Download - e-pv 3758/3759

Transcript
Page 1: e-pv 3758/3759

privredni vjesnikPrvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 17. prosinca 2012.

www.privredni.hr

201020102008 20092010 2011

2012

Godina LIX / Broj 3758/3759

Cjelokupna analiza odgovora 408 tvrtki i stavovi 97 čelnika

hrvatskih kompanija – samo u Privrednom vjesniku

Nadan Vidošević, HGKPred nama je prijelomna godina: Hrvatskoj se otvara prilika da pronađe svoje mjesto na gospodarskoj karti svijetaStr. 17

Branko Grčić, Vlada rHCilj nam je preokrenuti negativan trend i uz javne investicije, restrukturiranja i EU fondove potaknuti gospodarski rastStr. 14-15

Dragutin ranogajec, HOKLokalna uprava mora znati da zadržavanjem malih obrtničkih trgovina štiti svoje domicilno stanovništvoStr. 18

POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

3 7 5 83 7 5 9

Snažan pritisak krize i vlastite slabosti istisnule optimizam

Page 2: e-pv 3758/3759

Najuspješnija kompanija u regijiwww.agrokor.hr

29 milijardi

kuna prihoda

40.000

zaposlenika

65.000

tona m

esa

godišnje

550.000

m2

prodajnog

prostora

125.000

πkrinja za

zamrznutu

hranu

38.000

ha obradivih povrπina

1.250 kiosaka

460.000

milijuna

litara vode i pića

godišnje

125.000

tona ulja,

margarina,

majoneza

godišnje

1.000

prodavaonica

1.150.000

koris

nika

MultiP

lus Card

570.000

tona žita

rica

godišnje

35zemaljasvijeta

700.000kupacadnevno

2.350havinograda

17 mil.

litara

vina

godiπnje

Agrokor koncern najuspješnija je

kompanija za proizvodnju hrane i piÊa

te maloprodaju prehrambenih proizvoda

u Adria regiji, a ujedno je jedna od

vodeÊih u svojoj djelatnosti i na

tržištima središnje i istoËne Europe.

Svojom uspješnom, jasno definiranom

dugogodišnjom strategijom i vizijom,

prepoznavanjem i predvianjem

globalnih trendova i gospodarskih

kretanja te znanjima i vještinama svoga

menadžmenta, Agrokor je osigurao

svoje mjesto i na globalnom tržištu.

Page 3: e-pv 3758/3759

3UVODwww.privredni.hrBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

P red nama je 2013. godina. Godina ulaska Hrvatske

u Europsku uniju.Za neke godina preo-

kreta, za neke prijelomna godina, za neke samo jed-na od loših godina u nizu, za neke sudbinska. Pred nama je godina koja do-nosi puno nepoznanica u jednadžbi budućnosti.

I dok će s jedne stra-ne neki gledati na krizu kao neplanirani proces koji može donijeti pluse-ve i minuse, drugi će reći kako je to prilika za novi iskorak. Treći pak u po-slovnoj 2013. vide godi-nu nastavka svog rasta, mogućeg širenja po-slovanja, osvajanja no-vih tržišta, potvrđivanja uspjeha.

To smo mi. Sve je to naše gospodarstvo.

Krizu na ovim prosto-rima proživljavamo goto-vo u jednakim ciklusima. Novija povijest nas uči da jaču krizu proživljavamo svakih 10 godina. U tim smo okolnostima s jedne strane radili planove za restrukturiranje, s druge

pokušavali pronaći neke nove strukturne meto-de, a u konačnici, kada je svijet zapao u krizu pro-izvodnje, počeli smo go-voriti o globalnoj krizi.

Pa zapravo danas ni jedan razgovor ne može proći bez spominjanja recesije i krize, global-ne, lokalne, proizvodne, upravljačke...

Mnogi su pod naziv-nik recesije pokušavali podvesti svoje slabosti. I to se može jedno vrijeme. No, kad takvo stanje kri-ze potraje, ostaje problem stvaranja. Zatvorimo li puteve stvaranja vlastitih mentalnih mapa rada, do-lazimo do mentalne rece-sije. A ona je najopasnija. Jer ne stvara. Blokira.

Krize često nastaju i unutar jedne organizaci-je i nisu svima vidljive. To su, primjerice, loša or-ganizacija rada, narušeni međuljudski odnosi, ne-stručnost i nemoral upra-ve, korupcija, bolestan ri-valitet...

Kriza je vrijeme ko-risnih promjena tijekom kojih će nestati oni koji to nisu prepoznali i koji su svoj segment posla do-življavali “površinski”. Opstat će oni koji su na vrijeme pokrenuli bol-ne promjene, a pojavit će se i neki novi akteri - oni koji dosad nisu bili tu, ali su prateći što se događa odlučili primijeniti neke nove modele. Vrijeme koje živimo je vrijeme recesije, ali i katarze – či-šćenja svega lošeg.

Mentalna recesija je najopasnija! Danas, više nego ikad, svjestan sam tih riječi koje sam upotrije-bio prije nekoliko godina, u vremenu kada se snaga krize, recesije, stagnaci-je i svega što ona nosi nije mogla ni naslutiti.

I dok nam, primjeri-ce, mentalna mapa slu-ži kao sredstvo koje nam pomaže da kvalitetno or-ganiziramo neko znanje, a mentalni prikaz omo-gućuje nam lakše tuma-čenje, potiče nas na kre-ativnost i na višestrano,

sveobuhvatno razmišlja-nje i vrlo je jednostavan i dobar putokaz pri rje-šavanju raznih problema - dotle mentalna recesi-ja daje svemu tome siro-maštvo. Bezidejnost. Ne-kreativnost. Neaktivnost.

Problemi se svlada-vaju odnosno nadomje-štaju ingenioznošću lju-di kojima je prvi cilj ipak nešto što novac ne može nadomjestiti. Takvi ljudi komuniciraju poslom.

Jedno je jasno. Na kraju (pre)živimo sve krize koje nastaju, žive i umiru. Krizno poslovanje i djelovanje posljednjih nekoliko godina, stoga, postaje sve više strateš-kim mjestom u životu po-duzeća i institucija.

Konkurentnost se ne gradi parolama i dekla-rativnim zauzimanjem za nešto, nego aktivnim pristupom. Načela su-vremenog korporacij-skog upravljanja polaze od pretpostavki poticanja etičkog ponašanja u or-ganizaciji, odgovornosti, istinitosti, učinkovitosti, transparentnosti, kvali-tete, postupanja u dobroj vjeri i poštovanja dobrih poslovnih običaja prema poslovnim partnerima, poslovnom i društvenom okruženju te vlastitim za-poslenicima.

Jesmo li spremni po-svetiti se tome? Život nema reprizu!

Život nema reprizuPred nama je godina koja donosi puno nepoznanica u jednadžbi budućnosti

Krizno poslovanje i djelovanje posljednjih

nekoliko godina postaje sve više

strateškim mjestom u životu poduzeća i

institucija

IMPRESUM

GlavnI UREdnIk: Darko Buković

IzvRšnE UREdnIcE: Vesna Antonić, Andrea Marić

novInaRI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

TajnIca REdakcIjE: Bruna Ivić BajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232E-mail: [email protected]

lEkTURa: Sandra Baksa, Nina Lolić

Pv GRafIka: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić

MaRkETInG I PRoMocIja:Tel: +385 1 5600 000Faks: +385 1 4846 232E-mail: [email protected]

ažURIRanjE adRESaRa, PRETPlaTa I dISTRIbUcIja: Tel: +385 1 5600 000E-mail: [email protected]

TISak: Slobodna Dalmacija d.d.Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nakladnIk: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

dIREkToR: Nikola Baučić

PoMoĆnIk dIREkToRa: Milan Vukelić

TajnIca GlavnoG UREdnIka I dIREkToRa: Ankica ČorakTel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656E-mail: [email protected]

SADRŽAJ

Analiza4-13 Kriza istisnula optimizam

Prognoze za 2013.14-15 Branko Grčić17 Nadan Vidošević18 Vesna Trnokop Tanta18 Dragutin Ranogajec19 Zrinka Živković Matijević19 Željko Lovrinčević20 Damir Novotny21 Zdeslav Šantić21 Dubravko Radošević22-23 Uroš Dujšin

Poslovna očekivanja gospodarstvenika24 Agrokor, Pliva25 Pavletić, Hrvatski proizvođači namještaja, Prima26 Hoteli Bluesun, Raiffeisen mirovinski fond,

Karolina, Munja27 Vipnet, Vina Trapan28 Zagrebačka burza, Nexe gradnja, Valamar29 Poslovni sustav Vindija, Dialog, Tau on-line30 Belupo, McCann Erickson, Tele2 Hrvatska31 EHN, Sunce osiguranje32 Euroherc, Forenzika prima, Primat RD33 Holcim, Vestibul Palace, Ceh trgovine HOK-a34 Yaba servis, Posao.hr, Analiza 36035 Terme Jezerčica, IN2, Nord Produkt36 Erste DMD, Borovo, Salveo37 UHPA, Uniline, Data Link, Wulf sport38 Hrvatski cestovni prijevoznici, 6sync, Gastro

Grupa39 Vodice, Eurovoće, Combis40 Šiška, Dental centar Marušić, Plamen41 MojKvart.hr, Biliškov nekretnine, Zagrebačka

pivovara42 Agram, Krauthaker43 Esplanade, Sajam Split, Badel 186244 Zdravi i vitki, HUKA, Ladarice, Jadransko

osiguranje45 Color emajl, Vinarija Grabovac46 Cemex Hrvatska, OTOS47 Tromont, KupiMe, Erste OMF48 Glazir, Ricardo, Galeb49 Ravlić, Trs, Minerva50 Podravka, Matošević vina, Galko51 Eurocable Group, Zrinski, STP52 Metal Product, Imunološki zavod53 Lipik-glas, Uhy HB Ekonom54 Enel Split, Tehnograd Novi, AD brodovi55 Luxor, Energy Plus, AGIT56 Poliklinika Analiza, Sense Consulting57 Matuško vina58 Trenton, Đuro Đaković Stan59 Orbico, Hotel Makarska

Sljedeći broj Privrednog vjesnika izlazi 14. siječnja 2013.

Načela suvremenog korporacijskog upravljanja polaze od pretpostavki poticanja etičkog ponašanja

Page 4: e-pv 3758/3759

4 Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OČEKIVANJA 2013. Privredni vjesnik

Darko Buković Vlado Smud

S tanje u gospodar-stvu je lošije nego godinu prije, a za-

brinjava to što taj trend ne jenjava. Gospodarstveni-ci procjenjuju da će se u 2013. godini povećati pri-tisak krize te da će rast biti kao i u 2012., na što su upozoravali i godinu prije ističući nužnost do-nošenja strateških odluka koje mogu osigurati nor-malno poslovanje u godi-nama koje slijede. Bude li godina i bez rasta, uz za-

državanje osnovnih gos-podarskih pokazatelja rada, ipak će to, prema sadašnjim očekivanjima, biti postignuće. Posebno zna li se da ulazak Hrvat-ske u Europsku uniju do-nosi brojne probleme koji se još ni ne mogu predvi-djeti.

Iduća 2013. bit će da-kle teška godina, breme-nita.

Nastavljajući višego-dišnju tradiciju, Privred-ni vjesnik je i ove godine u suradnji s gospodarstve-nicima izradio poslovnu prognozu i očekivanja za

2013. godinu.U ovogodišnjem istra-

živanju sudjelovalo je 408 tvrtki koje čine samo 0,4 posto ukupnog broja tvrt-ki koje su predale završ-

ni račun za 2011. godi-nu. U ukupnom prihodu te tvrtke sudjeluju s oko 6,2 posto, ostvaruju oko pet posto ukupne dobiti i za-pošljavaju oko 6,5 posto

djelatnika. U ovogodiš-njem istraživanju sudje-lovalo je 8,6 posto velikih tvrtki, 26,4 posto srednjih te oko 65 posto pretežito malih tvrtki.

Prilikom obrade svake tvrtke koja je sudjelovala u istraživanju, kao ponder korišteni su njeni financij-ski pokazatelji kojima su vrednovani odgovori na

Podjela tvrtki prema veličini Podjela tvrtki teritorijalno

268105

35

VELIKIMALI

SREDNJI101

307KONTINENTALNA hRVATSKA

JADRANSKA hRVATSKA

408ukupno

Poslovna očekivanja gosPodarstva od 2013.

Snažan pritisak krize i vlastite slabosti istisnule optimizam Stanje u gospodarstvu je lošije nego godinu prije, a zabrinjava što taj trend ne jenjava. Gospodarstvenici procjenjuju da će 2013. biti povećan pritisak krize na poslovanje

Page 5: e-pv 3758/3759

5Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.www.privredni.hr

pojedina pitanja te je tako osigurana adekvatna vri-jednost i težina odgovora proporcionalna financij-skoj snazi pojedine tvrtke.

I ove smo godine na-pravili obradu objedi-njujući tvrtke u više gru-pa djelatnosti kako bismo što slojevitije prikaza-li stavove gospodarstve-nika. Tvrtke su grupirane i obrađene prema veličini i prema grani djelatnosti kojom se bave, a poseb-no su obrađene i tvrtke iz nama dobro poznate gru-pe 400 najboljih.

Od 1. siječnja 2013. godine u Republici Hr-vatskoj počinje se pri-mjenjivati novi statistički standard za obradu poda-taka određen novom Na-cionalnom klasifikacijom prostornih jedinica ko-jom se Republika Hrvat-ska na drugoj razini dijeli na dvije statističke pro-storne jedinice - Jadran-sku Hrvatsku, koju čine Primorsko-goranska žu-panija, Ličko-senjska, Za-darska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija te Kontinentalnu Hrvatsku u čijem sastavu su Grad Za-greb, Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorska, Va-raždinska, Koprivničko-

križevačka, Međimurska, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brod-sko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka žu-panija. Za potrebe ovog istraživanja grupirali smo i obradili tvrtke u ove dvi-je grupe.

Prosječna ocjena stanja u gospodarstvu 2,09Mršava dvojka. Ocjenju-jući opće stanje gospodar-stva ocjenama od jedan do pet, gospodarstveni-ci su ove godine stanje u gospodarstvu ocijeni-li prosječnom ocjenom od 2,09 stanje što je nešto lo-šije nego prošle godine kad je prosječna ocjena bila 2,31. Grupirana obra-da pokazala je tek mini-malne otklone, ali najlo-šija prosječna ocjena je 1,89, a pristigla je s pod-ručja Jadranske Hrvatske. Zanimljivo je su da tvrtke iz uslužnih djelatnosti sta-nje gospodarstva ocijeni-le najvišom prosječnom ocjenom od 2,58.

Porastao je postotak onih koji smatraju da sta-nje u gospodarstvu za-služuje čistu jedinicu. U odnosu na 2012. taj je

postotak porastao za ne-koliko postotnih poena, pa sada 10,95 posto gos-podarstvenika smatra da nam stanje u gospodar-stvu ne zaslužuje prola-znu ocjenu.

S jedne strane to se može tumačiti realno-šću i svjesnošću trenut-ka u kojem se gospodar-stvo, kao i društvo, nalazi, ali to mora biti pokaza-telj nositeljima izvršne i zakonodavne vlasti na nužnost promjena i pro-vođenje reformi koje mo-raju biti usmjerene jača-

nju gospodarske klime. Ocjenom stanja u gospo-darstvu koja tek malo pre-lazi ocjenu dovoljan nitko ne može biti zadovoljan.

Gospodarski rast manje-više istiU 2013. godini očeku-je se ukupan gospodar-ski rast približno jednak ovogodišnjem. Dakle, ne očekuje se previše. Goto-vo ništa. Takva stagnacija

optimizma odraz je svje-snosti trenutka, okružja, svih slabosti koje svakod-nevno u radu gospodar-stvo osjeća. Mali optimi-zam izrazile su tvrtke iz uslužnih djelatnosti gdje njih 58,8 posto, ipak, oče-kuje malo veći gospodar-ski rast – ali napominjemo u odnosu na 2012., dok 24,7 posto ne očekuje bit-no drukčije stanje. Njima se pridružuje prerađivač-ka industrija sa 34,7 posto tvrtki koje također očeku-ju malo povećanje i 33,5 posto kompanija koje za

sljedeću godinu predviđa-ju podjednak gospodarski rast. Trgovačka niša izra-žava blagu rezervu u po-gledu gospodarskog rasta, pa uz 48 posto svog član-stva koje ne očekuje da će doći do bitnih promje-na, njih 35,3 posto predvi-đa lagani pad, a 12,5 po-sto najavljuje puno manji gospodarski rast u 2013. godini.

Gotovo trećina gospo-

darstva smatra da će rast u 2013. biti malo manji.

Krizu moramo prevladatiKao i prošle godine, uku-pni stav 38,3 posto anke-tiranih je optimističan tj. smatraju da će učinke kri-ze pokušati prevladati ili uglavnom uspješno pre-vladati (38,5 posto). To mišljenje dijele tvrtke pre-rađivačke industrije, one s područja Grada Zagre-ba, grupa koja objedinja-va gospodarske subjek-te srednje veličine i one s područja Kontinental-ne Hrvatske. Ostale gru-pe izražavaju umjerenji stav, ali ipak su uvjerene u uspjeh svog pokušaja pre-vladavanja krize. Oko 68 posto građevinskih tvrt-ki s oko 2000 zaposle-nih iskazalo je spremnost da će pokušati prevladati učinke krize na svoje po-slovanje.

Ipak, 10,7 posto gos-podarstva smatra da će teško prevladati učinke krize, što je zabrinjavaju-će jer je to mišljenje gra-đevinara i predstavnika industrije.

Uvjeti poslovanja vjerojatno isti

Distribucija očekiva-nja s obzirom na uvjete za

investiranje i poslovanje u 2013. godini pokazuje da poduzetnici ne očeku-ju bitne promjene ili da bi one trebale biti u rasponu od malog pogoršanja do malog poboljšanja, ovisno o procjeni pojedine gru-pe. Od ukupno 355 tvrtki

koje su odgovorile na to pitanje njih 38,8 posto (s oko 18.000 zaposlenih) ne očekuje promjene. Malom poboljšanju nada se 33,1 posto tvrtki koje zapošlja-vaju oko 21.000 radnika, a malo pogoršanje predvi-đa 23,8 posto tvrtki s oko 12.000 zaposlenih. Tek oko četiri posto kompani-ja s oko 2500 zaposlenih očekuje bitno pogoršanje uvjeta za investicije i po-slovanje. Jadranska Hr-vatska je deklarirala dis-tribuciju očekivanja oko središnje, nepromijenje-ne, ali s malim otklonom prema pogoršanju. Tako njih 31,9 posto ne očekuje osjetne promjene, dok se

populacija vratili u %Broj subjekata 98.530 0,41

Ukupni prihod 624,81 milijardi kn 6,17

Broj zaposlenih 851.386 6,50

Neto dobit 33,11 milijardi kn 4,89

Reprezentativnost “408”

11,01%

38,57% 38,32%

10,70%

1,39%

Učinke krize vaša tvrtka će u 2013.:

spremno i uspješno savladati

uglavnom prevladati

pokušati prevladati

teško prevladati

vrlo teško prevladati

0,12%

33,14%

38,80%

23,81%

4,13%

Očekujete da će se uvjeti za investiranje i poslovanje u 2013.:

puno poboljšati

malo poboljšati

ostati isti malo pogoršati

puno pogoršati

26,11%

9,39%

38,82%

14,67%

11,01%

Vaša tvrtka će se u 2013. krizi oduprijeti:

povećanjem plasmana

promjenom proizvodnog

programa

reorganizacijom poslovanja

smanjenjem troškova

proizvodnje

smanjenjem troškova rada

7,32%

43,38%

37,41%

6,91% 4,97%

Negativan utjecaj krize na vašu tvrtku 2013. godine bit će:

vrlo velik osjetan prihvatljiv malen zanemariv

Kojom biste ocjenom od 1 do 5 ocijenili opće stanje gospodarstva u 2012. godini:

1 2 3 4 5

10,95%

19,31%

69,57%

0,10%0,06%

prosječna ocjena

2,09

U 2012. ukupni gospodarski rast će u odnosu na 2012. biti:

puno veći malo veći približno jednak

malo manji puno manji

0,10%

37,25%

26,40%

6,74%

29,51%

Porastao je postotak onih koji smatraju da stanje u gospodarstvu zaslužuje čistu jedinicu

Page 6: e-pv 3758/3759

6 Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OČEKIVANJA 2013. Privredni vjesnik

3,85% 4,42%

53,45%

35,17%

3,11%

Grana djelatnosti vaše tvrtke u 2013. kotirat će:

puno bolje malo bolje približno isto

malo lošije puno lošije

7,82%

33,42%

44,67%

13,31%

0,77%

Očekujete da će se porezi i doprinosi u 2013.:

znatno povećati

malo povećati

ostati isti malo smanjiti

znatno smanjiti

1,34%

20,25%

43,01%

22,54%

2,86%

Likvidnost vaše tvrtke u 2013. godini bit će:

puno bolja malo bolja ostat će ista

malo lošija puno lošija

16,72%

24,22% 24,29%

20,17%

14,60%

IZVOZ

puno veći malo veći približno jednak

malo manji puno manji

2,83%

26,66%

42,66%

21,98%

5,87%

UVOZ

puno veći malo veći približno jednak

malo manji puno manji

POkrIVenOst UVOZa IZVOZOm

12,36%16,49%

57,85%

9,31%

3,99%

puno veću malo veću približno jednaku

malo manju puno manju

Vaša tvrtka je 2012. u odnosu na 2011. ostvarila:

malom poboljšanju nada njih 29,4 posto za razli-ku od 34,2 posto poduzet-nika koji se pripremaju na malo pogoršanje. S pod-ručja Jadranske Hrvatske na ovo pitanje odgovori-lo je 85 tvrtki koje zapo-šljavaju oko 7400 ljudi. Za granu trgovine 2013. godine se uvjeti poslova-nja, po procjeni njih 41,4 posto, neće bitno promije-niti. Ipak, njih 38,9 posto predviđa malo pogoršanje za sebe i svojih 4900 za-poslenih. Optimizam izra-žavaju građevinari od ko-jih oko 64 posto, pretežno malih tvrtki s ukupno oko 1900 zaposlenih, očeku-je malo poboljšanje uvjeta za investiranje i poslova-nje. Veliki su i dalje u pro-blemima.

Kako se i iduće godine oduprijeti krizi?Za razliku od prošle go-dine, kad se većina sudio-nika istraživanja odlučila krizi oduprijeti smanje-njem troškova proizvod-nje, 38,8 posto sudionika za sebe i oko 30.500 svo-jih djelatnika u 2013. go-dini rješenje će potražiti u reorganizaciji poslovanja.

Povećanje plasmana u

2013. godini planira oko 26 posto tvrtki koje zapo-šljavaju oko 15.000 ljudi. Na trećem mjestu sa 14,6 posto i oko 11.500 djelat-nika odluka je o smanje-nju troškova proizvodnje. Oko 11 posto tvrtki s oko 8200 zaposlenih namje-rava se krizi tijekom idu-će godine oduprijeti sma-

njenjem troškova rada, a oko 9,4 posto vidi rješenje za svojih 5000 zaposlenih u promjeni proizvodnog programa. Većina grupa traži izlaz prvenstveno u reorganizaciji poslovanja, a na drugom mjestu je po-većanje plasmana. Indu-strija ponajprije, sa 33,6 posto stavova, namjera-va izlaz pronaći u pove-ćanju plasmana, a oko 30 posto pribjeći će smanje-nju troškova poslovanja. Tvrtke iz uslužnog sekto-ra koje zapošljavaju oko 13.500 ljudi također će prvenstveno pokušati re-

organizirati svoje poslo-vanje (to planira njih 60,6 posto). Oko 18 posto pru-žatelja usluga procjenju-je da će se krizi tijekom 2013. godine uspješno oduprijeti smanjenjem troškova rada.

Kriza pritišće i daljeZa 2012. godinu progno-za utjecaja krize bila je većinom u području pri-hvatljivog. No, prognoza za 2013. godinu najavlju-je povećanje pritiska kri-ze, što za svojih 22.000 zaposlenih očekuje 43,3 posto kompanija koje su odgovorile na ovo pita-nje. Utjecaj krize bit će u prihvatljivim okvirima za 37,4 posto tvrtki i nji-hovih 18.000 djelatnika. Osjetne probleme i nega-tivan utjecaj krize očekuje 43,38 posto gospodarstva.

S područja Jadran-ske Hrvatske na ovo pi-tanje odgovorile su 84 tvrtke i njihove procjene utjecaja krize na poslova-nje su: vrlo velik utjecaj - 31,3 posto; osjetan utjecaj - 26,8 posto; prihvatljiv utjecaj - 38,7 posto; ma-len - 2,5 posto; zanemariv utjecaj - 0,4 posto. Gru-pa 400 najboljih je u proš-logodišnjem istraživanju

većinom branila stav da će utjecaj krize na njih u 2012. biti prihvatljiv. Ove godine procjena je njih 46,7 posto (koji zapošlja-vaju oko 11.600 ljudi) da će negativan utjecaj krize na njihovo poslovanje biti osjetan. Slična očekivanja ima i većina od oko 56 po-sto trgovačkih kompanija od ukupno 109 tvrtki koje su odgovorile na ovo pi-tanje.

Porezi i doprinosi bez promjenaNa pitanje o očekivanim promjenama poreza i do-prinosa u 2013. godini 44,6 posto tvrtki smatra da se oni neće mijenjati. Zabrinjava da su gospo-darstvenici, bombardirani različitim najavama, pe-simistično raspoloženi, pa čak trećina njih (33,4 po-sto) procjenjuje i moguć-nost malog povećanja po-reznog opterećenja. Malo smanjenje poreznog opte-rećenja očekuje 13,3 po-sto tvrtki. Znatno poveća-nje poreznog opterećenja očekuje tek 7,8 posto tvrt-ki koje zapošljavaju oko 4000 ljudi.

Za razliku od prošlo-godišnjih očekivanja, kad je većina grupa uvjere-

nost u približno isto bu-duće porezno opterećenje iskazala visokim udjeli-ma od oko 70 do 80 posto, ovogodišnje istraživanje pokazuje manje postot-ke kojima tvrtke procje-njuju da će porezi i dopri-nosi u 2013. godini ostati približno isti: Kontinen-talna Hrvatska - 45,3 po-sto; male tvrtke - 48,5 po-sto; srednje tvrtke - 45,9 posto; velike tvrtke - 43,3 posto; prerađivačka indu-strija - 47,3 posto; pruža-telji usluga - 62,8 posto; 400 najboljih - 44 posto.

Iznimka su građevi-nari kod kojih 77,8 posto smatra da će porezna op-terećenja u 2013. godini ostati u granicama dosa-dašnjih.

Likvidnost smanjuje optimizamSlično prethodnim godi-nama i ovogodišnja pro-cjena je da se likvidnost u 2013. godini neće bitno promijeniti, jedino su po-stoci koji oslikavaju takav stav malo niži. Na ovo pi-tanje većina od 53 po-sto uvjerena je da do bit-nih promjena likvidnosti neće doći (za 2012. godi-nu isto uvjerenje je podu-prto s visokih 76,2 posto).

Dakle, broj onih koji sma-traju da će biti promjena u likvidnosti porastao je za više od 23 posto. Nasu-prot tome povećao se po-stotak onih koji očekuju malo poboljšanje sa 6,4 na 20,2 posto, kao i po-stotak onih koji su uvjere-ni da će likvidnost njiho-ve tvrtke u 2013. godini biti malo lošija (sa 11,9 posto za 2012. godinu na 22,5 posto za 2013. godi-nu). Većina ostalih grupa ima podjednaka očekiva-nja. Iznimka su tvrtke Ja-dranske Hrvatske od kojih 48,3 posto očekuje lagani pad likvidnosti i pružatelji usluga koji se nadaju ma-lom poboljšanju likvid-nosti, a taj stav podržava njih 49,6 posto. Ponder-ska struktura pokazuje da se u ovoj grupi poboljša-nju nadaju tvrtke srednje veličine koje zapošljava-ju oko 10.300 osoba, dok pretežito male tvrtke sa 39 posto glasova i oko 4700 zaposlenih brane stav da će likvidnost pružatelja usluga u 2013. ostati ista.

Građevinarima i dalje lošeOvogodišnja procjena ko-tiranja grane djelatnosti kojom se tvrtka bavi za

Gotovo trećina gospodarstva

smatra da će rast u 2013. biti malo

manji

Page 7: e-pv 3758/3759

7Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.www.privredni.hr

sljedeću godinu većinom je “isto kao i do sada ili malo lošije”. Od 355 tvrt-ki koje su odgovorile na ovo pitanje 53,4 posto ne očekuje promjene, a 35,1 posto smatra da će njiho-va grana djelatnosti 2013. kotirati malo lošije. Čvr-šće uvjerenje u očuvanje sadašnjeg stanja za svojih 15.000 zaposlenih izrazi-le su sa 75,3 posto tvrtke prerađivačke industrije. Pružatelji usluga s veći-nom od 57,1 posto ne oče-kuju promjene (ovaj stav zagovara veći broj ma-njih tvrtki s oko 5600 za-poslenih), ali od snažnijih uslugaša dolazi 22,5 po-sto uvjerenja da će njiho-va grana djelatnosti idu-će godine kotirati čak i puno bolje nego ove go-dine (ovaj stav zagovara mali broj većih tvrtki koje zapošljavaju oko 7000 ljudi). Građevinari, svje-sni situacije u svojoj gra-ni, većinom od 57 posto najavljuju malo pogorša-nje u sljedećoj godini. Iz njihove branše na ovo pi-tanje odgovorilo je samo 35 tvrtki. Među trgovcima prevladavaju slični stavo-vi: 33,9 posto trgovaca s oko 4700 zaposlenih ne očekuje veće promjene,

dok većina od 61,2 posto glasova i oko 6100 zapo-slenih najavljuje pogorša-nje kotizacije trgovačke branše u 2013. godini.

2013. ipak malo bolja... za koga?

U planovima za 2013. godinu većina grupa pred-viđa ostvariti pozitivne poslovne pomake u odno-su na poslovnu 2012., po-sebno kada je riječ o po-većanju ukupnog prihoda i neto dobiti, ali uz isto-vremeno dosta osjetno smanjenje broja zaposle-nih.

Od 408 sudionika istraživanja njih oko 87 posto namjerava ostva-riti jednak ili malo veći ukupan prihod te slije-dom toga i malo veću neto dobit. Većina od 39 posto namjerava zadrža-ti broj zaposlenih na do-sadašnjoj razini, ali će biti i novih otpuštanja. Tako 18,6 posto kompanija na-mjerava otpustiti mali dio zaposlenih, a u 19 posto tvrtki će smanjenje dosa-dašnjeg broja zaposlenih biti osjetno. Slično pla-niraju i gospodarstveni-ci Kontinentalne Hrvat-ske, kao i velike tvrtke kod kojih će sve navede-

no biti još izraženije. Tako je primjerice njih 74,8 po-sto odlučilo povećati svo-ju neto dobit, ali pri tome će ih 17,5 posto malo smanjiti sadašnji broj za-poslenih od 5100, dok će 30,6 posto osjetno reduci-rati brojku od 8800 svojih djelatnika.

Sličan scenarij predvi-djele su i tvrtke s područja Grada Zagreba.

Kompanije iz usluž-nih grana djelatnosti ta-kođer imaju sličan cilj u pogledu financija, ali jed-nako tako su spremne i na osjetno smanjenje broja zaposlenih kako je to na-javilo njih 47,9 posto.

Jednake planove za 2013. godinu imaju i tvrt-

ke iz grupe 400 - povećati prihode i dobit, a smanjiti broj zaposlenih.

Uz malo smanjenje dosadašnjeg broja ljudi i građevinari namjeravaju popraviti svoje financij-sko stanje u 2013. godini. Trgovci će biti zadovoljni ako održe ukupni prihod i dobit u dosadašnjim okvi-rima ili ih malo i poveća-ju, ali pri tome namjera-vaju, po stavovima 70,8 posto svojih predstavnika, zadržati podjednako sta-nje zaposlenosti.

Prerađivačka indu-strija također namjerava ostvariti povećanje uku-pnog prihoda i neto dobiti u 2013. godini, ali uz stav oko 66 posto svojih člani-ca da će pri tom zadržati isti broj zaposlenih ili će ga čak malo i povećati.

Ulagačka atmosfera – bez pomakaRezultati istraživanja po-kazuju da će u 2013. go-dini ulagačka atmosfera biti manje-više na razi-ni iz 2012. To apsolutno nije poticajna atmosfera za ulaganje.

U modernizaciju ka-paciteta većina od 52,4 posto ulagat će podjed-nako kao i ove godine. Oko 13 posto namjera-va za tu namjenu odvo-jiti puno više sredstava, dok 15,5 posto istovreme-no planira ta sredstva bit-no smanjiti. Istraživanje i razvoj bit će financirani u 46 posto tvrtki na proš-logodišnjoj razini, a malo više sredstava za tu na-mjenu bit će izdvojeno u 30,1 posto poduzeća. Ob-razovanje i edukacija bit će financirani u 65,2 po-sto tvrtki na prošlogodiš-njoj razini, dok će 25,3 posto kompanija uloži-ti u taj segment malo više nego 2012. godine. Preu-zimanja i akvizicije bit će u fokusu investicija 49,3 posto kompanija na pri-bližno isti način kao i ove godine, s time da 17,8 po-sto pretežno malih tvrtki namjerava malo reducirati sredstva, a 27,6 posto će i osjetno smanjiti fond za tu namjenu. Vrlo su rijetke i najčešće je riječ o malim tvrtkama koje su najavi-le ikakvo povećanje fonda za ovu vrstu investicija.

U osjetnu moderni-zaciju vlastitih kapacite-ta odlučit će se tijekom 2013. godine i znatno više u to ulagati 14,6 po-sto tvrtki prerađivačke in-dustrije, dok će tek malo više sredstava za tu na-mjenu odvojiti svega 12,3 posto industrijalaca. Ove će investicije 44,1 posto zadržati u prošlogodiš-njem okviru. Istraživanje i

Prihod ostvaren izvozom

15,16%

38,21%

24,85%

18,29%

3,48%

puno veći malo veći približno jednak

malo manji puno manji

4,54%

18,70%

39,00%

18,69% 19,07%

BroJ zaPosLenih

puno veći malo veći približno jednak

malo manji puno manji

7,87%

49,46%

27,85%

13,57%

1,24%

neto doBit

puno veću malo veću približno jednaku

malo manju puno manju

4,99%

42,81% 44,24%

6,28%

1,70%

UKUPni Prihod

puno veći malo veći približno jednak

malo manji puno manji

7,27%

57,17%

30,14%

3,39% 2,03%

izvoz

puno veći malo veći približno jednak

malo manji puno manji

0,85%

35,57%

55,32%

6,27%1,99%

Uvoz

puno veći malo veći približno jednak

malo manji puno manji

U 2013. u odnosu na 2012. planirate ostvariti:

Većina grupa traži izlaz iz krize prvenstveno u reorganizaciji poslovanja

Page 8: e-pv 3758/3759
Page 9: e-pv 3758/3759

9Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.www.privredni.hr

7,28%

22,74%

26,41% 25,36%

18,21%

BROJ ZAPOSLENIH

puno veći malo veći približno jednak

malo manji puno manji

17,97%

25,78%

20,26%

16,99%18,99%

NETO DOBIT

puno veću malo veću približno jednaku

malo manju puno manju

8,85%

31,36%

27,15%28,38%

4,26%

UKUPNI PRIHOD

puno veći malo veći približno jednak

malo manji puno manji

Vaša tvrtka je 2012. u odnosu na 2011. ostvarila:

Procijenite koliko će vaša tvrtka ulagati 2013. u odnosu na 2012. godinu:U modernizaciju kapaciteta

13,02% 13,19%

52,42%

5,85%

15,52%

puno više malo više približno jednako

malo manje puno manje

U preuzimanja i akvizicije

0,17%4,97%

49,34%

17,88%

27,64%

puno više malo više približno jednako

malo manje puno manje

U obrazovanje i edukaciju

1,47%

25,33%

65,21%

4,40% 3,59%

puno više malo više približno jednako

malo manje puno manje

U istraživanje i razvoj

4,29%

30,17%

45,99%

13,54%

6,01%

puno više malo više približno jednako

malo manje puno manje

razvoj će u industriji ima-ti podjednak budžet u ve-ćini od 55,7 posto tvrtki, dok 38,1 posto tvrtki na-mjerava u 2013. godini ta sredstva malo i poveća-ti. U fond za obrazovanje i edukaciju svojih 11.700 djelatnika podjednaka sredstva odvojit će 53,9 posto tvrtki, dok će 38,8 posto njih i povećati fond za obrazovanje svojih 6800 zaposlenika. Preuzi-manja i akvizicije u indu-striji će iduće godine biti kod većine od 61,8 posto tvrtki financirane na ovo-godišnjoj razini, dok će 24,9 posto tvrtki ta sred-stva bitno smanjiti.

U sektoru usluga, po svemu sudeći, nastupa turbulentna godina kad je riječ o investicijama, jer 41,2 posto kompani-ja iz ovog sektora namje-rava bitno povećati fond za modernizaciju kapaci-teta, uz grupu od 35,4 po-sto tvrtki koje će i naredne godine približno jednako uložiti u modernizaciju. Istraživanje i razvoj tako-

đer su u fokusu i za to će u narednoj godini u 24,6 posto tvrtki biti izdvojena bitno veća sredstva, dok će u 21,1 posto poduzeća povećanje ovih ulaganja biti malo manje. Razinu investicija iz 2012. na-mjerava i u 2013. zadržati većina od 40,6 kompani-ja uslužnog sektora. Kon-tinuitet ulaganja u eduka-ciju djelatnika zadržat će

i većina od 65,5 uslužnih tvrtki, a 21,8 posto ta će sredstva malo i poveća-ti. Fond za preuzimanja i akvizicije bit će puno ma-nji u 64,7 posto tvrtki iz ove branše.

Klub 400 će sljedeću godinu nastaviti uobičaje-nim ritmom investiranja u modernizaciju svojih ka-paciteta, i to s većinom od 57,3 posto u ovogo-dišnjim okvirima. Mogući otkloni prema smanjenju ili povećanju ovih sredsta-va bit će zabilježeni u ma-njem broju tvrtki. Fond za istraživanje i razvoj bit će kod 40,5 posto pripadnika kluba 400 na ovogodišnjoj razini, dok će ga 38,1 po-sto tvrtki malo i povećati. Kod 71 posto tvrtki fond za obrazovanje i edukaci-ju bit će na ovogodišnjoj razini, a 27,5 posto će pla-nirani iznos malo i pove-ćati. Preuzimanja i akvi-zicije kod njih 51,5 posto bit će realizirani u ovogo-dišnjim okvirima, 20 po-sto kompanija ta će sred-

stva malo smanjiti, a 23,7 posto odlučilo se na osjet-no smanjenje investicija u tu svrhu.

Uvoz – izvoz – pokrivenostU ovogodišnjem istraži-vanju od 408 tvrtki uspo-redbu uvozno-izvoznih rezultata s prošlom go-dinom dalo je 265 tvrt-ki, koliko ih je odgovo-rilo na ovo pitanje. Njih 42,6 posto sa oko 13.800 zaposlenih ostvarilo je u 2012. uvoz približno jed-nak lanjskom. Malo veći uvoz ostvarilo je 26,6 po-sto tvrtki sa 8300 zapo-slenih, a malo smanjenje njih 22 posto i 8500 za-poslenih. Što se tiče izvo-za, 24,3 posto tvrtki s oko 9000 zaposlenih ostvarilo je približno jednak, a 24,2 posto sa 7300 zaposlenih i malo veći izvoz. Istovre-meno je 20,1 posto izvo-znika sa svojih 7800 rad-nika ostvarilo malo manji izvoz. Slična ravnote-ža je i u segmentu većih

uvozno-izvoznih rezul-tata. Tako je 16,7 posto tvrtki ostvarilo sa svojih 5300 djelatnika puno veći izvoz, dok je istovreme-no njih 14,6 posto sa 4300 ljudi ostvarilo puno manji izvozni rezultat.

Tijekom 2012. godi-ne kod većine (57,8 posto stavova i sa 17.300 zapo-slenih) od 256 tvrtki koje su odgovorile na ovo pita-nje ostvarena je približno jednaka pokrivenost uvo-za izvozom kao i prošle godine.

Jadranska Hrvatska je s većinom od 57,4 posto i 2500 zaposlenih ostvarila približno jednak uvozni i malo lošiji izvozni rezul-tat (45,5 posto tvrtki s oko 2100 zaposlenih), pa je na kraju i pokrivenost uvoza izvozom bila nešto manja nego 2011. godine, što je kod većine od 40,6 posto tvrtki s oko 1100 zaposle-nih rezultiralo i smanje-njem prihoda od izvoza.

Kontinentalna Hrvat-ska je sa 39,6 posto tvrtki i 11.200 zaposlenih ostva-rila uvoz sličan prošlo-godišnjem, dok je isto-vremeno njih 28,6 posto imalo malo veći uvoz, a 23,5 posto malo manji uvoz nego prošle godine.

