smanjenje profita poduzeća
f) porast profita poduzeća
g) došlo je do unaprjeđenja tehnologije proizvodnje
5. Smanjenje cijene komplementarnog proizvoda imat će za posljedicu:
a) pomak duž krivulje potražnje prema dolje
b) pomak krivulje potražnje ulijevo
c) pomak krivulje potražnje udesno
d) potrošač će smanjiti sve svoje potrošnje
e) pomak po krivulji potražnje prema gore
f) pomak krivulje ponude udesno
Mikroekonomija
8
6. Porast dohotka uzrokovat će:
a) pomak krivulje ponude udesno
b) pomak krivulje ponude ulijevo
c) pomak krivulje potražnje udesno
d) pomak duž krivulje potražnje prema gore
e) pomak duž krivulje potražnje prema dolje
7. Ukoliko imate slijedeću jednadžbu Q=27-9P+0,9M-3P1+3T riječ je o:
a) funkciji potražnje
b) funkciji ponude
c) nemate dovoljno informacija
d) funkciji ponude i potražnje
e) ništa od navedenoga
8. Cijena proizvoda X se povećala, a posljedica toga bio je pomak krivulje potražnje za proizvodom Y i
to ulijevo. Iz navedenoga proizlazi da:
a) proizvod X i Y su neutralni
b) proizvod X se koristi u proizvodnji proitzvoda Y
c) proizvod Y se koristi u proizvodnji proitzvoda X
d) proizvod X i Y se koriste zajedno u potrošnji.
e) proizvodi X i Y su supstituti
9. Pretpostavimo da su poduzeća na tržištu spremna prodati bilo koju količinu proizvoda po cijeni od 50
kuna, ali na tržištu nije došlo do prodaje. Koji dijagram prikazuje opisano tržište!
a) dijagram 1
b) dijagram 2
c) dijagram 3
d) dijagram 4
10. Ukoliko je linearna krivulja Potražnje Q = 200 – 5P inverzna je krivulja potražnje glasi:
a) Q = 200 + 5P
b) Q = -200+ 5P
c) P=40-1/5Q
d) P=40+1/5Q
Mikroekonomija
9
11. Ukoliko je potražnja Qd = 200000 –80000 P, a ponuda Qs=110000 + 40000P, kolika je ravnotežna
cijena i količina?
a) P=0,75; Q=140 000
b) P=7,5; Q=14 000
c) P=75; Q= 140 000
d) P=0,75; Q=14 000
12. Poznato je da je funkcija potražnje za CD dana Qd=120-P, a funkcija ponude Qs=5P. Koja je
ravnotežna cijena CD-a:
a) 5
b) 10
c) 15
d) 20
e) Ništa od navedenoga
13. Poznato je da je funkcija potražnje za CD dana Qd=120-P, a funkcija ponude Qs=5P. Ukoliko je
trenutna tržišna cijena 25,00 kuna što je od ponuđenog ispravno?
a) postoji višak u iznosu od 30
b) postoji manjak u iznosu od 30
c) tržište je potpuno u ravnoteži
d) postoji višak ali nije moguće utvrditi koliki je
14. Za linearnu krivulju potražnje vrijedi:
a) ima konstantan nagib i konstantnu elastičnost
b) ima konstantan nagib, a promjenjivu elastičnost
c) promjenjiv nagib i promjenjivu elastičnost
d) promjenjiv nagib i konstantnu elastičnost
15. Za krivulju potražnje koja glasi: Q=a*Pa1
vrijedi da:
a) ima konstantan nagib i konstantnu elastičnost
b) ima konstantan nagib, a promjenjivu elastičnost
c) promjenjiv nagib i promjenjivu elastičnost
d) promjenjiv nagib i konstantnu elastičnost
16. Kod izračunavanja elastičnosti i malih promjena cijena koristi se princip
a) lučne elastičnosti
b) elastičnosti u točci
c) elastičnosti u pravcu
d) ukrštene elastičnosti
17. Kod izračunavanja elastičnosti i velikih promjena cijena koristi se princip
a) lučne elastičnosti
b) elastičnosti u točci
c) elastičnosti u pravcu
d) pomične elastičnosti
18. Istodobno se desilo smanjenje cijene kakaoa (input u proizvodnji čokolade) i jaka marketinška
kampanja koja je ukazivala na poželjno konzumiranje čokolade. Kako se to reflektiralo na tržištu
čokolade?
a) ravnotežne količine su rasle
Mikroekonomija
10
b) ravnotežna cijena je pala, a količina je porasla
c) ravnotežna cijena i količina su pale
d) ravnotežna cijena je porasla bez promjene količine
e) ravnotežna količina je pala bez utjecaja na cijenu
19. Mogući raspon koeficijenta cjenovne elastičnosti potražnje je
a) 1<ED
P<∞
b) 0<ED
P<∞
c) 0≤ED
P≤∞
d) -∞≤ED
P≤∞
20. I Krivulja potražnje pokazuje odnos između potraživane količine i cijene uz klauzulu ceteris
paribus
II Funkcija potražnje uključuje sve odrednice potražnje koje se mogu istodobno kretati
Pogledajte prethodne dvije izjave i zaokružite ispravno
a) Prva je točna, a druga izjava nije
b) Obje izjave su točne
c) Obje izjave su netočne
d) Prva izjava nije točna, a druga izjava je točna
21. Krivulja potražnje dana je jednadžbom Q=100/P3, što znači da je koeficijent cjenovne
elastičnosti potražnje
a) -1/3
b) -3
c) -33,33
d) 1/3
e) 3
22. Krivulja potražnje dana je jednadžbom Q=10/√p, što znači da je koeficijent cjenovne
elastičnosti potražnje
a) -1
b) -1/2
c) 10
d) 1/2
23. Ako potražnja za krumpirom raste kako dohodak pada, onda je krumpir:
a) normalno dobro
b) inferiorno dobro
c) supstitut
d) komplementarno dobro
e) superiorno dobro
24. Ako potražnja za čokoladom raste kako dohodak raste, onda je čokolada:
a) normalno dobro
b) inferiorno dobro
c) supstitut
d) komplementarno dobro
e) superiorno dobro
25. Ako potražnja za proizvodom «X» raste kako cijena proizvoda «Y» pada, onda su proizvodi:
a) normalna dobra
b) inferiorna dobra
c) supstituti
d) komplementarna dobra
Mikroekonomija
11
e) superiorna dobra
f) luksuzna dobra
26. Cjenovna elastičnost potražnje krivulje potražnje čiji je nagib jednak nuli iznosi:
a) nula
b) jedan
c) beskonačno
d) negativn broj koji se približava nuli kako raste potrošnja.
27. Koje od ponuđenog je formula za izračunavanje cjenovne elastičnosti potražnje?
a)
Q
P
P
Q
b)
Q
P
P
Q
c)
Q
P
P
Q
d)
Q
P
P
Q
28. Što je ispravno u svezi slijedećeg dijagrama?
a) potražnja je savršeno neelastična
b) potražnja je savršeno elastična
c) potražnja je beskonačno elastična.
d) potražnja postaje elastičnija kako se smanjuje cijena
e) potražnja postaje manje elastična kako se smanjuje cijena
29. 6 postotno smanjenje cijene uzrokovalo je 12 postotno povećanje potraživane količine, što znači da je
koeficijent elastičnosti potražnje:
a) jednak 1
b) -0,5
Mikroekonomija
12
c) 2
d) -2
30. Duž opadajuće krivulje potražnje:
a) cjenovna elastičnost i nagib su promjenjivi
b) nagib je promjenjiv, dok je cjenovna elastičnost konstantna
c) nagib je konstantan, a cjenovna elastičnost je promjenjiva
d) nagib krivulje I koeficijent cjenovne elastičnosti su nepromjenjivi duž čitave krivulje
31. Krivulja potražnje dana je jednadžbom Q = a - bP. Ukoliko je a pozitivan broj, dok je b = 0, tada
znamo da je krivulja potražnje
a) savršeno elastična
b) neelastična, ali ne savršeno
c) jedinično elastična
d) savršeno neelastična
e) elastična, ali koeficijent nije beskonačno
32. Menadžer prodaje u auto salonu procjenjuje da je elastičnost potražnje za automobilima koje on
prodaje 0,87. Ukoliko cijene automobila padnu za 40%. Menadžer može očekivati da će:
a) povećati prodaju za 45,98%
b) smanjiti prodaju za 45,98%
c) povećati prodaju za 34,8%
d) smanjiti prodaju za 34,8%
33. Ukoliko je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje za jabukama 0,23. Što se može očekivati ukoliko
njihova cijena padne za 5%:
a) rast potraživane količine za 21,74%
b) smanjivanje potraživane količine za 21,74%
c) rast potraživane količine za 1,23%
d) smanjivanje potraživane količine za 1,23%
e) ništa od navedenoga
34. Marija svaki dan kupuje pola kilograma jagoda bez obzira da li su izvan sezone, pa je njihova cijena
20 kuna ili su u sezoni, pa je njihova cijena 8 kuna. Temeljem ovih podataka znate da je Marijina
potražnja za jagodama:
a) Ed=0
b) Ed= beskonačno
c) Ed=-1
d) Ne možete odrediti
35. Krivulja potražnje dana je jednadžbom P=2Q, koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje je:
a) 0
b) 2
Mikroekonomija
13
c) 1
d) 0,5
e) nemate dovoljno informacija
36. Ukoliko je P=100-2Q, onda vrijedi:
a) potražnja je neelastična za cijenu manju od 50
b) potražnja je elastična za cijenu veću od 50
c) potražnja je neelastična za cijenu ispod 50, a jedinično elastična za cijenu veću od 50
d) potražnja je neelastična za cijenu manju od 50, a elastična za cijenu iznad 50
e) elastičnost potražnje je konstantna duž krivulje potražnje
37. Ukoliko cijena blokova za crtanje poraste sa 75 lipa na 1,00 kuna, dok se potraživana količina
promijeni sa 10 na 9 komada tjedno. Cjenovna elastičnost potražnje za blokovima za crtanje iznosi:
a) -2,72,
b) -0,37,
c) -0,83,
d) -1,20,
e) -0,37
f) -1,20
38. Porast cijene proizvoda «A» sa 4,00 kune na 6,00 kuna rezultirao je smanjenjem potražnje za tim
proizvodom od 800 na 700 proizvoda. Kolika je cjenovna elastičnost potražnje?
a) -3
b) 3/7 ili 0,4286
c) -1/3 ili 0,3333
d) 1/4 ili 0,25
e) 1/3 ili 0,3333
39. Krivulja ponude dana je slijedećoj jednadžbom: Q = c + dP. U situaciji kada je d=0, tada je ponuda:
a) neelastična, ali ne savršeno
b) elastična
c) jedinično elastična
d) savršeno neelastična
40. Krečući se duž rastuće krivulje ponude, vrijedi:
a) cjenovna elastičnost ponude će se smanjivati kako se krećemo prema gore
b) cjenovna elastičnost ponude će rasti ukoliko je nagib krivulje ponude veći od 1
c) cjenovna elastičnost ponude će rasti ukoliko je nagib krivulje ponude veći od 1 i niža cijena će
potaknuti poduzeća da ponude sve što je moguće
d) cjenovna elastičnost ponude je nepromijenjena
Mikroekonomija
14
II. skupina zadataka (T/N)
1. Ukoliko je proizvod normalan, smanjenje dohotka rezultirati će na pomakom krivulje potražnje
ulijevo, te smanjenjem ravnotežne cijene i ravnotežne količine.
2. Ukoliko je proizvod inferioran, smanjenje dohotka rezultirati će na pomakom krivulje potražnje
ulijevo, te smanjenjem ravnotežne cijene i ravnotežne količine.
3. Promjena cijene uzrokuje pomak duž krivulje ponude, što znači da je došlo do promijene ponuđene
količine pri tekućim cijenama.
Mikroekonomija
15
III. skupina zadataka
1. Potražnja za HONDA CIVIC automobilima dana je jednadžbom Qd=200.000–9*P, dok je ponuda za
istim automobilima dana Qs = 1000 + 0.05*P pri čemu je cijena P zadana u valuti EUR.
a) Grafički prikažite krivulje ponude i potražnje?
b) Odredite ravnotežnu cijenu?
c) Odredite količinu automobila koji će se prodati?
d) Što će se dogoditi ukoliko proizvođač stavi cijenu 20.000 EUR? Što bi ste sugerirali u tom slučaju?
e) Što će se dogoditi ako država uvede restrikcije na uvoz HONDA automobila na 1500 komada, a što ako
je ta restrikcija na 3000 komada?
f) Troškovi uvoza HONDA automobila su se povećali zbog većih carina na automobile iz Japana. Ako je
prosječno povećanje tog troška 1000 EUR što će se dogoditi sa ponudom ako proizvođači taj trošak žele
prenijeti na kupca, a što ako to ne žele prenijeti na kupca? (Prikazati grafički).
g) Kako bi mogla reagirati potražnja na događaje pod f)?
2. Kroz povijest, investitori su ulagali u zlato kao u sredstvo očuvanja vrijednosti svojih investicija u
vrijeme inflacije.
a) Ako su investitori uvjereni da nema straha od inflacije u nadolazećem periodu i shodno tome potražnja
za zlatom se smanji kakav će to utjecati na cijenu zlata?
b) Što će se dogoditi ako se uslijed otkrića novog zlatnog rudnika poveća ponuda zlata?
3. Potražnja za određenim proizvodom dana je jednadžbom: Qd=300 – 6*P
a) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastičnost potražnja jednaka nuli?
b) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastičnost potražnje beskonačno elastična?
c) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastičnost potražnje jedinično elastična?
d) Koliko iznosi cjenovna elastičnost potražnje ako je cijena 10 HRK?
4. Pretpostavimo da je funkcija potražnje za nekim proizvodom neelastična.
a) Definirajte pojam neelastičnosti funkcije.
b) Restoran troši 5500 litara vode na mjesec i plaća cijenu vode po 1 kunu. Elastičnost potražnje na cijenu
vode je -0.5. Što se događa sa ukupnim izdacima za taj proizvod?
c) Izvedite zaključak o korelaciji neelastičnosti potražnje prema ukupnim izdacima za potrošnju određenog
proizvoda.
5. Pretpostavimo da je funkcija potražnje za nekim proizvodom elastična.
a) Definirajte pojam elastičnosti funkcije.
b) Osoba troši 150 litara vina na godinu pri čemu je prosječna cijena vina 50 kuna . Elastičnost potražnje
na cijenu vina je -1.5. Što se događa sa ukupnim izdacima za vino?
c) Izvedite zaključak o korelaciji elastičnosti potražnje prema ukupnim izdacima za potrošnju određenog
proizvoda.
6. Tržišna krivulja potražnje za pastom za zube Plidenta dana je jednadžbom:
Q = 60 - 4P
a) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastičnost jednaka nuli?
b) Pri kojoj cijeni je potražnja beskonačno elastična?
c) Pri kojoj cijeni je cjenovna elastičnost potražnje jednaka 1?
d) Ako je cijena Plidenta paste za zube 12,00 kuna, kolika je cjenovna elastičnost potražnje u toj točci?
Mikroekonomija
16
7. Prosječna cijena peciva je 2,50 kune. Dnevno se u gradu Zaboku proda 22 500 komada. Cjenovna
elastičnost potražnje iznosi -0,5, a cjenovna elastičnost ponude 0,9.
a) Odredite kratkoročnu krivulju ponude i potražnje.
b) Ukoliko potražnja poraste za 10%, kolika će biti nova ravnotežna cijena peciva?
c) Ukoliko gradsko poglavarstvo ne dozvoli rast cijena kruha i peciva jer se radi o socijalno osijetljivom
proizvodu, povećanje potražnje navedeno pod b uzrokovat će uz postojeću kontrolu cijena manjak ili
višak i koliki?
8. Polazeći od činjenice da Hrvatska ima 4,5 milijuna stanovnika i da prosječno godišnje svaki stanovnik
treba 4 para cipela (po jedan par za sezonu) na tržištu se proda 4,5*4 pari cipela. Prosječna cijena
cipela je 300,00 kuna. Prema ekonomskim istraživanjima cjenovna elastičnost potražnje je -0,35, a
cjenovna elastičnost ponude je 0,58. Izrazite ponudu i potražnju putem jednadžbi.
9. Dane su krivulje potražnje na tržištu za proizvodom “Z”.
Ponuda: P = 50 + 0,5Q
Potražnja: P = 40 – 0,1Q,
a) odredite ravnotežnu cijenu i količinu
b) odredite veličinu manjka ili viška na tržištu pri cijeni 35 kuna.
