Download - Maternji Jezik i Književnost

Podgorica, mart 2009.

NAA KOLANastava maternjeg jezika i

knjievnosti

CRNA GORAZAVOD ZA KOLSTVO

CRNA GORA

ZAVOD ZA KOLSTVO

NAA KOLA Nastava maternjeg jezika i knjievnosti

Podgorica, mart 2009.

Nastava maternjeg jezika i knjievnosti Naa kola NAA KOLA Nastava maternjeg jezika i knjievnosti Izdava: Zavod za kolstvo Urednik: dr Dragan Bogojevi Redakcija: mr Duanka Popovi, mr Blaga uri, Aleksandra Veovi Ivanovi, Naa Durkovi Dizajn i tehnika priprema: Nevena abrilo Tira: 1000 primjeraka Podgorica 2009. CIP , 371. 3 : 821. 163. 4 (035) NAA kola : nastava maternjeg jezika i knjievnosti / [urednik Dragan Bogojevi]. Podgorica : Zavod za kolstvo, 2009 (Cetinje : IVPE). 82 str. : ilustr. ; 25cm Tira 1000. Biljeke uz tekst. Bibliografija uz veinu radova. ISBN 978-86-85553-65-3 a) COBISS. CG ID 13775376

2

Naa kola Nastava maternjeg jezika i knjievnosti

Potovane koleginice i kolege!

Publikacija Naa kola, namijenjena nastavi maternjeg jezika i knjievnosti, predstavlja vam tekstove koji se bave aktuelnim pitanjima povezanim sa realizacijom programa devetogodinje osnovne kole i opte gimnazije.

Program maternjeg jezika i knjievnosti za devetogodinju osnovnu kolu i

gimnaziju opteg tipa usklaen je sa potrebama savremenog drutva, zasniva se na komunikacijskom pristupu koji podrazumijeva ravnomjeran razvoj etiri sposobnosti sporazumijevanja (sluanje, govor, itanje i pisanje), usmjeren je na uvoenje uenika u svijet vrijednih knjievnih djela i razvoj ljubavi prema itanju, usvajanje pravila dobre komunikacije i lijepog ponaanja, razvijanje strategije itanja neumjetnikog teksta i uenja putem itanja, kao i na medijsko obrazovanje uenika.

Ovako koncipiran program otvara mogunost za sticanje i razvoj dvije bazine,

od osam kljunih kompetencija cjeloivotnog uenja1: komunikacija na maternjem jeziku i uiti kako se ui. Takoe, obezbjeuje razvoj italake pismenosti koja se odnosi na sposobnost pojedinca da koristi pisane informacije u svakodnevnim ivotnim situacijama (ne samo na literarnu interpretaciju), i koja se procjenjuje kroz praenje sposobnosti uenika da u neumjentikim tekstovima pronalaze kljune podatke, klasifikuju ih, interpretiraju, promiljaju o onome to u tekstu pie, kao i da ih procjenjuju. U okviru italake pismenosti na PISA2 testiranju ispituju se sposobnosti pronalaenja informacija u tekstu, formiranja irokog opteg razumijevanja teksta, razvoja i interpretacije teksta, promiljanja o sadraju i procjenjivanja sadraja teksta, promiljanja o formi i procjenjivanja forme teksta.

Na kraju publikacije nalazi se tekst Preporuke za planiranje u skladu sa

programom za maternji jezik i knjievnost u devetogodinjoj osnovnoj koli. Preporuke su nastale kao odgovor na najee probleme i najizraenije dileme nastavnika prilikom planiranja realizacije ciljeva ovog predmeta i produkt su zajednikog rada praktiara, autora programa i udbenika namijenjenih ovoj nastavi. Prihvaene su kao zajedniki stav Strunog aktiva za maternji jezik i knjievnost u Zavodu za kolstvo i kao takve proslijeene kolama.

Nadamo se da e vam tekstovi koji slijede pomoi u realizaciji ove nastave i

vaem nastojanju da ona bude to kvalitetnija i bolja, kao i njen konaan rezultat znanja uenika. Takoe, pozivamo vas da za narednu publikaciju, ija e tema biti nastava ovog predmeta, priloite svoje primjere dobre prakse.

mr Duanka Popovi

1OECD je razvio osam kljunih kompetencija cjeloivotnog uenja definisanih kao kljune vjetine koje su potrebne za lino ispunjenje, aktivno graanstvo i socijalnu inkluziju i zapoljavanje u drutvu znanja. Kljune kompetencije cjeloivotnog uenja jesu: komunikacija na maternjem jeziku, komunikacija na stranom jeziku, matematika kompetencija i osnovne kompetencije u prirodnim naukama i tehnologiji, digitalna kompetencija (IT i srodne), uiti kako se ui, socijalne i graanske kompetencije, osjeaj inicijative i preduzetnitva i kulturoloka informisanost i ekspresija. 2 PISA Program for International Student Assessment (Program za meunarodno testiranje uenika).

3

Nastava maternjeg jezika i knjievnosti Naa kola

4

Naa kola Nastava maternjeg jezika i knjievnosti S A D R A J Duanka Popovi Neumjetniki tekstovi u nastavi jezika...........................................................7

Naa Durkovi Nastava knjievnosti u osnovnoj koli ........................................................19

Metka Kordigal, Igor Saksida Koncept spontanog ulaska u svijet itanja literature .................................29

BLaga uriSent de Egziperi, Mali princ interpretacija djela za itanje kod kue.....39

Boena Jelui Medijska pismenost kao izborni predmet u crnogorskim gimnazijama ...45

Kreirmir Miki Film u nastavi medijskog obrazovanja ........................................................54 PRAKSA..63 Ljubica Bulatovi Nastava jezika pravila lijepog ponaanja .................................................65

Aleksanda Veovi Ivanovi Stvaranje neumjetnikog teksta opis ivota poznate linosti ................70

Slaana Albijani Interpretacija pripovijetke Imanje Nikole Lopiia .....................................73

Vesna Pavievi Nastava knjievnosti u optoj gimnaziji ......................................................76

Preporuke za planiranje u skladu sa programom za maternji jezik i knjievnost u devetogodinjoj osnovnoj koli ...........................................80

5


6


Mr Duanka Popovi Zavod za kolstvo

NEUMJETNIKI TEKSTOVI U NASTAVI JEZIKA

Program za predmet Maternji jezik i knjievnost za devetogodinju osnovnu kolu i gimnaziju opteg tipa zasniva se na komunikacijskom pristupu3 u nastavi i podijeljen je na dvije oblasti nastavu jezika i nastavu knjievnosti. U okviru obje oblasti razvijaju se etiri komponente jezika (ili komunikacijske vjetine, ili aktivnosti sporazumijevanja): govor, sluanje, itanje i pisanje, to znai da se govorne i pismene vjebe, vjebe sluanja i itanja organizuju u okviru ove dvije velike cjeline. Miljenje strunjaka i praktiara jeste da svakoj vjetini, tokom rada, treba posvetiti po 25% ukupnog nastavnog vremena4. Podjela predmeta na dvije cjeline ne moe naruiti njegovu cjelovitost, jer jezik jeste graa od koje knjievnost nastaje.

Nastava jezika (koja obuhvata sticanje gramatikih i pravopisnih znanja uoavanjem ovih pojava u tekstu, tj. u kontekstu, dakle, u funkciji, itanje i analizu, kao i usmeno i pisano stvaranje tekstova) realizuje se, uglavnom, na neumjetnikim tekstovima. To su tekstovi koji govore o okruenju u kojem djeca borave (prirodnoj i drutvenoj sredini), tekstovi o prirodnim i drutvenim pojavama, kao i tekstovi sa praktinom namjenom. Ovakav pristup nastavi jezika polazi sa stanovita da je osnovna graa na kojoj treba prouavati jezike zakonitosti i pojave, odnosno njegov gramatiki plan, neumjetniki tekst, dok je zadatak stilistike da se bavi jezikom dobrih knjievnih djela. Pored te primarne grae, u razmatranje treba uzeti i sveukupnu jeziku stvarnost, tj. saobraajni jezik u svim njegovim manifestacijama.

Ovakav pristup nastavi jezika (gramatici i pravopisu) metodiari odavno zastupaju, pa, razmatrajui dilemu na kojim tekstovima vriti jezike analize i prouavati gramatiki plan, naglaavaju da se u knjievnom djelu jezik nalazi u slubi ekspresije, i da je nosilac stvaralake poruke. Zbog specifinosti svoje uloge, pjesniki jezik ponekad odstupa od gramatike norme. Tako se u sreditu interesovanja naao neumjetniki tekst, na kojem uenici stiu osnovna znanja o jezikim kategorijama. Ono to slijedi jeste da na umjetnikom tekstu uoe njihovu funkciju, odnosno kako ih je pisac umjetnikog teksta upotrijebio i ta te kategorije znae u njegovom jezikom izrazu i njemu svojstvenom stilu5.

Tokom nastave jezika koja se realizuje na neumjetnikim tekstovima uenici razvijaju vjetinu itanja neumjetnikog teksta (kojoj se do sada u koli nije posveivala posebna panja), vjebaju pronalaenje podataka, razdvajanje bitnih od nebitnih podataka, njihovo razvrstavanje u sheme i grafikone, tumaenje shema i grafikona i sl. Takoe, osposobljavaju se da razumiju i napiu tekstove koji imaju praktinu namjenu (pozivnice, molbe, privatna i javna pisma, da naue kako se popunjavaju odreeni

3 Komunikacijski pistup u nastavi maternjeg jezika i knjievnosti od sutinske je vanosti jer se u jeziku stvaraju i prenose znaenja i poruke. Maternji jezik daje osnovnu mogunost meusobnog sporazumijevanja i saradnje. Nastava maternjeg jezika po svojim efektima i znaaju prostire se daleko preko samog predmeta. Njegova osnovna uloga ostaje brino i ustrajno razvijanje uenikovog individualnog jezikog izraza. To ostvarujemo u nastavi jezika i knjievnosti kroz etiri aktivnosti sporazumjevanja, tj. etiri komunikacijske vjetine: sluanje, itanje, govor i pisanje. Konana svrha nastave jezika je opismenjenost u smislu najboljeg praktinog i stvaralakog savladavanja sve etiri aktivnosti, te poznavanje lingvistikih osnova. 4 Ove aktivnosti se tokom rada prepliu, tako da navedeni procenat nije mogue tvrdo postaviti niti precizno ostvariti. Ukazuje, meutim, na obavezu da se sve etiri aktivnosti sporazumijevanja, tokom nastave, ravnomjerno razvijaju. 5 Rosandi, D. (1988): Metodika knjievnog odgoja i obrazovanja, kolska knjiga, Zagreb, 173.

7


formulari i sl.), kao i da razumiju i koriste javna obavjetenja (red vonje, vremenska prognoza, TV program i sl.). Osim usvajanja gramatikih i pravopisnih znanja, uenici kroz nastavu jezika stiu ivotno vane vjetine i ue kako se itanjem ui.

Jedna od osam kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje6 jeste komunikacija na maternjem jeziku, a jedna od tri oblasti koje se ispituju na meunarodnom PISA7 testiranju jeste italaka pismenost. italaka pismenost odnosi se na sposobnost pojedinca da koristi pisane informacije u svakodnevnim situacijama, ne samo na sposobnost razumijevanja informacija i literarnu interpretaciju. Navedeni opis italake pismenosti jasno ukazuje na to da se njeno ispitivanje veinom odnosi na vjetinu itanja neumjetnikih tekstova. Znaaj ove vrste pismenosti za kasniji ivot, rad i uspjeh pojedinca, izmeu ostalog, nametnuo je potrebu uvoenja rada na neumjetnikim tekstovima u program maternjeg jezika i knjievnosti. Meunarodna istraivanja vjetine itanja na teritoriji bive Jugoslavije pokazuju da uenici ne posjeduju vjetinu itanja neumjetnikih tekstova. Pregled rezultata posljednjeg PISA testiranja (realizovano 2006. godine u Crnoj Gori), pokazuje da se vie od polovine testiranih petnaestogodinjaka (56,3%), nalazi ispod nivoa 1 ili na nivou 18, pri emu je 26,3% onih koji se nalaze ispod nivoa 1, odnosno nijesu sposobni za rjeavanje najjednostavnijih zadataka9. Kretanje italake pismenosti naih uenika na dva navedena (najmanje zahtjevna) nivoa, pokazuje da veliki procenat njih nije osposobljen za kritiko itanje i razumijevanje neumjetnikih tekstova, te da dobijene informacije ne zna da primijeni u novim situacijama.

