Transcript
Page 1: jos bolja nego prije

113Dijana Jerković, Lidija Vugrinec, Željko Petković: Procjena koherentnosti politika o nekim psihoaktivnim tvarima...

Zaprimljeno:19.9.2013. PrethodnopriopćenjeUDK:613.8(497.5)

PROCJENAKOHERENTNOSTIPOLITIKAONEKIMPSIHOAKTIVNIMTVARIMAIOVISNIČKOMPONAŠANJU

UREPUBLICIHRVATSKOJ

DijanaJerkovićLidijaVugrinecŽeljkoPetković

VladaRepublikeHrvatskeUredzasuzbijanjezlouporabedroga

SAŽETAKOvaj rad predstavlja glavne rezultate projekta procjene koherentnosti politika o nekim psihoaktivnim tvarima (duhan, alokohol, droge) i ovisničkom ponašanju (kockanju) u Republici Hrvatskoj. Rad je nastao kao ekstenzija pilot projekta Pompidou grupe Vijeća Europe o testi-ranju pokazatelja koherentnosti politika o legalnim i ilegalnim psihoaktivnim tvarima, koja se promatra kroz stupanj usklađenosti različitih javnih politika, odnosno mjeru u kojoj se predmetne politike podržavaju (Muscat i Pike, 2012). Cilj ovog rada je prikazati procjenu kohe-rentnosti predmetnih politika koja je provedena primjenom Upitnika o pokazateljima koherentnosti politika (konceptualizacija problema, politički kontekst, zakonodavno i regulativa, strateški okvir, strukture i resursi, odgovori i intervencije), analizom pet strateških dokumenata na području zdravlja, odnosno ovisnosti o duhanu, alkoholu i drogama te primjenom metode fokusnih skupina koja je provedena s rele-vantnim stručnjacima i kreatorima predmetnih politika. Istraživanje je pokazalo da, izuzev u politici suzbijanja zlouporabe droga, postoji neujednačenost u implementaciji i praćenju provedbe promatranih politika. Utvrđena je potreba za većom koherentnošću te za ustrojava-njem nekog oblika koordinativnog tijela / koordinativnih tijela. Navedeno bi unaprijedilo kvalitetu provedbe aktivnosti, osiguralo središnje planiranje i nadzor nad izvršenjem planiranih strateških ciljeva te olakšalo praćenje stanja problematike ovisnosti u Republici Hrvatskoj.

Ključne riječi: koherentnost, politika, psihoaktivne tvari, ovisničko ponašanje.

UVOD

Svjetska zdravstvena organizacija identificiralaje blagostanje kao opći cilj politika koje se baveproblematikomlegalnihiilegalnihdroga,aliidru-gihovisničkihponašanja(WHORegionalOfficeforEurope,2012).Budućidazdravljepredstavljastanjeukupnogpsihičkog,mentalnogisocijalnogblagosta-nja(ConstitutionoftheWorldHealthOrganization,1946),PompidougrupaVijećaEurope1prepoznalaje pitanje koherentnosti politika o psihoaktivnimtvarima prioritetnim područjem svog Radnog pro-grama2011.-2014.(CouncilofEurope,2010).

Koherentnost politika promatra se kroz stu-panjusklađenostirazličitihjavnihpolitika,odnosnomjeru u kojoj se različite politike podržavaju. U

skladu s navedenim, osiguranjemeđusobne uskla-đenosti politika koje obuhvaćaju legalne i ilegalnedroge predstavlja ključni preduvjet za razvoj inte-griranogpristupapremaovisnostima(MuscatiPike,2012).U skladu s navedenim, Pompidou grupa jepokrenula istraživački projekt o procjeni koheren-tnostipolitikaolegalnimiilegalnimpsihoaktivnimtvarima(Muscat,2008;Muscatisur.,2010).Uokvi-ruprojektaosnovanajeStručnaskupinaokoheren-tnimpolitikama,kojučinepredstavnicizainteresira-niheuropskihzemalja,međukojima ipredstavniciRepublikeHrvatske.Tijekom2012.Stručnaskupinajerazradilapokazateljekoherentnostipolitikedroga,alkoholaiduhana(MuscatiPike,2012).SudjelujućezemljezamoljenesutestiratispomenutepokazateljeteoistomizvijestitiPompidougrupu.

1 Grupazasuradnjuuborbiprotivzlouporabedrogaikrijumčarenjadroga(Pompidougrupa)jemeđuvladinaorganizacijaosnovana1971.naprijed-logbivšegfrancuskogpredsjednikaGeorgesaPompidoua.Upočetkujeovajneformalniforum,sastavljenodsedameuropskihzemalja–Francuske,Belgije,Njemačke,Italije,Luksemburga,NizozemskeiVelikeBritanije,dijeliosvojaiskustvanapodručjusuzbijanjazlouporabedrogaitrgovanjadrogom.SuradnjasepotomproširilainanovezemljetetrenutnoPompidougrupabroji36državačlanica,uključujućiiRepublikuHrvatsku.

Page 2: jos bolja nego prije

Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 21 (2013) Br. 2, 1-164114

Uredzasuzbijanjezlouporabedrogakontinuira-nopratiprovedbusprječavanjaisuzbijanjazloupora-bedrogananacionalnojrazini,stogajebiozaduženizaprovedbuprocjeneusklađenostipredmetnihpoli-tikauRepubliciHrvatskoj.IakojeprojektPompidougrupe bio usmjeren samo na testiranje pokazateljakoherentnostipolitikanapodručjudroga,alkoholaiduhana,Uredjeprojektnuaktivnostproširioinaigrenasreću,odnosnokockanje.Naime,premapopula-cijskomistraživanju(GlavakTkalićiMiletić,2012),okodvije trećine ispitanih građana (67.0%)u dobiizmeđu 15 i 64 godine barem je jednom u životuigralonekuigrunasreću,dokjeuposljednjihmje-secdanaistoučinilaokotrećinaispitanika.Nadalje,rezultati pilot projekta o kockanjumeđu zagrebač-kimsrednjoškolcimapokazalisukakoje75%ispita-nikabaremjednomuživotukockalotekakopostojiznačajan udio onih koji zadovoljavaju kriterije zarizično(20do26%)iproblematičnokockanje(8do12%)(DodigiRicijaš,2011).Također,Koić(2009)navodi kako u kliničkom uzorku, 19-50% kocka-ra ima povijest ovisnosti o alkoholu ili drogama.Navedenipodacipokazujukakokockanjepredstav-lja rastućiproblemuHrvatskoj teupućujuna rele-vantnostuključivanjaipredmetnepolitikeuprojekt.

Razmatrajući teorije i modele ovisnosti, West(2013, 27) definira ovisnost kao “ponavljan snažanpoticaj za uključivanje u svrhovito ponašanje kojenijeodživotnevažnosti,akojijerezultatangažiranjautomponašanju,saznačajnimpotencijalomzanano-šenje nenamjerne štete”.U skladu s navedenim, uzovisnostio legalnim i ilegalnim tvarima, integriranapolitikatrebalabiobuhvatitiičitavnizdrugihovisnič-kihponašanja(npr.patološkokockanje,kompulzivnuuporabu Interneta, ovisnost o računalnim igrama,hrani,poslu,kupovini,seksuitd.).Nadalje,imajućiuvidukonceptmultifinalnosti (Hosman,2011),odno-snočinjenicudaistirizičniizaštitničimbenicimogurezultirati u mnogostrukim negativnim ishodima teda rizična ponašanja mladih imaju prije zajedničkenego različite rizične i zaštitne čimbenike (Bašić,2000;BašićiFerić,2004;Bašić2009),unavedenomkontekstuvažnojepromatratiipojavuovisnostitepriplaniranjusveobuhvatnihmjeraciljatinazajedničkečimbenikezarazvojrazličitihoblikaovisnosti.

METODOLOGIJATESTIRANJAPOKAZATELJAKOHERENTNOSTIUREPUBLICIHRVATSKOJ

Svrha projekta Pompidou grupe odnosi se natestiranje i analiziranje rezultataUpitnika o kohe-

rentnostipolitika.OpćiciljprojektauHrvatskojjeutvrditi usklađenost politika o psihoaktivnim tva-rima iovisničkomponašanju.Kakobi sepostigaonavedeni cilj, u projektu su identificirana sljedećaistraživačkapitanja:

a) Postoji li strateški i zakonodavni okvir kojidefinira pojedinu politiku o psihoaktivnimtvarima(duhan,alkohol,droga)iovisničkomponašanju(kocka)?

b) Postoje likoordinativnimehanizmikojiosi-guravaju implementacijupojedinepolitikeopsihoaktivnim tvarima,odnosnoovisničkomponašanju?

c) Postojilisustavpraćenjaprovedbepojedinihpolitika o psihoaktivnim tvarima i ovisnič-komponašanju?

d) Postoji li usklađenost politika o pojedinimpsihoaktivnim tvarima i ovisničkom pona-šanju?

e) Kojesumogućnostiunaprjeđenjapostojećegstanja u smislu učinkovitije i ekonomičnijeprovedbepojedinihpolitika?

