Download - Evolucija 2

Transcript
  • 8/13/2019 Evolucija 2

    1/90

    EvolucijaEvolucija

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    2/90

    Podrijetlo ivota Iako je biolokoj evoluciji prethodila

    pojava ivota na Zemlji, razumijevanjejednog ne objanjava drugo. Ope je prihvaeno danas da kompleksni

    biokemijski procesi koji znae ivot, potiuiz jednostavnih kemijskih reakcija, alinejasno je kako se to dogodilo. emijskereakcije u zemljinoj najstarijoj atmos!eri

    proizvele su najprije gra"evne blokoveivota# najprije ivot, pa stanice, uz utjecajatmos!ere.

    $ nije poznat ni najraniji razvojni putivota, ni struktura prvih ivih bia, nitiidentitet i priroda bilo kojeg najstarijegzajednikog pretka ili zajednikoggenskog rezervoara.

    %ukladno tome, nije potpuno poznato nikako je ivot zapoeo, ali pretpostavka jeda su poeci u samo#replicirajuimmolekulama kao &'$, te u udruivanjujednostavnih stanica.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    3/90

    Evolucija ivota

    Iako nije potpuno poznato kako je ivot zapoeo, jasnoje da su prvi organizmi na Zemlji, prije (#) milijardegodina, bili prokarioti, koji se nisu ni promijenili umor!ologiji ili staninoj organizaciji kroz milijarde godina.

    *ukarioti su bili slijedei velika novost u evoluciji. +oteklisu od prvobitnih bakterija koje je progutao predakeukariotske stanice, u kooperativnoj asocijaciji nazvanojendosimbioza. +rogutana bakterija i stanica domainproli su dalje kroz ko#evoluciju # bakterija je evoluirala umitohondrij, a nezavisno o tome !ormirao se kloroplast u

    algi i biljaka. +ovijest ivota se dalje nastavlja od jednostaninih

    eukariota, prokariota i archea do pojave viestaninihorganizama u oceanu pred milijardu godina. *volucijaviestaninih organizama dogodila se kroz multiple

    nezavisne doga"aje,iz raznih organizama.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    4/90

    brzo nakon toga, poinje bioloka razliitost- kroz slijedeih /milijuna godina pojavljuju se skoro sve moderne ivotinjske vrste,pa i one koje e u me"uvremenu izumrijeti.

    Okida za ovu kambrijsku eksploziju ivota je akumulacija kisikau atmos!eri iz !otosinteze.

    +red 0// miliona godina biljke i gljive kolonizirale su Zemlje, aslijedili su lankonoci i druge ivotinje.

    1odozemci su se pojavili pred (// miliona godina, sisavci pred2//, a ptice pred // miliona godina.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    5/90

    Je li evolucija isto to i napredak?

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    6/90

    ne nuno!

    'eke su ivotinje uprolosti bile vee pabismo moglipretpostaviti da su

    bile sloenije, ali suse zbog klimatskihpromjena vrstesmanjile, a neke suse razvile ,,bono33

    4mijenjanjem boje5to znai da nisupostale nitasloenije

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    7/90

    Jesu li ivotinje i biljke savrenodizajnirane? 1. Rudimentarni organi6 organi koji su izgubili !unkciju ili im je ona

    svedena na minimum, a u prolosti su bili izraajniji.

    Ostaci kukovlja upitona

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    8/90

    ovjek se i dalje jei

    http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f1/2003-09-17_Goose_bumps.jpg
  • 8/13/2019 Evolucija 2

    9/90

    Miii u ljudskom vanjskom uu nisu dovoljno razvijeni da biomouili mobilnost kao kod majmuna"

    http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/29/Darwin-s-tubercle.jpg
  • 8/13/2019 Evolucija 2

    10/90

    Jesu li i ova krila rudimentarni orani?

    Pingvini Emu

    http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/c4/Emoe.jpg
  • 8/13/2019 Evolucija 2

    11/90

    Jesu li ivotinje i biljke savrenodizajnirane? 2. primjeri ,, loih

    dizajnerskih rjeenja33

    7utanje8svaki put kadjedemo u potencijalnojsmo opasnosti da se izaguimo9

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    12/90

    Jesu li ivotinje i biljke savrenodizajnirane?

    Oko glavonocaSlijepa toka

    Oko kraljenjaka

    Mrenica4retina5

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    13/90

    #to je onda evolucija?

    Osobine su tek ekspresija,

    izraaj gena # oni se kopiraju ipredaju potomstvu tijekomreprodukcije.

    Mutacijeu genima proizvodenove, drugaije osobine, torezultira 4nasljednim5 razlikamaizme"u organizama. 'ove

    osobine mogu biti i posljedicatrans!era gena izme"upopulacija 4migracija5 ili izme"uvrsta 6 to je horizontalni transfergena.

    *volucija se dogodi kad ovenaslije"ene razliitosti, kad

    drugaije osobine postanu eeili rje"e u populaciji # bilo ne#sluajno zbog prirodne selekcije,ili sluajno kroz genetski pomak

    Evolucijase u biologiji de!inira

    kao promjena # razlikanasljednih osobina dvijusukcesivnih generacija, unutarjedne populacije.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    14/90

    Je li evolucija rezultat sluajnosti? Prirodne selekcijaje proces koji

    uzrokuje da one nasljedne osobinekoje su pogodne za preivljavanje irazmnoavanje, postanu ee, teda tetne osobine postanu rje"e.