Jasno je da rad na neumjetnikim tekstovima u okviru nastave jezika jeste nain da kod djece razvijemo i unaprijedimo vjetinu itanja neumjetnikih tekstova i kroz ovu aktivnost nauimo djecu kako se itanem ui. Meutim, razvoj ove vjetine treba da podre i nastavnici drugih predmeta, jer i oni nose dio odgovornosti za stvaranje i razvoj, usuujemo se rei, jedne od najvanijih kompetencija kada su u pitanju uenje i snalaenje u ivotu uopte.

Zato je, prije svega, vano da utvrdimo ta je to neumjetniki tekst. Neumjetniki tekst jeste svaki tekst u kojem se ne iznose pieva subjektivna osjeanja. Takav tekst je objektivan i stvaran i nema karakteristike knjievnoumjetnikog jezika (odabrane rijei, preneseno znaenje, poseban red rijei i sl.). Rad na takvom tekstu ima za cilj osposobljavanje uenika za samostalno uenje i samostalno traenje informacija. Uenici, izmeu ostalog, vjebaju da koriste udbenike i druge vane izvore znanja (npr. enciklopedije, asopise, rjenike, Internet...).

6 Kljune kompetencije cjeloivotnog uenja (OECD - Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj): (1) komunikacija na maternjem jeziku, (2) komunikacija na stranom jeziku, (3) matematika kompetencija i osnovne kompetencije u prirodnim naukama i tehnologiji, (4) digitalna kompetencija (IT i srodne), (5) uiti kako se ui, (6) socijalne i graanske kompetencije, (7) osjeaj inicijative i preduzetnitva, (8) kulturoloka informisanost i ekspresija 7 PISA Program for International Student Assessment ili Program za meunarodno testiranje uenika 8 Nivo 1: Trai jednu ili vie eksplicitno datih informacija, prema jednom kriterijumu. Prepoznaje temu i cilj koji eli da postigne u tekstu ija je tema bliska ueniku. Prave jednostavne veze izmeu informacija u tekstu i jednostavnih, svakodnevnih znanja. Nivo 2: Pronalazi jedan ili vie djelova informacija, potujui vie kriterijuma istovremeno. Identifikuje glavnu ideju teksta, razumije odnose, formira ili primjenjuje jednostavne kategorije, konstruie znaenje u ogranienom dijelu teksta u kojem potrebne informacije nijesu jasno istaknute. Poredi ili povezuje tekst sa svakodnevnim znanjima, ili opisuje neku karakteristiku teksta pozivajui se na lina iskustva i stavove. (Prilog 6 u: Nacionalni izvjetaj o postignuima uenika u okviru programa za meunarodno testiranje uenika PISA 2006, Ministarstvo prosvjete i nauke, OECD, FOSI, Podgorica 2008, 61. 9 Isto, 2831.

8


Uvoenjem uenika u nain itanja neumjetnikog teksta, uvodimo djecu u uenje putem itanja. Kljuni elemenat prilikom uenja pomou itanja jeste razumijevanje. Razumijevanje prilikom itanja nalazi se na poetku procesa uenja i podrava cjelokupan dalji proces (pamenje, ponavljanje, prepoznavanje...).

Razumijevanje proitanog definie se kao aktivan proces u kojem italac pokuava da interpretira ono to je proitao u skladu sa svojim predznanjem. Na pomen pojedinih rijei u italakom gradivu aktivira se postojea kognitivna shema itaoca (predznanje, iskustva u vezi sa tekstom, oekivanja). U procesu razumijevanja novog teksta posebnu ulogu ima predznanje itaoca i fond rijei kojim raspolae. Zato je neophodno da, na razliite naine, probudimo njegovo predznanje i podsjetimo ga na ve poznate pojmove i znanje koje posjeduje. To e mu pomoi da razumije nove informacije iz teksta.

Nain itanja neumjetnikih tekstova drugaiji je od naina itanja umjetnikih tekstova, pa se na razvoju vjetine itanja i sluenja neumjetnikim tekstom mora raditi. U savremenoj metodikoj literaturi koristi se termin italaka strategija, a objanjava se kao najbolji racionalni put odnosno racionalni pristup gradivu koje se ita. Putem itanja, na neki nain, preraujemo tekst. Konani rezultat trebalo bi da bude dobro razumijevanje i pamenje proitanog. Vjetina itanja neumjetnikih tekstova podrazumijeva da italac sazna informacije iz teksta, da je sposoban da ih na logian nain povee u cjelinu (u odnosu na unutranju logiku samog teksta i u odnosu na vlastiti misaoni obrazac), da utvrdi poznato i dopuni ili ispravi vlastiti misaoni obrazac. Ciljevi prema kojima su usmjerene vjebe za sticanje dobre vjetine itanja neumjetnikih tekstova jesu: saznati ono to je novo i neophodno, uklopiti nove podatke u vlastiti misaoni obrazac i ne zadravati se suvie na poznatim djelovima teksta. Razvijena vjetina itanja neumjetnikih tekstova podrazumijeva, dakle, da italac za usvajanje potrebnih informacija troi to je mogue manje italake energije i vremena. Unutar svake strategije/naina itanja neumjetnikog teksta nalazimo etiri kljune vrste aktivnosti:

1. pretitake aktivnosti (probuditi predznanje uenika o vrsti i osobini teksta; glavne podatke iz teksta povezati sa postojeim predznanjem i tako omoguiti razumijevanje prilikom itanja),

2. aktivnosti izmeu i tokom itanja (uenik provjerava tanost redoslijeda informacija, po potrebi stvara novi raspored, pri itanju teksta se vie puta vraa na podatke koji su mu manje poznati ili potpuno novi),

3. aktivnosti nakon itanja (uenik organizuje i prestrukturira dobijene informacije i procjenjuje ih),

4. uenje (ukljuuje sve navedene aktivnosti, uenik pamti informacije).

Kada su neumjetniki tekstovi u pitanju nastavnike maternjeg jezika i knjievnosti esto zbunjuje to to tekstovi govore o pojavama iz svakodnevnog ivota ili se njihov sadraj bavi pitanjima pojedinih prirodnih ili drutvenih nauka (recimo, pitaju se zato da na asu maternjeg jezika itamo i analiziramo tekst o lipi, koljkama, zubima, igrama ili nekom istorijskom dogaaju, o uvenim graevinama u glavnim gradovima ili o nekom geografskom pojmu). ini nam se da je u ovom tekstu (kao, uostalom, i u programu za ovaj predmet) prilino jasno navedena svrha itanja neumjetnikih tekstova na asovima jezika, te da to nikako ne moe biti samo zapamivanje podataka koji se u tekstu nalaze. Stoga, prilikom provjere znanja iz ove

9


oblasti pitanja tipa ta je kremlj10?, koje se odnosi na neumjetniki tekst koji smo prethodno itali11, ne treba postavljati, jer osnovni cilj itanja tog teksta na asu jezika nije bio da uenici zapamte injenice, a mi to da provjerimo. Provjeru ovih znanja uradie neko drugi. Cilj itanja neumjetnikog teksta na asu jezika jeste razvijanje vjetine itanja neumjetnikog teksta, te se u testu moe nai nepoznat neumjetniki tekst ijim itanjem i analizom provjeravamo da li su uenici i koliko ovladali starategijom njegovog itanja. Samo u odnosu na sadraj i podatke koji se u tom tekstu nalaze, njihovo uoavanje, razumijevanje i zapamivanje, logino je postavljati pitanja na testu iz oblasti jezika.

Zato ponavljamo: itanje neumjetnikih tekstova u nastavi maternjeg jezika prvenstveno ima za cilj savladavanje strategije/naina itanja ovih tekstova i uvoenje uenika u uenje putem itanja. Uoavanje kljunih pojmova i podataka u tekstu koji se ita, povezivanje sa predznanjima koje djeca posjeduju, izdvajanje bitnog od nebitnog, poznatog od nepoznatog, prikazivanje podataka na drugaiji nain (shema, grafikon) i razumijevanje proitanog primarni su ciljevi rada na ovoj vrsti tekstova. Pojedinosti iz prirodne i drutvene sredine o kojima tekstovi govore samo su materijal na kojem se uenici uvode u ovu vjetinu, a sticanje znanja o navedenom jeste logina posljedica realizacije primarnog cilja ove nastave. Razvoj italake pismenosti do nivoa 4 i 512 nalae dalji rad na razvoju vjetine itanja i uenja putem itanja. 1. Sposobnost sporazumijevanja

Osnovni cilj savremenog prouavanja jezika jeste razvijanje sposobnosti sporazumijevanja uenika, tj. sposobnosti prihvatanja i stvaranja tekstova raznih vrsta, uz potovanje njihovih osobina, okolnosti u kojima su nastali i namjene.

Sposobnost sporazumijevanja u literaturi definie se kao sposobnost kritikog prihvatanja, te stvaranja odgovarajuih, razumljivih, pravilnih i funkcionalnih tekstova raznih vrsta13. Ta sposobnost u osnovnoj koli, a i kasnije, razvija se radom na takvim tekstovima (umjetnikim i neumjetnikim). U programu devetogodinje osnovne kole navedne su vrste neumjetnikih tekstova koje uenici itaju (estitka, pozivnica, opis biljke, vijest, biografija...), dok njihova tema, odnosno sadrina nije propisana. Tekstove moete izabrati sami i pri tome se rukovoditi primjerenou teme uzrastu uenika, njegovim saznajnim i sposobnostima sporazumijevanja, kao i interesovanjem uenika. Tekst koji odaberete treba da ima sve osobine te vrste teksta, da bude primjeren uzrastu i pisan korektnim jezikom i stilom. Tekstovi koje uenik ita treba da

10 Na ruskom jeziku kremlj znai gradska tvrava, a najuveniji je moskovski Kremlj. 11 Popovi, D., Kuzmanovi, D. (2006): igra slova i glasova 3, udbenik maternjeg jezika za trei razred devetogodinje osnovne kole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Podgorica, 7. 12 Nivo 4: Dijeli tekst na djelove, kombinuje djelove informacija iz teksta koji je smjeten u poznat kontekst i ima poznatu formu. Zakljuuje koja informacija iz teksta je relevantna za rjeavanje zadatka. Koristi visok nivo zakljuivanja na osnovu teksta da bi razumio i primijenio kriterijume klasifikacije u relativno nepoznatom kontekstu. Konstruie znaenje dijela teksta na osnovu znaenja teksta u cjelini. Razrjeava nejasnoe, ideje koje su suprotne oekivanjima i ideje koje su iskazane negacijama. Koristi formalno ili svakodnevno znanje da bi formulisao hipoteze ili kritiki evaluirao tekst. Razumje dug i kompleksan tekst. Nivo 5: Dijeli tekst na djelove i kombinuje djelove informacija od kojih neke nijesu date u osnovnom tekstu. Zakljuuje koje su informacije iz teksta relevantne za izvrenje naloga. Procjenjuje vjerodostojnost informacija. Konstruie znaenje na osnovu jezikih nijansi. Demonstrira potpuno razumijevanje teksta, uz prepoznavanje znaaja detalja i pozivanje na detalje. Kritiki evaluira tekst ili formulie hipoteze, oslanjajui se na sopstvena znanja, Razrjeava nejasnoe, ideje koje su suprotne oekivanjima i ideje koje su iskazane negacijama. Koristi formalno ili svakodnevno znanje da bi formulisao hipoteze ili kritiki evaluirao tekst. Razumje dug i kompleksan tekst. 13 Kapko, D.; Cajhen, N.; Drusany, N.; Kriaj Ortar, M.; Beter Turk, M. (2005): Gradim te imam slovenski jezik 5, prironik za uitelje, Rokus, Ljubljana, 25.

10


budu izvorni oni sa kojima se susree u svakodnevnom ivotu. Ukoliko ih je neophodno jeziki dotjerati, onda to i uradite, ali sauvajte vjerodostojne podatke.

Za bilo koju vrstu sporazumijevanja neophodan je onaj ko alje poruku i onaj ko je prima, u kontekstu o kojem govorimo onaj ko tekst stvara i onaj ko ga prihvata. Zato su za ovu sposobnost vani sljedei inioci:

motivisanost za prihvatanje/stvaranje teksta, stvarno znanje primaoca/stvaraoca, jezika sposobnost primaoca /stvaraoca, pragmatina sposobnost primaoca/stvaraoca, metajezika14 sposobnost primaoca /stvaraoca.