Mikroekonomija
17
Vježbe 3. – Ponašanje potrošača
I. skupina zadataka
1. Dijagram koji prikazuje različite kombinacije dvaju proizvoda koje potrošaču pružaju jednaku
razinu zadovoljstva naziva se:
a) krivulja identifikacije
b) krivulja potražnje
c) budžetski pravac
d) krivulja potrošačevih preferencija
e) krivulja indiferencije
2. Dijagram koji prikazuje različite kombinacije količina dvaju proizvoda koje će potrošač moći svojim
dohotkom kupiti pri različitim cijenama naziva se:
a) dohodovno ograničenje
b) krivulja potražnje
c) budžetski pravac
d) krivulja potrošačevih preferencija
e) krivulja indiferencije
3. Teorija potrošača počiva na slijedećim pretpostavkama:
a) ukupnost
b) tranzitivnost
c) manje je bolje
d) a) i b)
e) a), b) i c)
4. Potrošač čije su krivulje indiferencije za bijelim i crnim kruhom kako izgleda ukazuju na slijedeći
zaključak:
a) bijeli kruh je „dobar“ proizvod
b) crni kruh je „loš“ proizvod
c) potrošač nikad neće kupovati crni kruh
d) bijeli i crni kruh su savršeni supstituti
I1 I2 I3
10 15 20 Bijeli kruh
Crni
20
15
10
Mikroekonomija
18
5. Kada potrošač ima slijedeće krivulje indiferencije koja od pretpostavki Teorije potrošača nije
ispunjena:
a) ukupnost
b) transitivnost
c) više je bolje
d) opadajuća MRS
6. Nagib krivulje indiferencije naziva se:
a) granična stopa supstitucije
b) granična stopa transformacije
c) granična stopa tehničke supstitucije
d) stopa zadovoljavanja potreba
e) granična stopa konzumiranja proizvoda
7. Nagib krivulje indiferencije kod savršenih supstituta jednak je:
a) -1
b) -2
c) Konstantan broj
d) Sve navedeno
8. MRS kod savršenih supstituta je:
a) opadajući broj
b) konstantan broj
c) pozitivan broj
d) 0
9. Izoutilična krivulja je drugi naziv za krivulju
a) Troškova b) Indiferencije
c) Budžetski poravac
d) Dohodak potrošnja
10. Funkcija korisnosti koja rangira tržišne košare naziva se
a) kardinalna funkcija korinosti
b) Ordinalna funkcija korisnosti
c) Izoutilična funkcija korisnosti
d) Numerička funkcija korisnosti
11. MRS kod savršenih komplemenata je
a) Beskonačno
I1 I2 I3
10 15 20 Bijeli kruh
Crni
20
15
10
Mikroekonomija
19
b) Konstantan broj
c) 0
d) Opadajući negativan broj
12. Kada se MU mijeri novčanim jedinicama, krivulja potražnje jednaka je:
a) krivulji ukupne korisnosti
b) pozitivnom dijelu krivulje MU
c) negativno dijelu krivulje granične korisnosti
d) opadajućem dijelu krivulje indiferencije
13. U slučaju kada su krivulje indiferencije oblika slova „L“ vrijedi:
a) postoji savršena supstitabilnost između proizvoda
b) proizvodi su supstituti, ali ne savršeni
c) između proizvoda ne postoji supstitucija
d) proizvodi su nezavisni
14. Nagib krivulje indiferencije u apsolutnom smislu:
a) opada kako se krećemo s lijeva nadesno
b) opada kako se krećemo s desna na lijevo
c) raste kako se krećemo s lijeva nadesno
d) nepromijenjen je kako se krećemo s desna na lijevo
15. Konveksnost krivulja indiferencije odražava:
a) aksiom opadajuće MRS
b) aksiom opadajućeg korisnosti dohotka
c) aksiom opadajuće korisnosti novca
d) aksiom opadajuće krivulje indiferencije
16. Potrošač čije su krivulje indiferencije za šalicom čaja i vrečicom šećera kako izgleda ukazuju na
slijedeći zaključak:
a) čaj je „loš“ proizvod
b) proizvoedi su savršeni supstituti
c) proizvodi se konzumiraju u fiksnom omjeru
d) proizvodi su neutralni
17. Kada je krivulja indiferencije konkavna prema ishodištu, koja od pretpostavki teorije potrošača
prestaje vrijediti:
Vrečica šećera
Šalica čaja
Mikroekonomija
20
a) transitivnost
b) više je bolje nego manje
c) ukupnost
d) opadajući MRS
18. Kada potrošač želi više jednog proizvoda, a nema odnos prema drugom proizvodu, ti proizvodi se
nazivaju:
a) savršeni supstituti
b) savršeni komplementi
c) neutralni proizvodi
d) nezavisni proizvodi
e) loši proizvodi
19. Pogledajte podatke u tablici i zaokružite točnu tvrdnju:
Čokolada Žitarice
A 12 9
B 16 15
C 10 24
20. Ukoliko preferencije udovoljavaju temeljnim pretpostavkama teorije potrošača:
a) A i B košarica sun a istoj krivulji indiferencije
b) B i C sun a istoj krivulji indiferencije
c) A je poželjnije od C.
d) B je poželjnije od A
e) a) i b)
21. MRS kod neutralnih proizvoda je:
a) uvijek negativan broj
b) uvijek je jednak 0
c) uvijek je pozitivan broj
d) nije definirana
22. Promjene nagiba krivulje indiferencije nazivamo:
a) omjer cijena dvaju proizvoda
b) omjer korisnosti dvaju proizvoda
c) graničnom stopom supstitucije
d) graničnom stopom tehničke supstitucije
e) sve navedeno
23. Pretpostavka tranzitivnosti preferencija implicira da krivulje indiferencije:
a) su konveksne prema ishodištu
b) imaju pozotovan nagib
c) su konkavne prema ishodištu
d) se ne smiju sječi
e) ništa od navedenoga
Mikroekonomija
21
24. Kada potrošač preferira košaricu proizvoda A u odnosu na košaricu proizvoda B, te ukoliko preferira
košaricu B u odnosu na košaricu C, proizlazi da potrošač preferira i košaricu A u odnosu prema C.
Ova pretpostavka u teoriji potrošača naziva se:
a) potrošačeva racionalnost
b) ukupnost
c) opadajuća MRS
d) tranzitivnost
e) više proizvoda je bolje nego manje
25. Krivulje indiferencije su konveksne prema ishodištu zbog:
a) zbog pretpostavke više je bolje nego manje
b) zbog pretpostavke ukupnosti
c) zbog opadajuće MRS
d) zbog pretpostavke tranzitivnosti
e) ništa od navedenoga
26. MRS potrošača je 3 proizvoda A za proizvod B, koji je na horizontalnoj osi, što znači da je potrošač
spreman:
a) odustati od 1 jedinice proizvoda A da bi dobio 3 jedinice proizvoda B
b) odustati od 1 jedinice proizvoda A za 1 jedinicu proizvoda B
c) odustati od 3 jedinice proizvoda A za 1 jedinicu proizvoda B
d) ništa od navedenoga
27. Marko troši svoj dnevni džeparac na 2 proizvoda (sendvić i sok). Ukoliko je njegov dnevni džeparac
30,00 kuna, cijena sendvića je 20 kuna , a cijena soka 10 kuna , te ukoliko se prvi proizvod prikazuje
na osi X, a drugi na osi Y, tada je nagib budžetskog pravca Marka jednak:
a) 2
b) –2
c) 1/2
d) –1/2
28. Potrošač ima tjedno na raspolaganju 1000,00 kuna koje može potrošiti na košaricu proizvoda “X1”
čiji iznos je 500 kuna ili na košaricu “X2”, čiji je iznos 250,00 kuna. Nagib budžetskog pravca je
(Košarica “X1” je na horiziontalnoj osi):
a) -2
b) -1/2
c) -4
d) -1/4
29. Petar ima tjedni džeparac od 160,00 kuna i troši ga na cigarete i kavu. Cijena cigareta je 20,00 kuna,
a kave 5,00 kuna. Koja je maksimalna količina cigareta ili maksimalna količina kave koju Petar može
osigurati sebi?
a) 8, 32
b) 10,28
c) 32,8
d) 60, 40
e) 40,20
Mikroekonomija
22
30. Knjige se prikazuju na vertikalnoj osi, dok su kino ulaznice na horizontalnoj osi. Ukoliko znamo da je
došlo do povećanja cijene i jednog I drugog proizvoda za 3 puta, tada vrijedi da:
a) budžetski pravac je postao strmiji
b) budžetski pravac je postao položeniji
c) nagib budžetskog pravca se nije mijenjao
d) nije moguće utvrditi u kojem smjeru će se promijeniti budžetski pravac
31. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite što je ispravno ako znamo da je došlo do njegove rotacije
prema vani, tako da horizontalni odsječak nije promijenjen. Što je od slijedećega ispravno:
a) smanjenje cijene jabuka,
b) porast cijene jabuka,
c) smanjenje cijene čokolade,
d) porast cijene čokolade,
32. Koje od dolje navedenoga predstavlja nagib budžetskog pravca sa dijagrama ispod, ukoliko je
potrošač imao na raspolaganju 60,00 kuna?
a) Y/Pk
b) Y/Pn
c) -6/3
d) 6/3
e) 3/6
f) -3/6
33. Nagib budžetskog pravca reflektira:
a) preferencije potrošača
b) relativne cijene
c) nominalni dohodak
d) realni dohodak
Income
čokolada
jabuke
Mikroekonomija
23
34. Marta želi kupiti proizvod «A» i proizvod «B». Cijena proizvoda «A» je 6,00 kune, a cijena proizvoda
«B» je 8,00 kune, dok je njen dohodak 24,00 kune. Količina proizvoda «A prikazana je na vertikalnoj
osi, a količina proizvoda «B» na horizontalnoj osi. Koliki je nagib budžetskog pravca Ane
a) -4/3
b) 4/3
c) 3/4
d) -3/4
35. Porast dohotka uzrokovat će:
a) pomak budžetskog pravca ulijevo
b) pomak budžetskog pravca udesno
c) rotiranje budžetskog pravca ulijevo
d) rotiranje budžetskog pravca udesno
36. Nagib budžetskog pravca jednak je (proizvod „X“ je na horizontalnoj osi):
a) dohodak podijeljen sa cijenom proizvoda « X»
b) dohodak podijeljen sa cijenom proizvoda « Y»
c) cijena dobra «Y» podijeljena sa cijenom dobra «X»
d) cijena dobra «X» podijeljena sa cijenom dobra «Y»
37. Ukoliko cijena proizvoda « X» poraste, budžetski pravc postaje:
a) strmiji
b) položeniji
c) pozitivnog nagiba
d) horizontalan
38. Pretpostavimo da potrošač konzumira dvije košarice proizvoda “a” i “b”. Što je ispravno ukoliko
potrošač maksimizira svoje zadovoljstvo?
a) MRSs,b je u maksimumu
b) Pa/Pb = dohotku potrošača
c) MRSa,b = dohotku potrošača
d) MRSa,b = Pa/Pb.
39. Iz krivulje cijena potrošnja moguće je izvući
a) krivulju ponude
b) krivulju potražnje
c) krivulju indiferencije
d) budžetska krivulja
40. Efekt cijene dijeli se na
a) efekt supstitucije i efekt potražnje
b) efekt supstitucije i efekt cijene
c) efekt cijene i efekt dohotka
d) efekt supstitucije i efekt dohotka
Mikroekonomija
24
41. Proizvod „X“ se prikazuje na osi „X“, te ukoliko dođe do smanjenje cijene tog proizvoda, tada je
nova budžetska linija
a) nepromijenjena
b) strmija od izvorne
c) manje strma od izvorne
d) paralelna s izvornom
42. Efekt dohotka zbog promijene cijene kod normalnih dobara je
a) neutralan
b) negativan
c) pozitivan
d) pozitivan, a zatim negativan
43. Efekt dohotka zbog promijene cijene kod inferiornih dobara je
a) neutralan
b) negativan
c) pozitivan
d) pozitivan, a zatim negativan
44. Krivulja potražnje kod Giffenovog dobra je
a) opadajuća
b) horizontalna
c) rastuća
d) vertikalna
45. Teorija (aksiom) otkrivene preferencije omogućava izvođenje
a) krivulje dohodak-potrošnja iz ponašanja potrošača u različitim tržišnim situacijama
b) krivulje cijena-potrošnja iz ponašanja potrošača u različitim tržišnim situacijama
c) krivulje budžetskog pravca iz ponašanja potrošača u različitim tržišnim situacijama
d) krivulje indiferencije iz ponašanja potrošača u različitim tržišnim situacijama
46. Marshall je pri analizi potrošačeva probitka uveo snažnu pretpostavku i to:
a) granična korisnost novca je rastuća
b) granična korisnost novca je opadajuća
c) granična korisnost novca je konstantna
d) granična korisnost novca mijenja se obrunuto od novčanog dohotka
47. Pomak budžetskog pravca iz L1 u L3 uzrokovan je
a) Smanjenjem cijene hrane
b) Smanjenjem cijene odjeće
c) Povećanjem cijene hrane
d) Povećanjem cijene odjeće
48. Pomak budžetskog pravca iz L1 u L2 uzrokovan je
a) Smanjenjem cijene hrane
b) Smanjenjem cijene odjeće
c) Povećanjem cijene hrane
d) Povećanjem cijene odjeće
Mikroekonomija
25
49. MRS od točke A do točke B iznosi:
a) 1/6
b) 6
c) -6
d) -1/6
50. Funkcija korisnosti glasi U(x1,X2)=X1+3X2, pa je za 5 jedinica X1 i 10 jedinica X2 ukupna
korisnost
a) U=4
b) U=35
c) U=25
d) U=40
51. U točci A vrijedi da je:
a) MRS<omjera cijena
b) MRS>omjera cijena
c) MRS=omjeru cijena
d) Nisu u odnosu jer potrošač nije u ravnoteži
Mikroekonomija
26
52. U točci B vrijedi da je:
e) MRS<omjera cijena
f) MRS>omjera cijena
g) MRS=omjeru cijena
h) Nisu u odnosu jer potrošač nije u ravnoteži
53. Ukoliko je funkcija korisnosti U (𝑿𝟏, 𝑿𝟐) = 𝐚𝐗𝟏 + 𝐛𝐗𝟐, onda vrijedi:
a) Proizvodi su supstituti
b) Proizvodi su komplementi
c) Proizvodi su nezavisni
d) Proizvodi su normalna dobra
54. Potrošač se susreće s budžetskim pravcem p1x1+p2x2=I, te ukoliko se cijena proizvoda X1
utrostuči, a cijena proizvoda X2 upeterostruči, budžetski pravac postat će
a) Strmiji
b) Položeniji
c) Neće biti promjene
d) Ne možete odrediti
55. Ukoliko je poznato da je 𝚫𝑿𝟏
𝚫𝑰> 𝟎, onda vrijedi
a) Dobra su supstituti
b) Dobra su komplementi
c) Dobro je normalno
d) Dobro je inferiorno
56. Ukoliko je poznato da je 𝚫𝑿𝟏
𝚫𝑰< 𝟎, onda vrijedi
a) Dobra su supstituti
b) Dobra su komplementi
c) Dobro je normalno
d) Dobro je inferiorno
57. Ukoliko je poznato da je 𝚫𝑿𝟏
𝚫𝒑𝟐< 𝟎, onda vrijedi
a) Dobra su supstituti
b) Dobra su komplementi
c) Dobro je normalno
d) Dobro je inferiorno
58. Ukoliko je poznato da je 𝚫𝑿𝟏
𝚫𝒑𝟐> 𝟎, onda vrijedi
Mikroekonomija
27
a) Dobra su supstituti
b) Dobra su komplementi
c) Dobro je normalno
d) Dobro je inferiorno
59. Engelova krivulja je krivulja potražnje
a) Kao funkcija cijene kada je dohodak nepromijenjen
b) Kao funkcija dohotka kada je količina nepromijenjena
c) Kao funkcija cijene kada je dohodak promjenjiv
d) Kao funkcija dohotka kada su cijene konstantne
60. Engelova krivulja kod savršenih supstituta za proizvod X1 ima nagib iskazan kao
a) P1
b) P2
c) P1+p2
d) I/p1
61. Engelova krivulja kod savršenih komplemenata ima nagib iskazan kao
a) P1
b) P2
c) P1+p2
d) I/p1
62. Ako je MRS > PF/PC
a) Potrošač treba povećati potrošnju hrane dok se ne ostvari MRS = PF/PC
b) Potrošač treba povećati potrošnju odjeće dok se ne ostvari MRS = PF/PC
c) Potrošač treba smanjiti potrošnju odjeće dok se ne ostvari MRS = PF/PC
d) Potrošač treba smanjti potrošnju hrane dok se ne ostvari MRS = PF/PC
e) pod a) i c)
f) pod b) i d)
63. Ako je Ako je MRS < PF/PC
a) Potrošač treba povećati potrošnju hrane dok se ne ostvari MRS = PF/PC
b) Potrošač treba povećati potrošnju odjeće dok se ne ostvari MRS = PF/PC
c) Potrošač treba smanjiti potrošnju odjeće dok se ne ostvari MRS = PF/PC
d) Potrošač treba smanjti potrošnju hrane dok se ne ostvari MRS = PF/PC
e) pod a) i c)
f) pod b) i d)
Mikroekonomija
28
II. skupina zadataka
1. Ukoliko vrijedi da je budžetski pravac pxx + pyy = I, onda vrijedi i da je yy
x
p
Ix
p
py
.
2. Na slijedećem dijagramu došlo je do smanjenja cijene proizvoda Y.
3. Kada se cijene proizvoda “X” i proizvoda “Y” udvostruče, tada ne dolazi do pomaka budžetskog
pravca, on ostaje nepromijenjen.
4. Na slijedećem dijagramu došlo je do povećanja cijene proizvoda “X”.
5. Potrošač ima slijedeću funkciju korisnosti U(X,Y) = 10 XY, pri čemu su X I Y dva proizvodaKada
pojedinac troši 20 jedinica proizvoda X, njegova korisnost je 500. Potrošač treba konzumirati 5
jedinica proizvoda Y.
6. Ivan je spreman zamijeniti jednu času Cedevite s jednim sokom Pago, pa je negova krivulja
indiferencije oblika slova “L”.
7. MRS duž konveksne krivulje indiferencije raste.
I/px1 I/px2 X
B1 B2
Y
I/Py
I/px x
B2 B1
I/py (1)
I/py (2)
Mikroekonomija
29
III. skupina zadataka
1. Temeljem podataka u tablici odgovorite na slijedeća pitanja:
Količina A 1 2 3 4 5
Ukupna
korisnost za
A
7 11 13 14 14
Količina B 1 2 3 4 5
Ukupna
korisnost za
B
8 12 13 13 12
a) Izračunajte MU za svaku jedinicu proizvoda.
b) Da li granična korisnost opada ili raste.
c) Ukoliko potrošač ima 7 n.j. da potroši na svoju kupovinu i ukoliko i proizvod A i proizvod B koštaju
svaki po 1 n.j., koliko jedinica svakog proizvoda će potrošač kupiti?
d) Ukoliko cijena proizvoda B se poveća na 2 n.j. uz ostalo nepromijenjeno što će se desiti s potražnjom za
tom proizvodom?