    :o se doga"a jer organizam s

    pogodnim osobinama predaje veibroj ovih osobina slijedeojgeneraciji.

    roz puno generacija, doga"a seadaptacija# kombinacijomsukcesivnih, malih, sluajnihpromjena u osobinama,

    te prirodne selekcije ovih varijanti,upravo onih koje su najvieodgovarajue za okoli.

    %uprotno tome, genetski pomakproizvodi sluajne promjene u!rekvenciji osobina u populaciji.7enetski pomak je posljedica ulogesluajnosti da li e neka individuapreivjeti i reproducirati se.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    15/90

    Pojam vrste

    Vrstaje skupina organizama koji se mogu izme"usebe razmnoavati i koji ra"aju plodno potomstvo.ada je vrsta razdvojena u populacije izme"u kojihnema razmnoavanja, mutacije, genski pomakiselekcijanovih osobina uzrokuje akumulacijurazliica kroz generacije i pojavu nove vrste.

    %linosti izme"u organizama sugeriraju da su svepoznate vrste potekle od zajednikog pretka

    4odnosno ancestralnog genetskog rezervoara5 ovimprocesom postepenog razlikovanja i odvajanja.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    16/90

    Evolucija misli

    eraklit 40)/. p.n.e. 6 );/. p.n.e.5 6 u svojoj reenici - ,, %ve tee, ovjek ne moedva puta ui u istu rijeku33, govori da se sve mijenja, razvija, nastaje i nestaje. %ve je uneprestanoj dinamici. %matrao je da je ,,svijet vijeni oganj koji se pali i gasi33, a vatra

    je osnova u gra"i Zemlje i ivog svijeta. Empedoklo4oko )ina 6 smatra da su se ivotinje razvile iz biljaka, ali ih veinanije preivjela.1rste koje nisu imale prilagodbe vezane za prehranu i razmnoavanje,prirodno bi izumrle. Zbog toga vidimo samo dobro prilago"ene ivotinje. Zaetnikideje prirodne selekcije.

    !ristotel4(;). p.n.e. 6 (22. p.n.e.5 6 smatrao je da su neke ivotinje naprednije. +rvije stvorio taksonomiju. ?ivi i neivi svijet povezao je ovom ljestvicom- minerali 6 biljke

    6 zoo!iti 4u ovu skupinu ubraja spuve i koralje i smatra ih prijelazom izme"u biljaka iivotinja5 6 ivotinje bez krvi i ivotinje s krvi. %tvorenja kao to su zmije koje puu pozemlji je smatrao niim stvorenjima, a ovjeka naprednijim biem.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    17/90

    $rednji vijek

    Od )//. 6 )//. g. mrano doba, znanoststagnira, antiki mislioci zaboravljeni

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    18/90

    %enesansa & '(")'(***" st+

    @rkvi slabi utjecaj +onovno se posee

    za antikim djelima

    'ova otkria uznanosti Otkria novih vrsta

    diljem svijeta

    Aiblija se vie neshvaa doslovno @arl Binne3 6

    ,,%Cstema 'aturae33

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    19/90

    ,iksizam - vrste se nisu mijenjale i me.unjima nema nikakve srodnosti

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    20/90

    "ean #aptiste de$amarck4D)). 6 ;2

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    21/90

    %eorges &uvier4DF< 6 ;(25 6 prouavao !osilesisavaca iz okolice +ariza i otkrio da su se i'umrliorgani'mi ra'likovali od dananji(. =rao je da su zato krive katastro!e.

    &(arles $)ell4D

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    22/90

    :eorija o evoluciji prirodnomselekcijom predloili suistovremeno @. =ar>in i$l!red &ussel HallaceGopisana je ;0

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    23/90

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    24/90

    /+ 0aslje.e

    'aslje"ivanje se u organizama doga"a kroznasljedne osobine # pojedinana obiljejaorganizma- npr.ovjekova boja oiju je nasljedna osobina kojuosobe naslje"uju od roditelja.'asljedne osobine kontrolirajugeni- kompletni set gena u genomu jednogorganizma naziva se genotip.

    ompletni set vidljivih osobina koji ini strukturu i

    !unkciju organizma naziva se +enotip. Ove osobinerezultat su interakcije genotipa i okoline- dakle# nijesvaka !enotipska osobina nasljedna.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    25/90

    7eni su dijelovi ='$ molekule koji sadre genetsku in!ormaciju.

    &azni geni imaju raznu sekvencu baza- upravo sekvenca bazaodre"uje 4kodira5 genetsku in!ormaciju. stanici su dugake niti='$ udruene s proteinima u strukture zvane kromosomi.%peci!ina lokacija na kromosomu zove se lokus. $ko sesekvenca ='$ na istom lokusu razlikuje izme"u pojedinaca,razliite !orme sekvence nazivaju se aleli.