Budući da triangulacija (primjena višestrukihmetoda) povećava povjerenje u istinitost podataka(Propstisur.,2008;BašićiGrozić-Živolić,2010),uz spomenuti Upitnik Pompidou grupe o kohe-rentnosti politika provedena je analiza relevantnihstrateških dokumenata te je primijenjena metodafokusnihskupina,budućidaseistasmatraučinko-vitommetodomprikupljanjakvalitativnihpodatakau socijalnomkontekstu (Redmond iCurtis,2009).Kako bi se dobio objektivan uvid u komplemen-tarnost predmetnih politika, analiza koherentnostipolitika prema ovisnostima u Republici Hrvatskojsastojalaseodsljedećihaktivnosti:

1. Prijevoda Upitnika Pompidou grupeCoherency Policy Markers – Diagnostic Tool (udaljnjemtekstu:Upitnik) sengleskognahrvatskijezik;

2. Popunjavanja Upitnika od strane nadležnihtijelairelevantnihstručnjaka;

3. InterpretacijeodgovoraUpitnika;4. Analizerelevantnihstrateškihdokumenata;5. Primjene metode fokusnih skupina s pred-

stavnicima nadležnih tijela i relevantnihstručnjaka;

6. Analizepodatakadobivenihmetodomfoku-snihskupina;

7. Izrade zaključaka i preporuka proizašlih izprojekta;

8. Izradezavršnogizvješća2;

2 Završnoizvješćespripadajućimprilozima,tabličniprikazianalizestrateškihdokumenataicjelovitatematskaanalizafokusneskupinedostupnisunauviduUreduzasuzbijanjezlouporabedroga.

Page 3: jos bolja nego prije

115Dijana Jerković, Lidija Vugrinec, Željko Petković: Procjena koherentnosti politika o nekim psihoaktivnim tvarima...

9. DostaveizvješćaPompidougrupi;10. Upoznavanja sudionika projekta i šire jav-

nostisazaključcimaipreporukamaprojekta.Potrebnojenapomenutikakojeanalizapredmet-

nih javnih politika provedena uglavnom u zdrav-stvenomdiskursu,iakomultidisciplinarnii integri-ranipristupovisnostimauključujeisocijalni,odgoj-no-obrazovniterepresivniaspekt,kaoiorganizacijecivilnog društva i medije. U skladu s navedenim,prikupljenipodacipredstavljajusamodiopodatakarelevantnihzatemuistraživanja.Usvrhupostizanjanjihovereprezentativnosti,usljedećimistraživanji-mapredmetneproblematikepotrebnojeobuhvatitiidrugeaspektepromatranihpolitika.

Upitniksesastojaooddijelovakojiujednopred-stavljaju pokazatelje koherentnosti: (1) Politika:stanje problema i kontekst, (2) Zakonodavni iregulatorni okvir, (3) Strategija i akcijski planovi,(4)Strukture i resursi, (5)Odgovori i intervencije.Upitnik su ispunili kreatori i provoditelji pred-metnih politika3: predstavnik Ureda za suzbijanjezlouporabedroga4,predstavnikMinistarstvazdrav-lja, dva predstavnika Hrvatskog zavoda za javnozdravstvoidvaistaknutastručnjakaiznanstvenikaKlinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centraSestre milosrdnice. Sudionicima je dana uputa dauokviruprvogpokazateljaopišustanjeproblema-tikeizsvogdjelokrugaradateda,sukladnosvojimnadležnostima, navedu političke ciljeve za svakopojedinopodručje. Pri evaluaciji ostalih pokazate-lja, sudionici su procijenili je li pojedina politikakoherentnausvojojbititejelikoherentnasdrugimpolitikama u području ovisnosti. Prilikom inter-pretacije dobivenih odgovora, provoditelj projektaje svakompokazateljudodijelioocjeneod1do3,odnosnopripadajućiniski,srednjiilivisokistupanjkoherentnosti.

Nadalje, provedena jedetaljna analizapet stra-teških dokumenata u području zdravlja, odnosnoovisnostioduhanu,alkoholuidrogama:Nacionalnestrategijezaštitementalnogzdravljazarazdobljeod2011.-2016.5,Nacionalnestrategijezasprječavanje

štetne uporabe alkohola i alkoholom uzrokovanihporemećajazarazdobljeod2011.do2016.godine6, NacionalnestrategijesuzbijanjazlouporabedrogauRHuRepubliciHrvatskojzarazdobljeod2012.do2017.(Narodnenovinebroj122/2012),Nacionalnestrategije razvoja zdravstva za razdoblje 2012.-2020.(Narodnenovinebroj116/2012)iAkcijskogplanazajačanjenadzoranadduhanomzarazdobljeod 2013. do 2016. godine7.Riječ je o dokumenti-makoje su sudionici naveli prilikom ispunjavanjaUpitnika,asvrhanjihoveanalizebila jedobiti štoboljiuvidustupanjkomplementarnostipromatranihpodručja.U analizi svakogdokumenta naveden jenjegovcilj ili svrha,odnospremadefinicijizdrav-lja Svjetske zdravstvene organizacije, poveznica sdrugimstrateškimdokumentima,brojponavljanjaikontekstuporabezadanihključnihriječi8,komentariikratakzaključak.

Kakobisedobiodetaljnijiuvidunavedenupro-blematiku i razjasnile eventualne nejasnoće nasta-le tijekom ispunjavanja ili prilikom interpretacijeUpitnika,nasudjelovanjeufokusnuskupinupozva-nisustručnjaciikreatoripolitikakojisuprethodnoispunili Upitnik. Odabirom sudionika koji dijeleslična iskustva i znanja postignuta je homogenostfokusne skupine, čime je povećana vjerojatnostrazmjene ideja i dobivanja dubljih informacija natemu (Wibeck, Abrandt Dahlgren, Öberg, 2007).Fokusna skupina održana je 12. lipnja 2013. uprostorijamaUredazasuzbijanjezlouporabedrogaVladeRepublikeHrvatskeutrajanjuod90minuta.Redoslijed odgovaranja na pitanja nasumično jeodređen mjestom sjedenja sudionika (s lijeva nadesno, u krug). Kako bi se postiglo ravnomjernosudjelovanjesvihprisutnih,sudionicisuodgovorilinaprvopitanje,potomnadrugoitakodoposljed-njegpitanja.Sa svrhomosiguranjakvalitetne ana-lize i interpretacijeodgovora, intervju jeauditivnosniman.Nadalje,uprovedbifokusneskupinesudje-lovao je moderatorski tim (moderator diskusije,voditelj operativnih bilješki, osoba zadužena zasnimanjeintervjuaiizradutranskripta),aznanstve-

3 Potrebnojeistaknutimetodološkoograničenjeizborasudionikaistraživanjakojiistovremenopredstavljajuikreatoreiprovoditeljepredmetnihpolitika(mogućapristranostsudionika,sukobinteresaislično).

4 KakobiseosiguralaobjektivnostinepristranostUredazasuzbijanjezlouporabedrogaRH,uprojektujesudjelovaonasumičnoodabranipred-stavnikOdjelazaopćeprogrameistrategije,doksupredstavniciOdjelaNacionalne informacijske jedinicezadroge iposlovemeđunarodnesuradnjebilizaduženizaprovedbuprojekta.

5 http://www.mzss.hr/layout/set/print/ministarstvo/strategije_i_planovi/nacionalna_strategija_zastite_mentalnog_zdravlja_za_razdoblje_od_2011_2016_godine;posjećeno22.kolovoza2013.

6 https://www.google.hr/webhp?source=search_app&gws_rd=cr#fp=f3ef8c240dc62f81&q=nacionalna+strategija+za+alkohol, posjećeno 22. ko-lovoza2013.

7 https://www.google.hr/webhp?source=search_app&gws_rd=cr#fp=f3ef8c240dc62f81&q=akcijski+plan+nadzora+nad+duhanom,posjećeno22.kolovoza2013.

8 Uanalizisukorištenesljedećeključneriječi:promicanjezdravlja,ovisnost,ovisnik,duhan/cigareta/pušenje,alkohol/alkoholizam/alkoholičar,droga,psihoaktivnetvari/sredstva,igrenasreću/kocka/kockanje,drugeovisnosti,poliuporaba/uporabavišesredstava,komorbiditet,integrirano,usklađeno,koordinacija,suradnja,praćenje,nadležnotijelo.

Page 4: jos bolja nego prije

Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 21 (2013) Br. 2, 1-164116

nu podršku analizi i interpretaciji podataka osigu-ralajedoc.dr.sc.IvanaJeđudBorićsEdukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,kojajezaprovoditeljeprojektaodržalaedukacijuizkvalitativnemetodologijeutrajanjuod6sati.