2. Marija u potrošnji koristi 2 proizvoda X I Y. Njezina funkcija korisnosti dana je izrazom U=4 * X *
Y2. Trenutna cijena proizvoda X je 20 kuna, dok je cijena proizvoda Y je 5 kuna. Marijin trenutni
prihod je 1000 kuna.
a) Skiciraj marijine krivulje indiferencije za potrošnju dobra X i Y.
b) Izvedi formula Marijinog budžetskog ograničenja. Nacrtaj to ograničenje i odredi nagib.
c) Odredi kombinaciju X I Y kojim se maksimizira Marijina korisnost uz zadano budžetsko ograničenje.
Prikaži optimalnu točku i grafički.
d) Izračunaj utjecaj na Marijinu optimalnu kombinaciju u slučaju da cijena proizvoda X naraste na 25
kuna. Što će se dogoditi sa njezinom korisnošću usljed povećanja cijene?
3. Antun živi u studentskom domu gdje postoji aparat koji nudi čips i sok. Njegova funkcija korisnosti
dana je sa U = 4*S*C (gdje S broj limenki soka na tjedan i C broj vrečica čipsa na tjedan), granična
korisnost soka je 3C i granična korisnost čipsa je 3S. Cijena soka je 5 kuna, a čipsa 2 kune po vrećici.
a) Napiši izraz za Antunovu graničnu stopu supstitucije između soka i čipsa.marginal.
b) Koristeći izraz dobiven pod a) odredi Antunovu optimalnu kombinaciju soka i čipsa.
c) Ako Antun ima 40 kuna na tjedan koje može potrošiti na čips i sok koliko će svakog od proizvoda
kupiti na tjedan.
4. Neka osoba za konzumaciju proizvoda X i Y troši 200 kuna u određenom period što je ujedno i cijeli
budžet osobe. Cijene ova 2 dobra su 10 kuna za proizvod X i 25 kuna za proizvod Y. Potrošačeva
funkcija korisnosti dana je izrazom:
U(X,Y) = 0,5XY
a) Izrazi matematički budžetsko ograničenje.
b) Odredi vrijednost količine od X i Y koja će maksimizirati korisnost u potrošnji dobra X i Y.
Mikroekonomija
30
Vježbe 4. – Pojedinačna i tržišna potražnja
I. skupina zadataka:
1. Kretanjem duž krivulje potražnje za CD playerima:
a) potrošačeva kušovna moć raste
b) granična korisnost potrošača raste
c) granična korisnost potrošača opada
d) ništa od navedenoga
2. Ukoliko su dobra “X” i “Y”savršeni supstituti koja od prezentiranih funkcija najbolje reprezentira
njihovu funkciju korisnosti (U)?
a)
b)
c) U
d) ništa od navedenoga
3. Individualna krivulja potražnje može se izvesti iz:
a) krivulje potražnje supstituta
b) krivulje dohodak potrošnja
c) Engelove krivulje
d) krivulje cijena –potrošnja
4. Duž krivulje dohodak potrošnja:
a) cijena jednog proizvoda se mijenja
b) cijena oba proizvoda se mijenja
c) dohodak se mijenja
d) ništa od navedenoga
5. Krivulja dohodak potrošnja je:
a) krivulja koja objašnjava efekt supstitucije
b) krivulja koja objašnjava efekt dohotka
c) povezuje kombinacije dvaju proizvoda koje maksimiziraju korinost uz konstantni dohodak
d) povezuje kombinacije dvaju proizvoda koje maksimiziraju korinost uz promijenjeni dohodak
6. Kada je Engelova krivulja uvinuta unatrag, proizvod je:
a) Giffenovo dobro
b) inferiorno dobro
c) normalno dobro
d) prelazi iz normalnog u inferiorno dobro porastom dohotka
e) prelazi iz inferiornog u normalno dobro porastom dohotka
Mikroekonomija
31
7. Kada krivulja dohodak potrošnja ima pozitivan nagib duž čitave svoje dužine, tada vrijedi:
a) Proizvod je giffenovo dobro
b) Proizvod je inferiorno dobro
c) Prelazi iz normalnog u inferiorno dobro porastom dohotka
d) Proizvod na vertikalnoj osi je inferiorno dobro
e) Oba proizvoda su normalna dobra
8. Na slijedećem dijagramu je pokazana:
a) krivulja dohodak potrošnja
b) krivulja cijena potrošnja
c) krivulja inferiornog proizvoda
d) krivulja Giffenovog dobra
9. Dohodovno potrošnja krivulja Ivana za proizvode X I Y glasi da je X=Y. Njegovo budžetsko
ograničenje dano je jednadžbom 160=7X+Y. Koliko jedinica proizvoda Y će konzumirati Ivan da
maksimizira svoje zadovoljstvo.
a) 0
b) 20
c) 23
d) 27
e) nemate dovoljno informacija
10. Krivulja potražnje za normalnim dobrom je:
a) uvrnuta unatrag
b) uvijek opadajuća
c) može biti opadajuća i rastuća
d) uvijek rastuća
11. Giffenovo dobro je:
a) isto kao i inferiorno dobro
b) je posebna vrsta inferornog dobra gdje efekt supstitucije dominira nad efektom dohotka
c) je posebna vrsta inferornog dobra gdje efekt dohotka dominira nad efektom supstitucije
d) ima opadajuću krivulju potražnje
Mikroekonomija
32
12. Duž krivulje cijena potrošnja, korinost potrošača je:
a) nepromijenjena
b) mijenja se kakko se dohodak mijenja
c) mijenja se samo kod Giffenovog dobra
d) mijenja se od točke do točke
13. Efekt supstitucije na slijedećem dijagramu prikazan je kretanjem:
a) iz točke A u točku B
b) iz točke B u točku A
c) iz točke A u točku C
d) iz točke B u točku C
14. Efekt dohotka na gornjem dijagramu prikazan je kretanjem:
a) iz točke A u točku B
b) iz točke B u točku A
c) iz točke A u točku C
d) iz točke B u točku C
15. Kako bi utvrdili efekt supstitucije koji nastaje uslijed povećanja cijene proizvoda «X», moramo
pretpostaviti da sve ostalo ostaje nepromijenjeno osim:
a) relativne cijene proizvoda X
b) relativne cijene proizvoda Y
c) nominalnog dohotka
d) realnog dohotka
16. Što je od slijedećega ispravno?
a) kada cijena normalng dobra opada, potraživana količina će uvijek rasti
b) kada cijena normalng dobra opada, potraživana količina će uvijek opadati
c) kada cijena inferiornog dobra opada, potraživana količina će uvijek rasti
d) kada cijena inferiornog dobra raste, potraživana količina će uvijek opadati
Mikroekonomija
33
17. Za inferiorno dobro efekt dohotka:
a) pojačava efekt supstitucije
b) djeluje nasuprot efekta supstitucije
c) ponekad vodi do povećanja potrošnje kada cijena pada
d) uvijek vodi do opadanja potrošnje kada cijena raste
18. Kod mjerenja efekta dohotka neophodno je da:
a) da se drže cijene konstantnima i onda se pomakne prema novoj krivulji indiferencije
b) da se drže cijene konstantnima i da se ostane na početnoj krivulji indiferenicje
c) da se dohodak drži konstantnim i onda da se pomakne prema novoj krivulji indiferencije
d) da se dohodak drži konstantnim i da se ostane na početnoj krivulji indifereniije
19. Elastičnost izoelastične krivulje potražnje:
a) mijenja se duž krivulje
b) nepromijenjena je i konstantna duž krivulje
c) veća je od 1
d) manja je od 1
20. Porast cijene proizvoda čija je potražnja izoelastična uzrokuje:
a) smanjenje izdataka
b) povećanje izdataka
c) izdaci ostaju nepromijenjeni
d) izdaci su maksimalni
21. Potrošačev probitak koji se izvodi iz potrošnje jedne jedinice proizvoda se definira kao:
a) potrošačeva volja da plati za jedinicu proizvoda
b) jedinična cijena proizvoda uvećava za iznos potrošačeve volje da plati da tu jedinicu proizvoda
c) maksimalna količina koju je potrošač spreman platiti za to dobro
d) iznos potrošačeve spremnosti da plati za jedinicu tog dobra umanjena za stvarni iznos koji on plaća za
to dobro
22. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite koliki je potrošačev probitak pri cijeni «čišćenja tržišta»?
a) A
b) A+B+C
c) C+E
d) D+E+F
e) A+B+C+D+E+F
Mikroekonomija
34
23. Krivulja potražnje za jednim dobrom dana je s Q = 200 - 0.1P. Koliki je pri cjeni od 30 kuna koliki je
potrošačev probitak?
a) 0
b) 20
c) 2,000
d) 1,970
e) 194,045
Mikroekonomija
35
II. skupina zadataka (T/N)
1. Cijena dobra «X» je 3 kune, a «Y» 2 kune. Ukoliko je granična korisnost dobra «Y» 60, a potrošač
je maksimizirao svoje zadovoljstvo s obzirom na kupovinu «X» i «Y», granična korisnost «X» od
proizvoda «X» je 90.
2. Kada je cijena jabuka 2,00 kune, a naranči 5,00 kuna, Marko troši 100,00 kuna na 25 kilograma
jabuka i 10 kilograma naranči. Kada se cijena naranči udvostruči na 10,00 kuna, Marku majka daje
dodatnih 50,00 kuna. Nakon ovih promjena Marku je sada lošije.
3. Cijena jabuka je 2,00 kn, a olovke 50 lipa i ako potrošač svoj dohodak raspoređuje kako slijedi: 12 kg
jabuka i 20 olovaka, te ako znate da mu dvanaesta knjiga nosi 100 jedinica koristi, a dvadeseta olovka
400 jedinica koristi. Potrošač je u točki maksimizacije zadovoljstva!
4. Ivan je voljan platiti za gledanje filma prvi puta 45,00 kn jer mu se taj film čini jako interesantnim i
zanimljivim, za drugo gledanje filma spreman je platiti 40,00 kn, a za treće gledanje 35,00 kn. Tržišna
cijena tri karte za kino predstavu iznosi 100,00 kuna, što znači da će Ivan otići pogledati film tri puta.
5. Smanjenjem cijene sa 80,00 na 60,00 kuna potrošačev probitak se povećava za površinu B.
Mikroekonomija
36
III. skupina zadataka
1. Martin koristi dva dobra i to kolač (Qc) i krafnu (Qd). Grnična korisnost za svaki od proizvoda je
dana sa:
MUc = Qd i MUd = Qc
Martin ima prihod od 240 kuna i cijena kolača (Pc) i krafne (Pd) su 3 kn.
a) Koji je izraz za Martinovo budžetsko ograničenje?
b) Kako izgleda Martinova krivulja dohodak – potrošnja?
c) Koja količina kolača Qc maksimizira Martinovu korisnost?
d) Uzimajući da je Martinov dohodak 240 kuna i cijena krafne Pd je 3 kune, koji je izraz za Martinovu
krivulju potražnje za kolačem?
2. Promotri slijedeću sliku:
a) Koliki je potrošačev probitak nakon poreza?
b) Koliki je dio cijene koji prodavači zadržavaju nakon poreza?
c) Uz porez od 2 kn po jedinici koliko iznosi ukupan iznos poreza prikupljen sa strane države?
d) Uz porez od 2 kn po jedinici, koliki je mrtvi porezni teret?
3. Dana je funkcija ukupne korisnosti TU koja glasi:
TU = 400Q – 50Q² + 2Q³
Odredi MU funkciju, nacrtajte tablicu, nacrtajte krivulju i odredite Q gdje MU postaje negativan.
Naznači kada je TU u maksimumu.
4. Krivulja potražnje dana je jednadžbom Q=60-12P, a krivulja ponude Q=20+8P.
a) Odredite gubitak blagostanja ako država uspostavi cijenu na 1,00 kuna?
b) Koliko je neto promjena potrošačeva probitka uslijed uvođenja plafonske cijene od 1,00 kune?
Mikroekonomija
37
5. Pretpostavimo da je potražnja za proizvodom X (Qx) dana jednadžbom:
Qx = 120 - 4P
a) Kolika je cijenovna elastičnost potražnje pri cijeni od 20 kuna?
b) Pretpostavimo da cijena naraste na 25 kuna. Što će se dogoditi sa količinom prodaje proizvoda X i
ukupnim izdacima potrošača za ovaj proizvoda?
c) Pri kojoj cijeni je potražnja savršeno elastična obzirom na cijenu?
6. Tržišna potražnja i ponuda za proizvodom X dane su:
Qd = 20 - 4P
Qs = 7 + 2,5P,
pri čemu je P cijena proizvoda a Q količina ponude/potražnje.
a) Koliki je potrošačev probitak pri ravnoteži?
b) Pretpostavimo da je država odredila minimalnu cijenu od 2,25 kuna i obvezala se kupiti višak ponude.
Koliko jedinica proizvoda X će morati kupiti država? Koliki je potrošačev probitak sa cijenom od 2,25
kuna koju je država odredila?
7. Koristite slijedeći dijagram kako bi izveli krivulju potražnje za proizvodom «A».Inicijalni
potrošačev dohodak iznosi 60,00 kuna, cijena proizvoda «A» je 2,40 kuna, a cijena proizvoda «B» je
1,20 kuna. Cijena proizvoda «A» padne na 0,92 kune
a) Odredite početni i novi budžetski pravac.
b) Koliko jedinica proizvoda «A» će kupiti potrošač pri početnoj cijeni?
c) Koliko jedinica proizvoda A će biti kupljeno pri početnom dohotku?
d) Kolika je promjena u potrošnji proizvoda A koja se može pripisati efektu supstitucije?
e) Kolika je promjena u potrošnji proizvoda A koja se može pripisati efektu dohotka?
f) Da li je proizvod A normalno ili inferiorno dobro i kako ste to zaključili?
g) Izvedite krivulju potražnje za proizvodom A.
Mikroekonomija
38
8. Krivulja potražnje glasi: p = 100 – 2q , a krivulja ponude: p = 40 + 2q.
a) Odredite ravnotežnu cijenu i količinu na tržištu i nacrtajte krivulju S, D i ravnotežu na tržištu..
b) Koliki je potrošačev probitak?
c) Koliki je proizvođačev probitak?
d) Koliki je ukupni tržišni probitak?
9. Krivulja potražnje glasi: Q=500-P,a krivulja ponude Q=8P-120.
a) Koliki je potrošačev i proizvođačev probitak kada je tržište u ravnoteži, te koliki je ukupan tržišni
probitak?
b) Izračunajte cjenovnu elastičnost ponude i cjenovnu elastičnost potražnje u točci ravnoteže.
c) Da li je potražnja elastična ili neelastična, zašto?
d) Da li je ponuda elastična ili neelastična, zašto?
e) Izračunajte novu ravnotežnu cijenu i količinu na tržištu kada država uspostavi cjenovni pod pri razini od
100,00 kuna po jedinici. Odredite potrošačev i proizvođačev probitak u novim okolnostima.
f) Je li uz cjenovni pod ostvarena Paretova efikasnost?
10. Tržišna ponuda za gumice za brisanje dana je sa:
35,000 2,000 . SQ P
Potražnja za gumicama podijeljena je u dvije komponente i to:
Prva komponenta su gumice za studente koja je dana sa:
17,000 250 . Aq P
Druga komponenta je gumica za arhitekte:
25,000 2000 . Oq P
a) Izvedi ukupnu tržišnu potražnju za gumicama.
b) Pronađi ravnotežnu cijenu i količinu.
c) Odredi potrošačev probitak za svaku od komponenti potražnje (u ravnosteži)
.
