GRAANSKO PRAVO I.GRAANSKO PRAVO u objektivnom smislu je grana privatnog prava koja kao skup pravnih pravila ureuje odnos pravnih subjekata povodom stvari, inidaba, imovine, i njihovi osobnih neimovinskih dobara. NAELA GRAANSKOG PRAVA: Naelo stranake dispozitivnosti Naelo stranake ravnopravnosti Imovinska sankcija Naelo prometnostiNaelo stranake dispozitivnosti u graanskom pravu znai da graanskopravni odnos nastaje, prestaje i mijenja se ponajprije voljom pravnih subjekata.

Prema naelu ravnopravnosti subjekata u graanskom pravu poloaj strana u odnosu je koordiniran i nema podreivanja jedne strane drugoj, tj.nema subordinacije.

Kada se govori o prometnosti prava kao jednom od naela graanskog prava treba imati na umu da se tu radi o prometu subjektivnih graanskih prava. NAELO DISPOZITIVNOSTI:

Sankcija je tetna posljedica koja treba pogoditi onoga koji se ne dri zapovijedi ili zabrane izraene u pravnoj normi, a takoer je to tetna posljedica i za onoga koji ne ispuni obvezu to ju je na sebe preuzeo stupajui u graanskopravni odnos.

Jo se naziva naelo slobodne inicijative ili naelo autonomije. Naelo dispozitivnosti u graanskom pravu znai da graanskopravni odnos nastaje, mijenja se I prestaje ponajprije voljom pravnih subjekata. Ljudi stupaju u odreene graanskopravne odnose u prvom redu da bi zadovoljili svoje materijalne potrebe. Pri zasnivanju, promjeni ili prestanku graanskopravnog odnosa mora se uvaavati njihova volja. Naelo izraava injenicu da osoba slobodno raspolae svojim osobnim neimovinskim dobrima. Na podruju obveznog prava naelo dispozitivnosti izraava se kao SLOBODA ugovaranja koja podrazumijeva: Slobodu svakog sudionika u prometu da se odlui hoe li ui u neki obvezni odnos ili ne Slobodu izbora vrste ugovornog odnosa Slobodu utvrivanja sadraja Slobodu izbora oblika ugovornog odnosa Sloboda utvrivanja obveznih odnosa NIJE NEOGRANIENA!! l. 2 ZOO kae : Sudionici u prometu slobodno ureuju obvezne odnose, a ne mogu ih ureivati suprotno Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu drutva. NAELO STRANAKE RAVNOPRAVNOSTI: Poloaj stranaka u odnosu je KOORDINIRAN, a to znai da nema podreivanja jedne strane drugoj ili drugim rijeima nema subordinacije. Ovo naelo je usko povezano s naelom dispozitivnosti. l. 3 ZOO kae: Sudionici u obveznom odnosu ravnopravni su! IMOVINSKA SANKCIJA: Sankcija je tetna posljedica koja treba pogoditi onoga koji se ne dri zapovijedi ili zabrane izraene u pravnoj normi. Ona znai tetnu posljedicu koja stie onoga koji ne ispuni obvezu to ju je na sebe preuzeo stupajui u graanskopravni odnos.

imovinske sankcije: pr.Naruimo taksi da nas u 12 h da nas odveze na kolodvor jer moramo otputovati ba vlakom koji odlazi u 12:30. Voza taksija ili jako zakasni ili uope ne doe I mi ne stignemo na vlak. Prema tome taksist nije ispunio preuzetu obvezu. Mi ga zbog toga ne moemo strpati u zatvor, ali moemo ga tuiti za naknadu tete ako smo pretrpjeli tetu njegovom krivnjom. On biti osuen platiti odreeni iznos novca, a ako nema novca zaplijenit e mu se njegove stvari I one e se sudski prodati da bi se namirila naa trabina. Iz ovoga vidimo da je graanskopravna sankcija imovinska, a ne osobna I u ovom primjeru ona nije pogodila taksista nego njegovu imovinu.

1

PROMETNOST PRAVA: Pri prometnosti prava ima se na umu promet SUBJEKTIVNIH graanskih prava. Subjektivno graansko pravo je ovlatenje koje za sudionika KONKRETNOG graanskog odnosa nastaje u okviru tog odnosa ureenog graanskim pravom u objektivnom smislu. pr. pravni odnos kupoprodaje ureen je pravnim pravilima objektivnog graanskog prava. u konkretnom kupoprodajnom odnosu kupac je ovlaten traiti od prodavatelja izruenje stvari. To njegovo ovlatenje naziva se SUBJEKTIVNO pravo. Takoer ima subjektivnoh prava koja su neprometna, npr.pravo osobne slunosti, strogo osob Na prava kao to su pravo na ivot, ast, ugled itd. SUSTAV GRAANSKOG PRAVASustav graanskog prava je sinonim za cjelokupno privatno pravo.

Poznata su dva modela u izgradnji sustava graanskog prava:

Institucijski PandektniPandektni sustav graanskog prava razvijen je u njemakoj pravnoj teoriji i primjenjen u njemakom Graanskom zakoniku iz 1896.g, a sastoji se od 5 dijelova: Opi dio Obvezno pravo Stvarno pravo Obiteljsko pravo Nasljedno pravo

Institucijski sustav potjee iz rimskog prava. Gaj u svojim institucijama kae da se cjelokupno pravo kojim se koristimo odnosi na: 1. Persone (osobe) 2. Res (stvari) 3. Actiones (tube)

Kod nas je prihvaen pandektni sustav pa se nae graansko pravo sastoji od: 1. Opeg dijela graanskog prava 2. Stvarnog prava 3. Obveznog prava 4. Nasljednog prava Opi dio graanskog prava sadri skup pravila i naela koja su zajednika svim dijelovima graanskog prava. Stvarno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureuju odnosi meu pravnim subjektima s obzirom na stvari. Obvezno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureuju oni drutveni odnosi u kojima je jedna strana (vjerovnik) ovlatena od druge strane (dunika) zahtijevati neku inidbu, a ona je duna tu inidbu ispuniti. Nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se za sluaj smrti jedne osobe (ostavitelja) ureuje prijelaz njezine imovine na druge osobe (njezine nasljednike). ODNOS GRAANSKOG PRAVA PREMA DRUGIM GRANAMA PRAVA GRAANSKO PRAVO TRGOVAKO PRAVO: Graansko pravo I trgovako pravo ureuju istu vrstu odnosa I graansko pravo se prema trgovakom pravu odnosi kao ope prema posebnom. Dvije su varijante odnosa graanskog prava I trgovakog prava. Dualistika koja se sastoji u potpunom odvajanju trgovakog od graanskog prava kao to je to u Njemakoj, Francuskoj Itd. Monistika prema kojoj se zadrava jedinstvenost graanskog prava za sve vrste subjekata I pravnih poslova s odreenim odstupanjima za trgovce I trgovake poslove kao to je to u Italiji I vicarskoj. Zoo prihvaa monistiku varijantu!! GRAANSKO PRAVO OBITELJSKO PRAVO: U nekim sustavima u graanskom pravu obuhvaeno je I obiteljsko pravo, dok je kod nas obiteljsko pravo izdvojeno kao samostalna grana prava. Slinost glede odnosa postoji posebno u imovinskim odnosima u braku I obitelji. Metodoloka slinost temelji se na naelu dispozitivnosti I na naelu ravnopravnosti.

2

Razliku ine neprometnost obiteljskih subjektivnih prava I odsutnost imovinske sankcije u obiteljskom pravu. GRAANSKO PRAVO RADNO PRAVO: Radno pravo bilo je sastavni dio graanskog prava. U suvremenom radnom pravu prevladavaju norme imperativnog I zatitnog karaktera, ali ima I onih koje su imovinskopravne naravi, kao npr. propisi kojima se ureuje odgovornost za tetu koju uini radnik organizaciji u kojoj radi ili treima. Takoer vano je to da zasnivanje radnog odnosa ima ugovorni karakter.GRAANSKO PRAVO UPRAVNO PRAVO: Postoje znatne razlike izmeu graanskog prava I upravnog prava. Naela upravnog prava u suprotnosti su s naelima graanskog prava. Umjesto ravnopravnosti I koordinacije meu stranama u upravnom pravu vrijedi naelo subordinacije, zatim umjesto naela prometnosti vrijedi naelo neprometnosti I delegacije nadlenosti, te umjesto imovinske vrijedi preteno osobna sankcija. Takoer u upravnom pravu prevladavaju kogentne norme, dok u graanskom pravu dispozitivne. Upravno pravo ureuje I neke imovinske odnose. GRAANSKO PRAVO MEUNARODNO PRIVATNO PRAVO: Meunarodno privatno pravo ureuje posebnu vrstu imovinskih odnosa, a to su imovinski odnosi s tzv.meunarodnim obiljejem. Graansko pravo jedne drave ureuje samo unutarnje imovinske odnose, tj.one koji se po svojim elementima nalaze u granicama njegovog vaenja. IZVORI GRAANSKOG PRAVA Pravni izvori su razliiti oblici u kojima se javljaju pravna pravila.IZVORE DJELIMO NA:

Unutarnji ili materijalnopravni izvori ili vrela prava Vanjski ili formalnopravni izvori ili vrela prava

Pravna praksa govori o izvorima u formalnopravnom smislu!!! Izvori naeg graanskog prava su: Propisi Pravni obiaji Sudska praksa Pravna znanost USTAV ZAKONI PROPISI STARE JUGOSLAVIJE RETROAKTIVNOST PROPISA

USTAV: Odredbe Ustava za graansko pravo imaju prvorazredno znaenje. Ustavom se kao temeljnim I najviim pravnim aktom jedne drave ureuju osnove pravnog, politikog I gospodarskog sustava jedne drutvene zajednice. Neke od vanih odredaba Ustava za graansko pravo su da jami pravo vlasnitva I pravo nasljeivanja, zatim odreuje da pravo vlasnitva obvezuje njegove nositelje I korisnike na doprinoenje opem dobru. Ustavom se jame poduzetnika I trina sloboda, a zabranjuje zlouporaba monopola. Ustavne odredbe se razrauju u odgovarajuim zakonima I ine temelj pojedinih graanskopravnih instituta. ZAKON: Zakon je akt donesen od strane zakonodavnog tijela na ustavom propisan nain, a sadri apstraktno ope pravno pravilo. Nae graansko pravo nije u cjelini ureeno novim zakonom, ono jo nije kodificirano. Pravila obveznog prava sadrana su u ZOO 2005., pravila stvarnog prava u Zakonu o vlasnitvu I drugim stvarnim pravima 1996., a pravila nasljednog prava u Zakonu o nasljeivanju 2003. PROPISI STARE JUGOSLAVIJE: Zakonom o nevanosti pravnih propisa donesenih prije 6.4.1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije uinjen je prekid pravnog kontinuiteta izmeu stare I nove Jugoslavije. Stara pravna pravila dolazila su u obzir samo u ovim sluajevima: 1. Ako odreena materija nije bila odreena propisima SFRJ

3

2. 3.

Ako takva pravila nisu bila u suprotnosti s Ustavom SFRJ I ustavima socijalistikih republika Ako takva pravna pravila nisu bila u suprotnosti s naelima socijalistikog pravnog poretka SFRJ

Zakonom o preuzimanju ZOO I Zakonom o osnovnim vlasnikopravnim odnosima iz 1991.g bila je doputena primjena odredaba OGZ-a I drugih propisa koji su bili na snazi do 1941., ali glede tono odreenih pravnih instituta I pod uvjetom da su u suglasnosti I s Ustavom I s Zakonima RH. Svako pravno pravilo ima dva osnovna elementa: 1. SADRAJNI DIO sadraj niza konkretnih odnosa izraen pomou pojmova 2. NORMATIVNI DIO zapovijed ili zabrana koja se odnosi na taj sadraj U staroj Jugoslaviji postojalo je est pravnih podruja: 1. Hrvatska I Slavonija austrijski OGZ 1811. 2. Slovenija I Dalmacija novelirani OGZ 3. Srbija I Makedonija Srpski graanski zakonik 1844. 4. Bosna I Hercegovina tursko (Mendek) I obiajno pravo 5. Crna Gora Opti imovinski zakonik za Crnu Goru 1888.-1898. 6. Vojvodina I Meimurje sustav sudskih presuda RETROAKTIVNOST PROPISA: U svim modernim pravnim porecima postoji zabrana retroaktivnog djelovanja propisa. Za suce je zabrana retroaktivnosti APSOLUTNA, a za zakonodavca RELATIVNA. U pravnoj znanosti su stvorene dvije teorije koje pokuavaju objasniti zabranu povratnog djelovanja propisa: 1. TEORIJA STEENIH PRAVA prema kojoj propisi ne mogu djelovati unatrag ako bi time vrijeali steena prava pravnih subjekata 2. TZV. MODERNA TEORIJA prema kojoj treba razlikovati neposredno djelovanje od retroaktivnog djelovanja pravnih propisa PRAVNI OBIAJI: Pravni obiaji su pravila ponaanja koja su se kroz stanovito potrebno vrijeme oblikovala u drutvenoj zajednici na osnovi nekog ponavljanjem utvrenog shvaanja, a zakonski im je propis svojom normom izravno ili neizravno dao pravni karakter. U pravnom obuaju kao izvoru prava moraju biti utjelovljena dva elementa: Materijalni koji pokazuje da drutvena praksa koja se izraava kao vrenje ili navrenje odreenih radnji ili postupaka je dovoljno gusta, stalna i jednolina Psiholoki koji se naziva opinio iuris sine necessitatis, tj. uvjerenje da se radi o opeobvezatnom pravnom pravilu ponaanja Dvije osnovne karakteristike pravnih obiaja: 1. Pravni obiaji su subordinirani zakonskom pravu jer vae samo onda ako ih zakon prizna 2. Karakteristika pravnih obiaja je da su supsidijaran pravni izvor, a to znai da dolaze u obzir samo onda ako odreeni odnos nije propisom u cijelosti pravno ureen, a pravilo koje sadri nije protivno naelima na kojima se temelji itav pravni poredak odreene zajednice.

