SVEUILITE J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKUFAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI

JEZINE POGRJEKE NA PORTALIMA DNEVNIH NOVINASeminarski rad iz Jezine kulture

Mentor: Studentice:Ivana Trtanj, asistenticaDunja BlaeviMonika Firt2.godina

Osijek, oujak 2015.

KAZALO

1. UVOD12. JEZINE POGRJEKE22.1. GRAMATIKE POGRJEKE32.1.1. PRIMJERI GRAMATIKIH POGRJEAKA42.2. PRAVOPISNE POGRJEKE62.2.1. PRIMJERI PRAVOPISNIH POGRJEAKA72.3. LEKSIKE I STILISTIKE POGRJEKE92.3.1. LEKSIKE POGRJEKE92.3.2. STILISTIKE POGRJEKE92.3.3. PRIMJERI LEKSIKO-STILISTIKIH POGRJEAKA113. ZAKLJUAK14LITERATURA15IZVORI15PRILOZI16

13

1. UVOD

U dananje vrijeme lako je doi do eljene literature, a nadomak ruke su nam i osnovni jezini prirunici iz gramatike, rjenici i pravopisi. Postoje i jezini savjetnici koji nas upuuju kako pravilno govoriti i pisati. Naalost, te privilegije ne iskoritavaju mnogi pa svakodnevno susreemo puno pogrjeaka i rijei koje imaju svoju zamjenu u hrvatskom jeziku, ali one polako izumiru. Tema naega seminarskog rada su jezine pogrjeke na portalima dnevnih novina kao to su Dnevno.hr, 24 sata, Jutarnji list i Veernji list. Kako bismo prikupile potrebne materijale za ovaj rad itale smo lanke na navedenim portalima. U lancima smo uoile jezine pogrjeke. Pregledavi prikupljene materijale zakljuile smo kako je veina pogrjeaka iz podruja pravopisa, slijede ih leksike pogrjeke, a na zaelju su gramatike i stilistike. Pronale smo zaista puno pogrjeaka na podruju pravopisa (afrikati, veliko i malo slovo, odraz jata itd.).Najee leksike pogrjeke odnose se na pogrjenu upotrebu stranih rijei koje se mogu zamijeniti rijeima koje poznajemo u hrvatskom standardnom jeziku. U nastavku seminara rei emo neto vie o jezinim pogrjekama te vrstama tih pogrjeaka. Prikazat i objasnit emo ih pomou primjera koje smo pronale internetskim portalima dnevnih novina.

2. JEZINE POGRJEKE

Svako naruavanje, svako odstupanje od norme knjievnoga jezika, u neumjetnikom izraavanju, nazivamo pogrjekom. Pogrjeka je, prema tome, naruavanje (nepotivanje) jezine norme: leksike, gramatike, stilistike, pravopisne i pravogovorne. (Rosandi 2002:97) Rosandi uz jezine pogrjeke koje se javljaju u pisanom jeziku, spominje i omake koje nastaju isputanjem slova, izostavljanjem rijei i sl. On ih jo naziva i slovnim pogrjekama. Promatramo li djelo Dragutina Rosandia Od slova i teksta do metateksta, uoit emo podjelu pogrjeaka. Naime, Rosandi (2002:97) ih dijeli u dvije skupine. Prvu skupinu ine tzv. jezine pogrjeke koje nastaju zbog nepoznavanja jezine norme, dok drugu skupinu ine tzv. nejezine pogrjeke koje su vezane za izvanjezine sastavnice (sadraj, logiku organizaciju, interpretaciju sadraja i sl.).