    ='$ sekvenca moe se mijenjati# mutacijom- proizvode se novialeli. $ko se mutacija# promjena dogodi unutar gena, novi alelmoe utjecati na osobinu koju gen kontrolira, to e dovesti do

    promjene u !enotipu organizma.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    26/90

    (arijacije

    Eenotip pojedinca posljedica je interakcije genotipa i okoline 6varijacije !enotipova u jednoj populaciji odraavaju varijacijegenotipova u organizmima. Koderna evolucijska sinteza de!iniraevoluciju kao promjenu ovih genetskih varijacija u vremenu.

    estalost nekog alela je promjenljiva, jedan oblik gena je eiili rje"i od drugog. *volucijske snage djeluju upravo na promjeneu uestalosti alela tako da je poveavaju ili smanjuju. &azlikenestaju kad alel postigne toku !iksacije# ili nestane iz populacijeili potpuno preuzme mjesto prvobitnog alela.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    27/90

    &azliitosti su posljedica mutacije u genetskommaterijalu, migracije izme"u populacija 4tijek gena5, temijeanjem gena u seksualnoj reprodukciji. 1arijacijetako"er nastaju izmjenom gena izme"u vrsta 4horizontalniprijenos gena u bakterija, hibridizacija u biljaka5.

    nato stalnom unosu novihrazliitosti ovim procesima, genom

    jedne vrste je skoro identian u svimnjenim pripadnicima, a relativnomale promjene u genotipu mogudovesti do dramatinih promjena u

    !enotipu 4razlika genoma impanze iovjeka je samo 0L5.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    28/90

    Mutacija

    7enetska razliitost posljedica je sluajnih mutacija koje sedoga"aju u genomu organizma. Kutacija je svaka promjena u='$ sekvenci staninog genoma, a uzrokovana je zraenjem,virusom, transposonimaMM, mutagenim kemijskim agensima, tegrekama u mejozi ili ='$ replikaciji.

    Ovi mutageni dovode do promjena u ='$ sekvenci koje mogubiti bez posljedica, mogu promijeniti produkt gena, ili sprijeiti!unkcioniranje gena. D/L mutacija je tetno, ostale su neutralne ikorisne. Organizam ima i svoje mehanizme ='$ popravka

    kojima pokuava eliminaciju mutacije.

    MM transpozonsi su pokretni genetiki elementi koji nose gen za neko svojstvo, a mogu seugraditi u ='$ druge jedinke

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    29/90

    ,uplikacije +romjene u ='$ doga"aju se i kada se vei dijelovi ='$

    podvostrue# to je i glavni izvor, odnosno sirovi materijal uproizvodnji i evoluciji novih gena- desetine# stotine gena ivotinjskoggenoma dupliciraju se svakih milion godina.

    1eina gena pripada velikim genskim obiteljima, tj. zajednikogsu podrijektla. 'ovi geni proizvode se duplikacijom ili mutacijomprvobitnog gena, ili kombiniranjem dijelova raznih gena kojeproizvede novi gen.

    =uplikacija gena ne ini uvijek tetu, zadravanje alela

    omoguuje da multipli geni imaju istu !unkciju.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    30/90

    Mutacije kromosoma

    I promjene u broju kromosomamogu biti posljedica lomova idrugaijeg ure"enja ='$ jednog

    kromosoma- u ovjeka npr. kromosom 2nastao je spajanjem 2 kromosoma, a oni su ostaliodvojeni kod impanze.

    *volucijski gledano# ovakvekromosomske promjene ubrzavajudivergenciju populacija u novevrste.

    http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/3e/Chromosome_2.svg
  • 8/13/2019 Evolucija 2

    31/90

    Rekombinacija

    aseksualnih organizama svi geni se naslje"uju zajedno# vezano-nema mijeanja s genima drugog organizma reprodukcijom. +otomciseksualnih organizama sadre mjeavinu roditeljskog genetskogmaterijala- dolazi do nezavisnog uparivanja roditeljskih kromosoma idolazi do izmjene ='$ izme"u uparenih kromosoma# rekombinacija.

    Ovaj proces mijeanja dovodi do toga da se ak i aleli koji su vrlo blizusmjeteni na niti ='$ rekombiniraju, i naslijede odvojeno.

    $li obzirom da se rekombinacija doga"a samo N milion baza 4u ovjeka5,geni smjeteni blizu nee se odvajati rekombinacijom, oni tee k tomeda se naslijede zajedno. :o se naziva# uneravnoteena povezanost, set

    alela koji se obino zajedniki grupno naslje"uju naziva se (aplotip.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    32/90

    &ekombinacija u seksualnih organizama pomaeodstranjenje tetnih i zadravanje korisnih mutacija.+osljedino- ako se aleli ne mogu razdvojitirekombinacijom 4npr. oni na kromosomu koji se nedirnut prenosi soca na sina5tetne mutacije se akumuliraju.

    =odatno, rekombinacija omoguuje stvaranjeindividua s novom pogodnijom kombinacijom gena.

    =akle, rekombinacija ima pozitivne posljedice, alimoe uzrokovati i mutacije i razdvajanje korisnih

    kombinacija gena.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    33/90

    1+ Meanizmi

    ( su bazina mehanizma evolucijskih promjena- prirodnaselekcija, genetski pomak, tijek ili protok gena.

    +rirodna selekcija !avorizira gene koji poboljavaju sposobnostpreivljavanja i razmnoavanja. 7enetski pomak je sluajnouzorkovanje gena jedne generacije tijekom reprodukcije. :ijek

    gena je izmjena gena unutar i izme"u populacija. +rirodna selekcija je vanija u velikim populacijama, pomak je

    bitan u malim populacijama i tu ak omoguuje !iksaciju blaetetnih mutacija.