pr. pravnog obiaja:A je bio u inozemstvu I u automobilskoj nesrei bio je vrlo teko ozlijeen. Ba mu je u to vrijeme umrla majka. Njegov prijatelj B sahranio je majku na svoj troak. Kad se A vratio, B mu je podnio raun. Meu trokovima pogreba bio je I jedan vijenac na kojem je pisaolo;Svojoj majci sin A. meutim, A nije htio priznati taj izdatak. Dolo je do spora I sud je presudio da je A duan naknaditi B-u izdatak za vijenac. Istina, ni u jednom propisu ne stoji da se pokojniku mora kupiti vijenac, ali u naem narodu je to obiaj pijeteta koji nije suprotan ni pravu ni moralu. Zato je logino da je sud pozivajui s ena obiaj donio presudu kojom je uvaio tubeni zahtjev. SUDSKA PRAKSA: Sudskom praksom kao izvorom prava naziva se donoenje vie suglasnih presuda od strane istog suda o istom pravnom pitanju na temelju kojih se ustanovljuje opeobvezatna pravna norma. Sudska praksa je NEIZRAVAN izvor prava! Sudska praksa kod nas nema karakter presedana. PRESEDAN kao pravni izvor znai takvu sudsku odluku koja je podignuta na rang opeg pravila I proglaena kao obrazac za rjeavanje slinih sluajeva. PRAVNA ZNANOST: Znanstvena djela u kojima se teorijski obrauju pravni problemi imaju veliko znaenje za razvoj pravne znanosti. Izravno utjeu na struno I znanstveno uzdizanje pravnikog kadra, ali nemaju snagu izravnog pravnog izvora.

4

Pravna znanost je NEIZRAVAN izvor prava.

GRAANSKOPRAVNI ODNOS Graanskopravni odnos je onaj drutveni odnos koji je ureen pravnim pravilima graanskog prava.

FAKTINI

MATERIJALNI

DRUTVENI

Pravne injenice dijele se na: Vrste pravnih injenica s obzirom na funkciju Vrste pravnih injenica s obzirom na postanak

PRAVNE INJENICE su injenice za koje pravo vee postanak , promjenu ili prestanak pravnog odnosa, a u vzi s tim postanak, prestanak ili promjenu subjektivnih prava. PRIRODNI DOGAAJI postaju pravnim injenicama kad pravo za njih vee pravne uinke (s obzirom na postanak) pr. roenje, smrt, protek vremena, pojava otoka u rijeci itd. LJUDSKE RADNJE manifestacije ljudske volje z akoje su vezani pravni uinci DOPUTENE(pravne radnje) NEDOPUTENE(delikti)

VRSTE PRAVNIH INJENICA S OBZIROM NA FUNKCIJU: injenino stanje je skup svih injenica koje su potrebne za nastanak nekog graanskopravnog odnosa. Vrste pravnih injenica s obzirom na funkciju: Pretpostavka Pravna osnova presumptio iuris Predmnijeva ili presumpcija Fikcija presumptio iuris et de iure Pretpostavka je pravna injenica koja je doista kao injenica realno nastala u stvarnosti, a potrebna je da bi nastao, promijenio se ili prestao graanskopravni odnos. U graanskopravnoj terminologiji pod pretpostavkom razumijevamo injenicu za koju smo sigurni da se dogodila i ije postojanje moemo uvijek dokazati. Pravna osnova je ona bitna pretpostavka za koju se vee postanak, promjena ili prestanak subjektivnih graanskih prava ILI pravno pravilo ili pravna norma koja sadri ovlatenje, dunost, odgovornost ili zabranu odreenog ponaanja. Graanskopravnim odnosom nastaju odreena prava za subjekte izmeu kojih je odnos nastao koja se nazivaju subjektivna graanska prava. Subjektivna graanska prava proizlaze iz jedne pretpostavke. Da bi se ta pretpostavka za koju je povezano I iz koje nastaje subjektivno graansko pravo razlikovala od ostalih pretpostavki koje su potrebne za postanak odnosa, ona se naziva pravnom osnovom. Njezino se postojanje mora dokazati. Ona je sredinja pravna injenica oko koje se grupiraju sve ostale potrebne pravne injenice. Zato ona daje I odreuje karakter samog graanskopravnog odnosa. Graanskopravni odnos bitno je ovisan o pravnoj osnovi. Pravna osnova uvijek prethodi samom graanskopravnom odnosu. Da bi nastao konkretni graanskopravni odnos sa pravima I obvezama za odreene subjekte nije dovoljna pravna osnova nego je potrebno da se ostvare I sve injenice koje se pravnom normom trae kao pretpostavke. Osim pravne osnove potrebna je I injenina osnova koja se nalazi u uzronom kompleksu s pravnom osnovom. Predmnjeva ili presumpcija je takva pravna injenica koja se smatra dokazanom dok se ne dokae protivno. Nikad se ne dokazuje ono to se predmnijeva, ve ono to je predmnjevi protivno. U propisima se oznaava rijeima SMATRA SE. Budui da sam pravni odnos odreuje da se neka injenica smatra tako dugo dokazanom dok se ne dokae protivno, takva se pravna injenica zove pravna predmnjeva, PRESUMPTIO IURIS. Prema tome ne moe se svaka od potrebnih pravnih injenica tretirati kao presumpcija nego samo ona za koju propis to odredi. Osim pravne predmnjeve koja se uvijek moe oboriti protudokazom, u pravu je poznata i tzv.neoboriva predmnjeva. Nazivamo je pravna predmnjeva i o pravu (presumptio iuris et de iure)

5

Neoboriva predmnjeva znai da se po propisu smatra neka injenica dokazanom, a protudokaz NIJE UOPE DOPUTEN! Kod presumptio iuris et de iure ne radi se samo o tome da se neka injenica uzima kao dokazana, nego se uzima i dokazano i samo pravo koje se iz te injenice izvodi. Zbog toga u takvim tono odreenim sluajevima pravo ne doputa izvoenje protudokaza. FIKCIJA je pravna injenica za koju se zna da se uope nije dogodila ili da se nikad nee ni dogoditi, ali se uzima kao da se dogodila da bi mogao nastati, promijeniti se ili prestati neki graanskopravni odnos. Oznaava se u propisu rijeima UZIMA SE. I za fikciju vrijedi naelo da se ne moe fingirati svaka pravna injenica nego samo ona za koju propis to dopusti. SUBJEKTI GRAANSKOPRAVNOG ODNOSA Pravni subjekt je nositelj prava i obveza. Pravni subjekt moe biti: Fizika ili naravna osoba Pravna osoba Da bi se pravni subjekt mogao ukljuiti u graanskopravne odnose mora imati dva osnovna svojstva: 1. Pravnu sposobnost 2. Poslovnu sposobnost + deliktna sposobnostPRAVNA SPOSOBNOST je svojstvo biti POSLOVNA SPOSOBNOST je DELIKTNA SPOSOBNOST je

noositeljem prava i obveza. Svaka fizika i pravna osoba sposobna je biti nositeljem prava i obveza. Pravna sposobnost je osnovno svojstvo pravnog subjekta i pravni subjekt ne moe postojati bez pravne sposobnosti.

sposobnost da se svojim vlastitim oitovanjem volje stjeu prava i obveze. Poslovno sposobna osoba moe svojim vlastitim oitovanjem volje stvarati pravne uinke. Svaki pravni subjekt mora imati pravnu sposobnost, ali nemora imati i poslovnu sposobnost.

Svojstvo pravnog subjekta da bude odgovoran za svoja protupravna djelanja. za deliktnu sposobnost se trai odreen stupanj svijesti. Ponekad i poslobno nesposobne osobe mogu biti deliktno sposobne, npr. alkoholiar moe biti svijestan kad je trijezan da ne smije razbijati

6

Fizika ili naravna osoba je iv ovjek kao subjekt prava. POSTANAK FIZIKE OSOBE:FIZIKA OSOBA POSTAJE ROENJEM.

To znai da dijete im se rodi dobiva pravnu sposobnost i ak je dovoljno da pokazuje znakove ivota i ne mora biti sposobno za ivot. Porod mora biti zavren. Po naem pravu predmnjeva se da je dijete roeno ivo. Pravilo je da dijete koje je roeno ivo postaje pravnim subjektom. Ponekad se ukazuje potreba da se i zaetom, ali jo neroenom djetetu sauvaju neka prava te se tada u pravu sluimo fikcijom: nasciturus pro iam nato habetur quotiens de commodis eius agitur Uzima se da je zaeto dijete roeno kadgod se radi o njegovim probicima pod uvjetom da se rodi ivo!!! Time fingiramo postojanje pravnog subjekta makar je oigledno da subjekt jo ne postoji i pritom moramo paziti na: 1. Da fikcija mora ii u korist nasciturusa 2. Da se dijete doista mora roditi ivo. PRESTANAK FIZIKE OSOBE: Fizika osoba prestaje smru i gubi pravnu sposobnost. Za svrhe presaivanja dijelova tijela doneseni su propisi prema kojima se smatra da je nastupila smrt osobe od koje se uzimaju dijelovi tijela radi presaivanja ako je u osnovi medicinskih kriterija i na propisan nain sa sigurnou utvren prestanak rada mozga i srca. PROGLAENJE UMRLIM: U sluaju kad se ne zna da li je neka osoba iva ili mrtva tad se pravo slui presumcijom smrti. Presumciju smrti pozna nae pravo u vidu ustanove proglaenja nestale osobe umrlom. Od proglaenja nestale osobe umrlom valja razlikovati postupak za dokazivanje smrti. U tom se sluaju sigurno zna da je neka osoba mrtva samo se ne zna tono kad je umrla. Ustanovljenje dana smrti vano je za nasljedno pravo i da bi se u matinim knjigama mogla ubiljeiti smrt. Ponekad e biti teko utvrditi tono vrijeme smrti, kad je recimo vie osoba umrlo u istoj prometnoj nesrei pa treba utvrditi jesu li sve umrle u istom trenutku ili u razliitim trenutcima. Prema ZOO ako je umrlo vie osoba smatra se da su umrle istodobno ne utvrdi li se da je jedna umrla prije druge. POSLOVNA SPOSOBNOST FIZIKE OSOBE: Poslovna sposobnost ima osnovnu funkciju u zatiti pravnih subjekata. Pravo mora voditi rauna o razlici meu ljudima koja postoji s obzirom na dob itd. Institutom stupnjevanja poslovne sposobnosti pravo zatiuje svoje subjekte. Pravna sposobnost fizike osobe: NE MOE se oduzeti NEMA stupnjevanja (opa pravna sposobnost) Unutar poslovne sposobnosti fizike osobe postoje tri stupnja: Puna poslovna sposobnost Ograniena poslovna sposobnost Poslovna nesposobnost Puna ili potpuna poslovna sposobnost stjee se po naem pravu s navrenih 18. godina. Osobe koje su navrile 18. God postaju punoljetne osobe to znai da same mogu sklapati pravne poslove. I maloljetna osoba s navrenih 16 godina moe stei potpunu poslovnu sposobnost kad postane roditelj i kad je mentalno zrela o emu odluuje sud u izvanparninom postupku. Ograniena ili djelomina poslovna sposobnost Osobe s ogranienom poslovnom sposobnou u pravilu mogu same sklapati pravne poslove ali samo kad ih odobri zakonski zastupnik. Takav pravni posao naziva se EPAVI PRAVNI POSAO. Potpuna poslovna nesposobnost Osobe koje su potpuno poslovno nesposobne ne mogu uope same sklapati pravne poslove i za njih pravne poslove sklapaju njihovi zakonski zastupnici. DELIKTNA SPOSOBNOST FIZIKIH OSOBA: Deliktna sposobnost fizike osobe moe biti: Potpuna Oboriva nesposobnost Nesposobnost Deliktna sposobnost nastupa s 14 godina ivota i maloljetnik koji je navrio 14 godina potpuno je deliktno sposoban ako je drutveno zdrav. Duevno zdravlje se predmnjeva. Maloljetnik od navrene 7 god do navrene 14 god nije deliktno sposoban ali e iznimno biti ako se dokae da je pri poinjenju graanskog delikta bio sposoban za rasuivanje. To je mogue zato to je njegova deliktna nesposobnost smao oboriva predmneva pa je doputeno dokazivati protivno.

7

Pravna osoba je drutvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao pravnu sposobnost. SKICA OSNOVNIH PRAVNIH TEORIJA O PRAVNOJ OSOBI: 1. Teorija fikcijeOrganska teorija Teorija pravne realnosti Teorija ustanove

2. 3. 4.