Uobradipodataka fokusne skupineprimijenje-na je tematska analiza, koja se odnosi na procesidentificiranja, analiziranja i izvještavanja prematzv.obrascima(temama)kojeseprepoznajuunutarpodataka (Braun iClarke,2006).Zaanalizu foku-sneskupineodabranjededuktivninačin,pričemuse temeodređujuuskladus teorijskimilianalitič-kim interesom istraživača (Braun i Clarke, 2006;ZhangiWildemuth,2009).Uskladusnavedenim,uanalizipodatakapostavljenjeokvirzainterpretacijupodataka kroz šest tema: Sustav praćenja politikao psihoaktivnim tvarima i ovisničkom ponaša-nju; Komplementarnost ciljeva pojedinih politika;Usklađenost nacionalnih strategija i akcijskih pla-nova s definicijom zdravlja Svjetske zdravstveneorganizacije; Provedba politika na nacionalnoj ilokalnoj razini; Koordinacija provedbe politika iMogućnosti prilagodbe politika aktualnimokolno-stima.Nadalje,uvažavajućispecifičnaznanjasudi-onika,ostavljenajemogućnostdefiniranjaposebnihtema.TemesuodređenetemeljemuvidauodgovoresudionikauprethodnoispunjeneUpitnike.Postupakkvalitativne analize fokusne skupine uključio jesljedećekorakeanalize:(1)čitanjetranskriptafoku-sne skupine, (2) definiranje kodova unutar svaketeme,(3)definiranjekategorijaunutarsvaketeme,(4) interpretaciju rezultataza svaku temuuzargu-mentiranjekategorijadoslovnimcitatima sugovor-nika te (5) formuliranje zaključaka i preporuka.Rezultatisuprikazaninanačinkojijeuobičajenzaprikazrezultatakvalitativnihistraživanja:zasvakutemu prikazani su rezultati, odnosno pripadajućekategorije, a njihova interpretacija potkrijepljenaje doslovnim izjavama sudionika projekta. Izjavesu pisane u Italic fontu, bez stavljanja navodnika.Prilikom navođenja korišten je doslovni rječniksugovornika.Izjaverazličitihsudionikaodvajanesutočka–zarezom(;).

U Tablici 1 dat je primjer prikaza kodiranja.U svakoj pojedinoj temi identificirane su jedinicekodiranja kojima su pridodani odgovarajući kodo-vi. U kasnijoj fazi obrade, kodovi su grupirani uapstraktnijekategorije.

U pogledu etičke dimenzije projekta, važno jenaglasiti kako su sudionici dali usmeni pristanaki dobrovoljno sudjelovali u svim fazama projekta,pri čemu su im date pisane informacije o svrsi,ciljevimainačinusudjelovanjauprojektu.Također,sudionicima je osigurana povjerljivost podatakai zaštita privatnosti kroz zbirni prikaz rezultata teanonimnostprilikomnavođenjanjihovihdoslovnihizjava.Nadalje,pozavršetkuprojekta,sudionicićebitiupoznatisazaključcimaipreporukamaproizaš-limizprojekta.

REZULTATIIRASPRAVA

Prikaz odgovora na Upitnik o koherentnosti politikaSukladno svom djelokrugu rada, svi sudioni-

ci istraživanja dostavili su odgovore na Upitnik.Zaprimljeniodgovorivariralisuuobimudostavlje-nihinformacijapasu,primjerice,dvatijeladostavi-lagotovoidentičneodgovore,jedanjeUpitnikispu-njenvrlokratkimodgovorima(ponekadsamo“da”ili “ne”), dok je jedan sudionik dao detaljan osvrtsamonaprvipokazatelj.Zbogograničenekoličineprostora u ovom radu, a kako bi se ipak prikazalinajvažniji rezultati,unastavku tekstadat jekratakpregledodgovorapremapodručjimaUpitnika.

Politika: Stanje problema i kontekstDo 1990. problem zlouporabe ilegalnih droga

je bio dobro kontroliran u Republici Hrvatskoj.Tijekom godina rata, poraća i tranzicije, povećalase ponuda i potražnja droga, koja se kontinuiranopovećavala do 2001. Hrvatska ima dobro uređensustavepidemiološkogpraćenjaproblemaovisnostiodrogamateod1978.pratitrendoveuporabedrogaputem Registra osoba liječenih zbog zlouporabepsihoaktivnih droga. Tijekom 2012., u zdravstve-nim ustanovama Republike Hrvatske registrirano

Tablica1. Primjer prikaza kodiranjaTema Izvornitekst Kod KategorijaKomplementarnostciljevapojedinihpolitika

Ovo što sam reko u početku, rekli ste i vi dijelom tako da ciljevi jesu komplementarni ali što se tiče smanjenja i kontrole toga međutim interesi nisu. Interesna područja alkohola i kocke nije isti kao interesna područja ilegalnih droga, do samog društva jer ovo je legalna aktivnost ovo ilegalna prema tome onda i metodologija pristupa ne može biti ista, morat će se razlikovati i to je ono što čini ova dva sustava različitim.

Komplementarniciljevi

RazličitiinteresiRazličitainteresnapodručja Različitametodologija

Ciljevi

Interesi

Metoda

Page 5: jos bolja nego prije

117Dijana Jerković, Lidija Vugrinec, Željko Petković: Procjena koherentnosti politika o nekim psihoaktivnim tvarima...

je7.855osobaliječenihzbogovisnostioilegalnimdrogama, od kojih je 1.120 osoba liječeno prviput (14,3%). Ukupno je među novim zahtjevi-ma za liječenjem manji udio opijatskih ovisnika(27,9%). U 2012. godini prosječna dob liječenihmuškaracaiznosi33,1godinu,ažena31,8godina.Porast prosječne dobi liječenih osoba pokazujekako se osobe u sustavu liječenja zadržavaju dužiniz godina, dok je broj novopridošlih stabilan.Većinuliječenihosobačinemuškarci(82,5%),okodvije trećine liječenih imazavršenusrednju školu,a samo 41.4% je redovno zaposleno. Od 1991.dostupnajesupstitucijskafarmakoterapijametado-nom,aod2004. i farmakoterapijabuprenorfinom.Nadalje,urazdobljuod2001.do2007.brojumrlihod predoziranja opijatima se povećavao (tada jeumiralo preko 100 osoba godišnje). Posljednjihgodinabilježiseupolamanjibroj.Također,preva-lencija HIV seropozitivnih osoba kontinuirano jeniska(0,5%),asmanjujeseibrojosobazaraženimvirusimahepatitisa(u2012.HCV,37%,HBV8%)(Katalinić, Markelić, Mayer, 2013). Posljednjihgodina smanjuje se broj ovisnika u terapijskimzajednicama. Nadalje, Republika Hrvatska imadugogodišnju tradiciju provedbe istraživanja upo-rabesredstavaovisnostimeđuučenicima.Sukladnotome, od 1995. u Hrvatskoj se provodi Europskoistraživanje o duhanu, alkoholu i drugimdrogamameđuučenicima (European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs - ESPAD). Premarezultatima posljednjeg istraživanja (Hibell i sur.,2012),uHrvatskoj jemeđu ispitivanimšesnaesto-godišnjacima23%dječakai15%djevojčicabaremjednomuživotukonzumiralokanabis.Iznenađujućije podatak da jeHrvatska na prvommjestumeđu36 ESPAD zemalja9 po konzumiranju inhalanata,koje je koristilo 28% ispitanepopulacije.Nadalje,od 2001. Hrvatska sudjeluje u provedbi istra-živanja Ponašanje u vezi sa zdravljem u djeceškolske dobi (Health Behaviour in School-aged Children – HBSC).Posljednjeistraživanjepokazalojekako je,među ispitanimpetnaestogodišnjacima,16% dječaka i 11% djevojčica probalo marihua-nu (Currie i sur., 2012; Kuzman, Pavić Šimetin,PejnovićFranelić,2012).Tijekom2011.,provedenojeprvonacionalnoistraživanjezlouporabesredsta-vaovisnostiuopćojpopulacijiRepublikeHrvatske(GlavakTkalićisur.,2012)kojejepokazalokakoje16%ispitanikaprobalobilokojuilegalnudroguitokanabis15,6%,ecstasy2,5%,amfetamine2,6%,

kokain2,3%,heroin0,4%iLSD1,4%.Kaoreak-cijunarastućupojavudroga,Hrvatskisaborjeveć1996. donio prvu Nacionalnu strategiju nadzoranaddrogama,suzbijanjazlouporabedrogaipomoćiovisnicimaodrogamauRepubliciHrvatskoj10. Na temeljunavedenogdokumenta,donesenjeZakonosuzbijanjuzlouporabedroga (Narodnenovinebroj107/2001, 87/2002, 163/2003, 141/2004, 40/2007,149/2009,84/2011),temeljemkojegje2002.ustro-jen Ured za suzbijanje zlouporabe droga VladeRepublikeHrvatske.Uredpratistanjeproblematikedroga i provedbunacionalnepolitike, a u suradnjis drugim nadležnim tijelima izrađuje Nacionalnustrategiju suzbijanja zlouporabe droga i pratećeakcijskeplanove,kojiseupućujunausvajanjeVladiRepublikeHrvatske iHrvatskom saboru.Hrvatskijesabor2005.prihvatiodruguNacionalnustrategijusuzbijanja zlouporabe (opojnih)drogauRepubliciHrvatskoj za 2006.-2012. (Narodne novine broj147/2005),atrenutnovažećaNacionalnastrategijapokrivarazdobljeod2012.-2017.godine(Narodnenovinebroj122/2012).Aktualnastrategijausvomsadržajuodređujestrateškeciljeve,prioriteteimjerekojimaseosiguravaodgovornostzaprovedbusve-ukupne nacionalne politike borbe protiv droga nanacionalnoj,lokalnojimeđunarodnojrazini.Vizijastrategije je smanjiti ponudu i potražnju droga udruštvu te putem integrativnog i uravnoteženogpristupa problematici droga pružiti odgovarajućuzaštitu života i zdravlja djece, mladih, obitelji ipojedinca te zadržati stanje raširenosti zlouporabedrogauokvirimadruštvenoprihvatljivogrizika.