Izvoz je bio kod 15,7 posto puno veći, kod 26,4 posto malo veći, kod 26,1 posto približno jed-nak prošlogodišnjem, kod 14,8 posto malo ma-nji i kod 16,8 posto puno manji, pa je to na kraju u Kontinentalnoj Hrvatskoj rezultiralo približno jed-nakom pokrivenošću uvo-za izvozom kao i 2011. godine (tako procjenjuje većina od 64,1 posto uvo-zno-izvoznih kompanija). Unatoč tome ova regija je ostvarila malo veći prihod

I ovogodišnja je procjena da se likvidnost u 2013. godini neće bitno promijeniti

Page 10: e-pv 3758/3759

10 Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OČEKIVANJA 2013. Privredni vjesnik

Redoslijed prioriteta se ne mije-nja. Pitanje je sluša li izvršna vlast gospodarstvenike u rangiranju pri-oriteta i ključnih odluka koje Vlada treba donijeti za izlazak iz krize.I dok smo u 2012. navodili kao prvi prioritet smanjivanje doprinosa i poreza na radnu snagu, ponderi-rani glasovi za 2013. rezultirali su stavom 22,7 posto tvrtki da je glav-ni problem i prioritetni zadatak rje-šavanje nelikvidnosti. To pak uzroč-no-posljedično govori o nedostatku novca, sve težim mogućnostima osiguravanja novčanog toka i li-kvidnih sredstava za normalno po-slovanje. Drugo mjesto sa 19,9 po-sto zauzela je potreba smanjivanja poreza i doprinosa na radnu snagu. Tek na treće mjesto sa 17,9 posto glasova gospodarstvenici su stavi-li privlačenje inozemnih investicija. Znatno smanjenje državne admini-stracije zauzelo je četvrtu poziciju sa 17,3 posto glasova. Jeftiniji po-duzetnički krediti na listi priorite-

ta zauzimaju peto mjesto temeljem stava 13,7 posto kompanija. Ogra-ničenje trajanja sudskih postupaka kod stečaja dobilo je oko 8,2 posto glasova te se nalazi na posljednjem mjestu na listi prioriteta. Kod veći-ne grupa redoslijed prioriteta, kao i pripadajući postotni udjeli, vrlo su bliski navedenima. Bitno se razliku-ju samo stavovi građevinara. Njima je po prioritetima na prvom mjestu privlačenje inozemnih investici-

ja za što se izjasnilo njih oko 24,3 posto. Drugo, treće i četvrto mjesto po vrlo bliskim postotnim udjelima zauzimaju: znatno smanjivanje dr-žavne administracije - 18,7 posto, smanjivanje poreza i doprinosa na radnu snagu - 18 posto, rješavanje nelikvidnosti - 17,8 posto. Posljed-nje mjesto građevinari su dodijelili ograničenju trajanja sudskih postu-paka kod stečaja sa 9,1 posto gla-sova.

Prve stvari – prveStruktura financiranja 2012.(u odnosu na 2011.)

VLASTITA SREDSTVA

IZ DRUGIH IZVORA

OBVEZNICE, DIONICE

KREDITI BANAKA

FONDOVI EU-a

70,20%

60,70%

19,24%

21,04%

67,47%

59,24%

41,68%21,68%

puno više6,33%

puno više9,67%

puno više8,96%

puno više0%

puno više0,86%

malo više14,66%

malo više8,98%

malo više

malo više0%

malo više21,41%

približno jednako

približno jednako

približno jednako

približno jednako

približno jednako

malo manje6,95%

malo manje2,92%

malo manje

malo manje11,49%

malo manje6,37%

puno manje1,86%

puno manje17,74%

puno manje8,44%

puno manje

puno manje12,12%

Koje odluke po prioritetima treba donijeti za izlazak iz krize u 2013. godini ?

13,75%

17,35%

19,93%

22,72%

8,29%

17,96%

jeftiniji poduzetnički

krediti

znatno smanjivanje

državne administracije

smanjivanje poreza i doprinosa

na radnu snagu

rješavanje nelikvidnosti

ograničenje trajanja sudskih postupaka kod

stečaja

privlačenje inozemnih investicija

od prodaje u inozemstvu.Građevinari su veći-

nom od 93 posto potvr-dili ostvarenje približno jednakog uvoza, sa 93,2 posto približno jedna-kog izvoza, sa 94,8 posto podjednaku pokrivenost uvoza izvozom, kao i po-datak da je kod njih 93,2 posto i prihod od izvoza u 2012. godini bio približno jednak onome u 2011.

2013. blagi optimizamGlede uvozno-izvoznih planova za 2013. godinu oćenito prevladava blago optimističan stav da će re-zultati biti isti ili malo bo-lji nego ovogodišnji. Tako

55,3 posto poduzetnika sa 20.000 zaposlenih namje-rava uvoziti otprilike isto kao i ove godine, dok će njih 35,5 posto sa 12.200 zaposlenih svoj uvoz i malo povećati. U izvozu 30,1 posto kompanija sa 11.000 zaposlenih plani-ra ostvariti približno jed-nake rezultate kao i ove godine, dok njih 57,1 po-sto sa svojih 19.000 za-poslenih namjerava svoj izvoz malo i povećati. Time bi se trebala posti-ći jednaka (55,3 posto) ili čak i malo veća (31,2 posto) pokrivenost uvo-za izvozom, kao i malo veći prihod ostvaren izvo-

zom, ćemu se nada većina od 55,9 posto tvrtki i nji-hovih 18.400 zaposlenih. Veći dio ostalih (29,6 po-sto sa 11.000 zaposlenih) očekuje prihod od izvoza u granicama onog ostva-renog u ovoj godini. Ja-dranska Hrvatska očeku-je u 2013. godini otprilike podjednak uvoz (stav je to 62,6 posto tvrtki) - jed-nak (45,9 posto) ili malo veći izvoz (34,7 posto). Također se očekuje jedna-ka ili malo bolja pokrive-nost uvoza izvozom, kao i ukupan prihod ostvaren izvozom.

Slična pozitivna oče-kivanja prevladavaju i u

Kontinentalnoj Hrvatskoj s razlikom što je malo jače izraženo očekivanje ma-log povećanja izvoza kod 61,5 posto tvrtki pa time u konačnici i adekvatnog pozitivnog pomaka u pri-padajućem dijelu uku-pnog prihoda što očekuje 60,6 posto tvrtki.

Građevinarstvo se u segmentu uvozno-izvo-znih očekivanja u 2013. godini nada ostvariti u od-nosu na ovu godinu malo bolje rezultate. To je i ra-zumljivo jer 2012. je bila jedna od gorih godina po rezultatima poslovanja i rada cjelokupne građevin-ske operative.

ostale djelatnosti

prerađivačka industrija

građevinarstvo

trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila

stručne, znanstvene

i tehničke djelatnosti 35,05%

29,17% 9,07%

10,54%

16,17%

Page 11: e-pv 3758/3759

11Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.www.privredni.hr

Struktura financiranja 2013.(plan u odnosu na 2012.)

IZ DRUGIH IZVORA

53,61%

22,86%18,65%

puno više2,12% malo više

približno jednako

malo manje2,75%

puno manje

OBVEZNICE, DIONICE

25,65% 71,30%

puno više0,43%

malo više0,13%

približno jednako

malo manje2,50%

puno manje

KREDITI BANAKA

59,33%

puno više8,37%

malo više11,43%

približno jednako

malo manje10,67%

puno manje10,20%

FONDOVI EU-a

48,02%

27,91%

puno više8,95%

malo više

približno jednako

malo manje0,48%

puno manje14,64%

VLASTITA SREDSTVA

26,87%

64,71%

puno više4,02%

malo više

približno jednako

malo manje2,75%

puno manje1,65%

Većina tvrtki je svo-ja razmišljanja o želje-nim postignućima izrazi-la sljedećim postocima: jednak uvoz - 87,2 posto, malo veći izvoz - 69,3 po-sto, malo veća pokrive-nost uvoza izvozom - 70 posto i na kraju kao rezul-tanta malo veći prohod od izvoza očekuje 70 posto gospodarstvenika iz pod-ručja građevinarstva.

Očekivani rezultati poslovanja 2012.Financijski rezultati u 2012. godini trebali bi ukupno pokazati i bla-gi porast ukupnog priho-da i neto dobiti, ali i blago smanjenje broja zaposle-nih. Gospodarstvenici, njih 8,8 posto najavljuje da će poslovnu 2012. zavr-šiti s puno većim ukupnim prihodom, s malom većim njih 31,3 posto, približno jednakim 27,1 posto, malo manjim 28,38 posto, puno manjim 4,2 posto.

Procjena očekivane neto dobiti u 2012. godi-ni postotno je zastuplje-na tako da je razvidno da će više od 50 posto gos-podarstva ostvariti do-bit - i to puno veću do-bit njih 17,9 posto, malo veću 25,78 posto, pri-bližno jednaku 20,2 po-sto, malo manju 17 po-sto, puno manju 19 posto gospodarstva. Vodeći lju-di tvrtki predviđaju da će konačan broj zaposle-nih na kraju 2012. godi-ne biti - moramo naglasiti kod njihovih tvrtki - puno veći kod 7,2 posto (kra-jem 2011. su zapošljavali 3800 ljudi), malo veći kod 22,74 posto (11.800 zapo-slenih), približno jednak kod 26,4 posto (13.800 zaposlenih), malo manji kod 25,3 posto (13.200 zaposlenih), puno manji kod 18,2 posto (9500 za-poslenih). Kako raste ve-ličina tvrtke, tako se po-većava postotak odgovora u smjeru smanjenja bro-ja zaposlenih. Dakle mali i srednji poduzetnici, kao okosnica budućih aktiv-nosti, pozicioniraju se kao oni kod kojih je još uvijek moguće naći posao jer tre-baju stručnu radnu snagu.

Gledano po regija-ma, očekivani rezulta-ti za 2012. godinu za Ja-dransku Hrvatsku polaze od pretpostavke malo ma-njeg ukupnog prihoda

(45,4 posto), malo veće neto dobiti (48,8 posto), malo manjeg broja broj zaposlenih (42,4 posto). Petina gospodarstvenika iz prerađivačke industrije (20,9 posto) očekuje puno veći ukupni prihod, njih 31,5 posto ukupno manji prihod, približno jednak ostvarit će 28,8 posto gos-podarstva. Što se pak tiče neto dobiti, za 26,7 posto gospodarstva ona bi tre-bala biti puno veća, malo

veća kod 32,9 posto, broj zaposlenih puno veći kod 10,5 posto (u odnosu na 2300 zaposlenih krajem 2011. godine – a riječ je o pretežito malim tvrtka-ma), broj zaposlenih malo veći kod 30,7 posto (6600 zaposlenih), a približno jednak broj zaposlenih očekuje se kod četvrti-ne gospodarstvenika 25,9 posto. Za isti postotak se očekuje i malo manji broj zaposlenih, a puno manje kod 7,1 posto tvrtki,

Građevinari očeku-ju, po stavovima većine od 61,2 posto, završiti po-slovnu godinu s približno jednakim ukupnim priho-dom kao i 2011. godine, manjom neto dobiti (malo manjom smatra 46,7 po-sto tvrtki, puno manjom 35,2 posto) i s približno jednakim brojem zaposle-nih po procjeni 63,8 posto tvrtki i malo manjim bro-jem ljudi po procjeni 24,2 posto građevinskih tvrt-ki. To treba gledati i kroz prizmu već provedenih smanjenja broja zaposle-nih i smanjenje građevin-ske aktivnosti.

Trgovci su se podijeli-li u stavovima glede oče-kivanog ukupnog priho-da po završnom računu za 2012. godinu: njih 35 po-sto očekuje malo bolji re-zultat, a 40,9 posto pred-viđa malo lošiji rezultat. Bruto dobit bi trebala biti malo manja po stavu njih 41,6 posto. Broj zaposle-nih će kod 38,6 posto tvrt-ki sa 4200 zaposlenih kra-jem godine biti malo veći,

kod 33,7 posto (sa 3700 zaposlenih) približno jed-nak prethodnoj godini, a 17,3 posto onih koji su u 2011. zapošljavali 1900 ljudi očekuje godinu za-vršiti s malo manjim bro-jem ljudi.

Tvrtke uslužnog sek-tora najavljuju ukupno nešto lošije poslovne re-zultate u 2012. godini u odnosu na 2011. Njih 28,4 posto očekuje malo veći ukupan prihod, 31 posto podjednak, a 34,9 posto malo manji ukupni pri-hod. Neto dobit bi kod 33 posto gospodarstveni-ka uslužnog sektora tre-bala ostati ista, kod 22,3 posto malo manja, a kod 24,2 posto puno manja. Očekivani broj zaposlenih na kraju poslovne godine trebao bi biti puno manji kod 44,1 posto tvrtki koje su prošlu godinu završile sa oko 7000 zaposlenih, malo manji kod njih 30,3 posto sa 4900 zaposlenih i približno jednak kod 13,5 posto kompanija koje su krajem 2011. godine ima-le oko 2100 djelatnika.

Kod grupe 400 očeki-vanja obuhvaćaju sve op-cije osim velikog sma-njenja, pa tako 10,4 posto najavljuje puno bo-lji rezultat u uspored-bi sa 2011. godinom, a malo manji porast uku-pnog prihoda najavljuje njih 34,4 posto. Približ-no jednak prihod predviđa ostvariti 28 posto kompa-nija s oko 10.900 zapo-slenih. Malo manje oče-kuje uprihoditi 27,1 posto tvrtki s oko 6500 zaposle-nih. Puno veću neto dobit za svojih 8200 zaposlenih ostvarit će 25,3 posto tvrt-

ki, dok će taj porast biti nešto manji kod 33 posto tvrtki koje zapošljavaju 7800 ljudi. Približno jed-naku dobit trebale bi rea-lizirati tvrtke koje uz 3600 djelatnika imaju ponde-rirani udio od 17,6 posto kompanija iz grupe 400. Malo manju dobit očekuje

8,4 posto tvrtki, a na veće smanjenje dobiti priprema se 15,4 posto kompanija sa 2700 zaposlenih.

Ove tvrtke su tijekom 2012. i zapošljavale i ot-puštale djelatnike, pa tako će njih 10,7 posto dočeka-ti kraj godine s puno više zaposlenih u odnosu na 3000 dosadašnjih, dok će malo veći broj zaposlenih imati 26,7 posto kompa-nija koje su krajem 2011. zapošljavale oko 7500 ljudi. Podjednaku zapo-slenost od oko 3800 ljudi održat će 13,3 posto tvrt-ki. Malo smanjenje broja ljudi bit će kod 23,1 posto poslodavaca koji su zapo-šljavali oko 6500 ljudi, a 25,9 posto najavljuje za-vršiti poslovnu godinu sa znatno manjim brojem ljudi u odnosu na dosa-dašnjih 7300.

Financiranje 2012.Financiranje gospodar-stva vlastitim sredstvima ove godine u odnosu na prethodnu bilo je kod ve-ćine od 70,2 posto približ-no jednako. Fondovi EU-a bili su kod većine od 60,7 posto korišteni kao i pret-hodne godine, jedino ih je 17,7 posto pretežno malih kompanija koristilo u bit-no manjem iznosu. Kredi-tima banaka se 41,6 posto anketiranih gospodarstve-nika koristilo podjedna-ko kao i protekle godine, malo više ova je sredstva alociralo njih 19,2 po-sto, a puno više 8,9 posto kompanija. Manje se za kreditima posezalo u 21,6 posto kompanija, a puno manje na taj način finan-ciranja odlučilo se njih 8,4 posto. Obveznice i di-onice podjednako su kori-štene u 67,4 posto tvrtki, dok je kod 11,4 posto ovaj izvor korišten malo ma-nje. Na bitno smanjenje ovih sredstava kao izvora financiranja odlučio se 21 posto kompanija.

I ove godine su se tvrt-ke približno jednako fi-nancirale iz drugih izvo-ra kao i protekle godine, što potvrđuju i odgovori 59,2 posto ankete. U 21,4 posto slučajeva ovi izvori korišteni su malo više, a u 12,1 posto kompanija fi-nanciranje 2012. iz drugih izvora bitno je smanjeno u odnosu na 2011. godinu.

Tvrtke Jadranske Hr-vatske i ove godine pod-

Krediti banaka i dalje će biti prisutni u financijskoj konstrukciji kod 59,3 posto kompanija

I ove godine su se tvrtke približno jednako financirale iz drugih izvora kao i protekle godine

Page 12: e-pv 3758/3759

60 godina u službi gospodarstva

Privredni vjesnik d.o.o. A Kačićeva 9, 10000 Zagreb, Hrvatska W www.privredni.hr E [email protected]

utemeljeno 1953.

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

privredni vjesnik pvinternational

Englesko izdanje poslovno-financijskog tjednika

pv+

BibliotekaPrivrednog vjesnika

pvTV

Poslovne televizijske emisije

zelenimagazin zmzin

400 najvećih i najuspješnijih poduzetnika

Rang-ljestvice banaka, osiguranja, leasinga i fondova

Zeleno je – IN Magazin o poslovnom životnom stilu

FINANCIJSKAINDUSTRIJA

d

20GODINA

i

18GODINA

Barometar gospodarstva Izbor ekonomskog analitičara godine

Istraživanje poslovne klime u hrvatskim tvrtkama

Web, društvene mrežewww.privredni.hr

OCEKIVANJAPOSLOVNA pv multimedijacentar za

istraživanja

Dobitnik nagrade Regionalni Media Biznis Partner 2012.

Page 13: e-pv 3758/3759

13Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.www.privredni.hr

Planirate u 2013. u odnosu na 2012. ostvariti izvoz:

14,01%

55,13%

27,92%

1,98% 0,97%

puno veći malo veći približno jednak

malo manji puno manji

Prerađivačka industrija

0,00%

5,96%

75,39%

16,61%

2,04%

puno bolje malo bolje približno isto

malo lošije puno lošije

Grana djelatnosti vaše tvrtke u 2013. kotirat će:

trGovina

0,81%

23,59%

68,93%

4,63% 2,05%

puno veći malo veći približno jednak

malo manji puno manji

Planirate u 2013. u odnosu na 2012. ostvariti ukupni prihod:

13,72%

52,40%

28,35%

1,43%4,09%

vrlo velik osjetan prihvatljiv malen zanemariv

negativan utjecaj krize na vašu tvrtku 2013. bit će:

učinke krize, vaša tvrtka će u 2013.:

5,14%9,58%

68,18%

8,33% 8,77%

spremno i uspješno savladati

uglavnom prevladati

pokušati prevladati

teško prevladati

vrlo teško prevladati

Građevinarstvo

jednako su koristile razli-čita sredstva financiranja kao i prošle, s tom razli-kom što ih se 31,2 po-sto malo manje financi-ralo vlastitim sredstvima i istovremeno 52,3 posto malo više koristilo kredi-te banaka.

Tvrtke Kontinental-ne Hrvatske ove su godi-ne vlastita sredstva u veći-ni od 76 posto kompanija koristile za investiranje kao i prošle godine, pa čak i malo više u 13,4 po-sto kompanija. Fondove EU-a koristila je većina od 57,4 posto podjednako kao i 2011. godine, dok se 18,6 posto kompanija od-lučilo na bitno reduciranje korištenja ovih sredstava za financiranje poslova-nja. I krediti banaka bili su kod većine od 45,2 po-sto korišteni kao i proš-le godine, dok je jedan dio od 24,9 posto gospo-darstvenika odlučio sma-njiti financiranje krediti-ma banaka. Jenako tako je bilo i u slučaju financira-nja obveznicama i dioni-cama. Većina od 65,6 po-sto ovaj izvor koristila je kao i prošle godine, 13,3 posto kompanija malo je smanjilo nihovo korište-nje, a 21 posto kompani-ja puno manje je koristi-lo ovaj izvor financiranja.

Iz drugih izvora 55,2 posto kompanija finan-ciralo se kao i prošle go-dine. Dio njih (24,4 po-sto) ova sredstva koristio je ove godine malo više nego prošle, a jedan ma-nji dio (12,1 posto) kori-stio ih je puno manje nego 2011. godine.

Tvrtke s područja Grada Zagreba većinom su (njih 79,1 posto) vla-stita sredstva koristile za

financiranje kao i 2011. godine, ali povećano je korištenje fondova EU-a. Puno više su ovi fondovi korišteni u 24,4 posto tvrt-ki, malo više u 19,7 posto, a približno jednako kao i 2011. godine u 31,7 posto kompanija. Istovremeno je 6,9 posto tvrtki ove go-dine fondove EU-a kori-stilo u malo manjoj količi-ni, a 17,1 posto kompanija osjetno je smanjio kori-štenje ovih sredstava za financiranje poslovanja.

Krediti banaka i ove godi-ne kod većine od 51,3 po-sto korišteni su kao i proš-le godine, s tim da se 17,7 posto srednjih tvrtki ovim sredstvima koristilo puno više nego prošle godine, a 17,2 posto pretežito malih tvrtki ova sredstva je tije-kom 2012. godine koristi-lo malo manje kao izvor financiranja. Obveznice i dionice su u 51,7 posto kompanija korištene kao i prošle godine. Malo ma-nje je ova sredstva u 2012. godini u odnosu na 2011. koristilo 27,5 posto kom-panija, a puno manje njih 20,7 posto.

Čak 43,5 posto kom-panija koje su se finan-cirale iz drugih izvora 2011. godine to su nasta-vile činiti i u 2012. godi-ni, a njima se tijekom go-dine pridružilo 35,2 posto kompanija koje su malo

više koristile ovaj izvor financiranja.

Prerađivačka indu-strija tijekom 2012. ve-ćinom je koristila vlasti-te izvore financiranja kao i 2011. godine (64,9 po-sto), s tim da se 10,9 po-sto kompanija puno više u ovoj godini koristilo vla-stitim sredstvima nego u 2011. Fondovi EU-a bili su u 68,3 posto kompani-ja korišteni kao i protekle godine, ali ih je 17 posto kompanija koristilo puno manje nego prošle godi-ne za financiranje poslo-vanja. S kreditima bana-ka je tijekom godine bilo promjena u odnosu na na-čin korištenja u 2011. go-dini. Oko 8,2 posto kom-panija koristilo ih je puno više nego 2011. godine, a 16,6 posto tvrtki malo više. Podjednako su u us-poredbi sa 2011. godinom krediti korišteni u 38 po-sto kompanija. Oko 28,6 posto kompanija je tije-kom godine smanjilo ko-rištenje kredita za vla-stito financiranje, dok je 11,4 posto kompanija nji-hov udio i bitno reducirao u usporedbi s prošlom go-dinom. Obveznice i dioni-ce u 54,7 posto tvrtki ko-rištene su i ove godine kao i prošle, no dio kompanija ih je koristio malo manje (25,4 posto) ili puno ma-nje (19,7 posto) za finan-ciranje poslovanja.

Iz drugih izvora se prerađivačka industrija većinom od 69,6 posto fi-nancirala kao i prošle go-dine, jedino dio kompani-ja od 13,8 posto je malo smanjio korištenje ovih sredstava, a 14,3 posto kompanija je veoma redu-ciralo korištenje sredstava iz ovih izvora.

Vlastita sredstva u planu financiranja 2013. godineFinanciranje kompanija u 2013. godini prema rezul-tatima ovogodišnjeg istra-živanja uglavnom podra-zumijeva kod većine od 64,7 posto tvrtki korište-nje vlastitih sredstava pri-bližno jednako kao i ove godine s tendencijom po-većanja ovog izvora fi-nanciranja. Fondovi EU-a također bi se kod 48 po-sto tvrtki trebali koristiti za financiranje kao i ove godine, s tim da oko 35 posto anketiranih kompa-nija najavljuje njihovo ko-rištenje u većem ili puno većem volumenu. Oko 14,5 posto kompanija na-mjerava bitno smanjiti korištenje ovih sredstava 2013. godine. Krediti ba-naka i dalje će biti prisutni u financijskoj konstrukci-ji kod 59,3 posto kompa-nija. Ostalih četrdesetak posto tvrtki ova će sred-stva koristiti više ili puno više, ali približno isto toli-ko će kredite probati malo ili puno smanjiti u pla-nu financiranja. Obvezni-ce i dionice će kod veći-ne od 71,3 posto odigrati istu ulogu kao i u 2012. godini, a kod dijela kom-panija od oko 25,6 posto njihovo korištenje bit će bitno reducirano. Kori-štenje financija iz drugih izvora nastavit će 53,6 po-sto sudionika ovogodiš-njeg istraživanja u 2013. godini podjednako kao i ove godine. Sljedeće go-dine 22,8 posto kompa-nija malo više će se kori-stiti financijama iz drugih izvora, a 18,5 posto kom-panija će ovakav način za-tvaranja financijske kon-strukcije bitno smanjiti.

Prerađivačka industrija tijekom 2012. većinom je koristila vlastite izvore financiranja kao i 2011. godine

Page 14: e-pv 3758/3759

14 Privredni vjesnikBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Jozo Vrdoljak [email protected]

S potpreds jedni -kom hrvatske vla-de i ministrom

regionalnog razvoja i fondova Europske uni-je Brankom Grčićem raz-govarali smo o načinu povlačenja sredstava iz fondova Europske unije te o mjerama kojima Vlada namjerava utjecati na to da se ostvari rast gospo-darskih pokazatelja u idu-ćoj godini.

Na čelu ste Koordinacije za gospodarstvo Vlade. Što planirate promijeni-ti kako bi počeo opora-vak gospodarstva? Vje-rujete li da je moguć rast u idućoj godini i ko-liko?- Za oporavak gospodar-stva ključne su investici-je u javnom i privatnom sektoru. Uz već pokrenu-te javne investicije, cilj nam je pomoći poduzetni-cima u privatnom sektoru u restrukturiranju njiho-vih tvrtki i novim ulaga-njima. Jako je važno, a za to imamo izvrsnu priliku, povezati domaće izvore financiranja i sredstva iz EU fondova. Upravo ula-zak Hrvatske u EU pruža nam mogućnost da preo-krenemo trend i potakne-mo gospodarski rast una-toč tome što nam ne ide na ruku činjenica da je i Eu-ropa u trećem kvartalu do-segnula novo recesijsko dno, što ima izravan uči-nak na našu zemlju kroz pad izvoza i osobne po-trošnje. Vlada očekuje u idućoj godini rast BDP-a od 1,8 posto.

Više puta ste izjavili da ne možemo biti zado-voljni dosadašnjim po-vlačenjem sredstava iz EU fondova, realizaci-jom i pripremom proje-kata. Što se moglo bolje učiniti i što još možemo učiniti kako bismo bili efikasniji?- Trenutno smo na otpri-like 59 posto ugovore-nih IPA sredstava, te na 68 posto svih ugovorenih sredstava koja su nam na raspolaganju kroz pretpri-

stupne programe: CAR-DS, PHARE, ISPA, SA-PARD i IPA. IPA sredstva ćemo ugovarati još sigur-no dvije godine, a plaća-nja će se obavljati i do 2016. godine, čime se otvara prostor za njihovo povećanje. Ključ za dobru apsorpciju sredstava je u ubrzanju procedura pri-preme i odobravanja pro-jekata. U zadnjih nekoliko godina tome se nije pri-stupalo na sustavan način i posljedice danas osje-ćamo. Pritom ne mislim samo na pripremu apli-kacija i natječajne doku-mentacije već i na rješa-vanje imovinsko-pravnih odnosa, dozvola, prostor-no-planske dokumenta-cije, a sve to koči pripre-mu i provedbu projekata, posebice onih velikih, bez

obzira radi li se o EU pro-jektima, domaćim projek-tima koji se financiraju iz državnog proračuna ili projektima privatnih inve-stitora.

Koliko će najavljeno za-pošljavanje novih struč-njaka za EU fondove promijeniti situaciju?- Kako bismo promijeni-li situaciju nabolje, ne-ophodni su nam ljudi sa specifičnim znanjima i vještinama, spremni na brze prilagodbe, kon-stantno učenje i usva-janje novih znanja. Uz sva proračunska ogra-ničenja Vlada je svje-

sna potrebe za jačanjem kapaciteta i stoga ćemo zaposliti 232 stručnja-ka na pripremi projeka-ta koji će biti financira-ni iz EU fondova. Nakon ulaska Hrvatske u EU dio njihovih plaća moći će se pokrivati sredstvi-ma strukturnih instru-menata. Svjesni smo da dodatni trošak plaća mo-ramo izdržati još sljede-će godine, ali to je mini-malni trošak u odnosu na one iznose koji su nam na raspolaganju a koje možemo izgubiti ukoli-ko ne osiguramo odgo-varajući administrativni kapacitet.

Koliko će sredstava iz EU fondova biti na ras-polaganju Hrvatskoj u narednom razdoblju?- Hrvatska ulazi u EU na kraju njezinog proračun-skog razdoblja koje tra-je od 2007. do 2013., a za zadnjih šest mjeseci tog razdoblja Hrvatskoj je samo za provedbu ko-hezijske politike alocira-no 450 milijuna eura. Taj će se novac trošiti na ve-like projekte u sektori-ma zaštite okoliša i pro-meta, projekte usmjerene na jačanje konkurentno-sti hrvatskih regija, ja-čanje poduzetništva, po-ticanje razvoja znanosti

i inovacija, jačanja ljud-skih resursa. Pregovori o višegodišnjem financij-skom okviru za razdoblje 2014.-2020. su još u tije-

ku i u ovom trenutku je još uvijek nemoguće toč-no reći koliko će ukupno sredstava biti na raspola-ganju Hrvatskoj. Procje-

Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar reGionalnoG razVoja i fondoVa eUrop ske Unije

Cilj nam je preokrenuti trend i potaknuti rastUz već pokrenute javne investicije, cilj nam je pomoći poduzetnicima u privatnom sektoru u restrukturiranju njihovih tvrtki i novim ulaganjima. Jako je važno, a za to imamo izvrsnu priliku, povezati domaće izvore financiranja i sredstva iz EU fondova

Trenutno smo na otprilike 59 posto

ugovorenih IPA sredstava, te na 68

posto sredstava iz pretpristupnih

fondova

Vlada je svjesna potrebe za jačanjem

kapaciteta i stoga ćemo zaposliti 232

stručnjaka koji će raditi na pripremi

projekata

alocirano Hrvatskoj samo za provedbu kohezijske politike iz EU-a Hrvatskoj u prvih 7 godina članstva

450 mil € 13,7 mlrd €( (

Page 15: e-pv 3758/3759

15www.privredni.hrBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar reGionalnoG razVoja i fondoVa eUrop ske Unije

Cilj nam je preokrenuti trend i potaknuti rastUz već pokrenute javne investicije, cilj nam je pomoći poduzetnicima u privatnom sektoru u restrukturiranju njihovih tvrtki i novim ulaganjima. Jako je važno, a za to imamo izvrsnu priliku, povezati domaće izvore financiranja i sredstva iz EU fondova

Hoćete li i u kojoj mjeri koristiti usluge pri-vatnih agencija i savjetnika? Na koji im način Vaše ministarstvo može po-moći?- Naravno da se računa i na privat-ne agencije i konzultante, pose- bice zbog dosta ograničenih ljud-skih resursa i iznimno kratkog vremena da završimo sve pripre-mne radnje prije ulaska Hrvatske u EU. Nakon ulaska ćemo se suo-čiti s čitavim nizom novih izazo-va za koje ćemo također treba-

ti savjete stručnjaka iz raznih područja. Dobar dio poslo-

va ionako ne želimo za-

državati kao obvezu javnog sektora, već smatramo da značajan dio sa-vjetodavnih usluga može ponudi-ti privatni sektor. U ovom trenut-

ku tržište savjetodavnih usluga u Hrvatskoj se tek razvija, a nama je bitno da taj segment tržišta, prije

svega domaćih tvrtki i konzultana-ta, što više ojača i dosegne visoke

standarde u pružanju usluga u Hr-vatskoj i inozemstvu. S druge strane,

moramo voditi računa da naša tijela držav-ne uprave kontroliraju procese u stručnom

dijelu - to se odnosi na sadržaj vezan uz pojedino područje, kao i u tehničkom smi-slu - tu je riječ o procedurama i administra-ciji jer jedino s kompetentnom administra-cijom možemo osigurati ostvarenje javnog interesa. Ministarstvo ne treba samo kon-zultantske tvrtke nego i partnere iz aka-demske i poslovne zajednice. Planiramo formirati tematske forume i posebne gru-pe koje mogu pridonijeti daljnjem definira-nju potreba javnosti, kako bi se te iste po-trebe mogle adresirati novim projektima sufinanciranim iz fondova EU-a.

računa se i na privatne agencije i konzultante

njuje se da će ta sredstva iznositi otprilike mili-jardu eura u prvih neko-liko godina članstva, s

tendencijom rasta sva-ke godine, što bi moglo narasti i do 1,4 milijar-de eura za zadnju godinu Financijske perspektive 2014.-2020. Ukupno bi Hrvatskoj za sve progra-me na raspolaganju bilo 13,7 milijardi eura u se-dam godina. Iznimno je važno i kako se taj novac troši i kakav je učinak od potrošenih sredstava. To znači da nije uvijek poanta potrošiti sve što imamo, već je puno važ-nije potrošiti pametno i stvarati vrijednosti za za-jednicu.

Jeste li skupa s Europ-skom komisijom uspje-li uspostaviti jedinstve-no upravljačko tijelo za korištenje EU fondova? Zašto je ono važno?- Sustav upravljanja fon-dovima EU-a na gene-ralnoj je razini definiran odgovarajućom EU regu-lativom. Način na koji će koja zemlja organizira-ti sustav, kojoj će institu-ciji dodijeliti koju funk-ciju, koliko će institucija akreditirati kao dio su-stava unutarnja su pita-

nja svake zemlje člani-ce. Jedan od modela za učinkovito korištenje je sustav s jednim uprav-ljačkim tijelom koje je nadležno za ukupno fi-nancijsko upravljanje i kontrolu, pri čemu, na-ravno, druga resorna ti-jela ne gube svoje funk-cije, već dapače ostaju odgovorna za programi-ranje, pripremu projeka-ta, selekciju projekata... U sustavu s jedinstve-nim upravljačkim tije-lom i snažnim koordina-cijskim tijelom osigurava se jedinstveni standard postupanja, izbjegava se dupliciranje funkcija pa tako i troškova u većem broju odgovornih tijela, a prema iskustvima dru-gih zemalja, niža je stopa pogrešaka tijekom finan-cijskog upravljanja. Ta-kav model primjerice da-nas imaju Poljska i Litva koje su se u ovoj finan-cijskoj perspektivi poka-zale kao iznimno uspješ-ne korisnice EU fondova. Jedinstveno upravljačko tijelo kako ga mi osmiš-ljamo zapravo otvara više prostora linijskim mi-

nistarstvima da se bave osmišljavanjem politi-ke razvoja svojeg sekto-ra, kriterijima za selekci-ju projekata te da dobiju sredstva iz EU-a za pro-vedbu svojih strateških projekata. Po ulasku u EU, za potrebe upravlja-nja prvom generacijom strukturnih instrumena-ta Hrvatska će imati če-tiri upravljačka tijela za četiri operativna progra-ma (OP). To su: OP Pro-met, OP Zaštita okoliša, OP Regionalna konku-rentnost i OP Ljudski re-sursi kao nastavak IPA provedbenog sustava. Za razdoblje 2014.-2020. pi-tanje sustava upravljanja i njegovih sastavnica još uvijek se razmatra.

Kako osigurati neop-hodna vlastita sredstva za projekte? Mislite li da će se poduzetnici i in-stitucije usuditi koristiti kreditne linije namije-njene za tu svrhu?- Prije svega je to pita-nje likvidnosti prijavite-lja budući da je dinamika isplata nepovoljna za pri-javitelja jer se prije pr-

vih isplata EU sredstava mora odraditi dobar dio aktivnosti, što podrazu-mijeva i troškove. Troš-kovi zatim moraju pro-

ći certifikaciju čime se dokazuje da su troško-vi prihvatljivi i suklad-ni projektnom prijedlo-gu. Proces od podnošenja zahtjeva za isplatu sred-stava pa preko certifici-ranja prijavljenih troš-kova može potrajati više mjeseci, ponekad i go-dinu dana. Svjesni smo tog problema i radimo na nekoliko instrumena-ta da se pitanje predfi-nanciranja riješi. Je-dan od instrumenata na kojem radimo u surad-nji s HBOR-om su jefti-ne kreditne linije kojima se krajnjim korisnicima

omogućava da premoste rizične periode. Na naci-onalnoj razini priprema-mo i druge instrumente koji će biti više usmje-reni na veće projekte. U svakom slučaju vidimo potrebe jedinica lokalne i regionalne samouprave, javnih poduzeća i agen-cija, te civilnog druš-tva. Dostupnost novca za pokrivanje troškova je svakako bitan faktor za motivaciju manjih pri-javitelja i preduvjet bez kojeg nećemo moći pri-javljivati velike projekte. Bitno je naglasiti da su sredstva iz EU-a sigur-na i da se iz EU proraču-na za projekte osigurava i do 85 posto sufinanci-ranja, što je svakako sti-mulativno za bilo kojeg prijavitelja. Privatni sek-tor će imati nešto druga-čije uvjete jer primjerice IPARD nudi do 50 posto sufinanciranja investici-ja, ali je iznimno bitno naglasiti da ukoliko pri-vatni projekt nije finan-cijski održiv i bez tih 50 posto, onda moramo do-bro razmisliti želimo li ga uopće financirati.

Vlada očekuje u idućoj godini

rast BDP-a od 1,8%(

Bitno je naglasiti da su sredstva iz EU-a sigurna i da se iz EU proračuna za projekte osigurava i do 85 posto sufinanciranja

Page 16: e-pv 3758/3759
Page 17: e-pv 3758/3759

17www.privredni.hrBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

S vjetska gospodar-ska kriza traje već pune četiri godine

i ne nazire joj se kraj, pa se može pretpostaviti da će cijelo ovo desetljeće proći u traženju novoga global-

nog ekonomskog mode-la. Paralelno će se uspo-stavljati i novi politički odnosi ne samo u našem bližem okružju nego i na svjetskoj razini. Hrvatska je dio i bit će dio tih pro-cesa. Uz sve rizike otva-ra joj se prilika pronaći

nezaobilazno mjesto na gospodarskoj karti svije-ta, kao točka komunika-cije najvećeg svjetskog tržišta, Europske unije, s dalekim, brzorastućim gospodarstvima. Hrvat-ska je jedina mediteran-ska zemlja na Dunavu i najbrži put velikog dije-la Azije, Oceanije i arap-skog svijeta preko Sueza do Europe i obrnuto.

Važnost izrade strategije nacionalnog razvojaHrvatska se treba ugle-dati na svoju prošlost i vlastito iskustvo Dubro-vačke Republike koja je u svoje vrijeme mo-gla egzistirati i prospe-rirati na razmeđu civi-lizacija. Njen teritorij mora biti prostor inte-resa “velikih” kroz čije

će se interese ostvariva-ti i hrvatski nacionalni interesi. Ona ima odgo-vornost pokušati kanali-zirati te interese i posta-viti se u aktivnu poziciju. U protivnom su moguća još dva scenarija, jedan da novi ekonomski cen-tri moći preuzmu kon-trolu nad hrvatskim eko-nomskim prostorom kao rezultat šireg dogovora s

ciljem ostvarivanja me-đunarodnih interesa ili krajnje nepovoljna vari-janta da se u nemogućno-sti takvog dogovora Hr-vatska nađe u prostoru trajne nestabilnosti.

U tom je kontekstu ve-lika važnost izrade strate-gije nacionalnog razvoja, izrade politika zasnova-nih na toj općeprihvaće-noj strategiji te jačanja in-stitucija koje će provoditi te politike.

Samo organizirani možemo uspjetiVrlo brzo ćemo se susre-sti s konkretnim izazo-vima. Raspon koji će se kretati od definicije ulo-ge Hrvatske na energet-skoj karti svijeta (razgo-vori s Katarom, Ruskom Federacijom itd.) do ko-rištenja europskih fon-

dova čija će nam sred-stva biti dostupna ovisno o sposobnosti strateško-ga planiranja za pojedina područja i operacionali-zacije dogovorenih stra-tegija.

Nakon 1102., 1527. i 1918. godine, 2013. pred-stavlja prijelomnu godi-nu i nadam se da će ova generacija bolje iskoristi-ti priliku umanjujući ri-zike ove važne povijesne odluke.

HGK će kao i do-sad biti čvrst oslonac hr-vatskome gospodarstvu i partner kreatorima eko-nomske politike u proce-su pristupanja Europskoj uniji, a pogotovo nakon toga, jer samo organizira-ni možemo uspjeti na za-htjevnom europskom i sve zahtjevnijem svjetskome tržištu.

NadaN VidošeVić, predSjedNik HrVatSke goSpodarSke komore

2013. predstavlja prijelomnu godinuHrvatskoj se otvara prilika da postane nezaobilazno mjesto na gospodarskoj karti svijeta, kao točka komunikacije najvećeg svjetskog tržišta, Europske unije, s dalekim, brzorastućim gospodarstvima

HGK će kao i dosad biti čvrst

oslonac hrvatskome gospodarstvu i

partner kreatorima ekonomske politike Hrvatska se

treba ugledati na svoju prošlost i vlastito iskustvo Dubrovačke Republike koja je u svoje vrijeme mogla egzistirati i prosperirati na razmeđu civilizacija

Page 18: e-pv 3758/3759

18 Privredni vjesnikBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Z a hrvatske obrtni-ke 2012. godina bila je zaista jako

teška. Izgubili smo još oko 2000 obrta, ali vjerujemo da je taj trend zaustavljen. Veseli nas da je u ovoj go-dini bilo više zaposlenih u obrtu - otvoreno je ipak preko 6000 novih radnih mjesta, unatoč padu broja obrtnika.

Cijele godine trudi-li smo se utjecati na veliki dio zakonskih prijedloga, dajući primjedbe i prijed-loge, sve s ciljem boljit-ka obrtništva. Poslovna 2013. bit će prijelomna. Uoči ulaska u EU održat će se lokalni izbori i bojim se da se ne dogodi da pred izbore opet sve stane. To se znalo događati. Vjeru-jem da ćemo ovaj put bar u prva četiri mjeseca zai-sta dočekati da Vlada poč-ne provoditi svoj program, da konačno pokrenu inve-sticije, da tvrtke predvod-nice započnu s velikim radovima kako bi onda obrtnici, kao kooperanti, odradili sve one dodatne radove koje vrijedne obrt-ničke ruke uvijek odrade.

Za Hrvatsku i sve nas Europska unija je nemi-novna. Dijelom se veseli-mo, ali u dijelu zaista mo-ramo biti oprezni. U prvih šest mjeseci još posto-ji mogućnost intervencije države da raznim poticaj-nim sredstvima pomogne u stvaranju konkurentnosti,

no nakon ulaska u EU to više neće biti moguće. Vje-rujemo da ćemo mi ipak uspjeti u tih šest mjeseci dati nova saznanja našim kolegicama i kolegama, a za to smo na razini Hrvat-ske obrtničke komore i for-mirali EU-tim.