    =akle, promjene u veliini populacije mogu utjecati na tijek

    evolucije.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    34/90

    Prirodna selekcija

    +% je proces kojim e genetske mutacije kojepoboljavaju razmnoavanje postati i ostati ee, usukcesivnim generacijama populacije.

    :emelji se na ( injenice-unutar populacije organizama postoje 4nasljedne5

    varijacijeorganizmi proizvode vie potomaka nego to ih moe

    preivjetiovi potomci se razlikuju po sposobnosti preivljenja i

    reprodukcije. Ovakvi uvjeti dovode do nadmetanja izme"u organizama

    za preivljenje i razmnoavanje. +osljedino- organizmi sosobinama koje im daju prednost nad suparnicimaprenose svoje pogodujue osobine slijedeoj generaciji, iobrnuto.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    35/90

    %redinji koncept +% je tzv. evolucijski !itnes organizma4spremnost5. On je mjera genetskog doprinosaorganizma slijedeoj generaciji, tj. mjeri koliki udioslijedeih generacija nosi gene jednog organizma, to nijesamo broj potomaka.

    $ko alel poveava !itnes vie nego drugi, onda e sasvakom generacijom taj alel postati uestaliji u populaciji.Za te osobine kae se da su odabrane

    pr. osobine koje poveavaju !itnes su poveanopreivljavanje i vea plodnost.

    %manjeni !itnes zbog alela koji manje koristi ili pogoduje,dovodi do toga da ta osobina bivapotisnuta.

    1ano- !itnes alela nije !iksna karakteristika# spromjenom okoline, tetna osobina moe postatipogodujua i obrnuto.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    36/90

    2%*P3*40/ 515JE05$3

    1ana prilagodba pri prirodnoj selekciji. Organizmi svojim izgledom ibojom tijela oponaaju okoli u koje ive.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    37/90

    /P5$EM*J/

    Izrazita obojenost tijela kao opomena drugim organizmima 4moguposjedovati neke otrovne supstance5

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    38/90

    M*M*2%*J/

    +ojava kod mnogih organizama koji su bez zatite, pa po boji iliobliku tijela slie granici, nekom cvijetu li nekim ivotinjskimvrstama koje aposematski obojene i tako se prikriju od napadaa.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    39/90

    *ndustrijski melanizam

    Arezova grbicaBiston betularia

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    40/90

    $eksualna selekcija

    +osebni sluaj +% jeseksualna selekcija6 to jeselekcija osobine koja epoveati uspjeh sparivanjapoveanjem atraktivnosti

    organizma. nekih mujakaivotinjske vrste ovakveosobine 4glasanje, boja, izgled5postanu izraenije od osobinakoje im omoguujupreivljavanje. tom sluaju

    smanjeno preivljavanjebalansirano je veimreproduktivnim uspjehom ovihmujaka.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    41/90

    %E-S! S-!%!/ POM! 0$0,R0*2

    doga"a se u malim populacijama u koji se neki mutirani gen moeodrati ili izgubiti suprotno pravilima po kojima obino djelujeprirodna selekcija. =akle glavni evolucijski imbenik u malimpopulacijama jest da svi lanovi mogu lako doi do hrane i zaklona,ne dolazi do borbe za opstanak tj do prirodne selekcije. 7enski dri!t

    kao snaga evolucije zasniva se na injenici da e male zatvorenepopulacije, u samo nekoliko generacija, !iksacijom odre"enog genapostati homozigotne. tjecaj genskog dri!ta vaan je pri postankunovih vrsta. od ovjeka takav primjer nalazimo kod populacije naotocima, npr. Ara, Pvar i %usak, te u jako udaljenim selima. =olazi

    do razmnoavanja unutar srodnika, tako da se na okupu lake na"uhomozigoti i ta se srodnost ispoljava.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    42/90

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    43/90

    6enetiki dri7t - e7ekt osnivaa naprimjeru zajednice /mia u Pensilvaniji

    =anas na ) ljudi uzajednici u Bancaster

    ima recesivan gen zarijetk oblik patuljastograsta i polidaktilizma.

    cijeloj populaciji taj se

    recesivni gen pojavljujena svakih ///stanovnika.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    44/90

    *859/:J$2* ME;/0*8M*

    koliko dvije vrste nisu daleko odmakle odzajednikog pretka u me"usobnom odvajanju, moguproizvesti potomstvo 4konjQmagaracRmula5, ali je potomstvoneplodno jer 2 razliita seta kromosoma ne mogu sepriljubiti u mejozi.

    Pibridi su, dakle, potisnuti tijekom selekcije, vrste eostati odvojene.

    $li, mogu nastati i hibridi sposobni za ivot#tj.hibridizacija proizvodi nove vrste.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    45/90

    makroevolucija6 to je evolucija koja seodvija iznad razine vrste, pr.specijacijai

    mikroevolucija6 to su manje evolucijske

    promjene unutar vrste ili populacije,pr.adaptacija. Kakroevolucija je posljedica dugotrajnih

    mikroevolucija. &azlika me"u njima je tek

    vrijeme koje im je potrebno.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    46/90

    /daptacija

    $daptacije su strukture ili ponaanja koja pojaavajuspeci!inu !unkciju, uzrokujui da organizmi postanujai u preivljavanju i reprodukciji. One nastajukombinacijom kontinuiranog stvaranja malihsluajnih promjena u osobinama, kojima slijediprirodna selekcija ovih varijanata# najboljeprilago"enih okolini.

