Iz ivota posljednjih Pavlovia

U radu se govori o vojvodi Ivaniu i njegovoj brai knezu Petru i Nikoli.(1441-1463). Njihovi preci sui z rogatikog kraja ods iz oblasti od Sarajeva do Drine i od Spree do Prae to e predstavljati njihovu geografski prirodnu zemlju. Sve do perioda kada je Pavle Radenovi pobijedio krajem XIV stoljea Stankovie i osvojio Trebinje,Bileu i Klobuk sa upom Vrm i Konavle. Za Radoslava poinje osipanje ovoga prostranstva prodajom Konavla Dubrovniku 1426. I osvajanjima hercega Stjepana Vukia i Osmanlija. Teritorija Pavlovia u vrijeme njenih posljednjih predstavnika bi obuhvatala slj upe i gradove: Viegrad, Dobrun,Hrtar, Brodar, Bora sa Rogaticom, Prau s Novim ili Pavlovcem, Studenu ili Kamensku, Volujak, Glasinac ili Mokro, Pale, cijelu Romaniju i Olovo. Nema podataka koji bi govorili o rudarskoj aktivnosti na Kosainom teritoriju, a on ipak izvozi Olovo u Veneciju,Dubrovnik i Apuliju. Mogue je da je do njega dolazio kupovinom ili je pak vjerovatnije imao pravo na dio ubranih poreza Pavlovia u Olovu. Ako je Sandalj u vremenu kada su Pavlovii bili daleko snaniji uspio obezbjediti ubiranje dijela prihoda olovske carine, zato to nebi mogao i Stefan vuki za vrijeme Petra i Nikole kada ova familija pada u gotovo vazalni poloaj prema Kosai.To to Kosain posjed nije blizu Olova ne mora nita da znai. U srednjovjekovnoj Bosni po nekim pravilima susjedne velikake porodice su u nekim mjestima imale pravo da dijele carinu. Tako je Sandalj u Drijevima uzimao kao vlasnik trga polovinu carine,a drugu polovinu su uzimali Pavlovii i Radivojevii. Tako je bilo is a Olovom gdje se Sandalj prvi ut spominje kao suvlasnik te carine 1418. Po izmirenju Pavlovia i Kosaa nakon konavskog rata, Radosav je uivao ponovo etvrtinu Drijevske carine, te je vjerovatno i u Olovu ostalo o starom sve dok Stjepan nije uspio istisnuti Radosava iz Drijeva i Primorja. Tako nisko Pavlovii nisu bili pali da bi poslije svega morali trpjeti Hercega u Olovu. Ivani je neovisan o Hercegu. Svaki kraljev rat protiv njega on aktivno podrava. Posljednji pomen vezivanja Hercega sa Olovom je u povelji Fridriha III iz 1448.godine koja reflektuje vie Hercegove elje nego stvarno stanje. Po osmanskom osvajanju olovski rudnici su postali carski. Od teritorije Pavlovia osmanlije su stvorile vilajet Pavli.Ekonomsku sferu ivota Pavlovia treba najprije posmatrati u njihovim odnosima sa Dubrovnikom. Povelje koje izmeu ostalog reguliu trgovinske odnose i trgovinsku slobodu jesu Ivanieva od 29.septembra 1442. i Petra i Nikole od 15.jula 1454.godine. Druga je interesantnija po tome to istie pitanje stave prema trgovcima u sluaju to bog ne da rata izmeu Pavlovia i Rata kada rat zaboravlja principe mira. Odredba im daje rok od 6 mjeseci das a robom napuste protivniku zemlju. Pavlovii u Dubrovnik izvoze rudarske proizvode. SA trgovinom se uporedo razvijaju i carine koje su postale veliki izvor prihoda, nekada iskljuivo vladara ,a sada i krupnih feudalaca. Njihovo davanje pod zakup je postalo uobiajna pojava. To rade i Pavlovii to vidimo na primjeru Olova kojeg su prepustili republici. Na osnovu sporazuma izmeu Radoslava i Dubrovnika, Pavloviima je za njihov prodati dio Konavla obezbjeen tribut u iznosu od 600 perpera, svake godine osim u vrijeme rata. Poslije Ivanieve smrti u novebru 1450. Konavonski tribut primal su njegova braa vojvoda Petar i knez Nikola. Pavlovii su u Dubrovnik ulagali novce na dobit in a osnovu toga u vidu kamata izvlaili odreenu dobit. Bili su zainteresovani za izradu vatrenog oruja u svojoj oblasti. Tako je Petar od republike traio bombardiere i Senat je 28.februara 1444. Odluio da mu izae u susret slanjem jednog od sinova Matije Lila, oznatog dubrovakog bombaridera, ako bude htio ii. Proizvodili sui barut. Godinu dana prije pada Bosne Petar Pavlovi je od Republike opet traio jednog majstora za bombarde i balistre,ali mu ova ne izlazi u susret.Pavlovii sup o svojoj moi pripadala samom vrhu bosanskog drutva- rusakoj gospodi. U svojoj oblasti oni su neprikosnoveni. Praktino se to ogleda u ubiranju nameta od stanovnitva, naplaivanju tkzv reglularnih prava na trgovima i rudnicima, carina na putevima, u vrenju najvie sudske vlasti, usostavljanju samostalnih veza sa vanjskim svijetom.Ip ak koliko god predstavnik velmokog reda u stvarnoj politici po punomoi svoje vlasti i samostalnosti lii na vladaoca, njegovoj domeni ima izvjesne rodovske tradicije. To se da