Obrtnici podržavaju napore Vlade i uvođenje reda na tržištu. Međutim isto tako predlažemo da država sufinancira trošak koji ćemo pretrpjeti te-meljem provedbe zakona o fiskalizaciji; predlažem da sa 50 posto sufinan-ciraju uvođenje fiskalnih blagajni.

Za Hrvatsku obrtnič-ku komoru i obrtništvo u cjelini važno je i djelova-nje radne skupine za Za-kon o obrtu, jer želimo ra-zriješiti neke situacije koje nas muče već nekoliko go-dina. Prije svega obrazo-vanje, gdje bismo željeli učvrstiti svoje ovlasti, po-sebno da HOK i obrtnici u svojim licenciranim ra-dionicama primaju nauč-nike, ali i da se licencira-ju trgovačka društva kako bi se otvarala ta naučnička mjesta. Želimo da po za-vršetku školovanja učeni-ci prime samo jednu svje-dodžbu, a ne dvije kao što je slučaj sada. Isto tako, znate i za naš problem jamstva svom imovinom. U ovom trenutku prijed-log zakona ide u dobrom smjeru i veselim se što

smo pronašli rješenje koje će biti prihvatljivo i za dr-žavu i za obrtnike. Vjeru-jem da ćemo zakon doče-kati u idućoj godini. Bar u prvom, najkasnije po-četkom drugog kvartala, kako bismo mogli prila-goditi sve naše druge akte.

Kao obrtnik mogu reći da trgovini, poseb-no maloj trgovini, ne cva-tu ruže. Ona je definitivno ugrožena. Lokalna upra-va bi trebala shvatiti da zadržavanjem malih obrt-

ničkih lokalnih trgovina u stvari štiti svoje domi-cilno stanovništvo. Na-ravno da veliki trgovački lanci mogu povoljnije na-baviti robu nego mi u ma-lim trgovinama i da po-stoji nerazmjer u cijeni. Ali vjerujemo da ćemo i preko obrtničke kartice i VELPRO projekta koji HOK radi sa svojim part-nerima moći ostati konku-rentni i održati se na trži-štu.

Kako se bavim i raču-novodstvom i financija-ma, svakodnevno vidim probleme kod obrtnika, kod poduzetnika koji ne mogu naplatiti ono što su odradili i isporučili. I da-lje je u tom dijelu sporo pravosuđe najveća koč-nica. Ako ne možete na-platiti to što ste isporuči-li, ne možete razmišljati o napretku svoje tvrtke. Ne možete razmišljati o otva-ranju novih radnih mjesta.

Uvjeren sam da će se te stvari početi rješavati i da ćemo krenuti na bo-lji put.

I duću godinu obilje-žit će zasigurno ula-zak Hrvatske u Eu-

ropsku uniju. Svi se stoga trebamo koncentrira-ti na promjene koje će se pri tome dogoditi. U ne-kim segmentima, pose-bice u turizmu i malom i srednjem poduzetništvu, u poslovnoj 2012. godini bilo je pozitivnih iskora-ka. Moramo priznati i da je izostalo ono što su svi

očekivali – veliki i novi investicijski ciklus.

No, treba biti realan i priznati kako je za veli-ke radove na infrastruktu-ri potrebno vrijeme. Ako su se oni ove godine pri-premali i još uvijek se pri-premaju, vjerujem da mo-žemo biti optimistični barem u procjeni da će se u idućoj godini ti projekti pokrenuti.

Moram istaknuti či-njenicu da mi većinu rob-ne razmjene sa svijetom ostvarujemo upravo na europskom tržištu i važno je da kreatori ekonomske politike u Hrvatskoj vode brigu o tome što se doga-đa u eurozoni. Moramo prilagođavati mjere ono-me što se u njoj događa.

No možda situacija i nije zapravo toliko tra-gična koliko nam se to sada čini. I poduzetnici-ma, tvrtkama i cijelom društvu potrebne su dvije do tri velike investicije da se pokrene val optimizma

koji sada nedostaje. Svi znamo da velike investici-je koje uglavnom izvode velike tvrtke na sebe vežu manje projekte i usluge koje radi malo i srednje poduzetništvo te se tako pokreće cjelokupno gos-

podarstvo. Mislim da u nas ima dovoljno inicija-tiva, a i mi sami u Hrvat-skoj gospodarskoj komori pokrećemo teme zanimlji-ve malim i srednjim podu-zetnicima.

Mali investicijski pro-jekti očišćeni od imovin-sko-pravnih problema mogu također biti dobra baza da se pokrene postu-pak rasta hrvatskog gos-podarstva.

No isto tako moramo biti svjesni da samo veli-ke strukturne promjene i reforme mogu dovesti do stvarnih i sigurnih gospo-darskih promjena. Mora-mo se prilagoditi tim pro-mjenama i prihvatiti ih. Ponekad je potrebno na-praviti dva koraka unatrag da bismo napravili pet ko-raka unaprijed.

Cijelo naše gospodar-stvo mora biti svjesno da informiranost, edukaci-ja i podizanje obrazova-nja kadra, uvođenje ino-vativnih procesa, čak i

razmišljanje o uvođenju novih tehnologija može dovesti do pozitivnih re-zultata. Sada se trebamo trgnuti i provesti ove po-sljednje mjesece kako bi-smo se pripremili za pro-jekte koji se financiraju iz

Europske unije. Potrebno je iskoristiti svaku infor-maciju i edukaciju koja se nudi. I to bilo gdje i bilo kada. Upravo zato pozi-vam sve da iskoriste pri-like što ih pruža Hrvat-ska gospodarska komora koja redovito i stalno radi na edukacijama. Mora-mo se fokusirati kako bi-

smo iskoristili prilike koje nam se pružaju. Poveziva-nje tvrtki i institucija, kao i iskorak u smjeru koji će nam omogućiti iskoriš-tavanje europskih finan-cijskih izvora, mogu nam donijeti upravo ono što želimo - prosperitet hrvat-skoga gospodarstva.

DRAGUTIN RANOGAJEC, pREDsJEDNIk HRvATskE OBRTNIčkE kOmORE

vEsNA TRNOkOp TANTA, pOTpREDsJEDNICA HGk-a zA GOspODARsTvO, EUROpskE INTEGRACIJE I pITANJA EU-a

Obrtnicima stvarno ne cvatu ruže

koncentrirati se na promjene koje donosi EU

Lokalna uprava bi trebala shvatiti da zadržavanjem malih obrtničkih lokalnih trgovina u stvari štiti svoje domicilno stanovništvo

većinu robne razmjene sa svijetom ostvarujemo upravo na europskom tržištu i važno je da kreatori ekonomske politike u Hrvatskoj vode brigu o tome što se događa u eurozoni

znate i za naš problem jamstva svom imovinom. U ovom trenutku prijedlog zakona ide u dobrom smjeru

moramo se fokusirati kako bismo iskoristili

prilike koje nam se pružaju

I poduzetnicima, tvrtkama i cijelom društvu potrebne su dvije do tri velike investicije da se pokrene val optimizma

Page 19: e-pv 3758/3759

19www.privredni.hrBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

U sljedećoj godi-ni očekujemo minimalan opo-

ravak gospodarstva i rea-lan rast BDP-a od svega 0,5 posto koji je uvelike izložen negativnim rizici-ma. Stoga ne treba isklju-čiti još jednu vrlo tešku godinu odnosno pad gos-podarstva petu godinu za redom.

Realan rast od 0,5 po-sto je temeljen dominan-tno na blagom oporavku (javnih) investicija. Javne investicije su ujedno naj-nesigurnija i teško pred-vidiva kategorija. Teš-ko je procijeniti hoće li se konačno dugo najav-ljivane investicije pokre-nuti te hoće li naposljetku u srednjoročnom razdo-blju donijeti više koristi od troškova, odnosno hoće li pridonijeti održivom ra-zvoju privrede. Treba na-glasiti da one ne mogu i ne smiju biti srednjoroč-

ni predvodnik rasta s obzi-rom na to da smo taj model već vidjeli u prošlosti kada su se i investicije i potroš-nja financirali ogromnim priljevima inozemnog ka-pitala stvarajući privid ra-sta blagostanja. Za pri-vatne investicije ipak je potrebno stvoriti poticaj-no investicijsko okruže-nje kroz uklanjanje niza administrativnih barije-ra, porezno rasterećenje, fleksibilizaciju tržišta rada i reformu javnih usluga

koje je nužno reformirati s ciljem postizanja veće efi-kasnosti te ih staviti u služ-bu samog tržišta.

U listopadu su na sna-gu stupili novi propisi o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, kojima se uvodi odgovor-nije financijsko poslova-nje i skraćuju rokovi pla-ćanja između poduzeća na 60 dana, a između drža-ve i poduzeća na 30 dana. Primjena propisa o pred-stečajnoj nagodbi trebala

bi ubrzati nestanak insol-ventnih poduzeća s tržišta. Prateći negativni učin-ci smanjenja proizvodnje i zaposlenosti u kratkom roku snizit će razinu gos-podarske aktivnosti, ali bi na srednji i duži rok treba-li poboljšati investicijsku klimu i omogućiti održi-vi oporavak gospodarstva.

Domaća potražnja neće se oporaviti ni u na-dolazećoj godini budući da će biti opterećena dalj-njim razduživanjem pri-vatnog sektora, izrazito slabim tržištem rada, pa-dom raspoloživog dohot-ka, sve većim poreznim opterećenjem i vrlo viso-kim pesimizmom. Izvoz bi mogao zabilježiti tek bla-ge stope rasta budući da je prigušen niskom konku-rentnošću, uskom bazom i nepovoljnim vanjskim okruženjem. Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske i u sljedećoj go-

dini mogli bi ili stagnirati ili poput Italije i Sloveni-je zabilježiti daljnji realan pad gospodarstva.

Nastavno na trend smanjivanja cijena vanj-skog financiranja započe-tog u trećem tromjeseč-ju 2012. isti bi se trebao nastaviti prema sredini sljedeće godine, kad Hr-vatska pristupa Europ-skoj uniji (naravno pod

pretpostavkom zadrža-vanja investicijskog rej-tinga). Ipak, prihvaćeni proračun za 2013. nago-vještava daljnji rast jav-nog duga što povećava ra-

njivost države na moguće vanjske šokove. Sam ula-zak u Uniju zasigurno će donijeti neke pozitivne učinke, ali oni će uveli-ke biti ograničeni posto-jećom situacijom u euro-zoni i visokom averzijom prema riziku. Ulazak na jedinstveno tržište osim pozitivnih efekata kroz ja-čanje institucionalnih ka-paciteta, daljnju reformu pravosuđa, jačanje vlada-vine prava, fiskalnu disci-plinu, pristup kohezijskim i strukturnim fondovima donosi niz izazova, kako za privatni sektor tako i za jedinice državne te lokal-ne uprave i samouprave. Naime, radi se uglavnom o velikom i konkuren-tnom tržištu koje će biti nemilosrdno prema “tržiš-nim bolesnicima”, a po-vlačenje sredstava ovisi o apsorpcijskom kapacitetu nas samih (pripremljeno-sti projekata).

O ve godine će hr-vatsko gospodar-stvo imati pad od

1,8 posto, što potvrđuje i pad u trećem tromjesečju od 1,9 posto. Čak ni zai-sta dobra turistička sezo-

na nije uspjela nadoknadi-ti pad industrije i trgovine te posljedice koje je doni-jela suša. U idućoj godini nas očekuje stagnacija ili vrlo mali rast iznad nule. Ministarstvo financija po-jačava fiskalnu disciplinu

i unatoč njihovim izjava-ma, pojačava se donekle i porezna presija. Sljedeće godine dolaze i nove tro-šarine na plin i struju, ra-stu trošarine na cigarete i raste nulta stopa PDV-a. Imat ćemo sličan proces kao i ove godine. Porezni-ci pritišću sivu ekonomiju i nastoje je učiniti legal-nom, ali istodobno se po-većava i porezni teret.

Banke su zaustavile kreditiranje i lagano po-vlače novac izvan Hrvat-ske. Vide da ga je tu teže oploditi nego u drugim zemljama. Sektor kućan-stava je stao u potražnji za kreditima. Zbog opće neizvjesnosti, ne žele se

upustiti u nova zaduženja. Ove je godine standard pao oko pet posto, zbog poskupljenja energenata i drugih okolnosti. Iduće godine će se to nastaviti, ali malo blažim tempom i standard će pasti oko dva posto.

Najveću cijenu mogao bi ipak platiti sektor po-duzeća. Plaćanje računa i likvidnost gotovo nikad nisu bili u lošijem stanju. Velika većina naših tvrt-ki bila je orijentirana na domaće tržište pa je sada izložena poreznom priti-sku i padu potražnje. Ta poduzeća nemaju izvo-znih proizvoda i poma-lo se vrte u krug. Prona-

laze kratkoročna rješenja u smanjenju broja zapo-slenih, a taj bi trend mo-gao biti nastavljen i iduće godine.

Optimizam se ne može kreirati ni iz čega. Sigurno bi dobar poticaj poslovnom sektoru bilo brže restrukturiranje jav-nih poduzeća i provođe-nje drugih reformi. Vla-da očekuje da će ulazak u EU donijeti neki po-mak i da će recesija u Eu-ropi potkraj iduće godine oslabjeti. Pozitivno je što već tri-četiri godine ima-mo sreću da turizam raste i pomaže da se nadoknade manjkovi na izvoznim tr-žištima. U idućoj se godi-

ni opet previše očekuje od javnog sektora. Ako dođe do investicija, povećat će se proizvodnost u energet-skom sektoru, ali neće bit-no porasti konkurentnost Hrvatske. Moglo bi nas sve to i mnogo koštati. In-

vesticijski ciklus u Hrvat-skim vodama dovest će si-gurno do rasta cijene vode u dužem roku. Za osam ili 10 godina cijena vode će se udvostručiti. Jesu li građani na to spremni, tek ćemo vidjeti.

Zrinka Živković Matijević, direktorica SaMoStalne direkcije ekonoMSkih iStraŽivanja raiffeiSenBank auStria

Željko lovrinčević, ekonoMSki inStitut ZagreB

Za rast je potrebno mnogo više

Previše se očekuje od javnih investicija

izvoz bi mogao zabilježiti tek blage stope rasta budući da je prigušen niskom konkurentnošću, uskom bazom i nepovoljnim vanjskim okruženjem

u idućoj godini nas očekuje stagnacija ili vrlo mali rast iznad nule. najveću cijenu mogao bi platiti sektor poduzeća. Plaćanje računa i likvidnost gotovo nikad nisu bili u lošijem stanju

Prihvaćeni proračun za 2013. nagovještava daljnji rast javnog duga što povećava ranjivost države

Za osam ili 10 godina cijena vode

će se udvostručiti

Page 20: e-pv 3758/3759

20 Privredni vjesnikBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

U protekloj 2012. godini domi-nirala su oče-

kivanja poslovnog sek-tora od najavljenih mjera ekonomske politike u pr-voj godini mandata vlade Zorana Milanovića. Na-javljene kratkoročne mje-re, osobito investicije dr-žavnih poduzeća koje su trebale ponovno pokre-nuti domaću potražnju od koje ovise mnoga hr-vatska privatna poduze-ća, nisu provedene. Vlada je svoju politiku usredo-točila na očuvanje likvid-nosti središnje države, što je proglasila najvažnijim ciljem prve godine man-data. Iako je kontrakcija agregatne domaće potra-žnje izazvala pad pore-znih prihoda državnog sektora, stvarna opasnost za državni proračun za-pravo nije postojala, po-sebno ne takva s kojom se ne bi moglo upravljati. Is-crpljivanje političkog kre-dita koji je Vlada dobila od biračkog tijela koncem

2011. godine samo na odr-žavanju likvidnosti držav-nog proračuna i manjim uštedama na rashodovnoj strani, uz istovremeno po-većavanje osnovne sto-pe poreza na dodanu vri-jednost samo je produbilo negativna očekivanja pri-vatnog sektora i pokrenu-la novi recesijski val.

Konačno, državna po-duzeća nisu, zbog stra-

teških i operativnih (prije svega kadrovskih i finan-cijskih) deficita, mogla pokrenuti novi investicij-ski ciklus. Privatni sek-tor, kućanstva i poduzeća nisu u Vladinim ekonom-sko-političkim mjerama i nervoznom ponašanju Vladinih ministara mogli

prepoznati dovoljno opti-mizma. Za ovaj sektor su rizici u 2012. godini i da-lje bili vrlo visoki te su značajnije privatne inve-sticije bile rijetke, dok se s druge strane štednja po-većavala. Zbog nastavka prilagođavanja privatnog sektora i rasta insolven-tnosti nezaposlenost se nastavila povećavati. Ra-cionalni mit turističke po-trošnje, koji dominira hr-vatskom ekonomijom desetljećima, ove godi-ne je vjerojatno slomljen. Zahvaljujući dugom i vrlo toplom ljetu turistički su resursi ove godine bili re-kordno iskorišteni. Ljet-ne vrućine mogu pogodo-vati hrvatskom turizmu, utemeljenom na zastar-jelom konceptu “sunce i plaža”, ali zasigurno nisu pogodovale poljoprivre-di kao drugom vrlo važ-nom sektoru hrvatskog gospodarstva. Rezultat je pad aktivnosti prerađivač-ke industrije u trećem tro-mjesečju ove, ni po čemu

posebne godine. Hrvatska ekonomija, nakon kratko-trajne stabilizacije u 2011. godini, ponovno ulazi u novi ciklus slobodnog pada. Za optimizam Vla-de da će se ekonomija sta-bilizirati u ovoj godini i da će se trend okrenuti pre-ma ekonomskom rastu u 2013. godini u realnoj se ekonomiji ne mogu pro-naći ni naznake.

Dugoročna stagnaci-ja, koja bi samo produbi-la ekonomsku i društ venu eroziju, može se izbje-ći jedino snažnim i dubo-kim reformama. Hrvatska

vlada, ali i politička elita u cjelini, mora se opredi-jeliti za novi ekonomski model radikalno druga-čiji od postojećeg. Ako oslonac na državni kapi-talizam zrcali doktrinar-nu orijentaciju (ili možda konfuziju) gotovo cjelo-kupne političke elite te ako politička elita nije spremna odustati od ta-kvog pristupa upravljanju resursima hrvatske nacio-nalne ekonomije, značaj-nijeg ekonomskog rasta u srednjem roku neće biti. Sljedeća će godina u hr-vatskoj ekonomskoj povi-

jesti biti zabilježena kao godina ulaska u Europsku uniju i integraciju s veli-kim europskim tržištem, jednim od dva najveća na svijetu. Domaći privatni sektor, bez dovoljno ka-pitala i bez političke po-drške, u većini slučajeva neće se moći integrira-ti. Pogledajmo Sloveniju i ubrzani slom njihovog “pajtaškog” kapitalizma. Privatnim poduzećima će se ponuditi povijesna šan-sa korištenja instrumena-ta fiskalnog stimulansa iz EU-a namijenjenih Hr-vatskoj, koje ova vjero-jatno neće moći iskoristiti jer su Vladini potencija-li usmjereni na državna poduzeća. Ako kakvim čudom ne dođe do snaž-ne promjene smjera Vla-dinih politika i širokog otvaranja prema privat-nom sektoru, ekonomska će se neizvjesnost unatoč pozitivnom šoku ulaska u EU sredinom 2013. godi-ne vrlo vjerojatno nasta-viti.

Dr.sc. Damir NovotNy, ekoNomski aNalitičar

Dugoročna stagnacija može se izbjeći jedino snažnim i dubokim reformamaako oslonac na državni kapitalizam zrcali doktrinarnu orijentaciju (ili možda konfuziju) gotovo cjelokupne političke elite te ako politička elita nije spremna odustati od takvog pristupa upravljanju resursima hrvatske nacionalne ekonomije, značajnijeg ekonomskog rasta u srednjem roku neće biti

Hrvatska ekonomija, nakon kratkotrajne

stabilizacije u 2011., ponovno

ulazi u novi ciklus slobodnog pada

Page 21: e-pv 3758/3759

21www.privredni.hrBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

P ri kraju iznimno teške godine za domaće gospo-

darstvo, koja je prije sve-ga obilježena snažnim padom gospodarske ak-tivnosti te zaposlenosti, kao i ubrzanim rastom ci-jena, teško je pronaći čvr-sto uporište za optimizam za 2013. godinu. Dodatnu zabrinutost generira i ne-dovoljna razina dosljed-nosti u fiskalnoj politici te i dalje zabrinjavajući tem-po implementacije struk-turnih reformi, što nanovo potvrđuje niske reformske kapacitete u društvu.

Po pitanju gospodar-skog rasta, 2012. godi-na trebala bi poslužiti kao pouka da sadašnja vreme-na nisu pogodna za (ne)utemeljeni optimizam, pogotovo ako znamo da će se recesijsko okruženje zadržati u eurozoni vjero-jatno i tijekom 2013. Ta-kođer, stabilnije stanje na

svjetskim financijskim tr-žištima s kraja ove godine potaknuto je prije svega

nekonvencionalnim i ek-spanzivnim mjerama mo-netarne politike, što uka-zuje na mogućnost da bi pozitivniji trendovi mogli imati tek kratkotrajni ka-rakter. Naime, efikasnost djelovanja monetarnih vlasti smanjuje se u uvje-tima iznimno niskih i vi-sokih kamatnih stopa. U takvim okolnostima u me-đunarodnom okruženju te uvažavajući činjenicu da za probleme u doma-ćem gospodarstvu nema

brzog i jednostavnog rje-šenja, predviđena stagna-cija domaćeg BDP-a (tek 0,4-postotni rast) za 2013. predstavljala bi zadovo-ljavajući rezultat.

Daleka promjenaIpak, treba biti spreman na to da će se sadašnji ne-povoljni trendovi u doma-ćem gospodarstvu zadrža-ti tijekom prve polovine iduće godine, a tek bi u drugom dijelu 2013. mo-gli zabilježiti promjenu. S obzirom na specifičnost trenutka postoje i broj-ne nepoznanice kako će se ulazak Hrvatske u EU odraziti na domaće gospo-darstvo. Dok u dugoročne koristi ne treba sumnjati, činjenica je da će u krat-kom roku izazovi vjero-jatno prevladati koristi. U teškim trenucima domaći gospodarstvenici moraju se pripremiti za pojačanu konkurenciju te uklanja-

nje preostalih protekcio-nističkih mjera, strože uv-jete poslovanja te gubitak dijela tržišta u neposred-nom okruženju. No, mož-da i najvažniji izazov za domaće poduzetnike bit će rast troškova poslova-nja u srednjoročnom raz-doblju. Već nekoliko go-dina prisutan je trend osjetno snažnijeg rasta proizvođačkih cijena u Hrvatskoj no u zemljama EU-a. Navedeno ukazuje da troškovi inputa u proi-zvodnji rastu brže no kod konkurenata u drugim eu-ropskim zemljama sma-njujući njihovu cjenovnu konkurentnost što potvr-đuje i aprecijacija realnog efektivnog tečaja kune.

Pritisci na standardIstovremeno, smanjenje poreznog opterećenja te parafiskalnih nameta od-vija se nedovoljno br-zom i efikasnom dinami-

kom kako bi se ublažio efekt većih troškova pro-izvodnje na poduzetnike, a rezultat je to činjenice da rasterećenje privatnog sektora ne može nastupi-ti prije smanjenja tekuće javne potrošnje te dubin-skog restrukturiranja jav-nog sektora. U ovakvim okolnostima moguće je očekivati nastavak nepo-voljnih trendova na doma-ćem tržištu rada, a što će uz zadržavanje rasta cije-na od iznad tri posto gene-rirati pritiske na pad stan-darda građana i tijekom iduće godine.

Dakle 2013. izgleda kao godina u kojoj bismo se konačno morali riješiti većine dosadašnjih zablu-da, od kojih je najveća ona da se promjenom situacije u eurozoni sve može vrati-ti na staro, odnosno da se možemo nastaviti ponašati jednako kao prije, a očeki-vati drugačije rezultate.

M akroekonom-ska kretanja u Hrvatskoj

nepovoljna su i rezultat su dva nepovoljna tren-da: prvo, neadekvatnog modela razvoja, i drugo, dužničke krize Europske unije. Hrvatska ulazi u Europsku uniju u trenut-ku druge dužničke kri-ze europske monetarne unije, s neizvjesnom di-namikom rješavanja ove krize, s obzirom na struk-turne neusklađenosti mo-netarne unije. Temeljni

problem europske mone-tarne unije nalazi se u ne-usklađenosti političke in-tegriranosti sa stupnjem monetarne integriranosti njezinih članica. S druge strane, monetarnu uniju inherentno nestabilnom čini neusklađenost zajed-ničke monetarne politi-ke i nacionalnih fiskalnih politika. Treći struktur-ni nedostatak europske monetarne unije nalazi se u Europskoj central-noj banci, iako je mone-tarna strategija ECB-a

znatno poboljšana kako bi se spriječila bankov-na kriza u EU-u. Četvrti

problem monetarne uni-je nalazimo u lošim me-hanizmima koordinacije

makroekonomskih politi-ka članica eurozone i Eu-ropske unije, te izostanku efikasnih mehanizama za upravljanje krizom. Ta-kvo okruženje otežava Hrvatskoj izlazak iz kri-ze, zbog otvorenosti naše ekonomije. Hrvatska će morati provesti ekonom-ske reforme, antikrizne politike koje bi morale biti usmjerene na oživlja-vanje ekonomskog rasta, obnovu industrije i sma-njivanje nezaposlenosti. Takve reforme morale bi

omogućiti “manevarski prostor” za fleksibilnije makroekonomske politi-ke (reflacijsku monetarnu politiku i fiskalne stimu-lanse, radi poticanja agre-gatne potražnje), kako bi se Hrvatska izvukla iz krize i u 2013. godi-ni ostvarila planirani rast ekonomije. Ukratko, radi se o novoj primjeni ono-ga što makroekonomisti zovu “teorem nemogućeg trojstva”, odnosno pri-mjeni novog modela eko-nomskog rasta.

Zdeslav Šantić, splitska Banka

doc.dr.sc. duBravko radoŠević, ekonomski institut ZagreB

2013.: još jedna teška godina za domaće gospodarstvo

vrijeme je za novu primjenu teorema nemogućeg trojstva

možda i najvažniji izazov za domaće poduzetnike bit će rast troškova poslovanja u srednjoročnom razdoblju. već nekoliko godina prisutan je trend osjetno snažnijeg rasta proizvođačkih cijena u Hrvatskoj no u zemljama eu-a

Hrvatska će morati provesti ekonomske reforme, antikrizne politike koje bi morale biti usmjerene na oživljavanje ekonomskog rasta, obnovu industrije i smanjivanje nezaposlenosti

rasterećenje privatnog

sektora ne može nastupiti prije

smanjenja tekuće javne potrošnje

te dubinskog restrukturiranja javnog sektora

Page 22: e-pv 3758/3759

22 Privredni vjesnik

dr. Uroš Dujšin

A ko je proročan-stvo kalenda-ra drevnih Maya

točno, tada je svako dalje promišljanje toga što će biti sljedeće godine izliš-no; eto, svako zlo za neko dobro. No ako to nije slu-čaj, tada će ipak treba-ti pogledati u ono što nas očekuje u godini zmi-je koja slijedi po kine-skom kalendaru. Nije loše, zmija je u Kini sim-bol mudrosti. E, pa ide-mo redom. Kriza koja je potkraj 2008. počela ha-rati svijetom, a danas tre-se i Hrvatsku, nikako ne posustaje. “Kolovoz je za svjetsku privredu bio mjesec živčanih slomova. Rujan i listopad neće biti bolji”, konstatira london-ski Economist od 3. rujna 2009. A Christine Lagar-de, nova šefica MMF-a, još je potkraj kolovoza izjavila da svjetska pri-vreda ne raste dovolj-no brzo i da se suočava s brojnim rizicima na putu oporavka te da je ovo lje-to pokazalo kako se na-lazimo “u opasnoj novoj fazi”. Kolika je zabrinu-tost zbog težine i ustraj-

nosti krize pokazuje i ne-davno izneseni prijedlog Scotta Sumnera s američ-kog Sveučilišta Bentley, koji predlaže da središnji bankari umjesto stope in-flacije svoje akcije zasni-

vaju na – zadanom kreta-nju nominalnog BDP-a. K vragu i inflacija, nama treba rast!

Nažalost, u pravu smoDanas je već prilično si-gurno kako je naša di-jagnoza da se radi o ve-likoj krizi poput one iz 1929. točna. Očito je sto-ga da su grdno pogrije-šili MMF-ovi ekonomi-sti koji su vjerovali da će kriza biti kratka i oš-tra, i da će prestati čim se emisijom novca otkupe nenaplative obveznice. Pogriješili su i stručnja-ci za konjunkturu poput vajnog nobelovca Paula Krugmana koji su sma-trali da će kriza presta-ti čim prezadužena podu-zeća, kućanstva i države pročiste svoje bilance. Sada je već sigurno da se radi o krizi Schum-peter-Kondratijevljevog tipa; to znači da smo tek na pola puta do izlaza iz crne rupe i da se, prema tome, prestanku pogorša-nja privrednog stanja mo-žemo nadati tek potkraj 2018. Očito je, međutim, da su svi oblici krize - fi-nancijski, konjunkturni

i strukturni - međusob-no povezani, što znači da jedna efikasna antikrizna strategija mora imati sve te segmente na koje se, kao primarni, nadovezu-ju specifični nacionalni

problemi. Zbog toga nam izgleda da nema smisla proricati (ili bolje, nari-cati) hoće li nezaposle-nih biti 400.000, 500.000 ili više – nego ustanoviti gdje treba tražiti izlaz iz krize i koja mu je odred-nica. Koje posljedice pro-izlaze otuda za hrvatsku antikriznu strategiju?

U pogledu financij-skog segmenta ovog pro-grama Hrvatska bi tre-bala imati najmanje problema. Restriktivna i konzervativna politi-ka HNB-a onemogućila je razvoj “kasino kapita-lizma” (Joan Robinson)

relativno strogom regu-lacijom i kontro lom po-slovnih banaka. Ta bi kontrola ubuduće tre-bala imati dva aspekta: prvi, kojemu bi bio cilj da spriječi nastajanje fi-nancijske nestabilno-sti (“macroprudential”) i drugi, koji bi vodio raču-na o financijskoj stabil-nosti pojedinih instituci-ja (“microprudential”). Kod nas je to olakšano i zbog plitkog tržišta kapi-tala, nerazvijenog sekto-ra nebankarskih institu-cija i zabrane korištenja izvedenica. No moguć-nosti povećanja monetar-

ne mase radi pokrivanja rastućih potreba za li-kvidnošću ograničene su potrebom održavanja sta-bilnog tečaja kune, čija bi deprecijacija bacila na koljena ne samo pre-zaduženu državu nego, jednako tako, i privredu i stanovništvo čiji kredi-ti listom sadrže valutnu klauzulu, i k tome bi iza-zvala ubrzanje rasta cije-na. Najviše što je u tom pogledu mogao učini-ti guverner HNB-a Ro-hatinski je oslobađanje onih famoznih 6,3 mili-jarde kuna radi poboljša-nja likvidnosti.

Saniranje socijaleUtoliko su teži problemi u koncipiranju konjunktur-nog segmenta programa – gdje bi, kako smo već napomenuli, po kejnezi-janskom uzoru krizu tre-balo suzbijati fiskalnim poticajima. To se, među-tim kod nas ne može uči-niti: hrvatska je privreda mala i veoma otvorena. Analiza djelovanja multi-plikatora u otvorenoj pri-vredi (Fritz Machlup) po-kazuje da bi takvi poticaji vrlo brzo “izvjetrili” u po-većani uvoz; k tome, za-hvaljujući politici svih hr-vatskih vlada nakon 2003.

Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.KaKo Ne propuStiti priliKu priKljučivaNja Na Novu tehNološKu revoluciju

Posve praktičan pogled na godinu zmijeŠto činiti? Odgovor je da treba provoditi sistematsku politiku poticanja primjene inovacija i budno motriti što se u tom pogledu događa u svijetu. O kandidatima za nositelje te nove tehnološke revolucije možemo samo nagađati, ali neki sektori nam se čine prilično izgledni: proizvodnja čiste i ekološki kompatibilne ener gije, električni automobili, tehnologija novih materijala; a s obzirom na sve veći broj gladnih usta u svijetu, ne bi škodila i jedna nova “zelena revolucija” i napredak u stočarstvu

Država je s financijskog tržišta potisnula privatne investitore pa je to dodatno pridonijelo smanjenju proizvodnje i povećanju nezaposlenosti

Page 23: e-pv 3758/3759

23www.privredni.hr

privredni rast zemlje bio je utemeljen na trošenju iznad vlastitih materijal­nih mogućnosti. Stabil­nost cijena održavala se uvozom, a sve veći vanj­skotrgovinski deficit fi­nanciran je zaduživanjem u inozemstvu. Zato je sada, kada su privredi fi­skalni poticaji najnužni­ji, Vlada prisiljena vodi­ti politiku uravnoteženog državnog proračuna uz male mogućnosti poveća­vanja fiskalne presije na već preopterećenu privre­du i stanovništvo. Stoga ne preostaje drugo nego radikalno rezanje troško­

va – i to na dugi rok: ako, naime, država želi smanji­ti teret zaduženja u zemlji i inozemstvu, tada će biti prisiljena ostvarivati stal­ne proračunske suficite, a to opet znači da se impul­si oživljavanju privredne aktivnosti mogu očekivati samo od povećanja potra­žnje iz inozemstva za na­šim izvozom.

Za prevladavanje strukturnog segmenta kri­ze nužne su dvije stva­ri: treba početi upravljati procesom “kreativne de­strukcije” nekonkurent­nih sektora i poduzeća – od poljoprivrede, prera­đivačke industrije, turiz­ma do brodogradnje. To zahtijeva pažljivo odmje­renu industrijsku politiku, s mjerama ne samo verti­kalnog karaktera da bi se sačuvalo što se sačuvati dade nego i horizontalnog – kako bi se stvorile šanse za razvoj novih poduzeća i djelatnosti kao nosilaca privrednog oporavka i na­pretka. U tom pogledu bit će potrebno provesti op­sežne akcije na uklanja­nju zapreka razvoju no­vih poduzeća, i poticati potencijalne financijere na sudjelovanje u novim pothvatima. To znači da treba raspetljati sadašnju tromu, podmitljivu i nee­fikasnu hobotnicu hrvat­ske birokracije i postati zemlja privlačna za inve­stitore. Tome treba doda­ti i nužnost reinženjeringa svih kroničnih gubitaša. Tu su zamke brojne i opa­sne jer su mogućnosti kri­ve procjene velike, a sa sobom u svakom sluča­ju nose dalekosežne po­litičke implikacije. Osim toga, nužno je minimi­zirati socijalne posljedi­ce krize. Socijalna osjet­ljivost svuda u svijetu, pa i kod nas, uvećana je či­njenicom da su i tijekom

konjunkturnog poleta so­cijalne razlike dramatično porasle. To je utoliko važ­nije što svaku krizu, pa i ovu, nužno prati naglo povećanje broja socijal­nih slučajeva – što zbog općeg povećanja nezapo­slenosti, a što zbog općeg pada životnog standar­da. Stoga treba očekiva­ti i odgovarajuće jačanje socijalnih tenzija i poli­tičkih pritisaka da se one smanje. No sve te mjere zahtijevaju znatna finan­cijska sredstva, za koja je dvojbeno da će ih vla­da imati.

Ima li znanja i voljeProvedba ovakvog pro­grama nailazi na ozbilj­ne zapreke uslijed toga što sada izbijaju na po­vršinu svi nedostaci na­šeg ekonomskog, socijal­nog i političkog ustroja. Glavna neuralgična toč­ka u tom kontekstu su teš­koće u financiranju prora­čunskog deficita. K tome su ogromni državni ras­hodi neelastični jer je više od 80 posto unaprijed ras­poređeno. Posljedice gro­zničavog traženja načina da se zakrpaju proračun­ske rupe već su vidljive: država je s financijskog tržišta potisnula privat­ne investitore, pa je to – uz neažurno podmirivanje obveza države – dovelo do nelikvidnosti i dodat­no pridonijelo smanjenju

proizvodnje i povećanju nezaposlenosti.

Sanacija državnog proračuna zahtijevat će korjenite, dugotrajne i bolne reforme. Kako je već rečeno, nužno je sma­njenje i reorganizacija ve­likog i tromog aparata središnje države, reorga­nizacija skupe i usitnjene strukture lokalnih vlasti, svođenje predimenzioni­ranih socijalnih prava u realne okvire, preispitiva­nje silnih subvencija koje ne pridonose povećanju efikasnosti, kao i revizija trošenja ogromnih izno­sa na velike investicijske projekte koji ne daju od­govarajuće ekonomske učinke. No ni to nije sve: da bi smanjila sve veći te­ret zaduženja u zemlji i inozemstvu, svaka buduća hrvatska vlada bit će pri­siljena voditi politiku pro­računskog suficita kako bi se stvorila sredstva za nje­govu otplatu. To znači da sve ove pojave čine oz­biljnu i duboku institucio­nalnu krizu. A njeno pre­vladavanje zahtijeva ne samo mnogo vremena i truda nego stvara i dodat­ne nevolje: smanjenjem državnog aparata poveća­va se nezaposlenost, re­zanje socijalnih prava i subvencija ugrožava broj­ne korisnike, a obustava ili redukcija velikih pro­jekata direktno smanjuje privrednu aktivnost. Vje­

rojatno je da bi posljedi­ce dosljednog provođe­nja opisane strategije bile masovna nezaposlenost, “šverc” i rad na crno, kri­minal, porast emigracije i odljev mozgova, kao i ja­čanje socijalnih napetosti i politička nestabilnost.

Tu se postavlja pitanje – ima li za provedbu tako zahtjevnog programa za to neophodnog znanja, kao i političke odlučnosti i vo­lje. Znanja možda i ima, ali je postojanje politič­ke volje krajnje upitno. Za provedbu takve strategije je nužna čvrsta i stabil­na vlada, potpomognuta stručnom infrastrukturom i vođena karizmatskom ličnošću sposobnom mo­bilizirati cjelokupno druš­tvo da prihvati “krv, znoj i suze” koje slijede. No ta­kve osobe nema na vidi­ku, a ova i sve sljedeće hrvatske vlade bit će po

svoj prilici oportunističke koalicije gdje će poduze­te mjere nužno biti rezul­tat političkog trgovanja i kompromisa. Očito je da će to usporiti i reforme i oporavak, što znači da nas vrlo vjerojatno kroz dugi niz godina čeka kalvari­ja života u krizi i siromaš­tvu.

Kandidati za nositelje revolucijeNapokon, tu se postavlja pitanje – kako ne propusti­ti priliku priključivanja na novu tehnološku revoluci­ju ako i kada do nje dođe. U prilog tome govori niz

već navedenih činjenica – a ne treba zaboraviti da nemali broj ekonomista, pa i potpisani autor, sma­tra da za tri desetljeća ne­zapamćenog povećanja prosperiteta nakon Dru­gog svjetskog rata zaslu­ga ne pripada kejnezijan­skom intervencionizmu nego tehnološkoj revolu­ciji zasnovanoj na razvo­ju masovne proizvodnje automobila, petrokemi­ji i farmaceutici. Jedna­ko tako je i privredni po­let nakon 1980­ih ponesen informatičkom revoluci­jom. Što činiti? Odgovor na to je da treba provoditi sistematsku politiku poti­canja primjene inovacija i budno motriti što se u tom pogledu događa u svije­tu. O kandidatima za no­sitelje te nove tehnološke revolucije možemo samo nagađati, ali neki sekto­ri nam se čine prilično

izgledni. To je tehnologi­ja proizvodnje čiste i eko­loški kompatibilne energi­je, električni automobili, tehnologija novih mate­rijala; a s obzirom na sve veći broj gladnih usta u svijetu koja treba prehra­niti, ne bi škodila i jedna nova “zelena revolucija” i napredak u stočarstvu. No dok se stvari ne pokrenu s mrtve točke, treba se pa­žljivo pripremati za nove šanse budućnosti. U tom pogledu možemo samo poželjeti da mudrost ki­neske zmije prijeđe na sve one o kojima ovisi izlazak iz krize.

Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

KaKo ne propustItI prIlIKu prIKljučIvanja na novu tehnološKu revolucIju

Posve praktičan pogled na godinu zmijeŠto činiti? Odgovor je da treba provoditi sistematsku politiku poticanja primjene inovacija i budno motriti što se u tom pogledu događa u svijetu. O kandidatima za nositelje te nove tehnološke revolucije možemo samo nagađati, ali neki sektori nam se čine prilično izgledni: proizvodnja čiste i ekološki kompatibilne ener gije, električni automobili, tehnologija novih materijala; a s obzirom na sve veći broj gladnih usta u svijetu, ne bi škodila i jedna nova “zelena revolucija” i napredak u stočarstvu

Treba raspetljati sadašnju tromu,

podmitljivu i neefikasnu

hobotnicu hrvatske birokracije

Page 24: e-pv 3758/3759

24 Privredni vjesnikPOSLOVNA OČEKIVANJA 2013. Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

Kada gledamo ukupne okolnosti i recesiju koja je pogodila cijelu Europu i kada se osvrnemo na sta-nje u cijeloj našoj regiji, u kojoj je Agrokor najve-ća regionalna kompanija, moram istaknuti kako smo jako zadovoljni rezultati-ma koje smo postigli.U ovim teškim okolnosti-ma postigli smo maksi-mum. Bili smo dovoljno oprezni u poslovanju, ali i istovremeno fokusirani na ciljeve koji su nam priori-tetni – ostvariti profitabil-nost i ne izgubiti tržišne udjele i, naravno, ono što je najvažnije, uspjeti zadr-žati svoje kupce.Kada govorimo o očeki-vanjima od sljedeće 2013. godine, moram reći da smo umjereni optimisti.