    Ovaj proces dovodi do pridobivanja nove !unkcije iligubitka stare osobine.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    47/90

    $daptacija se doga"a kroz postepenu modi!ikacijupostojeih struktura. %trukture sline organizacijemogu imati vrlo razliite !unkcije u srodnimorganizmima jer se jedinstvena ancestralna

    struktura adaptira !unkciji na razne naine. :ijekom adaptacije neke strukture mogu izgubiti

    svoju originalnu !unkciju# ostaju tek strukture utragovima, rudimentarne strukture# nekad su imale

    vanost, sad vie nemaju. ovjeka umnjaci, trtinakost, crvuljak.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    48/90

    2o)evolucija

    Interakcije izme"u organizama mogu dovestii do kon!liktnih situacija i do kooperacije. adse interakcije doga"aju izme"u 2 vrsta4npr.patogen i domain, predator i rtva5,one razvijajusukladne mehanizme adaptacije- evolucija vrste uzrokuje adaptaciju druge# promjene udrugoj uzrokuju nove adaptacije u prvoj vrsti-

    ovakvi ciklusi selekcije i odgovora nazivaju seko#evolucija.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    49/90

    2ooperacija

    'eke interakcije izme"u vrsta izazivaju kon!likt, u mnogosluajeva razviju se korisne interakcije.

    :ako"er, razvile su se i koalicije izme"u organizama iste vrste4koalicija je npr.i odnos izme"u somatskih i germinalnih stanica organizma5.

    ooperacija unutar vrste proizala je iz procesa tzv. rodbinske

    selekcije- jedan organizam pomae u odgoju potomstva rodbine.Osoba koja pomae ima alele koji promoviraju pomaganje, pa injihovi ro"aci imaju te iste alele, i upravo oni e se predatislijedeoj generaciji.

    =rugi proces koji promovira kooperaciju je grupna selekcija, gdje

    kooperacija omoguuje korist grupi organizama.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    50/90

    $pecijacija

    %pecijacija je proces kojim vrsta divergira u 2 ili vienovih vrsta.

    seksualnih organizama, s. je posljedica reproduktivneizolacije koju slijedi genealoka divergencija.

    'ajei mehanizam specijacije u ivotinja jealopatriki# doga"a se u populacijama koje su inicijalnogeogra!ski izolirane# poto selekcija i pomak djelujunezavisno u izoliranim populacijama, odvajanje moeproizvesti organizme koji se vie nee moirazmnoavati me"usobno.

    +eripatrini- doga"a se kad se male populacijeorganizama izoliraju u novoj okolini 4e!ekt osnivaa5.+arapatrina- male populacije ulaze u novi habitat alinema !izikog odvajanja ovih 2 populacija. Simpatrina#vrsta se odvaja i bez geogra!ske izolacije ili promjena

    habitata.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    51/90

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    52/90

    *zumiranje

    Izumiranje je nestanak cijele vrste- vrste se regularno pojavljujuspecijacijom i nestaju ekstinkcijom.

    +ovijest ivota na Zemlji je zapravo povijest vrsta koje sunestale- veinom kontinuirano iako je bilo i masivnih izumiranja, upovijesti Zemlje bilo je razdoblja kad je ak

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    53/90

    *kstinkcija je uzrokovana nadmetanjemizme"u vrsta za zajednike tvari.

    koliko nadmetanje mijenja vjerojatnost da

    e vrsta izumrijeti, to je selekcija vrsta nanivou prirodne selekcije. masovnim povremenim ekstinkcijama ne

    doga"a se selekcija, ve se drastino

    reducira razliitost, a promovira brzaevolucija i specijacija u preivjelih.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    54/90

    Paleontoloija

    +aelontologija prouava !osile, a paleontoloki su dokazi !osili kojioznaavaju postanak. :e okamine najee nastaju okamenjavanjempa od tuda i dolazi ta rije. =akle, organizmi uginu i padnu na tlo te sena njima taloe anorganski organizmi te nastaju !osili.

    !osile ubrajamo i tragove biljaka i ivotinja. Kogu nastati ikar3oni'acijomtj.pougljevanjem, to se doga"a pri nedostatku kisika,

    zatim sedimentacijomtj.taloenjem, u stvaranju !inog taloga sudjelujupraivotinje i planktoni npr u mulju. Kogu nastati i kon'erviranjemnaniskoj ili visokoj temperaturi, u ledenjacima gdje nalazimo ostatke itavihivotinja. onzerviranje je mogue i u pustinjskim uvjetima jer se vodauginulih organizma brzo izgubi. Eosili ili okamine nisu jednake starosti,ona je relativna, a moemo ju odrediti prema slojevima zemlje# odnajdubljih do povrinskih. $psolutna starost 6 po koliini taloga moemo

    tono odrediti godine starosti !osila, a za precizno odre"ivanje starostikoristimo vrijeme raspada. 'ajstariji !osil je stormatolit tj. cijanobakterijeod prije oko 2#(,0 milijarde god.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    55/90