Potvrdne teorije Odrine teorije Teorija realne egzistencijeTeorija namjenske imovine Teorija destinatara Teorija kolektivnog vlasnitva Druge odrine teorija

Naglaava dva osnovna naela: 1.da treba priznati postojanje pravne osobe 2.da treba priznati sva prava pravnoj osobi

POSTANAK PRAVNE OSOBE: Da bi neka drutvena tvorevina postala pravna osoba potrebno je da se kumulativno ispune sljedee pretpostavke: 1. Drutvena tvorevina mora imati vrstu i stalnu organizaciju, tj. mora predstavljati organizacijsko jedinstvo 2. Mora imati svoju zasebnu imovinu, razliitu i odvojenu od imovine njezinih lanova 3. Mora joj biti priznata pravna sposobnost

Danas postoje 3 sustava glede pretpostavki potrebnih da neka tvorevina dobije pravnu sposobnost: 1. Po sustavu SLOBODNOG UDRUIVANJA pravna osoba nastaje organiziranjem. Nadlenom se dravnom tijelu mora podnijeti prijava, ali ona nema konstitutivni karakter. Ako cilj pravne osobe nije u skladu s postojeim poretkom mora se donijeti rjeenje kojim se zabranjuje rad toj pravnoj osobi. 2. Po sustavu NORMATIVNOG AKTA drutvena tvorevina dobiva pravnu sposobnost na dva naina: a) U prvom je redu mogue da se izravno propisom, singularnom zakonskom odredbom osnuje neka tono odreena pravna osoba b) U drugoj se varijanti u posebnim propisima odreuju pretpostavke koje se moraju ispuniti da bi neka tvorevina postala pravna osoba. Pravna se osobnost stjee tek registracijom, a nadleno tijelo ispituje samo jesu li ispunjene po zakonu odreene pretpostavke i ako jesu onda mora izvriti registraciju 3. Po sustavu KONCESIJE drutvena tvorevina dobiva pravnu sposobnost posebnim aktom upravnog tijela ODOBRENJEM koje se daje po diskrecijskoj ocjeni. PRAVNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE: Pravna sposobnost pravne osobe: MOE se oduzeti ograniena je (posebna pravna sposobnost), fizika osoba djeluje u krugu onoga to joj nije zabranjeno a pravna u krugu onoga to joj je odreeno POSLOVNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE: Poslovna sposobnost pravne osobe: NEMA stupnjevanja im nastane, ima poslovnu sposobnost, za razliku od fizike osobe volju izraava putem tijela/organa (DINAMIKA VOLJU) ili statuta/pravila (STATIKA VOLJA) Tijelo ili organ pravne osobe je fizika osoba ili skup fizikih osoba preko kojih pravna osoba izraava svoju volju. DELIKTNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOSBE: Priznanje poslovne sposobnosti pravne osobe bilo je polazana toka I za priznanje deliktne sposobnosti pravne osobe. Pravna osoba moe: povrijediti ugovornu I zakonsku obvezu poiniti tzv. Graanski delikt VRSTE PRAVNIH OSOBA: Vrste pravnih osoba: Pravne osobe javnog prava

po cilju i

8

Pravne osobe privatnog prava zadai Korporacije po supstratu Zaklade pravne osobnosti

U pravne osobe javnog prava ubrajaju se: Drava Jedinice lokalne samouprave I uprave Razliite ustanove koje dobivaju sredstva iz dravnog prorauna Javna poduzea sl.

Sve ostale pravne osobe spadale bi u pravne osobe privatnog prava kao npr. trgovaka drutva, udruge graana i slino.

KORPORACIJA je organizirana zajednica osoba koja je samostalan pravni subjekt razliit od pojedinih lanova korporacije.

Korporacija ima svoju imovinu, ali u supstratu pravne osobnosti nije teite na imovinskoj masi nego na skupu osoba. Korporacija nuno mora imati svoje lanstvo. Odnos lanova prema korporaciji i obrnuto ureen je statutom i ugovorom. Imovina korporacije razliita je od imovine lanova, a slui lanovima korporacije i svrsi korporacije. Za korporaciju je karakteristino da se njezin identitet ne mjenja promjenom lanova U tipine korporacije ubrajaju se npr. dionika drutva.

ZAKLADA ja za odreenu svrhu namijenjena imovinska masa kojoj je pravnim poretkom priznata pravna sposobnost. Dominantan element njezine pravne sposobnosti je upravo IMOVINSKA MASA. Osniva se: Aktom dravne vlasti Pravnim poslom fizike ili pravne osobe Moe biti: Samostalna zaklada Nesamostalna zakladaOd samostalne zaklade treba razlikovati nalog oporuitelja kojim ostavlja dio ili cijelu ostavinu ve postojeoj pravnoj osobi da je koristi za ostvarenje neke doputene svrhe, npr. zbrinjavanje i kolovanje siroadi. Takva oporuna odredba po svojoj je pravnoj naravi nalog ili modus, a imovinska masa koja je ula u imovinsku masu ve postojee pravne osobe naziva se NESAMOSTALNA ZAKLADA, i ona nije

FUNDACIJA je zaklada osnovana na razdoblje ne dulje od pet godina. Vrste pravnih osoba prema naem pravu: Drutvena pravna osoba Graanske pravna osobaGraanske pravne osobe su bile one drutvene tvorevine ija se gospodarska osnova nalazi u graanskom vlasnitvu.

Drutvena pravna osoba definirana ja kao pravni subjekt kojemu se ekonomska baza nalazi iskljuivo u drutvenom vlasnitvu. Prije su najvanije drutvene pravne osobe bile: Drava Politiko-teritorijalne jedinice Radne organizacije unutar kojih dominiraju ustanove i poduzea Drutveno-politike zajednice

Na osnovu ovoga moemo definirati drutvenu pravnu osobu kao onu drutvenu tvorevinu koja svoje ciljeve moe ostvariti samo angairanjem sredstava u drutvenom vlasnitvu. Poduzee je pravna osoba koja obavlja privrednu djelatnost radi stjecanja dohotka, odn. dobiti. ZOP razlikuje etiri tipa poduzea: 1. Drutveno poduzee koje posluje sredstvima u drutvenom vlasnitvu 2. Zadruno poduzee koje posluje sredstvima u zadrunom vlasnitvu

9

3. 4.

Mjeovito poduzee koje posluje sredstvima u drutvenom, zadrunom i vlasnitvu domaih fizikih i graanskih pravnih osoba te vlasnitvu stranih osoba Privatno poduzee koje posluje sredstvima u privatnom vlasnitvu, tj.vlasnitvu domaih fizikih i graanskih pravnih osoba i stranih osoba

Prema ZOP kao temeljni oblici pravnih osoba u gospodarstvu normirani su: Javno trgovako drutvo Komanditno drutvo Dioniko drutvo Drutvo s ogranienom odgovornou Gospodarsko interesno udruenje Udruge su oblici dobrovoljnog udruivanja fizikih i pravnih osoba radi zatite i promicanja zajednikih ekolokih, gospodarskih, humanitarnih, informacijskih, kulturnih, etikih i nacionalnih, prosvjednih, socijalnih, strukovnih, portskih, tehnikih, zdravstvenih, znanstvenih i drugih interesa, ciljeva i uvjerenja, ALI BEZ NAMJERE STJECANJA DOBITI. PRAVNA OSOBA PRESTAJE: propisom, aktom dravne vlasti (zabranom) ispunjenjem cilja padom broja lanova ispod odreenog broja nestankom imovine steajem (insolventnost i prezaduenost) Likvidacija je postupak u kojem se rjeavaju imovinsko pravni odnosi pravne osobe koja treba da prestane postojati kao samostalni pravni subjekt. GRAANSKO PRAVO U SUBJEKTIVNOM SMISLU Pokuaji definiranja subjektivnog prava: 1. TEORIJA VOLJE subjektivno pravo je pravnim poretkom zajamena mo volje, pravnim poretkom priznata vlast ili gospodstvo. 2. TEORIJA INTERESA u subjektivnom pravu treba vidjeti pravno zatien interes koji je uvijek neka korist ili neko dobro 3. VOLJNO-INTERESNA TEORIJA subjektivno pravo se definira kao pravnim poretkom pojedincu podijeljena mo volje u svrhu zadovoljavanja njegovih interesa. Subjektivno graansko pravo je skup ovlatenja koja pravnom subjektu u odreenom graanskopravnom odnosu priznaju norme objektivnog graanskog prava. Zahtjev je objektivnim pravom zajamena mogunost da se od drugoga zahtjeva in ili propust koji istodobno znai ostvarenje subjektivnog prava. Sadraj subjektivnog prava: pripadanje ovlatenje interes Vrste prava u subjektivnom smislu: Apsolutna i relativna Prenosiva i neprenosiva Glavna i sporedna prava Preobraana pravaKad nastanak, prijenos ili prestanak nekog subjektivnog graanskog prava ovisi o postojanju nekog drugog subjektivnog graanskog prava, tada to nazivamo sporednim ili akcesornim pravom.pr.pravo na kamate Apsolutna su ona subjektivna graanska prava koja djeluju protiv svakoga ili erga omnes. pr. pravo vlasnitva.... Relativna su ona subjektivna graanska prava koja djeluju izmeu tono odreenih strana ili inter partes. pr. obvezna prava

Prenosiva su ona subjektivna graanska prava koja se mogu neogranieno prenositi s jednog na druge subjekte. Neprenosiva su ona subjektivna graanska prava koja se ne mogu dobrovoljnim sporazumom prenositi s jednog subjekta na 10 drugi. pr. osobne slunosti

Pod preobraajnim pravom razumijeva se ovlatenje pravnog subjekta da jednostranom izjavom volje zasnuje, promijeni ili okona graanskopravni odnos s drugim subjektom bez njegova pristanka. Prema uincima koje izazivaju preobraajna prava se mogu podijeliti na: Preobraajna prava nastanka graanskopravnog odnosa Preobraajna prava promjene graanskopravnog odnosa Preobraajna prava prstanka graanskopravnog odnosa

OBJEKTI GRAANSKOPRAVNOG ODNOSA Objekti graanskopravnog odnosa su stvari, inidbe, imovina i osobna neimovinska dobra povodom kojih pravni subjekti stupaju u te odnose. Stvarna prava u graanskopravnom smislu su materijalni dijelovi prirode koji se mogu osjetilima primijetiti, koji su prostorno ogranieni i koji postoje u sadanjosti, ili za njih postoje pretpostavke da e doista nastati u budunosti. Prema ZV stvari su tjelesni dijelovi prirode, razliiti od ljudi, koji slue ljudima za uporabu. Dioba stvari: Dioba po kriteriju prometnosti Dioba po kriteriju prirodnih svojstava Odnos izmeu pojedinih stvari Dioba stvari po kriteriju prometnosti: Stvari u prometu (res in commercio) Stvari ograniene u prometu Stvari izvan prometa (res extra commercium) javni putovi, parkovi, voda u rijekama, jezerima, zrak itd. pr. Prometna sposobnost stvari je sposobnost stvari da se pojave kao objekti subjektivnih prava i kao objekti pravnih poslova. Dioba stvari po kriteriju prirodnih svojstava: Pokretne i nepokretne stvari (res mobiles i res immobiles) Zamjenjive i nezamjenjive stvari Potrone i nepotrone stvari Djeljive i nedjeljive stvari Pokretne su one stvari koje mogu mijenjati poloaj u prostoru a da se pritom ne poniti nihova bit, odn.da se time ne promijeni njihova struktura. pr. ivotinja Nepokretne stvari su one stvari koje ne mogu mijenjati poloaj u prostoru, a da im se kod toga ne uniti bit ili ne promijeni struktura. To je npr.estica zemljine povrine zajedno sa svime to je sa zemljitem razmjerno trajno spojeno sve to je sagraeno, ugraeno, nadograeno, dograeno, trajno spojeno Kriteriji za odreivanje pojma nekretnine: Kriterij prirodne kakvoe (zemljina estica, zgrade, sve to je na nekretnini sagraeno, nadograeno itd) Kriterij pertinencije (pertitnencijom nekretnine smatraju se strojevi, stoka, sjeme, gnojivo, gorivo itd.) Kriterij posebnih ciljeva ( prema ovom kriteriju neka pokretna stvar se smatra nekretninom, pr.brod, avion) Prema KRITERIJU PRIRODNE KAKVOE nekretnine su ponajprije zemljita, odn. estice zemljine povrine i sve ono to je sa zemljitem trajno povezano bilo mehaniki, organski, na povrini zemlje ili ispod nje. Nekretninama se smatraju, prema tome: 1. ZEMLJINA ESTICA i sve to je s njom trajno spojeno, na povrini ili ispod nje (trava, drvee, plodovi) 2. ZGRADE I DRUGE GRAEVINE izgraene na povrini zemlje, iznad ili ispod nje, a namjenjene da tamo trajno ostanu 3. SVE TO JE U NEKRETNINU UGRAENO, NJOJ DOGRAENO, NA NJOJ NADOGRAENO ili je na neki nain s njom trajno spojeno, sve dok se od nje ne odvoji (pr. inatalacije, ureaji, strojevi, antene...