Mikroekonomija
39
Vježbe 5. – Proizvodnja i troškovi
I. skupina zadataka:
1. Funkcija koja prikazuje maksimalni output koji poduzeće može proizvesti za svaku kombinaciju
inputa jest:
a) izokvanta
b) granica proizvodnih mogućnosti
c) funkcija proizvodnje
d) izokosta
2. Označimo li ukupni output s Q, promjenu outputa s ∆Q, korištenje rada s L, te promjenu u korištenju
rada s ∆L, granični proizvod rada se tada algebarski može izraziti kao:
a) L
b) Q / L
c) Q
d) L
3. Nagib krivulje ukupnog proizvoda je:
a) prosječni proizvod
b) nagib krivulje iz ishodišta do te određene točke na krivulji TP
c) granični proizvod
d) granična stopa tehničke supstitucije
4. U nekom tekstilnom poduzeću, rad je jedini varijabilni input u kratkom roku. Menadžer je primijetio
da je granični proizvod rada jednak za svaku jedinicu rada, što znači da:
a) je prosječni proizvod rada uvijek veći od graničnog proizvoda rada
b) je prosječni proizvod rada uvijek jednak graničnom proizvodu rada
c) je prosječni proizvod rada uvijek manji od graničnog proizvoda rada
d) što se više rad koristi, to njegov prosječni proizvod sve više opada
e) nema jednoznačni odnosa prosječnog i graničnog odnosa rada
5. Granična stopa tehničke supstitucije jednaka je:
a) nagibu krivulje ukupnog proizvoda
b) promjeni u outputu umanjenoj za promjenu radne snage
c) promjeni u outputu podijeljenoj promjenom radne snage
d) omjeru graničnih proizvoda inputa
6. Izokvanta u obliku pravca:
a) je nemoguća
b) ukazuje na to da se poduzeće može bez troškova prebaciti s korištenja jednog na korištenje drugog
inputa
c) ukazuje na to da se poduzeće ne može prebaciti s korištenja jednog na korištenje drugog inputa
d) ukazuje na to da se rad i kapital ne mogu zamjenjivati u proizvodnji
e) ukazuje na to da su rad i kapital savršeni supstituti u proizvodnji
Mikroekonomija
40
7. Izokvanta L-oblika:
a) je nemoguća
b) ukazuje na to da se poduzeće može bez troškova prebaciti s korištenja jednog na korištenje drugog
inputa
c) ukazuje na to da se poduzeće ne može prebaciti s korištenja jednog na korištenje drugog inputa
d) ukazuje na to da se rad i kapital ne mogu zamjenjivati u proizvodnji
e) ukazuje na to da su rad i kapital savršeni supstituti u proizvodnji
8. Kada se pomičemo po konveksnoj izokvanti, što od dolje navedenoga se neće promijeniti?
a) granična stopa tehničke supstitucije
b) odnos kapitala i rada
c) relativni odnos MP rada i MP kapitala
d) razina proizvodnje
9. Ukoliko je izokvanta dvaju inputa opadajuća linearna krivulja, tada vrijedi:
a) inputi su savršeni supstituti
b) inputi su savršeni komplementi
c) granična stopa tehničke supstitucije jednaka je nula
d) granična produktivnost jednog inputa je negativna
10. Ukupni proizvod raste sve dok:
a) je MP pozitivna veličina
b) AP pozitivna veličina
c) Je MP uznad AP
d) AP iznad MP
11. Poznata je funkcija proizvodnje 2
1
22 )( KLq , što znači da pokazuje
a) Zakon opadajućih prinosa
b) Opadajuće prinose na opseg
c) Rastuće prinose na opseg
d) Konstantne prinose na opseg
12. Poznata je funkcija proizvodnje KALq , te ukoliko je β= 0,2, a α=0,75
a) Zakon opadajućih prinosa
b) Opadajuće prinose na opseg
c) Rastuće prinose na opseg
d) Konstantne prinose na opseg
13. Poznata je funkcija proizvodnje KALq , te ukoliko je β= 0,45, a α=0,75
a) Zakon opadajućih prinosa
b) Opadajuće prinose na opseg
c) Rastuće prinose na opseg
d) Konstantne prinose na opseg
14. Poznata je funkcija proizvodnje 2
1
4Lq +4K, što znači da pokazuje
a) Zakon opadajućih prinosa
b) Opadajuće prinose na opseg
c) Rastuće prinose na opseg
Mikroekonomija
41
d) Konstantne prinose na opseg
15. Linearna izokvanta ukazuje na
a) Savršenu komplementarnost faktora proizvodnje
b) Neprekidnu supstituciju faktora proizvodnje
c) Savršenu supstituciju faktora proizvodnje
d) Nultu supstitabilnost faktora proizvodnje
16. Konveksna izokvanta ukazuje na
a) Savršenu komplementarnost faktora proizvodnje
b) Neprekidnu supstituciju faktora proizvodnje
c) Savršenu supstituciju faktora proizvodnje
d) Nultu supstitabilnost faktora proizvodnje
17. Teorija proizvodnje koncentrira se u području gdje su
MP faktora proizvodnje rastući
MP faktora proizvodnje opadajući
MP faktora proizvodnje iznad AP
AP faktora proizvodnje iznad MP
18. Na liniji grebena (gornjoj i donjoj) vrijedi da
a) Su MP oba faktora pozitivni
b) Su MP oba faktora negativni
c) MP oba faktora jednaki 0
d) MP dvaju faktora se razlikuju
19. Unutar linija grebena proizvodne tehnike
a) su samo ekonomski efikasne
b) su samo tehnički efikasne
c) su ekonomski i tehnički efikasne
d) nisu ni ekonomski ni tehnički efikasne
20. Elastičnost supstitucije predstavlja
a) omjer MRTS i postotne promjene faktora proizvodnje
b) postotnu promjenu kapitala i MRTS
c) postotnu promjenu rada i MRTS
d) postotnu promjenu odnosa faktora proizvodnje i MRTS
21. Intenzivnost faktora proizvodnje mjeri se
a) MRTS
b) Izokvantom
c) Linijom iz ishodišta na izokvantu
d) Linijom iz ishodišta na izokostu
22. Proizvodna linija prikazuje
a) Kretanje od jedne prema drugoj izokosti
b) Kretanje od jedne prema drugoj točci minimalnih troškova
c) Implicira stvaran izbor ekspanzije
d) Tehnički moguće alternativne puteve rasta
23. Izoklina je
a) Izokvanta konstantnog nagiba
b) Putanja ekspanzije
c) Proizvodna linija gdje je MRS faktora konstantna
d) Linija grebena konstantnog MP
Mikroekonomija
42
24. Tehnološki napredak se prikazuje kao:
a) pomak izokoste udesno
b) Pomak izokvante ilijevo
c) Pomak izokvante udesno
d) Pomak izokoste udesno
25. Pogledajte slijedeći dijagram i na dijagramu ispod ucrtajte AP i MP
26. Ukoliko je MPL = APL,, tada vrijedi
a) Ekonomski je opravdano zaposliti još radnika jer je AP pozitivan
b) Ekonomski je neopravdano zaposliti još radnika
c) Tehnički je opravdano, ali ekonomski nije
d) Ekonomski je opravdano sve dok je MP pozitivan
24. Na linijama grebena MP faktora proizvdnje su
a. >0
b. <0
c. =0
d. ovisi o funkciji proizvodnje
25. Što je strmiji nagib tangente na TP, znamo da je
a) MP je manji
b) AP je manji
c) MP je veći
d) AP je veći
26. Ukoliko je MP=0, tada vrijedi da:
A) funkcija proizvodnje pada
B) funkcija proizvodnje raste
C) funkcija proizvodnje ne mijenja svoju vrijednost
D)Funkcija proizvodnje to te točke pada, a zatim raste
27. Razlika izmđu funkcije proizvodnje i izokvante je u slijedećem:
TP
0
MP L
TP
L
Mikroekonomija
43
a) Nema je, jer obje prikazuju razinu proizvodnje
b) Postoji, jer funkcija proizvodnje prikazuje inpute na osi X, a output na osi Y, a izokvanta kombinacije
inputa
c) Izokvanta prikazuje razinu proizvodnje na osi Y kao i funkcija proizvodnje
d) Postoji, jer funkcija proizvodnje prikazuje inpute na osi X, a output na osi Y, a izokvanta kombinacije
inputa na obje osi, dok udaljenost od ishodišta govori o razini proizvodnje
28. Tanges kuta koji radijus vektor zatvara s osi apcisa predstavlja
a) MP
b) AP
c) TP
d) MP/AP
29. Nagib zrake iz ishodišta (radijus vektor) koji ide na neku točku na krivulji TP predstavlja
a) MP
b) AP
c) TP
d) ∆TP/Q
30. Nagib tangente na neku točku na krivulji TP predstavlja
a) TP/Q
b) AP
c) TP
d) MP
31. Tanges kuta koji tangenta zatvara s osi apcisa predstavlja
a) MP
b) AP
c) TP
d) MP/AP
32. Kada je nagib zrake iz ishodišta jednak nagibu tangente, tada vrijedi
a) MP>AP
b) AP>MP
c) MP=AP i MP je u maksimumu
d) MP=AP i AP je u maksimumu
33. Rastući prinosi na opseg u proizvodnji znače da je potrebno više od 10% svih inputa kako bi se
output povećao 10%.
a) manje nego dvostruko povećanje korištenja svih inputa kako bi se output udvostručio
b) više nego dvostruko povećanje korištenja jednog inputa kako bi se output udvostručio
c) da izokvante budu linearne
34. Izokosta prikazuje:
a) trošak inputa potrebnih za proizvodnju duž izokvante
b) trošak inputa potrebnih za proizvodnju duž krivulje ekspanzije
c) kombinaciju inputa koji mogu biti kupljeni uzimajući u obzir izdatke poduzeća
d) kombinaciju outputa koji može biti proizveden uz dani budžet
35. Postotna promjena MRS iznosi 5%, dok je postotna promjena (K/L) 2%, a postotna promjena
(L/K) 3%, što znači da je elastičnosti supstitucije faktorima proizvodnje:
a) 2,5
b) 0,4
c) 1,66
d) 0,6
Mikroekonomija
44
36. Postotna promjena MRS iznosi 10%, dok je postotna promjena (K/L) 2%, a postotna
promjena (L/K) 5%, što znači da je elastičnosti supstitucije faktorima proizvodnje:
a) 5
b) 2
c) 0,2
d) 0,5
37. Ukoliko je 𝑴𝑷𝟏
𝑾𝟏>
𝑴𝑷𝟐
𝑾𝟐, što treba učiniti poduzeće da smanji troškove, a zadrži nepromjenjenu
proizvodnju:
a) Ne treba ništa mijenjati je faktori proizvodnje nemaju utjecaj na troškove proizvodnje
b) Povećati upotrebu faktora 2 i smanjiti upotrebu faktora 1
c) Povećati upotrebu i faktora 1 i faktora 2
d) Smanjiti upotrebu i faktora 1 i faktora 2
e) Povećati upotrebu faktora 1 i smanjiti upotrebu faktora 2
38. Pogledajte slijedeći dijagram i zaokružite ispravnu tvrdnju:
a) Točka A i B su ekonomski efikasne
b) Točka A i B su tehnički efikasne
c) Točka C je tehnički efikasna
d) Točka D označava maksimalnu proizvodnju
39. Pogledajte slijedeći dijagram i odredite zonu u kojoj djeluju opadajući granični prinosi
a) OD 0 do 2 radnika
b) Od 0 do 3 radnika
c) Od 3 do 4 radnika
d) Od 3 do 8 radnika
e) Od 2 do 4 radnika
Mikroekonomija
45
40. Pogledajte slijedeći dijagram i odredite kod kojeg radnika se ostvaruje makimalan granični
proizvod rada:
a) Kod 1 radnika
b) Kod 2 radnika
c) Kod 3 radnika
d) Kod 4 radnika
e) Kod 5 radnika
f) Kod 8 radnika
41. Pogledajte slijedeći dijagram i navedite što je ispravno za zonu od 0 do 3 radnika:
a) Nagib tangente < nagiba zrake iz ishodišta
b) Nagib tangente=nagibu zrake iz ishodišta
c) Nagib tangente>nagiba zrake iz ishodišta
d) Tangens kuta radijus vektora i osi X=tangensu kuta radijus vektora
Mikroekonomija
46
42. Pogledajte slijedeći dijagram i navedite što je ispravno za zonu od 4 do 8 radnika:
a) Nagib tangente < nagiba zrake iz ishodišta
b) Nagib tangente=nagibu zrake iz ishodišta
c) Nagib tangente>nagiba zrake iz ishodišta
d) Tangens kuta radijus vektora i osi X=tangensu kuta radijus vektora
43. Pogledajte slijedeći dijagram i odredite u kojoj točci je tangenta na krivulju TP najstrmija:
a) Točka A
b) Točka B
c) Točka C
d) Točka D
44. Ekonomski racionalna proizvodnja je od:
a) 0 do 2 radnika
b) Od o do 3 radnika
c) Od 0 do 4 radnika
d) Od 0 do 8 radnika
e) Od 0 do 10 radnika
f) Od 3 do 8 radnika
Mikroekonomija
47
45. Produktivnost rada se mjeri kao
a) Q/L
b) L/Q
c) Q/(K*L)
d) √𝑄/𝐿
Mikroekonomija
48
46. Za proizvodnju vode treba točan omjer vodika i kisika što ukazuje da su faktori proizvodnje
a) Nezavisni
b) Zavisni
c) Savršeni supstituti
d) Savršeni komplementi
47. Formula 𝒙 =%𝐩𝐫𝐨𝐦𝐣𝐞𝐧𝐚 𝐨𝐮𝐭𝐩𝐮𝐭𝐚
%𝒑𝒓𝒐𝒎𝒋𝒆𝒏𝒂 𝒔𝒗𝒊𝒉 𝒊𝒏𝒑𝒖𝒕𝒂 koristi se za dokazivanje
a) Zakona opadajućih prinosa
b) Ekonomije obuhvata
c) Prinosa na opseg
d) Elastičnosti supstitucije
48. Ekonomska supstitucija faktora proizvodnje prikazuje se__________________, dok se tehnička
supstitucija prikazuje _________________________________.
a) Izokvanta; izokosta
b) Izokosta, izokvanta
c) Izokosta, izokosta
d) Izokvanta, izokvanta
49. Kada cijena faktora proizvodnje koji je fiksan raste, tada će:
a) Profit se povećati
b) Profit se smanjiti
c) Profit ostati nepromijenjen
d) Prihod će se smanjiti
50. U kojoj točci krivulja TP mijenja svoju konkavnost-konveksnost
a) U točci A
b) U točci C
c) U točci D
d) U točci B
51. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite
a) Točka A je radno intenzivnija od točke B
b) Točka A je kapitalno intenzivnija od B
c) Točka A i B koriste jednaku količinu rada i kapitala
d) Točka A i B su jednako intenzivne u pogledu inputa i outputa
Mikroekonomija
49
52. Pogledajte slijedeći dijagram i odgovorite
a) K1
L1>
K2
L2 u gornjem dijelu izokvante
b) K1
L1>
K2
L2 u doinjem dijelu izokvante
c) K1
L1=
K2
L2 u gornjem dijelu izokvante
d) K1
L1=
K2
L2 u donjem dijelu izokvante
53. Na slijedećem dijagramu iscrtajte linije grebena i zaokružite što su:
a) Odvajaju tehnički efikasne od tehnički neefikasnih proizvodnji
b) Odvajaju ekonomski efikasne od neekonosmih proizvodnji
c) Odvajaju maksimalnu od optimlane proizvondje
d) Odvajaju neoptimlanu od efikasne proizvodnje
Mikroekonomija
50
II. skupina zadataka
1. Proizvodna funkcija poduzeća Lipik Glas je sljedeća , 25 .y K L KL
. Lipik Glas istražuje nove
načine proizvodnje. Vjeruju, da ukoliko primjene novu tehnologiju, ostvarivat će sljedeću funkciju
koja glasi: , 36 .y K L KL
Uz uvjet da Lipik Glas koristi 4 jedinice rada stroja, nacrtajte
proizvodnu funkciju sa starom tehnologijom I s novom tehnologijom uz porast broja jedinica rada
stroja. S novom tehnologijom, da li sati rada više pridonose ukupnom outputu, odnosno proizvodnji?
2. Popunite sljedeću tablicu:
Količina
Varijabilnog
Inputa
Ukupni
Output
Granični
Proizvod
Varijabilnog
Inputa
Prosječni
Proizvod
Varijabilnog
Inputa
0 0 – –
1 50
2 30
3 90
4 24
5 4
6 96
3. Funkcija proizvodnje poduzeća Dalekovod je zadana izrazom 3, .y K L K L
K predstavlja broj
radnih sati robota u proizvodnji, dok L predstavlja broj sati rada. Granična produktivnost sata rada
je2
3
.3
L
KMP
L Popunite praznine u tablici ispod. Pomoću dobivenih podataka nacrtajte granični
proizvod rada Dalekovoda uz uvjet da je broj radnih sati robota fiksiran na 9 jedinica.
Output Radni sati robota Sati rada 233
L
KMP
L 9 8
9 27
9 64
9 125
4. Prikazana je sljedeća tablica proizvodnog procesa koji ima dva varijabilna outputa.
Rad
Kapital 1 2 3 4 5
1 35 60 70 85 95
2 60 70 85 95 105
3 70 85 95 105 115
4 85 95 105 115 125
5 95 105 115 125 135
a) Nacrtajte izokvante na razini outputa: 60, 70, 85, 95, 105, i 115. Kakav povrat je vidljiv iz dobivene
funkcije? Što možete reći o MRTS?
b) Analizirajte graničnu porizvodnost rada i kapitala za proizvodnu funkciju.
Mikroekonomija
51
5. Proizvodna funkcija Karlovačke pivovare je dana sljedećim izrazom , 2 ,y K L KL
gdje je K iznos
vata koji se koriste a L broj sati rada. Da li proizvodnja pokazuje rastuće, konstantne ili padajuće
prinose na opseg. Uzimajući broj vata konstantnim na razini 4, da li je granični proizvod rada rastući,
konstantan ili padajući dok povećavam korištenje rada?
6. Popunite sljedeću tablicu:
Proizvodnja TC VC FC MC
0 60
1 10
2 90
3 20
4 80
5 180
6 50
7. Poduzeće ima funkciju ukupnih troškova: TC=4000 +5Q + 10Q2
a) Napišite izraz:
FC
AFC
VC
AVC
AC
MC
b) Odredite količinu koja minimizira prosječni ukupni trošak. Pokažite da vrijedi predviđena povezanost
između graničnog troška i prosječnog troška.
8. Burger King plaća $5 po satu za korištenje servera I $50 po satu za unajmljenu opremu. Restoran
koristi 7 sati rada servera po jednoj jedinici rada unajmljene opreme. Odredite da li Burger King
minimizira troškove proizvodnje kada je odnos graničnog proizvoda (kapital i rad) iznosit 12. Ako ne,
koje prilagodbe treba napraviti da se poveća efikasnost?
9. Frizerski salon koristi 15 ručnika za proizvodnju 10 jedinica outputa po periodu. Funkcija troškova
salona u kratkom roku je sljedeća:
215, 12 ,
qC q K K
K gdje je q broj proizvedenih jedinica i K broj
ručnika koje salon koristi. Salon ima funkciju troškova u dugom roku kako slijedi: 26.8 .LRC q q
Ako salon koristi 4 ručnika manje u kratkom roku hoće li prosječni ukupni trošak porasti ili se
smanjiti u kratkom roku? Da li je krivulja dugoročnih troškova pokazuje rastuće, konstantne ili
padajuće povrate na obujam?