vidjeti iz glavnih akata ove familije , kako pri potvrdi upe Konavli Dubrovanima 1442. I 1454.godine, gdje se kae da je povelja izdana o naredbi vie od njih. Zemlja im se naslijeivala po normama privatnog prava i prelazila po stepenu srodstva sa Radoslava na Ivania i na kraju Petra. Institucija slina saboru kraljevine na putu je da se formira i u njihovoj oblasti. U poveljama se pri vanim odlukama oni savjetuju i zaklinju sa izabranom vlastelom gosodctva mi bractva mi naega i slugu, a broj rodnika je iznosio 12. Pored Dubrovakih trgovaca pojavljuju se i domai trgovci iz Prae, Foe,Gorada,Olova. Oni su se bavili trgovinom olovom,dok su znaajan monopol nad srebrom drali Dubrovani. U Oblasti Pavlovia kulturni ivot jezraio u njihovoj prijestolnici u Boru. Tu postoji njihova pisarska kola ije je pismo,diplomatska minuskula,prema analizama paleografa Gregora remonika pisano lijepo i briljivo.Pisari povelja su dijak Ivan koji oslije Radoslavove smrti ostaje u slubi Ivania ,te knez Mioto Curi koji e na Boru vjerovatno ostati do njegova pada pod osmansku vlast. Pavlovii su imali i svoje artiste( svirae i onglere), a za njih znamo na osnovu odluka vijea Republike koje sui h nagraeivale prilikom nastupa u Dubrovniku u ast sv Vlaha nagradama u novcu, tkaninama ili drugim poklonima. Navode se frulai, trubai,l autari, doboari i lakrdijai. Dubrovaki artisti gostuju povremeno i na dvoru Pavolia u Boru, kao na primjer na svadbama Ivania 1449. i Petra 1445. Peat triju generacija Pavlovia,koji je ujedno i grb jeste slika grada Bora prezentirana sa 3 kule i dijelom gradskih bedema.Posljednji Pavlovii odravaju aktivne veze sa Bosanskom crkvom. Oni ostaju pripadnici Crkve Bosanske osim u periodu oasnosti od Osmanlija kada i sam kralj Toma prima katolianstvo u pokuaju pribliavanju Zapadu i odbrane Kraljevine. Tako od Bosanske crkve odstupa i Ivani Pavlovi. Samo e Ivani brzo odasti od nove vjere. U pismu od 1.februara 1448. Papa Nikola V nalae hrvatskom biskupu Tomi,glavnom povjereniku kralja Tomaa, da jo jednom pokua kod vojvode Stjepana, vojvode Ivania Pavlovia i patarenskih starijeina, pa ako u tome ne uspije, da ih anatemie i njihove zemlje i gradove ustupi pravovjernim i prekine trgovaki kontakt sa njima. U Bosni e politika u prilinoj mjeri odreivati religiju. Ivani je priao katolianstvu u jeku jedne ofanzive,moda zbog straha ili bolje politike perspective,moda i zbog Tomaa. Kasnije se opet vratio Crkvi Bosanskoj.U oblasti Pavlovia ne spominju se franjevci,niti katolika crkva,tu je oito rano jo preovladalo pravoslavlje. Pravoslavlje je moglo zraiti iz Dobruna kod Viegrada gdje se nalazila crkva za koju se misli da je sagraena u XI ili XII.stoljeu. Freske na zidovima narteksa iz 1383., sa dobrim crteom i ivim koloritom, najljepe su slikarstvo srednjega vijeka na prostoru Bosne i Hercegovine.Jednim dijelom sui h unitili Nijemci u II svijetskom ratu. U Olovu je sagraen franjevaki samostan u drugoj polovini XIV stoljea. Bio je posveen sv. Gospi. Mogao je nastati na poticaj staroga svijeta( Dubrovana). Spominje se i 1514. U popisu samostana bosanske vikarije. Razoren je 1687.godine.Pripadnici crkve Bosanske su svojom osobenom naukom liili srednjovjekovnu Bosnu crkvene arhitekture. Ono to su gradili bile su kapele po grobljima. O jednoj takvoj veoj crkvi imamo pomena u pisanim spomenicima Dubrovakog arhiva, ali se to ne odnosi na crkvu kao veliku i lijepu graevinu, nego na njen poloaj koji je trgovncima i voama karavana sluio kao neki putokaz ili odmorite.To je nekadanja glasovita crkva na glasincu od koje su ostali samo temelji i u njenoj neposrednoj blizini mnotvo steaka. Ta crkva je leala u dravini Pavlovia. Koliki je uticaj patarena na dvoru Pavlovia vidimo najbolje prilikom sklapanja ugovra 1454.izmeu Petra i Nikole i Dubrovnika gdje se oni pojavljuju u ulozi posrednika i jamca. Petar i Nikola se savijetuju, kako je bio obiaj sa svojim savjetnicima,gospodom strojnicima crkve Bosanske, da bi oni gost Radosav Bradievi i gospodin starac Radosav unuk, jamili akte prodaje Konavla Dubrovniku obeanjem da e biti stenici meu odgovarajuim stranama.Kada su Pavlovii nestali,Dubrovani su smatrali das u nestale i njihove obaveze o davanju Konavonskog dohotka. Meutim ve u julu 1464. Isa beg Ishaokovi je traio od Dubrovnika da taj tribut njemu daje to je ovaj odbio. Godine 1474. U Dubrovnik stie ferman Mehmeda II koji se pojavljuje kao nasljednik prava Pavlovia.