Agrokor je i ove godine značajno investirao iako okolnosti nisu bile ohra-brujuće za ulazak u inve-stiranje. Mi tradicionalno investiramo u sve svoje aktivnosti jer znamo da je to jedini preduvjet da bu-demo konkurentni – da-

nas, sutra, ali i na dulje razdoblje. Upravo stoga moramo biti optimistični u odnosu na sljedeću po-slovnu godinu. Uvjere-ni smo kako će naše in-vesticije iz prethodnog razdoblja početi ostvari-vati dobre rezultate. I za

sljedeću godinu očekuje-mo, pripremamo i najav-ljujemo nekoliko značaj-nih investicija u različite grane našeg poslovanja u koje ulazimo kako bismo osigurali veću konkuren-tnost i povećanu zaposle-nost. To onda osigurava i bolju uslugu našim kupci-ma na tržištu koje postaje sve kompleksnije, posebi-ce nakon postajanja dije-lom velikog tržišta kakva je Europska unija.

Iako je 2012. obilježio pad domaćeg bruto pro-izvoda, izostanak većih investicija i porast bro-ja nezaposlenih, dio hr-vatskoga gospodarstva i u takvim otežanim uvje-tima poslovao je stabilno. Jednu od okosnica razvo-ja hrvatskoga gospodar-stva predstavlja upravo farmaceutska industrija, prvenstveno zahvaljuju-ći kontinuiranim ulaganji-ma u istraživanja i razvoj te visokom udjelu izvo-za. Farmaceutski su proi-zvođači u Hrvatskoj u po-sljednje tri godine ukupan

broj zaposlenih povećali za 10 posto, na 4500, a u 2013. godini planiraju rast broja zaposlenih za još 10 posto.Prema procjenama veći-ne makroekonomista, za 2013. je najavljen blagi rast BDP-a od oko jedan

posto, što je ohrabruju-će. Samo jako gospodar-stvo utemeljeno na znanju i visokim tehnologijama može stvoriti dodanu vri-jednost i ojačati socijal-nu sigurnost. Bitno je i da Vlada napravi strukturne promjene te ukloni admi-nistrativne i zakonske pre-preke investicijama. Važ-

no je da se svi segmenti društva i gospodarstva što bolje pripreme i ima-ju spremno što više proje-kata za koje računamo da će se financirati sredstvi-ma iz fondova EU-a.Za Plivu će 2013. proteći obilježena jednim od naj-većih investicijskih ciklu-sa u povijesti koji je zapo-čet 2012. godine. Na dvije proizvodne lokacije u tije-ku su projekti vrijedni više od 200 milijuna dolara, a ta su ulaganja namijenje-na isključivo proizvodnji i proširenju ukupnih ka-paciteta. Osim 200 novih radnih mjesta u Plivi će se povećati i indirektno za-pošljavanje u segmentu servisa i logistike. Dodat-no, u nedavno otvorenom Centru financijskih aktiv-nosti u Zagrebu zaposlit će se još 100 ljudi, koji će pružati usluge Tevinim europskim lokacijama.

Ljerka PuLjić, starija izvršna PotPredsjednica agrokora, zagreB

tihomir orešković, Predsjednik uPrave PLive, zagreB

mi tradicionalno investiramo u sve svoje aktivnosti jer znamo da je to jedini preduvjet da budemo konkurentni

samo jako gospodarstvo utemeljeno na znanju i visokim tehnologijama može stvoriti dodanu vrijednost i ojačati socijalnu sigurnost

investicije osiguravaju konkurentnost i zapošljavanje

ukloniti prepreke investicijama

u ovim teškim okolnostima postigli

smo maksimum

za Plivu će 2013. proteći obilježena jednim od najvećih investicijskih ciklusa u povijesti

Vaša ocjena poslovne 2012. godine: kakvo je stanje u gospodarstvu? Kako se kriza odrazila na vaše planove i očekivanja?

Što očekujete u 2013. od ekonomske politike, mjera države, povećanja izvoza, porezne politike, pristupa EU-u, politike zapošljavanja, uklanjanja barijera ulaganjima?

Što očekujete da će učiniti zakonodavna, izvršna, monetarna i fiskalna vlast u ublažavanju posljedica krize?

Što očekujete od 2013. za svoju tvrtku?

GospodarstVEnicima smo postaVili pitanja:

Page 25: e-pv 3758/3759

25www.privredni.hrBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

Kad je riječ o hrvat-skom tržištu, ovo je bila apsolutno najgora godi-na u naših 11 godina po-stojanja. U ovoj izrazito turbulentnoj godini pro-živjeli smo niz promjena u jako kratkom vremenu. Ovakvi teški uvjeti poslo-vanja odrazili su se i na naše planove te smo bili prisiljeni smanjiti broj lju-di, kao i očekivanja. Prije ove situacije prilagođava-li smo posao broju zapo-slenih. Sad nam se prvi put dogodila situacija da nam je posao određivao broj zaposlenih. Uvjeti na tržištu diktirali su sma-njivanje kadra kako bi se moglo opstati.Sve dosadašnje godine bile su godine rasta. U ovoj čak nije bilo ni sta-gnacije nego pad koji se nikako nije mogao zausta-viti. Pad prometa na do-maćem tržištu nadoknađi-vali smo usmjeravanjem na vanjsko tržište. Bila je ovo svakako godina pre-ispitivanja, sagledavanja svih segmenata poslova-nja, detalja i nijansi koje smo bili ignorirali prijaš-njih godina. Sad nam je

svaka stvar bitna, ne pre-lazimo više olako preko svega.U skladu s našim unutar-njm preslagivanjem, po-stavili smo i nove planove za 2013. i 2014. godinu. S obzirom na cjelokupnu si-tuaciju na tržištu i nega-

tivnu klimu koju stvaraju mediji, u 2013. ne očeku-jemo velike pomake. Če-kamo da se veliki pokrenu kako bismo im se priklju-čili. Ali u situaciji u kojoj i veći od nas iz mjeseca u mjesec imaju sve manje i manje, stvari se ne pokre-ću.Od porezne politike oče-kujemo da uvede red u plaćanje. Smatramo da bi država trebala interve-nirati u segmentu podmi-rivanja dugova. Pritom bi svakako trebalo uzeti u obzir objektivne okol-

nosti – poduzetnici koji ne mogu naplatiti svo-ja potraživanja istovre-meno su pritisnuti držav-nim potraživanjima što je pomalo apsurdna situci-ja. Država bi trebala pre-uzeti na sebe dio rizika i odgovornosti. Tvrtka-ma koje su likvidne tre-balo bi olakšati poslova-nje. Što se tiče povećanja izvoza, očekujemo kon-kretne rezultate s obzi-rom na naša velika ulaga-nja na vanjska tržišta. Od pristupa Hrvatske Europ-skoj uniji ne očekujemo ništa značajno osim olak-šanja izvoza, eventualno benefit od olakšane inter-netske prodaje.Država bi trebala preuzeti rizik kredita, ona bi treba-la naplaćivati, otkupiti sva dugovanja i pozatvarati ih kompenzacijom. Obrt-

nicima, malim i srednjim poduzetnicima država bi trebala olakšati posao. Ona bi se svakako treba-la umiješati u međusobna dugovanja.Sad kad smo presloži-li poslovanje, očekuje-mo stabilnost. Zadovoljni smo trenutačnim stanjem, planiramo nastaviti da-lje prema postavljenim smjernicama i odraditi sve u okviru definiranih planova. Što se tiče Hr-vatske, za sada nemamo u planu širiti poslovanje. To podrazumijeva i stagnaci-ju u zapošljavanju novih ljudi. Usmjereni smo na postizanje još veće kva-litete usluge, rada i ljudi. Fokusirani smo na kvali-tetu, a ne kvantitetu. Ši-renje poslovanja očekuje-mo jedino na inozemnom tržištu.

Vesna i Marin PaVletić, Vlasnici tVrtke PaVletić, rijeka

Čekamo da se veliki pokrenu kako bismo

im se priključili. ali i veći od nas imaju sve manje, i stvari

se ne pokreću

Država bi trebala preuzeti na sebe dio rizika i odgovornosti. tvrtkama koje su likvidne trebalo bi olakšati poslovanje

Ova je godina bila apsolutno najgora

Ova poslovna godi-na za nas je prošla u ne-gativnom ozračju koje je uzrokovalo još veću neli-kvidnost i smanjenu gos-podarsku aktivnost. Iako smo očekivali takav slijed događaja, ipak ova godi-na nije negativno utjecala na planove naše tvrtke pa smo poslovali kako smo i planirali. U sljedećoj go-dini očekujemo brzu re-akciju hrvatske vlade u smislu povećanja konku-rentnosti industrije kako bismo ostvarili što veći izvoz te bili što konku-rentniji na zahtjevnom eu-ropskom tržištu. Vrlo je bitno da se osiguraju pot-pore za jačanje konkuren-tnosti i za zapošljavanje. Osim toga, važne su i in-vesticije. U 2013. nemam velika očekivanja od za-konodavne, izvršne, mo-netarne i fiskalne vlasti u ublažavanju posljedica krize s obzirom na to da je još uvijek na snazi po-litika fiksnog tečaja koja smanjuje našu konkuren-

tnost i čini nas slabijima u odnosu na druge drža-ve koje reagiraju promje-nom tečaja kako bi ojačale konkurentnost svoje indu-strije. Za sljedeću, ali i go-dine pred nama planiramo razvoj i širenje na doma-ćem i inozemnom tržištu. Naši proizvodi dobili su stabilnu poziciju na tržištu i to nam daje sigurnost za daljnji razvoj proizvoda i tržišta. Godina koja do-lazi za nas će biti godina razvoja, posebice razvoja ljudskih potencijala koji čine ključ našeg uspjeha. Sigurno ćemo zapošljava-ti nove ljude i značajno in-vestirati u njihovu eduka-ciju, tj. podizanje njihovih znanja i vještina.

renatO raDić, PreDsjeDnik uDruge HrVatski PrOizVOđaČi naMještaja i Vlasnik tVrtke PriMa naMještaj, zagreB

za sljedeću, ali i godine pred nama planiramo razvoj i širenje na domaćem i inozemnom tržištu

Fiksni tečaj smanjuje konkurentnost

privredni vjesnik

*Pretplatite se na Privredni vjesnik.

Članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori osiguralo je svakom poduzeću u Hrvatskoj jedan primjerak Privrednog vjesnika.

Vašem poduzeću treba više od jednog primjerka? Nazovite +385 (0)1 5600 027 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 4923 168 ili e-mail [email protected].

Neka poslovne prilike dolaze k Vama. *

Page 26: e-pv 3758/3759

26 Privredni vjesnikBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

“Prođe li zakon o porezu na nekretnine u Saboru, nadam se da će ga srušiti Ustavni sud.”

Jako Andabak, Hoteli Bluesun

Iduća 2013. će svaka-ko biti bolja nego 2012., ali to nije dovoljno. Hr-vatskoj trebaju znatno više stope rasta nego što ih sada imamo da bismo mo-gli preokrenuti trendove u ekonomskim rezultati-ma, prihodima i zapošlja-vanju. Vlada optimistično predviđa rast od 1,8 posto, ali ni to neće biti dovolj-

no da nakon četiri recesij-ske godine i svih mogućih negativnih trendova dođe-mo do bitno boljih kva-litativnih koraka. Što se tiče našeg posla, uprav-ljanja mirovinskim fondo-vima, ne očekujemo neku veliku promjenu. Nadamo

se i dalje stabilnom poslo-vanju i ukupno dobrim re-zultatima. Iz dosadašnjih izjava Vladinih dužno-

snika vezanih uz donoše-nje državnog proračuna za iduću godinu, proizla-zi da će stopa izdvajanja za drugi mirovinski stup i dalje ostati na dosadaš-njoj razini. Smatramo da to nije dobro, ali je očito da je to rezultat sadašnjih fiskalnih teškoća. S druge strane dobro je što će doći do određene liberalizacije ulaganja novca koji priku-pljaju mirovinski fondovi, osobito za ulaganja u po-jedina poduzeća. Također je vrlo bitno što se uvode tzv. generacijski potpor-tfelji, s različitim stupnje-vima rizičnosti. To znači da će za nas biti puno po-sla u tom procesu dogra-

đivanja sustava. No još bi ga kvalitetnije mogli do-građivati kad bi u svemu

tome sudjelovalo i pove-ćanje stope doprinosa za drugi stup. Postupno po-većanje stope za osobnu mirovinsku štednju gra-đana bilo je predviđeno na početku mirovinske re-forme i šteta je što do tog povećanja nije došlo u go-dinama kad je cjelokupno tržište stajalo mnogo bo-lje.

Za našu kompaniju, u dijelu u kojem se bavi-mo turizmom, ova godina bila je vrlo dobra. Rezul-tat je bio oko 10 posto bo-

lji u odnosu na 2011. go-dinu i to smatramo vrlo vrijednim postignućem. Sigurno da turizam u Hr-vatskoj ima sjajnu per-spektivu i tome bi tre-balo prilagoditi i druge faktore na tržištu. Stvo-rili smo dobru prometnu infrastrukturu razvojem mreže autocesta, a sad bi trebali slijediti i drugi potezi za olakšavanje po-

slovanja turističkog sek-tora. Jedan smjer odno-sio bi se na podršku za maksimalno iskorištava-nje postojećih kapaciteta i produljivanje turističke sezone. Zatim, očekuje se institucionalna podrš-ka izgradnji novih ka-paciteta, u kojima ćemo ugostiti potencijalne nove goste. Ali ako že-limo takav razvoj, onda nećemo uvoditi porez na nekretnine. U turizmu bi taj porez mogao donije-ti pogubni efekt. Porezno opterećenje na nekretni-ne bit će prosječno osam puta veće nego dosadaš-nja komunalna naknada. Nemoguće je ostvariti ta-kav rast turističkih priho-da kojim bi se podmirila ta nova porezna obveza.Ako netko investira u ho-tel 10 milijuna eura, čeka ga porezna obveza od ot-

prilike 60.000 eura go-dišnje. Ujedno će mora-ti otplaćivati kamate za taj kredit i plaćati druge obveze. S jedne strane su nam omogućili jeftinije kre-dite kako bi nas potaknu-li na investiranje, a s dru-ge strane dočekat će nas jače porezno opterećenje. Pri tome se još ni ne zna-te hoće li se ta investicija uopće isplatiti.Turističkim tvrtkama ho-tel je osnovno sredstvo rada. Apsurdno je da ga se opterećuje porezom

na njegovu vrijednost jer je to u neskladu s tre-tmanom drugih sredsta-va za rad. Neki drugi po-duzetnik kupit će stroj za tvornicu ili drugu opre-mu koja je isto osnovno sredstvo i još imati pra-vo na neke olakšice. A uređenje hotela ili hotel-ske sobe će vas dodatno koštati. Slažem se, pri-mjerice, da privatne ne-kretnine za odmor budu oporezovane više od ko-munalne naknade, ali kad je riječ o turističkoj indu-striji, onda tražim da nas puste da radimo i da ne izmišljaju nove namete. Prođe li zakon o porezu na nekretnine u Saboru, nadam se da će ga srušiti Ustavni sud. Siguran sam da takav porezni pristup nije u skladu s Ustavom i slobodnim tržišnim po-duzetništvom.

Damir GrBavac, preDsjeDnik Uprave raiffeisen mirovinskoG fonDa, zaGreB

jako anDaBak, vlasnik tvrtke hoteli BlUesUn, zaGreB

U upravljanju mirovinskim

fondovima ne očekujemo neku veliku promjenu

ako netko investira u hotel 10 milijuna

eura, čeka ga porezna obveza od

otprilike 60.000 eura godišnje

vlada optimistično predviđa rast od 1,8 posto, ali ni to neće biti dovoljno da dođemo do bitno boljih kvalitativnih koraka

turističkim tvrtkama hotel je osnovno sredstvo rada. apsurdno je da ga se opterećuje porezom na njegovu vrijednost jer je to u neskladu s tretmanom drugih sredstava za rad

trebaju nam veće stope rasta

ne donosite porez na nekretnine

Na žalost, stanje u gos-podarstvu je daleko od za-dovoljavajućeg. U 2012. nije bilo očekivanih po-zitivnih pomaka te se kri-za dodatno produbljuje. Sve to se, naravno, pre-ko smanjenja kupovne moći građana i pada trži-šta odrazilo i na poslova-nje Karoline. Zahvaljujući određenim poslovnim po-tezima ipak smo u 2012. ostvarili značajan napre-dak u odnosu na 2011. te će ova godina iz perspek-tive Karoline na kraju biti vrlo pozitivna.Sljedeća godina je ključ-na za naše gospodarstvo u nekoliko važnih elemena-ta. Kao prvo, ulazak u EU donosi neke izazove na koje moramo pronaći od-govarajuće reakcije kako bismo negativne aspekte pridruženja sveli na mi-nimum. Prije svega se ov-

dje radi o efektu dodatnog otvaranja domaćeg tržišta stranoj konkurenciji, dok u isto vrijeme neka naša tradicionalno jaka tržišta, kojima smo u sklopu Cef-te plasirali svoje proizvo-de bez carinskih barijera,

našim ulaskom u EU akti-viraju carine prema nama. Drugi element je znača-jan rast inputa proizvod-nje u odnosu na 2012. go-dinu, prije svega sirovina i energenata korištenih u proizvodnji koji ukupan trošak proizvodnje pove-ćavaju, dok trenutačno tržište ne trpi rast cijena gotovog proizvoda. Tre-

Naša kompanija pra-ti situaciju u društvu i po-većanje poreznog optere-ćenja za prosječnih osam posto otežalo nam je po-slovanje. Tko može u Hr-vatskoj zaraditi toliko da može namiriti osampo-stotno povećanje poreza?

Treba vam rast od barem 15 posto. Jedva smo to nekako preplivali, pose-bice kad se uzme u obzir da još uvijek saniramo posljedice plinske krize

koja nam je prije nekoli-ko godina prekinula po-slovanje i nanijela veli-ke štete.Morali smo nakon toga iznova osvajati mnoga tr-žišta na kojima smo ra-nije bili prisutni. S obzi-rom na to da Munja ima tradiciju dugu 92 godi-ne, na mnogim mjestima smo se uspjeli vratiti na

alen varenina, Direktor karoline, osijek

ivan miloloža, preDsjeDnik Uprave mUnje, zaGreB

2013. će vjerojatno biti jedna od

najtežih poslovnih godina

onaj tko nije optimist nema što

tražiti u biznisu

očekujem maksimalan angažman predstavnika vla de u pregovorima o rješavanju problema koji će nastupiti izlaskom iz cefte

ne vjerujem da ćemo na zapadu moći napraviti ne ke veće iskorake ni nakon ulaska u eU. za ta smo tržišta još zemlja trećeg svijeta

priželjkujem rast proizvodnje, makar simboličan

Bojim se prestanka važe nja cefte

Bitno je uvođenje tzv. generacijskih potportfelja

Page 27: e-pv 3758/3759

27www.privredni.hr

Stanje u gospodarstvu je teško, politika neplaća-nja vlastitih obveza je uo-bičajena i vlada među po-duzetnicima. Nasreću, mi smo u zadnjih nekoliko godina dobro odradili svoj posao te smo uspjeli reali-zirati veći dio svojih pla-nova usmjerivši više na-pora u izvoz i direktnu prodaju.Nadam se da će u idućoj godini bolne mjere Vlade početi pokazivati rezulta-te, i slažem se da se negdje konačno moralo započeti čistiti. Već dugo radim na povećanju izvoza i samim

time otvaranje granica pre-ma EU-u vidim kao pozi-tivnu stranu. Nama koji za-dnjih par godima gazimo kilometre i kilometre po svijetu pokušavajući “pro-dati” priču o hrvatskim vi-nima sigurno će ukidanje granica olakšati poslova-

nje. Nadam se da nam se situacija u gospodarstvu neće mjenjati nagore, i da će Vlada primijeniti sistem oporezivanja naplaćenih potraživanja o kojem se šuška jer nam je to jedi-ni spas u ovoj krizi u ko-joj se nalazimo. Mislim da je Vlada shvatila da mora donijeti neke bolne rezove kako bi se pokazalo svjetlo na kraju tunela. Mislim da će konkurencija koju nam nosi EU kao i konkurenci-ja među domaćim proizvo-đačima biti još veći poticaj za postizanje boljih rezul-tata.

ća važna činjenica je sta-gnacija ili pad tržišta ve-ćine zemalja EU-a zbog čega nećemo moći raču-nati na rast izvoza u te ze-mlje. Ukratko, nimalo ru-žičasta slika.Kada je riječ o ulozi svih segmenata državne vla-sti u ublažavanju poslje-dice krize, prva stvar koja mi pada na pamet je mak-simalan angažman pred-stavnika Vlade u pre-govorima o rješavanju problema koji će nastupi-ti izlaskom iz Cefte i ov-dje se iskreno nadam po-zitivnom rješenju.Što se ostalih mjera tiče, svakako bi dobro doš-lo rasterećenje troškova rada i uklanjanje svih na-meta gospodarstvu koji ne moraju nužno postoja-ti. Naravno da će Vlada morati pronaći alternati-ve za punjenje proračuna,

pa u tom smislu treba oče-kivati prelijevanje pore-znog opterećenja s rada i gospodarstva na razne vr-ste imovine prije nego ap-

solutno smanjenje pore-znog opterećenja koje bi bilo poželjno, ali na ža-lost i nerealno s obzirom

na stanje državnog prora-čuna. Kao što sam ranije naveo, i mi ćemo se kao i ostatak naše industrije, sljedeće godine suočiti sa značajnim izazovima te će 2013. vjerojatno biti jed-na od najtežih poslovnih godina. No, iako preveli-kog temelja za optimizam baš i nema, osobno vjeru-jem u zadržavanje trenu-tačne tržišne pozicije na sadašnjim tržištima kao i otvaranje novih prilika u EU-u. S te osnove priželj-kujem rast proizvodnje u odnosu na 2012., pa ma-kar on bio i simboličan. Po mom mišljenju, prve znakove laganog opo-ravka gospodarstva razu-mno je očekivati tek pred kraj sljedeće godine ili 2014. Značajnije stope ra-sta kakve smo gledali pri-je 2008. ipak ćemo puno duže čekati.

Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“U prošloj godini zabilježno je smanjenje osobne potrošnje što ugrožava svakoga na tržištu.”

Mladen Pejković, Vipnet

Godina 2012. je krenu-la loše, telekomi su dobi-li svoj poseban porez, ali na kraju smo došli do ra-zumijevanja da je upravo ICT veliki generator budu-ćeg rasta. Velike investici-je koje su poduzeli mobilni operatori i otkup licenci-ja za nove generacije mo-bilnih komunikacija sigur-no će dati snažan zamah novome razvoju. Važni te-lekomunikacijski igrači su se ujedno transformirali za vrijeme recesije. Bilo je spajanja u snažnije kompa-nije nego što su pojedinač-no bili na početku. Za kori-snike je dobra vijest da će sve više prevladavati kom-binirana usluga interne-ta, mobilnih komunikacija i televizije. Vidimo da sve više kompanija može po-nuditi takve usluge. Time se stvara zdrava konkuren-cija koja pogoduje potroša-čima, ali i razvoju tržišta.Naravno da su za to po-trebne i velike investicije. U prošloj godini zabilje-ženo je smanjenje osob-ne potrošnje što ugrožava

svakoga na tržištu. Opći pad potrošnje u malopro-daji znači i pad potrošnje u mobilnim telekomuni-kacijama. Te dvije krivu-lje prate jedna drugu već godinama. Naša kompani-ja je to uspjela nadoknaditi rastom u fiksnoj telefoniji i tako smo stabilizirali po-slovne rezultate. Na to smo vrlo ponosni. Kad potroš-

nja pada, ipak nije vrijeme za kuknjavu, već treba naći novu strategiju. Valja se proširiti u neka druga po-dručja, ali ipak ne daleko od osnovnog biznisa. Nije to samo naš recept, tako rade i drugi na razvijenim tržištima. Takve savjete je moguće naći i u poslovnim knjigama. Nije ih lako pro-vesti, ali vrijedi se potrudi-ti. Mislim da je Vipnet svo-jim radom potvrdio onu maksimu da je kriza ujed-no i prilika. U idućoj go-

dini uslijedit će i nove in-vesticije u širokopojasni pristup. U urbanim sredi-nama ulagat će se vjerojat-no više u kablovske mreže, a ulaganja će sezati i do ru-ralnih dijelova i otoka pre-ko razvoja bežičnog pristu-pa internetu. Sve zajedno predstavljat će komunika-cijsku autocestu 21. sto-ljeća. Mreža će imati ve-liku propusnost i poslužit će kao idealna podloga za povećanje konkurentnosti gospodarstva i opći razvoj društva. Omogućit će da se prate predavanja na dalji-nu, da se razvija telemedi-cina, ojača e-uprava. Po-tencijali su veliki, ne treba se prepuštati apatiji, i ja s optimizmom gledam na vrijeme pred nama.

Mladen Pejković, Predsjednik UPrave viPneta, zagreB

kad potrošnja pada, ipak nije vrijeme za kuknjavu, već treba naći novu strategiju. valja se proširiti u neka druga područja

nove investicije donose optimizam

Potencijali su veliki i ne treba se prepuštati apatiji

alen varenina, direktor karoline, osijek

ivan Miloloža, Predsjednik UPrave MUnje, zagreB

očekujem maksimalan angažman predstavnika vla de u pregovorima o rješavanju problema koji će nastupiti izlaskom iz Cefte

ne vjerujem da ćemo na zapadu moći napraviti ne ke veće iskorake ni nakon ulaska u eU. za ta smo tržišta još zemlja trećeg svijeta

Priželjkujem rast proizvodnje, makar simboličan

Bojim se prestanka važe nja Cefte

ranije pozicije, no poneg-dje je to bilo jako teško i još treba raditi da bismo se vratili na stari promet. Ujedno smo tražili i nova tržišta. Prilagodili smo svoje poslovanje i ne pla-šimo se jačanja konku-rencije na hrvatskom tr-žištu nakon ulaska u EU.I sada su u našem sek-toru vrlo male carine, oko jedan posto, i prak-tično naši konkuren-ti već sada mogu proda-vati svoje proizvode po približno jednakim uvje-tima kao i mi. No boji-mo se prestanka važenja Cefte - ugovora o slo-bodnoj trgovini. Ne mi-slim tu samo na svoju

kompaniju, nego opće-nito, na mnoge druge hr-vatske tvrtke koje su u proteklim godinama za-hvaljujući tom sporazu-mu pronašle nove kupce na području zemalja čla-nica tog sporazuma. Ne znam što će se do-goditi ako se u bilate-ralnim pregovorima ne uspiju zadržati uvje-ti kakve sada imamo na tim tržištima. Ne vjeru-jem da ćemo na Zapadu moći napraviti neke veće iskorake ni nakon ulaska u EU. Za ta smo tržišta, za njihove poduzetnike, kupce i građane ipak još uvijek zemlja trećeg svi-jeta - kao što su to za nas

Rumunjska i Bugarska, bez obzira na velike po-zitivne promjene koje su se dogodile u tim ze-mljama. Za stare članice EU-a još uvijek smo sla-bo razvijena zemlja gdje se očekuje mnogo niža cijena rada nego kod njih te jeftinije poslovanje. I onda se iznenade kad vide da to nije tako, pa nas zaobilaze veća ula-ganja. Svejedno, ja sam optimist u pogledu situa-cije u hrvatskom gospo-darstvu 2013. godine. Ne samo zato što sam opti-mist po prirodi, već je to tako, onaj tko nije opti-mist, nema što tražiti u biznisu.

BrUno traPan, vlasnik i direktor vina traPan, PUla

radit ćemo još više za isti novac

značajnije stope rasta kakve smo gledali prije 2008.ipak ćemo puno duže čekati

Page 28: e-pv 3758/3759

28 Privredni vjesnik

Godinu 2012. građe-vinski sektor je dočekao pun optimizma, uz novu vladu koja je tek započela mandat. Nažalost, u dru-gom dijelu godine inve-sticije su u dobroj mjeri izostale, nelikvidnost po-prima sve veće razmjere, kao i nezaposlenost, što se negativno odrazilo na ionako oslabljen građe-vinski sektor. Ipak, una-toč ovom teškom stanju, Nexe gradnja je 2012. go-dinu iskoristila za daljnji rast i razvoj. Krizu smo uspješno amortizirali i ulaskom u nove projek-te poput gradnje trgovač-kih centara, specifičnih poslovnih pogona i zgra-

da te energetskih objeka-ta. Osiguranje zaposleno-sti kapaciteta, praćenih sinergijskim efektima po-slovanja u sustavu kakav je Nexe Grupa, rezultiralo je povećanjem poslovnih prihoda za 15 posto u 10 mjeseci ove godine u od-nosu na isto lanjsko raz-doblje, pri čemu ugovore-na vrijednost svih radova u tijeku iznosi 280 mili-juna kuna. Također, Nexe gradnja, suprotno trendo-vima, povećava broj za-

poslenika, pa je 2012. za-posleno 37 novih radnika.U 2013. vjerujemo da će se na državnoj razi-ni dogoditi korak nabo-lje. Nadamo se pozitiv-nim pomacima u svim

segmentima - od inten-ziviranja infrastruktur-nih projekata, novih mje-ra kojima će se rasteretiti gospodarstvo, do pozitiv-nih efekata zbog ulaska Hrvatske u EU. Od pr-vog srpnja 2013. na cjelo-kupnom tržištu Europske unije odjednom ćemo do-biti status domaćeg izvo-đača. Međutim, to nosi i odgovornost da moramo biti bolji i konkurentniji…Projekcije poslovanja Nexe gradnje za 2013., kao i najave potencijal-nih i ugovorenih proje-kata, već pokazuju nasta-vak stabilnog poslovanja i pozitivnog trenda i u na-rednoj godini. Na građe-vinskom tržištu počinje se osjećati „čišćenje“, u smislu da opstaju tvrtke koje se fleksibilnošću, na-činom i kvalitetom rada ističu od konkurencije. U tom smjeru, snažno radi-mo na daljnjem prosperi-tetu te hrabro kročimo u novo razdoblje!

Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Godinu 2012. bi-smo ocijenili razmjerno uspješnom, s obzirom na okolnosti u kojima djelu-je čitava financijska indu-strija. Iako će trgovinska statistika biti nešto nepo-voljnija nego godinu rani-je, učinjeno je doista puno za daljnji razvoj tržišta kapitala. Pritom ponajviše imamo na umu početak tr-govine strukturiranim vri-jednosnim papirima, koja je započela u rujnu i pred-stavlja značajan iskorak za domaće tržište kapita-la budući da je riječ o pr-voj novoj vrsti instrume-nata na Zagrebačkoj burzi od njena osnutka 1991., prvim vrijednosnim pa-pirima primljenima na

Inozemni MTP te o pr-vom stranom izdavatelju. Osim što se početkom tr-govanja certifikatima pro-širio spektar investicijskih proizvoda u koje je mo-guće ulagati na domaćem tržištu, otvorena je mo-gućnost ulaganja u vrste imovine koje bi inače bile teško ili potpuno nedostu-pne. Trenutačno je na Za-grebačkoj burzi moguće

trgovati s ukupno 17 cer-tifikata, kojima su temelj-na imovina zlato, nafta, njemačke obveznice i in-deks DAX. Interes tržišta je vrlo dobar, tako da pro-met strukturiranim proi-zvodima čini otprilike de-setinu ukupnog prometa

na Zagrebačkoj burzi.Puno je učinjeno u smi-slu daljnjeg unapređenja transparentnosti na tržištu

i edukacije izdavatelja, a efekti se ogledaju i u po-boljšanju pravovremene dostave financijskih izvje-šća i drugih informacija važnih za uspostavljanje informacijske ravnoteže.Zagrebačka burza i hrvat-sko tržište kapitala već su neko vrijeme u potpuno-sti spremni za pristupa-nje Hrvatske EU-u. Pri-stupanje Uniji omogućit će primjenu tzv. single pa-ssporta, što u praksi znači da investicijska društva iz zemalja članica mogu po-slovati u bilo kojoj zemlji članici bez posebnih ogra-ničenja. Postupak uvršte-nja također će biti olakšan u oba smjera - i doma-će tvrtke moći će se lakše

uvrstiti na europske bur-ze, ali će se i strane tvrtke moći jednostavnije uvr-stiti na Zagrebačku bur-zu. Vjerujemo da će pri-stupanje Uniji povećati vidljivost domaćeg trži-šta kapitala na globalnoj investicijskoj karti, a po-jednostavljenje procedu-ra te lakši i neometaniji protok kapitala može biti samo od koristi tržištu.U idućoj godini nastav-ljamo neke već započete procese i projekte, koji će nam omogućiti još bržu i efikasniju uslugu i dodat-no približavanje sudioni-cima tržišta, kao što je pri-mjerice sustav za nadzor izdavatelja. S obzirom na pristupanje Uniji, uz su-

radnju s drugim činitelji-ma tržišta i regulatorom, radit će se na prilagodbi Pravila Burze, a nastavit ćemo i intenzivnu surad-nju s regionalnim burza-ma. Daljnja privatizacija imala bi nesumnjivo odli-čan utjecaj i na tržište i na ekonomiju u cjelini te se nadamo da ćemo u 2013. vidjeti neke nove investi-cijske priče, kao i nove proizvode i tehnike trgo-vanja. Pred nama je dosta posla i nastavak nezahval-nih okolnosti u kojima djeluje čitavo gospodar-stvo, ali u proteklom raz-doblju postavili smo do-bre temelje i vjerujemo da pozitivni učinci neće izo-stati.

Situacija u gospodar-stvu nije jednostavna, kako nama u Hrvatskoj tako i u čitavoj Europi pa i globalno. Europski go-sti su primarni gosti naših hotela i kampova i, daka-ko, važno nam je da gos-podarska situacija bude dobra i u Europi. U devet mjeseci ove godi-ne ostvareno je osam po-sto više noćenja i čak 12 posto više prihoda nego u istom razdoblju lani što pokazuje kako je sezo-na bila u skladu s našim očekivanjima. Istodobno, u Valamaru su prvi put u desetogodišnjoj povijesti grupacije dosegnuta če-tiri milijuna noćenja pa je u devet mjeseci 2012. ostvareno 4,75 milijuna noćenja.Ulagačka klima u Hrvat-skoj polako ide nabolje. No, čeka nas još dosta po-sla do uklanjanja besmi-slenih administrativnih prepreka za ulaganja, kao i potpunog funkcionira-

nja pravne države, što bi tek potaknulo veliki inve-sticijski zamah. Srednjo-ročno, planiraju se ulaga-nja, a da bismo se u njih upustili potrebno je ispu-niti preduvjete za sigurno ulaganje. Prije svega oče-kujemo da se u sljedećem razdoblju korektno riješe pitanja turističkog zemlji-šta i pomorskog dobra, koja koče daljnja ulaga-

nja u razvoj kampova. Isto tako, predloženi zakon o porezu na nekretnine ne-što je što se mora riješiti.Stvaranje povoljnog okvi-ra za ulaganje i otvaranje novih radnih mjesta ključ su ublažavanja posljedi-ca krize jer nezaposle-ni ne mogu trošiti i time se stvara začarani krug. Zakonodavna vlast mora shvatiti kako dodatni na-meti i isisavanje novca od poreznih obveznika i po-duzetnika te gospodarstva općenito - poput poreza na nekretnine - negativno utječu na punjenje prora-čuna i dugoročno otežava-ju krizu.Naš fokus u 2013. sva-kako će biti na dodatnom unapređenju kvalitete po-nude, uvest ćemo neke nove usluge i proizvode te i dalje značajno ulagati u razvoj zaposlenika. Oče-kujemo pozitivne promje-ne, poglavito u boljoj per-cepciji Hrvatske kao nove članice Europske unije.

Daljnja privatizacija imala bi odličan utjecaj i na tržište i na ekonomiju u cjelini

Ivana GažIć, preDsjeDnIca Uprave ZaGreBačke BUrZe, ZaGreB

pristupanje Uniji omogućit će primjenu tzv. single passporta za investicijska društva iz zemalja članica

spremni smo za pristupanje eU-u

peter FUchs, preDsjeDnIk Uprave tvrtke valamar hotelI I ljetovalIšta

Ulagačka klima ide nabolje

“Vjerujemo da će pristupanje Europskoj uniji povećati vidljivost domaćeg tržišta kapitala na globalnoj investicijskoj karti.”

Ivana Gažić, Zagrebačka burza

mIljenko Zovko, DIrektor nexe GraDnje, našIce

“čišćenje”građevinskog tržišta

vjerujemo da će se u 2013. na

državnoj razini dogoditi korak

nabolje

očekujemo da se u sljedećem

razdoblju korektno riješe pitanja

turističkog zemljišta i pomorskog dobra

Page 29: e-pv 3758/3759

29www.privredni.hr

Ova je godina bila teš-ka za hrvatsko gospodar-stvo i mi u komunikacij-skoj industriji smo to jako dobro osjetili. Kako smo vezani uz budžete tvrtki namijenjene marketinš-kim i komunikacijskim aktivnostima, izravno smo osjetili gubitak snage hrvatskog gospodarstva.Izdvajanja tvrtki za te ak-tivnosti u ovoj godini pale su u odnosu na prethodnu, a kontinuirani pad nepre-kidno bilježe još od 2009. godine. Prethodnih godi-na gubilo se između 20 i 30 posto godišnje, pa je

ukupna akumulacija sma-njenja troškova za marke-ting i komunikacije u pro-tekle tri ili četiri godine već ozbiljna.Iduća 2013. bit će teš-ka barem onoliko koliko nam je bilo teško i u ovoj godini. Mislim da nam je

potrebno stvarati nove po-slovne modele.Mi smo se unutar naše grupacije BBDO-a upra-vo odlučili na poveziva-

nje digitalne i agencije za odnose s javnošću koja nam omogućava da kli-jentima dajemo dodanu vrijednost. Ti novi mode-li poslovanja i novi proi-zvodi na tržištu kao i nova razmišljanja o poslova-nju ključ su uspjeha. Sa-svim je sigurno da ma-kroekonomske okolnosti neće biti bolje ni u idu-ćoj godini. Od Vlade ne možemo očekivati čuda i kao poduzetnici moramo se okrenuti sebi i svojim potencijalima. Na taj na-čin možemo izvući ono najbolje i to ponuditi trži-

štu koje traži dodane vri-jednosti. Ako smo to u stanju ponuditi, možemo očekivati pozitivne poma-ke: zadržavanje sadašnjih rezultata ili blagi rast. U svim drugim situacijama sasvim je sigurno da je pad ono što nas očekuje.

Iza Vindije je još jedna uspješna godina u kojoj, unatoč gospodarskoj kri-zi, naš poslovni sustav na-stavlja sa širenjem poslo-vanja na tržištima u regiji i Europi. Proteklu je godinu obilje-žio niz promjena, od pro-mjene vlasti pa do naja-va i implementacija novih ekonomskih politika, a u 2013. godini nas očeku-je niz izazova na koje će trebati strateški odgovori-ti. Prehrambenoj industri-ji sljedeća će godina biti prijelomna: prestankom ugovora o Cefti i ulaskom na tržište Europske uni-je hrvatski će proizvođači svoju kvalitetu na tržištu predstavljati uz veću kon-kurenciju i drukčije uvjete poslovanja.Upravo je zato od nepro-cjenjive važnosti Vladi-na podrška domaćim pro-izvođačima i uspostava sinergije poslodavaca i dr-

žave bez koje nema održi-ve ekonomije. Nadamo se kako će Vla-da iznaći načina da real-nom sektoru osigura okvir za očuvanje konkurentno-sti proizvoda na tržištima regije, zadržavanje proi-zvodnje u Hrvatskoj te sa-mim time i očuvanje rad-nih mjesta. S naše strane voljni smo svojim zna-njem i iskustvom pomoći u kreiranju mjera i politi-ka koje bi pomogle u za-štiti domaće proizvodnje te Vladi u tome pružiti po-dršku. Kod donošenja odluka o strategijama prema Eu-

ropskoj uniji i regiji, i Vladi i poslodavcima na umu prvenstveno treba biti zaštita domaćeg gos-podarstva, proizvođača i poslodavaca koji generi-raju radna mjesta i plaćaju poreze u Hrvatskoj.Poticanje investicija je-dan je od načina na koji se može pokrenuti gospo-darstvo i ubrzati izlazak iz

krize, budući da otvara-nje novih radnih mjesta i ekonomski oporavak do-laze kao prirodna poslje-dica smanjenja brojnih nameta, pojednostavlje-

njenja administracije, do-bre porezne i ekonomske politike usmjerene pre-ma privlačenju investici-ja i olakšavanju tereta re-alnom sektoru.Iduća godina neće biti jednostavna. Očekivani nastavak gospodarske kri-ze i promjene uvjeta po-slovanja na tržištima regi-je predstavljaju izazov za sve gospodarske subjek-te, pa tako i Vindiju. No, strateške pripreme i pro-ces prilagodbe standardi-ma poslovanja u Europ-skoj uniji Vindija je već prošla, što nam daje sta-bilnost i prostor za jača-nje pozicije na tržištima kako regije, tako i europ-skih zemalja, na kojima smo odavno prisutni. Ta-kođer, halal i košer certifi-kati naših proizvoda omo-gućuju nam ulazak na niz novih tržišta pa ćemo sva-kako i tu tražiti prilike za daljnji rast.