Motivacija, kao inilac sposobnosti sporazumijevanja, zasniva se na injenici

da je to svjesna aktivnost, da ljudi tekstove prihvataju s odreenim ciljem saznati neto novo, nai odreeni ili ispraviti pogrean podatak koji ve imamo i sl. Takoe, stvaraju ih s odreenom namjerom uticati na onoga kome je tekst namijenjen, poruiti mu ili estitati neto, pozvati nekoga na odreeni dogaaj, procijeniti neto... Ukratko, prihvatanje i stvaranje tekstova nee biti problem kada se ovjek za to odlui, te ako ima elju za sporazumijevanjem ako je za njega motivisan. Zato je motivisanost za prihvatanje, odnosno stvaranje tekstova, prvi inilac sposobnosti sporazumijevanja.

Tekstovi koje itamo ili sluamo i stvaramo o neemu govore. Ako o temi tueg ili svoga teksta imamo dobro predznanje, onda bre i funkcionalnije prihvatamo, odnosno stvaramo tekst. Zato je drugi inilac sposobnosti sporazumijevanja stvarno znanje primaoca odnosno stvaraoca teksta o odabranoj temi, kao rezultat njegovog iskustava, interesovanja, njegove saznajne sposobnosti (tj. sposobnosti opaanja, razumijevanja, upotrebe...).

Jezika sposobnost jeste trei vaan inilac sporazumijevanja. Ukoliko ovjek dobro vlada jezikom na kojem prihvata i stvara tekstove, onda razvoj ove sposobnosti napreduje bre i efikasnije. Jezika sposobnost obuhvata sposobnost imenovanja, pripovijedanja, pravilnog govora i pravopisnu sposobnost. Za onoga ko prihvata tekst sposobnost imenovanja podrazumijeva sposobnost razumijevanja znaenja rijei, dok za onoga ko ga stvara to je sposobnost imenovanja bia, stvari, njihovih osobina, aktivnosti i sl.

Za stvaraoca teksta pripovjedaka sposobnost jeste izraavanje odnosa i veza meu reenicama, dok je za onoga koji tekst prihvata sposobnost razumijevanja tih veza. Sposobnost pravilnog govora oznaava ovladavanje pravilima takvog govora i povezana je sa pravopisnom sposobnou i ovladavanjem pravopisnim pravilima datog jezika.

Veoma je vano da stvaralac i primalac teksta promiljaju o okolnostima u kojima je tekst nastao, odnosno emu slui, i kako da na njega odgovore to je pragmatina sposobnost i primaoca i stvaraoca teksta (ako je primalac razumio tekst na eljeni nain, stvaralac je oblikovao odgovarajui tekst).

Teorijsko znanje o nainu prihvatanja tekstova (aktivnostima, vrstama, fazama...), o vrstama tekstova, o samom jeziku jeste metajezika sposobnost. To je

14 Metajezik lingvistika, kao i druge nauke, upotrebljava ovaj termin u smislu jezika vieg stepena koji slui za opisivanje predmeta izuavanja: u ovom sluaju predmet izuavanja je sam jezik, odnosno razliiti jeziki primjeri, intuicije i sve drugo to sainjava nae jeziko iskustvo. Izuavanje metajezika moe se nazvati METALINGVISTIKOM (Kristal, D. (1985): Enciklopedijski renik moderne lingvistike, Nolit, Beograd, 149). Termin je uveo Hjelsmlev to je jezik koji se koristi da bi se govorilo o jeziku.

11


sposobnost jezikog imenovanja vrsta sporazumijevanja, tekstova, rijei i reenica, sposobnost razlikovanja vrsta rijei, reenica, slube rijei, pravopisnih pravila datog jezika itd. Ova sposobnost omoguava funkcionalnije sporazumijevanje, jer pretpostavlja usvajanje standardnog jezika. Takoe, zahtijeva razvijeno apstraktno miljenje, pa se preporuuje njeno lagano i diferencirano uvoenje. 2. Sluanje/itanje i analiza neumjetnikog teksta

Sposobnost sporazumijevnja u koli razvija se sistematino kroz razvijanje njenih elemenata, kako bi uenici bolje razumjeli tekstove koje sluaju ili itaju, te stvarali to kvalitetnije i pravilnije tekstove. Razvijanje sposobnosti sporazumijevanja ukljuuje razvijanje imenovanja, pravilnog govora, pripovijedanja, pravopisa, praktine i metajezike sposobnosti.

Kako smo ve naveli, sposobnost sporazumijevanja razvija se tokom rada na tekstovima raznih vrsta. Uenici tekstove sluaju ili itaju, analiziraju, a zatim stvaraju sline. etiri vrste aktivnosti koje smo prethodno naveli, a koje ine nain itanja neumjetnikog teksta, upuuju i na nain rada na ovoj vrsti tekstova, odnosno metodiki pristup njihovoj obradi, a zatim utvrivanju i vjebanju. Interpretacija neumjetnikog teksta obino obuhvata sljedee korake:

motivacija za itanje/sluanje teksta, podsticanje djejih predznanja i njihovih iskustava o temi, itanje teksta (uenici, po potrebi i nastavnik), objanjavanje manje poznatih pojmova (uenici zapisuju nove pojmove), analiza teksta (od djelova teksta ka cjelini i nazad ka djelovima; pasusi; izrada

pojmovne mape; aktivnosti usmjerene na osnovnu temu teksta prirodnu ili drutvenu pojavu),

saoptavanje i obrazlaganje sopstvenog miljenja o tekstu, sakupljanje i sreivanje informacije povezanih sa osnovnom temom teksta uz

korienje razliitih izvora znanja (knjige, enciklopedije, rjenici...), usmeno i pisano prepriavnje teksta (u skladu sa procjenom nastavnika).

Vai zahtjevi i pitanja treba da budu primjereni uzrastu uenika. Sve ove aktivnosti moemo svrstati u tri vee grupe aktivnosti koje se

odvijaju prije itanja ili sluanja, aktivnosti tokom itanja ili sluanja i aktivnosti nakon itanja ili sluanja.

U skladu sa navedenim iniocima sposobnosti sporazumijevanja, uenike je neophodno, prije svega, kao i za druge aktivnosti, motivisati povesti razgovor o temi teksta, iskustvima uenika u vezi s temom, njihovom predznanju, te, u skladu sa procjenom, i prije itanja objasniti neke manje poznate rijei... (Da li si nekada nekome uputio pozivnicu? Kada? Kako si to uradio? ta je bio povod? Navedi neke dogaaje na koje pozivamo prijatelje ili iri krug ljudi.)

Tokom sluanja ili itanja treba uputiti uenike da panju usmjere na tekst i pokuaju da zapamte to vie podataka. Tokom sluanja ili itanja uenici, zavisno od uzrasta, mogu praviti zapise/biljeke15.

Nakon itanja ili sluanja teksta slijedi njegova analiza. Poslije analize uenici formiraju svoj stav o tekstu, odnosno svoj doivljaj teksta.

15 O pisanju i pravljenju dobrih biljeka i uvoenju uenika u ovu vjetinu vidi: Pisanje i pravljenje biljeaka, u Kols, Vajt i Braun (2004): Nauite da uite, Kreativni centar, Beograd, 16.

12


Rad na tekstu odvija se kroz vie tipova analiza16 tokom kojih uenici prepoznaju razne vrste podataka. To su:

namjenska analiza teksta namjera poruioca (npr.: Zato je estitka napisana?),

sadrajna analiza tema, kljuni pojmovi i znaajni podaci i odnos meu njima, povezanost sa manje vanim podacima (npr.: Kojoj vrsti biljaka pripada lipa? Kako izgleda drvo lipe? Koje djelove ima? Ili: Kada znamo boju neke zvijezde lako odredimo (zaokrui taan odgovor): a) koliko je udaljena od Zemlje, b) koliko je velika i teka, b) koliko je stara i topla.),

pragmatina analiza analiza okolnosti u kojima je tekst nastao, emocionalno stanje i meusobni odnos stvaraoca i primaoca teksta, mjesto i vrijeme nastanka teksta (npr.: Kome su upuene estitke? Povodom ega? Ko ih je uputio? Kada je tekst napisan? Gdje je napisan?),

analiza rijei i reenica u tekstu uoavaju da je tekst sastavljen od rijei koje su povezane u reenice, reenice u pasuse, a pasusi u tekst; znaenje i upotreba rijei, izbor rijei, kombinovanje rijei, variranje iskaza, pojaavanje i ublaavanje izraza (npr. Da li ti je poznata rije vulkan? ta ona znai?; Prepii tekst tako da reenice budu pravilno poreane.),

materijalna analiza teksta u okviru koje uenici prepoznaju sutinsko, materijalno znaenje teksta, njegovu korisnost u svakodnevnom ivotu (npr.: Kako se koristi cvijet lipe? Kada se bere? ta bi pitao onoga ko proizvodi aj?),

vrednosna analiza teksta, tj. procjenjivanje teksta; u okviru ove analize uenici govore ili piu ta misle o tekstu npr. o njegovoj temi, sadraju, sastavu i obliku teksta, razumljivosti, istinitosti, zanimljivosti, funkcionalnosti, jezikoj pravilnosti itd.; svoje miljenje obrazloe (navode zato tako misle),

metajezika analiza teksta svojstva teksta koja upoznaju tokom rjeavanja gore navedenih zadataka, uenici na kraju upotpune i poveu na osnovnokolskom uzrastu tako to, npr. ponuenu strunu interpretaciju primjerenu spoznajnim mogunostima uzrasta, dopunjavaju odreenim rijeima (Npr.: Kada opisujemo biljku, prvo kaemo ili napiemo kojoj ______(vrsti) pripada, koje _____(osobine) ima, i kako se _______ (zove).

Metajezika analiza esto je nadgradnja drugih vrsta analize. Na primjer, ako smo nakon itanja izvinjenja za nedolazak na proslavu od uenika traili da zaokrue taan odgovor u sljedeem zadatku: Tekst je: a) zahvalnica, b) izvinjenje, v) pozivnica, onda ovaj zadatak jeste metajezika analiza kao nadgradnja namjenske analize; ako smo govorili o pismima i traimo od uenika da ih prepoznaju kao zvanina ili nezvanina, lina ili javna, onda je to metajezika analiza kao nadgradnja pragmatine analize; ako nakon uoavanja redoslijeda reenica u opisu traimo od uenika da iz teksta prepiu pridjeve, onda je to metajezika analiza kao nadgradnja analize rijei i reenica u tekstu itd.

Kako e zadaci koji pripadaju razliitim vrstama analiza biti rasporeeni, zavisi od konkretnog teksta, od njegove vrste. Pri tome treba voditi rauna da, u skladu sa prohvaenim pristupom nastavi jezika, na prvom mjestu ne bi trebalo da bude metajezika analiza.

16 Beter Turk, M. (2003): Obravnava zapisanega neumetnostnega besedila pri pouke slovenine kot materinine, V: M. Ivek (ur.). Pogovor o prebranem besedilu. Zbornik bralnega drutva Slovenije, Filozofska fakulteta, Ljubljana.

13


Sve navedene aktivnosti ne mogu se uvijek realizovati na tekstovima odabranim za analizu. Tako je pragmatinu analizu lako realizovati na dijalokim tekstovima (razgovor, estitka, pozivnica...), sadrajna analiza pogodna je za tekstove o prirodnoj i drutvenoj sredini. Vrednosna analiza pogodna je nakon obrade, kada uenici na osnovu svega to su radili mogu relativno lako da vrednuju tekst sa razliitih stanovita korisnosti, tanosti, upotrebljivosti, znaaja za njih lino i sl.; metajezika analiza prigodnija je u viim razredima osnovne kole.

Navedene vrste analize zahtijevaju razliite aktivnosti: razlikovanje, izbor, povezivanje, dopunjavanje, uoavanje i ispravljanje greaka, postavljanje pitanja, procjenjivanje i vrednovanje i sl. Kroz njih e se pokrenuti mnogi misaoni procesi, npr. zapamivanje i procjenjivanje podataka, zakljuivanje na osnovu podataka iz teksta, vrednovanje i upotreba podataka u novim situacijama itd.