Jezine pogrjeke1. Gramatike pogrjeke

2. Leksike pogrjeke

3. Stilistike pogrjeke

4. Pravopisne pogrjeke

Nejezine pogrjekeNejezine pogrjeke

1. Sadrajne pogrjeke

2. Logike pogrjeke

3. Kompozicijske pogrjeke

4. Interpretacijeske pogrjeke

2.1. GRAMATIKE POGRJEKE

Rosandi(2002:98) navodi kako su gramatike pogrjeke one koje nastaju naruavanjem gramatike norme knjievnoga jezika, a nastaju zbog nepoznavanja gramatikog ustrojstva suvremenoga knjievnog jezika. One mogu biti: morfoloke, tvorbene i sintaktike. Morfoloke pogrjeke vezane su uz oblike i vrste rijei, tvorbene uz zakonitosti tvorbe rijei, a sintaktike uz zakonitosti povezivanja jezinih jedinica u sintagmu, reenicu i vezani tekst.Najee morfoloke pogrjeke: - Nenormativna (nepravilna) upotreba:1. prijedloga (usprkos toga, unato toga, kroz razgovor)2. vremena i naina (osobito kondicionala-prvo lice jednine, prvo i drugo lice mnoine: ja bi, mi bi; imperativa drugo lice jednine: pi (pij), aorista, imperfekta i futura)3. padea (osobito instrumentala sredstva piem s olovkom, genitiva mnoine u deklinaciji pridjeva i zamjenica moji najbolji prijatelji umjesto mojih najboljih prijatelja)4. komparativa (visoiji, viji, gorji, dobriji, crniji)5. glagolskog aspekta (pregledavati umjesto pregledati i sl.)6. kategorije odreenosti i neodreenosti odreeni pridjev kao imenski predikat (on je marljivi, neodreeni pridjev u nazivlju: brz konj umjesto brzi konj i sl.) 7. sronost (kongruencija) nekoliko ljudi su pogrijeili, dvoje su plesali, trojica su skakli, pet zidova nisu bili obojenito se tie tvorbenih pogrjeaka, Rosandi spominje kako se najee javljaju u tuicama: organizacioni umjesto organizacijski, kasifikacioni umjesto klasifikacijaki i slino.Sintaktike pogrjeke najee su u redoslijedu enklitike, u redu rijei (lanova) u reenici, nenormativnoj upotrebi vremena u suodnosu, u pleonastikim skupovima (pod uvjetom da, u vrijeme kad), u uporabi sinonimskih konstrukcija, neloginom povezivanju reenica.Ono to je vrlo vano, a Rosandi navodi u svome djelu jest da se za otklanjanje gramatikih pogrjeaka primjenjuju razliite vjebe koje se temelje na morfolokim, tvorbenim i sintaktikim zakonitostima suvremenoga knjievnog jezika.

2.1.1. PRIMJERI GRAMATIKIH POGRJEAKA

POGRJEKAVRSTAPRAVILNO

1.S pomou svijee Pomou svijee

2.Kroz razgovorU razgovoru s/sa

3.PregledavatiPregledati

4.CrnijaCrnja

5.Cvjearna Cvjearnica

6. ii istiji

7.Bojanje koseBojenje kose

8.S obzirom daS obzirom na to da

9. KabloviKabeli

OBJANJENJE GRAMATIKIH POGRJEAKA

1. Ako usred ove zime i snijega ostanete bez goriva, najbolje se zagrijati s pomou svijee.[footnoteRef:1] (vidi sl.1). Prema Rosandiu(2002:98) ovo je primjer morfoloke pogrjeke nenormativne upotrebe padea u kojoj uoavamo nepravilnu upotrebu instrumentala sredstva. [1: http://www.dnevno.hr/auto-moto/141356-zasto-imati-svijecu-u-automobilu-savjet-koji-vam-moze-spasiti-zivot-ako-zapnete-u-ovom-ledu.html , 12.1.2015. , 14:49]

2. Na portalu Dnevno.hr uoavamo nepravilnu (nenormativnu) upotrebu prijedloga te tako naruavaju gramatiku normu knjievnog jezika. (Rosandi, 2002:98)3. Glagolom pregledavati izriemo glagolsko nesvreno vrijeme koje nije primjereno u ovom kontekstu. Ako elimo pravilno upotrijebiti glagolski apspekt napisat emo svreni oblik glagola- pregledati. (Rosandi, 2002:98)4. Prilikom komparacije kod jednoslonih pridjeva s dugim naglaskom n prelazi u nj, iako ovo pravilo ne vrijedi za neke izuzetke (vidi sl.2). (Teak, Babi 2007:122) 5. U hrvatskome jeziku sufiks je ica. Nije pravilno pisati cvjearna ili pekarna nego cvjearnica, pekarnica (vidi sl.3). (Matkovi, 2006: 215)6. Svi jednosloni pridjevi s kratkim naglaskom osim dug, strog, tih i pridjeva sa zavretkom ak imaju komparativ s nastavkom iji (vidi sl.4).(Teak, Babi, 2007: 123)7. Glagol kojim izraavamo davanje boje emu dobro je upotrijebiti u liku bojiti (prezent bojim, boji itd.) tako i izvedenice (obojiti, obojen itd.). (vidi sl.5) (Opai, 2009: 27) 8. U primjeru izraza s obzirom da uoavamo nepotrebno skraivanje veznike skupine s obzirom na to da. (Bakota, Trtanj, 2013:24) 9. Pravilno je rei kabeli. Englesku rije cable pohrvatili smo u rije kabel jer je obino da rijei u hrvatskom jeziku zavravaju na suglasnik, tj. da se ispred tog suglasnika nalazi samoglasnik. Stoga valja govoriti o kabelskoj televiziji, a ne kablovskoj televiziji i govorimo o kabelima na podu, a ne kablovima (vidi sl.6). (Duli, 1997:145)