Naša tvrtka je ove go-dine postigla bolje re-zultate nego prošle i za-dovoljni smo razvojem poslovanja. Međutim, trendovi u hrvatskom gos-podarstvu su loši budući da su u 2012. samo dje-lomično pokrenute nuž-ne reforme. Vlada nije napravila uštede u preko-mjernoj i loše organizira-noj administraciji, a velik dio tvrtki u kojima je dr-žava većinski vlasnik nije proveo nužne promjene u svom poslovanju. Uvodi se red u poslovanju, što je dobro, ali ti procesi treba-ju biti implementirani za-

jedno s potrebnim refor-mama. Ne možete s jedne strane prekomjerno opo-rezivati tvrtke, a s druge i dalje imati skupu i neefi-kasnu administraciju.Porez na imovinu je dobra ideja, samo je važno kako će ga Vlada do kraja defi-nirati i implementirati. Fi-skalizacija nije dovoljno dobro pripremljena. Po-trebno je značajno sma-njiti sve stope poreza i ra-znih doprinosa kako bi svi plaćali te obveze. Pri-hodi države bili bi slični, ali ostvareni na prihvatljiv način i poticajni za podu-zetnike.Loša organizacija, preko-mjernost i neefikasnost ministarstava, uključu-jući agencije i zavode, bolnice, sveučilišta i dr-žavne tvrtke, guše realni sektor koji je do sada po-

nio najveći teret krize. U ovakvom okruženju nitko neće investirati.Tržište rada je nužno li-beralizirati. Još uvijek po-stoje oni koji loše rade, a zaštićeni su, te oni koji ne-maju šansu dobiti zaposle-nje ili su na trenutačnom radnom mjestu potplaće-ni. Poticaji za zapošljava-nje trebaju biti manje re-striktivni ako očekujemo pozitivne pomake na trži-štu rada. Primjerice, mo-gla bi se ukinuti barijera da tvrtka ne može dobiti poticaje ako je otpuštala u zadnjih 12 mjeseci, odno-sno smanjiti to razdoblje na tri mjeseca.Sredinom studenoga po-stali smo dio jedne od vo-dećih grupacija za ogla-šavanje poslova u Europi što nam omogućava da surađujemo s nekima od najiskusnijih stručnja-ka na području zapošlja-vanja. Za sljedeću godi-nu smo pripremili tri nova projekta, a jedan od njih

namijenjen je europskom odnosno svjetskom trži-štu. Iako će gospodarske okolnosti u zemlji biti još teže, naš cilj je biti još bo-lji, odnosno unaprijedi-ti kvalitetu naše usluge.

Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Poticaji za zapošljavanje trebaju biti manje restriktivni ako očekujemo pozitivne pomake na tržištu rada.”

Igor Žonja, Tau On-line

Poticanje investicija jedan je od načina na koji se može pokrenuti gospodarstvo i ubrzati izlazak iz krize

Iako će gospodarske

okolnosti u zemlji biti još teže, naš cilj

je biti još bolji

Tržište traži dodane vrijednosti

Još uvijek postoje oni koji loše rade, a zaštićeni su

PoslovnI susTav vIndIJa, varaždIn

I vladi i poslodavcima na umu prvenstveno treba biti zaštita domaćega gospodarstva, proizvođača i poslodavaca koji generiraju radna mjesta i plaćaju poreze u Hrvatskoj

Prehrambenoj industriji sljedeća ća godina biti prijelomna: treba nam podrška vlade

Igor žonJa, PredsJednIk uPrave TvrTke Tau on-lIne koJa uPravlJa PorTalom moJPosao, zagreB

Postali smo dio jedne od najvećih grupacija za oglašavanje poslova u europi

dogodine izlazimo na svjetsko tržište

marIna ČulIć FIscHer, Izvršna dIrekTorIca dIaloga, zagreB

od vlade ne možemo očekivati čuda i kao poduzetnici moramo se okrenuti sebi

Treba stvarati nove poslovne modele

Page 30: e-pv 3758/3759

30 Privredni vjesnikBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

“Mnogima su unutarnje rezerve već poodavno potrošene.”

Hrvoje Kolarić, Belupo

Stanje u hrvatskom gospodarstvu je diplomat-skim rječnikom najblaže rečeno – ozbiljno. Upra-vo to saznanje je nas u tvrtki McCann Erick-son Zagreb natjeralo na oprez u svim područji-ma poslovanja, posebice troškovnim s jedne stra-ne te s druge na upor-no inovativno traženje novih područja interesa i potencijalnih novih ak-tivnosti na prihodovnoj strani.Od pristupa Hrvatske Europskoj uniji očeku-jem, i to prije svega u domeni našeg core busi-nessa, prihvaćanje onih standarda u marketiranju bez kojih je nezamislivo suvremeno i učinkovito ekonomsko i poslovno upravljanje.Bit će to, kako znam reći, buđenje i preskakanje

prepona za mnoge koji do sada nisu uvažavali takve standarde. Teš-ko mi je ocijeniti kojim tempom će se uklanjati barijere potencijalnim ulaganjima, ali žarko priželjkujem da se one uklone čim brže, te istim tempom povećaju i naše izvozne aktivnosti jer

se tako jedino otvara i prostor za naš core busi-ness. To je postavljanje i iskorištavanje brend arhitekture te integralno komuniciranje na svim mogućim platformama.Sve u svemu, 2013. bit će još jedna nemirna i neiz-vjesna godina obilježena novim valom uspona i padova u gospodarskom ambijentu. Očekujem da naša izvršna vlast pomo-gne, a ne odmogne tvrt-kama i ljudima. Za to je potrebno dosta znanja, iskustva, ali i razumije-

vanja. Nije ovo vrijeme za lomljenje stvari odno-sno rješavanje problema preko koljena. Ovo je vrijeme za socijalnu sen-zibiliziranost, društvenu otvorenost te odgovor-nost u pravom smislu te riječi. Sukladno iskustve-nim osnovama full-servi-ce internacionalne agen-cije McCann Erickson Zagreb uskoro namjera-vamo razviti do maksi-muma kreativne poten-cijale i digitalnu online platformu kako bi svi naši klijenti imali snaž-nu potporu u korištenju marketinško-komunika-cijskih modela, sredstava i alata. Uz to glavni cilj naše agencije i cijele gru-pacije McCann agencija u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi jest omogućiti svim internacionalnim i regionalnim kompanija-ma visokoprofesionalnu isplativiju interdiscipli-narnu agencijsku podršku u tržišnim aktivnostima na svim marketinškim područjima u tim zemlja-ma. Sve više se javlja po-treba za novim sinergija-ma i zato ćemo te šanse nastojati iskoristiti.

Hrvatska je proteklih godina doživjela mnoge promjene u gospodar-skom te društveno-poli-tičkom životu. Gledajući unatrag, poučeni isku-stvom koje imamo, ne-mamo se, nažalost, čime pohvaliti kada su u pita-nju gospodarstvo, život-ni standard i društveni optimizam. Teško stanje u gospodarstvu i izazove poslovne 2012. uspjeli su preživjeti najžilaviji i najprilagodljiviji. Među-tim, mnogima su unutar-nje rezerve već poodavno potrošene i vrlo će teško uspjeti održati istu razinu prihoda i zaposlenosti.I farmaceutska je industri-ja osjetila posljedice ove višegodišnje ekonomske stagnacije. Svjedoci smo kako je u proteklih neko-liko godina snižavanje ci-jena lijekova, ali i produ-žavanje njihovih rokova naplate utjecalo na rezul-tate poslovanja branše u kojoj poslujemo. Pitanje koje nam se i danas ned-vojbeno nameće je kojim ćemo lijekovima sutra biti u mogućnosti dodat-no spustiti cijenu, ne do-vodeći pritom u pitanje redovitu opskrbu tržišta.Sredinom sljedeće godine ulazimo u Europsku uni-ju, za nas je to povijesni događaj, i uvjeren sam da će ta činjenica imati izni-mno važan i pozitivan du-goročni utjecaj na čitavo naše društvo. U kratko-ročnom će gospodarskom

smislu ova činjenica isto-dobno biti i opasnost, ali i prilika. Mnogi će se suočiti s potrebom preu-smjeravanja iz režima po-slovanja u Cefti u režim poslovanja EU-a. Pored toga očekuje nas i rješa-vanje krucijalnih proble-ma hrvatskog gospodar-stva koji se u prvom redu odnose na visoku stopu nezaposlenosti, manjak investicijskih ulaganja, nelikvidnost, neprofita-bilnost, nekonkurentnost.Osobno, želim biti opti-mističan i vjerovati da će ekonomsku nestabilnost zamijeniti novi gospodar-ski trendovi i jača investi-cijska ulaganja, istraživa-nje i razvoj, tehnologija i znanje. U svakom sluča-ju, jedinu moguću opci-

ju za hrvatska poduzeća predstavlja još jači izla-zak iz okvira hrvatskog tržišta.Mi u Belupu smo poo-davno shvatili da ćemo se s procesima globalizacije u farmaceutskoj industriji moći nositi samo na jedan način, a to je da ciljamo u grupe u kojima ćemo biti lokalni i regionalni lider s jedne strane, a s druge da tražimo niše kojima ćemo moći ostvarivati rezul-tat, odnosno poslovanje u koje velike kompanije neće ulaziti. Dobre smo tržišne pozicije zauzeli još prije petnaestak godi-na, sagradivši dvije nove tvornice te mikrobiološki laboratorij. Ovi su nam

pogoni te laboratorijski kompleks, koji su najsu-vremeniji u ovom dijelu Europe, omogućili isko-rak na 15 europskih far-maceutskih tržišta.Očekujemo reforme za konsolidaciju državnih financija kroz reforme sektora socijalne skr-bi, bolničkog segmenta zdravstvenog sustava, državne pomoći i držav-ne uprave, što uključuje i sveobuhvatni program za poticanje rasta privatnog sektora putem privatiza-cije, poboljšanja klime za ulaganja, reformi tržišta rada, te znanja i inovacija. Samo paralelnom proved-bom reformi i stvaranjem poticajnog okvira za po-slovanje možemo ostvari-ti povećane poslovne ak-tivnosti, otvaranje novih radnih mjesta, veće prora-čunske prihode, veće pla-će, mirovine – riječju bo-lji standard svih građana.Poslovanje na farmaceut-skom tržištu EU-a, trži-štu s više od 500 miliju-na stanovnika, pred nas postavlja nove izazove. U drugoj polovini 2011. usvojili smo strategiju poslovanja za idućih pet godina, koju svake godi-ne prilagođavamo u onoj mjeri u kojoj okolnosti to zahtijevaju. Snage smo odlučili usmjeriti u novu tržišnu nišu, na nove te-rapijske skupine u onko-logiji i dijabetologiji. Naš je plan i dalje razvijati program lijekova s učin-kom na kardiovaskularni sustav, dermatike i psi-hofarmake te i tu novim farmaceutskim oblicima jačati svoj udio i biti lider. Orijentacija na osvajanje novih tržišta ostaje nam prioritet i jedini način da nastavimo dosadašnji rast.

Ispostavilo se da je 2012. godina, kao i u Hr-vatskoj, bila teška diljem Europe.Reći kako kriza nije ima-la nikakvog učinka zna-čilo bi umanjiti značenje negativnog zaokreta u ekonomiji. Istodobno, za Tele2 je instant učinak bio skroman.Ljudi konzumiraju manje

i postaju sve više troškov-no osviješteni. A manja konzumacija negativno utječe na sve telekomuni-kacijske operatore. Troš-kovna osviještenost, me-đutim, sve više korisnika navodi na to da iskušaju ponude iz Tele2.Dugoročno, kriza je utje-cala na našu odluku za odgodom investicija u

LTE (Long Term Evoluti-on) mrežu s obzirom na to

IvIca vIdovIć, predsjednIk Uprave tvrtke Mccann erIcksonHrvoje kolarIć, predsjednIk Uprave BelUpa, zagreB

MalIn HolMBerg, predsjednIca Uprave tvrtke tele2 Hrvatska, zagreB

Iduća će godina biti još jedna nemirna i neizvjesna godina obilježena novim valom uspona i padova

Mnogi će se suočiti s potrebom preusmjeravanja iz režima poslovanja u cefti u režim poslovanja eU-a

Članstvo u europskoj uniji i promjene ekonomske politike imat će dugoročniji učinak na opću ekonomiju

nije vrijeme za rješavanje problema preko koljena

tržište europske unije predstavlja nove izazove

kriza utjecala na odgodu lte-a

očekujem da naša izvršna vlast

pomogne, a ne odmogne tvrtkama i

ljudima

orijentacija na osvajanje novih

tržišta ostaje nam prioritet i jedini

način da nastavimo dosadašnji rast

Page 31: e-pv 3758/3759

31www.privredni.hrBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Nadamo se da će 2013. biti općenito godina jačih poteza i iskoraka.”

Ivana Bratanić, Sunce osiguranje

Godina 2012. bila je teška za gospodarstveni-ke. Nakon osam godina pripreme, dovršavamo vjetropark Jelinak sa 30 MW instalirane snage. Investicija za taj projekt zatvorena je na 45 miliju-na eura.Ulazak u Europsku uniju svakako će biti prekret-nica hrvatskoga gospo-darstva. Otvara se veliko tržište na koje će se bez ikakvih zapreka moći pla-sirati hrvatski proizvodi što je velika prigoda za izvoz. Tu činjenicu naši poduzetnici moraju isko-ristiti. Pored toga, ulazak u EU pridonijet će stabil-

nosti financijskog tržišta i općenito tržišta koje EU regulira. Od Vlade oče-kujem prve rezultate eko-nomskih reformi koje ona donosi u cilju povećanja efikasnosti gospodarstva i olakšanja investiranja. Vjerujem da će se to i do-

goditi već 2013. kada će se moći puno lakše poslo-vati i ubrzano investirati. Tijekom ove godine uvi-djeli smo da dosadašnje mjere nisu dovoljne u smislu uklanjanja admi-nistrativnih barijera. Vje-rujem da će se efikasnost administracije povećati u idućoj godini te da ćemo doživjeti zaokret na bolje što se tiče hrvatskoga gos-podarstva.Gospodarstvenici iz svo-je pozicije mogu teško govoriti o tome što doista može učiniti zakonodav-na, izvršna, monetarna i fiskalna vlast u ublaža-vanju posljedice krize jer nemamo dovoljno informacija o stvarnom stanju državnih financija i obveza. Vlada nastoji održati kreditni rejting i smanjiti dug, a valjda će nakon te faze smanjiti ve-

lika opterećenja i namete koje imaju poduzetnici. Općenito je vidljivo da se nastoje osigurati dodat-na sredstva u proračunu. Mišljenja sam da bi tečaj trebalo prilagoditi tako da ide na ruku izvozni-cima i osigura konkuren-tnost hrvatskih proizvoda koji bi morali biti jeftiniji u inozemstvu. Što se tiče inflacije, priželjkujem da do nje ne dođe jer je ona destimulirajuća za inve-stitore i općenito je loš pokazatelj stanja u nekoj državi. Inflacija bi ome-tala dugoročne investici-je. U 2013. godini vjetro-park Jelinak bit će punim kapacitetom priključen na mrežu, a to znači da ćemo proizvoditi elek-tričnu energiju za potrebe oko 30.000 kućanstava što će smanjiti ovisnost o uvozu te napraviti ko-rak prema energetskoj neovisnosti Hrvatske. U gradnju vjetroparka Jeli-nak uključili smo doma-će izvođače te u najvećoj mogućoj mjeri ugradili domaću komponentu. . Takav način poslovanja nastavit ćemo i 2013. go-dine.

Ivana BratanIć, predsjednIca Uprave sUnce osIgUranja, zagreB

MalIn HolMBerg, predsjednIca Uprave tvrtke tele2 Hrvatska, zagreB

MIrko tUnjIć, dIrektor tvrtke eHn Hrvatska, splIt

detaljno osluškujući želje i potrebe naših korisnika, veliki dio druge polovine 2012. iskoristili smo za kreiranje novih proizvoda

Članstvo u europskoj uniji i promjene ekonomske politike imat će dugoročniji učinak na opću ekonomiju

oko 80 posto cjelokupne investicije u gradnju vjetroparka jelinak plasirano je u hrvatsko gospodarstvo

sljedeća godina – godina preokreta za Hrvatsku

Ulazak u eU bit će prekretnica hrvatskoga gospodarstva

očekujem nastavak rasta tržišnog

udjela tele2

tečaj bi trebalo prilagoditi tako da ide na ruku izvoznicima

Već sada možemo reći kako je 2012. godina bila izazovna. U Suncu smo je iskoristili za konso-lidiranje vlastitih pro-dajnih redova kao i kre-iranje novih proizvoda dobrovoljnog zdravstve-nog osiguranja koji će

sigurno pobuditi interes javnosti. Sve to trebalo bi nam dati novi zamah u 2013. godini. Promatra-mo li malo šire, pozitivno je što se konačno u 2012. malo hrabrije izašlo s problematikom o javnom i privatnom zdravstvu. Negativan trend u gospo-darstvu kao i loša platna moć stanovnika odrazila se i na potražnju za pro-izvodima dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja.Promatramo li samo naš mali segment djelatno-sti - Sunce dobrovoljno zdravstveno osiguranje, ulazak u EU donijet će nam i neke nove vjetro-ve. No, prije samog ula-ska u EU, kao što sam i prošle godine istaknula, mi se interno u državi moramo stvarno uhvatiti posla, jer s ovako osla-bljenim gospodarstvom, visokom stopom neza-poslenosti i vanjsko-trgovinskim deficitom teško možemo uhvatiti korak s razvijenim Zapa-dom i očekivati da ćemo ulaskom u taj europski “klub” realizirati neke benefite za sebe. Nadamo se da će 2013. biti opće-nito godina jačih poteza i iskoraka te da će se po-

krenuti određeni procesi za dobro svih nas. Pred nama je jako puno rada, potrebe za dobrom orga-nizacijom i želje da se stanje u državi popravi.Uvijek može bolje, tako se i boljom orga-nizacijom može uvelike utjecati na kvalitetnije zajedničko djelovanje osiguravatelja. Defini-tivno sam za model koji će još više unaprijediti osiguravateljsku struku i koji bi nam pomogao u udruživanju s ciljem postizanja što boljih efe-kata za cijelu branšu što bi konačno zaustavilo ovu degradaciju vrijed-nosti usluga osiguranja gdje nažalost isti ili sve veći rizik nosimo uz sve niže naknade i time gu-šimo daljnji razvoj i bu-dućnost hrvatskog tržišta osiguranja.Prepoznatljiv smo i trenutno najjači brend zdravlja koji unatoč lošoj klimi u javnom zdrav-stvu ima svoje vjerne osiguranike i klijente. Tako, tko jednom počne koristiti usluge Poliklini-ke Sunce, uvijek nam se rado vraća. Detaljno osluškujući upravo želje i potrebe naših korisnika, veliki dio druge polovine 2012. godine iskoristili smo za kreiranje novih proizvo-da. Zadnje dvije godine na tržištu smo se brendi-rali i s novim, posebnim paketima Sunce putnog osiguranja, zahvaljujući kojima bilježimo zna-čajan porast premijskog prihoda. I dalje ćemo težiti ekskluzivnosti i inovativnosti po kojoj je Sunce poznato sve ove godine.Godinu 2013. u Suncu će obilježiti novi proizvodi

koji se trenutno nalaze u završnoj fazi, a upravo s njima planiramo oboga-titi domaće tržište i uči-niti ga još atraktivnijim. Naravno, i dalje ćemo se zalagati za što bolju in-formiranost svih građana o značaju prevencije u brizi za vlastito zdravlje, te kao najveći privatni zdravstveni sustav biti nezaobilazna karika u jačanju zdravstvene kul-ture u našoj zemlji.

Poslujući u okruženju sa sve nižom platnom moći građana, sve većim bro-jem otkaza, sve dužim blokadama tvrtki i od-lascima u stečaj, svjesni smo da je veliki uspjeh ponoviti prošlogodiš-nje rezultate, a čime se malo tvrtki može po-hvaliti. Sigurna sam da ćemo navedeno učiniti i tako si stvoriti dobre preduvjete za ozbiljne planove u 2013. godini koja će sigurno biti vrlo zahtjevna. Ali, to je go-dina ulaska u Europsku uniju i - ja vjerujem - godina prekretnice za našu ponosnu i hrabru Hrvatsku.

da je odlučnost kupaca za plaćanje niža.Ne mislim da će 2013. biti bitno različita od 2012. godine. Članstvo u Eu-ropskoj uniji i promjene ekonomske politike imat će dugoročniji učinak na opću ekonomiju. Krat-koročno, u 2013. godini populacija i tvrtke trebat će cjenovno pristupačne

komunikacijske usluge. Očekujem nastavak rasta tržišnog udjela Tele2, po-

sebice zato što će se odlu-ke o kupnji donositi prema

cjenovnoj pristupačnosti, za rezidencijalne i poslov-ne korisnike. Nastavak rasta ćemo postići osluš-kivanjem želja korisnika, kojima želimo pružiti best deal, najviše vrijednosti za novac. Također ćemo povećati fokus na poslov-ne korisnike kako bismo snizili i njihove komuni-kacijske troškove.

tko jednom počne koristiti usluge

poliklinike sunce, uvijek nam se rado

vraća

definitivno sam za model koji će još više unaprijediti osiguravateljsku struku

Page 32: e-pv 3758/3759

32 Privredni vjesnikBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

“2013. kriza biti još veća te samim time naplata proizvoda i usluga i u javnom i u privatnom sektoru još teža.”

Viktor Rožman, Primat RD

2012. je godina koju ćemo brzo zaboraviti. Go-dina je to nastavka i pro-dubljivanja krize, propu-šteno vrijeme za niz brzih i konkretnih zahvata. Na razini odgovornih institu-cija još uvijek nema pra-vih odgovora. Dapače, još nemamo ni jasnu pre-dodžbu o tome zašto se događa tako duboka kri-za pa je i o mogućim od-govorima teško govoriti. Negativnim također ocje-njujem nemogućnost dru-štava da interes poslova-nja stave ispred osobnih sujeta i sitnih interesa po-jedinaca u orbiti osigura-vateljske branše.Ulazak Hrvatske u EU definitivno će donije-

ti dodatnu konkurenciju na već zasićenom hrvat-skom tržištu osiguranja. Očekuje nas novo okru-ženje pa i nove obveze i izazovi. Nadamo se i no-vim prilikama i mogućno-stima. Može se postići bo-lja organizacija kada je u

pitanju zajedničko djelo-vanje osiguravatelja. Tre-ba nam još snažnija uloga udruženja osiguravatelja koje, kao neovisno gos-podarsko interesno udru-ženje, treba obavljati niz poslova vezanih za osi-guravateljska društva po-put edukacije, licencira-nja, zastupanja, poslova mirenja, vođenja baza po-dataka i slično. U vreme-nu koje dolazi hrvatski osiguravatelji mogu posti-ći bolju organizaciju ud-

ruživanja radi ostvariva-nja svojih profesionalnih i strukovnih interesa.U teškoj i zahtjevnoj go-dini nastavili smo s ulaga-njima u našu infrastruk-turu. U svim sredinama ostvarujemo prihode, ali i ulažemo u poslovanje, surađujući s lokalnim izvođačima. I u segmen-tu društveno odgovornog poslovanja u sklopu akci-je “20 darova za 20 godi-na” kojom smo obilježili 20 godina našeg poslova-nja, bili smo izuzetno ak-tivni. I dalje će nam na prvom mjestu biti naši osigurani-ci i uvijek važan prioritet - što kvalitetnija usluga. Radili smo, ulagali, za-pošljavali svih ovih godi-na, pa i ove godine. Tako ćemo nastaviti i u 2013. Kojim opsegom i tempom - to ne ovisi samo od nas, jer nismo izolirani od sta-nja u društvu u kojemu živimo i radimo. Ipak, u Euroherc osiguranju oče-kujemo dobre rezultate.

Godina koja se bli-ži kraju, 2012., pokazala je daljnje pogoršanje po-slovnih aktivnosti. S ob-zirom na to da su krupne promjene, kako nacional-ne tako i međunarodne, koje bi promijenile po-

stojeći negativni trend i u ovoj godini izostale, ra-zvoj događaja je prirodna posljedica ove situacije. Kako je bilo i za očeki-vati, investicije su izosta-le jer u usporedbi sa ze-mljama okruženja koje u privlačenju stranih in-vesticija nude više, ni-smo napravili dovoljno. Istovremeno su posto-jeće investicije dijelom u restrukturiranju i po-vlačenju, što je uzroko-vano situacijom u njiho-vim matičnim zemljama kao i lokalnom ekonom-

skom situacijom te nedo-voljnom kompetitivnošću ekonomije.Što se tiče projekcije si-tuacije u idućoj godini, ako opet izostanu bitne promjene, za očekiva-ti je daljnje pogoršava-nje situacije. Ekonom-ski sektor je pod velikim pritiskom izuzetno ne-fleksibilne porezne politi-ke orijentirane prikuplja-nju novčanih sredstava bez uvažavanja vrlo teš-kih poslovnih okolnosti te izuzetno nefleksibil-nog radnog zakonodstva. Ta nefleksibilnost izaziva teško odlučivanje o no-vom zapošljavanju u pri-vatnom sektoru, dok se u javnom sektoru doga-

đa apsurdna situacija ne-mogućnosti provođenja pravog restrukturiranja s ciljem poboljšanja posto-jeće strukture radne sna-ge, i to uvažavanjem pro-duktivnosti prvenstveno postojećih radnika te za-mjene onih neproduktiv-nih. Na ovaj način rad-nici u državnom sektoru nisu izloženi kompetici-ji koja bi trebala posto-jati, kao što postoji u pri-vatnom sektoru. Stoga u javnom sektoru postoji brojnost, ali ne i kvalite-ta radne snage.Ulazak u EU iduće godi-ne donosi nesigurnost. S jedne strane, otvara se tr-žište velike snage za koje nismo spremni, ali pada-ju i barijere koje su do sada štitile domaće podu-zetnike od dolaska strane, spremnije i razvijenije konkurencije. Nesigur-nost se i povećava s či-njenicom da je sam EU pred izazovima vlastite budućnosti, svog opstan-ka i daljnjeg razvoja.

U poslovnim segmen-tima u kojima je tvrtka Primat RD prisutna ove godine je zabilježeno zna-čajno smanjenje javnih natječaja pa smo poslo-vanje usmjerili na privat-ni sektor. Srećom, unatoč smanjenju javnih poslova te porastu cijena nekih re-promaterijala i troškova u globalu, ostvarili smo po-slovni plan. Razlog je i to što se plan temeljio na iskustvima iz 2011. godi-ne, koja je zorno pokaza-

la kakvi nas gospodarski trendovi očekuju.Upravo zbog kontinuite-ta nepovoljnih trendova, ali i opće negativne kli-me koja je stvorena u jav-nosti, očekujem da će u 2013. kriza biti još veća te samim time naplata proi-zvoda i usluga i u javnom i u privatnom sektoru još teža. Izlaz iz ove nezavid-ne situacije vidimo u pla-siranju usluga i proizvoda na strana tržišta te u po-slovanju isključivo s li-

kvidnim tvrtkama. Osim toga, iznimno nam je bit-

no iskoristiti svaku po-slovnu priliku te pritom smanjiti troškove poslo-vanja za što je ključno pronaći nove distributivne partnere, ne samo u Hr-

vatskoj već i u svim ze-mljama regije. Cilj nam je korisnicima ponuditi najbolje uslu-ge i proizvode. Zato re-dovito radimo na stvara-

nju stručnog, kvalitetnog i iskusnog kadra koji će biti sposoban odgovoriti svim poslovnim zahtjevima u sljedećim godinama.Kao tvrtka koja je već više od 20 godina jedan od li-dera u regiji u segmenti-ma opremanja objekata i interijera, građevinsko-instalaterskih i obrtničkih radova, sigurnosne, ban-karske i arhivske opreme te uredskih stolica, kon-tinuirano radimo na uvo-đenju noviteta. Tako smo

ove godine ponudu po-slovne divizije Arhivo na-dopunili dizajnerskim ar-hivskim i garderobnim namještajem koji već kra-si brojne moderne urede i arhivske prostore. Osim toga, u Ilici 66 početkom proljeća otvorili smo naš showroom dizajnerskog namještaja i predmeta za kućanstvo nazvan Ro Collection, u kojem lju-bitelji vrhunskog talijan-skog dizajna mogu prona-ći nešto po svom ukusu.

Dr.sc. Damir Zorić, preDsjeDnik Uprave eUroherc osigUranja Diana antičić, Direktorica ForenZike prime, ZagreB

viktor rožman, Direktor tvrtke primat rD, ivanić graD

U vremenu koje dolazi hrvatski osiguravatelji mogu postići bolju organizaciju udruživanja radi ostvarivanja svojih interesa

ekonomski sektor je pod velikim pritiskom izuzetno nefleksibilne porezne politike i radnog zakonodavstva

izlaz iz ove nezavidne situacije vidimo u plasiranju usluga i proizvoda na strana tržišta koja su barem donekle ekonomski stabilnija

godina koju ćemo brzo zaboraviti

Bez bitnih promjena možemo očekivati pogoršanje

kriza će biti još veća

Ulazak u eU pojačat će

konkurenciju na već zasićenom tržištu

Ulazak u eU iduće godine donosi

nesigurnost

iznimno nam je bitno iskoristiti

svaku poslovnu priliku

Page 33: e-pv 3758/3759

33www.privredni.hrBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Mala poduzeća najlakše je izgurati s tržišta, ona su najpesimističnija i ne nadaju se dobrome u idućoj godini.”

Boris Vukelić, HOK

Hrvatsko gospodar-stvo u 2012. godini na-stavlja trend pada. Što se tiče utjecaja krize na po-slovanje moje tvrtke, re-kao bih - nekome je re-cesija uvijek, a nekome nikad. Trebalo je prepo-znati vremena koja dolaze i na vrijeme se pripremi-ti za ovo danas. Mi pripa-damo turističkom sekto-ru i budući da smo mala tvrtka, lakše se prilago-đavamo. Pomaže nam i agresivna politika Mini-starstva turizma koja je Split, u kojem kao turi-stička tvrtka djelujemo, u svijetu promovirala kao poželjnu destinaciju.Moja tvrtka u 2012., u od-nosu na prošlu godinu, bilježi i rast aktivnosti i rast profita. I moj konzer-vativni pristup se poka-zao kao jamac stabilnosti, održivosti i na kraju - neo-visnosti. Tako bi bilo čak i da su nam rezultati bili lo-šiji od ovih postignutih.U 2013. od ekonomske politike očekujem odluč-nije provođenje planira-nih mjera, za koje držim da su ispravno definira-ne, pogotovo kad je riječ o sektoru turizma. U pr-vom redu podupirem po-

litiku poreznih olakšica za one koji reinvestiraju do-bit jer upravo to vodi do stvaranja novih kapaciteta i dodatnog zapošljavanja.Kad je riječ o pristupu EU-u, tu nema dvojbe: mi smo dio te zajednice i sve pozitivne značajke živo-ta i rada u Uniji za nas će sigurno biti dobrodošle.

Međutim, veliku pažnju i ispravne odluke mora-mo donositi u dijelu koji predstavlja strateške inte-rese Hrvatske. Pojedno-stavljenje administrativ-nog aparata te definiranje jasnih i jednostavnih uvje-ta za aktiviranje ulaganja zasigurno bi pridonijelo i odlukama o daljnjim ula-ganjima.Zakonodavna, izvršna, fi-skalna i monetarna vlast, prema mom mišljenju, ra-dikalno a ne kozmetički treba zadrijeti u glomazan i neefikasan javni sektor, u smislu njegove značaj-ne i velike racionalizacije.

To je dosta delikatan i bo-lan proces, ali jedini ispra-van. I što ga se prije oba-vi, to bolje. Ipak, idealno bi bilo istovremeno osigu-rati uvjete za snažan pro-izvodni i investicijski ci-klus koji bi amortizirao te bolne rezove.Za svoju tvrtku očekujem stalan rastući trend, jer mi u posljednih sedam godi-na doista imamo kontinu-itet rasta. Uz to, i stabilni rastući trend profitabilno-sti omogućava nam dalj-nja ulaganja u širenje ka-paciteta – a to i jesu moji primarni ciljevi, kao i kontinuirano pozicioni-ranje na svjetskom trži-štu gdje smo prepoznati kao brend. Turistički sek-tor ima značajne rastuće potencijale, a moja tvrtka će, kao njegov dio, tako-đer sudjelovati u rastu, a time i daljnjem povećanju zapošljavanja.

Mnoga istraživanja pokazuju da je u vrije-me recesije najgore ma-lim poduzećima. Njih je najlakše izgurati s tržišta, ona su najpesimističnija i ne nadaju se dobrome u idućoj godini. Budući da članstvo Ceha trgovaca čine još manji organiza-

cijski oblici, dakle trgov-ci-obrtnici, naravno da ni naše ocjene o godini koja je pred nama nisu obo-jene optimizmom. Vrije-di još jednom podsjetiti na one izreku da je pesi-mist zapravo informira-ni optimist, odnosno, da je pesimist – optimist s

iskustvom. Ipak, uvijek postoji zrnce nade. Na-dam se da u najavljenom Vladinom čišćenju tržišta od prezaduženih poduze-ća neće biti kolateralnih žrtava. Mali trgovci su izgledna meta u takvom “neselektivnom granati-ranju”. Bitno je preživje-

ti ovo vrijeme. Nadam se da će biti snage i razu-mijevanja i za one naj-ranjivije na tržištu, tako da se i malim obrtnici-ma i malim poduzetnici-ma pomogne da prebro-de ova teška vremena. Mnogo međusobno raz-govaramo o tome što ra-

diti, kako se prilagoditi aktualnom stanju na tr-žištu. Pripremamo i svoj godišnji kongres i mož-da ćemo zajedničkim na-porima doći do ideja koje će pomoći da opstanemo i u 2013. godini. No za-sad još nemamo jasnog odgovora.

Protekle tri godine bile su izuzetno teške za gra-đevinski sektor. U Hrvat-skoj je potrošnja cementa pala za otprilike 50 po-sto u odnosu na 2008. Su-kladno tome, nakon što smo 2010. prvi put u po-vijesti svog poslovanja u Hrvatskoj završili s gu-bitkom, taj se trend nasta-vio i u 2011., a tako će biti i 2012. godine. No, puno ozbiljniji problem u Hr-vatskoj predstavlja prak-sa neplaćanja i sivo trži-šte. S druge strane, drago nam je da smo i u tako teš-kim prilikama radili pre-ma svojim vrijednostima, kao odgovoran i pouzdan poslodavac i partner. Isti-čemo da usprkos ozbilj-nim poteškoćama nismo otpuštali ljude ni smanji-vali plaće zaposlenicima.Prvi korak za nas je i da-lje ostvarenje likvidnosti. Pozdravljamo neke nove mjere, kao što je uvođenje fiskalnih blagajni koje će uvesti red na tržištu jer, na primjer, prodaja proizvo-da na crno ugrožava po-slovanje zdravih tvrtki.Nadalje, od velike je važ-nosti Zakon o predstečaj-noj nagodbi. Očekujemo da će zahvaljujući tom za-

konu doći do restruktu-riranja u građevinskom sektoru u Hrvatskoj. No, nadamo se da će vlast u tim procesima i dalje osi-guravati pravedno tržišno natjecanje.Holcim se dokazao kao stabilna tvrtka prema svim svojim kupcima, te ćemo i dalje ulagati veliki

trud da to budemo i u bu-dućnosti. Na kraju, nada-mo se zamahu u domaćim i međunarodnim investi-cijama i projektima.Optimistični smo i nada-mo se kako će 2013. godi-na ipak donijeti pozitivne pomake u građevinskom sektoru. Holcim će i u 2013. poslovati prema svojim načelima, vodeći računa o zaposlenicima, zaštiti prirode i okoliša, o održivom razvoju. Što se širenja poslovanja tiče, stalno promatramo tržište i prilike za eventualno ši-renje u svojim segmenti-

ma - cementu, betonu i in-dustriji agregata.Već nekoliko godina kon-kurentnost gradimo na inovativnim proizvodima. Tako smo još 2005. prvi u Hrvatskoj predstavili više robnih marki cemen-ta, odnosno započeli kon-cept korištenja određenog cementa za određenu pri-mjenu. Odonda svake go-dine uvodimo neke ino-vacije, a zasigurno će ih biti i u godini koja je pred nama. Inače, ponosni smo nositelji znaka Hrvatske kvalitete za čak 17 proi-zvoda, što svjedoči o nji-hovoj kvaliteti, ali i trudu, znanju i vještini naših lju-di koje su uložene u njih.Holcim je i jedan od osni-vača te aktivan član Sa-vjeta za zelenu gradnju, što je također logičan sli-jed naše orijentacije pre-ma održivom razvoju i ze-lenoj gradnji.

NeNad Nizić, vlasNik Hotela vestiBul Palace, sPlit

Boris vukelić, PredsjedNik ceHa trgoviNe Hok-a

Mario grassl, PredsjedNik uPrave HolciMa, zagreB

u 2013. od ekonomske politike očekujem odlučnije provođenje planiranih mjera, za koje držim da su ispravno definirane

Nadam se da u čišćenju tržišta neće biti kolateralnih žrtava. Mali trgovci su izgledna meta u takvom “neselektivnom granatiranju”

očekujemo da će zahvaljujući zakonu o predstečajnoj nagodbi doći do restrukturiranja u građevinskom sektoru u Hrvatskoj

Nekome je recesija uvijek, a nekome nikad

Neizvjesna sudbina malih trgovaca

Fiskalne blagajne uvest će red na tržište

Podupirem politiku poreznih

olakšica za one koji reinvestiraju dobit

već nekoliko godina konkurentnost

gradimo na inovativnim

proizvodima

Page 34: e-pv 3758/3759

34

Stanje u gospodarstvu se značajnije pogoršalo i uvjeti poslovanja postaju sve teži. Nedostatak stra-teških gospodarskih pla-nova na nacionalnoj razini i negativna poduzetnička klima doveli su do sma-njenja novih zapošljava-nja i do većeg otpuštanja zaposlenih.Stopa zaposlenosti je pala, a nezaposlenosti porasla, što je imalo utjecaja i na naše poslovanje. U odno-su na planirano prihodi su nam niži, ali zadržali smo pozitivne EBITDA broj-ke i povećali broj novih klijenata, što su nam bili važni ciljevi.Očekujemo daljnje pogor-šanje stanja na tržištu, gdje će nezaposlenost doseći i brojku od 400.000. Voljeli bismo biti pozitivni i reći

kako vjerujemo da će biti bolje, no nažalost, prema trenutačnim podacima i si-tuaciji u zemlji, stvari se ne mogu bez drastičnih i konkretnih mjera promije-niti na bolje. Mnoge tvrtke će propasti, što zbog neli-kvidnosti, što zbog uređi-

vanja tržišta. Ulazak u Eu-ropsku uniju ne vidimo kao nešto što će nam do-nijeti blagostanje jer Re-publika Hrvatska i danas ima mogućnost povlače-nja novca iz pretpristu-pnih fondova pa to radi na vrlo niskoj razini i poma-lo nezainteresirano. Za-što bismo očekivali da će

se to promijeniti ulaskom u EU? Izvoz se možda po-veća, no to ovisi i o opo-ravku zemalja u koje izvo-zimo, a uvoz bi se mogao povećati zbog situacije na tržištu i sve manje gospo-darstvenika zainteresira-nih za proizvodnju.Nismo sigurni koliko Vlada može učiniti jer je očito pritisnu-ta vanjskim dugom, ali i prevelikom i komplici-ranom administracijom. Ako ne smanji državnu administraciju i ne pota-kne veću potrošnju u zem-lji, ne vidim kako će se po-sljedice krize ublažiti. Ova kriza je velikim dijelom i kriza povjerenja jer vidi-mo da štednja u bankama raste, a potrošnja pada, što pokazuje veliku dozu ne-povjerenja u Vladine mje-re i nesigurnost tržišta.

Nadalje, dok god se u ze-mlji ne uvede sigurnost za ulagače i smanje birokrat-ske zapreke, nećemo kre-nuti na bolje. Još uvijek se zakoni i pravilnici mi-jenjaju svakih par godina, sudstvo je sporo, a korup-cija sveprisutna. Ulagači neće nikad uložiti svoj no-vac u takvu zemlju. Oče-kujemo zadržavanje ra-zine poslovanja na razini 2012. godine, uz istovre-menu stagnaciju tržišta rada.

POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

“Nesigurnost, strah i depresija stanovništva previše su ojačali, a optimizam, inovativnost i poduzetnost su postali rijetkost.”