Hrvatskaimadugutradicijukvalitetnogsustavaza liječenje i rehabilitaciju alkoholičara, kojegje krajem šezdesetih godina utemeljio prof.dr.sc.Vladimir Hudolin. Uz specijalizirane programeliječenja ovisnosti o alkoholu unutar psihijatrije,razvijena je i gusta mreža s preko 600 klubovaliječenihalkoholičara.Kakobi seosiguralopouz-danoepidemiološkopraćenjealkoholizma,1965.jeformiranNacionalniregistarliječenihalkoholičara.Broj novoevidentiranih i po prvi puta liječenihalkoholičarau1983.godiniprešao je6.000osoba(Sakoman,1987),nakončegaseprevalencijaalko-holizma smanjuje.Početkom rata, broj klubova jereduciran na oko 200, no zbog niza drugih druš-tvenihčimbenikaprevalencijaalkoholizmanije sepovećavala.Sustavnopraćenjeovisnostioalkoholuna nacionalnoj razini danas više nije dostupno.Ipak,uvidu trendovekonzumacijeosiguravapro-

9 Albanija,Belgija(Flandrija),BosnaiHercegovina(RepublikaSrpska),Bugarska,Hrvatska,Cipar,CrnaGora,ČeškaRepublika,Danska,Esto-nija,Farskiotoci,Finska,Francuska,Njemačka,Grčka,Mađarska,Island,Irska,Italija,Latvija,Lihtenštajn,Litva,Malta,Moldavija,Monako,Norveška,Poljska,Portugal,Rumunjska,RuskaFederacija(Moskva),Srbija,Slovačka,Slovenija,Švedska,Ukrajina,VelikaBritanija.

10 DokumentjedostupanuinformacijskojslužbiHrvatskogsabora.

Page 6: jos bolja nego prije

Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 21 (2013) Br. 2, 1-164118

vedba relevantnih istraživanja. U skladu s nave-denim, rezultatiESPADistraživanja (Hibell i sur.,2012)pokazujukakojeHrvatskanatrećemmjestumeđusudjelujućimzemljamapopijenjumladihpetilivišepićazaredom(tzv.binge drinking).Dječacii dalje više piju, međutim indikativno je poveća-nje učestalosti pijenja u djevojčica. Nastavno nanavedeno,HBSC istraživanje jepokazalokako se44%mladićai26%djevojakaudobiod15godinaopilo dva ili više puta u životu (Kuzman, PavićŠimetin, Pejnović Franelić, 2012). Nadalje, istra-živanjemeđustudentskompopulacijom(Kuzmanisur.,2011)ukazujekakoje41,4%ispitanikakonzu-miraloalkohol40ivišeputauživotu.Nastavnonanavedeno,GlavakTkalić i suradnici (2012.), izvi-jestilisukakoje9,6%ispitanikaudobnojskupiniizmeđu15i34godinejednomilivišeputatjednokonzumiralo šest ili više čaša alkoholnog pićaza redom. Navedeni podaci ukazuju na činjenicukako je konzumiranje alkoholnih pićameđumla-dim ljudimauHrvatskojvrloprisutno, štozahtje-va adekvatne i pravovremene preventivne mjere.Kao odgovor na predmetnu problematiku, VladaRepublike Hrvatske je 2010. usvojila Nacionalnustrategiju za sprječavanje štetne uporabe alkoholaialkoholomuzrokovanihporemećaja,zarazdobljeod2011.do2016.godine.Vizijanavedenogdoku-menta odnosi se na unaprjeđenje zdravstvenih isocijalnih ishodazapojedince,obitelji i zajednicuuzznačajnosmanjenoobolijevanjeismrtnostuzro-kovanu štetnimuzimanjemalkohola i drugedruš-tvene posljedica koje iz toga proizlaze. Nadalje,izrađen je iPrijedloghrvatskogakcijskogplanaoalkoholu2012.-2020.,kojibudućidajošnijeusvo-jen,nijedaljerazmatranuovomradu.

RezultatiESPAD istraživanjapokazujukako jeHrvatskana trećemmjestuod36ESPADzemaljapo pušenju cigareta te kako trenutno puši 41%šesnaestogodišnjaka (Hibell i sur., 2012.). HBSCistraživanjeukazujekako21%dječaka i19%dje-vojčicaudobiodpetnaestgodinasvakodnevnopuši(Kuzman i sur., 2012), a nacionalno istraživanjezlouporabe sredstava ovisnosti (Glavak Tkalić isur.2012.)pokazalojekako36,3%Hrvataredovnopuši.Kaoreakcijananavedeno,općiciljAkcijskogplanazajačanjenadzoranadduhanomzarazdobljeod2013.do2016.godineodnosisenaunaprjeđenjezdravlja stanovništva usvajanjem nepušenja kaozdravijeg načina života, uz istodobno smanjenjeprevalencije pušenja kao čimbenika rizika za nizkroničnihbolesti.

Hrvatskaimaslabouređensustavzaprevencijui kontrolu problema u svezi s igrama na sreću.

Prema istraživanju Igranje igara na sreću u općojpopulaciji Republike Hrvatske (Glavak Tkalić iMiletić, 2012.), oko trećina (32,5%) osoba u dobiod15do64godineuzadnjihjemjesecdanaigralaneku igrunasreću.Problemeradi igranja igaranasrećuimaloje2,5%ispitanikaudobiod15do64godina, odnosno 3,2% osoba u dobi od 15 do 34godine.UHrvatskojnepostojisustavnoepidemio-loškopraćenjeporemećajapovezanihspatološkimkockanjemnitistrateškidokumentkojiseodnosinaovuproblematiku.

Zakonodavni / regulatorni oblikU Hrvatskoj postoje adekvatni, međusobno

komplementarni, zakonski propisi koji regulira-ju istraživano područje te koji su u potpunostiusklađeni s pravnom stečevinom Europske unijei svim relevantnim međunarodnim konvencijama.Primjerice, Zakon o suzbijanju zlouporabe droga(Narodnenovinebroj107/2001,87/2002,163/2003,141/2004, 40/2007, 149/2009 i 84/2011) određujeuvjete za uzgoj biljaka iz kojih se mogu dobitidroge,uvjetezaizradu,posjedovanjeiprometdrogaitvarikojesemoguuporabitizaizradudroga,zatimnadzornaduzgojembiljakaizkojihsemogudobitidroge,mjerezasuzbijanjezlouporabedroga,sustavza prevenciju ovisnosti i sustav za pomoć ovisni-cima i povremenim uzimateljima droga. Nadalje,važno je imati na umu kako su legalne droge, tj.alkoholicigarete,ilegalnezadjecuimladeudobido 18. godine, jer je prodaja tih proizvoda djecii mladima zabranjena Zakonom o ograničavanjuuporabeduhanskihproizvoda(Narodnenovinebroj125/2008, 55/2009, 119/2009, 94/2013),Zakonomotrgovini(Narodnenovinebroj87/2008,96/2008,116/2008,114/2011,68/2013)iZakonomougosti-teljskojdjelatnosti(Narodnenovinebroj138/2006,43/2009, 88/2010, 50/2012, 80/2013). Također,Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometaRepublikeHrvatskezarazdobljeod2011.do2020.(Narodne novine broj 59/11) i Zakon o sigurnostiprometanacestama(Narodnenovinebroj67/2008,74/2011)osobitupozornostpridajuvožnjipodutje-cajemalkohola.Nadalje,Zakono igramanasreću(Narodnenovinebroj87/2009,35/2013)propisujesustav, vrste i uvjete priređivanja igara na sreću,pravila ipostupkestjecanja ioduzimanjapravanapriređivanje igara na sreću, prava i obveze prire-đivača igaranasreću,način raspodjeleprihodaodigara na sreću, nadzor nad priređivanjem igara nasreću te maloljetnim osobama zabranjuje uključi-vanje u igre na sreću. Tablica 2 sažeto prikazujeprocjenuusklađenostizakonodavnog/regulatornogokvirapopodručjima.

Page 7: jos bolja nego prije

119Dijana Jerković, Lidija Vugrinec, Željko Petković: Procjena koherentnosti politika o nekim psihoaktivnim tvarima...