    $tromatoliti

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    56/90

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    57/90

    Era paleozoika

    Zapoela je prije oko F//mil.godina, a trajala je oko (D/ mil. godina. Ovorazdoblje obiljeeno je velikim gibanjem Zemljine kore,oceani poplavljuju kopno iponovno se povlae, a vlana i topla razdoblja smjenjuju se s razdobljima sue.Arojni !osilni nalazi npr nalazi trilobita i nalazi ramenonoaca kazuju nam da jeto razdoblje bujnog ivota to u moru i vodama tako i na kopnu. +aleozoikdijelimo na F epoha- kambrij, ordovicij, silur, devon, karbon i perm. kambrijukopno jo nije nenaseljeno, tek u siluru, najprije biljke i kasnije ivotinje osvajajukopnena prostranstva. Od morskih ivotinja poznati su glavonoci trilobiti. ovom razdoblju tako"er je poznata pojava riba i vodozemaca, a na kopnukukaca i prvih gmazova. Eosilno poznat kao titoglavac, bio je prvi rtverononikraljenjak koji je izaao na kopno potkraj devona. +o gra"i on je bio prijelaznioblik izme"u riba i vodozemaca. %redinom paleozoika imamo !osilnozasvjedoenje prve kopnene vie biljke bescvjetnjae. 1lano razdoblje karbonapogodovalo je razvoju golemih papratnjaa, zatim vrlo visokih preslica idivovskih crvotoina koje su tvorile itave praume i dale velike naslage

    kamenog ugljena. permu, dakle pri samom kraju paleozoika razvijaju sepaprati sa sjemenjem a potom i prave sjemenjae tj. velike golosjemenjae.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    58/90

    2ambrijska eksplozija ivota

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    59/90

    Paleozoik)devon

    http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/2f/Devonianscene.jpg
  • 8/13/2019 Evolucija 2

    60/90

    Era mezozoika

    Ova geoloka era zapoela je prije oko 20/ milijuna, a trajala jeoko F/ milijuna godina. =ijeli se na tri perioda- trijas, juru, ikredu. 7eoloki je zanimljivo stvaranje velikog :etis mora ukojem se obilno stvaraju amoniti tj veliki glavonoci s kuicom. razdoblju krede razvijaju se jednostanini krednjaci svapnenastom ljuturicom. Kezozoik je posebno poznat po

    golemim gmazovima, velikim i do 20 metara koji su bili,izuzmemo li dananje kitove, najvee ivotinje koje su ikadivjele na zemlji. Zato se mezozoik i naziva dobom gmazova.Ona su ovladali morem, kopnom i zrakom. %vi su izumrli u dobakrede tj. do kraja mezozoika. mjesto njih ribe pomaloovladavaju morem, a sisavci od trijasa i ptice od jure osvajaju

    kopneni i zrani prostor. I biljke se razvijaju# na kopnu se svevie razvijaju sjemenjae te se smatra da su prve cvjetnjaeme"u koje ubrajamo i golosjemenjae i kritosjemenjae.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    61/90

    amoniti

    k k

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    62/90

    Era kenozoika

    Ovo je 0. i posljednja era koja je zapoela prije oko F0 mil. godinai traje jo i sad.Koemo ga zvati i dobom ptica i dobomkukaca.=ijelimo ga na dva perioda- tercijar i kvartar. :ercijar jemnogo stariji i dulji te je trajao F( milijuna godina i dijeli se na 0epoha. Ovaj se period jo naziva i doba sisavca zbog njihovenagle evolucije. Elora i !auna tercijara sline su dananjima, ali im

    je raspored zbog razliite klime bio znatno drugaiji. %matra se daje potkraj ovog razdoblja ivjelo ;/L vrsta dananjeg ivogsvijeta. %isavci se, dakle, umnoavaju brojnou vrsta i doseusvoj vrhunac, dok e u kvartaru izumrijeti mnoge vrste velikihsisavaca.vartar traje ve 2 miljuna godina i u njemu smo i danas.Ovaj period dijeli se na starije razdoblje pleistocen koji traje oko 2

    milijuna godina te na holocen za koji se uzima da traje oko ///god i u njemu smo i danas.

    ij l i bli i

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    63/90

    Prijelazni oblici

    ivotni oblici organizama, ukljuuju osobine dviju skupina.+rva skupina bila jeishodite za postanak druge.:akvi ivotni oblici nazvani su prijelaznim oblicima. :akve prijelazne znaajke imaju predstavnici nekih rodova !osilno sauvanih

    drevnih papratnjaa.:e papratnjae tjelesnom gra"om stoje izme"u algi ipapratnjaa. 'eki !osilni titoglavci iz devona i karbona ukazuju osobinama naprijelaz iz riba u vodozemce, tj. u prve kopnene kraljenjake. Oni su jo uvijekimali neke znaajke riba iz skupine resoperki, iz kojih su se vjerojatno razvili.

    1rlo je poznat prijelazni oblik !osilna riba resoperka zato to se smatra da su sekopneni kraljenjaci razvili iz takvih riba kotunjaa. njihovih je !osila jasnoopaeno da u svojoj peraji imaju kosti koje su oito bile osnova za razvoj noguprvih polukopnenih kraljenjaka tj vodozemaca.