Nada Finderle, Analiza 360

Kao odvjetnik sma-tram kako je 2012. godina ponajprije prošla s manj-kom pravih investicijskih projekata – uz par javnih, odnosno državnih proje-kata koji su već odavno u pripremi, dok je prisil-na naplata postala glavni posao odvjetničke struke. Što se pak tiče ICT sek-tora, tu su stvari pomije-šane. Neki projekti koji imaju dobru perspektivu i ne pružaju tek ograničeni uslugu, i u ovo doba cvje-taju. Oni koji se ne prila-gođavaju dovoljno brzo odnosno ne bave se sva-

kodnevnim unapređenjem svojih proizvoda i usluga – kod njih vjerojatno stva-ri ne stoje najbolje.Generalno gledano, sta-nje u gospodarstvu je sve samo ne dobro. Na ža-lost, prevladava opći osje-ćaj pesimizma i beznađa. Čini mi se kao da je 2012. godina prošla u iščekiva-nju Godota – svi čekaju neku veliku prekretnicu koja će stvari naglo okre-nuti na bolje, ali to sma-tram potpuno pogrešnim načinom razmišljanja. Što se tiče našeg projekta Yaba, na nas u ovoj situa-ciji kriza i nije utjecala s obzirom na to da smo či-tavu godinu proveli u fazi razvoja i nismo ni planira-li stjecati prihode.Iskreno, ne očekujem bit-ne pomake u sljedećoj go-dini. Mislim da će 2013. biti godina stagnacije – godina u kojoj će se i po-duzetnici i država tre-bati naviknuti na novu situaciju na tržištu. Ula-zak u EU nikako ne zna-

či kako ćemo 2. srpnja do-živjeti procvat. Neki će se probiti, ali to će po meni biti više na individualnoj bazi nego kao posljedica planirane i dobro razra-đene strategije proboja na tržište od pola milijarde stanovnika. Postupanjem sadašnje vlasti nisam ni zadovoljan niti potpuno nezadovoljan. Najviše bih pomaka želio vidjeti u na-činu rada upravnih tijela i u brzini rada sudova. Na-ravno, to ne znači da mi-slim sve najgore, već da iz vlastitog iskustva vi-dim kako ima puno mje-sta za napredak. Također, svakako bih im predlo-žio da jedan od osnovnih ciljeva reforme državne uprave bude potpuno po-vezivanje i informatizaci-ja svih javnih službi jer će time moći značajno ubr-zati i objektivizirati njiho-vo postupanje. Naravno, čast iznimkama koje su digle svoj sustave online, ali čini mi se da je to do sada bila samo inicijati-va sposobnih i poduzetnih pojedinaca ili grupa unu-tar sustava, a ne sveobu-hvatno sistemsko rješenje.Za Yabu očekujem da će u 2013. ući u sljedeću fazu razvoja, da će se baza ko-risnika povećavati i time omogućavati svima da po-boljšaju stanje na tržištu. Također, cilj nam je stavi-ti u ponudu potpuno dru-gačije usluge od do sada uobičajenih u poslovnom svijetu.˝

Što reći o 2012. go-dini? Godina krize, pro-mjena, razočaranja, rasta nezaposlenosti, manjka investicija, pada BDP-a – dakle, vrlo teški uvje-ti poslovanja. Međutim, od svega me najviše brinu stavovi ljudi, stalno čeka-nje nečega i što je to godi-na u kojoj su nesigurnost, strah i depresija stanov-ništva previše ojačali, a optimizam, inovativnost i

poduzetnost su postali ri-jetkost.Ono što me ipak raduje i ohrabruje, svakako je to da i u našoj zemlji imamo tvrtke koje su u ovim do-sta teškim tržišnim okol-nostima uspjele ostvari-ti dobre rezultate, pa čak i povećati izvoz. Iskreno, posebno sam ponosna što su neke od njih i klijenti naše tvrtke, pa se nadamo i vjerujemo kako smo i mi pomogli te dali svoj do-prinos njihovom uspjehu.Upravo u ovim teškim tr-žišnim uvjetima važno je, a možda i presudno ima-ti uvid u promjene koje su nastale i koje se do-gađaju na tržištu. U mar-ketinškim aktivnostima i korištenju novih medija

hrvatske kompanije, kao i agencije, prate svjetske trendove, ali vrlo često nedostaje temeljni korak kvalitetnog postavljanja strategije. Poznato je da ključne odluke trebaju biti bazirane na stručnim i objektivnim analizama kako bismo putem pre-ciznog pozicioniranja i

određivanja jasnih ciljeva, osigurali željene rezultate na ciljanom tržištu.Mi u tvrtki Analiza 360 i

u idućoj godini planiramo svojim uslugama pomaga-ti vodećim ljudima u kom-panijama, a posebno oni-ma koji su zaduženi za izradu marketing strategije kako bi oni, unatoč teškom poslovnom okruženju, osigurali najbolje rezul-tate za ukupno poslova-nje kompanija koje vode.U svakom slučaju ono što je davalo dobre rezulta-te prošle godine, ne znači da će davati i iduće. Zato treba provjeriti što kažu najnoviji podaci i analize tržišnih okolnosti kako bi-smo donijeli najbolju od-luku u vremenu koje je pred nama, te unatoč sve težim tržišnim okolnosti-ma ostvarili dobre poslov-ne rezultate.

Mislim da će 2013. biti godina

stagnacije

Ključne odluke trebaju biti bazirane na stručnim i objektivnim analizama

Nada FiNderle, direKtorica tvrtKe aNaliza 360, zagreb

Upravo u ovim teškim tržišnim uvjetima važno je, a možda i presudno imati uvid u promjene koje su nastale i koje se događaju na tržištu

MarKo Porobija, sUvlasNiK Yaba servisa

svi čekaju neku veliku prekretnicu koja će stvari naglo okrenuti na bolje, ali to smatram potpuno pogrešnim načinom razmišljanja

Pesimizam i beznađe

ova kriza je velikim dijelom i kriza

povjerenja

još uvijek se zakoni i pravilnici mijenjaju svakih par godina, sudstvo je sporo, a korupcija sveprisutna. Ulagači neće nikad uložiti svoj novac u takvu zemlju

Nezaposlenost će doseći brojku od 400.000

godina krize, promjena, razočaranja

Privredni vjesnikbroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

saša jUrKović, direKtor Portala Posao.hr, zagreb

Page 35: e-pv 3758/3759

35www.privredni.hr

Tijekom protekle godi-ne u sklopu naših tvrtki, a vezano za turističku dje-latnost, započeli smo kori-stiti bespovratna sredstva Ministarstva turizma, i to 100.000 kuna iz programa “Korak više” za projektnu dokumentaciju prošire-nja kapaciteta Termi, te od Ministarstva poduzetniš-tva i obrta 26.000 kuna za uvođenje sustava upravlja-nja okolišem ISO 14001.U istoj djelatnosti u ožuj-ku smo otvorili vodeni park u sklopu hotela Ter-me Jezerčica, sa 2851m2 novih vodenih površi-na. Ukupna investicija je iznosila 30 milijuna kuna. Sve to je proširilo turistič-ku ponudu i rezultiralo povećanjem prihoda za 65 posto u 2012. godini u od-nosu na 2011., te poveća-njem broja zaposlenih za 60 posto. Kao što se vidi, investirali smo u vrijeme

najveće krize, ali se inve-sticija isplatila.U idućoj godini očekuje-mo veću mogućnost kori-štenja bespovratnih sred-stava EU fondova putem kojih bi ubrzano mogli povećavati vanjske vo-dene površine (kupališta) za kojima su se u ljetnim

mjesecima pokazale veli-ke potrebe. Isto tako pred-lažemo da se hitno kroz HBOR omogući restruk-turiranje postojećih pre-kratkih i skupih bankov-nih kredita (šest do osam

posto kamata) tvrtkama koje bi se obvezale da će na taj način dodatno inve-stirati, povećati kapacitete i zapošljavanje.Kod korištenja struktur-nih fondova država treba osigurati preko HBOR-a ili financijskih agenci-ja povoljna sredstva za fi-nanciranje investicija do povrata sredstava iz struk-turnih fondova. Također treba hitno donijeti stra-tegiju dugoročnog razvo-ja pojedinih djelatnosti, koja se ne bi mogla mije-njati kod svake promjene lokalne ili državne vlasti.

U 2013. godini očeku-jemo da će država inve-stiranje prepustiti privat-nim investitorima, a svoja sredstva uložiti za njiho-vo poticanje, te poduprije-ti redovno plaćanje uslu-ga i njihovu kontrolu. Pri tome mislimo i na to da se ukine što više parafi-skalnih nameta, te admi-nistraciju obveže da radi na ubrzavanju dobivanja dozvola, i to kroz posebne stimulacije onima koji iz-daju više odobrenja, a ne onima koji ih koče.Od države se očekuje već godinama da se u svim djelatnostima širom otvo-re vrata privatnoj konku-renciji jer će se na taj na-čin momentalno ukinuti korupcija i povećati učin-kovitost, te smanjiti troš-kovi poslovanja. To se od-nosi i na zdravstvo i na socijalu, te na sva osigu-ravateljska društva.

Za Nord Produkt, hr-vatskog proizvođača kvalitetnih i tehnološ-ki naprednih proizvoda za opremanje kupaoni-ca, kuhinjskog namješta-ja te proizvoda za opremu vozila, protekla je godi-na bila vrlo uspješna. Uz proizvodnu djelatnost, zadržali smo uvoz i dis-tribuciju opreme za kupa-onice te rezervnih dijelo-va i ulja za automobile, a sve zajedno je rezultiralo cjelovitom i najkvalitetni-jom ponudom koju je ova tvrtka imala u svojoj po-vijesti.Smatramo kako je ključ našeg uspjeha u ovoj kri-znoj godini upravo bilo prepoznavanje promjena na tržištu i prilagođavanje kroz izmjene u unutarnjoj strukturi tvrtke te kreira-nje roba i usluga u skla-du s trenutačnim zahtjevi-ma tržišta, kao i činjenica da se u potpunosti samo-financiramo bez kredita. U 2012. godini ostvari-li smo nekoliko značajnih ciljeva koje smo posta-vili pred sebe, primjeri-ce s partnerima smo otvo-rili Centar energetskih rješenja u ljubljanskom BTC-u, započeli s razvo-jem tehnološki napred-nih krovnih kutija za vo-zila pod svojim brendom te krenuli u proizvodnju nove generacije kupaon-skih ormarića.Za 2013. godinu također smo postavili nekoliko konkretnih ciljeva, među kojima su instalacija no-

vih strojeva kojima će se tehnološki otpad iz pro-izvodnje moći u potpu-nosti reciklirati, čime će naši proizvodi biti eko-loški najprihvatljiviji na tržištu. Tu su i lansira-nje novog brenda s proi-zvodima za kuhinje i ku-paonice te mnogi drugi noviteti. Nemoguće je po-gledati prema 2013. godi-ni a da to ne bude u kon-tekstu ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Naša su očekivanja ponajpri-je usmjerena na pojed-nostavljenje poslovanja, koje za sobom povlači i veću poslovnu aktivnost. Za to se intenzivno pri-premamo zadnjih godinu dana s vlastitom tvrtkom u Sloveniji i do ulaska u EU na tom ćemo tržištu već imati značajniju ulo-gu. Očekujemo i smanje-nje troškova poslovanja, čime ćemo biti cjenov-no povoljniji kupcima u zemljama Unije, a lakše ćemo realizirati i naš plan širenja na austrijsko trži-šte.Uslijed krize i recesi-je došlo je do pada trži-šta zbog povećane po-trebe za štednjom, što je uzrokovalo pad proda-je, pa vjerujem da će si-tuacija biti bolja ako se građane potakne na po-trošnju pružanjem stabil-nije vizije budućnosti. U tome je najveća uloga dr-žavnih institucija i medi-ja. Naime, kad bi građani mogli investirati bez stra-ha, slika bi sigurno bila drugačija. Do toga će si-gurno doći jer trenutačna situacija, u kojoj se po-treba za štednjom ponaj-prije usmjerava na građa-ne, a ne na državu i njene institucije, nema smisla. Mediji bi trebali preuzeti ključnu ulogu u promjeni te percepcije.

Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Kad bi građani mogli investirati bez straha, slika bi sigurno bila drugačija. Do toga će sigurno doći jer trenutačna situacija nema smisla.”

Dražen Skendrović, Nord Produkta

Tvrtka IN2 je u 2012. poslovala stabilno, ali u gospodarskom okruženju koje je bilo u jednako lo-šoj situaciji kao i 2011. godine. Sveopća kriza u državi utjecala je na uspo-ravanje rasta tvrtke.Kad je u pitanju porezna politika, nadam se da će najavljivano uvođenje po-reza na imovinu stvoriti uvjete za smanjenje pore-znih opterećenja na plaće. Kad su u pitanju radno in-tenzivne djelatnosti po-put softverske, takvi po-tezi učinili bi Hrvatsku konkurentnijom među dr-žavama koje je okružuju. To bi ujedno bio i snažan poticaj prema politici za-

pošljavanja, a poticajno bi djelovalo i na ulaganja, za koja je presudno pojedno-staviti i ubrzati birokrat-ske procedure, uspostaviti likvidnost na tržištu, na-staviti sa smanjenjem po-reznih opterećenja i pove-ćati transparentnost.Što se izlaska iz krize tiče, neke naznake mogle bi se vidjeti nakon ulaska Hrvat-

ske u Europsku uniju, ali ni to još nije sasvim izvjesno.Država bi morala potica-ti poduzetništvo raznim mjerama koje bi trebale biti transparentne i jedno-stavne, a još poželjnije bi bilo već spomenuto sma-njenje poreznog optere-ćenja. Nadam se da će se

ozbiljnije odrediti smjer u kojem država želi ići, po-tezima poput određiva-nja strateških industrija u Hrvatskoj. U 2013. godi-

ni mogli bi se vidjeti i prvi učinci smanjenja rokova plaćanja.Trenutačno smo u pro-cesu traženja strateškog partnera tvrtke te je sada nezahvalno bilo što pred-viđati. No, vjerujem kako bi ovaj posao mogao biti dovršen u prvoj polovini 2013. godine. To bi, kao i ulazak Hrvatske u Europ-sku uniju, moglo donijeti neke nove poslove i olak-šati širenje IN2 na neka nova tržišta na kojima do sada nismo bili prisutni. Što se tiče poslovanja u Hrvatskoj, nadam se da će se u 2013. godini nastaviti informatizacija tijela jav-ne vlasti.

Predlažemo da se hitno kroz

HBOR omogući restrukturiranje

postojećih prekratkih i skupih bankovnih kredita

U 2013. mogli bi se vidjeti i prvi učinci smanjenja rokova plaćanja

DUBRavka Lekić, vLasnica TeRmi JezeRčica, DOnJa sTUBica

anTe manDić, PReDsJeDnik UPRave in2, zagReB

Država bi morala poticati poduzetništvo raznim mjerama koje bi trebale biti transparentne i jednostavne

DRažen skenDROvić, DiRekTOR nORD PRODUkTa, samOBOR

građane valja potaknuti na potrošnju

investirali smo u vrijeme najveće krize, ali isplatilo se

U procesu traženja strateškog partnera

Page 36: e-pv 3758/3759

36 Privredni vjesnikBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

“Ne vidimo način na koji će Zakon o naplati potraživanja u roku od 60 dana zaista i profunkcionirati u praksi.”

Mirna Radošević, Salveo

U teškim gospodar-skim prilikama stanov-ništvo se sve više okre-će štednji. Možemo reći da se pored klasične ban-karske štednje sve više prepoznaje i dobrovoljna mirovinska štednja. Viso-ki prinosi naših fondova (Erste Plavi Expert ostva-rio je prinos od 17,78 po-sto, a Erste Plavi Pro-tect 15,74 posto) u ovoj godini pridonijeli su po-većanju članstva u Er-ste Plavim dobrovoljnim mirovinskim fondovi-ma za 18 posto u odnosu na 2011. Razlog tako do-brim prinosima leži najvi-še u činjenici da je prinos do dospijeća na hrvatske

državne obveznice bit-no smanjen u drugoj po-lovini godine, pogotovo se to odnosi na obvezni-ce listane na stranim tr-žištima, pa su cijene ne-kih izdanja narasle i do 20 posto. Uzrok tomu bilo je zadržavanje kreditnog rejtinga, kao i pozitivan razvoj događaja u euro-zoni te posljedično opti-mizam na većini svjetskih tržišta. Daljnjom ekonom-skom stagnacijom u zem-lji i uz upozorenja rejting kuća situacija bi se sljede-će godine mogla nešto po-goršati, no očekujemo da će prevladati optimizam izazvan konačnim ula-skom Hrvatske u EU. Po-

sljednji makroekonomski podaci potvrdili su oče-kivanja ekonomskih ana-litičara najvećih hrvatskih banaka i HNB-a da će se hrvatsko gospodarstvo u 2012. zadržati u recesiji. Osim domaćim makroe-konomskim kretanjima korporativni sektor bio je pogođen i krizom najzna-čajnijih hrvatskih trgovin-skih partnera. Kod sektora stanovništva, osim pora-sta nezaposlenosti, došlo je i do smanjenja raspolo-živog dohotka zbog pove-ćanja cijena energenata i PDV-a.Unatoč optimizmu Vla-de iskazanom u novom proračunu (rast BDP-a

od 1,8 posto), trenutačno stanje hrvatskog gospo-darstva ukazuje na to da se nalazimo pred još jed-nom izazovnom godinom i da će svaki porast ključ-nih pokazatelja u odnosu na ovu godinu predstav-ljati uspjeh. Vlada, dodu-še, sugerira da će se mo-gući rast BDP-a u idućoj godini bazirati na investi-

cijama i izvozu, što govo-ri da vjerojatno neće doći do oporavka raspoloži-vog dohotka stanovništva. Stanovništvo će se u svo-jim ulaganjima vjerojat-no zadržati na klasičnim, konzervativnim oblicima štednje, koja će kumula-tivno vjerojatno rasti spo-rije nego u 2012. godini. Ipak, pod pretpostavkom oporavka zemalja euro-zone i još jedne uspješ-ne turističke sezone, dru-ga polovina iduće godine trebala bi donijeti pozitiv-ne promjene u proizvod-nji, zapošljavanju, a time i osobnoj potrošnji i ula-ganjima.U tijeku su izmjene i do-

pune Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovin-skim fondovima, a no-vost je da će to biti dva odvojena zakona. Vjeru-jemo da će doći do dalj-njeg razvoja dobrovolj-ne mirovinske štednje u smislu mogućnosti izbora modela isplate za članove, a u društvima za uprav-ljanje da će se širiti lepe-za proizvoda. Očekujemo veću liberalizaciju ulaga-nja i marketinga i proda-je. Očekujemo i da će se nastaviti s provođenjem financijske pismenosti, što će posljedično dove-sti i do porasta svijesti o potrebi vlastite štednje za mirovinu.

Senka Fekeža klemen, direktorica erSte dmd društva za upravljanje doBrovoljnim mirovinSkim Fondovima, zagreB

unatoč optimizmu vlade iskazanom u novom proračunu, trenutačno stanje hrvatskog gospodarstva ukazuje na to da se nalazimo pred još jednom izazovnom godinom

Svaki porast bit će uspjeh

Borovo intenzivno radi na razvoju i certifikaci-ji novih proizvoda u obu-ćarskoj industrijiIako je nova uprava po-slovnog sustava Borovo poslovanje grupacije pre-uzela tek u drugom kvar-talu, moram priznati da nam uz tešku gospodarsku situaciju najviše problema stvaraju “repovi iz prošlo-sti”. Kriza se u našem sek-toru osjeti prije svega po smanjenim narudžbama naših velikih kupaca, ali i padu potrošnje u malopro-daji. Ipak, krilatica “ni-

smo dovoljno bogati da kupujemo jeftino” u neku je ruku i prednost kada je hrvatska proizvodnja u pi-tanju. Naime, mi nudimo vrhunsku kvalitetu pa su se osim krajnjih kupaca u maloprodaji i neki novi veliki kupci okrenuli na-

šim proizvodima, znajući da će (unatoč cijeni višoj od dalekoistočne) dugo-ročno uštedjeti.Borovo je svoj plan izla-ska iz krize nedavno pred-stavio javnosti i namjera je držati se toga plana jer je on jamstvo našeg uspje-

ha. Bili bismo dakako sretniji kada bi se više šti-tila domaća proizvodnja, dok ćemo velik dio svo-jih veleprodajnih napora usmjeriti na izvoz. S ob-zirom na 33 trgovine koje imamo u Sloveniji, naš izvoz već sada čini znača-jan dio prihoda, no otva-ranjem predstavništava u bližem okruženju, s čime smo već započeli, vjeru-jem kako ćemo taj udio značajno povećati.Očekujemo da se nadlež-na tijela posvete logistič-kom, a ne samo načelnom podupiranju restrukturi-ranja velikih poslovnih sustava poput Borova jer često menadžment, ko-liko god kvalitetan bio, bez pomoći države ne može u realnim rokovi-ma riješiti nagomilane probleme. Istovremeno, bez obzira na poslovne

rezultate iz prošlosti, po-trebno je poticati zapo-šljavanje mladih stručnih kadrova u takvim susta-vima koji su uglavnom zagušeni nešto starijim kadrovima, a koji zbog nebrige prethodnih upra-va nisu educirani za po-slove koje nosi današnje vrijeme i uvjeti. Kada je o 2013. godini riječ, Bo-rovo intenzivno radi na razvoju i certifikaciji novih proizvoda u obu-ćarskoj industriji. Vje-rujem kako je, uz ulaga-nje u vlastite postojeće brendove, upravo taj se-gment ključan za uspjeh u idućoj poslovnoj godi-ni. Prema svim istraživa-njima, hrvatski je kupac sklon domaćem proizvo-du, čak i kada je skuplji od uvoznog, no mora biti siguran da dobiva jedna-ku ili bolju kvalitetu.

Nema sumnje da je tr-žište proizvoda koji se iz-daju bez recepta u lje-karnama, a unutar kojeg posluje i Salveo, pogođe-no krizom. S obzirom na smanjenu kupovnu moć građana i probleme u na-plati koji su sve veći, ni-smo uspjeli ostvariti pla-nirane ciljeve. Poslovanje nam je dodatno otežano nepriznavanjem PDV-a pri upotrebi službenih vo-zila, što je značajno utje-calo na povišenje troško-va poslovanja, te odlukom o oporezivanju isplate

udjela u dobiti i dividendi. Ipak, zadržali smo prihod na razini 2011. godine što smatramo prihvatljivim.S obzirom na najave, oče-kujemo još izazovniju i poslovno zahtjevniju go-dinu za koju vjerujemo da neće riješiti problem krize u Hrvatskoj. Zakon o na-plati potraživanja u roku od 60 dana bio bi potica-jan za rješavanje pitanja potraživanja, no ne vidi-

mo način na koji će pro-funkcionirati u praksi. Od državnih poticaja ne očekujemo ništa. Imamo određena očekivanja od ulaska Hrvatske u puno-

Hrvoje merki, predSjednik uprave Borova, vukovar mirna radošević, predSjednica uprave Salvea, zag reB

očekujemo da se nadležna tijela posvete logističkom, a ne samo načelnom podupiranju restrukturiranja velikih poslovnih sustava poput Borova

nadamo se kako će država uspjeti u pojednostavljiv anju birokratskog aparata i oslobađanju svih koji savjesno posluju od sile name ta i poreza

više štititi domaću proizvodnju poskupljenja neće pokren uti investicije

Borovo intenzivno radi na razvoju i certifikaciji novih proizvoda u obućarskoj industriji

očekujemo još izazovniju

i poslovno zahtjevniju godinu

Page 37: e-pv 3758/3759

37www.privredni.hr

Bojim se da nadolazeća godina ni po čemu neće biti lakša od tekuće. Nai-me, postoje pokazatelji da će biti i teže. Domaće gos-podarstvo ne prikazuje re-zultate koji bi nam dali za vjerovati da će doći do po-zitivnog pomaka. I dalje će turizam biti naš glavni tržišni adut i izvozni pro-izvod. Ulaskom Hrvat-ske u Europsku uniju doći ćemo u poziciju da isko-ristimo određene benefite poput mogućnosti korište-nja fondova za razvoj do-maćeg turizma. No, isto tako, suočit ćemo se i s problemom viznog režma koji bi mogao utjecati na pad interesa i dolazaka s

pojedinih ključnih emitiv-nih tržišta poput Rusije, Ukrajine ili Kine. U sva-kom slučaju, očekuje nas još jedna teška godina i iskreno se nadam da ćemo u sljedećim mjesecima početi uočavati određene pomake koji bi nam mo-gli ukazati na promjene u kontekstu oporavka gos-podarstva u sljedećim go-

dinama.Što se tiče ublažavanja posljedica gospodarske krize, postoje institucije koje se bave tim proble-mom i iskreno vjerujem da će doći do značajnijih promjena kao i do jasne strategije koja bi nas tre-bala izvesti iz krize. Pri-je svega, smatram da je

potrebna jasnija politika animiranja domaćeg gos-podarstva kroz subvenci-oniranje malog i srednjeg poduzetništva. I dalje nam nasušno trebaju strane in-vesticije. Neću biti prorok ako kažem da i dalje nosi-mo breme prevelikog i ne-učinkovitog administra-tivnog aparata. Svakako nas očekuje mnogo pro-mjena u godinama koje dolaze i ne krene li se u drastično provođenje mje-ra, bojim se da bi se kriza mogla produbiti i značaj-no produžiti.Turistička tvrtka Unili-ne je svojom poslovnom strategijom uspjela pro-naći model stabilnog po-slovanja, ali i rasta u godi-nama najveće ekonomske krize. U 2013. očekujemo dodatni rast poslovanja, ali i same kompanije, i to kroz nove investicije. Uz to, očekujem širenje na nova tržišta te proširenje poslovanja na tržištima gdje smo već prisutni.

Ocjenjujući 2012. po-slovnu godinu, ne znam govorimo li više o krizi ili o stvarnom stanju ko-jemu su uzrok razne pro-mjene u financijskom te potom i u realnom sektoru diljem svijeta. Što se tiče naše mikro razine, tj. Hr-vatske, sva sreća da sta-nje nije kao u Mađarskoj ili Sloveniji. Međutim, da je dobro – nije.Smatram kako nam drža-va ide u potpuno krivom smjeru. Primjerice, reza-nje potrošnje ministra fi-nancija Slavka Linića je loše jer svaki proizvod ili usluga ima komerci-jalnu vrijednost. Ne vi-dim razloga zašto država štednjom želi ukinuti mo-gućnost prodaje tog proi-zvoda ili usluge. Država želi povećati proizvod-nju te istovremeno štedje-ti, i tu ne vidim racionalnu poveznicu. Tko će kupiti ono što stvorimo poveća-njem proizvodnje?Na primjeru košnje trave, odnosno 10 četvornih me-tara javne povšine ispred moje poslovne zgrade, po-kušat ću objasniti što valja napraviti kako bismo kre-nuli naprijed i izašli iz kri-ze. Naime, travu na toj po-vršini dolaze pokositi tri osobe iz javne tvrtke služ-benim autom, što u konač-nici plaćam ja kao porezni obveznik. Tu se pojavljuje problem koji valja riješiti,

a zove se restrukturiranje. Stoga očekujem da Vlada shvati kako ništa nećemo napraviti smanjivanjem potrošnje nego jednostav-no valja poći od te trojice. Tako jednom treba reći da će ići pješke pokositi tra-vu jer nema novca za gori-vo. A drugoj dvojici treba pokušati objasniti kako bi za njih najbolje bilo da se okušaju u privatnom po-slu. Dakle, da stvore novu vrijednost, a ne troše tuđi novac kojeg realno nema. Tada ćemo moći povećati plaće, potrošnju i zavrtjeti pozitivni krug. Ako se pak nastavimo vrtjeti u nega-tivnoj spirali kao sada, onda ne mogu reći da vi-dim svijetlu perspektivu za hrvatsko gospodarstvo i državu u cjelini.Treba se ponašati odgo-vorno, kao kod kuće, a to znači trošiti koliko ima-mo. Ne povećavati name-te i uz sve to trošiti više od onoga što imamo.Trenutačno, Wulf sport nekako uspijeva preživ-ljavati, na pozitivnoj nuli uz sitne pomake, ali re-alno gledajući, naprijed nema.Kada Hrvatska uđe u Eu-ropsku uniju, neće se ni-šta bitno promijeniti. Onaj tko misli drugačije, vjeru-je floskulama. Bit će veća konkurencija, fleksibilni-ja fluktuacija roba i uslu-ga jer neće biti granica. K tomu, doći će još više ma-loprodajnih lanaca u Hr-vatsku, i to je uglavnom to. Zbog svega toga, oče-kujem kako ćemo se u 2013. godini još snažnije boriti na tržištu kako bi-smo uspjeli ostvariti što je više moguće poslovnih planova.

Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Sljedeću godinu smatramo godinom prilika, a o nama ovisi kako ćemo to iskoristiti.”

Darko Crha, Data Link

Boris ŠuŠković, predsjednik uprave Wulf sporta, donji stupnik

država želi povećati proizvodnju te istovremeno štedjeti, i tu ne vidim racionalnu poveznicu. tko će kupiti ono što stvorimo povećanjem proizvodnje?

rezanje potrošnje je loše

Trenutačna situacija na tržištu nije nimalo jedno-stavna. Uvjeti u kojima se danas posluje iziskuju značajne napore i veliki angažman kako bi se re-zultati doveli na očekiva-nu razinu.. U sklopu turi-stičkog sektora i ove smo godine uspjeli dosegnuti rezultatski imperativ iako to nije bilo nimalo lako. Posljedica je to velikog znanja i iskustva koje smo uspjeli pretočiti u rezul-tat koji je u dobroj mjeri pokazao kojim putem i na koji način možemo djelo-vati u idućim godinama u uvjetima otežanog načina poslovanja.

Ova će godina za našu tvrtku završiti pozitiv-no. U zadnje dvije godi-ne dosta smo ulagali u ra-zvoj. No, takvog razvoja u našoj zemlji baš i nema jer treba mnogo ulaga-ti u nove proizvode. Ne-kima je jednostavnije ku-piti strane proizvode i to plasirati na domaćem trži-štu. U razvoj se mora ula-gati i treba ga godinama njegovati. U tom bih smi-slu poručio hrvatskoj vla-di da bude hrabrija jer mi-slim da ne rade dovoljno u

tom smjeru. Čini mi se da od drveća ne vide šumu. Trebaju ići prema tzv. bra-in tvrtkama, onima koje naprosto treba stimulirati. Takve tvrtke to ne mogu same. Mi u Data Linku se uspijevamo nekako fi-nancirati, ali mnogo malih tvrtki to ne uspijeva. Zato Vlada treba dati svoj im-puls. To nije skupo, ali je učinkovito.Sljedeću godinu smatramo godinom prilika, a o nama ovisi kako ćemo to isko-ristiti. Sa svojim proizvo-

dima idemo na inozemna tržišta. Samo nebo nam je granica. No, ipak sma-tram da ćemo svi zajedno još dosta godina biti u re-cesiji, ali dat ćemo sve od sebe da izađemo iz nje.

Boris ŽgomBa, predsjednik udruge hrvatskih putničkih agencija i vlasnik turističke tvrtke uniline, pula

mirna radoŠević, predsjednica uprave salvea, zag reB

darko crha, direktor i vlasnik tvrtke data link, zagreB

smatram da je potrebna jasnija politika animiranja domaćeg gospodarstva kroz subvencioniranje malog i srednjeg poduzetništva

nadamo se kako će država uspjeti u pojednostavljiv anju birokratskog aparata i oslobađanju svih koji savjesno posluju od sile name ta i poreza

smatram da ćemo svi zajedno još dosta godina biti u recesiji, ali dat ćemo sve od sebe da izađemo iz nje

pred nama su izazovne godine

poskupljenja neće pokren uti investicije

samo nebo nam je granica

i dalje nosimo breme prevelikog i neučinkovitog administrativnog aparata

pravno članstvo EU-a kao što je proces usklađiva-nja zakonodavstva, a onda ćemo vidjeti što će nam ono realno donijeti.Nadamo se kako će dr-žava uspjeti u pojedno-stavljivanju poslova-nja birokratskog aparata, privlačenju investitora i oslobađanju svih koji sa-vjesno posluju od sile na-meta i poreza. Jednako priželjkujemo i za naše sugrađane, a dodatna po-skupljenja neće pokrenuti investicijske pothvate.U Hrvatskoj planira-mo lansirati nekoliko no-vih proizvoda, te proširi-ti asortiman što bi Salveo trebalo učiniti atraktiv-nijim u ponudi. Poslovni rast planiramo na drugim tržištima - Srbije i Crne Gore te Poljske.

Page 38: e-pv 3758/3759

38 Privredni vjesnikBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

“Prijevozništvo je krvotok gospodarstva i njegovo stanje prvenstveno ovisi o trendovima u gospodarstvu.”

Marijan Banelli, HCP

Ova godina bila je obi-lježena velikim padovi-ma prihoda u prijevozniš-tvu. Već i ranije su tvrtke u ovom sektoru nagomi-lale velike kapacitete za koje je teško bilo prona-ći dovoljno tereta, s obzi-rom na stanje u gospodar-stvu. Godina 2012. stoga je za prijevozništvo bila svojevrsno čistilište. Po-duzetnici moraju shvati-ti da je ovo težak posao i da su tu osim ulaganja če-sto potrebna i jako velika odricanja i borba s veli-

kim problemima da bi se opstalo na tržištu.Prijevozništvo je krvo-tok gospodarstva i nje-govo stanje prvenstveno ovisi o trendovima u gos-podarstvu. Ako na općem tržištu bude ostvaren rast i ako se pozitivno konso-lidira većina prijevozni-ka, stanje u našem sektoru ići će uzlaznom putanjom. Naprosto netko mora na-praviti posao kojim se mi bavimo.U idućoj godini nas oče-kuje ulazak u Europsku

uniju i mi se ne bojimo konkurencije iz zapad-noeuropskih zemalja. Ali možemo ugroziti sami sebe. Već se događa da su neki poduzetnici iz Hrvat-ske počeli osnivati tvrtke

u Sloveniji, Mađarskoj ili Austriji pa će nakon ula-

ska Hrvatske u EU nasta-viti najnormalnije poslo-vati na našem tržištu. Bit će u prednosti zbog ma-njih iznosa za poreze, re-gistracije, osiguranje... Naše su vlasti kratkovidne i ne shvaćaju da će na taj

način izgubiti mnogo pri-hoda. Te će tvrtke vani na-laziti i nove zaposlenike. Već desetak godina pred-lažemo mjere u tom smje-ru. Mnogo puta smo pred-lagali da se u Hrvatskoj smanje tzv. zone rizika i da police osiguranja budu jeftinije, na inozemnoj ra-zini, ali uvijek bi nam re-kli da ćemo na taj način dovesti osiguravatelje do bankrota. Ali zar neće u ovakvom gospodarskom okruženju do propasti sti-ći hrvatski prijevoznici?

Osim toga, ulazimo u Eu-ropsku uniju, a propisi nam nisu prilagođeni ak-tualnoj europskoj regula-tivi. Naši su zakonodavci ranije uglavnom prepisi-vali slovenske propise. U međuvremenu se mnogo toga promijenilo, Sloven-ci su izmijenili svoje pro-pise, a kod nas su osta-li isti. I maksimalno nam otežavaju poslovanje. Pri-jevoznici će se na kraju snaći, ali će država i gra-đani imati od našeg sekto-ra manje koristi.

Propisi nam nisu prilagođeni

aktualnoj europskoj regulativi

Marijan Banelli, Predsjednik UPrave HrvatskiH cestovniH Prijevoznika, zagreB

ovo je težak posao i da bi se opstalo često su, osim ulaganja, potrebna i jako velika odricanja i borba s problemima

Možemo ugroziti sami sebe

Za nas je 2012. godi-na bila izuzetno uspješna. Osim stalnog rasta, dobi-li smo nekoliko ponuda za investicije, ali i kupnju tvrtke, što nam je samo dodatna potvrda da se krećemo u dobrom smje-ru. Sveukupno gledaju-ći, kriza se nije negativno odrazila na naše poslova-nje. Iako smo zbog nje iz-gubili nekoliko klijenata, zahvaljujući diverzifika-ciji korisničke baze uspje-li smo zadržati konstantan rast, te proširiti tvrtku s novim zaposlenikom.I mi se nadamo ono-me čemu se svaka tvrtka nada: smanjenju, odno-sno ukidanju raznih na-meta koje tvrtka ima, te

svakako većem angažma-nu u promoviranju svijesti o važnosti ulaganja u edu-kaciju i visoke tehnologi-je. IT je izrazito konkuren-tna industrija, no vjerujem da 6sync kao tvrtka svo-

jim primjerom pokazu-je kako se čak i na (pre)napučenom tržištu može uspjeti ukoliko imate kva-litetan tim i proizvod koji je barem po jednoj zna-čajki drugačiji od ostalih. S obzirom na to da su naši klijenti locirani na raznim stranama svijeta, ulazak u EU neće nam mnogo pro-mijeniti, no poduzetni-

cima i tvrtkama u Hrvat-skoj će svakako kroz neko određeno vrijeme donije-ti pristup nekim alatima i mogućnostima koji su im sada nedostupni, ili teško dostupni.Sljedeća godina će za nas svakako biti zanimljiva. Uz predstavljanje pobolj-šanog proizvoda, očeku-jemo povećanje rasta, ali i daljnja zapošljavanja. U planu je također otvara-nje podružnice u Hrvat-skoj, te ulaganje još većih napora u promoviranje i edukaciju lokalne zajed-nice o raznim stvarima koje mogu pomoći pri po-kretanju i vođenju jedne tvrtke s globalnim ambi-cijama.

Mario Đanić, vlasnik tvrtke 6sync, osijek

nadamo se smanjenju, odnosno ukidanju raznih nameta koje tvrtka ima, te svakako većem angažmanu u promoviranju svijesti o važnosti ulaganja u edukaciju i visoke tehnologije

diverzifikacijom smo zadržali rast

Moram priznati kako smo u Gastro Grupi više nego zadovoljni poslov-nim rezultatima koje smo ostvarili u ovoj godini. Istraživanja AC Nielsena su pokazala kako je Ho-ReCa kao kanal prodaje u ovoj recesijskog godini u padu za čak 17 posto. Prema našim podacima, u prvih 11 mjeseci ove go-dine ostvarili smo indeks od 105 u odnosu na 2011. godinu. No projekcije na-ših prihoda do kraja go-dine nam govore kako bi-smo ukupno mogli rasti i do 10 posto. S ob-zirom na stanje u gospo-

darstvu i kod nas i u re-giji to je više nego po-hvalan rezultat. Uvjeti poslovanja u ovoj godi-ni su bili više nego teški i mi smo se još prošle go-dine počeli ozbiljnije pri-premati za ovu godinu.

Naša je prednost upravo u tome što smo bili svje-sni onoga što nas čeka. Na jednak način pristu-pamo i pripremama za poslovanje u idućoj go-dini. Kako je najavlje-

no, u hotele, restorane i catering se uvodi fiskali-zacija odnosno poslova-nje preko fiskalnih kasa što će, moramo biti svje-sni, bitno utjecati i na naše poslovanje.No unatoč tome očeki-vanja su nam i dalje vrlo pozitivna. Za 2013. godi-nu smo se strateški pri-premali na različite na-čine. Smanjivali smo troškove svog poslovanja i uvodili neke nove pro-jekte kako bismo se što je moguće više približili svojim krajnjim potroša-čima. Upravo stoga su i u ovoj godini naši rezultati pozitivni. Vjerujem da će tako biti i u sljedećoj po-slovnoj godini.

ivana vidUšin, direktorica gastro grUPe, zagreB

Projekcije naših prihoda do kraja godine nam govore kako bismo ukupno mogli rasti i do 10 posto

rast unatoč recesiji

Uvjeti poslovanja u ovoj godini su bili

više nego teški

s obzirom na to da su naši klijenti locirani na raznim stranama svijeta,

ulazak u eU neće nam mnogo

promijeniti

Page 39: e-pv 3758/3759

39www.privredni.hrBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Ne očekujem ni porezne olakšice niti poticaje pri zapošljavanju i širenju tvrtke.”

Ivan Gabrić, Combis

Poslovnu 2012. godi-nu ocjenjujem vrlo do-brom za Combis. Nai-me, u mnogočemu smo uspjeli amortizirati osci-lacije tržišta te smo shod-no strateškom cilju zadr-žali i donekle nadogradili postojeće kompetencije. Time smo osigurali da na-šim korisnicima možemo ponuditi stručne i iznimno kvalitetne usluge.Zasigurno se tržište dra-stično mijenja što je trend već nekoliko godina, a vrlo je izvjesno kako će to u skorije vrijeme ostati konstanta. Naravno, naša su očekivanja u ovakvim vremenima bitno konzer-vativnija jer nema smisla zasnivati poslovne aktiv-nosti na iluzijama i ma-šti. Svejedno, iz mjeseca u mjesec prepoznajemo i nove prilike i to nas drži pozitivnima.Vjerujemo kako će 2013. biti svojevrstan nastavak svega onoga što smo vi-djeli i 2012. godine. Shod-no tome, ne smatram da će dinamika promjena biti

drukčija. Poslovni uspjeh u 2013. stoga ne baziramo na mogućim poticajima proizašlim iz mjera drža-ve, već nastavljamo razvi-jati Combis International Business vjerujući u svo-je sposobnosti i trudeći se

pozicionirati drukčije od konkurencije na regional-nom tržištu.Ne očekujem ni porezne olakšice niti poticaje pri zapošljavanju i širenju tvrtke. Combis će se na-staviti organski razvijati onoliko koliko si to sami omogućimo. Ako tako možemo reći, dobra stvar višegodišnjeg rada u uvje-tima krize je to da smo već svi naviknuti raditi u ovakvim uvjetima.Vezano uz ublažavanje po-sljedica krize, iskreno re-

čeno ne vidim neke velike alate i mogućnosti kojima državna uprava fundamen-talno može poboljšati uvje-te u kojima radimo. Realno gledajući, bio bih zadovo-ljan da situacija ostane na sadašnjoj razini. Pozitivno je to što nam Vlada konač-no komunicira istinu, ma koliko ona neugodna bila, i to je ogroman napredak u odnosu na standard za-dnjih desetak godina. Ono što bi nam svakako dobro došlo jest da Vlada stabili-zira situaciju te time stvo-ri povjerenje i kontinuitet gospodarskih okvira koji se neće mijenjati na gore sljedećih barem pet godi-na. Inače, pozitivnim bih ocijenio napore Vlade u zadnjih šest mjeseci i mi-slim da su na dobrom putu te im želim puno stručno-sti, znanja, odmjereno-sti, hrabrosti i upornosti u svim nastojanjima veza-nim uz racionalizaciju ad-ministrativnog aparata dr-žavne uprave.Za Combis je 2013. go-dina stabilizacije našeg

poslovanja. Bio bih za-dovoljan kada bismo re-zultatima ostali u području postignuća 2011. i 2012. godine. To ponajprije po-drazumijeva da Combis ostane informatička tvrt-ka broj jedan u zemlji te prepoznatljiv čimbenik regionalne IT scene. Je-dan od naših kontinuira-nih napora je i optimizaci-ja poslovnog modela čime bismo u 2013. željeli do-datno poboljšati kvalite-tu usluga. Stalni izazov i sljedeće godine bit će održati sve kompetencije koje smo naporno stjeca-li posljednjih pet godina, a za koje vjerujem da će nam biti odskočna poluga jednom kada se tržište po-novno počne razvijati.