Mikroekonomija
52
Vježbe 6. – Troškovi
I. skupina zadataka
1. Troškovi koji ne variraju sa proizvodnjom nazivaju se:
a) VC
b) oportunitetni troškovi
c) TC
d) prosječni troškovi
e) fiksni troškovi
f) nepromjenjeni troškovi
2. Granični trošak se definira kao:
a) varijabilni trošak podijeljen sa količinom
b) ukupni trošak podijeljen sa količinom
c) porast fiksnog troška kada se proizvodnja povećava za jednu jedinicu
d) porast varijabilnog troška kada se proizvodnja povećava za jednu jedinicu
e) porast prosječnog troška kada se proizvodnja povećava za jednu jedinicu
3. Odnos između produktivnosti i troškova je takav da:
a) kada granični proizvod raste i granični trošak raste isto tako
b) kada prosječni proizvod raste i prosječni trošak raste isto tako
c) kada granični proizvod raste, granični trošak opada
d) ne postoji odnos između graničnog proizvoda i graničnog troška
e) kada prosječni proizvod opada, tada i prosječni trošak opada
4. Opadajući prinosi na opseg grafički se prikazuju kao:
a) opadajuća dugoročna krivulja ATC
b) horizontalna krivulja ATC
c) opadajuća dugoročna krivulja MC
d) rastuća dugoročna krivulja ATC
e) rastuća kratkoročna krivulja ATC
5. Funkcija troškova glasi: TC=30+3Q+4Q2, što znači da je krivulja MC:
a) konstantna
b) rastuća
c) «U» oblika
d) Kvadratna
6. Razliku između ekonomskog i računovodstvenog troška čini:
a) računovodstveni izdaci
b) oportunitetni trošak faktira proizvodnje kojeg poduzeće ima u vlasništvu
c) nepovratni troškovi
d) fiksni troškovi
e) eksplicitni troškovi poduzeća
Mikroekonomija
53
7. Ivana ima poduzeće čiji je mjesečni iznos prihod 6 000 000 kn. Računovodstveni troškovi mjesečno
iznose 3 000 000 kuna a oportunitetni mjesečni troškovi su 1 000 000. Ekonomski profit Ivaninog
poduzeća mjesečno je:
a) 4 000 000.
b) 3 000 000.
c) 2 000 000.
d) 1 000 000.
8. Ako poduzeće u dugom roku podvostruči svoj output, a njegovi ATC padaju, tada djeluje
a) zakon opadajućih prinosa
b) ekonomija opsega
c) disekonomija opsega
d) konstatni prinosi na opseg
e) MC >ATC
9. Što je od slijedećega ispravno:
a) MC siječe ATC u maksimumu ATC
b) MC siječe ATC u minimumu ATC
c) ATC siječe MC u minimumu ATC
d) ATC siječe MC u maksimumu ATC
10. U kratkom roku proizvodnog procesa, granični trošak raste a prosječni ukupni trošak pada kako se
povećava output. Shodno tome, granični trošak je:
a) niži od AC
b) veći od AC
c) između AVC i AC
d) niži od AFC
11. Koja je od slijedećih formula ispravna
a) AVC=(TC-FC)/Q
b) AVC=FC/Q
c) AVC=TC/Q
d) AVC=(MC*Q-FC)/Q
e) ništa od navedenoga
f) sve od navedenoga
12. Troškovi proizvodnje 7 jedinica proizvoda su 7 777 kuna , a 10 jedinice 10 550 kuna, koliki je MC 10
jedinice?
a) 1111
b) 1055
c) 2773
d) 924,3
Mikroekonomija
54
13. Pretpostavite da Vam je funkcija troškova dana kako glasi: TC=60+14Q. Što od slijedećega je
ispravno za sve razine proizvodnje?
a) AFC>MC
b) MC=AVC
c) AFC>AVC
d) MC=ATC
14. Krivulje LAC i LMC na daljnjem grafu prikazuju:
a) opadajuće povrate na razmjer
b) konstantne povrate na razmjer
c) rastuće povrate na razmjer
d) rastuće povrate na razmjer za malu razinu outputa, zatim konstantne povrate na razmjer, a padajuće
povrate na razmjer kako se output povećava
e) padajuće povrate na razmjer za male razine outputa, zatim konstantne povrate na razmjer i rastuće
povrate kako se razina outputa povećava
15. Tamo gdje postoje ekonomije razmjera:
a) MC > AC, I elastičnost “trošak-output” je veći od AC.
b) MC < AC, I elastičnost “trošak-output” je manji od AC.
c) MC < AC, I elastičnost “trošak-output” je veća od 1.
d) MC < AC, I elastičnost “trošak-output” je manja od 1.
e) Dugoročni MC padaju.
16. Ukoliko je cijena rada ( LP) 30 I cijena kapitala ( KP
) 30. Izvedite jednadžbu izotroškovne linije koja
odgovara troškovima od 100,00 kuna:
a) PL + 20PK
b) 100 = 10L + 20K
c) 100 = 30(L+K)
d) 100 30 L KP P
e) Ništa od navedenoga
Mikroekonomija
55
17. Ukoliko pri proizvodnji od 3000 komada proizvoda ukupni troškovi 18 000 kuna, dok pri proizvodnji
od 4000 komada, TC rastu na 20 000 kuna. To predstavlja:
a) rastuće prinose na opseg
b) opadajući prinosi na opseg
c) konstantni prinosi na opseg
d) opadajuću graničnu produktivnost
18. Elastičnost troška s obzirom na razinu outputa se koristi kod:
a) supstitucije inputa
b) nagiba dugoročne putanje ekspanzije
c) ekonomije obuhvata
d) ekonomije obujma
19. Elastičnost troška s obzirom na razinu outputa se izračunava kao:
a) MC/AC.
b) AC/MC
c) (AC)*(MC)
d) AC/VC
e) (AC)*(VC)2.
20. Kada postoji ekonomija obujma tada vrijedi da je:
a) MC > AC, troškovna elastičnost output je veća od AC
b) MC < AC, troškovna elastičnost output je manja od AC
c) MC < AC, troškovna elastičnost output je manja od 1
d) MC < AC, troškovna elastičnost output je veća od 1
e) Dugoročna krivulja AVC je opadajuća
21. Ekonomija obuhvata referira se na:
a) rastuće prinose na opseg
b) ekonomiju obujma
c) efikanost proizvodnje
d) krivulje transformacije
e) proizvodnjui dva i više proizvoda zajedno
22. Funkcija troška glasi: TC = 40 + Q +8Q2 što implicira da krivulja graničnog troška je:
a) opadajuća
b) linearna
c) U oblika
d) Parabola
23. Ukoliko je funkcija troškova kubna, tada vrijedi da je:
a) Krivulja AFC linearna
b) Krivulja graničnog troška linearna
c) Krivulja prosječnog troška linearna
d) Krivulja prosječnog troška je U oblika
Mikroekonomija
56
24. Stupanj ekonomije obuhvata opisuje izraz:
SC = (C(Q1) + C(Q2) - C(Q1,Q2)) / C(Q1,Q2)
gdje je C(Q1) trošak proizvodnje Q1, C(Q2) je trošak proizvodnje Q2, i C(Q1,Q2) je zajednički trošak
obje proizvodnje. Ako je SC negativan onda:
a) Nije prisutna ni ekonomija obuhvata ni disekonomija obuhvata
b) Prisutna je ekonomija obuhvata
c) Prisutna je disekonomija obuhvata
d) Prisutna je i ekonomija obuhvata i disekonomija obuhvata
25. U kratkom roku proizvodnog procesa, granični trošak raste a prosječni ukupni trošak pada
kako se povećava output. Shodno tome, granični trošak je:
a) niži od AC
b) veći od AC
c) između AVC i AC
d) niži od AFC
26. Karla zna prosječnbe troškove i prosječne varijabilne troškove za određeni nivo outputa.
Koje od sljedećih troškova ne može utvditi temeljem ovih informacija?
a) TC
b) AFC
c) FC
d) VC
e) Karla može odrediti sve troškove
27. Ukupni trošak proizvodnje kompjuterskog programa je dan sljedećom funkcijom: TC=
200+5Q. Koliki je granični trošak?
a) 200
b) 5Q
c) 5
d) 5 +(200/Q)
Mikroekonomija
57
II. skupina zadataka
1. Ukoliko je funkcija ATC=q2-20Q+200, proizlazi da je MC=2q2-40Q+200.
2. ATC ima dvije sastavnice. Nacrtajte krivulje i objasnite.
3. Okomita razlika između krivulja TC i FC jednaka je VC. Nacrtajte krivulje i objasnite!
4. Okomita udaljenost između krivulja ATC i AVC opada s porastom proizvodnje.
5. Krivulja ATC doseže svoj minimum pri nižpj razini proizvodnje od krivulje AVC.
6. Vlasnik obrta ne isplaćuje sebi nadnicu za posao koji obavlja u svom obrtu, što implicira da je
računovodstveni trošak 0, ali je ekonomski trošak pozitivan.
7. Ukoliko poduzeće ima pozotivan računovodtvseni profit ne znači nužno da njegov
ekonomski profit treba biti pozitivan.
8. Promijenom cijene jednog inputa mijenja se dugoročna putanja ekspanzije.
9. Putanja ekspanzije poduzeća ne mora uvijek biti ravna linija.
Mikroekonomija
58
III. skupina zadataka
1. Popuni tablicu:
Output TC VC FC MC
0 50
1 60
2 75
3 100
4 150
5 225
6 400
2. Popuni slijedeću tablicu:
Output TC VC FC MC ATC AVC. AFC
0
1 5
2 30
3 13
4 105 10
5 110
6 50
3. Proizvodna funkcija glasi: TP = 18L2 – L3 i nadnica iznosi 25,00 kuna, popunite tablicu do kraja!
L TP MP FC VC TC AVC ATC MC
0 100
1 100
2 100
3 100
4 100
5 100
6 100
7 100
8 100
4. Fiksni troškovi poduzeća iznose 10 000,00 kuna. Granični trošak poduzeća je konstantan i iznosi
5000,00 kuna. Izvedite funkciju ukupnih troškova, ATC, prosječnih fiksnih troškova, VC i AVC:
5. Funkcija troškova (TC) u proizvodnji stolica (Q) glasi: TC = 350 + 7,5Q.
a) Koliki su fiksni troškovi?
b) Koliki su prosječni ukupni troškovi?
c) Koliki je granični trošak?
d) Za koju razinu proizvodnje Q su prosječni ukupni troškovi minimalni i koliki su ti troškovi?
Mikroekonomija
59
6. Dana Vam je krivulja troškova TC=250+10Q.
a) Odredite prosječne fiksne troškove?
b) Odredite granične troškove?
c) O kojem se roku radi i obrazložite?
7. Pogledajte sliku:
a) Kakav je odnos graničnog proizvoda rada i kapitala u odnosu na njihove cijene? Obrazloži odgovor.
b) Da li je u točki A optimum za prikazanu količinu outputa?
c) Ako točka A nije optimalna točka nacrtajte na slici približno optimalnu točku, te recite generalno koje
promjene proizvođač mora napraviti da bi to postigao?
8. Ukoliko su prosječni ukupni troškovi 50, proizvedena količina je 10 a fiksni troškovi iznose 100, koliki
su varijabilni troškovi za 10 jedinica proizvoda? Koliki su prosječni varijabilni troškovi?
9. Funkcija proizvodnje poduzeća „Sunce“ glasi kako slijedi: Q = 500L0.6 K0.8, pri čemu je Q =
godišnja proizvodnja u tonama, L =su sati rada, K = su sati rada strojeva. Radnici poduzeća “Sunce”
dobivaju 150 kuna na sat, a procjenjuje se da je trošak uporabe kapitala 500 Poduzeće pretpostavlja
500 000,00 kuna troška mjesečno.
a) Odredite optimalna odnos rada i kapitala uz dani troškovni budžet.
b) Koliko rada i kapitala će poduzeće uposliti u skladu s predviđenim troškovima. Izračunajte output..
c) Sindikati vrše pritisak za porast nadnice na 225,00 kuna. Odredite kakv je utjecaj povećanja nadnice na
optimalan odnos rada i kapitala i što će se desiti s količinom proizvodnje?
10. Ukoliko faktor proizvodnje X košta dvostruko više od faktora proizvodnje Y i ukoliko poduzeće
posluje u optimalnoj točki, što možemo reći o graničnim produktivnostima inputa X i Y?
Mikroekonomija
60
Vježbe 7. – Maksimizacija profita i konkurentska ponuda
I. skupina zadataka
1. Pravilo maksimalizacije profita kaže kako treba proizvoditi na razini outputa gdje je:
a) ATC = AVC
b) MR = MC
c) MR = ATC
d) MR = P
2. Pod pojmom prihvatitelja cijena ili price takera podrazumijeva se:
a) cijena poduzeća na tržištu savršene konkurencije
b) cijena poduzeća na tržištu nesavršene konkurencije
c) cijena potrošača koju prihvaća poduzeće
d) rezervacijska cijena
3. Na tržištu savršene konkurencije poduzeće određuje:
a) cijenu i količinu proizvodnje
b) količinu, ali ne i cijenu
c) cijenu, ali ne i količinu
d) niti cijenu, niti količinu
4. Za poduzeće na tržištu savršene konkurencije vrijedi da je MR:
a) uvijek veći od MC.
b) jednak cijeni i prosječnom prihodu
c) uvijek manji od MC
d) jednak MC
e) sve od navedenoga
5. Ključna karakteristika tržišta savršene konkurencije je:
a) poduzeća nemaju utjecaj na cijenu
b) poduzeća imaju utjecaj na cijenu, ali ne na količinu
c) otežani je ulazak i izlazak s tržišta
d) prodavatelji kao i kupci čine svega mali dio tržišta
e) a) i d)
6. Što od navedenoga najbolje opisuje tržište savršene konkurencije:
a) diferencirani proizvodi, mnogo prodavatelja, lak ulazak na tržište
b) diferencirani ili identični proizvodi, mnogo prodavatelja, lagan ulazak, dobra informiranost
c) velik broj kupaca i prodavatelja, sva poduzeća imaju isti proizvod, potpuno slobodan ulazak i izlazak sa
tržišta
d) velik broj kupaca, jedan prodavatelj, potpuna informiranost, homogeni proizvod
Mikroekonomija
61
7. U uvjetima savršene konkurencije poduzeće ostvaruje maksimizaciju profita pri proizvodnji gdje je:
a) P=MC
b) P>MR
c) ATC=MC
d) P<MC
8. Prihod R jednak je:
a) umnošku cijene inputa i količine inputa
b) cijene inputa i količine outputa
c) cijene outputa i količine inputa
d) cijene outputa i količine outputa
9. Koja od slijedećih krivulja predstavlja krivulju graničnog prihoda (MR) poduzeća na tržištu savršene
konkurencije:
a) A
b) B
c) C
d) D
10. Grafičkom analizom granični prihod je jednak:
a) nagibu linije iz ishodišta na točku na krivulju R
b) nagibu tangente na krivulju R
c) nagibu krivulje TR u nekoj točci
d) ništa od navedenoga
11. Krivulja MR poduzeća na tržištu savršene konkurencije je:
a) dvostruko manjeg nagiba od krivulje potražnje
b) jednaka krivulji potražnje
c) jednaka krivulji cijene
d) rastuća
e) vertikalna
f) b) i c)
Mikroekonomija
62
12. Na dijagramu poduzeća na tržištu savršene konkurencije pokazuje kako MR=MC se ostvaruje kada
je MR iznad AVC ali ispod ATC:
a) poduzeće posluje s gubitkom i potrebno ga je zatvoriti
b) poduzeće posluje s gubitkom ali treba nastaviti proizvodnju
c) poduzeće posluje s profitom jer je P>AVC
d) poduzeće pokriva sve svoje troškove i računovodtvsne i oportunitetne troškove
e) poduzeće pokriva sve svoje varijabilne troškove i polovicu fiksnih troškova
13. Na tržištu savršene konkurencije MR poduzeća jednak je:
a) MC
b) ATC
c) AVC
d) cijeni
14. Granični profit jednak je:
a) graničnom prihodu
b) graničnom prihodu uvećanom za granični trošak
c) graničnom prihodu umanjenom za granični trošak
d) uvijek iznosi 0
15. Pri količini proizvodnje pri kojoj poduzeće maksimizira svioj profit, granični profit je:
a) jednak graničnom prihodu
b) jednak graničnom trošku
c) pozitivan je
d) cijeni
e) može biti pozitivan, negativan ili jednak 0
f) jednak je 0
16. Poduzeće sa slike u svojoj optimalnoj točci poslovanja proizvodi_________, po cijeni i
ostvaruje__________ od _________:
a) 8; 350; gubitak; 100
b) 8; 350; gubitak; 800
c) 8; 350; dobitak; 100
d) 8; 350; dobitak; 800
Mikroekonomija
63
17. Proizvođačev probitak je:
a) ekonomski profit uvećan za FC
b) ekonomski profit umanjen za FC
c) ekonomski profit uvećan za VC
d) ekonomski profit umanjen za VC
18. U slučajevima kada je cijena između AVC I ATC, za poduzeće na tržištu savršene konkurencije
najbolje je da:
a) poveća cijenu
b) smanji količinu proizvodnje
c) smanji cijenu i tako poveća prihode
d) zatvori poduzeće
e) nastavi s proizvodnjom uz istodobnu razradu plana napuštanja industrije
19. Ispravno objašnjenje krivulje ponude na tržištu savršene konkurencije je: «Kratkoročna krivulja
ponude poduzeća predstavlja dio:
a) AVC koji leži iznad MC
b) ATC koji leži iznad MC
c) MC koji leži iznad AVC
d) MC koji leži iznad ATC
20. Na savršeno konkurentnom tržištu firma ima U oblik funkcije graničnih troškova što znači:
a) kratkoročna ponuda ima također U oblik
b) kratkoročna ponuda je padajući dio krivulje MC
c) kratkoročna ponuda je rastući dio MC
d) kratkoročna ponuda je rastući dio krivulje MC koji leži iznad krivulje kratkoročnih prosječnih
varijabilnih troškova
e) kratkoročna ponuda je rastući dio krivulje MC koji leži iznad krivulje kratkoročnih prosječnih ukupnih
troškova
21. Na savršeno konkurentnom tržištu firma neće prestati proizvoditi ako:
a) proizvodi na padajućem dijelu krivulje AVC
b) proizvodi u minimumu krivulje AVC
c) proizvodi na rastućem dijelu krivulje AVC
d) se nalazi na bilo kojoj točci krivulje AVC
22. Pri cijeni od 5 kn na savršeno konkurentskom tržištu firma ne proizvodi u kratkom roku. Međutim,
kada cijena naraste na 10 kn firma proizvodi 100 tona nekog proizvoda. Odasvde možemo zaključiti
da:
a) krivulja MC je ravna
b) MC proizvodnje nikada neće pasti ispod 5 kn
c) AC proizvodnje su manji od 10 kn
d) Minimalna vrijednost AVC je između 5 i 10 kn
Mikroekonomija
64
II. skupina zadataka
1. Dugoročno sva poduzeća na tržištu savršene konkurencije ostvaruju ekonomnski profit jednak nuli.
T/N
2. Proizvođačev probitak i ekonomski profit su jedno te isto. T/N
3. Poduzeće na tržištu savršene konkurencije proizvodi i prodaje 400 jedinica outputa po cijeni od 14
kn. ATC su 9,98, a kada bi proizvodnju povećao na 402 proizvod, ATC bi porasli na 10kn. Poduzeće
je u svojoj točci optimalne proizvodnje.