11

Prema KRITERIJU PERTINENCIJE nekretninom se smatra i ona stvar koja je po svojim prirodnim fizikim svojstvima pokretna. Ako je pertinencija pokretna stvar ona se po namjeni smatra nekretninom ako slui gospodatskim svrhama nekretnine. npr. smatraju se nekretninom stoka, strojevi, sjeme, gnojivo, gorivo i slino namjenjeni poljoprivrednoj proizvodnji na jednom poljoprivrednom dobru. Takoer se smatraju pripatkom poslovne zgrade, strojevi i slini ureaji koji trajno slue svrsi zgrade namjenjene proizvodnoj ili obrtnoj djelatnosti. Prema KRITERIJU POSEBNIH CILJEVA smatra se neka pokretna stvar nekretninom zato to je zakonom tako odreeno. npr. pomorski brodovi, zrakoplovi i sl. Zamjenjive stvari su one stvari koje se u prometu odreuju po vrsti, rodu, broju, mjeri itd. Pr.ito, vino, eer... to su GENERINE STVARI. npr. ako sam pozajmio 100 kg penice, tada ne moram vratiti istu tu penicu, vano je da vratim 100kg Nezamjenjive su one stvari koje u prometu dolaze kao strogo odreena pojedinost, individualnost. Pr.umjetnika slika SPECIES Potrone stvari su one stvari koje se jednokratnom upotrebom unitavaju ili im se vidljivo smanji supstancija. pr. ito, vino, novac Nepotrone su one stvari koje se prvom uobiajenom uporabom ne unitavaju niti im se vidljivo smanjuje supstancija. pr. zgrada Djeljive su one stvari koje se mogu rastaviti na vie istovrsnih dijelova tako da im se ne uniti prvobitna bit ili im se nerazmjerno ne smanji vrijednost. Pr.ploa okolade Nedjeljive su one stvari kod kojih bi se diobom unitila njihova bit ili bi im se srazmjerno umanjila vrijednost. Pr.iva ivotinja, dijamant.... Stvari se mogu podijeliti na nekoliko naina; Naini diobe stvari: Fizika dioba (POKRETNINE) Geometrijska dioba (NEKRETNINE) Civilna dioba (DIOBA PO VRIJEDNOSTI) Idealna dioba (DIOBA NA IDEALNE DIJELOVE) svaka se stvar moe podijeliti na sadrajno jednake dijelove. Njihova se dioba odreuje raunski u odreenom razmjeru prema cijeloj stvari, npr. 1/5, 1/3 itd. Fizika dioba znai da se stvar moe mehanikim putem podijeliti na dijelove i takva je dioba ugl. Primjenjiva kod pokretnih stvari. pr. kolut sira razreemo, plou okolade razlomimo Geometrijska dioba se primjenjuje kod zemljita. Zemljita se mogu ravnim crtama po njihovoj povrini podijeliti na vie parcela. Zgrade se mogu podijeliti okomito i vodoravno. Oba pravca diobe nisu u svim pravima doputena. Oni pravni sustavi koji stoje na naelu superficies cedit solo ne doputaju horizontalnu diobu. Ta prava ne doputaju da vlasnik zemljita bude jedna osoba, a vlasnik zgrade na tom zemljitu druga osoba. Na zakon prihvaa naelo superficies cedit solo i sukladno njemu uspostavlja naelo jedinstvenosti nekretnine. Civilna dioba je dioba po vrijednosti. Ako je potrebno podijeliti nedjeljivu stvar, npr. maku, automobil, TV, mogue je tu stvar prodati pa onda podijeliti cijenu. JEDNOSTAVNE ILI JEDINSTVENE stvari su one koje po shvaanju u obinom ivotu i prometu ine jedinstvo. pr. kamen, biljka, ivotinja, greda. SASTAVLJENE stvari su one koje nastaju spajanjem jednostavnih odnosno samostalnih stvari u jednu novu cjelinu, ali tako da upotrijebljeni diojelovi NE gube svoju dosadanju fiziku opstojnost. pr. kua, zgrada, brod, ormar Sastavljena stvar s nesamostalnim dijelovima pr. eljezne ipke u betonskom stupu sastavni dijelovi gube svoju raniju samostalnost (zadravaju fiziku opstojnost) sastavni dio NE MOE se odvojiti a da se time cijela stvar ili on sam ne uniti NISU mogua zasebna imovinska prava na pojedinim sastavnim dijelovima Sastavljena stvar sa samostalnim dijelovima pr.briljant u zlatnom prstenu, kota u automobilu sastavni dijelovi ne zadravaju samo fiziku opstojnost, nego i stanovitu samostalnost MOGUA su zasebna imovinska prava na sastavnim dijelovima, a predmnijeva je da na njima postoje ista prava kao i na cijeloj stvari PERTINENCIJA ILI PRIPADAK je sporedna stvar koja je odreena da trajno slui gospodarskim svrhama neke glavne stvari (pokretnine ili nekretnine), a da pri tom NE postaje njezin sastavni dio ALI slijedi pravnu sudbinu glavne stvari (accesorium sequitur principale) ILI Prema ZV to je pokretna stvar koju je NJEZIN vlasnik namijenio (subjektivni element) da kao sporedna trajno slui svrsi glavne (subordinacija), a stoji u takvom prostornom odnosu prema glavnoj stvari da odgovara toj namjeni.

12

NIJE pripadak ona stvar koja se prema shvaanju u prometu ne smatra pripatkom (objektivni element). Pripadak je: Fiziki samostalna stvar Pokretna stvar Ima odnos podreenosti prema glavnoj stvari Slijedi pravnu sudbinu glavne stvari Element trajnosti PLODOVI su proizvodi i prinosi koji neposredno ili posredno nastaju od neke stvari ili prava. Vrste plodova: Prirodni plodovi pr. divlje voe je plod drveta, trava koju ovjek nije posijao je plod zemljita Industrijski plodovi pr. plod plemenite voke Civilni plodovi pr. najamnina, zakupnina, kamate VRSTE PRIRODNIH I INDUSTRIJSKIH PLODOVA Visei plodovi (fructus pendentes) Odvojeni plodovi (fructus separati) Ubrani plodovi (fructus percepti) Potroeni plodovi (fructus consumpti) Nepotroeni plodovi (fructus non consumpti) Zanemareni plodovi (fructus percipiendi) VRSTE CIVILNIH POLODOVA Dospjeli Nedospjeli Dok se vlasnitvo prirodnih ili industrijskih plodova stjee separacijom, ponekad i percepcijom, dotle se vlasnitvo civilnih plodova stjee dospjelou i percepcijom. UKUPNOST STVARI (universitas rerum) razumijeva zbroj fiziki samostalnih I meusobno kooridiranih stvari koje su ujedinjene zajednikom gospodarskom svrhom i u prometu se javljaju pod zajednikim nazivom. Objekt pravnog odnosa su pojedine stvari unutar skupine. pr. stado ovaca, biblioteka, skladite robe itd. KOMPLEMENTARNE STVARI su skup fiziki samostalnih stvari koje predstavljaju takvu cjelinu u kojoj pomanjkanje samo jedne stvari onemoguuje pravilnu i normalnu uporabu cjeline. pr. ah, par rukavica, par cipela, igrae karte itd. NOVAC I PROCJENJIVOST STVARI: Procjenjive su one stvari ija se vrijednost moe izraziti novanim ekvivalentom, npr.naknada tete, dioba suvlasnike zajednice. Neprocjenjive su one stvari koje se nemogu svesti na novani ekvivalent, npr.pramen kose, gruda zemljeVRSTE CIJENA:

Redovita cijena (pretium orinarium) Izavnredna cijena (pretium extraordinarium) Afekcijska cijena (pretium affectionis)

Pod redovitom cijenom podrazumijeva se obina, normalna prometna vrijednost.

Pod afekcijskom cijenom razumijeva se posebna subjektivna vrijednost koja nije procjenjiva objektivnim mjerilima.

Pod izvanrednom cijenom razumijeva se subjektivna vrijednost stvari koja je ipak procjenjiva objektivnim mjerilima.

13

inidba je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik na temelju obveznog odnosa duan izvriti vjerovniku. Karakteristike inidbe: inidba mora biti ljudska radnja inidba mora imati imovinski karakter inidba mora biti mogua inidba mora biti pravno doputena inidba mora biti odreena ili barem odrediva Meu neodreene, ali ipak odredive inidbe spadaju: Alternativne inidbe Fakultativne inidbe Generine inidbe Alternativne inidbe su inidbe kod kojih dunik duguje dvije ili vie inidaba, ali im jednu od njih ispuni oslobaa se obveze. Fakultativne su inidbe takve kod kojih dunik duguje samo jednu inidbu, ali mu je doputeno ispuniti neku drugu inidbu da bi se oslobodio obveze. Generine inidbe su one inidbe kod kojih je sadraj, odn objekt inidbe odreen samo po vrsti, pa se dunik oslobaa obveze davanjem odreene stvari unutar vrste. Sadraj inidbe: Davanje (dare) injenje (facere) Proputanje (non facere) Trpljenje (pati) Imovina: Kao gospodarska kategorija skup dobara koja pripadaju odreenom subjektu Kao pravna kategorija skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nositeljem Kao knjigovodstvena kategorija skup subjektivnih prava(aktiva) I obveza(pasiva) predstavljenih jednim nositeljem. Funkcije imovine: Jamstvena funkcija imovina dunika prua jamstvo vjerovniku za namirenje njegove trabine Olakanje prometa pomou imovine omoguuje se da prava I obveze jednog subjekta kao jedinstvo kolaju u prometu Karakteristike imovine: Jedinstvenost ili jedinstvo imovine znai da odreeni pravni subjekt moe imati samo jednu imovinu Identitet imovine znai da imovina pravno ostaje jednaka samoj sebi makar pojedini dijelovi iz nje izlazili, a drugi u nju ulazili Prava osobnosti prema ZOO su: Pravo na ivot Pravo na ime Pravo na tjelesno I duevno zdravlje Pravo na privatnost osobnog I obiteljskog ivota Pravo na ugled, ast I dostojanstvo Pravo na slobodu Osobna neimovinska dobra fizike osobe su: ivot Tjelesno zdravlje Duevno zdravlje Ugled ast Dostojanstvo Ime Privatnost osobnog I obiteljskog ivota Sloboda

14

Osobna neimovinska dobra pravne osobe su: Ugled I dobar glas ast Ime odn. Tvrtka Poslovna tajna Sloboda privreivanja Osobnost je ukupnost neimovinskih dobara koja pripadaju svakoj naravnoj I pravnoj osobi samom injenicom njezina postojanja kao pravnog subjekta. Pravo osobnosti moe se definirati kao skup ovlatenja koja pravnom subjektu priznaju norme objektivnog prava na osobnim neimovinskim dobrima. Dva su temeljna ovlatenja na osobnim neimovinskim dobrima koja ine sadraj prava osobnosti: 1. Raspolaganje 2. Zatita prema treima PRAVNI POSAO je stranako oitovanje volje koje je, samo za sebe ili u svezi s drugim potrebnim pravnim injenicama, usmjereno na postizanje doputenih pravnih uinaka, meu kojima su najvaniji postanak, promjena ili prestanak nekog graanskopravnog odnosa. Obvezno pravni ugovori prema ZOO imaju tri bitne karakteristike: 1. Takvim se ugovorima zasnivaju obveze I protuobveze I ovdje je namjera ugovornih strana usmjerena na zasnivanjeobveze 2. U takvim ugovorima do maksimuma je izraeno naelo dispozitivnosti ili naelo autonomije pravnih subjekata, koji se ne oituju samo u tome da obveznopravni odnos nastaje, mijenja se I prestaje njihovom voljom, nego I slobodnom odreivanju sadraja ugovornog odnosa 3. Obveznopravni ugovori nastaju prihvatom ponude Vrste pravnih poslova: 1. Jednostrani pravni poslovi nastaju oitovanjem volje samo jedne strane Dvostrani pravni poslovi nastaju suglasnim oitovanjem volje dviju strana koje stoje jedna nasuprot drugoj 2. Pravni poslovi meu ivima pravni uinak nastupa jo za ivota strana Pravni poslovi za sluaj smrti pravni uinak nastupa tek nakon smrti strane koja je poduzela pravni posao 3. Komutativni pravni poslovi oni pravni poslovi kod kojih su u vrijeme njegova sklapanja poznate meusobne inidbe I stranake uloge Aleatorni pravni poslovi pravni poslovi kod kojih u trenutku njihova sklapanja nisu u svemu poznata prava I obveze strana, ponekad niti njihove stranake uoge, ve se to ini zavisnim od nekog vanjskog, neizvjesnog dogaaja. 4. Kauzalni pravni poslovi onih kod kojih je kauza naznaana kao bitan element pravnog posla Apstraktni pravni poslovi oni kod kojih se cilj posla ne vidi iz samog posla 5. Formalni pravni poslovi oni za koje je oblik odreen ili propisom ili voljom strana Neformalni pravni poslovi oni za koje oblik nije odreen, odn nije obvezatan neki odreeni oblik