Combis će se nastaviti organski razvijati onoliko koliko si to sami omogućimo

Ivan GaBrIć, predsjednIk Uprave ComBIsa, zaGreB

naša su očekivanja u ovakvim vremenima bitno konzervativnija jer nema smisla zasnivati poslovne aktivnosti na iluzijama i mašti

Godina stabilizacije poslovanja

Ove godine je tvrtka Eurovoće bila okrenuta konsolidaciji vlastitog po-slovanja, a koja je bila po-trebna nakon intenzivnih akvizicija u protekle dvije godine. Kvalitetnim proi-zvodom koji je sve zastu-pljeniji na tržištu uspjeli smo i u ovoj godini podi-ći prodaju pa po tome spa-damo među rijetke tvrtke kojima je to uspjelo. Ipak, kriza nas je sigurno dota-knula i na nas se odrazi-la kroz povećane zahtje-

ve trgovačkih lanaca koji pad prometa u malopro-daji pokušavaju anulira-ti kroz povećanje svojih marži i zarada na našim proizvodima. To, među-tim, smanjuje naše marže i tako nam otežava poslo-vanje i daljnji razvoj.Sva su naša očekivanja od države isključivo vezana za pojednostavljenje pro-cedura i smanjenje nepo-trebne administracije koja je u većini slučajeva sama sebi svrha i uvelike oteža-

va i poskupljuje redovno poslovanje. Ovaj problem je posebno izražen u rea-lizaciji razvojnih projekata kojih naša tvrtka ima neko-liko u pripremi. Naravno,

dobro bi došlo i porezno rasterećenje poslovanja. No, s obzirom na sve okol-nosti to je iluzorno očeki-vati u bližoj budućnosti.Mi ne očekujemo da net-ko drugi za nas odrađu-

je stvari i okrenuti smo isključivo jačanju svojih snaga i anuliranju svojih slabosti. Smatramo da ako popravimo stvari na koje imamo direktan utjecaj i dodatno unaprijedimo svoju tvrtku i poslovanje, onda nas ni puno loši-je ekonomsko okruženje ne može bitno poremeti-ti. Slijedom toga želimo biti pokretači promjena, a ne samo čekati da ih net-ko drugi za nas odradi. Predstojeća 2013. godina

je vrlo važna godina zbog ulaska Hrvatske u EU. To će imati velikog utjeca-ja na naše poslovanje jer će izvoz naših proizvoda na tržišta Cefte biti dodat-no opterećen carinama, a u isto vrijeme bit će ukinuta većina barijera za uvoz tih proizvoda iz zemalja EU-a i iz nekih drugih zemalja. Pripremamo se da ove pro-mjene dočekamo spremni i još konkurentniji, pa plani-ramo uskoro uložiti u nove linije za proizvodnju.

jeronIm pandUrIć, UpravITeLj eUrovoća, oraHovICa

sva su naša očekivanja od države isključivo vezana za pojednostavljenje procedura i smanjenje nepotrebne administracije koja je u većini slučajeva sama sebi svrha

dobro bi došlo porezno rasterećenje

okrenuti smo isključivo jačanju svojih snaga i anuliranju svojih slabosti

Ova godina koja od-lazi vrlo je teška, ali smo uspjeli nekako preživje-ti. Činjenica je da će osta-ti dosta nepodmirenih ob-veza prema vjerovnicima koji, nadamo se, neće od-mah posegnuti za bloka-dom. Inače, ne pamtim težu godinu u graditelj-skom sektoru.U 2013. ne očekujemo ništa bolje ni u našem poslovanju niti od eko-nomske politike. Nismo osjetili pozitivne mje-re države, a porezna po-litika ne daje očekivane rezultate. S obzirom na aktualni broj nezaposle-nih, kako uopće može-mo govoriti o politici za-pošljavanja? A što se tiče uklanjanja barijera ula-ganjima, mislimo da kli-ma za ulaganje nikad nije bila lošija. Potrebno je nekoliko godina samo da bi se ishodila građevin-ska dozvola. Sporost ad-ministracije može se ri-

ješiti jednostavno - da se hoće. Kad je riječ o očeki-vanjima od zakonodavne, izvršne i monetarne vla-sti u ublažavanju poslje-dica krize – pa što oče-kivati u ovom manjku proračunskih sredstava i trendu opadanja zaposle-nosti? Može biti samo još gore.

anTe dUvnjak, vLasnIk TvrTke vodICe

nismo osjetili pozitivne mjere države, a porezna politika ne daje očekivane rezultate

ne pamtim težu godinu

s obzirom na aktualni broj nezaposlenih, kako uopće možemo govoriti o politici zapošljavanja?

Page 40: e-pv 3758/3759

40 Privredni vjesnikBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

“Ako ne planiramo izlaz iz krize novostvorenom vrijednosti, tonut ćemo još dublje.”

Mijo Ćošković, Šiška

Stanje u gospodarstvu je takvo da je svaki dan borba za opstanak proi-zvodnje. Nema nekih no-vih i značajnih planova in-vesticija, nego se sve svodi na borbu uštede u materi-jalu i kraćem vremenu izrade. Poslovanje se svelo na borbu za preživaljanje tvrtki, doslovno po nače-lu „dan za dan“. Zbog kri-ze se najviše angažiramo u traženju tržišta, plano-vi u proizvodnji ultralakih zrakoplova su ostvareni sa samo 40 posto, dok poslo-vanje spašava primarna prerada drva koja je ostva-rena u potpunosti.Teško je bilo što očekivati u recesiji koja je svuda oko

nas, treba se angažirati oko pukog preživljavanja. Ako ne planiramo izlaz iz krize novostvorenom vrijedno-sti, tonut ćemo još dublje. Ne možemo se izvući iz krize povećanjem poreza i terećenjem proizvodnje, a politika zapošljavanja nije i ne smije biti tek zapo-šljavanje na javnim rado-vima. Svima su puna usta većeg izvoza, ali do po-

većanja izvoza može doći samo uz realan tečaj kune i kreditiranje proizvodnje za izvoz. Međutim, sadaš-nji komercijalni krediti do-nose previsoke kamate. Ono što nudi HBOR je u redu, ali u konačnici kredit od HBOR-a opet mora ići preko komercijalne banke.Zakonodavna i izvršna vlast treba shvatiti, a to ću

slikovito reći, da naša pri-vreda u Hrvatskoj može održavati i kupiti auto u vrijednosti od približ-no 15.000 eura, a ne od 35.000 eura. Premalo je zaposlenih u privredi, koji stvaraju novu vrijednost, a puno je koji troše tu no-vostvorenu vrijednost.Od sljedeće, 2013. godine očekujem samo jedno: da ću radom, radom i samo radom zajedno sa svojim djelatnicima preživjeti sve nedaće (povećanje poreza, cijena sirovine i energena-ta, nepovoljnih kredita...), te naći još snage za pove-ćanje proizvodnje, i to one koju mogu naplatiti i koja je potrebna tržištu.

Mijo ĆoškoviĆ, direktor šiške, štitar

Ne možemo se izvući iz krize povećanjem poreza i terećenjem proizvodnje, a politika zapošljavanja nije i ne smije biti tek zapošljavanje na javnim radovima

Svaki dan je borba za opstanak

do povećanja izvoza može

doći samo uz realan tečaj kune

i kreditiranje proizvodnje za izvoz

Nama je 2012. godina bila dobra, zapravo vrlo dobra i gotovo identična 2011. godini. I dalje bilje-žimo rast prometa, osobi-to na vanjskim tržištima. Povećali smo zaposle-nost i plaće, ali i produk-tivnost. Za nas su krizne godine bile između 2007. i 2009. godine kada smo se zbog tržišnih promjena morali i proizvodno preu-smjeravati. Naši planovi su uvijek isti, a to je stalno dizanje ukupne produk-tivnosti poduzeća. Prošle 2011. godine smo ostvari-li promet vrijedan 185 mi-lijuna kuna, dok ove go-dine očekujemo barem 190 milijuna. To nije neki streloviti rast, nego upra-vo onakav kakvom težimo – kontinuirani rast bez ve-likih stresova.U našim kriznim godina-ma uočili smo tržišne tren-dove i tome se prilagodili pa sada zauzimamo zapa-žene pozicije na mnogim europskim tržištima. Više od 80 posto današnje pro-izvodnje Plamena završa-va u izvozu. No, budući da tržište ne poznaje život na staroj slavi, a poučeni ra-nijim iskustvima, i za slje-deću godinu planiramo nova ulaganja. Pored stal-nog ulaganja u novi diza-jn proizvoda, jer to je uvjet bez kojeg se ne može op-stati na tržištu, ulažemo i u dugotrajne tehnološke in-vesticije. U tijeku je rea-lizacija investicije vrijed-ne više od 100 milijuna

kuna koja će se nastaviti i u 2013. godini. Najvažni-je je ulaganje u nove elek-tropeći što će nam donijeti energetske uštede ali i po-većati kapacitet proizvod-nje za 30 do 40 posto. To je ujedno i naša temeljna priprema za još aktivni-ji nastup na EU tržištima što će nam biti olakšano i pojednostavljeno ulaskom Hrvatske u Europsku uni-ju. Najkraće rečeno, pored realizacije planiranih inve-sticija i uspješnog poslo-vanja, od 2013. realno oče-kujemo i daljnje širenje na izvozna tržišta.

Što se mjera državne po-litike tiče - ne očekujemo puno. Smatrat ćemo veli-kim napretkom ako biro-kracija na svim razinama prepolovi potrebno vrije-me, recimo za izdavanje građevinskih dozvola, iako znamo da to vrijeme mora biti 10 puta kraće. Dakle, s obzirom na dosadašnja vi-šegodišnja iskustva gos-podarstvenika, kada je o državnoj ekonomskoj po-litici riječ, nažalost nema-mo što očekivati.

viNko MatijeviĆ, ČLaN UPrave PLaMeNa, PoŽeGa

više od 80 posto današnje

proizvodnje Plamena završava u

izvozu

S obzirom na dosadašnja višegodišnja iskustva gospodarstvenika, kada je o državnoj ekonomskoj politici riječ, nažalost nemamo što očekivati

kontinuirani rast bez velikih stresova

Poslovna 2012. godina u mojoj tvrtki kao i u škol-skoj ustanovi, na moju sreću, nije u skladu s op-ćim stanjem gospodar-stva. Naime, moja privat-na zdravstvena škola koja postoji već 19 godina, su-protno gospodarskim kre-tanjima i očekivanjima, ima rast upisa učenika, sa-mim time i prihoda. Očito proizlazi da su ljudi uvi-djeli da se iz ovakve gos-podarske situacije mogu izvući jedino konkretnim radom za što ova škola de-finitivno i obrazuje, i to za

zanimanje zubni tehničar i fizioterapeut. Što se osta-lih mojih tvrtki i investici-ja tiče, tu, naravno, nisam zadovoljan brzinom izrade raznih prostornih planova te uopće birokratskim pre-prekama, što je i inače rak-rana u Hrvatskoj.Moja očekivanja u 2013. su vrlo skromna, a da ni-sam vječiti optimist, re-kao bih i vrlo depresiv-na. Naime, kako povećati gospodarski razvoj i rast u zemlji u kojoj ministar fi-nancija kao ključna osoba otvoreno na HTV-u kaže da je u ratu s poduzetni-cima i HUP-om? Očito jedino još njemu nije ja-sno da ovu državu iz krize neće izvući ni HEP ni HŽ ni HAC niti mnogobroj-ne državne agencije i in-stituti kojima se ne zna ni broja ni imena, a koji svi tako zdušno i vrlo koor-

dinirano sišu državni pro-račun na izdisaju. Jedini koji bi trebali i mogli na-puniti taj proračun su, po riječima ministra financi-ja, u ratu s tim istim mi-nistarstvom. Ja kao čelni čovjek HUP-a Dalmacije

pozivam ministra na pri-mirje, te otvoreni i iskre-ni razgovor, jer kao što je i sam general Gotovina re-kao, rat i ratovi su iza nas, gledajmo u budućnost.Od zakonodavne i izvrš-ne vlasti očekujem da će prvo i osnovno dovesti pravosuđe u red, jer uz poreznu politiku to je naj-važniji čimbenik razvoja

gospodarstva i ono treba jamčiti pravnu sigurnost.Vrlo nekorektno je prema poduzetnicima da pore-zne institucije traže uplatu PDV-a po ispostavljenoj fakturi, a da s druge stra-ne ne jamče naplatu te iste fakture od fizičkih i prav-nih osoba zbog inertnosti pravosuđa.Vjerojatno zahvaljuju-ći kvaliteti obrazovanja u mojoj školi, a i samim strukovnim zanimanjima koja nudi ova škola jam-čeći brzo zapošljavanje, s naglaskom na one koji to žele, mi već treću godi-nu širimo kapacitete ove najstarije i jedine privat-ne zdravstvene škole u Hrvatskoj. Za ostale pro-jekte mi ne preostaje ni-šta drugo nego skupiti sve strpljenje ovog svijeta i čekati administraciju da odradi svoj dio posla.

Hrvoje MarUšiĆ, vLaSNik deNtaL ceNtra MarUšiĆ, SPLit

da nisam vječiti optimist, moja

očekivanja bi bila vrlo depresivna

kako povećati gospodarski razvoj i rast u zemlji u kojoj ministar financija kao ključna osoba otvoreno na Htv-u kaže da je u ratu s poduzetnicima i HUP-om?

Pozivam ministra na primirje!

Page 41: e-pv 3758/3759

41www.privredni.hrBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Iako to u praksi nije jednostavno provesti, smatram da su nam ključ uspjeha udruživanja. ”

Borna Segulin, MojKvart.hr

Poslovna 2012. malim i srednjim poslovnim su-bjektima s kojima Moj-Kvart.hr posluje bila je teža no 2011. godina. Vje-rujem kako se to dogodi-lo zbog prelijevanja krize prema krajnjim potroša-čima (fizičkim osobama), što je rezultiralo njiho-vom sve većom štednjom. Mislim da će, u najbolju ruku, 2013. biti ista kao i 2012. godina. Ne nasluću-jem nova zapošljavanja ni podizanje standarda tržiš-nih vrijednosti. Iako smo spremno dočekali 2012. godinu, nismo u potpu-nosti uspjeli ostvariti svo-je poslovne planove. Kroz

unapređenje usluga i pri-lagođavanje poslovanja borimo se s krizom kako bismo njezin utjecaj na naše poslovanje sveli na minimum.Vjerujem kako će ulazak Hrvatske u Europsku uni-ju povećati izvoz i da će se kroz povećanu proi-zvodnju otvoriti nova rad-na mjesta. Međutim, sum-njam da ćemo konkretne rezultate osjetiti već u 2013. godini. Sa zakono-davstvom prilagođenim EU-u i strani investitori će osjećati veću sigurnost što će ubrzati dolazak oz-biljnih tvrtki na naše trži-šte. U Hrvatskoj imamo

puno malih tvrtki i treba-mo se u roku godinu do dvije dobro pozicionirati na domaćem terenu. Iako to u praksi nije jednostav-no provesti, smatram da su nam ključ uspjeha udruži-vanja.Očekujem da će donosio-ci odluka konačno poslu-šati iskustva s tržišta svih

nas te da će rasteretiti gos-podarstvo od toliko aktu-alnih poreznih optereće-nja. Visoki porezi, troma administracija i sporo do-nošenje odluka, kombini-rano s činjenicom da je hr-

vatsko tržište zaista malo, nisu obećavajući faktori investitorima. Očekujem poduzimanje brzih i kon-

kretnih koraka po pitanju nesolventnosti koja je sve veća. Za sada ne osjećam da se puno i značajno radi po tom pitanju, pa očeku-jem da će ona biti još veća u 2013. godini. Nadam se da će se poticaji više osmišljavati u cilju rasta gospodarstva, a ne krpa-nja nekonkurentnih uslu-ga i proizvoda kao što se to činilo dosad.U 2013. godini očekujem mnogo pametnih, pravo-vremenih i strateških po-teza, no ponajprije od tima MojKvart.hr. Tije-kom 2012. napravili smo blago restrukturiranje po-slovnih procesa i investi-

rali u unapređenje porta-la i naših usluga. Stoga u 2013. očekujem blagi rast s obzirom na 2012. godi-nu. Nadam se da će ova kriza, ako se to tako može reći, jednim dijelom po-zitivno djelovati na tržiš-no poslovanje tako što će tvrtke koje nude neodgo-varajuća rješenja jedno-stavno biti primorane za-tvoriti svoja vrata. Što se tiče širenja našeg po-slovanja, nadam se da će ulazak u EU omogućiti jednostavnija partnerstva i franšize, ne samo u ze-mljama EU-a, već i šire zbog većeg povjerenja in-vestitora.

Borna Segulin, vlaSnik portala Mojkvart.hr, zagreB

ne naslućujem nova zapošljavanja ni podizanje standarda tržišnih vrijednosti

nadam se kako će se poticaji više osmišljavati u cilju rasta gospodarstva, a ne krpanja nekonkurentnih usluga i proizvoda kao što se to činilo dosad

očekujem konkretne korake protiv nesolventnosti

Odlazeća, 2012. godi-na nije donijela ništa oso-bito u području poslova-nja nekretninama, a ni u gospodarstvu općenito. I dalje je stanje dosta teško.U 2013. godini očekujem uklanjanje barijera ulaga-njima, a prvenstveno oče-kujem da će se naći ra-zumijevanja za ulagače i kupce iz Rusije, arapskih zemalja i Kine, i to kroz izmjenu zakona koji bi im omogućio kupovanje na ime fizičke osobe kao i državljanima EU-a. Otva-ranje tržišta nekretnina prema bogatim zemlja-ma koje nije zahvatila kriza za naše gospodar-stvo značilo bi mnogo, ne samo na polju nekretni-na, već bi se sigurno po-krenule i veće investicije, što bi pokrenulo i gospo-darstvo općenito. Na ne-

davnom sajmu nekretnina u Moskvi uvjerila sam se da rusko tržište pokazuje golemo zanimanje za Hr-vatsku. No, Rusi najve-ćim dijelom odustaju od kupnje u Hrvatskoj jer ne

mogu kupovati kao fizič-ke osobe, te odlaze u dru-ge države u susjedstvu ili u zemlje EU-a u kojima nesmetano kupuju privat-ne nekretnine, a ujedno investiraju u veće gospo-darske projekte.Smatram da će najavlje-ni porez na nekretnine napraviti veliki udar na već potonulo gospodar-stvo i da sada nije pra-vi trenutak za donoše-nje tog zakona. Donese li se, svakako će imati više negativnih nego pozitiv-nih efekata za gospodar-stvo Hrvatske. Ako kroz promjenu zakona dođe do otvaranja našeg tržišta prema tržištima kao što su Rusija, Kina i arapske zemlje, i u mojoj će tvrt-ki sigurno biti potrebe za dodatnim zapošljavanjem i širenjem poslovanja.

jaSMinka Biliškov, direktorica tvrtke Biliškov nekretnine, kaštel Stari

očekujem da će se naći razumijevanja za ulagače i kupce iz rusije, arapskih zemalja i kine, i to kroz izmjenu zakona koji bi im omogućio kupovanje na ime fizičke osobe kao i državljanima eu-a

ne porezu na nekretnine

Smatram da će najavljeni porez na nekretnine napraviti veliki udar na već potonulo gospodarstvo

Unatoč našim očekiva-njima o blagom padu trži-šta, bez obzira na dobru turističku sezonu, eko-nomska situacija u zem-

lji i smanjena platežna moć građana utjecali su na pad tržišta piva od oko pet posto. Tijekom 2012. godine Zagrebačka pivo-vara je imala velika ko-mercijalna ulaganja. Lan-

sirali smo čak 13 novih proizvoda i time postali lider u regiji u inovacija-ma, odgovorivši na potre-be i želje naših potroša-ča koje sustavno pratimo. Kao rezultat porastao nam je udjel na tr-žištu, čime smo vrlo zadovoljni. U 2013. godi-ni, s obzirom na prognoze Vlade o blagom rastu BDP-a, očeku-jemo stabilizaci-ju tržišta. Nastav-ljamo s ulaganjima u komercijalne ak-tivnosti, usmjerene na razvoj i podršku brendovima, razvoj

ljudi i kvalitetu. Očekuje nas i proširenje proizvod-nih kapaciteta, a shodno tome i zapošljavanje no-vih ljudi.

Sergey yeSkov, predSjednik uprave zagreBačke pivovare

u 2012. godini zagrebačka pivovara je imala velika komercijalna ulaganja

širimo proizvodnju i zapošljavamo ljude

lansirali smo čak 13 novih proizvoda

Page 42: e-pv 3758/3759

42 Privredni vjesnikBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

“Smatram da bi se država morala ozbiljno pozabaviti izvoznom strategijom jer je domaće tržište postalo malo.”

Vlado Krauthaker, Vinarstvo Krauthaker

Ukupno gledano, smatram da se osigura-vateljska branša cijelu 2012. godinu solidno no-sila sa svim izazovima gospodarskog okruženja i krize. Ukupno tržište

osiguranja jest u padu, prvenstveno generira-no padom premije u ne-životnim osiguranjima, dok su životna osigura-nja unatoč svim izazovi-ma čak i povećala bruto zaračunatu premiju u od-nosu na prošlu godinu. Negativan trend u gospo-darstvu kao i loša platež-

na moć stanovnika i da-lje ostavljaju negativan trend u prodaji ostalih vrsta dobrovoljnih osi-guranja, što se ne može reći i za životna osigura-nja, a upravo to nam go-vori o buđenju interesa i prepoznavanju dobrih strana životnog osigu-ranja kod naših građana uz istodobno jačanje svi-jesti da se osobno mora preuzeti i briga i odgo-vornost za vlastitu bu-dućnost.Mene posebno vese-li činjenica da je Agram life kroz svih 11 mjese-ci 2012. bilježio rast za-računate bruto premije i ojačao svoju tržišnu po-ziciju. Ni osiguravatelj-ska djelatnost nije ostala imuna na događaje u gos-podarstvu iako ne bilježi značajniji pad. Pitanje je

dokle imunost seže, od-nosno gdje i kad počinje borba svakog građanina Hrvatske za osnovnu eg-zistenciju.Ulazak Hrvatske u EU može ubrzati dva pro-cesa. Prvi, povećanje fi-nancijske pismenosti građana, što je osnovni preduvjet da se poveća i udio premije životnih osiguranja u ukupnoj za-računatoj premiji i veće izdvajanje sredstava u taj segment. Drugi, poveća-nje konkurencije s dru-gim društvima, ulazak novih usluga i proizvo-da mora natjerati i nas same na kontinuirani ra-zvoj proizvoda i poveća-nje kvalitete usluge kli-jentima. Oba ta procesa trebala bi utjecati na svi-jest države da vrati po-ticajni porezni tretman

premiji životnog osigu-ranja u bilo kojem obli-ku. Dugoročno, doći će i do promjene samog mi-rovinskog sustava koji u sadašnjem obliku gene-racijske solidarnosti po-staje neodrživ i za drža-vu i za pojedinca.U idućoj godini nastavit ćemo sa širenjem prodaj-ne mreže i, naravno, uvo-đenjem novih proizvoda. Nakon odličnog uspjeha s jedinstvenom policom A garant, u 2013. godini planiramo snažniji isko-

rak s proizvodima koji će klijentu nuditi još više. Pored samih proizvoda, kontinuirano radimo na edukaciji naših djelatni-ka, čija je stručnost, s ob-zirom na proizvode koje nudimo, iznimno važ-

na. Time nastojimo svaki dan svakom klijentu biti što bliže s kvalitetnim savjetom, što je u ovim teškim vremenima vrlo bitno i klijenti to prepo-znaju i cijene.Agram životno osigura-

nje godinu će završiti u skladu s planiranim pre-mijskim prihodom. Od proteklih godina nosi-mo veliku odgovornost u smislu ponavljanja od-ličnih poslovnih rezulta-ta. Moram napomenuti da je Agram life u 2011. godi-ni bilo društvo s najve-ćim jamstvenim kapita-lom na tržištu životnih osiguranja, uzvisoku ra-zinu likvidnosti i neto dobiti. Također, potreb-no je istaknuti da Agram life ima visoku razinu od 178,1 posto kapital-nih zahtjeva prema Sol-vency II. Za poslovnu 2012. godinu očekujemo ponavljanje dobrih po-slovnih rezultata, zadr-žavanje visoke razine kapitalne adekvatnosti te dobiti.

Kad je riječ o proizvod-nji grožđa, 2012. godine je u našem vinogorju ali i šire bilo šteta u vinogradi-ma, počevši od hladnoće i mrazeva u zimu i prolje-će do velike suše u ljetnim mjesecima. U Kutjevač-kom vinogorju urodi su manji između 30 i 50 po-sto, a dok svi vinogradari ne predaju izvješća o šte-ti, nećemo imati potpune podatke. S druge strane, nije baš sve tako crno jer je kvaliteta berbe obeća-vajuća, tako da ovo može biti jedna od boljih godi-na u zadnjem desetljeću. Kad je riječ o tržištu, mogu reći da kutjevački vinari, a tako i mi, uspijevaju proda-ti vino. Među prvima smo prije dvije godine korigira-

li cijene, a sada to rade i svi ostali. Primjetan je trend da vinari sve više direktno op-skrbljuju restorane bez po-srednika, iako dio restora-na još uvijek nije shvatio da bi morao korigirati cije-ne vina i da nisu vremena kada se može samo na vinu zarađivati. Potrebno je ba-lansirati i prilagođavati se situaciji koja i nije baš ru-žičasta. Gosti su očito pro-mijenili navike, tako da se

okreću više konobama ili obiteljskim ugostiteljskim objektima koji su im cje-novno prihvatljiviji.U našoj tvrtki smo usmje-reni na izvoz jer smatram da svaki vinar, osim ma-lih, mora izvoziti više od 30 posto proizvodnje. Mali vinari mogu prodati znača-jan dio na kućnom pragu. Smatram da bi se država morala ozbiljno pozaba-viti izvoznom strategijom jer je domaće tržište po-stalo malo. Jedan od na-čina je preko Udruženja vinara pri Hrvatskoj gos-podarskoj komori, a posto-ji i velika mogućnost preko Ministarstva turizma. Naši vinari imaju problema jer su nepoznati u svijetu, a ra-zličitim kanalima i aktiv-

nostima to je moguće pre-okrenuti. Kvalitetu imamo, ali je još vani ne možemo cjenovno valorizirati.Što se tiče porezne politike, mislim da vinari sve teže mogu pratiti zahtjeve drža-ve. Kad je riječ o fondovi-ma Europske unije, imamo

vinare koji su završili inve-sticijski ciklus pa ne očeku-ju puno od njih, a s druge strane oni vinari koji čeka-ju ta sredstva suočit će se sa zahtjevnom i složenom procedurom. Mislim da vi-nari nisu pripremljeni za te

izazove, a usuđujem se reći da vinari nisu više boga-ti ljudi nego životare. Vla-da svojim mjerama može ublažiti posljedice krize, a ključno je da raznim aktiv-nostima osposobi domaće vinare za svjetsko tržište, odnosno može ih raznim olakšicama i oslobađanjem dijela troškova učiniti kon-kurentnima.Mi svake godine ulažemo u tehnologiju, zapošljava-mo nove ljude, podižemo nove nasade. Tako ćemo se ponašati i iduće godi-ne. Moja je procjena da će se tržište već 2017. go-dine stabilizirati i da neće biti viška grožđa. Isto tako, udruženja vinara postaju jako važna za vinare i bit će sve važnija.

Vlado KrauthaKer, VlasniK tVrtKe VinarstVo i podrumarstVo KrauthaKer, KutjeVo

dugoročno, doći će i do promjene samog mirovinskog sustava koji u sadašnjem obliku postaje neodrživ i za državu i za pojedinca

naši vinari imaju problema jer su nepoznati u svijetu, a različitim kanalima i aktivnostima to je moguće preokrenuti

država bi trebala vratiti poticajni porezni tretman

ozbiljni vinari moraju izvoziti

ni osiguravateljska djelatnost nije

ostala imuna na događaje u gospodarstvu

Vinari nisu više bogati ljudi nego

životare

u idućoj godini nastavit ćemo sa širenjem prodajne mreže i, naravno, uvođenjem novih proizvoda

tomislaV noVačić, predsjedniK upraVe agram žiVotnog osiguranja, ZagreB

Page 43: e-pv 3758/3759

43www.privredni.hrBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Potrebno je jako paziti da se smanjuju samo oni troškovi koji ne utječu na pad potrošnje.”

Ivica Max Krizmanić, Hotel Esplanade

Povećanje poreza na dodanu vrijednost, posku-pljenje energenata, pad bruto domaćeg proizvoda za više od dva posto, po-rast nezaposlenosti, nasta-vak povećanja krize u eu-rozoni te još brojni drugi negativni trendovi koji su nas pratili u 2012. godi-ni pridonijeli su padu po-trošnje u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Usprkos tome 2012. završit ćemo s pora-stom zarade od noćenja za šest posto, i to 4,6 posto s porastom u popunjenosti i povećanjem prosječne ci-jene noćenja od 1,5 posto.Kriza se najviše odrazi-la na pad dolaska poslov-nih gostiju, i to većinom poslovnih grupa koje uz noćenja unajmljuju dvo-ranu za sastanke, koriste opremu te hranu i piće. Taj smo pad nadoknadili individualnim dolascima

turista koji su, zbog kri-ze u ostatku svijeta, od-lučili promijeniti naviku odlaska u poznata turi-stička odredišta i upozna-ti nešto novo te doći u Za-greb. Prilagodbom cijena tržištu, a opet pružanjem vrhunske usluge i održa-vanjem visoke razine kva-litete uspjeli smo poveća-ti zaradu i u odjelu hrane i pića u restoranskom dije-lu, dok se u banketnom di-jelu primijetio osjetan pad prihoda uslijed već spo-menutog pada u poslov-nim grupama.U 2013. hitno su potreb-

ne dodatne reforme kako bi se napravila zdrava kli-ma za nova ulaganja. Tre-ba napraviti sistem u ko-jem se neće događati da nam zbog određenih lo-kalnih pojedinaca i njiho-vih sitnih interesa inve-sticije čekaju ili odlaze u neke druge zemlje. Nužne su nam investicije koje će otvarati nova radna mjesta

za poslove koji će generi-rati zaradu i otvaranje no-vih poslova.Pozdravljam uvođe-nje Zakona o fiskalizaci-ji u prometu gotovinom, mislim da će pridonije-ti znatno većem punjenju proračuna. Nadam se i da će to biti popraćeno sma-njenjem još uvijek veli-kih parafiskalnih davanja od kojih se ne generiraju nova ulaganja. Potrebno je jako paziti da se sma-njuju samo oni troškovi koji ne utječu na pad po-trošnje. Smatram i da je bitno održati stabilnost domaće valute.Sljedeće godine u Hotelu Esplanade očekujemo rast ukupne zarade od osam posto. Predviđamo nasta-vak porasta individualnih dolazaka, ali i poslovnih grupa te ulaskom Hrvat-ske u EU i povećanje di-plomatskih aktivnosti i posjeta stranih delegacija.Na tržištu smo se pozici-onirali kao jedini visoko-kvalitetan luksuzni hotel s pristupačnim cijenama. Mnogo ulažemo u promo-ciju hotela te Zagreba kao destinacije.

Kako smo i očekiva-li, 2012. godina je bila još izazovnija od prethod-ne. Uloženo je jako puno truda kako bismo postigli rezultate sajmova GAST i SASO na razini lanj-skih godina. To je iziski-valo uvođenje inovacija, novih pristupa i ponuda prema tvrtkama i partne-rima. No, stoga su upra-vo ti novi segmenti po-stigli vrhunske rezultate i zabilježili porast, a tu po-sebno ističem sektor ob-novljivih izvora energije. Generalno gledajući, saj-movi u organizaciji tvrt-ke Sajam Split zadržali su vodeću poziciju kao mje-sto susreta gospodarstve-nika Hrvatske i regije.Želim da 2013. bude go-dina zaokreta i pozitivnih promjena u gospodarstvu, koje svi tako priželjkuje-mo. Ipak, koliko će se to ostvariti, pokazat će vrije-me, a realnost će diktirati uvjeti na tržištu, kako na domaćem tako i na ino-zemnom, jer nismo izo-lirani od makroekonom-skih utjecaja cijele regije i Europe. Veliki utjecaj na gospodarstvo i regulativu

imat će ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Zasigur-no će se morati napraviti i veliki rezovi u državnom aparatu. Pozdravljam Za-kon o poticanju investi-cija koji će, nadam se, stvoriti uvjete za njihovo privlačenje. Smatram da će priljev investicija biti dosta usporen zbog situa-cije na globalnom tržištu i krize u eurozoni, jer je novca na globalnom trži-štu sve manje i svaka se investicija gleda s opre-zom i pod velikim pove-ćalom. Ukratko, i dalje smo u razdoblju bolnih rezova na svim razina-ma, pronalaženja pros-

peritetnih tržišnih niša, dugoročnog odricanja i prilagođavanja tržišnim uvjetima. Ipak, za bilo kakve promjene trebat će dosta vremena da se vide konkretni rezultati. O ne-kom većem zapošljavanju teško je govoriti bez sub-vencija države, koja bi trebala sustavno potica-ti zapošljavanje i smanji-ti postojeće velike name-te za poslodavce.U 2013. idemo s pro-kušanim, uspješ-nim projektima, našim prepoznatljivim brendo-vima, sajmovima SASO i GAST. Pod okriljem tih sajmova organizirat ćemo i nove, specijalizirane ma-nifestacije, nove događaje poput organizacije susreta poduzetnika s izvršnom i zakonodavnom vlasti, po-tom prve Dane turizma... Organiziranje konferenci-ja i stručnih skupova i da-lje je naša snaga jer sma-tramo da je znanje ključ za razvoj svakog poduzet-nika. U planu su i novi sa-jamski projekti jer u doba krize ne smijemo dopusti-ti stagnaciju, koja dugo-ročno znači pad.

Badel 1862 je ušao u pionirski pothvat u Kini, na ogromno tržište s ogro-mnim potencijalom. Prvi pokazatelji u 2012. godi-ni daju nam za pravo oče-kivati da bi se taj pothvat mogao odvijati u vrlo po-zitivnom smjeru. Naj-važnije je da smo htjeli svojim primjerom poka-zati da nam nije cilj samo ostvariti interese Bade-

la 1862, nego i pokuša-ti svi zajedno nastupi-ti na novom tržištu. U Kinu smo povukli za so-bom još 23 male vinari-je sa 75 različitih etike-ta, otvarajući mogućnost da i manje tvrtke na krili-ma naše investicije otvo-re sebi prostor za izvoz. Prije nepunih mjesec i pol dana otvorili smo i Hrvat-ski vinski klub u Kini, re-

prezentativni prostor od 1200 četvornih metara, koji je na raspolaganju či-tavom hrvatskom gospo-darstvu, jer je i zamišljen kao centar za podržavanje gospodarske suradnje. Iz iskustava koje smo dosad imali, mislim da bi nam hrvatska gospodarska di-plomacija ipak mogla više pomoći, ali i svatko od nas ima veliku odgovor-

nost kada kao prvi ulazi-mo na neko tržište. Prva

tvrtka koja dolazi na neko novo tržište iz države ve-ličine Hrvatske ima od-

govornost da taj prvi po-sao napravi uspješno, jer nema pravo na grešku.

Ako prva tvrtka, neovi-sno o angažmanu politike i gospodarske diplomaci-je, iza sebe ostavi repove, zatvaraju se vrata svima onima koji bi eventual-no mogli taj posao uspješ-no odraditi. Medalja uvi-jek ima dvije strane: ako nemamo podršku države, treba je znati tražiti, a kad je dobijemo, treba je znati opravdati.

IvIca Max KrIzManIć, generalnI dIreKtor Hotela esplanade, zagreB sanja vuKovIć veIć, dIreKtorIca tvrtKe sajaM splIt, splIt

srđan oreB, dIreKtor Badela 1862, zagreB

nužne su nam investicije koje će otvarati nova radna mjesta za poslove koji će generirati zaradu i otvaranje novih poslova

novca je na globalnom tržištu sve manje i svaka se investicija gleda s oprezom i pod velikim povećalom

Medalja uvijek ima dvije strane: ako nemamo podršku države, treba je znati tražiti, a kad je dobijemo, treba je znati opravdati

treba nam zdrava klima za nova ulaganja

u 2013. idemo s prokušanim, uspješnim projektima

prva tvrtka na novom tržištu nema pravo na grešku

smatram da je bitno održati stabilnost

domaće valute

u planu su i novi sajamski projekti jer si ne smijemo

dopustiti stagnaciju

Hrvatska gospodarska

diplomacija bi nam mogla više pomoći

Page 44: e-pv 3758/3759

44 Privredni vjesnik

Kao najpozitivnije do-gađaje izdvojili bismo one vezane uz rad našeg Druš-tva, a odnose se na rezul-tate našeg poslovanja od-nosno njegovu stabilnost unatoč nepovoljnom gos-podarskom okruženju. Ja-dransko je prvih devet mjeseci ove godine zavr-šilo sa 78.429.845 kuna dobiti. I tijekom ove godi-ne zapošljavali smo nove djelatnike, radilo se na ši-renju naše prodajne mre-že, podizanju kvalite-

te naših osiguravateljskih usluga.Loša gospodarska situa-cija zasigurno je najveća prepreka daljnjem razvo-ju tržišta osiguranja. Kao i zadnjih par godina, i da-lje je situacija takva da se uglavnom ugovaraju za-konski obvezna osigura-nja, dok se dobrovoljne iako osiguranicima neu-pitno korisne vrste osigu-ranja ostavljaju za bolja vremena. Ukidanje pore-znih olakšica na dobro-

voljna zdravstvena i život-na osiguranja dodatna je otežavajuća okolnost koja negativno utječe na ra-zvoj tržišta dobrovoljnih osiguranja, pa tako i trži-

Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Kao mikropoduzetnik s preko dva desetljeća manje ili više uspješnog snalaže-nja na tržištu, očekujem da u drugoj polovini 2013. stvari konačno krenu na bolje. Ovo razmišljanje ne temeljim na pukim željama ili s vječnom nadom u bo-lje sutra, nego na utjecaju BDP-a na sve nas koji žive od usluga koje nisu eg-zistencijalno neophodne.Kad nije utemeljen na re-alnim predviđanjima, op-timizam male poduzet-nike lako dovede u teško

premostive poteškoće, pa svi mi koje imamo više iskustva s raznim promje-nama uvjeta privređiva-nja - a i nakon višegodiš-njeg silaznog trenda koji se ogleda i u padu po-tražnje i u korekciji cije-

na usluga - vrlo oprezno pristupamo svim naja-vama koje nas očekuju.Krizno doba je poticajno za afirmaciju zanemarenih ili nedovoljno iskorište-nih potencijala, što je do-bro za naš osobni razvoj, a i korisnici usluga dobi-vaju kvalitetniju i povolj-niju uslugu nego prije po-

četka recesije. Konkretno, u kozmetičkoj i wellne-ss branši predugo trajanje krize se ogleda i u sve če-šćem prelasku u sivu zonu. PDV od 25 posto u kombi-naciji s kartičarskim pro-vizijama za male korisni-ke čini teško nosivo breme za one koji legalno pru-žaju usluge, u konkuren-ciji s onima koji nemaju takvih opterećenja. Vrhu-nac loših trendova očeku-jem u prvoj polovini slje-deće godine, kada će zbog nužnih reformi u oba sek-tora doći do daljnjeg pro-dubljivanja krize, a s po-četkom turističke sezone, uz pojačanu investicijsku aktivnost i uz efekte koje sa sobom donosi ulazak u EU, konačno ćemo doče-kati pozitivne trendove - odnosno opet će rasti sve što treba rasti.

Godina na izmaku bila je teška. Sektor odnosa s javnošću primarno je ve-zan uz gospodarstvo koje bilježi pad BDP-a četvrto tromjesečje zaredom. Po-sljedično, klijenti iz pri-vatnog sektora očekuju više za manje, a odlukom Vlade iz srpnja zabranjen je rad agencija za odnose s javnošću s tijelima držav-ne uprave i državnim in-stitucijama. Tom odlukom je gotovo zatvorena mogućnost po-slovanja s državom koja u ukupnom BDP-u sudje-luje s više od 50 posto. Mnoge su agencije čla-nice HUKA-e bile prisi-ljene dodatno rezati troš-kove poslovanja, dok je konkurencija istovreme-no postala još veća. Neki planovi usmjereni na in-vesticiju u nove usluge ili stručno usavršavanje zaposlenih ostali su neo-stvareni.Očekujemo da će i 2013. biti teška godina, no u

skladu s Vladinim pred-viđanjima o rastu BDP-a nadamo se blagom opo-ravku. Od pristupa Europskoj uniji mogli bismo ima-ti više posla s obzirom na ulazak preostalih veli-kih igrača i EU projekte financirane iz pretpristu-pnih i regionalnih fon-dova. U početku, nakon ulaska u Europsku uni-ju, još barem šest mjese-ci do godine dana moći ćemo koristiti pretpristu-pne fondove, ali i one na-mijenjene zemljama čla-nicama. Od ekonomske i porezne politike očekuje-mo dodatno rasterećenje gospodarstva, smanjenje

ukupne cijene rada, flek-sibilniju mobilnost radne snage te poticanje razvo-ja malog i srednjeg podu-zetništva.Izlazak iz krize vidimo u poreznom rasterećenju, direktnim stranim inve-sticijama, aktivnom po-ticanju razvoja malog i srednjeg poduzetništva, izvozu, stvaranju uvje-ta za povećanje osob-ne potrošnje te smanjiva-nju i unapređenju javne uprave. Nadamo se pred-

viđenom blagom gospo-darskom rastu i barem simboličnom rastu priho-da, svjesni da će se po-zitivni pomaci početi bi-lježiti tek krajem 2013. godine.

Mario aunedi Medek, predsjednik Hrvatske udruge koMunikacijskiH agencija, zagreB

vrhunac loših trendova očekujem u prvoj polovini sljedeće godine, a s početkom turističke sezone opet će rasti sve što treba rasti od pristupa europskoj uniji mogli bismo imati više posla s

obzirom na ulazak preostalih velikih igrača i eu projekte financirane iz pretpristupnih i regionalnih fondova

Moj pogled na 2013. godinunadamo se blagom oporavku

goran jurišić, predsjednik uprave jadranskog osiguranja, zagreB

i tijekom ove godine zapošljavali smo nove djelatnike, radilo se na širenju naše prodajne mreže, podizanju kvalitete naših osiguravateljskih usluga

ugovaraju se zakonski obvezna osigu ranja; sve drugo čeka bolja vremena

“Kad nije utemeljen na realnim predviđanjima, optimizam male poduzetnike lako dovede u teško premostive poteškoće.”