4. Ukoliko je zadana funkcija MC, MC = 6Q i poduzeće na tržištu savršene konkurencije maksimizira
svoj profit pri Q=24, onda će svoje proizvode prodavati po 12,00 kuna.
5. Poduzeće sa slike nije kratkoročnoj ravnoteži!
6. Poduzeća ulaze u industriju iako znaju da će u dugom roku ostvarivati ekonomski profit jednak nuli.
Mikroekonomija
65
III. skupina zadataka
1.
Q TC MC FC AC TR AR MR
0 25
1 35
2 30
3 45
4 185
5 57
6 120 240
2. Poduzeće u uvjetima savršene konkurencije ostvaruje proizvodnju kojom realizira prihod od 5000 i
pri tome maksimalizira profit. ATC su 8,a MC su 10 dok su AVC 5.
a) Kolika je proizvodnja tog poduzeća
b) Koliki su FC?
c) Koliki je profit?
3. Poznata je funkcija varijabilnog troška VC = 100Q –18Q2 + 2Q3 i iznos fiksnog troška FC = 50
ukoliko je cijena 52, odredite količinu proizvodnje poduzeća na tržištu savršene konkurencije?
4. Zadana je funkcija ukupnih troškova TC = 100 + 2Q2, ukoliko na tržištu postoji 1000 identičnih
poduzeća, izvedite tržišnu krivulju ponude?
5. Poznata je dugoročna krivulja troškova LRATC = 100 – 20Q + 2Q2 i ukoliko je riječ o industriji
konstantnih troškova, izvedite dugoročnu krivulju ponude? Ukoliko je poznata i krivulja potražnje P
= 100 – 0.1Q, koliko poduzeća će biti u sektoru u dugom roku? Koliko će iznositi proizvodnja
pojedinačnog poduzeća u dugom roku?
6. Funkcija troškova TR=32Q – 2Q², TC=20+4Q+Q2, odredite pri kojoj količini i cijeni je profit, a pri
kojoj ukupan prihod maksimalan!
7. Ukoliko Vam je poznato da je TC=200+2Q2, a cijena p=120, koliko proizvoda će proizvoditi poduzeće
i koliki mu je ukupni profit, a koliki je profit po jedinici proizvoda? Odredite cijenu za točku pokrića
i točku zatvaranja poduzeća!
8. Firma proizvodi proizvod na savršeno konkurentskom tržištu pri cijeni od 100 kn po jedinici
proizvoda. TC: TC=3,000,000 + 0,001Q2.
a) Izračunaj količinu koju firma proizvodi u maksimumu. Da li firma zarađuje?
b) Hoće li firma nastaviti proizvoditi ili će prestati?
Mikroekonomija
66
Vježbe 8. – Analiza konkurentnih tržišta
I. skupina zadataka
1. Gubitak blagostanja ili mrtvi gubitak društva uslijed uvođenja poreza na slijedećem dijagramu
prikazan je područjem:
a) B+D
b) C+E
c) A+F
d) B+C+D+E
2. Gubitak proizvođačeva probitka nakon uvođenja poreza na gornjem dijagramu prikazan je
područjem:
a) F
b) D
c) D+E
d) D+E+F
3. Gubitak potrošačeva probitka nakon uvođenja poreza na gornjem dijagramu prikazan je područjem:
a) A
b) B
c) B+C
d) A+B+C
4. Iznos poreza koji će država prikupiti nakon što je uvela porez, na gornjam dijagramu iznosi:
a) 48
b) 44
c) 36
d) 8
Mikroekonomija
67
5. Nakon uvođenja poreza cijena koju dobiva proizvođač iznosi _________, a onu koju plaća potrošač je
__________.
a) 1,00; 1,00
b) 1,00; 1,10
c) 0,90; 1,00
d) 0,90; 1,10
e) 1,10; 0,90
6. Na kojem tržištu će država ubrati veći iznos poreza:
a) na tržištu sa više elastičnom krivuljom potražnje, tržište A
b) na tržištu sa više neelastičnom krivuljom potražnje, tržište A
c) na tržištu sa više elastičnom krivuljom potražnje, tržište B
d) na tržištu sa više neelastičnom krivuljom potražnje, tržište B
7. Iznos poreza koji će država ubrati na tržištu «A» iznosi____________, a na tržištu
«B»_____________:
a) jednak je na oba tržišta
b) 50; 46
c) 8; 9,20
d) 2,50; 7,50
e) 7,50; 2,50
8. Cijena koju će potrošač platiti nakon uvođenja poreza u situaciji prikazanoj slijedećim dijagramom
iznosi:
a) 24,00 kune
b) 16,00 kuna
c) 10,00 kuna
d) između 16,00 i 24,00 kune
Mikroekonomija
68
9. Ukoliko država uspostavi porez od 2,00 kune, ukupni porezni prohodi iznosit će:
a) 288.
b) 384.
c) 480
d) 640
10. Gubitak društva kada se uspostavi porez na tržištu u iznosu od 2,00 kune iznosit će.
P
10,0
6,4
5,2
4,4
2,0
S
D
P
10,0
6,4
5,2
4,4
2,0
S
D
240 320 Q
240 320 Q
Mikroekonomija
69
a) 80
b) 192
c) 288
d) ništa od navedenoga
11. Ukoliko država uspostavi porez od 2,00 kune, ukupni tržišni probitak iznositi će
a) 480
b) 640
c) 720
d) 120
12. Za nacionalnu ekonomiju prikazanu slijedećim dijagramom, pri svjetskoj cijeni:
a) domaća potražnja je veća od domaće ponude
b) domaća potražnja je manja od domaće ponude
c) domaća potražnja je jednaka domaćoj ponudi
d) ova zemlja mora povećati cijenu tog proizvoda na domaćem tržištu
P
10,0
6,4
5,2
4,4
2,0
S
D
240 320 Q
Mikroekonomija
70
13. Nacionalna ekonomija prikazana gornjim dijagramom:
a) ima komparativne prednosti u proizvodnji toga proizvoda
b) mora uvoziti taj proizvod
c) ne može biti konkurentna na svjetskom tržištu
d) zemlji bi bilo bolje kada bi svjetska cijena i cijena prije trgovine bile izjednačene
14. Prema gornjem dijagramu, svjetska cijena proizvoda «X» predstavlja:
a) potražnju za proizvodom «X» od ostatka svijeta
b) ponudu proizvoda «X» od ostatka svijeta
c) razinu neefikasnosti domaćeg tržišta uzrokovanu trgovinom
d) razliku između domaće potraživane i ponuđene količine koja rezultira manjkom
15. Hrvatska koja je suočena sa situacijom prikazanom na slijedećem dijagramu, će:
a) uvoziti 100 jedinica proizvoda
b) uvoziti 250 jedinica proizvoda
c) izvoziti 100 jedinica proizvoda
d) izvoziti 250 jedinica proizvoda
16. U nacionalnoj ekonomiji prikazanoj na slijedećem dijagramu proizvođačev probitak nakon razmjene
iznosi:
a) 800
b) 1200
c) 1800
d) 2700
17. Porast ukupnog probitka nacionalne ekonomije sa gornje slike uslijed međunarodne razmjene iznosi:
a) 500
b) 800
c) 1100
d) 1600
18. Nacionalna ekonomija sa slijedećeg dijagrama će:
a) uvoziti 150 jedinica proizvoda
b) uvoziti 250 jedinica proizvoda
c) izvoziti 100 jedinica proizvoda
d) izvoziti 250 jedinica proizvoda
Mikroekonomija
71
19. Potrošačev probitak nacionalne ekonomije prikazane gornjim dijagramom prije međunarodne
razmjene iznosi:
a) 375
b) 1500
c) 2250
d) 8700
20. Promjena u ukupnom iznosu probitaka od razmjene nakon ulaska zemlje u međunarodnu trgovinu
iznosi:
a) 625
b) 865
c) 1375
d) 1500
21. Bez međunarodne trgovine ravnoteža na domaćem tržištu zemlje “X” sa slijedećeg dijagrama će se
ostvariti pri:
a) 8 n.j. i 300 jedinica proizvoda
b) 6 n.j. i 200 jedinica proizvoda
c) 6 n.j. i 400 jedinica proizvoda
d) 4 n.j. i 500 jedinica proizvoda
Mikroekonomija
72
22. Sa slobodnom trgovinom u nacionalnoj ekonomiji sa gornjeg dijagrama:
a) domaća cijena bit će jednaka svjetskoj cijeni
b) proizvod će se prodavati po cijeni od 8 n.j. na domaćem tržištu
c) ta zemlja će uvoziti 200 jedinica proizvoda
d) postojat će manjak od 400 jedinica proizvoda na tom tržištu
23. Nacionalna ekonomija sa gornjeg dijagrama prije uvođenja carine je:
a) uvozila 200 jedinica proizvoda
b) uvozila 400 jedinica proizvoda
c) izvozila 200 jedinica proizvoda
d) izvozila 400 jedinica proizvoda
24. Nacionalna ekonomija sa slike uvela je carinu u iznosu od:
a) 2 n.j.
b) 4 n.j.
c) 6 n.j.
d) 8 n.j.
25. Uvođenjem carine na uvoz proizvoda “X” nacionalna ekonomija je s gornjeg dijagrama:
a) povećala uvoz za 100 jedinica proizvoda
b) povećala uvoz za 200 jedinica proizvoda
c) smanjila uvoz za 200 jedinica proizvoda
d) smanjila uvoz za 400 jedinica proizvoda
26. Iznos koji je nacionalna ekonomija prikazana dijagramom prikupila od uvođenja carina iznosi:
a) 200
b) 400
c) 500
d) 600
27. Uvođenjem carine u nacionalnoj ekonomiji prikazanoj na slici proizvođači su:
a) povećali za 100 jedinica svoj probitak
b) povećali za 200 jedinica svoj probitak
c) povećali za 300 jedinica svoj probitak
d) izgubili 100 jedinica svog probitka
28. Gubitak blagostanja društva uslijed uvođenja carine u nacionalnoj ekonomiji sa gornjeg dijagrama
iznosi:
a) 100
b) 200
c) 400
d) 500
Mikroekonomija
73
29. Prije uvođenja carine prihodi države, prikazane na gornjem dijagramu, po toj osnovi iznosili su:
a) 400
b) 200
c) 0
d) 100
Mikroekonomija
74
II. skupina zadataka (T/N)
1. Promjena proizvođačeva probitka u kratkom roku ujedno je i promjena profita.
2. Uvođenjem cjenovnog plafona ukupno društveno blagostanje se smanjuje.
3. Ukoliko je krivulja ponude savršeno neelastična uvođenje cjenovnog plafona ispod ravnotežne tržišne
cijene rezultirat će gubitkom društvenog blagostanja.
4. Uvođenjem cjenovnog plafona u nekim situacijama potrošač dobiva, a u nekima gubi.
5. Porezi izazivaju gubitak društvenog blagostanja.
6. Kada je omjer Es/Ed mali porezni teret snosi prodavatelj.
7. Učinci carina i kvota na ukupno blagostanje društva su jednaki.
Mikroekonomija
75
III. skupina zadataka
1. Poznate su krivulja ponude i potražnje:
PONUDA: P = 20 +3 Q
POTRAŽNJA -P = Q –40
a) Odredite ravnotežnu cijenu i količinu.
b) Ukoliko država odredi porez od 1 novčane jedinice na taj proizvod, odredite novu ravnotežu.
c) Ukoliko država subvencionira proizvođače s 1 novčanom jedinicom, odredite novu ravnotežu na tržištu.
d) Odredite koliko iznosi ukupan trošak države.
2. Analizirajte tržište šećera:
a) Krivulja potražnje glasi QD = 32 – 4P, a krivulja ponude QS = 8 + 2P. Odredite ravnotežu na tržištu.
b) Država se odlučila za smanjenje ponude šećera i to smanjenjem proizvodnje za 30%. Odredite novu
količinu proizvodnje, novu ravnotežnu cijenu na tržištu, te ukupni gubitak blagostanja.
3. Krivulja ponude glasi P = 15 + 5Q. Potražnja je P = 45 – Q.
a) Odredite ravnotežnu cijenu i količinu.
b) Ukoliko je cijena tog proizvoda na svjetskom tržištu 30, izračunajte količinu uvoza, potrošačev i
proizvođačev probitak s uvozom, te tržišni probitak.
c) Ukoliko država uspostavi carinu u iznosu od 5 novčanih jedinica na uvoz proizvoda, odredite količinu
uvoza, potrošačev i proizvođačev probitak I ukupni gubitak društvenog blagostanja, kao i prihod države
od uvedenih carina?
d) Ukoliko države uvede prohibitivnu carinu, koliko bi ona trebala biti, te koliki je u tim uvjetima CS, PS,
prihod države i ukupni gubitak blagostanja društva?
4. Vladini analitičari procjenjuju temeljem provedenih istraživanja kako su krivulje ponude i potražnje
za kavom kako slijedi:
QD = 21 000 – 700 P QS = 69 000+500P,
Pri čemu je q, iskazano u paketima kave po 1 kg, a P = cijena kilograma kave.
a) Odredite ravnotežnu cijenu i količinu na tržištu
b) Ukoliko vlada odredi porez u iznosu od 2 kn na kg kave, koji iznos poreza plaćaju kupci, a koji
priodavatelji?
c) Izračunajte društveni gubitak blagostanja uslijed uvođenja poreza
d) Odredite ukupan prihod države
Mikroekonomija
76
5. Na osnovu slijedećeg dijagrama odgovorite na pitanja u nastavku.
a) Koja je ravnotežna cijena proizvoda “A” na tržištu bez postojanja međunarodne razmjene?
b) Koja je ravnotežna količina proizvoda “A” na tržištu bez postojanja međunarodne razmjene?
c) Koja je ravnotežna cijena proizvoda “A” na tržištu nakon što se zemlja uključila u međunarodnu
razmjenu?
d) Da li će zemlja izvozizi ili uvoziti proizvod “A” i u kojoj količini?
e) Koliki je iznos potrošačeva probitka prije ulaska zemlje u međunarodnu razmjenu?
f) Koliki je iznos potrošačeva probitka nakon ulaska zemlje u međunarodnu razmjenu?
g) Koliki je iznos proizvođačeva probitka prije ulaska zemlje u međunarodnu razmjenu?
h) Koliki je iznos proizvođačeva probitka nakon ulaska zemlje u međunarodnu razmjenu?
i) Koliko je iznosio ukupan probitak od razmjene prije uključivanja zemlje u međunarodnu razmjenu?
j) Koliki je iznos ukupnog probitka od razmjene nakon uključivanja zemlje u međunarodnu razmjenu?
k) Kolika je promjena ukupnog probitka od razmjene zbog uključivanja zemlje u međunarodnu trgovinu?
Mikroekonomija
77
Vježbe 9. – Monopol i monopson
I. skupina zadataka
1. Monopolist:
a) uživa u neograničenoj diskreciji određivanja cijene
b) se suočava s vertikalnom krivuljom potražnje
c) nema bliskih supstituta
d) se suočava s horizontalnom krivuljom potražnje
2. Monopolista može prodavati svoj proizvod po cijeni:
a) kojoj želi
b) višoj od konkurencije
c) nižoj od konkurencije
d) koja je određena njegovom krivuljom potražnje
e) a) i b)
3. Što od ponuđenog ne vrijedi za monopolistu:
a) krivulja potražnje je opadajuća
b) može odrediti cijenu onoliko visoku koliko želi
c) njegova cijena determinirana je tržišnom potražnjom
d) on je jedini proizvođač na tržištu
4. Krivulja ponude monopolista je:
a) jednaka tržišnoj krivulji ponude na tržištu savršene konkurencije
b) jednaka rastućem dijelu krivulje MC nakon sjecišta s AVC
c) jednaka rastućem dijelu krivulje MC nakon sjecišta s ATC.
d) ništa od navedenoga
5. Promjene u tržišnoj potražnji monopolista mogu voditi do:
a) promjene cijene na tržištu bez promjene količine
b) promjene količine bez promjene cijene
c) promjene cijene i količine
d) sve od navedenoga
6. Kada je krivulja potražnje opadajuća, tada je MR:
a) rastući
b) opadajući
c) jednak cijeni
d) jednak prosječnom prihodu
Mikroekonomija
78
7. Monopolistov prosječni prihod predstavlja:
a) njegovu prodajnu cijenu (AR=P)
b) njegovu krivulju graničnog prihoda (AR=MR)
c) krivulju tržišne potražnje
d) krivulji tržišne ponude
8. Krivulja MR monopoliste je:
a) horizontalna
b) opadajuća i ispod krivulje AR
c) opadajuća i iznad krivulje AR
d) rastuća
9. Krivulja ponude monopoliste predstavljena je:
a) njegovom krivuljom MC iznad AVC
b) njegovom krivuljom MR
c) ista je kao i krivulja potražnje
d) ne postoji
10. Što je od slijedećeg točno? Monopolist:
a) će prodati manje po višoj cijeni nego u uvjetima savršene konkurencije
b) ima granični prihod niži od cijene
c) će proizvoditi gdje mu je MR = MC
d) sve navedeno
11. U točki maksimalizacije profita, ovo poduzeće:
a) ima ekonomski gubitak u iznosu 750
b) ima ekonomski profit od 750
c) ima ekonomski gubitak od 1 500
d) ima ekonomski profit u iznosu od 1500
12. Što od sljedećeg karakterizira tržište monopola?
a) proizvod ima mnogo bliskih supstituta
b) ne postoje zapreke ulasku
c) postoji mnogo prodavača
d) krivulja potražnje je negativnog nagiba
Mikroekonomija
79
13. Krivulja potražnje kod monopoliste je:
a) elastičnija od krivulje potražnje industrije ili tržišne krivulje
b) jednaka krivulji potražnje industrije ili tržišnoj krivulji
c) manje elastična od krivulje potražnje industrije ili tržišne krivulje
d) savršeno neelastična na razini gdje je MR = MC
14. Monopolista koji maksimizira profit proizvoditi će gdje:
a) je potražnja cjenovno elastična
b) potražnja je jedinično elastična
c) potražnja je cjenovno neelastična
d) cjenovna elastičnost potražnje je nula
15. Za monopolistu vrijedi da je MR<P zato što:
a) je price taker
b) poduzeće mora smanjiti cijenu ukoliko želi povećati prodaju
c) poduzeće može prodati po bilo kojoj cijeni sve proizvode jer je jedino na tržištu
d) potražnja za njihovim proizvodima je savršeno elastična
16. Za monopolistu vrijedi da je MR<P zato što:
a) je njegova krivulja potražnje opadajuća.
b) poduzeće nema krivulju ponude
c) poduzeće može prodati po bilo kojoj cijeni sve proizvode jer je jedino na tržištu.
d) potražnja za njihovim proizvodima je savršeno elastična.