    'a"ene su i okamine dvaju praptica, koje imaju osobine gmazova, to susvjedoanstva da ptice potjeu od gmazova. +raptica arheopteriS, iz jure

    pokazuje niz osobina ptica, ali ima i osobine gmazova kao npr zube,kosti kojenisu pneumatine,kraljenica du itavog repa i u krilima tri prsta. Aila je slableta te se penjala po drveu pomou kanda.

    , il i &A h +

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    64/90

    ,osil praptice &Archaeopteryx+

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    65/90

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    66/90

    %esoperka Latimeria chalumnae

    http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/4b/Coelacanth.png
  • 8/13/2019 Evolucija 2

    67/90

    R!4VO"-0 -04OV0 'izovi !osila razliite starosti koji

    pokazuju postupnu promjenjivostvrsta. 7ledajui prikaz !osilnopoznatih rodova koji su nastaliprije 0/ mil.godina vidimo prvepromjenjivosti noge 6 prvo nasve prste a kasnije srednji prstkoji se razvija u kopito, dakle uevoluciji je postojala tenjaprema onome to se dogodilodananjem konju. :ako"ertenja prema preinaavanju zubiza pasenje trave. :ako isto kodslona koji je prije 0/ mil god bioveliine dananje svinje

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    68/90

    Zajedniko porijeklo organizama proizlazi iz injenica- Organizmi imaju geogra!sku distribuciju koja se ne

    moe objasniti lokalnom adaptacijom &azliitost ivota ne znai kompletnu jedinstvenost

    organizama, ve su organizmi mor!oloki slini Ostaci osobina koji su bez svrhe podsjeaju naprvobitne !unkcionalne osobine

    Organizmi se mogu i klasi!icirati na osnovi slinosti uhijerarhijske grupe.

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    69/90

    I nekadanje vrste ostavile su traga svojeevolucijske povijesti. Eosili i komparativna anatomija dananjih

    organizama ine mor!oloki i anatomski trag.

    sporedbom anatomije modernih i izumrlih vrsta,paleontolozi mogu izraditi vezu ovih vrsta# osobito uorganizama koji imaju tvrde dijelove tijela.

    onano, dokaz zajednikog podrijetla je i slinost ubiokemijskoj strukturi organizama- molekularna

    genetika otkriva slinosti i razlike u genomima vrsta.

    DOKAZI IZ KOMPARATIVNE ANATOMIJE

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    70/90

    DOKAZI IZ KOMPARATIVNE ANATOMIJE

    1.omologniorgani- gledajui gra"u prednjeg uda

    nekog sisavca npr.ovjeka,make,kita i imiadolazimo do najuvjerljivijegobjanjenja da sisavci vukupodrijetlo od nekogzajednikog pretka. Znaajkekoje potjeu od zajednikog

    pretka zovu se homologije, atakvi su organi homologni. Onisu razliiti po !unkciji, a isti popodrijetlu tonije, potekli su odiste ishodine osnove. :akvisu jo organi npr pluaetverononih ivotinja i riblji

    mjehur, zato jer potjeu oddijela probavila. :ako"er tu sulistovi raznih biljaka i trnovikaktusa.

    DOKAZI IZ KOMPARATIVNE ANATOMIJE

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    71/90

    DOKAZI IZ KOMPARATIVNE ANATOMIJE

    5.!nalogni organi- esto neki organizmi imaju vrlo slian izgled isline organe, ali ta je slinost samo izvanjska i rezultat jekonvergentne adaptacije. :o je posljedica djelovanja prirodnog

    okolia na varijabilno potomstvo, u evolucijski vrlo udaljenimskupinama. %toga su morski sisavci i ribe izgledom tijela i peraja vrloslini, ali takvi su organi razliiti po svom podrijetlu a slinim izgledomi !unkcijom oznauju se kao analogni# to znai slini. $nalogni suorgani tako"er organi letenja u ptica i kukaca. +odrijetlo im je razliito-krila kukaca su kone hitinske izrasline dok su krila ptica promijenjeniprednji udovi gmazovskih predaka ptica, ali jedna i druga slue za

    letenje.

    DOKAZI IZ KOMPARATIVNE ANATOMIJE

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    72/90

    DOKAZI IZ KOMPARATIVNE ANATOMIJE

    6.$tavizmi- su obiljeja poput veeg broja mlijenih lijezdi ilipojava izrazito pretjerane dlakavosti u ovjeka.

    DOKAZI IZ KOMPARATIVNE ANATOMIJE

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    73/90

    DOKAZI IZ KOMPARATIVNE ANATOMIJE

    7.&udimentarni organi se oznauju kao zakrljali organiodnosno preostaci neko razvijenih organa, koji su izgubilisvoju !unkciju ili je ona svedena na najmanju moguu mjeru.

    250(E%6E030/ E(59=(:*J/

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    74/90

    250(E%6E030/ E(59=(:*J/

    ad pripadnici raznih skupinaivotinja ive u slinom tipustanita, u evoluciji razvijaju slina

    ustrojstva organa. :ako su npr.morski pas,ihtiosaur i dupin uevoluciji postigli vrlo slino riboliko,hidrodinamino tijelo, le"nuperaju, repne peraje te krila nalikna prednje peraje.