Uenici analiziraju tekst ne samo nakon, ve i tokom sluanja ili itanja. Tako upoznaju strategije razumijevanja neumjetnikih tekstova, to znai da razmiljaju o tome ta su radili tokom sluanja ili itanja teksta i kako da zapamte to vie podataka. Nakon to odrede temu teksta, oni u tekstu prepoznaju podteme, odnosno kljune pojmove i sa njima povezane vane podatke i oblikuju ih u pojmovnu mapu. Na primjer, ako je tekst o biljci uenici prvo uoe temu (o kojoj biljci je rije), zatim uoe podteme/kljune pojmove (vrsta, izgled, razmnoavanje, mjesto gdje raste, upotreba), zatim vane podatke u odnosu na kljune pojmove. Sve to unose u unapriijed formiranu pojmovnu mapu.

Shema 1: Pojmovna mapa (opis biljke)

- lipovka

- nema podataka

LIPA

- drvo lipe: za rezbarenje ugljen za crtanje

- cvijet lipe aj - lie uad

- veliko, razgranato drvo - djelovi: korijen, stablo i

kronja - listovi: srcoliki i razliite

veliine - cvjetovi sitni i neugledni,

ali medonosni i prijatnog mirisa,

- plod: orai

- lipovke rastu u tropskim krajevima

- kod nas lipe se gaje u dvoritima i batama

VRSTA UPOTREBA

RAZMNOAVANJE

MJESTO GDJE RASTE

IZGLED

14

Naa kola Nastava maternjeg jezika i knjievnosti Shema 2: Misaoni obrazac/radni nacrt (vijest)

ta se dogodilo? Ko je uestvovao?

V I J E S T

Gdje se dogodilo? Kada se dogodilo? Zato se dogodilo?

Nakon analize teksta (dva ili vie asova u skladu sa procjenom nastavnika), planira se svaranje slinog teksta (govorni nastup, ili pisani tekst govorna ili pismena vjeba). Da bi ovaj dio rada bio uspjean treba pripremiti misaoni obrazac po kojem e se govorni nastup odnosno pisani tekst oblikovati. Misaoni obrazac za govorni nastup ili pisani tekst izgleda isto kao pojmovna mapa, samo to sada, umjesto da podatke pronalaze u tekstu, uenici sami, u odnosu na izabranu temu, procjenjuju koje su to podteme, odnosno kljuni pojmovi, o kojima treba da govore i koji su to vani podaci koje ti kljuni pojmovi obuhvataju. Ako je tekst koji je prethodno analiziran opis biljke, onda uenicima nee biti teko da u odnosu na neku drugu biljku sami naprave misaoni obrazac po kojem e je opisati. Tako je i sa drugim vrstama tekstova.

Kroz ovaj proces uenike vodi nastavnik. U I ciklusu treba napraviti samo osnovne korake, dok se u II i III ciklusu ovakav rad na neumjetnikom tekstu dalje razvija, a uenici sve vie osamostaljuju.

Uenje strategije sluanja ili itanja neumjetnikog teksta i savladavanje vjetine uenja putem itanja zahtijeva postupnost, i zato se uenici vode kroz ovaj proces tokom itavog kolovanja, i u svim predmetima, ne samo tokom nastave maternjeg jezika. To treba da znaju i prihvate, kako nastavnici maternjeg jezika i knjievnosti, tako i nastavnici drugih predmeta/oblasti. Ukoliko djeca ne savladaju ove dvije vjetine, njihova znanja ostae i dalje na faktografskom nivou, uz nizak nivo primjenljivosti u svakodnevnom ivotu. Nadamo se da e razvijanjem prethodno navedenih vjetina nai uenici dostii i vii nivo italake i naune pismenosti, te da neka naredna testiranja u vremenu koje dolazi, nee pokazati da nai petnaestogodinjaci, i dalje, posjeduju dominantno reproduktivna i teko upotrebljiva znanja.

Stvaranje umjetnikih i neumjetnikih tekstova raznih vrsta po ugledu na sluane odnosno itane tekstove, nije novina u programu maternjeg jezika i knjievnosti devetogodinje osnovne kole. Oduvijek su se govorne i pismene vjebe povezivale sa prethodno itanim tekstovima.

Cilj stvaranja ovih tekstova, s jedne strane, jeste da se provjeri razumijevanje odreene vrste teksta, njegove sutine i namjene kao i produbi doivljaj umjetnikog teksta, a, s druge strane, da se uenici uvedu u proces njihovog stvaranja. Uenici, stvarajui tekst, koriste posebnosti odreene vrste teksta, odnosno njegove karakteristike, te nastavnik uoava da li ih je usvojio i razumio njihov znaaj. Tako, ako pie pismo (ili biografiju, ili opisuje prirodnu pojavu...) uenik e izdvojiti neophodne elemente, odnosno kljune podatke vane za odreenu vrstu teksta i, po uzoru na sluani/itani tekst, napisati slian. Ako stvara umjetniki tekst, npr. bajku (to su djeca oduvijek radila), pomenue izmiljene likove, stereotipni poetak i kraj bajke, dogaaje ili arobne predmete. Posebno vaan cilj ove aktivnosti jeste uvoenje uenika u proces stvaranja usmenog ili pisanog, umjetnikog ili neumjetnikog teksta ne

15

Nastava maternjeg jezika i knjievnosti Naa kola da bi svi postali pisci ve da bi, kroz devetogodinje kolovanje savladali proces nastanka teksta, te bili sposobni da to znanje u svakodnevnom ivotu, onda kada im zatreba, koriste. Jasno je da oekivanja nastavnika treba da budu usklaena sa uzrasnim mogunostima uenika.

Posebno je vano da nastavnici koji izvode nastavu maternjeg jezika i knjievnosti, bilo kojem razredu da predaju, razumiju i prihvate injenicu da su oni ti koji, tokom devetogodinjeg kolovanja, treba da naue djecu/uenike kako nastaje tekst da im omogue prolazak kroz proces, tj. faze stvaranja teksta, shodno njihovom uzrastu i mogunostima, te da tu vjetinu razvijaju iz razreda u razred. Nije dovoljno samo zadati temu i ocijeniti rad. Savremeni pristup ocjenjivanju uvaava i KAKO uenik prolazi kroz proces uenja i stvaranja, a ne samo TA je uradio. Zadatak nastavnika je da uenika osposobi KAKO da neto uradi, a ne samo da provjeri TA je uradio.

U priruniku za nastavnike uz udbenik igra slova i glasova 3, str. 12, opisan je postupak pod nazivom RADIONICA ZA PISANJE kao jedan od naina uvoenja uenika u proces stvaranja pisanog teksta koji se moe primijeniti na uzrastu prije, ali i poslije treeg razreda. Nastavnici mogu ovu aktivnost realizovati i na drugaije naine. Prilog 1 ITANJE, ANALIZA I STVARANJE NEUMJETNIKOG TEKSTA OPIS BILJKE17 Razred: peti Za ovu pripremu potrebno je planirati najmanje tri asa. Obuhvata obradu i stvaranje neumjetnikog teksta. Polazi se od opteg cilja koji elimo ostvariti, a slijede operativni ciljevi i sadraj na kojem e se postavljeni ciljevi realizovati (neumjetniki tekst Miriljava kominica). Nakon toga navedene su aktivnosti uenika koje obuhvataju itanje i analizu neumjetnikog teksta, kao i sintezu analiziranog. Poslije rada na tekstu, slijedi stvaranje slinog teksta opisa neke druge biljke. Ovaj nacrt za potrebe neposrednog izvoenja nastave moe se proiriti i dopuniti. Cilj: Uenici upoznaju osnovne odlike strunih i publicistikih tekstova i osposobljavaju se da samostalno piu sline (tekst Miriljava kominica, Udbenik maternjeg jezika za V razred, str. 25). Operativni ciljevi:

razvijaju vjetinu itanja neumjetnikog teksta, razumiju proitani teksti (prepoznaju temu, kljune pojmove, vane podatke,

namjenu), razvrstavaju kljune pojmove i vane podatke u pojmovnu mapu, uporeuju podatke iz teksta sa onima koje su ve znali, razvijaju vjetinu analize teksta, razvijaju sposobnost opaanja, razvijaju sposobnost stvaranja teksta (nacrt, osnovni tekst, ispravljanje

greaka, konana verzija), 17 Popovi, D.; Kuzmanovi, D.: Rije po rije, prirunik za nastavnike iz maternjeg jezika za V razred devetogodinje osnovne kole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Podgorica, 2008, 27.

16


razvijaju sposobnosti imenovanja, pravilnog govora i pravopisnu sposobnost, razvijaju vjetinu procjenjivanja teksta i argumentovanja svoga miljenja.

Aktivnosti uenika:

razgovaraju o ljekovitim biljkama, saoptavaju podatke o lipi koje ve znaju (predznanje uenika),

tiho istraivaki itaju tekst uoavajui kljune pojmove i vane podatke u tekstu,

objanjavaju manje poznate rijei, ukoliko ih ima, i sluaju objanjenja koja daju uenici ili nastavnik,

razgovaraju o temi teksta, kljunim pojmovima i vanim podacima i odnosom meu njima (O emu se u tekstu govori? Kojoj vrsti biljaka pripada lipa? Koje djelove ima?),

unose podatke u pojmovnu mapu (Radna sveska, str. 21), uoavaju pasuse u tekstu i razgovaraju o njihovoj sadrini, uoavaju reenice u tekstu, njihov redoslijed, povezanost i sl., analiziraju koriene rijei, uoavajui one koje esto uju i one koje se u

svakodnevnom govoru rjee koriste (lipovka, velelista, malolista, medonosan...), te uoavaju sastav ovih rijei,

samostalno rjeavaju 1, 2. i 3. zadatak u Radnoj svesci, str. 20 i 21 i pri tome koriste tekst iz udbenika,

itaju odgovore i uporeuju ih sa odgovorima drugih, samostalno rade 5. zadatak u Radnoj svesci, str. 21, u paru razmjenjuju ono to su uradili, zatim zajedno rjeavaju 6. zadatak,

Radna sveska str. 22, saoptavaju rjeenje 6. zadatka, procjenjuju zanimljivost teksta i obrazlau svoje miljenje, razgovaraju o tekstu koji su itali, prepriavaju tekst Miriljava kominica, iznose svoja iskustva u vezi sa kajsijom, posmatraju sliku kajsije i opaaju njene odlike: imenuju djelove biljke, podatke o biljci sabiraju i ureuju u tabeli ili misaonom obrascu koristei izvore

znanja koji su im na raspolaganju i tako izrauju nacrt opisa, pronalaze pridjeve kojima e najbolje i detaljno opisati oblik, veliinu, boju itd.

cvijeta, stabla, listova i podzemnih djelova korijena, na osnovu nacrta opisuju biljku postupno, jasno, razumljivo i detaljno, u skladu

sa uputstvima nastavnika i tako izrauju prvu verziju teksta, tekst dijele na pasuse, ispravljaju greke (uz pomo nastavnika, drugova,

prirunika), osnovu teksta po potrebi dopunjavaju, itko ga prepiu, procjenjuju svoje tekstove.

Napomena: Uenicima moete ponuditi da sami izaberu biljku koju e opisati.

17

Nastava maternjeg jezika i knjievnosti Naa kola LITERATURA:

1. Beter Turk, M. (2003): Obravnava zapisanega neumetnostnega besedila pri pouke slovenine kot materinine, V: M. Ivek (ur.). Pogovor o prebranem besedilu. Zbornik bralnega drutva Slovenije. Ljubljana; Filozofska fakulteta

2. , . (1988): , ,

3. Nastavni predmet Maternji jezik i knjievnost, predmetni program za I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII i IX razred devetogodinje osnovne kole, Ministarstvo prosvjete i nauke, Zavod za kolstvo, Podgorica, 2005.