Strategija / akcijski planoviNacionalna strategija suzbijanja zlouporabe

drogauRepubliciHrvatskojza razdobljeod2012.do2017.ipratećiakcijskiplanovinapodručjudrogasadrže sve elemente koji se očekuju od strateškogdokumenta, poput izražene svrhe, vizije, općih iposebnih ciljeva, razrade po ključnim područjima,konkretnihmjera i aktivnosti utemeljenihna stvar-nom stanju i potrebama te u suglasnosti s općim iposebnim ciljevima, uz mjerljive pokazatelje pro-vedbeiučinka,definiranenositeljeirokoveproved-beteosiguranafinancijskasredstava.Uznavedeno,ustrojeni su mehanizmi za kontinuirano praćenjeprovedbe, a rezultati istog dostupni su javnosti ugodišnjim izvješćimaoprovedbinacionalne strate-gijeiakcijskogplanazadroge.Navedenedokumen-te karakterizira fleksibilnost budući da se provodeputem godišnjih provedbenih programa akcijskogplanakojiosiguravajuprilagodbumjeraiaktivnostinovonastalimokolnostimaitrendovima.Predviđajuintegrativni pristup problematici droga, s tenden-cijom usklađenog djelovanja s drugim područjimaovisnosti. Nadalje, strateški dokumenti u područjuduhanaialkoholasuneštonižestrukturnekvalitete,nojasnoodražavajuciljeveismjerpolitika.Glavninedostatak strateškog okvira u području alkoholapredstavljačinjenicanepostojanjavažećegakcijskogplanakojibiosiguraopunuimplementaciju,procjenupotrebnihfinancijskihsredstavaipraćenjeprovedbeStrategije. Akcijski plan za jačanje nadzora nadduhanskimproizvodimazahtjevapreglednijiformat.Dokumentiupodručjualkoholaiduhanaprikazujuanalizu stanja iz koje je razvidno kako ne postoji

sustavnopraćenje problema (posebnou odnosu napraćenjetrendovauporabealkoholaiduhanauopćojpopulaciji i rizičnim skupinama), kao ni utjecajazakonskihistrateškihmjeranaprevalencijuupora-be.Dokumenti sveobuhvatnopokrivajupodručjausvomsegmentu,noneosvrćusenadrugeovisnosti.Nadalje,sadržajnavedenihdokumentapredviđaosi-guravanjepraćenjaprovedbe,dostupnostizvješćaoprovedbi tepodatkeoevaluacijiprovedenihmjera.Tablica 3 sumira procjenu usklađenosti strategija /akcijskihplanovapopodručjima.

Strukture / resursiIzuzevkockekojukarakteriziranepostojanjeade-

kvatnihmehanizama,nacionalnipropisiostalihpoliti-kadefinirajutijelaodgovornazaproblematikudroga,alkohola iduhana.Kakobi seosiguralapravodobnai učinkovita implementacijapolitike suzbijanja zlou-porabedroga,VladaRepublikeHrvatskejeosnovalaPovjerenstvo za suzbijanje zlouporabe droga, dok jeUredzasuzbijanjezlouporabedrogazaduženzakoor-dinaciju i praćenje provedbe nacionalnih strateškihdokumenata.Nadalje,županijskapovjerenstvazasuz-bijanje zlouporabe droga provode koordinaciju pro-vedbestrategijenalokalnojrazini.Sdrugepakstrane,Nacionalna strategija za sprječavanje štetne uporabealkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja zarazdoblje od 2011. do 2016. godine predviđa osni-vanje ili imenovanje tijelakojećebitiodgovornozapraćenjenjezineprovedbe.Također,provođenjemjeraza jačanjenadzoranadduhanomkontinuiranopodu-pireNacionalnopovjerenstvozaborbuprotivpušenjaMinistarstva zdravljaRepublikeHrvatske.Međutim,

Tablica2. Prikaz procjena usklađenosti zakonodavnog/regulatornog okvira po područjima Potpokazatelj Područja

Ilegalnedroge Alkohol Duhan KockaStupanjusklađenosti

Zakonskipropisi visok visok visok srednjiPridržavanjemeđunarodnihkonvencija visok visok visok -*Usklađenostpolitičkihciljeva visok srednji srednji nizak

*Provoditeljprojektaneraspolažesaznanjimaopostojanjumeđunarodnihkonvencijautompodručju

Tablica3. Prikaz procjena usklađenosti strategija/akcijskih planova po područjima Potpokazatelj Područja

Ilegalnedroge Alkohol Duhan KockaStupanjusklađenosti

Stanjeproblema visok srednji srednji nizakSmanjenjeponude visok srednji srednji nizakSmanjenjepotražnje visok srednji srednji nizakSmanjenještete visok srednji srednji nizakSpecifičniciljevi visok visok visok nizakProračunskapitanja visok nizak srednji nizakAktivnosti visok srednji srednji nizak

Page 8: jos bolja nego prije

Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 21 (2013) Br. 2, 1-164120

upodručjuproblematikealkoholainadzoranadduha-nomnepostojelokalnakoordinativnatijela.Nadalje,praćenjeobjeproblematikejeslaborazvijeno,apra-ćenjeprovedbe relevantnih strateškihdokumenata jezasad samou planu.Procjena usklađenost struktura/resursapopodručjimaprikazanajeuTablici4.

Odgovori / intervencijeSukladno stvarnim potrebama pojedinih lokalnih

zajednica (županija), Akcijskim planom suzbijanjazlouporabedroga za2012.-201411 težilo seosiguratijednakomjernudostupnostrazličitihprogramaisadr-žajaucijelojzemlji.Svenavedenezadaćeodvijajusekrozkoordinativni rad i suradnju s nadležnimmini-starstvima,tijelimadržavneuprave,drugimnadležnimdržavnimustanovama,organizacijamacivilnogdruš-tva temeđunarodnim tijelima iorganizacijama.Kaoštojeranijenavedeno,Akcijskiplanoalkoholu,kojimbi se razradilekonkretneprovedbenemjere, jošnijeusvojen.Nadalje,Akcijskiplanzajačanjenadzoranadduhanomzarazdobljeod2013.do2016.jetekstupionasnagu,stogajeteškoprocijenitistupanjprovedbeiprilagodbuproračunskihsredstvanovonastalimokol-nostima.Osustavnimodgovorimaiintervencijamanapodručju patološkogkockanja nijemoguće govoriti,budućidazanavedenuproblematikunepostojistra-teškidokumentkoji bi definiraoprovedbupolitike iprateće odgovore na problematiku. Temeljem nave-denih odgovora provedena je procjena usklađenostiintervencija,kojajeprikazanauTablici5.

Analiza strateških dokumenata na području ovisnostiKao što prikazuje Tablica 6, u okviru projekta

analiziranojepetrelevantnihstrateškihdokumenatana području zdravstva i ovisnosti. Prije detaljnijegosvrta na navedeno, važno je naglasiti kako nave-deni dokumenti obuhvaćaju različita vremenskarazdoblja. Nadalje, iako je Nacionalna strategijarazvojazdravstvaopćenitijidokumentodpreostalihstrategija izpodručjazdravstva /ovisnosti,primje-ćujesekakosuNacionalnastrategijazaštitemental-nogzdravljaiNacionalnastrategijazasprječavanještetne uporabe alkohola i alkoholom uzrokovanihporemećaja,doneseneprijespomenutogdokumenta.Nadalje, većina dokumenata koristi pojmove “suz-bijanje”,“borba”ili“kontrola”,čakiusegmentimakoji se ne odnose na rad represivnih tijela ili pri-mjenuzakonskeregulative.Također,kadasegovorio sredstvima ovisnosti, uočava se terminološkaneusklađenost.Primjerice,ustrateškomdokumentuvezanomuzdrogečestosespominju“psihoaktivnetvariilisredstva”kojaseodnosenalegalneiilegal-netvarispsihoaktivnimučinkom,dokseudrugimdokumentima taj pojam uopće ne pojavljuje ili jeprisutanvrlorijetko.Unastavkutekstadatjeosvrtnadokumente,počevšiodopćenitijihpremaspeci-fičnijim,neovisnookronologijinjihovognastanka.

Nacionalna strategija razvoja zdravstva za raz-doblje od 2012. do 2020. se, za razliku od ostala

Tablica4. Prikaz procjena usklađenosti struktura/resursa po područjimaPotpokazatelj Područja

Ilegalnadroga Alkohol Duhan KockaStupanjusklađenosti

Odgovornotijelo visok srednji visok nizakKoordinacijskotijelo visok nizak srednji nizakMehanizmi visok nizak srednji nizakSustavpraćenja visok nizak nizak nizakKonačnaprocjena visok srednji srednji nizakSredstvazakoord. visok nizak srednji nizak

Tablica5. Prikaz procjena usklađenosti odgovora/intervencija po područjima Potpokazatelj Područja

Ilegalnedroge Alkohol Duhan KockaStupanjusklađenosti

Konkretneakcije visok srednji srednji nizakImplementacija visok visok srednji nizakNedostatakprovedbezbogproračunskihograničenja* nizak* visok* srednji* visok*Praćenjeprovedbeakcijskogplana visok nizak srednji nizakProračun(mogućnostprilagodbenovimokolnostima) visok nizak srednji nizak

*BudućidajeuizvornomUpitnikuoznačenipotpokazateljoprečnoformuliranuodnosunadrugepotpokazatelje,prilikominterpretacijekoristilesuseobrnutevrijednosti(primjericeocjena“nizaknedostatakprovedbe”označava“visokuprovedbu”).

11 Preuzeto22.kolovoza2013.shttp://www.uredzadroge.hr/wpcontent/uploads/2013/02/NAP_2012_2014_final.doc.pdf.

Page 9: jos bolja nego prije

121Dijana Jerković, Lidija Vugrinec, Željko Petković: Procjena koherentnosti politika o nekim psihoaktivnim tvarima...

četiri analizirana dokumenta, referira na sve stra-teškedokumentekojisebaveproblemomovisnosti,a koji su postojali u vrijeme njezine izrade. Ovajdokument ujedno najpotpunije pokriva definicijuzdravljaSvjetskezdravstveneorganizacije.Baviseproblemomduhana,drogateponajvišealkohola.Najednommjestusespominju i“drugiobliciovisno-sti”.Integriranipristupspominjesenavišemjesta,apažnjasepridajekoordinaciji,usklađenostipolitikaisuradnji.

Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdrav-lja za razdoblje od 2011. do 2016. jeu suglasju sNacionalnomstrategijomrazvojazdravstvaipozivase na brojne strateške dokumente. U dokumentuse spominju problemi povezani s alkoholom, dokdruge vrste ovisnosti nisu zastupljene. Integriranipristup se ne spominje izravno, iako se prepozna-je jedinstven pristup svim ovisnostima. Praćenjeduševnihporemećajaisuradnjasvihdionikasusta-va smatraju se temeljem uspješnog planiranja iprovedbepolitike.Naglašenajetežnjaunaprjeđenjuopćeg,cjelokupnogzdravljapopulacije.

Nacionalna strategija suzbijanja zlouporabe droga za razdoblje od 2012. do 2017.nepozivasena ostale strateške dokumente koji su predmetomove analize, no u svom sadržaju spominje drugevrsteilisredstvaovisnosti.Nadalje,snažnozagova-rapotrebuintegriranogpristupaproblematicidrogai drugih ovisnosti, kao i važnost koordinacije nasvim razinama.Kvalitetno i kontinuiranopraćenjestanja problematike i provedbe strategije smatrajuse ključem uspješnosti nacionalne politike droga.Zdravlje se kontinuirano naglašava u dokumentu,posebiceuodnosunazaštituzdravljadjeceimladihtepromicanjazdravihstilovaživota.

Nacionalna strategija za sprječavanje štetne uporabe alkohola i alkoholom uzrokovanih poreme-ćaja za razdoblje od 2011.-2016.spominjeovisnostisključivoukontekstu alkoholizma.Na jednomsemjestu spominju poremećaji koji prate problemovisnosti o alkoholu te integriran pristup liječenjualkoholizma i povezanih poremećaja. Jednokratnosespominjeikoordinacijaprovedbemjera,doksevišenaglašavapotrebazausklađenimdjelovanjem.Zdravlje u cjelini se sporadično spominje, dok je

pozivanjenaodredniceSvjetskezdravstveneorga-nizaciječešćezastupljeno.

Akcijski plan za jačanje nadzora nad duhanom za razdoblje od 2013. do 2016. nebavisedrugimvrstamaovisnosti.Promicanjezdravljakoristiseukontekstunepušenja,beznaglaskanaostalezdravestiloveživljenja.Ovajdokumentjesažetijiodpret-hodno analiziranih strategija, dok je istovremenokonceptualnoslabijepovezan.Nadalje,nijeprisutanosvrtnaintegriranostiusklađenostmjera,programailipolitika.Sdrugestrane,potičesesuradnjaizme-đuraznihsektorairazinatesedajeznačajpraćenjupotrošnje duhana, posljedica pušenja i zakonskihodredbi.

Analiza podataka dobivenih metodom fokusnih skupina U nastavku teksta dat je prikaz najznačajnijih

rezultata dobivenih metodom fokusnih skupina.Primjerice, unutar teme o postojanju sustava pra-ćenja provedbe politika o psihoaktivnim tvari-ma i ovisničkom ponašanju, sudionici su utvrdilipostojeću neusklađenost te su podržali napore kauspostavikoherentnostipolitika.Ispitanicismatrajukako jepodručjepraćenjapolitikedroga razvijenounajvećojmjeri tekakonavedeni sustavpraćenjakarakteriziraju jasno razvijeni pokazatelji: ponudai potražnja droga, istraživanja i slično. U ostalimpolitikamaprimjećujeseneujednačenostupraćenjute nepostojanje pokazatelja za praćenje provedbe.Nadalje, prevencija je prepoznata kao područjekoje se fokusira na zajedničke rizične i zaštitnečimbenikezanastanakrazličitihoblikaovisnostitese istovremeno fokusirananiz rizičnihponašanja.Sljedećeizjavesudionikailustrirajunavedeno:

…podržavam definitivno ovaj integrativni pri-stup; Politika smanjenja dakle dostupnosti mora biti koherentna, mora biti slična…; Na području kocke praktički nije bilo ništa osim procjena, na području alkoholizma nažalost ono što je nekad bilo se ugasilo, a na području droga postojala su i sredstva, ljudi koji su bili zaduženi da to vode…; …školska prevencija ona jest potpuno integrira-na i nema posebne prevencije za ovo za ono….

Tablica6. Pregled analiziranih strateških dokumenata s važećim vremenskim razdobljima Nazivdokumenta VremenskorazdobljeNacionalnastrategijazaštitementalnogzdravlja 2011.-2016.Nacionalnastrategijazasprječavanještetneuporabealkoholaialkoholomuzrokovanihporemećaja 2011.-2016.NacionalnastrategijasuzbijanjazlouporabedrogauRH 2012.-2017.Nacionalnastrategijarazvojazdravstva 2012.-2020.Akcijskiplanzajačanjenadzoranadduhanom 2013.-2016.

Page 10: jos bolja nego prije

Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 21 (2013) Br. 2, 1-164122

U okviru teme o komplementarnosti ciljevapojedinihpolitikasudionicisuutvrdilikakopred-metnepolitikekarakterizirajukomplementarniopćiciljevi,nokakoseinteresirazlikujuovisnootomejeliriječolegalnimiliilegalnimsredstvimaovisno-sti,odnosnoovisničkomponašanju.Nadalje,sudio-nici ističudvijevrsteinteresa:društveni(zajednič-ki) i državni interes te s tim povezana financijskasredstva.Naglašeno je kako država dobiva prihodod poreza na prodaju legalnih sredstva ovisnosti(primjericeduhanskihproizvoda),štopomišljenjusudionika,ukazujenaambivalentnostuinteresima.Uskladustim,navedenojekakoseimetodologijazapostizanjeciljevatrebaprilagođavatipostojećiminteresima.Sljedećicitatipotkrjepljujunavedeno:

…ciljevi jesu komplementarni, ali što se tiče sma-njenja i kontrole toga međutim interesi nisu…; …zaista trebaju ciljevi biti jednaki…ali i mjere i načini na koje ćemo to postići ne mogu biti u cijelosti isti.; …država ima interese, financij-ske…; …država dobi velika sredstva, automatski je borba protiv toga (kratka stanka) na neki način otežana; …država je ambivalentna kad je riječ o alkoholu i kad je riječ o kocki.; Kad bi zdravlje bilo glavno u svakoj zemlji to bi bilo jako dobro.

Unutar temeousklađenosti nacionalnih stra-tegijaiakcijskihplanovasdefinicijomzdravljaSvjetske zdravstvene organizacije sudionici suistaknulikako jevažno težitipredmetnojdefinicijizdravlja,nokakojepritompotrebnouvažitirealnemogućnosti.Naznačenojekakosekodovisnostinemože govoriti o zdravlju niti o socijalnom blago-stanju,budućidajeriječoproblemukojinarušavazdravljepojedincaiobitelji.Nadalje,ističesevaž-nost usmjeravanja napora ka osnaživanju i promi-canjuzdravihstilovaživota,štosemožeprepoznatikaopotrebazapromoviranjemkonceptapozitivnograzvoja.

…tako da tu zdravlja nema, ne samo za pojedinca nego za cijelu obitelj; …nismo išli da postignemo potpuno socijalno blagostanje jer to nije realno s obzirom na okolnosti.; Mislim da bi trebalo osnažiti, to je ono što ja sugeriram, osnažiti ovaj koncept dakle razvoja…; raditi na ovom područ-ju promicanja i zdravijih stilova života.

U okviru teme o provedbi politika na naci-onalnoj i lokalnoj razini, svi sudionici su sesložili kako je sustav suzbijanja zlouporabe drogadobro postavljen. Nadalje, u državnom proračunuRepublike Hrvatske i proračunima županija nagodišnjoj se razini predviđaju financijska sredstva

zaprovedbupredmetnepolitike.Sudionicisuutvr-dili kako osigurana financijska sredstva utječu nabolju implementaciju pojedine politike. Nastavnonanavedeno,istaknutisuproblemiuprovedbipoli-tikeliječenjaalkoholičara.Naime,iakopredstavlja-ju sastavni dio sustava tretmana, klubovi liječenihalkoholičara imaju status nevladinih organizacijate se financirajuputemnatječaja.Nadalje,politikapovezanasproblematičnimkockanjemjeunastan-ku i njezinu implementaciju na županijskoj razinitek je potrebno osmisliti.Nastavno na razgovor ouloziadekvatnogiredovnogosiguravanjafinancij-skihsredstavazaprovedbupojedinepolitike,jedanjesudionikpredložioidejuoustrojavanjufondazaprevenciju, odnosno za implementaciju aktivnosti.Sljedećicitatiilustrirajunavedeno:

Pa što se tiče droga mislim da mi u strukturnom smislu smo već dosta dugo dobro postavili struk-turu u svakoj županiji…, …tu imamo bolje orga-nizirano provođenje kroz osigurano financiranje; S druge strane nije uopće osiguran sustavno program financiranja rehabilitacijskih programa u alkohologiji, a koji su najvažniji za opstojnost apstinencije…, …što se tiče same kocke ne posto-ji nikakav sustav financiranja...; …bilo bi najbo-lje (smijeh) kad bi postojao neakav fond ne samo za promicanje i prevenciju nego znači jedan dio koji bi bio osiguran iz kojeg bi se onda kontinu-irano, pa makar mali dio tog kolača, odvajao za implementaciju…