    E l ij j k

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    75/90

    Evolucija ovjeka

    Te li ovjek nastao od praovjeka ili je neka vrsta mjeavine srodnihvrstaU 6 teorije mono!iletizmai poli!iletizma4prema kojoj je ovjek jeizveden od vie !ilogenetskih praoblika5

    +rimati 6 rod sisavaca nastao prije < milijuna godina, koji se dijeli uprosime i antropoide 6 antropoidi se dijele na ovjekolike majmune

    4npr. gorilei orangutani5 i hominide4izumrli i sadanji ljudi5

    +rvi hominidi bili su australopiteci4od prije 0 milijuna godina dopoetka pleistocena5 6 prvi australopiteci bili suA. ramidusIA.anamensis4prije ) milijuna godina5 6 uspravno dranje, prilago"enezdjeline kosti

    iji blik bi j A f i " i ! il $! i 4 ij )

    http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Monofiletizam&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Polifiletizam&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Australopitekhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Australopitekhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hominidaehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Orangutanhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Gorilahttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Polifiletizam&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Monofiletizam&action=edit&redlink=1
  • 8/13/2019 Evolucija 2

    76/90

    asniji oblik bio jeA. afarensis6 prona"eni !osil $!arensisa 4prije )#( milijuna godina5 je BucC, visoka oko #,0 m, teka oko (0 kg,mogla je trati, lubanja volumena oko )0/ kubinih cm

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    77/90

    Iz $!arensisa razvili su seA. africanus4prije (#2 milijuna godina5 6visok oko ,0/ m, teak oko 0/ kg, ve pomalo lii na ovjeka, manjizubi, vea lubanja,A. robustusiA. bosei4iz njih se nije nita razvilo5

    Iz $!ricanusa 4moda i iz $!arensisa95 se razvio Homo

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    78/90

    Iz $!ricanusa 4moda i iz $!arensisa95 se razvio Homohabilis4spretni ovjek, prije 2#,0 milijuna godina5 6lubanja od ;// cm kubnih, razvijene ruke i manji zubi,

    izra"ivao je predmete ime je zapoela ljudska kultura.%matra se da se kod njega poeo razvijati govor.

    Iz vrste Homo habilis razvio se prvi pravi Homo Homo ergaster

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    79/90

    Iz vrste Homo habilisrazvio se prvi pravi Homo, Homo ergaster,prije 2 milijuna godina. Iz njega se vjerojatno razvio Homo erectus

    4,0 milijuna do prije 20//// godina5.

    Homo ergaster

    Homo erectus

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    80/90

    Homo erectus Izra"ivali su koplja koja su bez problema mogla dosegnuti cilj

    udaljen F/ do ;/ metara. :o dokazuje da su tadanji ljudi ve kodsjee stabla za izradu oruja pred oima imali gotovi konaniproizvod, a za to je potrebno apstraktno razmiljanje#imali su 2S viemodanog tkiva od australopitekusa. &airio se izvan $!rike.

    Peidelberki ovjek 4H.erectus5 je bio ljudoder i imao je kulturu,

    http://hr.wikipedia.org/wiki/Neandertalachttp://hr.wikipedia.org/wiki/Neandertalac
  • 8/13/2019 Evolucija 2

    81/90

    ivio je prije 0// /// godina 6 iz njega se razvio neandertalac4nema genetike veze s Homo sapiens-om5, ivio prije 2// ///## (/ /// godina, poznavao je ritual sahranjivanja, robustan je, bavio

    se lovom, oblaio se, izra"ivao je oruje i oru"e 4Kousterijanskakultura5, ivio je u isto vrijeme kada i Homo sapiens4npr. kada iromanjonac, prije (0 /// godina5

    Je li ovjek prestao evoluirati?

    http://hr.wikipedia.org/wiki/Neandertalachttp://hr.wikipedia.org/wiki/Neandertalac
  • 8/13/2019 Evolucija 2

    82/90

    Je li ovjek prestao evoluirati?

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    83/90

    I na kraju8vjeba opaanja

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    84/90

    Otisci stopa dinosauraesta su pojava najugu i istoku SAD-a

    Ovo su neke odpronaenih staza.Moete li neto rei onjia!

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    85/90

    "#akvi su ovoorganizi i koliko suveliki!

    "$esu li sve stopeotisnute u isto vrijee!

    "O koliko se %roju

    ivotinja radilo!"Moete lirekonstruirati dogaaj!

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    86/90

    "& koje su se pravcuivotinje kretale!

    "$esu li ijenjale%rzinu ili sjer!

    "$e li tlo %ilo suho ilivlano!

    "& kakvoj su stijeninastali otisci!

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    87/90

    'du(eg ljetanastavljena suotkopavanja. Mogu liva sljede(i novinalazi poo(i!

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    88/90

    "Tesu li sve stope otisnute uisto vrijemeU

    "O kolikom se broju ivotinja

    radilo!"Koete li rekonstruiratidoga"ajU

    " kojem su se pravcuivotinje kretale!

    "Tesu li mijenjale brzinu ilismjer!

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    89/90

    & zadnjoj godinipronaeno je jonalaza. )to sadoeo povezati!

  • 8/13/2019 Evolucija 2

    90/90

    *a ovaj nain+unkcionira znanost.


Top Related