4. , . (1998): , , ,

5. Kapko, D.; Cajhen, N. i dr. (2005): Gradim te imam slovenski jezik 5, prironik za uitelje, Rokus, Ljubljana

6. Kols,M.; Vajt, .; Braun, P. (2004): Nauite da uite, Kreativni centar, Beograd 7. Kranjc, S. (2003): Pouk slovenskega jezika v osnovni oli, Slovenski jezik,

literatura i kultura v izobraevanju, Zbornik predavanja, Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta, Oddelek za slovenistiko, Ljubljana, str. 37

8. Kristal, D. (1988): Enciklopedijski renik moderne lingvistike, Nolit, Beograd 9. Kristal, D. (1999): Kembrika enciklopedija jezika, Nolit, Beograd 10. Kriaj Ortar, M. (2004): Razvijanje sporazumevalne zmonosti pri obravnavi

neumetnostnih besedil. Razmnoeno. Gradivo za seminar Slovenina in IKT. Multiplikatoriji, Ljubljana: Zavod RS za olstvo

11. Petrievi, I.; Backovi, A.; Ostoji, T. (2008): Nacionalni izvjetaj o postignuima uenika u okviru programa za meunarodno testiranje uenika - PISA 2006, Ministarstvo prosvjete i nauke, OECD, FOSI

12. Pejak, S.; Gradiar, A. (2002): Bralne une strategije. Ljubljana: Zavod RS za olstvo

13. Popovi, D.; Kuzmanovi, D. (2007): igra slova i glasova, prirunik za nastavnike trei razred, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Podgorica

14. Popovi, D.; Kuzmanovi, D. (2008): Rije po rije, prirunik za nastavnike iz maternjeg jezika za V razred, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Podgorica

15. Rosandi, D. (1988): Metodika knjievnog odgoja i obrazovanja, kolska knjiga, Zagreb

16. ubari, D.; Veovi Ivanovi, A. (2007): Mo jezika, udbenik maternjeg jezika za VIII razred devetogodinje osnovne kole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Podgorica

18


Naa Durkovi Zavod za udbenike i nastavna sredstva NASTAVA KNJIEVNOSTI U OSNOVNOJ KOLI

O Bemeu je kazano da njegove knjige lie na izlet na koji pisac vodi rijei, a italac smisao. Ova opaska je moda trebalo da poslui kao podsmijeh na raun Bemea, ali

ona predstavlja taan opis svih djela knjievne umjetnosti bez izuzetka.

Nortrop Fraj

1. O fenomenu itanja

Ljudska potreba za itanjem predstavlja jedan od najkompleksnijih antropolokih fenomena. U razliitim sredinama, meu razliitim generacijama, uz razliite individualne pristupe ita se: da bi se saznalo neto novo, iz potrebe za obrazovanjem, iz potrebe za dokazivanjem, u traganju za identitetom, samoprepoznavanjem... Samo znaenje rijei itati (lat. legere prikupljati, skupljati) ukazuje na sloeni psiholoki i neuroloki postupak prikupljanja tuih slika, misli i osjeanja. ovjekova potreba za itanjem vjekovima je karakterisana kao jedna od najljudskijih osobina. Svijet moe sasvim dobro postojati i bez knjievnosti. Ali jo lake moe biti i bez ovjeka. (Sartr); ovjek, to je jednako italac. (Novica Mili); Leggo, dunque sono (itam, dakle jesam tekst na jednom italijanskom plakatu sa sajma knjiga u Frankfurtu). Na dostojanstvo pravog itaoca moda je najbolje ukazao H. L. Borhes: Ponekad pomislim da su dobri itaoci rijetke ptice, jo mranije i neobinije nego dobri pisci... itati to je, za trenutak, in pozniji od ina pisanja; vie pomiren sa sudbinom, uljudniji, duhovniji. Fenomenu itanja i knjige sve se ee pristupa multidisciplinarno njime se bave nauka o knjievnosti, istorija, sociologija, psihologija, filosofija, antropologija (kulturologija), bibliotekarstvo i informatika. Posljednjih decenija se, meutim, govori i o krizi itanja. Najei razlog koji se za to navodi jeste digitalizacija ivota i nevjerovatno ubrzanje koje je on dobio. Sve ee se nastavnici/nastavnice18 jadaju da djeca iz generacije u generaciju sve manje itaju i da pokazuju odbojnost prema takozvanoj obaveznoj lektiri, a jedan od najvanijih zadataka kole aksiom prosvjetne djelatnosti jeste da razvije ljubav prema knjizi (u najirem znaenju te rijei). Pri tom treba imati na umu i jedan fenomen postmodernog doba na koji se tek poinje ukazivati velike promjene koje su se desile u drugoj polovini XX vijeka u knjievnoj produkciji, a tiu se brzine proizvodnje knjige, naglog uveanja broja pisaca, naglog razvoja bonih knjievnih anrova, od savremenog itaoca prave i odbrambenog itaoca. Umesto da se hvali velikim brojem proitanih knjiga, dobar savremeni italac je u stanju da se pohvali sposobnou da napravi odabir, da iz mnotva izvue knjige koje vredi itati, bilo da to radi sam ili uz pomo nekog posrednika19. Naravno da ueniku/uenici20 pomenuti posrednici treba

18 U daljem tekstu nastavnik/nastavnici. 19 Ljubia Raji, Tekst u vremenu, Geopoetika, Beograd, 2008. 20 U daljem tekstu uenik/uenici.

19


da budu, prije svih, roditelji i nastavnici. Filosof Don Kuper Pouis u svom eseju O knjigama i itanju pie da je mladima, kada je u pitanju izbor knjiga, potrebno obezbijediti tanano stapanje sopstvenih neunitivih predrasuda i izvjesnog visokog autoritativnog standarda; standarda koji u nedostatku boljeg izraza moemo nazvati klasinim ukusom, i koji je i sm amalgam najboljih linih reakcija najboljih kritikih umova, proien, kako bi se reklo, i strogo probran, udaranjem talasa vremena21.

Najvanija sposobnost, koju tradicionalno obrazovanje najmanje uspjeno razvija, jeste sposobnost da se samostalno nastavi sa uenjem. Primijenjeno na nastavu knjievnosti to znai obrazovati uenika koji e: samostalno umjeti izabrati knjigu; bez posrednika umjeti uivati u njenom itanju bogatei se; biti sposoban preporuiti je nekome... No, kako da se pelcer navike i vjetine itanja primi kod djece XXI vijeka? Kako pomiriti ulogu koju mora da odigra kola u promociji itanja kao ivotnog stila i injenicu da glagol itati ne trpi imperativ? Najvea bi greka bila zaogrnuti se arogancijom povlaenih, iskusnih italaca, a svijet knjiga predstaviti kao puritanski prostor. Knjievnost nije carstvo za povlaene, u njega se moe uvijek ui, jer je s knjigom mogunost uvijek otvorena. Kako kae Dulijan Barns u Floberovom papagaju: Moje itanje moe da bude besmisleno sa stanovita istorije knjievne kritike, ali nije besmisleno sa stanovita uivanja22.

2. Dva tipa itanja simpatiko i asimpatiko

U novom Obrazovnom programu Maternjeg jezika i knjievnosti za devetogodinju osnovnu kolu23 nastava jezika i nastava knjievnosti relativno su autonomne. Naime, opismenjavanje i savladavanje osnovnih gramatikih kategorija radi se na neumjetnikom tekstu. Imaju se na umu dva tipa itanja simpatiko i asimpatiko itanje za dva tipa tekstova. Simpatiki se ita knjievni tekst, tekst u kojem ne traimo, nego stvaramo, gradimo znaenje, a asimpatiki itamo informativni tekst24 od piktograma, preko podataka iz dnevne tampe do enciklopedija i svih tekstova u kojima traimo obavjetenje.

Poznata engleska knjievnica Virdinija Vulf svojevremeno je pokuala da napravi razliku izmeu itaoca koji voli da ui i itaoca koji voli da ita i zakljuila da izmeu njih nema nikakve slinosti. Ueni ovjek nepomini je i usredsreeni usamljenik entuzijasta koji pretrauje knjige ne bi li otkrio neko odreeno zrnce istine za kojim se dao u traganje. Ako ga savlada strast za itanjem, njegovo dostignue se smanjuje i izmie mu izmeu prstiju. italac, s druge strane, mora na samom poetku odustati od elje za uenjem; ako se znanje prilijepi za njega, to je sasvim u redu, ali tragati za njim, sistematino itati, postati strunjak ili autoritet sve to veoma e lako ubiti ono to smatramo humanijom strau za istim i rastereenim itanjem25. Iako se sa stavom Virdinije Vulf ne moramo u potpunosti sloiti, navodimo ga kao pokuaj razmiljanja o razliitim strategijama itanja.

U ovom radu baviemo se nastavom knjievnosti i simpatikim itanjem. Teorije uenja nijesu se do sada jasno izjasnile o tome kako se ui itajui

knjievna djela. Izvjesno je da je to susret, neki oblik proivljenog iskustvenog

21 Pouis, D. K., Odabrana dela, IIII, Centar za geopoetiku, Beograd, 1995. 22 Dulijan Barns, Floberov papagaj, Beogead Banja Luka, 1997. 23 Nastavni predmet Maternji jezik i knjievnost, predmetni program za I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII i IX razred devetogodinje osnovne kole, Ministarstvo prosvjete i nauke, Zavod za kolstvo, Podgorica, 2005. 24 Per Olav Koldestad, itanje je pisanje je itanje, Evropska konferencija o itanju u Zagrebu, 2005. 25 Virginia Woolf, Hours in a Library, citirano prema A. Mangel Biblioteka nou, Geopoetika, Beograd, 2008.

20

Naa kola Nastava maternjeg jezika i knjievnosti uenja26. Fenomenoloki je zanimljivo da se za stvaranje reda u slici svijeta neprestalno obraamo upravo knjievnosti. Pronicljive oi izuzetnih pisaca, koje su gledale bogatstvo, i protivurjenosti svijeta prije nas, pomau nam da taj svijet bolje razumijemo. Sigurno je da sve itaoce knjievnost ui emocijama, strastima, izvorima konflikata. itanjem se savladava i tehnika usredsreivanja panje knjievnost poduava vjetinama panje i za nju je, kao uostalom i za ostale umjetnosti, potrebno strpljenje. Poetak novog milenijuma, meutim, obiljeava opadanje panje i za manje zahtjevne radnje nego to je itanje. Fenomen je oigledan i kod djece i kod odraslih. Sposobnost koncentracije najlake se moe ispitati na fenomenu sluanja; koliko se paljivo sluamo i kako se razumijemo. No panja je tek ulaznica u itanje; to je lampa koja osvjetljava tekst koji je pred itaocem. Pravi italac zadubljen u neku knjigu izloen je smjenjivanju i stapanju sloenih intelektualnih operacija. Nastavnik bi trebalo da poznaje znaaj vjetine razumijevanja u harmonizovanju, povezivanju razliitih operacija, jer, kako kae Novica Mili27, itanje ne bi trebalo poistovjetiti sa razumijevanjem. Svi iskusni itaoci poznaju fenomen da se odreena knjievna djela, mogu itati vie puta u ivotu i to upravo zato to se u potpunosti ne razumiju. U velikim knjievnim djelima uvijek postoje mjesta (rijei, sintagme, reenice, slike, obrti) koji se ne nude lakom razumijevanju. itanje ukljuuje i neto to je potpuno suprotno itanju. To je neitljivost i umetniki tekstovi prizivaju nova itanja preko tih mesta28. italac pokuava da razumije, savlada ta mjesta.

U sljedeoj tabeli nalaze se operacije koje pravo itanje sintetie:

percepcija ulno opaanje koje je ve oblikovano preko kulture ili preko duha

razumijevanje znaenja djela

prepoznavanje rekognicija

italac novi sadraj povezuje sa onim to mu je ve poznato

kognicija, spoznaja

osvajanje novog saznanja, irenje itaoevog saznanja, put kretanja saznanja ka neemu to je do tada bilo nepoznato

memorisanje pamenje sadraja proitanog

zaboravljanje

(ova operacija se esto zanemaruje, a vana je), to nije apsolutno odsustvo onoga to italac ve usvojio, ve je utiskivanje tragova u ono to je nesvesno

refleksija i njoj bliska spekulacija

kao analitike operacije usmjeravanje panje na line doivljaje i promiljanja potaknuto proitanim

imaginacija i njoj bliska fantazija

Bez imaginacije nema itanja umjetnikog teksta, to je sposobnost da se za odreene znakove nau odgovarajue slike. Fantazija, pak, stavlja u pokret one slike koje imaginacija iznalazi. Izmiljeni likovi lake se vide ukoliko je pisac sposoban i ukoliko je italac sposoban29.

Radnja itanja je, dakle, proces koji poinje percepcijom, tee preko razumevanja, rekognicije, kognicije, memorije, refleksije do operacija zaborava, spekulacije, imaginacije i fantazije30.