Sadraj pravnog posla: Bitni sastojci pravnog posla (essentialia negotii) oni sastojci koji su nuni za nastanak odreenog tipa pravnog posla Prirodni sastojci pravnog posla (naturalia negotii) oni sastojci koji se u pravnom poslu podrazumijevaju jer proizlaze iz same prirode, odn pravne naravi odreenog pravnog posla Nuzgredni sastojci pravnog posla (accidentalia negotii) sastojci koji vrijede samo ako ih stranke ugovore U nuzgredne sastojke spadaju: Uvjet Rok

15

Namet

UVJET je nuzgredna odredba dodana pravnom poslu kojom se uinci ravnog posla ine ovisnim o nekoj buduoj I neizvjesnoj

okolnosti. Vrste uvjeta: Odgodni (suspenzivni) uvjet: odgaa uinak pravnog posla do vremena dok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovi. Raskidni (rezolutivni) uvjet: takav uvjet ijim nastupom prestaju uinci pravnog posla Afirmativni uvjet: onaj uvjet koji zahtijeva da se neto dogodi Negativni uvjet: onaj uvjet koji zahtijeva da se neto ne dogodi Potestativan uvjet: onaj uvjet kod kojeg je ispunjenje one okolnosti koja je postavljena kao uvjet ovisno o volji I odluci uvjetno ovlaetnog Kauzalni uvjet: onaj uvjet ije ispunjenje ovisi o nekom prirodnom dogaaju ili volji nekog treeg Mikstni ili mjeoviti uvjet: onaj uvjet ije ispunjenje ovisi o volji uvjetno ovlatenog I o nekom vanjskom dogaaju ili djelovanju neke tree osobe

PRAVI UVJETINEPRAVI UVJETI:

Nuni uvjet: onaj kod kojega okolnost koja se treba dogoditi je budua, ali je neizvjesna Pravni uvjet: to nije uvjet nego jedna od pretpostavki potrebnih po propisu za postanak nekog pravnog odnosa Nemogui uvjet: onaj uvjet koji se ne moe ostvariti niti fiziki niti pravno Nedoputeni uvjet: onaj uvjet koji je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu drutva Nemoralan uvjet: onaj uvjet koji je protivan moralu drutva

Djelovanje uvjeta treba pratiti kroz dva vremenska razdoblja: 1. Prvo razdoblje se naziva vrijeme pendencije 2. Drugo razdoblje nastupa od onog trenutka kad se uvjet ispuni ili izjalovi Vrijeme pendencije (conditio pendet) je razdoblje koje zapoinje sklapanjem pravng posla i traje sve dok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovi. FIKCIJA ISPUNJENJA - smatra se da je uvjet ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno naelu savjesnosti i potenja, sprijei strana na iji je teret odreen (l.298. st.4. ZOO) FIKCIJA IZJALOVLJENJA smatra se da uvjet nije ostvaren ako njegovo ostvarenje protivno naelu savjesnosti i potenja, uzrokuje strana u iju je korist odreen (l.298. st.4. ZOO) Ispunjenje uvjeta: conditio existit uvjet je ispunjen kada se dogodila/nastala ona okolnost koja je predviena u dispoziciji conditio deficit uvjet se izjalovio kada je sigurno da se okolnost postavljena kao uvjet vie nee ispuniti ROK (dies) je nugredna odredba dodana pravnom poslu kojom se uinak pravnog posla ograniuje vremenom, tj. uinak pravnog posla nastaje tek od odreenog vremena ili pak traje do odreenog vremena. Za razliku od uvjeta, rokovi se MOGU ureivati propisom i NE javljaju se iskljuivo samo kod pravnih poslova. Kod roka nema neizvjesnosti.VRSTE ROKOVA:

1. Poetni rokovi (dies a quo) i zavrni rokovi (dies ad quem)2.

Jednostavni i sloeni jednostavni odreeni su kalendarski dies cerus an certus quando sloeni u sebi sadre element neizvjesnosti dies certus an incerus quando dies incerus an incerus quando dies incertus an certus quando

16

NALOG ILI NAMET (modus) je nuzgredna odredba dodana BESPLATNOM pravnom poslu kojom se stjecatelju namee neka

dunost. To NE pretvara besplati pravni posao u naplatni jer nalog NEMA karakter protuinidbe. Pod oblikom volje treba razumjeti razliite oblike i razliite mogunosti u kojima se izraava unutarnja volja subjekta. Oblici i forme oitovanja volje su: a) Usmeno oitovanje volje: oitovanje pomou ive izgovorene rijei b) Pismeno oitovanje volje: ono oitovanje koje je dano pomou pisanih rijei Potpis Paraf Faksimil Rukoznak Elektroniki potpis c) Oitovanje volje znacima d) Oitovanje volje konkludentnim radnjama (inima): iz odreenog ponaanja oitovatelja moe se sigurno zakljuiti da je posrednim putem htio izraziti stanovitu volju e) utnja: spada meu oblike oitovanja volje, ali u pravilu vie ne. Ovdje imamo dvije iznimke prema ZOO: Prva se iznimka odnosi na sluaj kad ponueni stoji u STALNOJ POSLOVNOJ VEZI s ponuditeljem u vezi s odreenom robom Druga se iznimka odnosi na osobe koje su se PONUDILE izvravati naloge druge osobe za obavljanje odreenih poslova kao i osobe u iju poslovnu djelatnost spada obavljanje takvih naloga npr.odvjetnici Takoer postoje ograde od konkludentnih radnji: Protestatio: oitovanje volje kojim se odreena osoba unaprijed osigurava od pogrenog shvaanja njezinih postupaka Reservatio: oitovanje volje kojim se subjekt ograuje od toga da se neki njegov in shvati kao naptanje prava Najei oblici pravnih poslova su:

J J J J

Usmeni Pisani Sa svjedocima Sudjelovanjem nadlenih tijela a) Oblik pravnih poslova sklopljenih pred nadlenim tijelom Sudski zapisnik Javnobiljeniki akt b) Potvrivanje (ovjeravanje) isprava c) Ovjeravanje potpisa Usmeni dodaci pisanom ugovoru Ciljevi i smisao oblika pravnih poslova Valjanost pravnog posla Utuivost pravnog posla Dokazivanje postojanja pravnog posla Upis u javni registar

J J

Pretpostavke valjanosti pravnih poslova: Pravna i poslovna sposobnost subjekata Valjano i suglasno oitovanje volje Mogua, doputena, odreena ili odrediva inidba Nedoputena pobuda Ponekad odreeni oblik pravnog posla

17

NITAVNI oni pravni poslovi koji NE proizvode pravne uinke koje bi, da su valjani, trebali proizvesti.

nitavost nastupa EX LEGE sud na nju pazi EF OFFO (deklaratorna odluka) djeluje EX TUNC a) b)

RAZLOZI NITAVOSTI:

poslovna nesposobnost stranaka nevaljanost i nesuglasnost oitovanja volje KOLSKI PRIMJER (exempli causa) i ALA (iocus) SIMULACIJA (simulatio); apsolutna simulacija i simulirani pravni posao kod relativne simulacije NESPORAZUM (dissensus) c) nemogunost, nedoputenost, neodreenost ili neodredivost inidbe radi se o OBJEKTIVNOJ nemogunosti (impossibilium nulla obligatio est) nedoputenost zabranjeni pravni poslovi nemoralni pravni poslovi zelenaki pravni poslovi d) nedoputenost pobude e) nedostatak potrebnog oblika f) nedoputenost osnove (u oitovanja. (svjesni i nesvjesni nesklad) Mane volje su sluajevi nesklada izmeu volje inovom ZOO to nema)Svjesni nesklad izmeu volje i oitovanja postoji u onim sluajevima kad osoba namjerno oituje ono to uistinu nee, npr.ala, simulacija... Nesvjesni nesklad postoji u onim sluajevima kad osoba nesvjesno oituje ono to uistinu ne eli, npr.zabluda, neznanje.... Mentalna rezervacija je svjestan nesklad izmeu volje i oitovanja kad jedna strana prigodom sklapanja pravnog posla svjesno oituje kao svoju volju neto to ona uistinu nee, a druga strana za to nezna. pr. draba Simulacija je prividno sklapanje ugovora, odn.oenito pravnih poslova. (apsolutna i relativna) Apsolutna simulacija sastoji se u sklapanju prividnog ili fiktivnog pravnog posla radi zaobilaenja propisa, prijevare treih osoba ili u kakvu drugu svrhu. Relativna simulacija je sklapanje prividnog pravnog posla da bi se njime prekrio neki drugi posao. Nesporazum nastaje kad ugovorne strane vjeruju da su suglasne, a ustvari meu njima postoji nesuglasnost o pravnoj naravi ugovora koji sklapaju ili o kojem bitnom sastojku ugovora.

DJELOMINA NITETNOST: Djelomina nitetnost je nitetnost pojedine ugovorne odredbe. Nitetnost pojedine ugovorne odredbe ne dovodi do nitetnosti cijelog ugovora, osim: ako ugovor ne moe opstati bez te nitetne odredbe, ako je ta odredba bila uvjet ugovora ako je ta odredba bila odluujua presuda za sklapanje ugovora

Ugovor ostaje na snazi i u sluaju da je nitetna odredba bila uvjet ili odluujua pobuda ugovora, ako je nitetnost ustanovljena upravo kako bi ugovor bio osloboen te odredbe ili vrijedio bez nje. Umjesto nitetne odredbe primjenjuju se dispozitivna pravila propisa. POSLJEDICE NITAVOSTI: 1) obaveza restitucije (restitutio in integrum) 2) odgovornost za tetu 3) oduzimanje primljenog u korist opine

na tetu nesavjesne strane

POBOJNI (RELATIVNO NITAVI) pravni poslovi proizvode pravne uinke kao i valjani, ali se mogu, iz propisima predvienih razloga i u predvienom roku, ponititi. Kada protekne rok za ponitenje, oni postaju valjani; KONVALIDIRAJU. sud NE pazi EX OFFO ako su poniteni, to vrijedi EX TUNC nitavost NE nastupa EX LEGE, mora se podignuti tuba za ponitenje (querella nullitatis) RAZLOZI POBOJNOSTI: a) ograniena poslovna sposobnost b) mane volje fizika prisila (vis apsoluta)

18

c)

d)

PRIJETNJA PRIJEVARA (fraus) psihika prisila (vis compulsiva) ZABLUDA NEZNANJE povrede naela jednake vrijednosti inidaba prekomjerno oteenje (laesio enormis) u vrijeme sklapanja vrijedi SAMO kod NAPLATNIH ugovora pravne radnje dunika na tetu vjerovnika svaki vjerovnik ije je potraivanje DOSPJELO za isplatu, moe pobijati radnju svog dunika koja je IZVRENA na njegovu tetu pobijanje moe biti U STEAJU (Steajni zakon) ili IZVAN STEAJA (ZOO) tuba kojom se pobija radnja dunika na tetu vjerovnika: Dolozna Paulijanska tuba (actio Pauliana dolosa) znanje i svijest dunika o tetnosti postoji u vrijeme zakljueja posla naplatan pravni posao Kulpozna Paulijanska tuba (actio Pauliana culposa) dunik je mogao znati za tetnost vjerovnik je mogao znati za dunikovu nepanju naplatan pravni posao Obiteljska Paulijanska tuba (actio Pauliana familliaria) predmnijeva da je familii suspecti bila poznata tetnost naplatan pravni posao nastao u korist familiae suspectae Kvazipaulijanska tuba za besplatne pravne poslove

PASIVNO LEGITIMIRANI KOD PAULIJANSKIH TUBI 1) osoba s kojom je sklopljen pravni posao, odnosno osoba u iju je korist poduzeta radnja 2) univerzalni nasljednici te osobe 3) singularni nasljednici te osobe tj. osobe kojima je ona pravnim poslom prenijela steenu korist Prijetnja se javlja kad jedna strana ili netko trei, stavljanjem u izgled nekog zla, izazove opravdani strah kod druge strane zbog ega ova sklopi odreeni pravni posao. Strana koja je pod prijetnjom sklopila pravni posao ima pravo zahtijevati njegovo ponitenje I pritom mora dokazati: da su joj druga strana ili trea osoba prijetile da je prijetnja bila nedoputena da je prijetnja izazvala OPRAVDAN STRAH koji je u uzronoj vezi sa sklapanjem pravnog posla Zabluda je pogrena predodba o nekoj okolnosti. Razlikujemo vie vrsta zablude: zabluda o pravu (error iuris) zabluda o injenicama (error facti) zabluda u morivu (error in motivo) Pravnoposlovna zabluda je zabluda koja se odnosi na elemente ili sastojke pravnog posla, a iznimno I na motive preuzimanja obveze. Pravnoposlovnu zabludu autori dijele na dvije vrste: 1. zabluda u oitovanju 2. poslovna zabluda u uem smislu U vicarskoj teoriji zabluda se razvrstava u dva osnovna oblika: 1. Neprava zabluda sluaj nesklada izmeu volje I oitovanja u kojemu oitovatelj stvarno nee ni oitovanje ni njegov sadraj, ali toga u trenutku davanja izjave uope nije svjestan 2. Prava zabluda sluaj nesklada izmeu volje I oitovanja kod kojega oitovatelj nee ono to je oitovao

19

Francuska teorija izradila je tri oblika zablude: 1. Zabluda zapreka 2. Zabluda nitetnost 3. Zabluda koja ne smeta U njemakoj teoriji zabluda o oitovanju ima tri posebna oblika: 1. Zabluda u aktu oitovanja 2. Zabluda u sadraju 3. Sluaj krivog prenoenja Prema ZOO bitnom zabludom smatra se zabluda samo onda ako se odnosi na: Objekt ugovora (error in corpore) Bitna svojstva objekta ugovora (error in qualitate i error in substantia) Osobu s kojom se sklapa pravni posao, ako se sklapa s obzirom na tu osobu (error in persona) Okolnosti koje se po obiaju u prometu ili po namjeri strana smatraju odlunim, a strana koja je u zabludi ne bi inae sklopila pravni posao takvog sadraja Pobudu koja je iskljuivo kod besplatnih pravnih poslova bila odluna za preuzimanje obeveze (error in motivo) Odreivanje bitnosti zablude s obzirom na okolnosti ima u biti znaenje generalne klauzule koja u sebi sadri dva kriterija: Prvi je objektivni kriterij prema kome e zabluda biti bitna ako se odnosi na okolnosti koje se prema shvaanjima u prometu smatraju odlunim (zabluda u objektivno bitnoj okolnosti) Drugi je subjektivni kriterij prema kome e zabluda biti bitna ako obuhvaa okolnosti koje su po namjeri strana bile presudne za sklapanje ugovora (zabluda u subjektivno bitnoj okolnosti)PRIJEVARA: o

prijevari se radi kad jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je odrava u zabludi s namjerom da je time navede na sklapanje pravnog posla. POSLJEDICE PONITENJA: obaveza restitucije odgovornost za tetu

KONVALIDACIJA je naknadno osnaenje nevaljanih pravnih poslova.