17. Inverzna krivulja potražnje monopolista glasi: p = b-aQ, tada je njegova krivulja MR:
a) b
b) b - (1/2)aQ
c) b -aQ
d) b- 2aQ
18. Koja od slijedećih krivulja troškova ukazuje na prirodni monopol?
a) TC=2Q
b) TC=100+2Q
c) TC=100+2Q2
d) Ništa od navedenoga
19. Za monopolistu vrijedi slijedeće:
a) MR=P
b) MR>P
c) MR<P
d) MR=P za neke točke krivulje potražnje, a za druge je MR>P
Mikroekonomija
80
20. Stavite odgovarajuće znakove (>,<,=), ako se situacija odnosi na monopolistu! P MR MC.
a) >; =
b) <; =
c) <; >
d) =; =
e) =; <
21. Profit monopoliste sa slike iznosi:
a) 175 000
b) 350 000
c) 525 000
d) 500 000
22. Izvori monopsonske moći su:
a) elastičnost potražnje
b) elastičnost ponude
c) broj kupaca
d) načini na koji kupci surađuju
e) sve osim pod a)
3500 5000 10000
Q
P
200
150
100
75
50
MR D
MC
Mikroekonomija
81
II. skupina zadataka (T/N)
1. Granični prihod monopoliste ovisi o elastičnosti potražnje.
2. Monopolista nema svoju krivulju ponude.
3. Poduzeće koje nije jedini proizvođač na tržištu ne može imati monopolsku moć.
4. Monopolsku moć određuje jedino broj poduzeća na tržištu.
5. Što je krivulja potražnja strmija, to poduzeće ima veću monopolsku moć.
6. Velika monopolska moć znači i visoke profite.
7. Lernerov indeks na tržištu savršene konkurencije je 1.
8. Iako nije jedini kupac na tržištu, već ih je nekoliko, kupac može imati monopsonsku moć.
9. Monopol na tržištu uzrokuje društveni trošak.
Mikroekonomija
82
III. skupina zadataka
1. Krivulja AR monopoliste glasi: P = 200 – 0,2Q, a krivulja troškova je C = 25Q + 15 000.
a) odredite cijenu proizvoda i količinu proizvoda monopoliste.
b) Odredite njegov profit.
c) Skicirajte na dijagramu.
2. Pretpostavimo da je funkcija potražnje monopolista dana sa Qd=200-4P, a krivulja graničnog troška
MC=10+Q izračunajte:
a) Cijenu i količinu pri kojoj se ostvaruje maksimalan profit.
b) Proizvođačev i potrošačev probitak u točki maksimizacije profita.
c) Društveni gubitak uslijed postojanja monopola.
3. Tržišna krivulja potražnje na tržištu monopola iznosi: Q=950-4P, a MC: MC=4Q. Izračunajte mrtvi
gubitak društva zbog postojanja monopola!
4. Poznati su slijedeći podaci:
Q=320-8P TC=8Q
a) Odredite cijenu i količinu monopoliste.
b) Odredite profit monopoliste.
c) Ukoliko je država uvela porez od 2 NJ, odredite novu cijenu i količinu monopolsite.
d) Odredite mrtvi gubitak (gubitak blagostanja društva) uslijed monopola.
e) Odredite reguliranu i idealno reguliranu cijenu.
5. Poznati su slijedeći podaci:
Q=600-100P MC=1,2
a) Odredite cijenu i količinu monopoliste kojom maksimizira profit.
b) Odredite količinu pri kojoj je R maksimalan.
c) Odredite profit monopoliste.
d) Ukoliko je država uvela porez od 10 NJ, odredite novu cijenu i količinu monopolsite.
e) Odredite mrtvi gubitak (gubitak blagostanja društva) uslijed monopola.
f) Odredite reguliranu i idealno reguliranu cijenu.
6. Monopolista se na tržištu suočava s krivuljom potražnje Qd=200-4P, dok su troškovi proizvodnje dani
jednadžbom MC=10+2Q. Izračunajte:
a) Cijenu i količinu monopoliste.
b) Mrtvi gubitak monopola.
c) Reguliranu I idealno reguliranu cijenu.
Mikroekonomija
83
Vježbe 10. – Određivanje cijene i tržišna moć
I. skupina zadataka
1. Elektra Zagreb formira cijenu električne energije ovisno o tome u koji blok spadaju pojedine grupe
potrošača. To označava:
a) najbolji način određivanja cijena
b) cjenovnu diskriminaciju prvog stupnja
c) cjenovnu diskriminaciju drugog stupnja
d) cjenovnu diskriminaciju trećeg stupnja
2. Ukoliko je poduzeće u mogućnosti provoditi savršenu diskriminaciju prvog stupnja, tada je povećanje
ukupnog prihoda:
a) veće od cijene jer je krivulja potražnje opadajuća
b) jednaka je graničnom prihodu
c) jednaka je cijeni plaćenoj za svaku jedinicu outputa
d) manje od MR
3. Agencija za nekretnine je u mogućnosti zaračunati maksimalnu cijenu svakom kupcu, što označava:
a) određivanje prosječne rezervacijske cijene
b) određivanje minimalne rezervacijske cijene
c) cjenovnu diskriminaciju prvog stupnja
d) cjenovnu diskriminaciju drugog stupnja
4. Maksimalna cijena koju je potrošač spreman platiti za određen proizvod naziva se:
a) dobrovoljna cijena
b) najviša moguća cijena
c) rezervacijska cijena
d) aukcijska cijena
5. Škola stranih jezika zaračunava sat poduke za djecu po cijeni od 60 kn, dok je sat poduke za odrasle
150 kn. To predstavlja:
a) paketnu prodaju
b) cjenovnu diskriminaciju prvog stupnja
c) cjenovnu diskriminaciju drugog stupnja
d) cjenovnu diskriminaciju trećeg stupnja
6. Određivanje različitih cijena u ovisnosti o količini konzumiranih proizvoda predstavlja:
a) cjenovnu diskriminaciju prvog stupnja
b) cjenovnu diskriminaciju drugog stupnja
c) cjenovnu diskriminaciju trećeg stupnja
d) vezivanje proizvoda
Mikroekonomija
84
7. Što od ponuđenog nije uvjet za provođenje cjenovne diskriminacije III. stupnja?
a) postojanje odvojenih tržišta
b) postojanje različitih krivulja potražnje
c) monopolska moć
d) proizvodnja u velikim serijama
8. Poduzeće prodaje svoje proizvode na 2 tržišta. Provodi cjenovnu diskriminaciju III. stupnja. U
Hrvatskoj je MR 30 kn, a u Sloveniji 25 kn. Kako bi poduzeće maksimiziralo profit treba:
a) prodati više proizvoda u Hrvatskoj i manje u Sloveniji
b) prodati manje proizvoda na domaćem tržištu, a više u Sloveniji
c) prodavati više na oba tržišta
d) prodavati manje na oba tržišta
e) ne može se odgovoriti jer ne znamo troškove
9. Poduzeće proizvodi dječje igrice i posluje i Hrvatskoj. Dio svojih proizvoda prodaje u UK. Ove dvije
skupine potrošača su potpuno osvojene i trgovina među njima nije moguća. Poduzeće treba višu
cijenu zaračunati:
a) potrošačima s elastičnijom potražnjom
b) mlađoj populaciji
c) potrošačima s višom platežnom moći
d) potrošačima s manje elastičnom potražnjom
10. Kod savršene diskriminacije 1. stupnja, granični profit svake jedinice proizvoda je:
a) 0
b) P-AC
c) P-MC
d) P-AR
11. Kod savršene diskriminacije 1. stupnja, potrošačev višak je:
a) uvijek u maksimumu
b) potpuno trasferiran na proizvođača
c) manji od proizvođačeva
d) veći od nule i manji od 1
12. U trenutku izdavanja knjige, autor je odlučio formirati cijenu u visini od 250 kn. Nakon 6 mjeseci, na
akcijskoj prodaji, knjiga je mogla biti kupljena za 150 kn. To je primjer:
a) međuvremenske cjenovne diskriminacije
b) diskriminacije vremenskog tijeka
c) cjenovne diskriminacije prvog stupnja
d) cjenovne diskriminacije drugog stupnja
e) cjenovne diskriminacije trećeg stupnja
Mikroekonomija
85
13. U vrijeme turističke sezone Laguna Poreč prodaje sedmodnevni aranžman po cijeni od 2000 kn u
hotelu s 4 zvjezdice. U vrijeme Uskrsnih blagdana isti aranžman iznosi 1000 kn. to je primjer:
a) cjenovnu diskriminaciju prvog stupnja
b) cjenovnu diskriminaciju drugog stupnja
c) cjenovnu diskriminaciju trećeg stupnja
d) Međuvremensku cjenovnu diskriminaciju
e) Određivanje cijene maksimalnog opterećenja
14. Elektra Zagreb ima višu cijenu za dnevno korištenje struje i nižu cijenu za noćno korištenje
električne energije. To je primjer:
a) međuvremenske cjenovne diskriminacije
b) određivanje cijene maksimalnog opterećenja
c) cjenovne diskriminacije prvog stupnja
d) cjenovne diskriminacije drugog stupnja
e) cjenovne diskriminacije trećeg stupnja
15. Cijena ulaznice u ZOO je 40 kn, dok je slikanje s životinjama besplatno. To je:
a) cjenovne diskriminacije 1. Stupnja
b) prodaje proizvoda u paketu
c) prodaju vezanih proizvoda
d) dvodijelnu tarifu
16. Kod paketne prodaje važno je da postoji slijedeći uvjeti:
a) homogene potražnje
b) heterogene potražnje
c) nemogućnost cjenovne diskriminacije
d) b) i c)
17. Potražnje kod paketne prodaje treba biti __________ i ____________ korelirane:
a) jedinstvene i pozitivno
b) heterogene i pozitivno
c) različite i negativno
d) jedinstvene i negativno
18. Poduzeće se odlučilo za oglašavanje kako bi povećalo prodaju proizvoda. 10% povećanje troškova
oglašavanja povećalo je prodaju za 2%. Elastičnost potražnje na oglašavanje je:
a) -2
b) -0,5
c) 0,2
d) 5
Mikroekonomija
86
II. skupina zadataka
1. Kraš proizvodi čokolade u Hrvatskoj i BiH, pri čemu su MC=15. FC= 20 000. Potražnje su dane:
Qcro= 20 000 – 500*Pcro
Qbih= 5 000 – 200*Pbih
a) Odredi koju količinu i po kojoj cijenu se proizvodi u svakoj zemlji?
b) Odredi količinu profita u obje zemlje.
c) Što bi se dogodilo da se odredi jedinstvena cijena?
2. Poduzeće A posluje na tržištu s velikim brojem kupaca. Njegova krivulja potražnje je dana sa:
P= 20 000 – 10Q, a MC= 10Q
a) Ukoliko poduzeće zaračunava jedinstvenu cijenu, koja je to cijena i koliko jedinica proizvoda
proizvodi. Izračunajte potrošačev probitak.
b) Ukoliko poduzeće A može primijeniti savršenu diskriminaciju 1.stupnja, kolika je najniža cijena koju će
zaračunati i koliko će proizvoditi?
c) S cjenovnom diskriminacijom 1.stupnja i zanemarivanjem fiksnih troškova, koliki je profit poduzeća?
Koliko je potrošačevog viška dobio proizvođač?
3. Krivulja potražnje industrije dana je sa:
Q= 1000 – 200P
Industrija se suočava sa konstantnim dugoročnim prosječnim troškovima za sve razine outputa bez
obzira na tržišnu strukturu i oni iznose 2 kn po jedinici proizvoda. Izračunajte tržišnu cijenu, tržišni
output, potrošačev i proizvođačev probitak u svakoj od sljedećih situacija:
a) Savršena konkurencija
b) Monopol
c) Savršena diskriminacija prvog stupnja
4. Procijenjena potražnja za dječjom igricom je:
Q= 5 500 – 100P, MC=2,27+ 0,0027Q
Ukoliko je poduzeće u mogućnosti primijeniti cjenovnu diskriminaciju prvog stupnja izračunajte:
a) Potrošačev probitak
b) Proizvođačev probitak
c) Dolazi li zbog cjenovne diskriminacije monopolske moći do gubitka blagostanja društva?
5. Potražnja za figuricama junaka djeci omiljenog filma je visoka u trenutku izlaska filma u kina. U tom
periodu krivulja potražnje dana je sa:
Q= 600 000 – 20 000P
Neko vrijeme nakon što je film izašao, interes za figuricama je manji, pa je potražnja:
Q= 200 000 – 50 000P
Mikroekonomija
87
Pretpostavimo da su granični troškovi uvijek jednaki i iznose 3. Koja je optimalna cjenovna strategija
u ova 2 različita perioda?
6. Ivan je vlasnik firme koja se bavi informatičkim uslugama. Firma ima 2 vrste potrošača i to poslovne
korisnike i fizičke osobe. Potražnja poslovnik korisnika dana je sa: Q=17000-200P, a potražnja
fizičkih osoba sa: Q=25000-1000P. Granični trošak je MC=(40/3)+(Q1+Q2)/150. Ako je riječ o
cjenovnoj diskriminaciji trećeg stupnja i ako Ivan naplaćuje poslovnim korisnicima 40 kn a fizičkim
10 kn, maksimizira li on profit?
Mikroekonomija
88
Vježbe 11. – Teorija igara i monopolistička konkurencija i oligopol
I. skupina zadataka
1. Monopolistički konkurentno poduzeće:
a) proizvodi onu količinu proizvodnje kod koje je P = MC
b) proizvodi onu količinu proizvodnje kod koje je MR = MC= min AC, dugi rok
c) proizvodi onu količinu proizvodnje gdje je P = ATC, kratki rok
d) proizvodi onu količinu proizvodnje gdje je P = AVC, kratki rok
e) proizvodi onu količinu proizvodnje kod koje je MR = MC=AC, dugi rok
2. U dugom roku, monopolistički konkurentno poduzeće:
a) zarađuje nulti ekonomski profit
b) zarađuje normalni profit
c) ne proizvedi pri minimalnom prosječnom trošku
d) naplaćuje cijenu koja je jednaka prosječnom trošku
e) sve navedeno
3. Na monopolistički konkurentnom tržištu u trenutku dugoročne ravnoteže, poduzeće:
a) zarađuje ekstra ekonomski profit
b) proizvodi uz minimalni prosječni trošak
c) poduzeća ulaze i izlaze iz industrije
d) naplaćuje cijenu koja je jednaka prosječnom trošku
e) sve navedeno
4. Poduzeće na tržištu savršene konkurencije i monopolističke konkurencije pri dugoročnoj ravnoteži
razlikuju se po slijedećem:
a) visini ostvarenog ekonomskog profita
b) proizvode gdje je granični prihod jednak graničnom trošku
c) proizvodnji s minimalnim prosječnim troškovima
d) cijeni koja je jednaka AC
e) napuštaju industriju ukoliko se suočavaju s gubitkom
5. Pravilo da je granični prihod jednak graničnom trošku za maksimiziranje profita:
a) se odnosi samo na monopol
b) se odnosi samo na monopolističku konkurenciju
c) ne odnosi se na savršenu konkurenciju
d) je opće pravilo koje sva poduzeća koja maksimiziraju profit nastoje slijediti
e) se odnosi samo na preuzimatelje cijena
Mikroekonomija
89
6. Ulazak novih poduzeća na tržište monopolističke konkurencije utjecat će na:
a) pomicanje krivulje potražnje tržišta
b) pomicanje krivulje potražnje poduzeća ulijevo
c) pomicanje krivulje potražnje poduzeća udesno
d) novi ulasci nemaju utjecaja na stabilno poslovanje poduzeća u sektoru
7. Monopolistička konkurencija rezultira nesavršenošću zato što:
a) može ostvariti ekonomski profit, kratkoročno
b) cijena nije jednaka ATC
c) poduzeća izlaze iz industrije zbog gubitaka
d) P>MC
8. Što od ponuđenog vrijedi i za tržište savršene i monopolističke konkurencije u oba slučaja:
a) P=MC
b) MC=ATC
c) P>MR
d) ekonomski profit jednak nuli
9. Pretpostavimo da su u točci proizvodnje gdje je profit maksimaliziran /gubitci minimalizirani, P=
$10, ATC= $13 a AVC= $11. Poduzeće bi u ovoj poziciji:
a) imalo kratkotrajan ekonomski profit, stoga bi trebalo nastaviti proizvodnju na razini MR= MC
b) trebalo zaustaviti proizvodnju i na taj način minimalizirati gubitke u kratkom roku
c) trebalo nastaviti proizvodnju na razini MR=MC i na taj način minimalizirati gubitke u kratkom roku
d) trebalo nastaviti proizvoditi, no trebalo bi smanjiti proizvodnju do razine MR<MC kako bi smanjilo
troškove proizvodnje
10. U dugom će roku poduzeće u monopolističkoj konkurenciji proizvoditi na razini:
a) MC = MR = P < min ATC
b) MC = MR < P= min ATC
c) MC = MR < ATC = P
d) MC = MR = ATC <P
11. Za poduzeće na tržištu monopolističke konkurencije u dugom roku vrijedi:
a) MC=ATC.
b) MC>ATC.
c) MC<ATC.
d) Sve od ponuđenog je ispravno
12. Strateško djelovanje karakteristika je isključivo:
a) monopsonskog tržišta
b) monopolskog tržišta
c) oligopola
d) monopolističke konkurencije
Mikroekonomija
90
13. Karakteristika koja je svojstveno obilježje oligopola je:
a) poduzeće maksimizira svoj profit proizvodeći razinu outputa gdje je MR = MC
b) poduzeće mora smanjiti cijenu kako bi prodalo više
c) poduzeće mora razmotri reakcije suparnika prije biranja svoje strategije djelovanja
d) poduzeća prodaju diferencirane proizvode
e) poduzeće pokušava zaraditi ekonomske profit
14. Situacija u kojoj poduzeće djeluje najbolje što može uvažavajući djelovanje svog konkurenta naziva
se:
a) Nash ravnoteža
b) Suradnička ravnoteža
c) Stackelberg ravnoteža
d) Bertrandova ravnoteža
15. Pretpostavite da dva proizvođača deterdženata, Proctor & Gamble i Lever Brothers, pokušavaju
povećati profit i u tu svrhu razmatraju oglašavanje. No, svaki od proizvođača pita se koje će odluke
donijeti druga strana. Njihove su odluke prikazane u tablici:
P&G
Lever
U situaciji Nashove ravnoteže, P&G će imati profit od _________ dok će Leverov profit iznositi
_________ .
a) $4 mlrd; $4 mlrd.
b) $3 mlrd; $3 mlrd.
c) $5 mlrd; $2 mlrd.
d) $2 mlrd; $5 mlrd.