26 Prema: Dijana Plut, Udbenik kao kulturno-potporni sistem, ZUNS, Beograd, 2003. 27 Novica Mili, tekst iz zbornika Kako itati, Narodna biblioteka Srbije, Beograd, 2005. 28 Ibid 29 Dulijan Barns, Nije nita strano, Geopoetika, Beograd, 2008. 30 Prema: Novica Mili, Kako itati, Narodna biblioteka Srbije, Beograd, 2005.

21

Nastava maternjeg jezika i knjievnosti Naa kola 3. itanje kao ivotni stil

Novi obrazovni program Maternjeg jezika i knjievnosti za devetogodinju osnovnu kolu i gimnaziju31 koncipiran je tako da obavezna, kanonska knjievna djela postoje samo u VII, VIII i IX razredu osnovne kole. Sva ostala knjievna djela u Programu samo su predloena, preko njih se dolazi do cilja, odnosno standarda iz programa. Ovakvo rjeenje daje slobodu nastavniku, ali pojaava njegovu odgovornost za izbor knjiga. Otvorena je mogunost: za praenje reagovanja novih generacija na odreene knjige; pravljenje izbora knjiga u dogovoru sa uenicima i roditeljima; izbor knjiga na nivou aktiva, kole, lokalne zajednice. U dobro osmiljenoj nastavi, s jasnim estetskim kriterijumom, moe se podsticati itanje kao ivotni stil i kod uenika razviti navika itanja. Neophodno je i da ta navika postane potreba. Knjige ne znae nita ako se ne oivotvoruju i ne postanu djelatne u itaocima koji su im dorasli. itanje kao inkorporiranje ideja i vrijednosti ujedno je i najprirodniji i najezoteriniji in, spontan i neprikosnoven, i svima dostupan i povlaen kult 32.

Jasno je da nije dovoljno opismeniti uenike, nauiti ih da itaju, i vjerovati da mogu zaroniti u riznice knjievnosti. itanje jednog knjievnog djela iziskuje vii kulturni nivo i naviku itanja koja se godinama razvija. Stariji (roditelji, nastavnici) treba da budu prepoznatljiv model jednog takvog ponaanja. Nain na koji knjigu uzimamo u ruke, kako je drimo, kako je odlaemo, utie na djeju panju i predstavu o itanju. Poznato je da su najbolji itaoci uenici iz porodica u kojima se mnogo ita i u kojima knjige predstavljaju vrijednost. Djeca iz takvih porodica obino bez tekoa razvijaju vie italake sposobnosti. Mnogi roditelji, naalost, ne znaju da je upravo razvijena italaka vjetina prvi uslov za kolski uspjeh. Zbog toga se u svijetu razvijaju programi porodinog itanja (na primjer, Foundation and National Centar for Family Literacy NCFL).

Svialo nam se to ili ne, ali svi nastavnici knjievnosti trebalo bi da marketinkom spretnou predstavljaju knjige i konvencije anrova i epoha na asovima knjievnosti; u biblioteci kole; u okviru kulturnog programa kole. Istai emo neke projekte koji daju rezultate.

U svijetu su osnovana mnogobrojna udruenja za unapreivanje itanja. Ona su osnovala Evropski komitet, tijelo Meunarodnog italakog udruenja. Tako su dostupne informacije o razliitim iskustvima popularizacije itanja. Elena Guioeva, moskovska knjievnica, na primjer, promoivie porodina itanja: Dan porodinog itanja, italako pozorite, italaki praznik, Porodina takmienja u itanju. Popularizaciji itanja pomau i razliiti projekti, kakav je projekat Matilda koji obuhvata osnovnokolski uzrast. Tu je i projekat Knjievne priaonice, italake znake (slovenaki projekti za podsticanje mladih na itanje). Sva ta udruenja bave se smiljanjem razliitih naina kojima djecu i adolescente ele zainteresovati za itanje, to je put da se itanje doivi kao uivanje i radost, a ne kao napor ili kazna.

Kao primjer osmiljenih akcija u popularizaciji itanja u Crnoj Gori navodimo rad biblioteke O Blao Jokov Orlandi u Baru. Na poetku kolske 2004/2005. godine formiran je Klub italaca, a prezentacije, kvizovi, izlobe odvijaju se u biblioteci kole. Uenici sa bibliotekarkom Nataom Borovi osmiljavaju i prireuju Kalendar 31 Nastavni predmet Maternji jezik i knjievnost, predmetni program za I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII i IX razred

devetogodinje osnovne kole, Ministarstvo prosvjete i nauke, Zavod za kolstvo, Podgorica, 2005. i Nastavni predmet Maternji jezik i knjievnost, predmetni program za I, II, III i IV razred opte gimnazije, Ministarstvo prosvjete i nauke, Zavod za kolstvo, Podgorica, 2005.

32 Terry Eagleton, Knjievna teorija, SLN, Zagreb, 1987.

22

Naa kola Nastava maternjeg jezika i knjievnosti itanja: preporuke pojedinih naslova koje bi uenici trebalo da proitaju. Kalendar itanja se predstavlja na panou, u holu kole. Uenik razgovara o knjizi koju preporuuje sa bibliotekarkom i sa drugim uenicima, esto se itaju i najinteresantniji odlomci. Tu su i akcije: Izloba knjiga, kviz Mozgalice igre: Sveznalice (pitanja iz kolskih predmeta), Tajanstveni lik (knjievni lik), Rjenik (pitanja iz opte kulture), Pantomima (knjievno djelo), Licitacija (zagonetke i pitalice) i Asocijacije, Knjiga kao najljepi dar, Vee poezije i roka, kviz o knjievnom djelu po izboru uenika (kviz Hari Poter takmiari kroz razliite igre pokazuju svoje znanje o ovom djelu), prezentacija I strip je vrijedan panje.

Interesantno je navesti neke razloge sa Liste 101 razloga za boravak u Biblioteci O Blao Jokov Orlandi:

Biblioteka je moje utoite. U Biblioteci dobijam O2. U Biblioteci se relaksiram poslije napornog dana u koli. Biblioteka je prostor u kojem se raaju nove ideje. U Biblioteci mogu da budem sam, ali nikada usamljen. Boravak u Biblioteci je zadovoljstvo i potreba. Meusobno odmjeravanje umnih snaga. U Biblioteci uvijek neto novo saznam. Prua mi toplinu i sigurnost.

Dok nisam poela da boravim u naoj Biblioteci, nisam znala da se u meni krije italac. Sanjarim...

Biblioteka je potrebna kao etkica za zube, mora je koristiti svaki dan. Ne mogu da vjerujem da sam postao njen zavisnik. Koliko boravim u Biblioteci trebalo bi da me stave na platni spisak kole.

4. Odnos nauke o knjievnosti i metodike nastave knjievnosti

Koliko gibanja u nauci o knjievnosti utiu na nastavu knjievnosti? Teorijski stavovi nauke u knjievnosti (smjerovi, kole, uenja) utiu na oblikovanje metodike nastave knjievnosti i knjievnog obrazovanja. Metodiki pristup nastavi knjievnosti odreuje se prema primaocu sadraja i sadraju. kolska interpretacija uspostavlja odnos uenika prema knjievnom djelu kao ishodite svog bavljenja.

Najvei nedostatak tradicionalnih obrazovnih programa knjievnosti bio je u tome to se izjednaavao nauni i didaktiko-metodiki diskurs, a, uprkos tome, nastava knjievnosti esto je bila nezanimljiva. Uenici su se iscrpljivali u prepriavanju fabule (ko od nas iz perioda kad smo bili uenici nema takva iskustva?!), parafraziranju, navoenju biografskih i istoriografskih podataka. Najee se deavalo da uenici ne doive ljepotu i snagu djela, ve znaenjski slojevi ostanu neotkriveni. Na asovima rada sa knjievnim tekstom trebalo bi stvoriti doivljajni kontekst, detaljnijom analizom snaiti doivljaj, a tek onda na toj osnovi ostvariti odreena knjievnoteorijska i ostala uoptavanja. to se dublje zaroni u lavirinte teksta, to se klupko znaenja bre odmotava ka ukrtanju italakih i egzistencijalnih iskustava. Naravno, tako se otvara put i ka novim knjigama. Zbog toga u nastavi knjievnosti ne treba uriti: ne cijeni se broj proitanih, ve broj dobro proitanih knjiga.

Jedna od najveih dilema koja je pratila izradu programa iz knjievnosti i za osnovnu kolu i za gimnaziju jeste: da li se smiju u nastavu knjievnosti uvoditi

23

Nastava maternjeg jezika i knjievnosti Naa kola stvaralake metode u kojima knjievno djelo postaje medijum za razliite kreativne vjebe, kao to su, na primjer promjena pripovjedake perspektive, drugaije naslovljavanje teksta, pisanje parodije, satire, mijenjanje kraja, dopisivanje djela itd., kao to se ve radi u nastavi aktivnog uenja? Na odgovor moe biti samo jedan i nedvosmislen: u nastavi knjievnosti su dozvoljene sve aktivnosti koje e uenika razviti u sposobnog itaoca. Novi obrazovni program dobro polazi od naune matrice kao podloge, ali na njenu osnovu tanano izgrauje didaktiku matricu. Novim predloenim aktivnostima u Programu (uenici iznose predvianja u odnosu na dalji tekst, ilustruju tekstualnu stvarnost, izrauju grafike prikaze fabule epskih ostvarenja...) razvija se tehnika itanja i sposobnost da uenik artikulie ta je proitao i da to saopti. ini se da su odabrani tekstovi pogodni da uenik obogati sebe informativnim, estetskim i etikim vrijednostima (djela klasine i savremene knjievnosti za djecu i odrasle, strip, primjeri trivijalne knjievnosti, bestseleri; film) i to na takav nain da jedna vrijednost nosi drugu.

Podsjetimo se: u knjievnosti je uspostavljen odnos pisacdjeloitalac, s tim to u nastavi knjievnosti shema izgleda ovako:

nastavnik, pisacdjelo italac

uenik i sve tri dimenzije su vie ili manje povezane. Razlika izmeu tradicionalnih (spoljanjih) i savremenih (unutranjih) teorijskih

pristupa knjievnim djelima sagledava se, izmeu ostalog, i u zauzimanju dva antagonistika stava prema pitanjima namjere (intencije) pisca, odnosno odgovornosti autora prema znaenjima koja su u tekstu saoptena. S jedne strane, spoljanji pristupi knjievnom djelu izjednaavaju namjere pisca i znaenja djela, a, s druge strane, unutranji pristupi potiskuju ulogu autora u znaenju djela. Tako stare metodologije razvijaju pristup knjievnim djelima kao objanjenje (eksplikacija), dok nove metodologije panju usmeravaju na tumaenja znaenja teksta (interpretacija). Eksplikacija traga u tekstu za onim to je pisac htio da kae (jedno od najomraenijih pitanja koje u nastavi moete postaviti!), a interpretacija nudi objanjenja moguih znaenja tekstova, bez razmiljanja o namjerama autora.

Moderno prouavanje knjievnosti u posljednjih sto pedesetak godina prolo je tri faze: u prvoj, u vrijeme pozitivizma, predmet prouavanja bio je pisac (stvaralac), a razvile su se bioloka, psiholoka/psihoanalitika, donekle i socioloka kritika. U drugoj fazi, koja je zapoela ruskim formalizmom, predmet iskljuivog interesovanja bio je tekst, u najnovijoj, koja traje od 60-ih godina XX vijeka, interesovanje se pomjerilo ka itaocu. Svaki italac, polazei od originalnog knjievnog djela, stvara novu knjigu. Knjievno djelo jeste sredinja taka na putu od pieve zamisli do itaoca, ali ono poinje da ivi tek kada doe u ruke itaoca. H. R. Jaus u svojoj Estetici recepcije pie: Knjievno delo nije objekt koji postoji za sebe i koji svim posmatraima u svim epohama nudi isto lice. Na slian nain je razmiljao i H. L. Borhes: ta je knjiga ako je ne otvorimo? ... Ali ako je itamo, dogaa se neto udno, verujem da se svaki put menja ... Heraklit je rekao da niko ne zakorai dva puta u istu reku... Svaki put kad itamo neku knjigu, knjiga se menja, konotacija rei je druga... Hamlet nije tano Hamlet kog je ekspir zamislio poetkom XVII veka... Hamlet je bio ponovo raan. Isto se deava sa Don Kihotom. itaoci su obogaivali knjigu33.