2.2. PRAVOPISNE POGRJEKE

Rosandi(2002:98) navodi kako naruavanjem pravopisnih pravila, tj. pravopisne norme, nastaju pravopisne pogrjeke. Meu njima razlikujemo iste pravopisne pogrjeke i pogrjeke koje su fonetiki i gramatiki uvjetovane - kombinirane pogrjeke. iste pravopisne pogrjeke povezuju se uz pravopisna pravila o pisanju velikog i malog slova, prilagodbi stranih rijei, sastavljenom i rastavljenom pisanju rijei, rastavljanju rijei na slogove, skraenica, interpunkcija. Nadalje, Rosandi navodi kako se pravopisne pogrjeke, fonetiki i gramatiki uvjetovane povezuju uz pravila o alternacijama ije/je: a) prednaglasni poloaj korijenskoga sloga primjenjivati prema primijeniti; b) odnos jednine i mnoine svijet-svjetovi; c) kraenje korijenskoga sloga zbog dodatnog sloga dijete-djeteta; d) deminutivi i augmentativi djeli, dijelce, dijelak, djelina; e) glagolske izvedenice procjena prema procijeniti; f) sufiksi: a, telj, lac, ite, iv/jiv/ljiv itd. mjenja, djelitelj, ljepilac i slino; g) komparativ i superlativ bjelji, najbjelji; h) imenice izvedene iz pridjeva vrijedan, vrijednost, vrednota; i) pridjevi izvedeni iz imenica pijetao, pijetlov, ali svijet, svjetski; j) tri uzastopna duga slova sljedei, pripovjedaka. Sljedeu skupinu pravopisnih pogrjeaka Rosandi povezuje uz jednaenje suglasnika i to: a) na granici prefiksa i korijena potkoljenica: pod + koljenica; b) na granici korijena i sufiksa - glatka: glad+ka; c) na granici korijena i korijena srednovjekovni: srednjo+vjekovni; d) na granici proklitike i naglaene rijei ispoetka: iz+poetka. Nadalje, pogrjeke povezuje i uz gubljenje suglasnika i samoglasnika: a) na granici korijena i korijena: pedeset: pet+deset; b) na granici korijena i sufiksa: korisna: korist+na; c) na granici prefiksa i korijena: otresti: od+tresti. I na kraju, Rosandi navodi posebnu skupinu pogrjeaka koju ine pogrjeke povezane uz glasovne promjene: palatalizaciju, sibilarizaciju, jotaciju, prijeglas, nepostojano a, prelaenje l u o, glas h, glasove i , i d. Sve vrste pravopisnih pogrjeaka otklanjaju se pravopisno-gramatikim i ostalim vjebama.