KONVERZIJA

NITAVI pravni poslovi NE mogu konvalidirati, OSIM zabranjenih ako je zabrana manjeg znaenja ako je posao izvren zelenakih ako oteenik istakne zahtjev da se njegova obaveza smanji na pravian oznos ako takav zahtjev podnese u roku 5 godina ako sud udovolji tom zahtjevu konvalidacijom posla koji nije sklopljen u zahtjevanom pisanom obliku, a izvren je ucijelosti ili pretenom dijelu POBOJNI pravni poslovi mogu konvalidirati

je pretvaranje nitavog u valjani posao ako nitavi pravni posao sadri pretpostavke dovoljne za valjanost nekog drugog pravnog posla ako se konverzijom postie cilj koji su stranke namjeravale postii nitavim pravnim poslom ako bi stranke sklopile konvertirani posao da su znale da e ovaj biti nitav STJECANJE PRAVA znai spajanje subjektivnih graanskih prava s nekim subjektom. izvorno ili originarno izvedeno ili derivativno

20

Izvorno ili originarno stjecanje prava znai da stjecatelj svoje pravo ne izvodi iz prava prednika, nego ga stjee na osnovi drugih pravnih injenica za koje objektivno graansko pravo vee stjecanje subjektivnih prava. Izvedeno ili derivativno stjecanje prava postoji onda kad stjecatelj svoje pravo temelji na pravu prednika, odnosno izvodi iz prava prednika. Postoje dvije vrste izvedenog stjecanja subjektivnih graanskih prava: Translativno stjecanje Konstitutivno stjecanjeTo je takvo izvedeno stjecanje kod kojega prednik svoje dosadanje pravo u cijelom njegovom sadraju i obujmu renosi na novog stjecatelja.

To je takvo izvedeno stjecanje kod kojeg prednik ne prenosi na stjecatelja itavo svoje pravo, nego na temelju svog prava osniva za stjecatelja novo pravo.

SVEOPA ILI UNIVERZALNA SUKCESIJA

SINGULARNA SUKCESIJA

GUBITAK PRAVA znai odvajanje subjektivnog graanskog prava od njegova nositelja. Relativan gubitak prava postoji u onom podruju kad jedan subjekt odreeno subjektivno pravo gubi, a drugi ga subjekt istodobno stjee. Apsolutan gubitak prava postoji u onom sluaju kad jedan subjekt odreeno subjektivno pravo gubi, a da ga drugi subjekt istodobno ne stjee. Zastara je gubitak zahtjeva zbog nevrenja sadraja subjektivnog prava kroz zakonom odreeno vrijeme. Dosjelost je stjecanje prava na temelju vrenja njegovog bitnog sadraja (posjedovanja) kroz zakonom odreeno vrijeme. Pretpostavke zastare su: Nepodignue tube Protek zakonom odreenog vremena (rok zastare ili zastarni rok) Rok zastare je zakonom odreeno vrijeme nakon kojega se pravo vie ne moe prisilnim putem ostvariti (tuba se ugasila). Opi zastarni rok koji iznosi 5 god Trogodinji zastarni rok Jednogodinji zastarni rok Prekluzivni rokovi su strogi zakonski rokovi unutar kojih strana mora poduzeti odreene radnje ako nee da joj se ugasi, ne samo zahtjev, nego i samo subjektivno pravo. Ne prekluzivni rok sud pazi po slubenoj dunosti i kod prekluzivnih rokova nema zastoja ni prekida roka. Zastoj zastare je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne moe zapoeti ili zbog kojih ve zapoeta zastara prestaje tei tako dugo dok te okolnosti ne otpadnu. Prekid zastare je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara prestaje tei, a proteklo se vrijeme ne uraunava.

OBVEZNO PRAVO Obvezno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureuju obvezni odnosi. Obveznopravni odnosi su drutveni odnosi u koje pravni subjekti ulaze povodom inidaba.

Naelo savjesnosti i potenja spada u tzv. Pravne standarde, dakle pojmove iji sadraj nije odreen nego se stavlja sudu da ga konkretizira u pojedinom sluaju KARAKTERISTIKE OBVEZNOG PRAVA: drei se njegova opeg znaenja kao smjernice. objekt obveznog prava je inidba U suvremenim interpretacijama potivanje tog naela razumijeva itav niz dodatnih obveza: relativnost pravaobvezno pravo djeluje samo izmeu strana koje se nalaze u obveznom odnosu Postupiti s povjerenjem i obvezama naspram osobe i ogranien dispozitivnost znai da subjekti slobodno ureuju svoje pbvezne odnose te da broj pbveznih odnosa nije interesa zakonom suuovaratelja Razvijati suradnju Osnovna naela obveznog prava: Podjednako uvaavati interese ugovornih strana u tumaenju ugovora Naelo savjesnosti i potenja Meusobno se obavjeivati Polagati raune Pruati zatitu 21 Suzdravati se od konkurencije i nedosljednog ponaanja

Naelo jednake vrijednosti inidaba Naelo zabrane prouzroenja tete Naelo dunosti i ispunjenja obveza

Naelo je dna vrijednost ke i inadab a ili naelo ek vivalenci je od ovog nael a polaze sudionici pri sklapan ju naplatnih pravnih p olsova i povreda na pravne po ela izaziva sljedice.

Sudionici obveznih odnosa duni su ispuniti svoje obveze i odgovaraju za njihovo ispunjenje. Izraeno je maksimom pacta sunt servanda (ugovore treba ispunjavati). U ispunjenju obveza mora se postupati s panjom dobrog domaina i s panjom dobrog strunjaka.

Svatko je duan suzdrati se od postupka kojim se moe drugom prouzroiti teta. U rimskom pravu izraeno je sintagmom neminem laedere. Pravne posljedice povrede tog naela sastoje se u zahtjevu da se izvor opasnosti tete ukloni i u odgovornosti za prouzroenu tetu.

SUSTAV OBVEZNOG PRAVA sastoji se od dva dijela:

opi dio koji sadri naela i institute koji su zajedniki za sve obvezne odnose posebni dio kojeg ine: ugovorni odnosi izvanugovorni obvezni odnosi

Obveze nastaju iz:

UGOVORA UZROKOVANJA TETE STJECANJA BEZ OSNOVE POSLOVODSTVA BEZ NALOGA JEDNOSTRANIH IZJAVA VOLJE

Obveza je pravni odnos izmeu dviju osoba po kojemu je jedna osoba (vjerovnik) ovlatena zahtijevati od druge osobe (dunika) neku inidbu koju je ta druga osoba duna ispuniti. POTPUNE I NEPOTPUNE OBVEZE: Potpuni obveznopravni odnos je obvezni odnos u kojem se trabina sastoji od subjektivnog prava i zahtjeva, a dugovanje od duga i odgovornosti za dug. Nepotpune obveze su obveze kod kojih dunik uope ne odgovara za postojei dug ili kad ne odgovara itavom svojom imovinom nego samo njezinim dijelom. Imamo 2 vrste nepotpunih obveza: Naturalne ili prirodne obveze takve obveze koje se mogu valjano ispuniti, ali se ispunjenje ne moe protiv vjerovnika tubom ostvariti. Obveze s ogranienom odgovornou Javljaju se u tri oblika: SUSTAV ABANDONA (NAPUTANJA STVARI) Dunikova je obveza povezana iskljuivo s jednom stvari. Npr. vlasnik koji od potenog posjednika trai povrat svoje stvari mora ovom nakaditi nune i korisne trokove. Meutim, vlasnik koji nee naknaditi trokove, moe posjedniku prepustiti tu popravljenu stvar

22

OVRNI ILI PEKULIJARNI SUSTAV Dunik za preuzete obveze odgovara vjerovniku samo odreenim dijelom svoje imovine. Npr. u sluaju kad vjerovnici ostavitelja trae tzv. separatio bonorum nasljednik e za ostaviteljeve dugove odgovarati samo ostavinom. SUSTAV KVANTITATIVNO OGRANIENE ODGOVORNOSTI To su sluajevi u kojima dunik za preuzete obveze odgovara itavom svojom imovinom, ali samo do stanovitog iznosa. Npr. nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove itavom svojom imovinom, dakle i svojom i naslijeenom, ali samo do visine vrijednosti naslijeene imovine

OBVEZE S VIE SUBJEKATA (PLURALISTIKE OBVEZE) Dualistike obveze su obveze kod kojih u obveznopravnom odnosu sudjeluju dva subjekta I to tako da se svaki od njih nalazi na u drugoj stranakoj ulozi. Dualistike obveze javljaju s eu dvije varijante: Jednostrano obvezni ugovor stranake uloge su podijeljene tako da je jedan subjekt vjerovnik, a na suprotnoj strani odnosa je drugi subjekt dunim, pr. posudba Dvostranoobvezni ugovor svaka je strana istodobno I dunik I vjerovnik, pr, kupoprodaja, najam , zakup Pluralistike obveze su obveze s vie subjekata bilo na kojoj obveznoj strani ili na obje strane. Odnos izmeu subjekata rjeava se s obzirom na pitanje je li inidba djeljiva ili nedjeljiva. Pluralistike obveze dijelimo na; djeljive, nedjeljive i solidarne. a) Djeljive obveze Djeljiva ili razdijeljena obveza nastaje kad je inidba djeljiva, a u obveznopravnom se odnosu pojavljuje vie subjekata. inidba je djeljiva onda kada se dade podijeliti na kvote (dijelove) tako da se svaki dio samo kvantitativno, a ne kvalitativno razlikuje od cijele inidbe. Vano je pri tome da svi dijelovi zajedno imaju i za vjerovnike i za dunike istu vrijednost. pr. novane inidbe inidba se moe ispuniti u djelovima. Kad u djeljivoj obvezi ima vie vjerovnika, potraivanje se meu njima dijeli, ako nije drukije ugovoreno, na jednake dijelove i svaki od njih moe zahtijevati samo svoj dio trabine. pr. ako tir suvlasnika zgrade zakljue ugovor o najmu stana s jednim najmoprimcem uz najamnino od 900kn, svaki od suvlasnika e imati pravo na 300kn najamnine mjeseno. Ako pak u djeljivoj obvezi ima vie dunika, obveza se meu njima dijeli na jednake dijelove i svaki od njih odgovara za svoj dio duga. b) Nedjeljive obveze Nedjeljiva ili razdijeljena obveza nastaje kao posljedica nedjeljivosti inidbe ako se u obveznom odnosu nalazi vie subjekata bilo na kojoj strani. Nedjeljiva je ona inidba koja se ne moe podijeliti na kvote. pr. obveza da se u neiju korist osnuje slunost puta je nedjeljiva, jer slunost puta ne moemo osnivati na dijelove....ne moemo osnovati slunost puta samo do polovice nekretnine ako korisnik treba proi preko cijele nekretnine. S l u a j v i e v j e r o v n i k a . U sluaju nerazdjeljive obveze s vie vjerovnika svaki je od vjerovnika subjekt cijele trabine, ali izvrenje inidbe mogu traiti samo svi zajedno. Ako bi ispunjenje zatraio samo jedan od njih, morao bi biti ovlaten od drugih da ispunjenje trai u njihovo ime. Dunik je duan ispuniti inidbu svima zajedno, jednome onda kad on to zatrai u ime svih, ili pak moe poloiti dug u sudsku ostavu ili javnom biljeniku. S l u a j v i e d u n i k a . Ako u nedjeljivoj obvezi postoji vie sudunika, odgovornost za ispunjenje obveze tereti svakog sudunika u cijelosti. Vjerovnik je ovlaten od bilo kojeg dunika zahtijevati ispunjenje cijele inidbe. ime je jedan od dunika u nedjeljivoj obvezi ispunio dunu inidbu, obveza se u cijelosti prema svima gasi. Regres. Onaj tko je ispunio cijelu inidbu ima pravo traiti od ostalih da mu naknade onoliko koliko na svakog od njih otpada, ve prema tome u kakvom su odnosu. c) Solidarne obveze inidba bi se mogla ispuniti u dijelovima, ali se mora ispuniti odjednom.