33 H. Luis Borhes, Usmeni Borhes, Rad, Beograd, 1990.

24


5. Estetika recepcije kao osnova komunikacijskog pristupa nastave knjievnosti u reformisanoj osnovnoj koli Rad sa knjievnim tekstovima u devetogodinjoj osnovnoj koli zasniva se na komunikacijskom modelu knjievnog obrazovanja, a taj model je utemeljen na estetici recepcije (lat. receptio prihvatanja). Ovakav pristup u potpunosti odgovara jednom od osnovnih principa reforme nastavi usmjerenoj na uenika.

Iskustvo itanja omoguava nam proboj u paralelne svjetove, proivljavanja raznovrsnih uloga i pozicija kojima pozajmljujemo vlastite emocije i raspoloenja.

italac34 uestvuje u konstituisanju umjetnike vrijednosti knjievnog djela. italac dovrava knjievni projekat u aktu itanja. italac deifruje umjeniko djelo. italac je stvaralac estetskog bia knjievnoumjetnikog djela, pa je italac

(pravi, prim. N. D.) stvaralac kao i pisac. italac inventivno reprodukuje knjievno djelo u svijesti. italac, na podlozi umjetnikog djela, stvara slobodno jedno potpuno

autonomno polje unutranjeg iskustva... itanje je kompleksan proces zajednitva sa knjievnim djelom i znai:

traganje, deifrovanje, saznanje, moralno djelovanje, otkrivanje, uivanje. Sve to upuuje na kompletnu intelektualnu i emotivnu reakciju, koja se odvija u italakoj svijesti onda kada zauzmemo ispravan estetski stav 35.

Teorija recepcije obogauje teoriju itanja i teoriju komunikacije s knjievnoumjetnikim tekstom. Teorija praznih mjesta (mjesta nedoreenosti tj. neodreenosti) Volfganga Isera36 oituje se u nastavi kao niz postupaka kojima se pobuuje itaoeva radoznalost i kreativnost. Presijecanjem fabule (rez) nekog romana ili pripovijetke na uzbudljivom mjestu izaziva se itaoeva radoznalost i razvija sposobnost zamiljanja (razvijanja) radnje.

Ue(s)nik se podie na nivo estetskog subjekta, istrauje doivljajno saznajne procese u razliitim fazama i oblicima knjievne komunikacije, inicira istraivanje individualnog doivljaja knjievnog djela. Na taj nain je, primjeuje dr Dragutin Rosandi, poznati hrvatski metodiar knjievnosti, jo 1984. godine, kolska interpretacija prethodila estetici recepcije. kolska interpretacija, naime, u svom sustavu sadri gotovo sve bitne elemente teorije recepcije 37.

Savremena metodika nastave knjievnosti sve ee polazi od poetne, izvorne, spontane, recepcijske spremnosti uenika. Ona obuhvata cjelokupno uenikovo iskustvo: obrazovanje, znanje, estetsku senzibilnost, knjievnu i italaku kulturu. Metodiki postupci za analitiko-interpretativnu fazu programiraju se u zavisnosti od recepcijske spremnosti uenika i poetne recepcije teksta. Metodiki postupci koji se primjenjuju u interpretativno-analitikoj fazi podiu poetnu izvornu recepciju na vii nivo razumijevanja. Bogati italaki doivljaji osnova su svakog valjanog tumaenja i na starijem uzrastu. Nastavnici svojom didaktikom spretnou (nekada se ona granii s pedagokim talentom) i profesionalnom strunou pomau da se oni pravilno artikuliu.

34 U naem sluaju uenik i nastavnik. 35 Sonja Tomovi undi, Stvaralaka uloga itaoca, Knjievna kritika danas, Institut za strane jezike,

Podgorica, 2004. 36 Teorija recepcije u nauci o knjievnosti, Nolit, Beograd, 1978. 37 Suvremena metodika nastave hrvatskog ili srpskog jezika 1-2, , Zagreb, lipanj 1984.

25


Poto se deava da se estetika recepcije mijea sa impresionistikom kritikom, duni smo da ukaemo na razliku meu njima. Teorija recepcije pokuava da ulogu itaoca u knjievnom procesu objektivno odmjeri i obrazloi, za razliku od, nesputane subjektivnosti impresionistike kritike, koja knjievna djela prihvata kao povode za razmiljanja i asocijacije. Estetika recepcije, meutim, pokuava da recepcione procese opie polazei od teksta, i to na nain to analizira horizont oekivanja koji je nastao iskustvom steenim na drugim knjievnim tekstovima. Djelo koje se potpuno poklopi s horizontom oekivanja smatra se konvencijalnim, dok se avangardna umjetnika ostvarenja uglavnom vezuju za pojave neoekivanih sadraja i neoekivane forme. Svaki napredak u istorijskom razvoju knjievnoumjetnikog izraza ostvaren je upravo ruenjem konvencionalnih anrovskih, motivskih, tematskih i drugih strukturnih obrazaca (Miguel de Servanets: Don Kihot, Dems Dojs Uliks, Een Jonesko elava pjevaica...).

Umberto Eko u knjizi Uloga itaoca pridrava se teorije komunikacije kao polazita za opisivanje italakog procesa. On smatra da informacija ostaje nerazumljiva ukoliko izmeu poiljaoca i primaoca ne postoji unaprijed dogovoreni kod. italac je strogo definisan leksikom i sintaksikom organizacijom teksta: tekst nije nita drugo do semantiko-pragmatska produkcija svog sopstvenog model-itaoca.

Volfgang Izer u inu itanja polazi od teze da relacija tekstitalac nije jednosmjerna, ve meu njima vlada odnos interakcije. Izerov pojam implicitnog itaoca odnosi se na strukturu itaoca upisanog u tekstu.

Ako poemo od teze da prije itanja postoji samo tekst, a da tek njegova realizacija u svijesti itaoca proizvodi umjetniko djelo, onda je jasno da je itanje prevashodno mentalni proces koji se odvija u glavi itaoca prilikom njegovog susreta s tekstom.

U vezi s novim obrazovnim programom iz knjievnosti ukazaemo na dva zanimljiva pitanja:

prerastanje uenika/recipijenta od sluaoca u itaoca i potreba za identifikacijom s likom i momenat odvajanja od te potrebe kao dio italakog iskustva.

5.1. Od sluaoca do itaoca

Poznato je da estogodinjaci vole knjige, i da je polaznik u kolu zahvalni potencijalni primalac literarnih sadraja. ta uraditi da ta ljubav ostane trajna?

Jedan od moguih odgovora jeste razumijevanje slinosti izmeu igre i umjetnosti. Igra je najtemeljnija aktivnost kojom dijete spoznaje svijet, kojom intervenie u svijetu i preko koje se i samo ostvaruje. Pravila knjievnosti slina su pravilima igre. Dok pie, autor stvara paralelnu stvarnost. Igra se definie kao aktivnost:

slobodna: na nju se igra ne moe primorati, izdvojena: ograniena preciznim vremenskim i prostornim, unaprijed utvrenim

granicama, neizvjesna: tok i ishod ne mogu se unaprijed predvidjeti, neproduktivna: ne stvara ni dobra ni bogatstva, izuzev prenoenja vlasnitva

unutar kruga igraa, iji ishod je situacija identina onoj na poetku partije, propisana: podvrgnuta odredbama koje ukidaju obine zakone i za trenutak

uvode novu, jedino vaeu zakonitost,

26


fiktivna: praena specifinom svijeu o nekoj vrsti druge realnosti ili potpune nerealnosti u odnosu na tekui ivot38. Ako paljivo pogledamo ovu definiciju igre, primijetiemo da je ona bliska

odreenju knjievnosti, ili umjetnosti uopte. U prva tri razreda osnovne kole djeci treba to vie itati. itati i tumaiti knjievnost najmlaim potencijalnim itaocima estogodinjacima znai imati izuzetnu povlasticu vaskrsavanja situacije iz koje je knjievnost kao umjetnost i nastala. Prije otkrivanja pisma, kasnije i tampe i materijalizovanja napisanog u knjigu, knjievna djela su dugo sluana. Sluanje knjievnih tekstova je izuzetno sloena vjetina. To je aktivan, ali i interaktivan proces. Za razlikuje od itaoca, slualac mora cio tekst koji je do tada uo da dri u pamenju. italac je u lagodnijoj poziciji jer ima mogunost da prekine i nastavi itanje, da se vrati na djelove koje je ve proitao, da olovkom obiljei vaan dio, nalijepi cedulju... Kaziva/italac je u stalnom interakticijskom odnosu s sluaocem, kako mentalno tako i tjelesno. Ako je vjet, on itanjem djelo i interpretira i stvara uslove za njegov adekvatan doivljaj.

Iz faze sluanja knjievnih djela uenik spontano, kada je u potpunosti savladana tehnika itanja, prelazi na samostalno itanje knjievnih djela. To nipoto ne znai da sluanje, kao recepcijsku vjetinu, ne treba razvijati na starijem uzrastu. Naprotiv, u narednoj fazi sazrijevanja itaoca uloge postaju sve sloenije, ali i interesantnije. Glasnim itanjem i uenik postaje interpretator teksta, a nastavnik i uenici u odjeljenju recipijenti, sluaoci.

5.2. Identifikacija i distanciranje

U pravilnom estetskom obrazovanju sve etiri funkcije: kritika, utopijska, hedonistika i pragmatika mogu se ostvariti ili identifikacijom sa tekstom ili analizom (distanciranjem)39.

Savremena didaktika nipoto ne smije iskljuiti u jednoj fazi odrastanja itaoca identifikaciju, premda je istina da se pravo oplemenjivanje kroz knjievnost dostie razvijenjuem senzibiliteta za vrijednost putem kritinosti. To se u nastavi knjievnosti postie finim diferenciranjem. U poetnoj fazi poeljna je identifikacija sa pozitivnim knjievnim likovima, kasnije je dobro uenika oslobaati od potrebe za identifikacijom i uivljavanjem. itanje i distanca, razvijanje kritinosti i analiza priprema su za srednjokolsko bavljenje literaturom. Interpretacija je kreativan posao jer nas pred svakim djelom oekuju nova pitanja, a i pred istim djelom u razliitim prilikama esto razliita pitanja.

Zakljuimo: fenomen italake slobode (pogotovu u nastavi knjievnosti) izmie konanom odreenju i nijesmo imali namjeru da na to sloeno pitanje nudimo konane odgovore. Samim tim to se naao u sreditu naune, ali i kreativne spisateljske panje (vidjeti roman Itala Kalvina, Ako jednom zimske noi neki putnik), italac je dobio aktivniju ulogu. Treba biti, meutim, svjestan injenice da svako uporno insistiranje na jednoj metodi, pa bila to i estetika recepcije itanju i itaocu kao jedino vanom momentu u tumaenju knjievnih djela, neminovno zavrava u orsokaku. Na

38 Prema: Roe Kajoa, Igre i ljudi, Beograd, Nolit, 1965. 39 Prema: Kako predavati knjievnost (priredio Aleksandar Jovanovi), Zavod za udbenike i nastavna

sredstva, Beograd, 1984.

27

Nastava maternjeg jezika i knjievnosti Naa kola savjet bio bi primjena pluralizma metoda u nastavi knjievnosti u osnovnoj, a naroito u srednjoj koli.

Pozovimo se na kraju jo jednom na Umberta Eka koji kae da autoritet italaca ipak nikada nije bezgranian: Granice tumaenja se podudaraju s pravima teksta.

LITERATURA 1. Alberto, M. (2005): Istorija itanja, Svetovi, Novi Sad 2. Alberto, M. (2008): Biblioteka nou, Geopoetika, Beograd 3. Barns, D. (1997): Floberov papagaj, Beograd Banja Luka 4. Borhes, H. L. (1986): Proza poezija esej, Bratstvo jedinstvo, Novi Sad 5. Eagleton, T. (1987): Knjievna teorija, SLN, Zagreb 6. Eko, U. (2001): Granice tumaenja, Paideia, Beograd 7. Eko, U. (2005): est etnji pripovednim umama, Algoritam, Zagreb 8. Jaus, H.R. (1978): Estetika recepcije, Nolit, Beograd 9. Kajoa, R. (1965): Igre i ljudi, Beograd, Nolit 10. Kako predavati knjievnost (priredio Aleksandar Jovanovi), Zavod za

udbenike nastavna sredstva, Beograd, 1984. 11. Kako itati (o strategijama itanja tragova kulture), priredio Saa Ili, Narodna

biblioteka Srbije, Beograd, 2005. 12. Nastavni predmet Maternji jezik i knjievnost, predmetni program za I, II, III, IV,

V, VI, VII, VIII i IX razred devetogodinje osnovne kole, Ministarstvo prosvjete i nauke, Zavod za kolstvo, Podgorica, 2005.