16. Oligopol se razlikuje od monopolističke konkurencije zato što on uključuje:
a) diferencirane proizvode
b) barijere ulaska
c) ne postoje barijere ulaska
d) opadajuću krivulju potražnje
17. U kojem modelu se proizvodnja konkurenta uzima kao fiksna determinanta pri odlučivanju o
vlastitom djelovanju:
a) kod Cournotova modela
b) kod Stackebergova modela
c) kod Nashova modela
d) kod Bertrandova modela
Uz oglašavanje
Bez oglašavanja
Uz oglašavanje
Profit P&G-a = $3mlrd.
Profit Lever-a = $3mlrd.
Profit P&G-a = $2 mlrd.
Profit Lever-a = $5 mlrd
Bez oglašavanja
Profit P&G-a = $5 mlrd.
Profit Lever-a = $2 mlrd
Profit P&G-a = $4 mlrd.
Profit Lever-a = $4 mlrd
Mikroekonomija
91
18. Krivulja koja pokazuje količinu proizvodnje poduzeća u ovisnosti o proizvodnji njegova konkurenta,
temeljem pretpostavki poduzeća 1, naziva se:
a) povezana krivulja proizvodnje
b) slomljena krivulja potražnje
c) reakcijska krivulja
d) protureakcijska krivulja
e) međuovisna krivulja
19. Zadana je potrožnja : Q = 6000 - 5P, dok je MC=0. Koju cijenu će odrediti monopolista?
a) 500
b) 600
c) 800
d) 900
e) 1200
20. Koju cijenu će odrediti poduzeća u Cournotovom duopolu?
a) 400
b) 600
c) 800
d) 900
e) 1200
21. U kojem modelu uobičajeno jedno poduzeće preuzima vodstvo u povlačenju poteza:
a) Cournotovom modelu
b) Stackelbergovom modelu
c) Bertrandovom modelu
d) Modelu slomljene krivulje
22. Zajedničko Bertrandovom i Cournotovom modelu je:
a) uzimanje outputa konkurenta kao fiksne determinante pri odlučivanju
b) uzimanje cijene konkurenta kao fiksne determinante pri odlučivanju
c) homogeni proizvod
d) diferencirani proizvod
23. Koji od ponuđenih modela na tržištu dovodi do rezultata kao i tržište savršene konkurencije:
a) Cournot
b) Bertrand
c) Stackelberg
d) Zajedno i Cournot i Stackelberg model
24. Koji od ponuđenih modela na oligopolnom tržištu predviđa visoku rigidnost cijena:
a) Cournot
b) Stackelberg
c) Bertrandov model
d) Model slomljene potražnje
Mikroekonomija
92
25. Nashova ravnoteža postoji ukoliko:
a) svako poduzeće djeluje najbolje u skladu sa aktivnostima svoga konkurenta
b) svako poduzeće izabire strategiju kojom maksimizira svoje dobitke
c) svako poduzeće izabire strategiju kojom minimizira svoje gubitke
d) ne postoji dominantno poduzeće na tržištu
26. Maximin strategija označava:
a) maksimizacija minimalnih dobitaka koji se mogu zaraditi
b) maksimizacija dobitaka jednog poduzeća I minimizacija gubitaka drugog
c) minimizacija maksimalnih dobitaka koji se mogu zaraditi
d) minimizacija dobitaka oba poduzeća koja ostvaruju maksimalne gubitke
Mikroekonomija
93
II. skupina zadataka
1. Potražnja na tržištu dana sa P = -2Q + 40. Na tržištu djeluju dva poduzeća s jednakim troškovima i
MC = 8, FC = 0.
a) Odredite cijenu i količinu, te profit po kojoj bi uz ove uvjete djelovao monopolista.
b) Odredite cijenu, količinu i profit u uvjetima savršeno konkurentnog tržišta.
c) Ukoliko poduzeća ne kooperiraju i konkuriraju s količinom proizvodnje, odredite reakcijske krivulje, te
cijenu, količinu i profit.
d) Ukoliko bi prvo poduzeće postalo lider odredite cijenu, količinu i profit.
2. Postoje 2 firme na tržištu u određenoj industriji. Potražnja je dana s P= 10 – Q, gdje je Q = Q1 + Q2.
Troškovne funkcije su dane s: C1(Q1) = 4 + 2Q1 i C2(Q2) = 3 + 3Q2.
a) Ako postoji samo prva firma odredi cijenu, količinu i profit.
b) Ako postoji samo druga firma odredi cijenu, količinu i profit.
c) Ako firme nisu kooperativne odredite Cournotovu ravnotežu, riješite i grafički.
3. Monopolist proizvodi s AC = MC = 6. Potražnja je dana s: Q = 42 – P
a) Pronađi cijenu. Količinu I profit kada monopolist maximizira profit.
b) Na tržište ulazi još jedna firma. Izrazi profit prve i druge firme preko Q1 i Q2.
c) Pronađi reakcijske krivulje i Cournotovu ravnotežu.
d) Ako na tržištu postoje 3 firme, pronađi ravnotežu.
4. Na tržištu su dvije firme sa istim prosječnim I graničnim troškovima koji iznose 8. Potražnja je dana
sa P= 64-Q.
a) Što se događa ako jedna firma zna reakcijsku krivulju druge I lider je? Kako će izgledati reakcije svake
od njih?
b) Što ako obje firme vjeruju da su lideri? Pronađi cijenu, količinu i profit u tom slučaju.
Q2
8
3.5
2
0
3 4 7 Q1
Mikroekonomija
94
5. Postoje 2 firme na tržištu u određenoj industriji. Potražnja je dana s P=200-Q, gdje je Q=Q1+Q2.
Troškovne funkcije dane su sa: TC1=40Q1; TC2=40Q2.
a) Pronađi Cournotovu ravnotežu.
b) Ako firme formiraju kartel pronađi cijenu, količinu i profit.
6. Zadana je matrica isplata:
IGRAČ A
IGRAČ B
STRATEGIJA 1 STRATEGIJA 2
STRATEGIJA 1 100,40 70,50
STRATEGIJA 2 80,90 60,100
a) Odredi ishod igre.
b) Odredi kooperativnu ravnotežu.
c) Odredi Nash ravnotežu.
7. Ivan želi proširiti svoje poslovanje na grad Split. Ako to učini i ako nitko od konkurenata ne uđe na
tržište njegov godišnji profit će biti 200 000 kn. ako uđe konkurent onda je svima profit nula. Ako
konkurent uđe, a Ivan ne uđe, konkurent ima profit od 200 000 kn. zadana je matrica isplata:
Ivan
Konkurent
Ući Ne ući
Ući 0,0 200 000,0
Ne ući 0,200 000 0,0
a) Ima li neki od igrača dominantnu strategiju?
b) Ima li igra Nash ravnotežu?
c) Moja je maximin strategija za svakog igrača?
Mikroekonomija
95
Vježbe 12. – Tržište faktora proizvodnje, ulaganje, vrijeme, tržište kapitala
I. skupina zadataka
1. Poduzeće treba nastaviti sa zapošljavanjem radnika ukoliko je:
a) Nezadovoljan ostvarenim profitom
b) Želi povećati profit
c) Vrijednost graničnog proizvoda rada je manja od aktualne nadnice na tržištu
d) Vrijednost graničnog proizvoda rada je viša od aktualne nadnice na tržištu
e) Granični proizvod rada je veći od aktualne tržišne nadnice
2. Poduzeće će upošljavati radnike sve dok:
a) MRPLa < nadnice
b) MC > MR.
c) MRPLa > nadnice.
d) MR>MC
3. Poduzeće se susreće sa slijedećom krivuljom potražnje P = 50 - 4Q, dok je kratkoročna proizvodna
funkcija dana Q = 8L, krivulja potražnje za radom može se pisati kao:
a) W=400-64La
b) W=400-32La
c) W=400-512La
d) W=400-16L
4. Formula za izračunavanje vrijednosti graničnog proizvoda rada je:
a) MPL - P.
b) MPL / P.
c) MPL * MR.
d) MPL / MR
e) MR / MPL
5. Ukoliko se proizvod Q prodaje na savršeno konkurentom tržištu, vrijednost graničnog proizvoda
inputa Z piše se kao:
a) MPz / TRQ.
b) MPQ MRz.
c) APz MRQ.
d) MPz *PQ
6. Savršeno konkurentno tržište zapošljava radnike sa savršeno konkurentnog tržišta rada, upošljavat
će onoliki broj radnika dok se vrijednost graničnog proizvoda rada ne izjednači sa:
a) W
b) P
c) W*P
d) W/P
Mikroekonomija
96
7. Ukoliko poduzeće koje djeluje na tržištu nesavršene konkurencije, te upošljava sve veći broj radnika,
tada vrijednost graničnog proizvoda rada će najvjerojatnije
a) opadati jednakom brzinom
b) rasti više nego na savršeno konkurentom tržištu
c) ostati nepromijenjena
d) opadati više nego na tržištu savršene konkurencije
e) opadati manje nego na tržištu savršene konkurencije
8. Poduzeće upošljava radnike i plaća ih 300,00 kuna. Vrijednost graničnog proizvoda posljednjeg
radnika je 100,00. Poduzeće može povećati svoj profit:
a) ako uposli neograničeni broj radnika
b) smanji broj uposlenih radnika
c) zadrži isti broj radnika, ali poveća proizvodnju
d) zaposli još radnika dok vrijednost graničnog proizvoda posljednjeg radnika ne poraste na 200,00 kuna
9. Krivulja potražnje za radom je:
a) vertikalna krivulja
b) horizontalna krivulja
c) savinuta unatrag
d) rastuća krivulja
e) opadajuća krivulja
10. Potražnju za radom nazivamo izvedenom potražnjom zbog:
a) potražnja za radom ovisi o količini upotrjebljenog kapitala
b) potražnja za radom ovisi o ponudi rada
c) radni napori zaposlenika su temeljeni na nadnici
d) potražnja za radom ovisi o potražnji za proizvodom poduzeća
11. Na tržištu rada nadnice rastu, a uslijed porasta nadnice efekt substitcije dokolice radom nadjačava
efekt dohotka, što znači da je u tom dijelu krivulja ponude rada.
a) uvinuta unatrag
b) savršeno elastična
c) savršeno neelastična
d) rastuća
12. Krivulja graničnih izdataka za radom temelji se na pretpostavci:
a) da se najprije zapošljavaju najproduktivniji radnici
b) nadnica je neovisna o broju zaposlenih.
c) krivulja tržišne ponude rada je savršeno elastična
d) svim radnicima se plaća osta nadnica
e) nadnica raste sa stupnjem obrazovanja
Mikroekonomija
97
13. Granični proizvod rada poduzeća Lav iznosi MPL = 6L-3/4
. Poduzeće Lav prodaje salatu na savršeno
konkurentnom tržištu po cijeni od 10,00kn. Svakom radniku u polju plaća se nadnica u iznosu od
15,00 kuna po satu. Vrijednost graničnog proizvoda rada iznosi:
a) 7,5L-1/4
b) 45L-3/4
c) 60L-1/4
d) 60L-3/4
14. Granični proizvod rada poduzeća Lav iznosi MPL = 6L1/2
. Poduzeće Lav prodaje salatu na savršeno
konkurentnom tržištu po cijeni od 10,00kn. Svakom radniku plaća se nadnica u iznosu od 120,00
kuna po satu. Poduzeće će uposliti ukupno ________radnika:
a) 2
b) 1/2
c) 4
d) 1/4
15. U usporedbi krivulje potražnje inputa kada je samo jedan varijabilan s krivuljom potražnje inputa
kada su dva inputa varijabilna, onda je ova druga krivulja:
a) manje elastična
b) savršeno elastnična
c) savršeno neelastična
d) više elastična
16. Kada je tržište faktora proizvodnje savršeno konkurentno,tada je krivulja prosječnih izdataka za
faktorom proizvodnje:
a) rastuća i iznad krivulje graničnih izdataka.
b) opadajuća i ispod krivulje graničnih izdataka.
c) jednaka krivulji graničnih izdataka
d) opadajuća i iznad krivulje graničnih izdataka
17. Krivlja prosječnih izdataka graničnih izdataka su jedinstvene kada je:
a) je kupac savršeni konkurent
b) savršeno konkurentni prodavatelj
c) kupac ima monopolsku moć
d) prodavatelj ima monopolsku moć
18. Krivulja potražnje monopoliste je P= 100 - Q. Funkcija proizvodnje monopoliste je Q=2L. Što od
slijedećega predstavlja krivulju potražnje monopoliste za radom:
a) MRP= 200 - 8L
b) MRP= 200 - 4L
c) MRP= 100 - L
d) MRP= 2L
Mikroekonomija
98
19. Ukoliko je kamatna stopa R formula za izračunavanja vrijednosti dohotka i kojeg ćemo dobiti za
godinu dana od danas je:
a) I / (100R)
b) I / R
c) I (1 + R/100)
d) I (1 + R)
e) I / (1 + R)
f) I / R
20. Ukoliko je kamatna stopa 10%, 1,00 kuna koju ćete dobiti nakon godine dana, danas vrijedi:
a) 1,10
b) 1,00
c) 0,91
d) 0,90
21. Ukoliko očekujete da posudbom novca prijatelju zaradite 2%, dok je očekivana godišnja inflacija
3%, koliku kamatu ćete zaračunati prijatelju?
a) 1%
b) 3,2%
c) 5%
d) 6%
Mikroekonomija
99
II. skupina zadataka
1. Firma A poizvodi figurice koje se prodaju diljem zemlje. Firma A prodaje te figurice po dijeni od 3
kn. Krivulja proizvodnje dana je sa: Q=120L –L2, pri čemu je Q broj figurica a L broj uaposlenika po
danu.
a) Napiši izraz za firminu vrijednost graničnog proizvoda rada.
b) Ako je trenutna virjednost nadnice 150 po danu, koliko radnika će biti zaposleno?
c) Zbog određenih razlog afirma mora povećati nadnicu na 200. Što se dogaša s brojem zaposlenika, i
koliko će ih biti uposleno?
2. Na tržištu rada dana je ponuda rada sljedećom krivuljom:
AE=10+0,005L; gdje je AE granični izdatak, a L broj radnika. Funkcija proizvodnje je dana sa: Q=
10L-0,001L2. Prihod po finalnom outputu je 5 kn po jedinici prodanoj na tržištu.
a) Izračunaj broj zaposlenika i izdatak po zaposlenome!
b) Izračunaj ekonomsku rentu.
3. Slijedeći izraz opisuje savršeno konkurentno tržište rada. Ponuda je dana sa: AE=6+0,00075L.
Vrijednost graničnog rada dana je sa: AE= 26- 0,000866L.
a) Kolika je nadnica i broj zaposlenih?
b) Kolika je ekonomska renta?
4. Ivan ima priliku kupiti obveznicu koja će mu iduće 3 godine donositi 100 kn na kraju svake godine i
još 1000 kn glavnice na kraju 3. Trenutna kamatna stopa je 12 %.
a) Izračunaj prodajnu cijenu obveznice.
b) Što će se dogoditi sa prodajnom cijenom obveznice ako kamatna stopa padne?
5. Firma a ima šansu z ainvesticiju koja inicijalno košta 500 000 kn. Očekuje se niminalni novčani tok
od 200 000 kn kroz idućih 5 godina. Ako je realna kamatna stopa 8%, a inflacija 4%, da li se isplati
investirati?
6. Pod pretpostavkom da posuzeće djeluje na savršeno konkurentnom tržištu na kojem svoj proizvod
prodaje po 5 kn, popunite tablicu do kraja!
Sati rada Output MP MRPLa
0 0
1 7
2 13
3 18
4 22