2.2.1. PRIMJERI PRAVOPISNIH POGRJEAKA

POGRJEKAVRSTAPRAVILNO

1.ZamjetitiZamijetiti

2.Smrznuti Zamrznuti

2.Djeija bolnicaDjeja bolnica

3.NainNain

4.On je htjeoOn je htio

5.09.veljae9.veljae

6. Grabar KitaroviGrabar-Kitarovi

7.Banabana

OBJANJENJE PRAVOPISNIH POGRJEAKA

1. U hrvatskom knjievnome jeziku postoji dvoglasnik e koji se nekad pisao ie, a posljednjih se stotinu godina pie ije, izuzevi djelomian prekid za NDH. Pravilo je za pisanje toga dvoglasnika u naelu jednostavno: gdje se izgovara dvoglasnik, tu se pie ije.(Babi, Finka, Mogu, 2004: 36)2. Samo se ovjek moe smrznuti,a hranu zamrzavamo. (vidi sl.7). (Matkovi, 2006: 230)3. U hrvatskom jeziku dolazi u obzir samo oblik djeji. Dakle, djeja radost, djeje donje rublje itd. (vidi sl.8)(Opai, 2009: 49)4. Glas nalazi se u rijeima kojima postanak nije vidljiv (vidi sl.9). Sve takve rijei propisane su u Pravopisnom rjeniku. Rije nain nalazi se na 289. str.(Babi, Finka, Mogu, 2004: 24)5. Glagoli s osnovnim zavretkom -je koje potjee od staroga glasa jata u mukom rodu jednine zamjenjuje to je sa -i.(Teak, Babi, 2007:150) Infinitivna osnova glagola htjeti je htje- s nastavcim: -o, la,- lo,- li,- le, -la. Primjeujemo kako samo jednina mukoga roda nema l,ali ondje je neko bio l te je preao u o glasovnom promjenom. Dakle: htje + l daje prijelazni oblik *htjel, to je dalo najprije *htjeo, a kada su se ispunili uvjeti za novu glasovnu promjenu je + o daje- io, te je tako nastao oblik htio (vidi sl.9). (Opai, 2009:75)6. Iz administrativnog stila preuzeli smo obiaj da se u nadnevcima brojevi do 10 piu s niticom, sve to je pogrjeno brzo se prihvaa pa nisu rijetkost nadnevci poput 09. veljae (vidi sl.10), umjesto 9. veljae. (Matkovi, 2006: 95)7. Dvostruka se imena i prezimena mukih osoba piu kao zasebne rijei te se tako i sklanjaju. Dvostuka prezimena enskih osoba nastala zdruivanjem oeva ili mueva prezimena ili obratno, piu se sa spojnicom. I takvim se dvostrukim enskim prezimenima ne sklanja ono koje zavrava na a. (vidi sl.11)(Babi, Finka, Mogu, 2004: 72)8. Velikim poetnim slovom piu se imena trgova. Ako su sloena velikim poetnim slovom pie se samo prva rije, a od ostalih rijei samo one koje su same po sebi vlastita imena kao u primjeru Trg bana Josipa Jelaia. (vidi sl.12)(Babi, Finka, Mogu, 2004: 14)

2.3. LEKSIKE I STILISTIKE POGRJEKE

2.3.1. LEKSIKE POGRJEKE

Rosandi(2002:101) u svom djelu navodi kako leksike pogrjeke nastaju naruavanjem leksike norme suvremenog standardnog jezika. Naruavanje leksike norme nastaje mijeanjem leksika koji pripada razliitim funkcionalnim stilovima (poslovnom, znanstvenom, publicistikom, razgovornom, knievnoumjetnikom). Primjeri leksikih pogrjeaka na koje nailazimo u Rosandievu djelu: u poslovnom tekstu: izjava se ne moe zamijeniti rijeju ispovijed, zapisnik biljekom, sjednica sijelom, zbor radnih ljudi skupinom ljudi i sl. U Rosandievu djelu Od slova do teksta i metateksta nailazimo na podatak da se vrlo esto pojavljuju terminoloke pogrjeke i to najee u znanstvenom stilu. Nadalje, on spominje da leksike pogrjeke najee nastaju: nefunkcionalnom uporabom rijei i termina (barbarizama, arhaizama, provincijalizama i sl.), mijeanjem leksika razliitih funkcionalnih stilova, nemotiviranom upotrebom frazeologizama. Kako se leksike pogrjeke povezuju uz funkcionalne stilove, Rosandi govori o leksiko-stilistikim pogrjekama.