13. Nastavni predmet Maternji jezik i knjievnost, predmetni program za I,II,III i IV razred opte gimnazije, Ministarstvo prosvjete i nauke, Zavod za kolstvo, Podgorica, 2005.

14. Makluan, M. (1973): Gutenbergova galaksija, Nolit, Beograd 15. Pavlovi, M. (2008): Pripremanje nastavnika i uenika za tumaenje knjievnih

dela, Zavod za udbenike, Beograd 16. Pouis, D. K. (1995): Odabrana dela. IIII, Centar za geopoetiku, Beograd 17. Mili, N. (2005): Kako itati, Narodna biblioteka Srbije, Beograd 18. Penek, D. (1998): Kao u romanu, Umetniko drutvo, Gradac aak

Beograd 19. Plut, D. (2003): Udbenik kao kulturno-potporni sistem, ZUNS, Beograd. 20. Popovi, T. (2007): Renik knjievnih termina, Logos Art, Beograd. 21. Raji, Lj. (2005): Tekst u vremenu, Geopoetika, Beograd. 22. Rosandi, D. (2005): Metodika knjievnog odgoja, kolska knjiga, Zagreb. 23. Renik knjievnih termina, Nolit, Beograd, 1992. 24. Sartr, . (1984): ta je knjievnost, Beograd, Nolit. 25. Suvremena metodika nastave hrvatskog ili srpskog jezika 1-2, lipanj 1984,

Zagreb 26. ta ini dobru knjigu, (priredila Svetlana Gavrilovi), Narodna biblioteka Srbije,

Beograd, 2007. 27. Teorija recepcije u nauci o knjievnosti, Nolit, Beograd, 1978. 28. Tomovi undi, S. (2004): Stvaralaka uloga itaoca, Knjievna kritika danas,

Institut za strane jezike, Podgorica

28


Metka Kordigal Dr Igor Saksida

KONCEPT SPONTANOG ULASKA U SVIJET ITANJA LITERATURE40 Cilj literarno-estetskog itanja jeste dijalog sa literarnim tekstom i iz toga nastali literarno-estetski doivljaj. To je samo po sebi vrijednost dakle, nije logino da elimo da dijete/italac proita bajku, pjesmu, priu u to kraem roku, jer bi to, na kraju krajeva, znailo da elimo da literarno-estetski doivljaj, osjeaj lijepog i prijatnog, traje to krae. Razvijanje sposobnosti literarno-estetskog itanja ne smije biti usmjereno ka pospjeivanju same tehnike itanja, odnosno nastojanja da italac postane sposoban da u to kraem vremenu sa to manje (italake) energije iz teksta dobije potreban broj informacija. Ciljevi literarno-estetskog itanja jesu: spoznati to vie, razumijeti to bolje i doivjeti to intenzivnije (koliko god da je vremena za to itaocu potrebno).

Najvaniji cilj itanja knjievnih djela jeste da nam uz njih bude lijepo. itanje predstavlja izlet u svijet autorove mate i mate itaoca. To je aktivnost koja nas relaksira od urbe, od obaveza, od bjeanja sa jednog problema na drugi, kojima smo izloeni u svakodnevnom ivotu. itanje literature predstavlja istu ljepotu i uitak! Zbog toga ni itanje u koli ne bi trebalo izlagati vremenskim ogranienjima! Dakle, ukratko! Zato je potrebno razvijati dvije strategija itanja (umjetnikog i neumjetnikog teksta)? U ivotu ovjeka obje su tehnike itanja kako itanje neumjetnikih tekstova, tako i itanje umjetnikih tekstova veoma vane i nijedna od njih se ne moe uzgred nauiti. Zadatak kole je da uenike naui obje strategije: na umjetnikim tekstovima vjetinu literarno-estetskog itanja, na neumjetnikim (naunim, strunim i publicistikim) vjetinu pragmatinog itanja, dakle, itanja neumjetnikih tekstova.

Zato i na koji nain spontano i individualno u samostalno itanje literature? Pokuajmo da zamislimo ta se dogaa kada dijete poinje sa itanjem. U poetku ono, po pravilu, koncentrie svu svoju italaku energiju na svaku rije pojedinano, na to da prepoznaje slova koja sastavljaju rije i na to da slova povee u odgovarajui zvuni niz. Ali to nije sve. Nakon toga dijete uloi puno napora da u svojim mislima pronae memorijsku sliku koju uva za taj jeziki znak, da se npr. kada proita rije mama ili kraljica, prisjeti (svoje) mame ili kraljice koju je video u slikovnici ili crtanom filmu. Kada dijete prepozna znaenje prve rijei, onda sa olakanjem odahne. Zatim uzdahne i krene u rjeavanje naredne velike zagonetke: sljedee rijei. Na taj nain se polako probije do kraja prie. Ako ga tada mi odrasli pitamo ta je proitao, iznenaeni ustanovimo da ne zna. Ne zna zato to je za itanje svake pojedinane rijei potroio svu italaku energiju i zato to mu nije ostalo energije koju bi mogao da upotrijebi za memorisanje one rijei koju je itao prije toga. Iako dijete u sutini ve ita, sigurno jo nije zrelo za itanje literature, a ni kasnije kada se preko slova probije do znaenja cjelokupne reenice ili do znaenja grupe reenica. To je jednostavno zato to itanje literature i sastavljanje njenog znaenja nije samo nizanje kamenia u red ili slaganje kocki. itanje knjievnih djela

40Tekst preuzet iz: Kordigal, M.; Saksida, I.: Jaz pa berem prironiki za uitelje, Rokus, Ljubljana, 2002.

29

Nastava maternjeg jezika i knjievnosti Naa kola za itaoca je zahtjevna ulna aktivnost i aktivnost matanja, to je igra koju igraju autor i italac, tako to autor svojim rijeima, kao kameniima koji padaju u vodu, podstie koncentrine krugove itaoeve mate, koji kao vodeni talasi, oko mjesta gdje pada kameni, pripovjedaevu rije, pripovjedaev podsticaj prigrle bogatstvom svoje mate. Postojao je kralj, govori nam bajka. Postojala je i kraljica. I uma u Ivici i Marici je bila zastraujua. I kuica vjetice bila je sagraena od najslaih slatkia. Ali kakav je bio kralj? Da li je on bio debeo, sa velikim stomakom, ili veliki i prijeke naravi? Da li je imao kovrdavu kosu ili je moda bio elav, pa mu je kruna na glavi stajala malo po strani? I kakva je bila kraljica? Da li je imala zlatnu ili crnu kosu? Vjerovatno nije bila obuena u farmerke i meu njeniim igrakama nijesu bili roleri i titnici za koljena. A uma? Da li je bila zastraujua, da li je bila tamna? Kako i ta se moglo uti u umi? Da li je moda neto utalo iza grma? A ta ako uopte nije bilo grmova, da li je sama tiina izgledala zastraujue? I kua vjetice, obloena slatkiima? Sigurno krov nije bio od bijele okolade zato to je ja ne volim ili? Sve pomenuto nam autor literature za djecu ne kazuje, zato to rauna da e bogatstvom svoje mate, a prije svega shodno svom ukusu i eljama, ona to uiniti sama. Sve je to, naravno, teko izvodljivo, ako italac potroi svu energiju za shvatanje znaaja golih rijei, koje kriju slova. Odgovor na potekou koja se pojavljuje na tom mjestu, nudi koncept spontanog ulaska u svijet itanja literature, u kome bi djeca prvo poela samostalno da itaju one tekstove koje znaju (skoro) napamet. Kurikulum predvia da djeca prvo samostalno listaju slikovnice i da se uz svaku ilustraciju prisjeaju dijela prie, bajke, koju im je itala nastavnica ili neki od njihovih odraslih. Kasnije, djeca pokuavaju da imitiraju pomenuto itanje odraslih, tako to uz svaku ilustraciju kazuju i dio prie, koju ona prikazuje, to znai, da pripovijedaju (itaju) bajku i okreu list (nastavljaju ka sljedeoj ilustraciji) upravo u trenutku kada bi to bilo potrebno. Na sljedeem stepenu djetetovo pripovijedanje postaje jo vjernijie pravoj bajci. Malo po malo, ono e znati neke djelove napamet: npr. onaj dio Crvenkape, kada djevojica ispituje vuka, zato ima toliko velike oi, ui ... Ili npr. uvodnu frazu bajke koja se po obiaju pretoi u nabrajanje knjievnih likova (nekada davno ivio je kralj koji je imao...), ili neke od stihova koji se u bajci esto ponavljaju (npr. Ogledalce, ogledalce, kai mi...). To su oni djelovi literature koje bi djeca trebalo prvo da proitaju. Na taj nain postii emo dva cilja:

na jednoj strani zadovoljiemo djetetovu primarnu literarno-estetsku potrebu koja proizilazi iz susreta sa poznatim,

na drugoj strani omoguiemo malom itaocu prijatan doivljaj uspjenosti tokom prvog samostalnog ulaska u itanje literature.

Naelo prepoznavanja poznatog jedno je od najvanijih naela koncepta

individualnog i spontanog ulaska u samostalno itanje literature. Realizujemo ga na vie naina, primjenom sljedeih metoda:

prirodno uvoenje u itanje literarnih slikovnica, itanje istog literarnog teksta vie puta, porodino itanje, itanje na kiovit dan, depna bajka, organizacija sistematskog razvijanja receptivne sposobnosti kao to to

predvia komunikacijski model knjievnog vaspitanja.

30


1. Prirodno uvoenje u itanje literarne slikovnice. ...Ako, naime, u koli elimo da imitiramo proces spontanog i postupnog ulaska u itanje literarne slikovnice, kao to to moemo posmatrati u prirodi, dakle kod one djece koja to ine sama, iz vlastitih pobuda i bez osjeanja da odrasli neto slino oekuju od njih, onda je neophodno da se dijete, sa nekim slikovnicama, nanovo sreta. Ali, ne samo to! Neophodno je da ih svakog trenutka, kada to poeli, uzme u ruke, prelista, razmilja o literarnom dogaaju koji opisuje ilustracija na koju je obratilo panju. Veoma je vano da u ruci ima svoju slikovnicu, zato to e dijete kod nekih djelova bajke eljeti da se zadri due, a kod nekih krae. I na kraju veoma je vano da dijete moe otvoriti slikovnicu uvijek kada to zaeli a ne samo onda kada je jedini primjerak, koga posjeduje nastavnica, na polici konano slobodan, ili onda kada dijete sa bakom ili mamom ode u bibliioteku, ili onda kada je za njegovo odjeljenje otvorena kolska biblioteka. To su razlozi zbog kojih smo eljeli da u fascikli za knjievno vaspitanje svako dijete dobije Crvenkapu, Macu papuarku, Snijenu kraljicu..., ali onda smo razmiljali i o tome da Crvenkapa, Maca papuarki, Snijenih kraljica... ima dovoljno u djejim sobama. Naime, radi se o tzv. kanonskim tekstovima, uz koje su odrastali roditelji, djede i bake dananjih prvaka, priama koje djeca iz generacije u generaciju zavole do te mjere da, kasnije, kada njihova djeca stignu u period kada sluaju veernje bajke, osjeaju kako ih moraju pripovjedati/itati sljedeoj generaciji ne zato to misle da je to dio djejeg knjievnog obrazovanja, ve zato to se oni prisjeaju ljepote i ugoaja koji su sami doivjeli tokom itanja/pripovijedanja od strane svojih roditelja i zato to ele da jedan od najlepih djelova svog djetinjstva podare i svom djetetu. To je razlog to su kanonske slikovnice meu prvima koje roditelji, bake ili djede kupuju svojoj djeci, unucima. Kada smo razmiljali o tome, odjednom nam je izgledalo suvino da u knjievnu fasciklu stavljamo neto to mnoga djeca ve posjeduju. Ali da za ljepotu klasinih veernjih bajki ne bi uskratili onu djecu za koje literatura i itanje literature u njihovoj vankolskoj sredini vjerovatno nema centralno mjesto, odluili smo da priloimo slikovnice za svako dijete u nastavnikov didaktiki materijal. Time smo ubili dvije

Download - Maternji Jezik i Književnost

Top Related