23

Solidarna obveza je takav obveznopravni odnos u kojem je svaki od vie suvjerovnika ovlaten zahtijevati ispunjenje cijele inidbe od bilo kojeg dunika, a svaki od vie sudunika duan je cijelu inidbu ispuniti premda je sama inidba djeljiva. Ako je inidba jedanput izvrena, namireni su svi vjerovnici i osloboeni svi dunici. Solidarna obveza moe biti aktivna ako na vjerovnikoj strani ima vie subjekata. Solidarnost moe biti pasivna ako na dunikoj strani ima vie dunika. A k t i v n a s o l i d a r n o s t . Svaki od je od suvjerovnika ovlaten zahtijevati ispunjenje cijele inidbe. Vjerovnik je ovlaten traiti ispunjenje i dijela inidbe. Dunik mora platiti onom vjerovniku koji je od njega prvi traio isplatu, odnosno prvi tuio na isplatu. Aktivna solidarnost izmeu vjerovnika nastaje samo kad je ugovorena ili zakonom odreena, Svaki solidarni vjerovnik ima pravo zahtijevati od vjerovnika koji je primio ispunjenje od dunika da mu preda dio koji mu pripada. A i B se dodovore da e kao solidarni vjerovnici pozajmiti C-u 10 000 kn. A moe zahtjevati od C-a cijelu svotu, i ako je tada C pr. platio onda su namireni i A i B. Isto tako moe uiniti i B. P a s i v n a s o l i d a r n o s t . Pasivna solidarnost znai takav obveznopravni odnos u kojem je svaki od sudunika usprkos djeljivosti inidbe duan ispuniti cijelu inidbu bilo kojem vjerovniku. A,B i C kao solidarni dunici uzmu zajam od 20 000 kn od D-a. Razumije se da je tu D dobio veu sigurnost jer moe povrat traiti od bilo kojeg dunika. Pasivna solidarnost nastaje: Ugovorom. Odredbom posljednje volje Zakonom. Izravno iz zakona ne nastaje solidarna obveza , nego se tu radi o tome da zakon uz postojanje nekih injenica i bez obzira na stranaku volju vee nastanak solidarne obveze. Ako npr. vie osoba uzrokuje tetu. Nasljednici solidarno odgovaraju za ostaviteljeve dugove. P r e s t a n a k s o l i d a r n e o b v e z e . Solidarna obveza, u pravilu, prestaje izvrenjem dune inidbe bilo kojeg od solidarnih dunika Solidarna obveza moe prestati i kompenzacijom. U sluaju solidarnosti vjerovnika, otpustom duga koji izvri jedan od vjerovnika smanjuje se solidarna obveza za onoliko koliko iznosi trabina tog vjerovnika. Regres izmeu sudunika. Pravo regresa znai pravo povrata. Naime, kad jedan od sudunika u cijelosti podmiri vjerovnika, tada takav dunik ima pravo da se na jednake dijelove namiri od ostalih sudunika, jer on nije platio samo svoj nego i njihov dug. U regresnom zahtjevu nema solidarnosti. Pravo na regres se gubi ako je dunik ispunio obvezu koju nije bio duan ispuniti, npr. isplatio je zastarjeli dug ne istaknuvi prigovor zastare. OBVEZE S VIE INIDABA Obveze s vie inidaba su : Alternativne obveze Fakultativne obveze Kumulativne obveze a) Alternativne obveze su takve obveze kod kojih dunik duguje dvije ili vie inidaba, ali im ispuni jednu od njih, oslobaa se obveze. Ako to drugo nije ugovoreno pravo izbora pripada duniku. Postane li koja od inidaba nemoguom, zbog dogaaja za koji nijedna strana ne odgovara, obveza se ne gasi nego ograniava na preostalu inidbu odnosno preostale inidbe. Ako je meutim vjerovnik odgovoran to je jedna od inidaba postala nemoguom, dunikova obveza se gasi. pr.ako je netko obvezan predati ili kuu ili stan i im preda npr.kuu rijeio se u potpunosti cijele obveze. b) Fakultativne obveze su one kod kojih dunik duguje samo jednu inidbu, ali mu je doputeno osloboditi se svoje obveze izvrenjem neke druge odreene inidbe. Ako inidba postane nemoguom, a do toga doe bez dunikove krivnje, obveza se gasi. Ako je inidba postala nemoguom dunikovom krivnjom, vjerovnik moe traiti samo naknadu tete,

24

c) Kumulativne obveze su obveze u kojima dunik duguje vie inidaba, a obveze se oslobaa ako ih sve izvri. Ako dunik ne odgovara za nemogunost ispunjenja, obveza se u pogledu te inidbe gasi. Vjerovnik moe traiti ispunjenje preostalih inidaba ako mu to odgovara, ako ne obveza se u cijelosti gasi. Skrivi li dunik nemogunost ispunjenja, vjerovnik ima pravo na naknadu tete i na ispunjenje ili odustajanje od preostalih inidaba. NOVANE OBVEZE Novana je ona obveza koja za inidbu ima odreeni iznos novca. Novana inidba se ne smatra vie inidbom davanja zamjenjivih stvari nego inidbom vrijednosti. Naela nominalizma i valorizma: Naelo monetarnog nominalizma glasi: Kad obveza ima za predmet svotu novca, dunik je duan isplatiti onaj broj novanih jedinica na koji obveza glasi, izuzev kad zakon nareuje to drugo. Prema naelu valorizma promjena vrijednosti novca odnosno njegove kupovne moi zahtijeva promjenu visine novane svote koja je objekt novane obveze. Nae pravo usvaja naelo nominalizma ali je doputeno ugovaranje zatitnih klauzula. Tzv. zatitnim klauzulama stranke preveniraju gubitak zbog promjene vrijednosti novca. Izuzeci od naela nominalizma: odredbe o izmjeni ugovora zbog promijenjenih okolnosti ako u sluaju nitetnosti nije mogue izvriti povrat u prijanje stanje tada novana naknada prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke visina novane naknade materijalne tete cijena u vrijeme donoenja sudske odluke naknada tete u obliku rente Potrebno je razlikovati monetarne klauzule, indeksne klauzule i klauzulu o kliznoj skali. Glede zatitnih monetarnih klauzula (zlatnih i valutnih) doputeno je ugovoriti da e se vrijednost ugovorne obveze u domaoj vrijednosti izraunati na temelju cijene zlata ili teaja domae valute prema odreenoj stranoj valuti. Indeksna klauzula je ugovorna odredba kojom se iznos novane obveze u domaem novcu vee za promijene cijene dobara, roba i usluga izraenih indeksom cijena utvrenim od ovlatene osobe (npr. zavoda za statistiku). Klizna skala je ugovorna klauzula prema kojoj se, u ugovorima u kojima se jedna strana obvezuje izraditi i isporuiti odreene predmete, ugovorena cijena ini zavisnom od cijena potrebnog materijala, rada i drugih trokova proizvodnje, u odreeno vrijeme i na odreenom tritu. KAMATE su naknada za koritenje tuih zamjenjivih, pokretnih stvari, najee novca. Kamate se dijele na: zakonske i ugovorne Z a k o n s k e k a m a t e imaju svoj temelj u zakonskoj normi kojom se duniku namee, uz podmirenje glavnice, i obveza na kamate. Najpoznatiji primjer zakonskih kamata jesu z a t e z n e kamate. Zatezne ili moratorne kamate sankcija su prema duniku koji zakasni s ispunjenjem novane obveze. Visina stope zatezne kamate utvruje se posebnim zakonom. U naem obveznom pravu je zabranjen anatocizam odnosno naplaivanje kamata na kamatu. Na iznos neisplaenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate, ali samo od dana kada je takav zahtjev (tuba) podnesen sudu. Takve se zatezne kamate nazivaju procesnim kamatama. U g o v o r n e s u k a m a t e naknada za koritenje tueg novca ili drugih zamjenjivih stvari utvrena ugovorom. Osnova ugovornih kamata najee je ugovor o zajmu. Stopu ugovorene kamate utvruju ugovorne strane, s tim da ne smiju prekoraiti granicu utvrenu zakonom=>ne moe biti vea od stope zakonskih zateznih kamata na dan sklapanja ugovora, osim ako je rije o trgovcima tada moe biti uveana za do polovicu te stope. I kod ugovornih kamata zabranjen je anatocizam. Zabrana anatocizma ne odnosi se na depozite kod banaka (i finan. institucija). Postoje i tzv. diskontne ili meutomne kamate koje idu u dunikovu korist. Ispuni li novanu obvezu prije roka, ima pravo od iznosa duga odbiti iznos kamate za vrijeme od dana isplate do dana dospjelosti. Taj se odbitak naziva diskontnim ili meutomnim kamatama. Pravo na odbitak, meutim, mora biti predvieno ugovorom ili proizlaziti iz obiaja. Odricanje od tog prava je nitetno.POJAM I SKLAPANJE UGOVORA

25

Ugovor je dvostran pravni posao, a to znai da nastaje suglasnim oitovanjem volje najmanje dviju stranaka. Obvezni ugovori su dvostrani pravni poslovi koji smjeraju na zasnivanje obveznopravnog odnosa. Stranka koja eli sklopiti ugovor mora svoju volju na neki nain uputiti onoj stranci s kojom hoe sklopiti ugovor. Izjava ili oitovanje volje one strane koja nudi zakljuenje ugovora zove se ponuda. Slanje kataloga i cijenika nije

ponuda ve poziv da se stavi ponuda.PONUDA Ponuda je akt kojim bilo koja od buduih ugovornih strana inicira NASTANAK ugovora. Ponuda je prijedlog ugovora za sklapanjem ugovora uinjen odreenoj osobi koji sadri sve bitne sastojke budueg ugovora tako da bi se njegovim prihvatom mogao SKLOPITI ugovor. U sadrajnom pogledu ponuda mora sadravati najmanje bitne sastojke budueg ugovora. U ponudi mora biti jasno izraena namjera da se sklopi ugovor. To je tzv. animus contrahendi. Mora biti upuena odreenoj osobi (iznimka-oglasi, izlaganje robe u izlogu). Opoziv ponude vrijedi samo onda kad je stigao ponueniku prije ponude ili bar istodobno s njom. Ponuditelj je vezan ponudom do isteka roka koji je u ponudi naznaio. Ako nije odredio rok, vezan je onoliko vremena koliko je potrebno da ponuda stigne, da ovaj razmisli i odlui se, te da stigne odgovor. U praksi je taj rok obino osam dana. Pregovori za sklapanje ugovora ne obvezuju, ali strana koja je pregovarala bez namjere da sklopi ugovor ili koja je bez ozbiljnog razloga odustala od pregovora odgovarati e za tetu. Pisana ponuda obvezuje ponuditelja iako nije potpisana od strane ovlatene osobe ako:

ISTO PRAVILO VRIJEDI I ZA PRIHVAT PONUDE!!!!

je dana na poslovnom papiru s kojim se ponuditelj slui u svom poslovanju je potpisana na uobiajen nain se odnosi na posao kojim se ponuditelj redovito bavi se odnosi na opseg poslova kojim se ponuditelj redovito bavi ponueni nije znaop niti je mogao znati da je ponudu potpisala neovlatena osoba

PRIHVAT Prihvat ponude je pozitivno oitovanje volje one strane kojoj je poslana ponuda. Prihvat, kao i ponudu, mora dati sama stranka osobno ili njezin zakonski ili ugovorni zastupnik. Prihvat mora sadrajno odgovarati ponudi. Prihvat se moe dati u bilo kojem obliku u kojem se moe oitati volja. utnja ponuenog u naelu ne znai prihvaanje ponude. Iznimno e i utnja ponuenog znaiti prihvat ako ponueni stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede odreene robe, a ponudu nije odmah ili u ostavljenom roku odbio. Isto vrijedi kad osoba koja se ponudila drugom izvravati njegove naloge ili je obavljanje naloga njegova djelatnost (otpremnik, odvjetnik, posrednik) dobiveni nalog odmah ne odbije. Prihvat treba dati u odreenom obliku ako je takav oblik propisan, ili u ponudi odreen. TRENUTAK SKLAPANJA UGOVORA Ugovor se smatra zakljuenim kad su se stranke sporazumjele o bitnim sastojcima ugovora u trenutku prihvata ponude. Razlikujemo: Sklapanje ugovora meu nazonima Sklapanje ugovora meu odsutnima

Distancijsko spajanje ponude i prihvata Trenutak perfekcije ugovora Zakanjela dostava prihvata

SKLAPANJE UGOVORA PRISTUPANJEM (ADHEZIJOM)