Uokviru temeokoordinacijiprovedbepred-metnihpolitika, sudionici su istaknuli kako je zauspješnu koordinaciju određene politike potrebnopostojanjenekogoblikakoordinativnog tijelakojećeodržavatisuradnjusasvimrelevantnimpartneri-ma, kontinuirano osiguravati financijska sredstavazaprovedbuprograma teorganizirati edukacije zastručnjake.Dvasudionikaiskazalasuidejuoustro-javanju jedinstvenog koordinativnog tijela koje bibilozaduženozakoordinacijupolitikasvihovisno-sti.Obziromdajenajvišarazinakoordinacijeposti-gnuta u području politike suzbijanja zlouporabedroga,spomenutadvasudionika istaknulasukakobiUredzasuzbijanjezlouporabedroga trebaobitizaduženzakoordinacijuprovedbeiostalihsrodnihpolitika.Sljedećicitatiilustrirajunavedeno:

Mislim da bi bilo dobro da postoji je li isto takvo koordinativno tijelo…, … Ured Vlade za suzbija-nje ovisnosti…; Zato sam ja sklon reći da bi ovo tijelo makar trebalo koordinirati kompletno sve ovisnosti i državnu politiku u provedbi redukcije

Page 11: jos bolja nego prije

123Dijana Jerković, Lidija Vugrinec, Željko Petković: Procjena koherentnosti politika o nekim psihoaktivnim tvarima...

potrošnje duhana, alkohola i kocke…; Kad je riječ o samoj koordinaciji, za droge postoji najvi-ša razina koordinacija, …od ovog se Ureda oče-kuje da bude krovno, tehničko ali uz u određenim dijelovima i stručno tijelo, tijelo koje naprosto koordinira ovaj rad.

Jedan sudionik također smatra kako postojipotreba za postojanjem jednog ili više koordi-nativnih tijela, dok dva sudionika misle kako biučinkovitostjedinstvenogkoordinativnogtijelabilaupitna.Navedenojevidljivoizsljedećihcitata:

…u svakom slučaju jesam i za koordinativno tije-lo bez obzira dal bi ono bilo na jednom mjestu ili na više…; …onda bi to bilo ja mislim tehnički vrlo teško izvedivo…; Bojim se da bi dobili jed-nog…koliko bi on bio učinkovit?

U okviru teme o mogućnostima prilagod-be politika aktualnim okolnostima sudionici sumišljenjakakouvažećimnacionalnimstrategijamapostoji mogućnost prilagodbe mjera eventualnopromijenjenim okolnostima. Isto je moguće ope-racionalizirati kroz akcijske planove. Navedenoilustrirajusljedećicitati:

…nacionalna strategija se ne mora cijela mije-njati, može se uputiti na Vladu zahtjev za promje-nom određenog dijela strategije pa se na temelju toga donose promjene…; strateški dokument je jedan okvir koji predviđa sigurno sve potrebne elemente, dovoljno je širok da se unutar akcijskih planova predvidi sve ono što se treba…

Na kraju fokusne skupine sudionicima je danamogućnostdodatnihkomentarailiosvrtananekiodsadržajakojiprepoznajurelevantnim,akojisenijedovoljno(ilinijeuopće)spomenuozavrijemetraja-njafokusneskupine.Utomkontekstujošjednomjeistaknutavažnostkoordinativnogtijelatepostupnouvođenjepromjenaupostojećepolitike.

Temeljemprovedeneanalize,mogućejeizper-spektive relevantnih stručnjaka navesti nekolikozaključaka o koherentnosti promatranih aspekatapolitika o psihoaktivnim tvarima i ovisničkomponašanju:

• Osim u politici suzbijanja zlouporabe droga,postoji neujednačenost u praćenju provedbepolitikaodrugimpsihoaktivnimtvarimaiovi-sničkomponašanju;

• Postojipotrebazavećomkoherentnošćupred-metnihpolitika;

• Područje prevencije ovisnosti prepoznato jekao integrirano područje koje se fokusira na

zajedničkerizične izaštitnečimbenikezaniznegativnihishoda;

• Navedene politike imaju komplementarneopćeciljeve,nometode isredstvazanjihovopostizanje se razlikuju ovisno o (i)legalnomstatusupsihoaktivnetvari;

• Na nacionalnoj i županijskoj razini postojisustavsuzbijanjazlouporabedrogateplanira-nafinancijskasredstvazaprovedbuaktivnosti.Ostalepolitikenemajuadekvatnoriješenunitistrukturnu niti financijsku komponentu pro-vedbepolitika;

• Utvrđena je potreba za ustrojavanjem nekogoblika koordinativnog tijela / koordinativnihtijela;

• Prilagodbamjera i aktivnosti u važećim stra-teškimdokumentimamogućajekrozakcijskeplanoveidrugeoperativnedokumente.

ZAKLJUČCIIPREPORUKE

Provedena analiza i istraživanje predstavljajusvojevrsnu procjenu potreba i postojećih resursau području javnih politika koje se bave različitimovisnostima u Republici Hrvatskoj. Naime, nave-denepolitikepredstavljajuvišeod skupazakona iprograma te zahtijevaju dosljednost u elementimaprovedbe. Nadalje, ne smije se zanemariti nitimeđusobna interakcija politika, kao i činjenica danepridržavanje kontekstualnih čimbenika generirarizike koji mogu dovesti do nekonzistentnosti sciljevimadrugihpolitikapačakistvaratinegativneučinke.Neusklađenostpolitikadovodidoneefika-sne potrošnje, niže kvalitete usluga, poteškoća uostvarivanju strateških ciljeva te smanjenja uprav-ljačkihkapaciteta.

Odgovorinaranijepostavljenaistraživačkapita-njaupućujunasljedećezaključke:međupolitikamakoje subilepredmetomovog rada, jedinopolitikasuzbijanjazlouporabedrogasadržistrateškiizako-nodavniokvirkojidefinirapolitiku,koordinativnemehanizmekojiosiguravajuimplementacijupoliti-ke, sustav praćenja provedbe politike, usklađenosts drugim srodnim politikama te mogućnost prila-godbepostojećepolitikenovimtrendovimaiokol-nostima kroz operativne dokumente. Politike kojesetičuduhanaialkoholazadovoljavajusamonekeodnabrojanihelemenata,dokjepolitikakockanja,izuzevzakonodavnogokvira,potpunoneregulirana.Sažetakrezultataprojektaprikazanjeuoblikupau-kovogdijagramanaSlici1.

Razlozi za uspostavu strateškog, institucional-nog, zakonodavnog i financijskog okvira za pro-

Page 12: jos bolja nego prije

Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 21 (2013) Br. 2, 1-164124

vedbu koherentne politike na području prevencijei suzbijanja svih vrsta ovisnosti ne leže samo uunapređenju kvalitete provedbe aktivnosti i politi-ka,većiuprilicidaseputemistogosigurasrediš-nje planiranje i nadzor nad izvršenjem planiranihstrateških ciljeva. Navedeno bi značajno olakšaloimplementaciju ipraćenjeprovedbepolitikebudu-ći da bi postojanje središnjeg tijela omogućavaloobjedinjavanje podataka o izvršenim aktivnostimatecentralnoiracionalnoplaniranjeitrošenjefinan-cijskihsredstavanamijenjenihsuzbijanjuovisnosti.

Temeljem provedenog istraživanja, moguće jenavestinekolikopreporukazaunaprjeđenjekohe-rentnostipolitikaopsihoaktivnimtvarimaiovisnič-komponašanjuuRepubliciHrvatskoj:

• Rezultateizaključkeprojektapredstavitisudi-onicima istraživanja i donosiocima odluka onavedenojproblematici;

• U sljedećim strateškim dokumentima defini-ciju zdravlja uskladiti s definicijom Svjetskezdravstveneorganizacije;

• Promicatizdravljeikonceptpozitivnograzvo-ja;

• Ustrojiti fond za prevenciju / implementacijupreventivnihaktivnosti;

• Razvijatisustavprevencijeitretmanaovisno-stinažupanijskojraziniuokviruvećpostoje-ćihtijela;

• Uskladuspostojećimresursima,odredititije-lokojećebitizaduženozakoordinacijupoliti-kaosvimpsihoaktivnimtvarimaiovisničkomponašanju.

Slika1. Sažetak nalaza istraživačkog projekta u “pauko-vom dijagramu”

Page 13: jos bolja nego prije

125Dijana Jerković, Lidija Vugrinec, Željko Petković: Procjena koherentnosti politika o nekim psihoaktivnim tvarima...

LITERATURA

Akcijskiplanzajačanjenadzoranadduhanomzarazdobljeod2013.do2016.godine.Preuzeto22.kolovoza2013.s:https://www.google.hr/webhp?source=search_app&gws_rd=cr#fp=f3ef8c240dc62f81&q=akcijski+plan+nadzora+nad+duhanom.

Akcijskiplansuzbijanjazlouporabedrogaza2012.-2014.Preuzeto22.kolovoza2013.s:http://www.uredzadroge.hr/wpcontent/uploads/2013/02/NAP_2012_2014_final.doc.pdf.

Bašić,J.(2000):Rizičniizaštitničimbeniciurazvojuporemećajauponašanjudjeceimladeži:Teorijskomotrište.U:Bašić,J.,Janković,J.(Ur.),Rizičniizaštitničimbeniciurazvojuporemećajauponašanjudjeceimladeži.Povjeren-stvoVladeRepublikeHrvatskezaprevencijuporemećajauponašanjudjeceimladih.Zagreb.31-45.