2.3.2. STILISTIKE POGRJEKE

Stilistike pogrjeke, kako Rosandi(2002:101) tvrdi, nastaju naruavanjem stilistie norme koja trai da se udovolji jedinstvu stila (stilskom jedinstvu). Takoer tvrdi kako su ba stilistike pogrjeke najslabije prouene te se zbog toga u praksi najslabije otklanjaju. Rosandi pogrjeke koje se povezuju uz leksik naziva leksiko-stilistikim, dok one koje su vezane uz gramatiku naziva gramatiko-stilistikim pogrjekama. U savjetniku Od slova do teksta i metateksta izdvojeno je da prema metodiaru Kapinoisu stilistike pogrjeke su u situacijama: a) kada se rije upotrijebi u neadekvatnom znaenju; b) kada je rije suvina; c) kada se upotrijebi rije istog korijena; d) kada se ponavlja ista rije; e) kada se upotrijebi rije iz drugoga funkcionalnoga stila; f) kada se upotrijebi ekspresivno isforsirana rije; g) kada se nemotivirano upotrijebi argonizam, arhaizam, dijalektizam; h) kada se mijea leksik razliitih epoha; j) kada se rijei neadekvatno poredaju. Za uoavanje (identificiranje) stilistikih pogreaka pretpostavlja se kontekst. To znai da se stilistika pogreka ne moe promatrati izolirano. Kontekst za uoavanje pogreke moe biti minimalan; za rije je dovoljna sintagma, za sintagmu reenica. iri kontekst ini vezani tekst koji je oblikovan prema zakonitostima funkcionalnoga stila." (Rosandi 2002:102) Nadalje, navodi kako se ta vrsta pogrjeaka otklanja posebnim vjebama, a osobito je djelotvoran stilistiki eksperiment.

2.3.3. PRIMJERI LEKSIKO-STILISTIKIH POGRJEAKA

POGRJEKAVRSTAPRAVILNO

1.Tokom dana LSTijekom dana

2.LiiLsSliiti

3. Glasati LsGlasovati

3.ZvaninoLSlubeno

4.orcLMini suknja

5.TeritorijL Podruje

6. Korisiti LUpotrebljavati

7.Printer LPisa

8. Dok nas smrt ne razdvoji. SDok nas smrt ne rastavi.

9.Nije toliko bedastSNije toliko glup

10.Uskrnji S Uskrsni

OBJANJENJE LEKSIKIH POGRJEAKA

1. Tijek i tok dobre su i potrebne rijei hrvatskoga jezika. Izmeu njih postoji odreena znaenjska razlika (vidi sl.13). Tijek je ono to tee (voda, krv i drugo), a u prenesenom znaenju oznaava i smjer kretanja u vremenu (tijek dana, mjeseca i sl.). Tok je samo ono to stoji (rijeni tok, vodeni tok).(Tanocki, 1995: 75)2. U hrvatskom standardnom jeziku u znaenju slinosti dobro je upotrijebiti glagol sliiti, a ne liiti (vidi sl.14).Glagol liiti znai premazivati to bojom (liiti hodnik,bojiti ogradu), razgovorno: farbati ili maljati.(Opai, 2009: 192)3. Hrvatski su pravnici i knjievnici glagol glasovati poeli upotrebljavati iskljuivo u znaenju dati glas za nekoga ili to na izborima ili slino, glagol glasati ostao je i dalje u svom izvornom znaenju. Glagol glasovati hrvatski pravnici nisu bez razoga uveli u hrvatsko struno nazivlje. Pri tomu im nisu bili bitni tvorbeni razlozi, nego je odluujua bila znaenjska odreenost ovoga glagola jer glagol glasati ima iri opseg znaenja pa nije pogodan za struno nazivlje. (vidi sl.11) (Tanocki, 1994:60)4. Nives Opai u jezinom priruniku Reci mi to kratko i jasno izdvaja kako se u administrativnom stilu hrvatskoga jezika moe uoiti jo dosta natruha i srpskoga jezika, neko dominantnoga u dravnoj upravi. U opi jezik ule su neke rijei koje se mogu i trebaju zamijeniti u hrvatskom standardnom jeziku hrvatskim jezika. Rijei zvanian, zvanino moemo zamijeniti pridjevom sluben, odnosto prilogom slubeno. (Opai, 2009: 193)5. Rije orc nije dio hrvatskog knjievnog jezika i treba ju zamijeniti rijeju mini suknja.(Babi, Finka, Mogu, 2004: 282)6. S upotrebom rijei teritorij ne treba pretjerivati jer je tuica za koju imamo odgovarajue zamijene. Rije teritorij mogue je zamijeniti s hrvatskom rijei podruje (vidi sl.15), ali moramo napomenuti kako ona moe imati i ire znaenje (oznauje i podruje neke djelatnosti). (Tanocki, 1994:56)7. Glagol koristiti ne bi trebali upotrebljavati ako ne elimo govoriti o nekoj koristi i kada se taj glagol moe zamijeniti glagolom upotrebljavati (vidi sl.16.).(Tanocki, 1994:67)8. Printer je anglizam koji oznauje stroj koji automatski ispisuje tekst s raunala. U hrvatskom jeziku posuenicu printer moemo zamijeniti domaim nazivima: tampa tampalo, pisa, pisalo, tiska, tiskalo i tiskaljka (vidi sl.17). (Duli, 1997:484) 9. Prema Rijeniku hrvatskoga jezika rastaviti znai razdvojiti one koji su zdrueni ili razvrgnuti brak, dok razdvojiti znai razdijeliti sastavne dijelove cjeline na posebne dijelove i odvojiti sukobljene jednoga od drugog. (onje, 2000:1041,1050)10. Bedasto moemo smatrati dijelaktizmom, tonije kajkavizmom. Vi bi najradije da mene nema, ali taj film neete gledati, morate me jo malo trpjeti - rekao je Bandi i dodao da "nije toliko bedast" da bi dopustio da Bernardi, uz Skuptinu, vodi i Grad. U ovoj reenici Milan Bandi htio je naglasiti kako nije bedak, to Hrvatski jezini portal opisuje kao onaj koji je sklon glupim postupcima,na svoju tetu[footnoteRef:2] [2: http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=eV1vXQ%3D%3D, 13.3. 2015., 18:11]