26

Adhezijsko zakljuivanje ugovora nastaje prihvaanjem od jednog ugovaratelja ve unaprijed utvrenih i objavljenih poslovnih uvjeta drugog ugovaratelja (ponuditelja). Ponuditelj koji u svom redovnom poslovanju zakljuuje svakodnevno velik broj po sadraju potpuno identinih ugovora, izrauje unaprijed svoje poslovne uvjete pod kojima nudi zakljuene ugovora. Opi uvjeti ugovora su ugovorne odredbe sastavljene za vei broj ugovora koje jedna ugovorna strana (sastavlja) prije ili u trenutku sastavljanja ugovora predlae drugoj strani. Oni obvezuju ugovornu stranu ako su joj bili ili morali biti poznati. Nitetne su odredbe opih uvjeta koje su u suprotnosti naelu savjesnosti i potenja.NEE BITI NITETNE I NEPOTENE ONE ODREDBE:

iji je sadraj preuzet iz vaeih propisa o kojima se prije sklapanja ugovora pojedinano pregovaralo, a druga je strana pritom mogla utjecati na njegov sadraj ako se odnose na predmet i cijenu te ako su jasne, razumljive i lako uoljiveOBVEZNO ZAKLJUIVANJE UGOVORA: POD OBVEZNIM ZAKLJUIVANJEM UGOVORA RAZUMIJEVAJU SE SLUAJEVI U KOJIMA SU JEDAN ILI OBA UGOVARATELJA PO ZAKONU DUNI ZAKLJUITI ODREENE UGOVORE. PREDUGOVOR ILI PRELIMINAR Predugovor je takav ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor. Predugovor je samostalan i potpun ugovor, samo se sadraj njegove inidbe sastoji u sklapanju budueg glavnog ugovora. Za punovanost preliminara potrebno je da u njemu budu sadrane sve glavne toke glavnog ugovora (bitni elementi). To je potrebno zato da se moe odrediti osnovni sadraj glavnog ugovora. to se tie oblika, za predugovor vrijedi naelo neformalnosti. Meutim, ako se za glavni ugovor trai odreeni oblik, u tom se obliku mora zakljuiti i preliminar. Sklapanje glavnog ugovora moe se traiti u roku od 6 mjeseci od isteka roka predvienog za njegovo zakljuenje, Kod predugovora se presumira tzv. c l a u s u l a r e b u s s i c s t a n t i b u s tj. da okolnosti ostanu kakve su bile. Nema retroaktivnosti glavnog ugovora. On proizvodi pravne uinke od dana njegova zakljuenja, a ne dana zakljuenja predugovora.VRSTE I TIPOVI UGOVORA U OBVEZNOM PRAVU

KONSENZUALNI UGOVORI Konsenzualni ugovori su oni koji nastaju ve samim sporazumom stranaka. Za postanak konsenzualnih ugovora dovoljno je da se prihvati ponuda. Npr. prodaja, najam, zamjena, mandat itd. pr. osobe A I B zajedno putuju vlakom. A ima kod kue u Zg bicikl. A moe taj bicikl u vlaku prodati B-u. A prodaje svoj bicikl B-u za 150 kn, a B kupuje A-ov bicikl za 159 kn. im su se sporazumjeli o predmetu I cijeni kupnja je sklopljena iako A jo nije predao bicikl B-u niti je B platio bicikl A-u. REALNI UGOVORI Za realne ugovore znaajno je da ne nastaju ve u trenutku sporazuma, nego nastaju tek predajom stvari jednog ugovaratelja drugome. Kod realnih ugovora predaja stvari (je bitan element) spada u zakljuenje ugovora (darovanje, posudba, ugovori s kaparom). Svaki konsenzualni ugovor zakljuen u reimu kapare pretvara se zapravo u realni ugovor. TIPOLOGIJA UGOVORA U OBVEZNOM PRAVU Na podruju graanskog prava moemo razlikovati: stvarnopravne ugovore obveznopravne ugovore nasljednopravne ugovore. Karakteristike obveznopravnih ugovora: jedna strana se obvezuje drugoj na neko injenje, davanje ili proputanje odnosno trpljenje. nastaju suglasnou oitovanja volja. nastaju prihvatom ponude. Najvaniji obveznopravni poslovi:

27

POJAANJE OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA

Obligacijski ugovori Poslovi iz ruke u ruku Ugovori o raspolaganju

Razlikujemo: institute osobnog pojaanja institute stvarnog pojaanja

STVARNO POJAANJE OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA: ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE I PRAVNE NEDOSTATKE GARANCIJA KAPARA PREKOMJERNO OTEENJE PRAVO ZADRANJA-RETENCIJE

OSOBNO POJAANJE OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA. JAMSTVO UGOVORNA KAZNA 1. ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE I PRAVNE NEDOSTATKE Nedostaci se javljaju kao nedostaci samog objekta inidbe. Odredbe o odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja: Svaka strana kod naplatnog ugovora odgovara za materijalne i pravne nedostatke svoga ispunjenja Odgovornost za pravne nedostatke ukljuuje i dunost zatite druge ugovorne strane od prava i zahtjeva treih osoba kojima bi njezino pravo bilo iskljuivo ili sueno (zatita od evikcije) Na navedene odgovornosti prenositelja primjenjuju s ena odgovarajui nain odredbe ZOO o odgovornosti prodavatelja za materijalne i pravne nedostatke prodane stvariPOTROAKI UGOVOR je

onaj koji naravna (fizika) osoba kao kupac sklapa izvan svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti s naravnom ili pravnom osobom koja kao prodavatelj djeluje u okviru svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti. Ope pretpostavke odgovornosti: Za ostvarivanje zahtjeva iz odgovornosti za nedostatke inidbe moraju se kumulativno ispuniti ove pretpostavke: naplatni pravni posao materijalni nedostaci moraju postojati u trenutku prelaska rizika na stjecatelja, ili su posljedica uzroka koji je postojao prije tog trenutka, a pravni u trenutku izvrenja ugovora stjecatelj nije znao niti je morao znati za nedostatke. Odgovornost za materijalne nedostatke Kada postoje nedostaci? U ovim sluajevima: ako stvar nema potrebna svojstva za njezinu redovitu uporabu ili promet, ako stvar nema svojstva za naroitu uporabu za koju je stjecatelj pribavlja, a koja je morala biti poznata otuivatelju ako stvar nema svojstva i odlike koje su izrekom ili preutno ugovorene, odnosno propisane ako predana stvar nije jednaka uzorku ili modelu na temelju kojih je ugovor zakljuen, osim ako su uzorak ili model prikazani iskljuivo radi obavijesti ako stvar nema svojstva koja inae postoje kod drugih stvari iste vrste ako je stvar nepravilno montirana, pod uvjetom da je usluga montae bila predviena ugovorom

28

ako je nepravilna montaa posljedica nedostatka u uputama za montau

Kad postoji odgovornost? Odgovornou za materijalne nedostatke optereen je kod naplatnih pravnih poslova onaj ugovaratelj ija se obveza sastoji u predaji stvari. On odgovara za nedostatke ako su ispunjene pretpostavke odgovornosti Odgovara za materijalne nedostatke koje je stvar imala u asu predaje stvari i nakon prijelaza rizika na stjecatelja Kad ne postoji odgovornost? U ovim sluajevima: kad je stvar steena besplatnim pravnim poslom; kad je stvar prodana na prisilnoj javnoj prodaji; kad su u trenutku sklapanja ugovora bili poznati stjecatelju ili mu nisu mogli ostati nepoznati; kad je ugovorom iskljuena. Meutim, ugovorna odredba o iskljuenju odgovornosti za materijalne nedostatke stvari bit e nitava ako je nedostatak bio poznat otuivatelju, a o njemu nije obavijestio stjecatelja, kad se te odgovornosti odreknemo kad su ti nedostaci neznatni ako se ti nedostaci pokau nakon to je proteklo 6 mjeseci od predaje stvari Obveza pregleda i obavijesti. Da bi se stjecatelj mogao koristiti pravima koja mu pripadaju s naslova odgovornosti za nedostatke stvari, duan je tu stvar, im je to prema redovnom toku stvari mogue, na uobiajen nain pregledati ili je dati na pregled i o vidljivim nedostacima obavijestiti otuivatelja u roku od 8 dana a kod trgovakih ugovora odmah, a o skrivenim nedostacima u roku od 2 mjeseca raunajui od dana kada je nedostatak otkriven, a kod trgovakih ugovora bez odgaanja. Sadraj odgovornosti. Onaj koji je pravodobno i uredno obavijestio o nedostatku moe koristiti jedno od ovih prava: zahtijevati da se nedostatak ukloni ili da mu se preda druga takva stvar bez nedostatka, drugim rijeima, moe insistirati na ispunjenju ugovora; traiti snienje cijene; izjaviti da raskida ugovor; zahtijevati naknadu tete u svakom od tih sluajeva, ukljuivo tetu koju je zbog nedostataka pretrpio na drugim svojim dobrima refleksna teta.NAKNADA TETE:

Pravo na naknadu tete raziumijeva postojanje pretpostavaka odgovornosti za tetu. Potencijalno su mogua tri tipa tete: Damnum quoad rem ili teta na samoj stvari Damnum circa rem ili teta u vezi s kupnjom stvari Damnum extra rem ili teta na drugim pravnim dobrima kupca izvan kupljene stvari Rok za ostvarenje prava. Stjecatelj stvari koji je pravodobno obavijestio otuivatelja o nedostacima na njoj, moe ostvarivati svoja prava iz odgovornosti za materijalne nedostatke u roku od DVIJE GODINE od dana odailjanja obavijesti o nedostacima. Iznimno, stjecatelj moe i nakon toga roka ostvarivati svoja prava ako je otuivatelj postupao prijevarno. PR. vrsto je obeao isporuku nove stvari do koje nije dolo Rok od dvije godine je prekluzivan.GARANCIJA ZA ISPRAVNO FUNKCIONIRANJE STVARI

(rauna se od predaje stvari kupcu) Stranke obino unose u ugovor tzv. klauzulu o jamstvu ili garanciji. Odgovornost se sastoji u tome da se, u sluaju da stvar ne funkcionira ispravno, kupac moe obratiti bilo proizvoau bilo prodavatelju s zahtjevom da mu stvar popravi u razumnom roku ili ako to ne uini, da mu da drugu stvar koja funkcionira ispravno.

29

To se pravo moe ostvarivati tijekom garancijskog roka, bez obzira kad se nedostatak u funkcioniranju pojavio. Kupac ima pravo i na naknadu tete koju je pretrpio zbog toga to je bio lien uporabe stvari za vrijeme dok je stvar bila na popravku odnosno do njezine zamjene. Garancijski rok se produljuje onoliko koliko je trajao (manji) popravak stvari, a u sluaju zamjene stvari i veeg (bitnog) popravka, garancijski rok tee iznova poevi od zamjene odnosno vraanja stvari s popravka.ODGOVORNOST ZA PRAVNE NEDOSTATKE (zatita od evikcije)

Pretpostavke Javlja se kad je prenositelj trebao prenijeti pravo vlasnitvo na stvari, a nije bio vlasnik. Odgovornost postoji i onda kada je trebalo prenijeti stvar slobodnu od tereta, a pokae se da na toj stvari postoji neko pravo u korist treega. I kod odgovornosti za pravne nedostatke trai se da stjecatelj za njih nije znao niti morao znati, niti je pristao da uzme stvar optereenu tim pravom. Odgovornost za pravne nedostatke se naziva i zatita od evikcije.EVIKCIJA je

svaki pravni akt tree osobe kojim ta osoba na temelju svoga prava iskljuuje ili ograniava stjecatelja u ostvarivanju prava koje bi ovome po ugovoru pripadalo ili pripadalo bez ogranienja. Odgovornost za pravne nedostatke inidbe moe se ugovorom ograniiti ili sasvim iskljuiti. Sadraj i ostvarivanje odgovornosti Kad se pokae da trea osoba polae neko pravo na stvar, bez obzira na to je li ve tuila, stjecatelj je o tome duan obavijestiti otuivatelja, osim ako je to ve njemu poznato, i postaviti svoj zahtjev. Zahtjev se sastoji od prigovora otuivatelju da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzije treega ili da stjecatelju isporui drugu stvar koja nije optereena pravnim nedostatkom. Ne udovolji li otuivatelj zahtjevu stjecatelja, a trei (vlasnik stvari) oduzme preko suda stvar stjecatelju, ugovor se po samom zakonu, dakle automatski, raskida. To bi bio sluaj tzv. p o t p u n e e v i k c i j e . Ako nije dolo do oduzimanja stvari, ali je stjecateljevo pravo umanjeno ili ogranieno pravima treeg na toj stvari tzv. d j e l o m i n a e v i k c i j a , stjecatelj moe po svom izboru raskinuti ugovor ili zahtijevati razmjerno snienje cijene. Stjecatelj uz svako od navedenih prava moe istaknuti i zahtjev za naknadu pretrpljene tete. Prava s naslova odgovornosti za pravne nedostatke inidbe gase se istekom godine dana od dana saznanja za prava treega. No ako je unutar te godine trea osoba pokrenula spor protiv stjecatelja, a ovaj pozvao otuivatelja da se u spor umijea na njegovoj strani, stjecateljeva prava se gase tek kad istekne 6 mjeseci od dana pravomonosti sudske odluke. PREKOMJERNO OTEENJE (LAESIO ENORMIS) Prekomjerno oteenje je oiti nesrazmjer izmeu inidbe i protuinidbe. Odgovornost za prekomjerno oteenje moe nastupiti samo ako su ispunjene ove pretpostavke: naplatni pravni posao;