Bašić,J.(2009):Teorijeprevencije:Prevencijaporemećajauponašanjuirizičnihponašanjadjeceimladih.Školskaknjiga.Zagreb.

Bašić,J.,Ferić,M.(2004):Djecaimladiuriziku–rizičnaponašanja.U:Bašić,J.,Koller-Trbović,N.,Uzelac,S.Ur.,Poremećajiuponašanjuirizičnaponašanja:Pristupiipojmovnaodređenja.SveučilišteuZagrebuEdukacijsko-re-habilitacijskifakultet.Zagreb.57-72.

Bašić,J.,Grozić-Živolić,S.,Ur.,(2010):Zajednicekojebrinu-modelprevencijeporemećajauponašanjudjeceimla-dih:Razvoj,implementacijaievaluacijaprevencijeuzajednici.IstarskažupanijaiSveučilišteuZagrebuEdukacij-sko-rehabilitacijskifakultet.Pula-Zagreb.

Braun,V.,Clarke,V.(2006):UsingThematicAnalysisinPsychology.QualitativeResearchinPsychology.3(2).77-101.

ConstitutionoftheWorldHealthOrganization.(1946):/StatutSvjetskezdravstveneorganizacijeiz1946./Preuzeto22.kolovoza2013.s:http://www.who.int/governance/eb/who_constitution_en.pdf.

CouncilofEurope(2010):WorkProgramme2011-2014,adoptedon4November2010,PompidouGroup’s15thMi-nisterialConference.CouncilofEurope.Strasbourg.Preuzeto20.kolovoza2013.shttps://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?id=1709997&Site=DG3-Pompidou.

CurrieC.Currie,C.,Zanotti,C.,Morgan,A.,Currie,D.,deLooze,M.,Roberts,C.,Samdal,O.,Smith,O.R.F.,Barne-kow,V.(2012):SocialDeterminantsofHealthandWell-BeingAmongYoungPeople.HealthBehaviourinSchool-agedChildren(HBSC)Study:InternationalReportfromthe2009/2010Survey.WHORegionalOfficeforEurope.Copenhagen.

Dodig,D.,Ricijaš,N.(2011):Obilježjakockanjazagrebačkihsrednjoškolaca.Ljetopissocijalnograda.18(1).103-127.

GlavakTkalić,R.,Miletić,G.M.(2012.):IgranjeigaranasrećuuopćojpopulacijiRepublikeHrvatske:istraživačkoizvješće.InstitutdruštvenihznanostiIvoPilar.Zagreb.

GlavakTkalić,R.,Miletić,G.M.,Maričić,J.,Wertag,A.(2012):ZlouporabasredstavaovisnostiuopćojpopulacijiRe-publikeHrvatske:istraživačkoizvješće.InstitutdruštvenihznanostiIvoPilariUredzasuzbijanjezlouporabedrogaVladeRepublikeHrvatske.Zagreb.

Hibell,B.,Guttormsson,U.,Ahlstrom,S.,Balakireva,O.,Bjarnason,T.,Kokkevi,A.,Kraus,L.(2012):The2011ES-PADReport:SubstanceUseAmongStudentsin36EuropeanCountries.Stockholm:TheSwedishCouncilforInfor-mationonAlcoholandotherDrugs,TheEuropeanMonitoringCentreforDrugsandDrugAddictionandCouncilofEurope,Co-operationGrouptoCombatDrugAbuseandIllicitTraffickinginDrugs.

Hosman,C.,(2011):TheDevelopmentalPsychopathologyApproach.U:Hosman,C.,vanderWaerden,J.(2011).Intro-ductiontoPreventioninMentalHealth(coursebook).RadboudUniversityNijmegen,113-126.

Katalinić,D.,Markelić,M.,Mayer,D.(2013):IzvješćeoosobamaliječenimzbogzlouporabepsihoaktivnihdrogauHrvatskoju2012.godini.Hrvatskizavodzajavnozdravstvo.Zagreb.

Koić,E. (2009):Problematično ipatološkokockanje.Zavodza javnozdravstvo“SvetiRok”Virovitičko-podravskežupanije.Virovitica.

Kuzman,M.,Pejnović-Franelić,I.,PavićŠimetin,I.,Mayer,D.,RojnićPalavraI.,Pejak,M.(2011):NavikeiponašanjauvezisazdravljemstudenataprvegodinestudijaSveučilištauZagrebuiRijeci.ProjektMinistarstvaznanosti,obra-zovanjaišporta“Značajke,kretanjeiodredniceovisničkihponašanjaumladih”.Hrvatskizavodzajavnozdravstvo,Ministarstvoznanosti,obrazovanjaišporta.Zagreb.

Kuzman,M.,PavićŠimetin,PejnovićFranelić,I.(2012):Ponašanjeuvezisazdravljemudjeceškolskedobi2009./2010..Djecaimladiudruštvenomokruženju.RezultatiistraživanjazaHrvatskuiGradZagreb/TheHealthBehaviourinSchool-agedChildren/.Hrvatskizavodzajavnozdravstvo.Zagreb.

Page 14: jos bolja nego prije

Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 21 (2013) Br. 2, 1-164126

Muscat,R.(2008):FromaPolicyonIllegalDrugstoaPolicyonPsychoactiveSubstances.CouncilofEuropePublis-hing.Strasbourg.

Muscat,R.,vandeMheen,D.,Barendregt,C.andmembersofthePompidouGroupresearchplatform(2010):TowardsanIntegratedPolicyonPsychoactiveSubstances:ATheoreticalandEmpiricalAnalyses.CouncilofEuropePublis-hing.Strasbourg.

Muscat,R.,Pike,B.(2012):ReflectionsontheConceptofCoherencyforaPolicyonPsychoactiveSubstancesandBeyond.CouncilofEuropePublishing.Strasbourg.

Nacionalnastrategijarazvojazdravstvazarazdoblje2012.-2020.(2012):Narodnenovinebroj116/2012.

Nacionalna strategija suzbijanja zlouporabe (opojnih)drogauRepubliciHrvatskoj za2006.-2012. (2005):Narodnenovinebroj147/2005.

NacionalnastrategijasuzbijanjazlouporabedrogauRepubliciHrvatskojzarazdobljeod2012.do2017.(2012):Narod-nenovinebroj122/2012.

NacionalniprogramsigurnosticestovnogprometaRepublikeHrvatskezarazdobljeod2011.do2020.(2011):Narodnenovinebroj59/2011.

Nacionalna strategija za sprječavanje štetneuporabealkohola i alkoholomuzrokovanihporemećajaza razdobljeod2011.do2016.godine.Preuzeto22.kolovoza2013.shttps://www.google.hr/webhp?source=search_app&gws_rd=cr#fp=f3ef8c240dc62f81&q=nacionalna+strategija+za+alkohol.

Nacionalnastrategijazaštitementalnogzdravljaza razdobljeod2011.-2016.Preuzeto22.kolovoza2013.s :http://www.mzss.hr/layout/set/print/ministarstvo/strategije_i_planovi/nacionalna_strategija_zastite_mentalnog_zdravlja_za_razdoblje_od_2011_2016_godine.

Propst,D.B.,McDonough,M.H.,Vogt,C.A.,Pynnonen,D.M.(2008):RovingFocusGroups:CollectingPerceptualLandscapeDatainSitu.InternationalJournalofQualitativeMethods.7(3).1-14.

Redmond,R.,Curtis,E.(2009):FocusGroups:PrinciplesandProcess.NurseResearcher.16(3).57-69.

Sakoman,S.(1987):EvaluacijaprogramasuzbijanjaalkoholizmaupojedinimzajednicamaopćinaSRHrvatske:dok-torskadisertacija.Zagreb[i.e.Rijeka].

Zakonoigramanasreću(2009):Narodnenovinebroj87/2009,35/2013.

Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda (2008): Narodne novine broj 125/2008, 55/2009, 119/2009,94/2013.

Zakonosigurnostiprometanacestama(2008):Narodnenovinebroj67/2008,74/2011.

Zakonosuzbijanjuzlouporabedroga(2001):Narodnenovinebroj107/2001,87/2002,163/2003,141/2004,40/2007,149/2009,84/2011)

Zakonotrgovini(2008):Narodnenovinebroj87/2008,96/2008,116/2008,114/2011,68/2013.

Zakonougostiteljskojdjelatnosti(2006):Narodnenovinebroj138/2006,43/2009,88/2010,50/2012,80/2013.

Zhang,Y.,Wildemuth,B.M.(2009):QualitativeAnalysisofContent.U:Wildemuth,B.(ur.),ApplicationsofSocialResearchMethodstoQuestionsinInformationandLibraryScienceWestport.LibrariesUnlimited.CT.308-319.

West,R.(2013):EMCDDAINSIGHTS–ModelsofAddiction.PublicationsOfficeoftheEuropeanUnion.Luxemburg.

Wibeck,V.,AbrandtDahlgren,M.,Öberg(2007):LearninginFocusGroups:AnAnalyticalDimensionforEnhancingFocusGroupResearch.QualitativeResearch.7(2).249-267.

WorldHealthOrganization(WHO)RegionalOfficeforEurope(2012):Health2020:AEuropeanPolicyFrameworkSupportingActionacrossGovernmentandSocietyforHealthandWell-Being.WHO.Copenhagen.


Top Related