11. Oba su oblika u skladu s tvorbenom normom hrvatskog standardnog jezika. Pridjevska tvrba sa sufikrom ni mnogo su ee od one izvedene sufiksom nji. Izvedenice sufiksom ni smatramo obinijima, a one sa nji stilski obiljeenima. Dakle, ako treba birati, kao neutralni oblik bolje je upotrijebiti pridjev uskrsni. (Opai, 2009:219)

3. ZAKLJUAK

Iz ovoga seminarskoga rada nauile smo mnogo toga iz tuih pogrjeaka. Ono to esto koristimo u svakidanjem govoru nije uvijek i pravilno. Ponekad kaemo previe, a ponekad i nedovoljno. To nas moe dovesti u brojne nedoumice te se moramo zapitati razumiju li nas nai sugovornici i shvaaju li to smo im eljeli poruiti. U svome radu susreli smo se s razliitim vrstama jezinih pogrjeaka.Veina je pogrjeaka iz podruja pravopisa, slijede ih gramatike pogrjeke, a zatim su leksike. Kako bismo ih ispravili i protumaili upotrebljavali smo jezine savjetnike, gramatiku i pravopis. Smatramo da je vrlo poeljno koristiti se strunom literaturom u svrhu poboljanja znanja i uzdizanja nas kao akademskih graana. Ona postoji da nam pojasni sve to nas zanima ili sl. Trebamo se drati normi standardnoga jezika i teiti poboljanju. U ovome seminaru savjetnici, pravopis i gramatika sluili su nam kao putokazi koji su nas stalno usmjeravali konanom cilju, a to je saznati to vie o jezinim pogrjekama, na koji ih nain ispraviti i kako zapravo upotrebljavati pojedine rijei.

LITERATURA

Babi, S., Finka, B., Mogu, M. 2009. Hrvatski pravopis. kolska knjiga. ZagrebBakota, L., Trtanj, I. 2013. Jezikom (p)o jeziku. Naklada 200. OsijekMatkovi, M. 2006. Jezini savjetnik iz prakse za praksu, korpion. ZagrebOpai, N. 2009. Reci mi to kratko i jasno. Novi liber. Denona. Zagreb Rosandi, D. 2002. Od slova do teksta i metateksta. Profil. Zagrebonje J. i dr. 2000. Rjenik hrvatskog jezika. Leksikografski zavod Miroslav Krlea i kolska knjiga. ZagrebTanocki, F. 1994. Hrvatska rije- jezini prirunik. Matica Hrvatska. OsijekTeak S. 1991. Hrvatski na svagda()nji. kolske novine. Zagrebhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Arhaizmi , 13.3.2015., 17:32http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=eV1vXQ%3D%3D, 13.3. 2015., 18:11

IZVORI

www.dnevno.hrwww.jutarnji.hr www.vecernji.hr www.24sata.hr

PRILOZI

Slika 4Slika 2Slika 3Slika 1

Slika 9Slika 7Slika 5Slika 8Slika 6

Slika 14Slika 12Slika 10Slika 13Slika 11

Slika 15Slika 18Slika 17Slika 161