Boris Močinić, Zdravi i vitki

očekujem da u drugoj polovini

2013. stvari krenu na bolje

izlazak iz krize vidimo, među ostalim, i u poreznom rasterećenju

Ova je godina za našu tvrtku koja se bavi komu-nikacijama i transferom tehnologija bila vrlo dobra i produktivna. Smirili smo naše poslovanje, istraživa-li, povezivali ljude, regi-strirali svoje intelektual-no vlasništvo i krenuli u izrade prototipova, kako bismo osigurali sigurnost našeg daljnjeg poslova-nja. Mislim da je ova gos-podarska, ali ujedno i mo-ralna kriza natjerala dobar dio hrvatskog gospodar-stva da se okrene sebi i istraži svoje potencijale.Ove godine došli smo do prototipa naših projeka-ta desalinizatora morske vode, projekta toplinske pumpe voda-voda. Vjeru-jem da ćemo u idućoj go-

dini omogućiti tim proi-zvodima izlazak na tržište.Kako dolazimo iz istočnog dijela Hrvatske, Slavonije - gdje pesimizam, pose-bice u gospodarstvu, već dugo vlada, odlučili smo biti optimistični, vedriji, i pomaknuti se iz regional-ne izoliranosti i na taj pozi-tivan način pronaći put do nastupa na širem tržištu.Iduće godine, iskreno re-čeno, dočekujemo s puno

optimizma. Očekujemo više razumijevanja za one koji žele, hoće i hrabri su raditi. Isto tako moram priznati da više očeku-jem za one koji na etični-ji način pristupaju poslu i svojim poslovnim partne-rima. Ljudi se trebaju pro-mijeniti iznutra. Isto tako

za očekivati je da se nešto pokrene i u manjim sredi-nama te malim i srednjim poduzećima. Ona su iona-ko najvitalniji dio gospo-darstva, najbrže reagiraju na promjene i otporna su na sve što ih pogađa.

Lara Liović nadaždi, direktorica Ladarice, čepin

očekujemo više razumijevanja za one koji žele, hoće i hrabri su raditi

odlučili smo biti optimističniji

više očekujem za one koji etičnije pristupaju poslu

Boris Močinić, vLasnik i direktor tvrtke zdravi i vitki, zagreB

Page 45: e-pv 3758/3759

45www.privredni.hr

Iako je ta fraza već izlizana, doista vrijedi da je kriza zapravo prilika. Onaj tko se pripremio na krizu, segmentirao svo-je proizvode i prilagodio se tržištu, taj krizu dobro podnosi. U takve ubraja-mo i sebe. Pretežno smo se orijentirali na prodaju vina u srednjoj Dalmaci-ji tijekom turističke sezo-ne, te jednim dijelom na

izvoz. Kod ostalih vina-ra ima i “punih bačava’’, ali nadam se da će napori koje poduzimamo s Udru-ženjem vinarstva pri Hr-vatskoj gospodarskoj ko-mori uroditi plodom i da će se kroz marketinške aktivnosti povećati hrvat-ski izvozi vina i tako ba-rem jednim dijelom riješi-ti taj problem.Ulaskom Hrvatske u Eu-ropsku uniju dobit ćemo veću konkurenciju na hr-vatskom tržištu, ali će

nam biti i lakše izvoziti vina. Sada prilikom izvo-za nailazimo na dosta bi-rokratskih prepreka i papi-rologije, tako da je skupo izvoziti manje količi-ne vina, pogotovo premi-um vina kakva proizvodi većina vinara izvoznika. Sve nam to jako poveća-va troškove i u konačni-ci cijenu vina na stranom tržištu. Ulaskom u EU te će barijere nestati i mislim da će to biti pravi trenutak za izvoz hrvatskih premi-um vina. Mi smo za to spremni.Za europsko tržište pri-premili smo se podiza-njem novih nasada u za-dnjih nekoliko godina, za što smo koristili i potica-je iz operativnih progra-ma Vlade. Posebno bih istaknuo vinograd na me-lioriranom kršu na brdu iznad Imotskog polja, koji tek počinje donositi prvi urod.Uz našu autohtonu sortu kujundžušu i poznatu li-niju crnih vina Modro je-zero, ponudu proširujemo s vinom Pošip/Žilavka,

koje dolazi iz mladog na-sada posađenog 2009. Vjerujemo da će europsko tržište prepoznati i naš Chardonnay sur lie, oz-biljno vino koje je odleža-lo na talogu godinu dana, kao i naša dva pjenušca, bijeli i rose. Skriveni adut nam je crljenak, autohto-na sorta iz koje su pote-kli zinfandel i primitivo. Uskoro na tržište izlazi

naša prva berba crljenka iz vinogorja Trogir-Kašte-la. Uvjereni smo da će cr-ljenak biti otkriće na vin-skom tržištu.

gulativi, čije promjene tek očekujemo.Potrebna nam je snaž-na osiguravateljska udru-ga, s transparentnim pri-stupom, koja će u prvom redu zastupati interese osiguranika i osigurava-telja, raditi na promicanju struke, edukaciji i razvoju osiguravateljske kulture.Svoju ponudu svake go-dine nadopunjujemo uvo-đenjem novih proizvoda, prvenstveno dobrovolj-nih osiguranja. Tako i za sljedeću godinu priprema-mo novi proizvod s kojim ćete biti uskoro upoznati. Godina koja je pred nama zasigurno neće donijeti

promjene nabolje, već će se postojeća gospodarska kriza produbiti. Osigura-vateljsku branšu očeku-

je daljnje prestrojavanje, te porast konkurencije u profitabilnijim segmenti-ma poslovanja.

Najavljena potencijalna prodaja CO-a donijet će neke nove momente na tr-žište osiguranja, kao i ja-čanje tržišne utakmice iz-među sudionika.Što se tiče Jadranskog osiguranja, unatoč nepo-voljnom gospodarskom okruženju, kao i svake go-dine planove postavljamo ambiciozno: sačuvati po-stojeći kvalitetni portfelj, povećati razinu usluge uz nove proizvode koji su u pripremi, povećati dobit, nastaviti s investicijama i naravno u svakom trenut-ku biti dobar poslodavac. To su samo neki od naših ciljeva.

Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

Osiguravateljska društva kao značajni gospodarski sudionici moraju biti prepoznati kao faktor stabilnosti u gospodarstvu

GOran Jurišić, predsJednik uprave JadranskOG OsiGuranJa, ZaGreB

i tijekom ove godine zapošljavali smo nove djelatnike, radilo se na širenju naše prodajne mreže, podizanju kvalitete naših osiguravateljskih usluga

doista vrijedi da je kriza zapravo prilika

Milan GraBOvac, vinariJa GraBOvac, dOnJi prOlOžac

Za europsko tržište pripremili smo se podizanjem novih nasada u zadnjih nekoliko godina

spremni smo za europsko tržište

ugovaraju se zakonski obvezna osigu ranja; sve drugo čeka bolja vremena

“Kolegama poduzetnicima mogu savjetovati da ne slušaju pojedince koji im dolaze i nude izradu kojekakvih projekata po proviziji.”

Goran Šutalo, Color Emajl

Color Emajl se ori-jentirao na europsko tr-žište i prema ostvarenim rezultatima u našoj bran-ši, mi ne osjećamo krizu nego imamo stalni rast. K tome, prema svim in-formacijama i naznaka-ma za sljedeću godinu, ne da očekujemo neke nega-tivne promjene, nego oče-kujemo još veću potra-žnju od onoga što realno možemo proizvesti. Ove godine smo u odnosu na prethodnu 2011. dignuli proizvodnju za više od 20 posto. U sljedećoj 2013. očekujemo sličan rast i nemamo nikakvih nazna-ka da bi nešto trebalo biti drugačije.Što se očekivanog ula-ska Hrvatske u Europ-sku uniju tiče, ne očeku-jemo nikakve promjene u svom radu. Dapače, to će nam možda biti svo-jevrsna olakšica i pomoć kada je riječ o sadašnjim carinskim regulativama. Mi jesmo povlašteni uvo-

znici i izvoznici, ali ima-mo i onaj dio carine koja ide prema EU-u. U bu-dućnosti toga neće biti, pa će nam biti bolje. Ono što nam je vrijedno u tom smislu svakako je činjeni-ca da ćemo ubuduće moći participirati u europskim fondovima kako bismo dobili poticaje da može-mo proširiti proizvodnju. Upravo u tome vidim šan-su svoje tvrtke.Color Emajl je već više godina prisutan na tržišti-ma EU-a. Kolegama po-duzetnicima mogu sa-vjetovati da ne slušaju pojedince koji im dola-ze i nude izradu kojeka-kvih projekata po provi-

ziji. Nažalost, naša država još nije napravila program kojim bi nas privrednike konkretno uputila i podu-čila kako možemo sudje-lovati u brojnim projek-tima i fondovima EU-a. Za to ne bi trebali nika-kvi posrednici. Konkret-no, mi već sada znamo kako ćemo sljedeće godi-ne predstaviti svoje pro-izvode europskom trži-štu na tamošnjim vodećim sajmovima kao što je onaj u Frankfurtu. Osim toga, planiramo izvozni iskorak i prema istočnom dijelu EU-a te ćemo svoje proi-zvode predstaviti i na jed-nom od najjačih tamoš-njih sajmova kako bismo proširili vlastito tržište.Kada je o ulozi naše drža-ve riječ, mogu samo reći kako previše kasni s poti-cajima prema konkretnim proizvođačima i ne čini ništa pozitivno za one koji stvaraju novu vrijednost i koji se znaju nositi s eu-ropskim tržištima.

GOran šuTalO, direkTOr cOlOr eMaJla, pOžeGa

naša država još nije napravila program kojim bi nas privrednike konkretno uputila i podučila kako možemo sudjelovati u brojnim projektima i fondovima eu-a

već godinama znamo što je eu tržište

šta osiguranja općenito.I dalje je prisutan velik problem s neosiguranim vozilima koja svakod-nevno sudjeluju u prome-tu, gdje u sljedećoj godi-ni očekujemo konkretniju inicijativu i reakciju nad-ležnih organa, koja je do sada nažalost izostala. Ta-kođer, pitanje zakonske regulative i uloge države gorući su problemi s ko-jima se već duže vreme-na susreću osiguravatelji. Kao što uvijek ističemo, u

sektoru osiguranja od dr-žave, odnosno nadležnih tijela očekujemo aktivnu ulogu. Tako bi se ostvarila stabilnost tržišta i postavi-la jasna pravila za sve su-dionike na tržištu.Tržište osiguranja mora biti uređeno prema ja-sno definiranim pravi-lima, stabilno, a osigu-ravateljska društva kao značajni gospodarski su-dionici moraju biti prepo-znati kao faktor stabilno-sti u gospodarstvu. Skori

ulazak Hrvatske u EU će zasigurno donijeti dosta novoga na hrvatsko trži-šte osiguranja, a posebno izazove. Pod izazovima ne mislim samo na nova tržišta i uvođenje novih proizvoda već i promje-nu konkurentskih odnosa na hrvatskom tržištu. No, potencijalni dolazak kon-kurencije zasigurno neće u startu ostvariti neki zna-čajni efekt. Način njiho-vog poslovanja zasigurno će ovisiti o zakonskoj re-

skriveni adut nam je crljenak, autohtona sorta

Page 46: e-pv 3758/3759

46 Privredni vjesnikBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

“Domaći cement stalno gubi na konkurentnosti zbog parafiskalnih davanja koja konkurencija iz regije i EU-a ne mora snositi.”

Trpimir Renić, Cemex Hrvatska

Situacija u gospodar-stvu trenutačno za veći-nu gospodarskih subjeka-ta, pa tako i za nas, nije nimalo laka. Građevin-ski sektor jedan je od onih najjače pogođenih kri-zom, a skori oporavak se, nažalost, ne nazire. Kad govorimo o cementnoj industriji, podaci govore da se potrošnja cementa u Hrvatskoj otkako je kriza počela gotovo prepolo-

vila. Konkretno, u 2008. godini domaća potrošnja premašivala je tri miliju-na tona, a procjenjuje se da će se u 2012. potroš-nja zaustaviti na tek oko 1,5 milijuna tona cemen-ta. Dio pada na domaćem tržištu nadoknadili smo izvozom, no u obujmu prodaje dijelimo sudbi-nu građevinskog sektora. Posebno nas zabrinja-va porast uvoza cementa koji trenutačno čini goto-vo 20 posto tržišta u Hr-vatskoj.Vjerujem da svi igrači na tržištu spas vide u pora-stu izravnih stranih inve-sticija, a za građevinsku industriju to bi značilo pokretanje velikih infra-strukturnih projekata koji bi dali zamašnjak i našoj proizvodnji. Cemex Hr-vatska je i dalje vodeći proizvođač na domaćem tržištu s gotovo 40 posto tržišnog udjela, ali naša konkurentnost dolazi u pitanje kad je riječ o ula-sku na jedinstveno europ-sko tržište. Naime, doma-ći cement stalno gubi na konkurentnosti zbog ra-zličitih parafiskalnih da-vanja koja konkurencija

iz regije i Europske uni-je ne mora snositi.Iako konkretniji rezultati nisu bili vidljivi tijekom 2012. nadam se i vjeru-jem da će Vlada nastaviti rad na privlačenju stranih ulagača. Nažalost, te do-bre namjere koje bi treba-le olakšati ulaganja naj-češće se ne realiziraju. Posebno se to odnosi na županijsku i lokalnu razi-nu gdje nema volje da se ulagačima olakša pristup.Upravo stoga ono na čemu trebamo aktivno ra-diti jest mijenjanje ula-gačke klime, ali i jačanje razumijevanja javnosti o tome što ulaganja i pokre-tanje poduzetništva zaista znače, odnosno koje kori-sti mogu donijeti. Vladi-ni planovi i dalje su am-biciozni i nadam se da ćemo uskoro vidjeti da se ostvaruju uvjeti za njiho-vo pokretanje. Bilo kakav napor da se omogući za-mah gospodarstvu i da se otvori prostor za dolazak stranih ulagača bit će do-brodošao.Vjerujem da rješenje za izlaz iz sadašnje situaci-je leži u reformama koje će omogućiti da se ula-ganja realiziraju uz mini-malne administrativne na-pore. Osim omogućavanja olakšanog ulaska stranih investicija u Hrvatsku, od presudne je važno-sti poslovanje na uređe-nom i konkurentnom tr-žištu prema zakonima i propisima usklađenim s europskim i međunarod-nom standardima na ko-

jem se ti standardi poštu-ju. Vjerujem da će vlasti nastaviti dalje raditi na osiguravanju takvih stan-darda na našem tržištu jer će ono od srpnja biti dio jedne mnogo veće uta-kmice. Nadam se i da će Vlada nastaviti raditi na inicijativama kojima će se smanjiti ukupno pore-zno opterećenje, a poseb-no porezi i davanja na rad koji i najuspješnija podu-zeća čine nekonkurentni-ma.Ako za to bude uvjeta, iduće ćemo godine raditi na proširivanju poslova-nja i zapošljavanja ljudi. No, u sadašnjim okolno-stima naša će poslovna politika ostati konzerva-tivna.Usredotočit ćemo se na zadržavanje vodećeg po-ložaja u regiji na trži-štu cementa te pronala-ženje izvoznih odredišta, a već godinama radimo i na osvajanju većih udje-la na tržištu betona i agre-gata. Ponudom sve speci-fičnijih proizvoda koji će zadovoljiti i najizbirljivi-je kupce, poput različitih vrsta dekorativnih beto-na, nastojat ćemo privući i nove klijente. Kroz teh-ničku podršku pružamo i stručne savjete za primje-nu naših proizvoda, što naši kupci prepoznaju i cijene. Također, aktivno ćemo se baviti promovi-ranjem betona kao održi-vog građevinskog materi-jala čija upotreba donosi niz prednosti pred nekim tradicionalnim materijali-ma, primjerice pred asfal-tom pri izgradnji kolnika.I dalje ćemo raditi na sma-njenju troškova kroz veću produktivnost, efikasnije korištenje energije i ma-terijala, a nastavljamo i s politikom suradnje sa sve većim brojem kvalitetnih domaćih dobavljača.

Trpimir renić, predsjednik Uprave Cemexa HrvaTska, kašTel sUćUraC sTjepan GeTOš, predsjednik skUpšTine OTOs-a, Osijek

Uz olakšavanje ulaska stranih investicija u Hrvatsku, od presudne je važnosti poslovanje na uređenom i konkurentnom tržištu

nužno bi bilo uvesti plaćanje poreza tek kada i mi naplatimo svoja potraživanja

rješenje je u reformama strah me 2013. godine

vjerujem da će vlada nastaviti

rad na privlačenju stranih ulagača

što reći o očekivanjima kada

se sve svodi na puko preživljavanje

Radim od 1963. go-dine i niti jedna godina nije dočekana bezbrižno, pa tako ni 2012. Iskustva nas upozoravaju da svaku godinu ocjenjujemo real-no, ali još realnije i s ve-likom dozom odgovorno-sti donosimo planove. Ta iskustva smo koristili i u planiranju 2012. godine. Ukupni prihod je rastao po stopi od nepunih 112 indeksnih bodova i to bi radovalo kada bi troško-vi pratili barem približnu stopu. Opterećenja gospo-darstva su na granici izdr-žljivosti. Politika upravlja pojedinim važnim fakto-rima koji utječu na gos-podarstvo ali i stanovniš-tvo, ne vodeći brigu ni o gospodarstvu niti “štite-ći“ stanovništvo. Poslje-dica toga je enormno po-većanje cijena energenata i ostalih davanja u jednoj godini. Zahvaljujući veli-kom trudu svih zaposle-nika ukupni prihod naše tvrtke bilježi blagi rast, ali troškovi i nelojalna kon-kurencija nam sav taj trud i rad obezvrjeđuju. Plaće realno padaju već godina-

ma, a profit se spušta na niske grane koje ne mogu jamčiti održivi razvoj. Što reći o očekivanjima kada se sve svodi na puko pre-življavanje.Mi privrednici se bojimo svake nastupajuće godi-ne, ali 2013. godine me je naprosto strah. Pouče-ni iskustvom, sve mje-re koje mogu unaprijedi-ti kakvu takvu budućnost još oštrije provodimo. Ba-vimo se djelatnošću koja na žalost nema izvoza jer je specifična i ograničena na krajnje korisnike iz re-gije s dodatnim potreba-ma osoba s invaliditetom. Od 1. siječnja 2013. uvo-di se porez na medicinska i ortopedska pomagala što

iziskuje dodatna obrtna sredstva koja moramo an-gažirati u plaćanje poreza prije nego što nam raču-ni budu plaćeni. Nužno bi bilo uvesti plaćanje pore-za tek kada i mi naplatimo svoja potraživanja.Dobrobit pristupa EU-u nam je velika nepoznani-ca. Znamo jedino da su naši zaposlenici vrlo pro-duktivni, ali i pored toga plaća zaostaje što govori o opterećenju gospodar-

stva. U uslužnoj djelat-nosti kakva je naša, veli-ka ulaganja u tehnologiju ne bi pratila cijene na-ših proizvoda i prinuđe-ni smo prihod ostvarivati s više rada na manje na-prednoj tehnologiji. Naša očekivanja od mjera dr-žavne vlasti su prilično skromna. Ono što je vlast trebala učiniti na vrije-me a nije - sada se teško može popraviti. Mi u EU ulazimo nepripremljeni i jedino što imamo je naša sposobnost boriti se do-datnim naporima i odrica-njima, unapređivati teh-niku i tehnologiju i tako parirati razvijenoj konku-renciji EU-a. Dakle, je-dino nam za „slobodno“ raspolaganje ostaje pla-ća za radnike i to je žr-tva koju podnosimo već godinama unazad. Što se predstojeće godine tiče, očekujemo ukidanje ad-ministrativnih i ostalih barijera u komunikaci-ji s EU-om. Odnjegova-li smo i obrazovali zapo-slene koji se mogu nositi s konkurencijom u EU-u. Naš temeljni proizvod su usluge i uvjereni smo kako će to biti prepoznato i na tom velikom tržištu. OTOS je navršio 67 godi-na, „star“ je ali žilav, i si-guran sam da će ne samo doživjeti duboku starost već i opstati s vrijednim radnicima koje podmla-đuje i obrazuje.

Page 47: e-pv 3758/3759

47www.privredni.hrBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Najvećem rastu nadam se na europskim perifernim tržištima koja trenutačno investitori zaobilaze u širokom luku.”

Svi znamo da je odla-zeća poslovna godina bila vrlo teška, a pogotovo je teško bilo poslovati u gra-diteljskom sektoru. Nado-lazeća 2013. bit će mož-da još i teža i mogla bi biti pogubna za graditelj-ski sektor. U idućoj godi-ni nastavit će se borba za tržište i za svaki posao jer je očito posla sve manje. Kad je riječ o Tromontu,

možemo reći da smo za-dovoljni 2012. godinom jer su nam svi pokazatelji u odnosu na 2011. godi-nu porasli. Zaposlili smo tridesetak novih radnika, imali smo veći promet... Uspjeli smo jer smo kva-litetno disperzirali poslo-vanje tvrtke, a pogotovu sam zadovoljan jer smo napravili izvrsne temelje za iduće razdoblje tako da imamo sjanu perspektivu.

U idućoj godini bili bismo zadovoljni kada bismo za-držali ovogodišnje para-metre.Država bi morala idu-će godine restrukturira-ti nekoliko velikih gra-đevinskih tvrtki poput Konstruktora, Dalekovo-da, Ingre... I to očekujem jer bez tih tvrtki gubimo znanja i dugo godina na-gomilano iskustvo, odno-sno know-how. Bojim se da će se i u najoptimistič-nijem scenariju, kad je riječ o poduzećima, po-većati nezaposlenost. Po-državam opredjeljenje Vlade za pokretanje in-frastrukturnih projekata u energetskom sektoru, no za sada nema naznaka da bi to moglo biti usko-ro. Što se tiče ostalih vr-sta pomoći gospodarstvu, nisam optimist jer je dr-žava sama u velikim pro-blemima i od države u idućoj godini ne očeku-jem puno.Od ulaska u Europsku uniju očekujemo do-sta jer se sa svojim pro-

izvodnim pogonom i proizvodima već dugo pripremamo za to trži-šte. Odškrinuli smo vra-ta i očekujem da ih širom otvorimo. Pripremamo se za ozbiljniji izvoz. Plan nam je zadržati postoje-ću zaposlenost. Optimist sam i iz razloga što naše

reference jamče dobiva-nje i nekih novih poslo-va, a imamo dio i prije-laznih radova koje smo započeli u ovoj godini.

Kad je riječ o ocjeni poslovne 2012. godine, bilježimo do sada rekor-dne prinose i na to smo svakako ponosni. Situa-cija je dijametralno su-protna u odnosu na pro-tekle godine kada su mirovinski fondovi bilje-žili prinose oko nule ili čak negativne. Međutim, prosječan prinos u dvi-je godine na razini indu-strije još uvijek je dobar. U 2013. godini očekujem

izlazak Hrvatske iz rece-sije, što bi trebalo donije-

ti i svježi priljev kapita-la na hrvatsko dioničko tržište. Očekujem da će se zahuktati i privatiza-cija, u čemu će zasigur-

no domaći institucionalni investitori imati značaj-nu ulogu, a isto tako oče-kujem nekoliko izda-nja državnih obveznica. Na stranim tržištima mo-žemo se nadati daljnjoj stabilizaciji u eurozo-ni, ponovnom pokretanju značajnijeg rasta kine-skog gospodarstva, a vje-rujem da će se pokrenuti i Japan. Općenito vjeru-jem da će dionička tržišta u svijetu bilježiti rast, a

najvećem rastu nadam se na europskim perifernim tržištima koja trenutačno investitori zaobilaze u ši-rokom luku.

Ocjene poslovne 2012. godine ovise o pojedinim granama djelatnosti te sa-mom subjektu – kreću se od onih zabrinjavajućih, preko razumno optimi-stičnih, pa sve do poje-dinih pozitivnih primje-ra. Veseli me što KupiMe

Grupu mogu svrstati u ovu posljednju skupinu te što predstavljamo pri-mjer kako je i u danim okolnostima moguće na-predovati. Dakle, uspješ-nih ipak ima, i to – čini mi se – ponajprije kod manjih i inovativnih, ma-nje inertnih tvrtki, s hra-brijim menadžmentom i u dominantno tehnološ-kim i komunikacijskim djelatnostima.Također, u 2012. godini napravljeni su veliki po-

maci u zakonima veza-nim uz poticanje ulaganja i uspostavljanje kvalitet-nog investicijskog okru-ženja, a radno je zako-nodavstvo na putu da postane još primjerenije trendovima u gospodar-stvu.Kad ste provodili an-ketu o očekivanjima za 2012., gospodarstvenici su nabrojali šest priorite-ta koji će omogućiti izla-zak iz krize. Zanimlji-vo je kako se na prvom mjestu nalazi smanjiva-nje poreza i doprinosa na radnu snagu. Ti su porezi i doprinosi u 2012. sma-njeni, ali sami gospodar-stvenici to nisu pretvorili u bolje poslovne rezulta-te. Na preostalim se prio-ritetima – rješavanje ne-likvidnosti, smanjivanje državne administracije i privlačenje inozemnih investicija – trenutač-no radi. Za još vidljivi-je učinke će ipak trebati malo pričekati.Ponajprije očekujem da će zakonodavna, mone-

tarna i fiskalna vlast, kako bi ublažila posljedice kri-ze, smanjiti nelikvidno-sti u gospodarstvu poti-cajnim mjerama i učiniti daljnje napore na područ-ju privlačenja izravnih ulaganja inozemnih inve-stitora. Također, nadam se unapređenju uvjeta za poduzetnički rad i spre-čavanju nelojalne kon-kurencije te jačanju po-drške malom i srednjem poduzetništvu, posebice u uvjetima ulaska na zajed-ničko tržište EU-a.U 2013. godini ponajpri-je namjeravamo zadrža-ti svoju poziciju lidera na području grupne kupnje u regiji. Također, plan nam je povećati broj zaposle-nika.

Ivan Džaja, preDsjeDnIk Uprave TromonTa, splIT

peTar vlaIć, preDsjeDnIk Uprave ersTe DrUšTva za Upravljanje oBveznIm mIrovInskIm fonDom, zagreB

vanja serTIć, osnIvač kUpIme grUpe, zagreB

od ulaska u eU očekujemo dosta jer se sa svojim proizvodnim pogonom i proizvodima već dugo pripremamo za to tržište

očekujem da će se zahuktati i privatizacija, u čemu će zasigurno domaći institucionalni investitori imati značajnu ulogu, a isto tako očekujem nekoliko izdanja državnih obveznica

radno je zakonodavstvo na putu da postane još primjerenije trendovima u gospodarstvu

pripremamo se za ozbiljniji izvoz

očekujem izlazak iz recesije

Ipak ima uspješnih tvrtki

od države u idućoj godini ne očekujem

puno

na stranim tržištima možemo se nadati

daljnjoj stabilizaciji u eurozoni

nadolazeća godina bit će možda još i teža i mogla bi biti pogubna za graditeljski sektor

namjeravamo zadržati svoju

poziciju lidera na području grupne

kupnje u regiji

Petar Vlaić, Erste OMF

Page 48: e-pv 3758/3759

48 Privredni vjesnikBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

“Očekujem nastavak recesije, a od države ne očekujem nikakve pomake koji bi privredi mogli olakšati poslovanje.”

Milan Vrdoljak, Ricardo

Protekla je godina bila u granicama očekivanog jer smo i kalkulirali kako će biti teža nego prethod-na 2011. godina. Stoga ćemo ovu godinu završi-ti s planiranim rastom pri-hoda od oko 15 posto.Što se 2013. godine tiče, mislim da će to biti naj-teža godina otkako smo u recesiji. Kada je o dr-žavnoj politici riječ, su-deći barem prema usvo-jenom proračunu, država nije imala dovoljno hra-brosti da utječe na troš-kovnu stranu proračuna, odnosno na rashode. Oče-kujem nastavak recesije, a od države ne očekujem ni-

kakve pomake koji bi pri-vredi mogli olakšati po-slovanje. Najteža će biti prilagodba na poslovanje i život u uvjetima puno-pravnog članstva u Europ-skoj uniji. Naime, većina stanovništva i gospodar-

stvenika nije svjesna da je to već za šest mjeseci. Ricardo se za to priprema već dulje i zato od hrvat-skog članstva u EU-u oče-kujemo puno. Za nas je to veliki izazov i otvara-nje novih i jednostavnijih mogućnosti poslovanja. Nije tako samo za Ricar-do nego za svaku tvrtku koja se dobro pripremila.Nadolazeća godina će u poslovnom smislu defi-nitivno biti prijelomna. Kako će se taj prijelom

odraziti na pojedine tvrtke, ovisi o tome kako se tko pripremio. Budući da već niz godina poslujemo na europskom tržištu, uvjeren sam da se Ricardo solid-no pripremio. Konkretno, u 2013. godini očekuje-mo daljnja investiranja u poslovanje, pred nama je značajnije proširenje vo-znog parka, a time i zna-čajnije povećanje usluga na tržištu. Veselim se tom izazovu jer će svima nama pokazati koliko zapravo vrijedimo. Nedavno sam na kolegiju rekao: ako ne valjamo, onda ćemo pro-pasti, ali barem ćemo zna-ti da nam za to nije kriv nitko drugi nego mi sami. Ako smo do sada radili na tržištu od 4,5 milijuna sta-novnika uz otežani pristup tržištu od 500 milijuna lju-di, sada dobivamo upra-vo takvo ogromno tržište. Tako da, ako ne vrijedi-mo – onda trebamo pro-pasti kao i svatko drugi.

Stanje u gospodarstvu je loše. Pravim problemi-ma se malo tko bavi. Pre-više ih je da bi se efekti dijela dobrih poteza Vla-de vidjeli već sada.Kriza je značajno pore-metila naše planove, jer nismo bili u stanju dovolj-nim volumenom aktivno-sti osigurati likvidnost i resurse za nove značajni-je investicije. Ni u idućoj godini od mjera države i njezine ekonomske poli-tike ne očekujem velike

pomake - ukoliko ne bude kvalitetnijeg nadzora, a pod tim mislim da inspek-tori trebaju početi gledati ono što do sada nisu vidje-li i da budu motivirani ne pasti pod utjecaj mita. Isto tako, nužno se mora uve-

sti institut prava na grešku prvi put, uz obvezu otkla-njanja nedostataka u roku koji propišu inspektori.Izvoz je moguće pove-ćati samo kroz specifič-ne proizvode te cjenov-nu konkurentnost, a za to država treba uvesti sti-mulativni tečaj na izvoz od minimalno 25-30 po-sto. Politika zapošljavanja ima potencijala, ali ne bez izvoza koji je jedini mo-gući generator većeg vo-lumena aktivnosti. Doma-ća se potrošnja vjerojatno neće značajnije oporavi-ti u idućoj godini, ako se uopće oporavi, te neće biti potrebe za novim zapo-

šljavanjem. Ulaganja će postati moguća tek kada postane izvjesno da kon-kretna grana djelatnosti u Hrvatskoj može biti profi-tabilna.Prema proračunu kakav je usvojen ne čini mi se da će biti velikih utjecaja države na suzbijanje po-sljedica krize. Ne znam na čemu su odgovorni teme-ljili planirane investicije u 2013.Kad je riječ o našoj tvrt-ki, u 2013. očekujem da će već zadržavanje po-stojećeg broja zaposlenih uz malo drukčiju struktu-ru biti uspjeh. Naši glav-ni proizvodi će dobiti bo-lju poziciju na domaćem i možda regionalnom trži-štu kroz širenje malopro-daje, ali će to vjerojatno biti samo nadomještanje gašenja veleprodajnog se-gmenta trgovine. Bojim se da bez subvencija izvozu ni taj segment neće moći značajnije rasti.

Milan Vrdoljak, direktor tVrtke ricardo, osijek stjepan pezo, predsjednik UpraVe GaleBa, oMiš

Veselim se izazovu eU tržišta jer će svima nama pokazati koliko zapravo vrijedimo

domaća se potrošnja vjerojatno neće značajnije oporaviti u idućoj godini, ako se uopće oporavi

tko se nije pripremio - bit će teško

ne znam na čemu odgovorni temelje planirane investicije

Prilike u gospodarstvu trenutačno su dosta teš-ke i o tome slušamo sva-kodnevno. Ipak, mi smo svojim poslovnim rezul-tatima u ovoj godini zado-voljni. Uspjeli smo zadr-žati poziciju na hrvatskom tržištu, a istovremeno smo otvorili neka nova inoze-mna tržišta i tako ostva-rili povećanje prodaje od 35 posto, što smatram iz-vrsnim rezultatom.Od ulaska u Europsku uniju imamo velika oče-kivanja. Vrlo vjerojatno

pozitivne učinke nećemo osjetiti već u 2013. godi-ni, ali u narednom razdo-blju zasigurno ćemo osje-titi pozitivne efekte jer će nam biti olakšan pri-stup na veliko tržište EU-

a. Ponajprije mislim na smanjenje opsežne papi-rologije koju smo dosad morali imati za izvoz na EU tržišta, što bi treba-lo u određenoj mjeri sma-njiti troškove plasiranja proizvoda, a to je nama, s

više od 50 posto proizvo-da koje izvozimo, izuzet-no važno. Europska unija nam je velika prilika i vje-

rujem kako možemo biti konkurentni i na tom ve-likom tržištu.Velike promjene u 2013. godini u odnosu na dosa-dašnju situaciju ne treba očekivati. Pred poduzet-nicima je još jedna godi-na u kojoj su prepušteni sami sebi, a kako su oni glavni financijeri prora-čunskih prihoda, izvršnoj vlasti neće biti lako priku-piti zacrtane prihode. Je-dino čemu se možemo na-dati je da eventualna kriza na prihodovnoj strani pro-

računa neće dovesti do novih fiskalnih ili parafi-skalnih nameta koji bi do-datno opteretili poslova-nje u Hrvatskoj.Od monetarne politike ne možemo očekivati ništa. Kao tvrtka koja je domi-nantno usmjerena na izvoz, na vlastitoj koži osjećamo „rezanje monetarnih ška-ra“ i ostale probleme koje hrvatska monetarna po-litika nosi izvoznicima.Stoga će 2013. godina za Glazir u mnogočemu biti izazovna, ali mi tome pri-

lazimo s entuzijazmom i željom za dodatnim na-pretkom i razvojem po-slovanja. Naime, prvi put u povijesti tvrtke kreće-mo u maloprodaju, s pro-izvodima namijenjenima krajnjim korisnicima koji otvaraju sasvim novu ka-tegoriju na tržištu, a na-stavljamo i s planovima za širenje na nova inoze-mna tržišta. Vjerujemo da smo napravili kvalitetne poslovne planove i zato s optimizmom gledamo prema 2013. godini.

europska unija nam je velika prilika

zdenka koVačeVić Balen, izVršna direktorica Glazira, oBoroVo

jedino čemu se možemo nadati je da eventualna kriza na prihodovnoj strani proračuna neće dovesti do novih fiskalnih ili parafiskalnih nameta koji bi dodatno opteretili poslovanje

poduzetnici prepušteni sami sebi

Mislim da će 2013. biti najteža godina otkako smo u recesiji

zadržavanje postojećeg broja zaposlenih bit će

uspjeh

Page 49: e-pv 3758/3759

49Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.www.privredni.hr

Usmjerenost vlasti na prihodovnu stranu prora-čuna pokazala se neučin-kovitom politikom. Po-većanje stope PDV-a sa 23 na 25 posto dodatno je opteretilo kućanstva i gospodarstvo, a nije sma-njilo proračunski deficit ni ukupni javni dug. Zbog nedostatka reformi na ras-hodovnoj strani proraču-na nije smanjena golema potrošnja javnih i držav-nih poduzeća, a izdaci za članstvo u EU-u, brodo-gradnju i kamate dodat-

no su povećali javnu po-trošnju preko leđa malog i srednjeg poduzetništva. Sve je to dovelo do dalj-nje gospodarske recesi-je, pada BDP-a u negativ-ne vrijednosti i drastičnog povećanja nezaposlenosti.Ako će se Vladina finan-cijska politika i ubudu-će usmjeravati na priho-dovnu stranu proračuna, a gospodarska prema dr-žavnim investicijama, onda će se nastaviti svi negativni trendovi koje sada imamo. Takva finan-cijsko-gospodarska politi-ka iziskuje dodatne pore-zne namete, kako prema građanima tako i prema poduzetnicima, što će po-stojeću krizu samo produ-biti, a u konačnici može dovesti do opasne druš-

tvene nestabilnosti. Na žalost ne očekujem da će izvršna vlast, koja je pre-ma ustavnim ovlastima odgovorna za ukupni gos-podarski razvoj, poduze-ti potrebne mjere kojima bi zaustavila krizu. Bilo bi nužno smanjiti prora-čunske rashode i rastere-titi poduzetništvo smanje-njem poreznih nameta, i to smanjenjem poreza na dohodak, poreza na dobit i PDV-a. S druge strane trebalo bi značajna pro-računska sredstva preu-smjeriti na poticanje po-duzetništva, pa i kroz subvencioniranje kredi-ta kao što su to napravi-le neke države koje se uspješno oporavljaju od krize. Nema razloga da

se subvencije u poljopri-vredu tretiraju kao nešto samorazumljivo, a da se moguće subvencije u po-duzetništvu uzimaju kao tabu. Smanjenje poreznih nameta i subvencioniranje kredita je jedini način koji bi potaknuo malo i sred-nje poduzetništvo, jer je ono temeljni pokretač ra-sta i zapošljavanja.

“Trebalo bi značajna proračunska sredstva preusmjeriti na poticanje poduzetništva, pa i kroz subvencioniranje kredita.”

Zlata Božić Pavletić, poslovna škola Minerva

Mogu reći da je ovo jedna od najtežih godi-na za gospodarstvo u ko-joj smo stagnirali i nismo gotovo ništa značajni-je ulagali. Osim toga vr-hunske proizvode, a to su naša vina Dekan i Rektor, svrstali smo u nižu kva-litativnu kategoriju jer je potražnja za skupljim vi-nima osjetno pala. Cijena je očito u zadnje dvije go-dine postala presudna. Mi smo se prilagodili situa-ciji tako da smo plasira-li vina u litri. PZ Trs ima oko 240.000 trsova loze tako da više ne nemjera-vamo podizati nove nasa-de. Nova ulaganja smo za-

ustavili. Imali smo velike planove s investiranjem u jedan stari podrum koji smo kupili, ali smo odgo-dili tu investiciju. Možda nešto pokušamo ako bu-demo mogli povući sred-stva iz europskih fondova.Što se ovogodišnje berbe tiče, ona je bila zahtjevna i kad je riječ o prinosima

lošija 30 posto. Nisam za-dovoljan ni njenom kvali-tetom na iločkom područ-ju. Suša se odrazila na

kvalitetu, što se tiče kise-lina, tako da bismo mo-gli ocijeniti da je na razi-ni prošlogodišnje.Kad je riječ o investicija-ma, od države ne očeku-jem nikakvu potporu. Je-dino što bi Vlada mogla kvalitetno napraviti jest sređivanje tržišta vina. Koliko god zatvarali oči

i ne pričali o tome, na tr-žištu je prisutna zavidna količina vina iz kućne ra-dinosti. Nas registrirane proizvođače se opterećuje i sankcionira, a sivo trži-šte se tolerira. Očekujem da će ulazak u EU sredi-ti tržište i postaviti pravi-la igre. Puno manje oče-kujem od otvaranja tržišta EU-a. Nas u PZ-u Trs više zanima istočno tržište, na kojem vidimo prigodu za plasman svojih vina. U planu nam je proboj na tr-žišta Srbije i BiH gdje se nastojimo pozicionirati sa svojim vrhunskim vinima; tu mislim na Dekan i Rek-tor, ali i na tramince.

Ciljevi koje smo si po-stavili za ovu godinu su ostvareni, unatoč teškom stanju hrvatskog gospo-darstva. Smatram da to možemo zahvaliti gos-podarskoj grani u kojoj se nalazimo. Naime, pre-hrambena industrija nije u tolikoj mjeri pogođe-na krizom kao ostale gra-ne gospodarstva. Naši ci-ljevi za ovu godinu su bili realno postavljeni i u skla-du s poslovnim prognoza-ma za 2012. godinu, te s ponosom možemo reći da ćemo ovu poslovnu godi-nu završiti s pozitivnim poslovnim rezultatom.Teško je predvidjeti što nas čeka u idućoj godi-ni. EU nam je sve bli-že, a naša Vlada ubrzano priprema prilagodbe eu-ropskom sustavu i zako-nodavstvu koje mi, podu-zetnici, sve teže pratimo. Iako nam EU donosi broj-ne mogućnosti, dono-

si nam i brojne prijetnje u gospodarskom smi-slu koje se najviše odno-se na male i srednje podu-zetnike u osjetljivoj fazi razvoja. Poučeni isku-stvom poduzeća iz susjed-nih zemalja, vidimo da u EU-u poduzeća koja ima-ju čvrstu tržišnu pozici-ju opstaju i razvijaju svo-je poslovanje. Od našeg zakonodavstva očekuje-mo da će uvesti sustav po-ticanja gospodarstvenika identičan onom u EU-u, te da neće povećati porezne namete u 2013. godini jer se bojim da mnogi podu-zetnici to više ne bi mogli

izdržati. Treba se okrenuti stvaranju bolje investicij-ske klime kroz smanjenje birokracije, povezivanje različitih državnih insti-tucija i jačanje njihove su-radnje, te davanje povla-stica onima koji posluju dobro, a ne, kao što je do-sad bio slučaj, rasteretiti one koji posluju loše. Je-dino tako možemo pokre-nuti gospodarstvo, sma-

njiti stopu nezaposlenosti te privući strane ulagače.Uvijek je najbolji put pri-kupiti što više informaci-ja iz što više izvora. Tako bi i naša vlast trebala pri-kupiti što više iskustava i prijedloga iz hrvatskog gospodarskog sektora, in-stitucija EU-a, susjednih zemalja te udruga koje za-

stupaju interese građana. Jedino kroz suradnju i in-tegraciju svih segmena-ta društva mogu se stvo-riti kvalitetna rješenja za prevladavanje krizne situ-acije u hrvatskom gospo-darstvu.Za 2013. imamo nekoli-ko dosta ambicioznih pla-nova. Planiramo proširiti svoju maloprodajnu mre-žu za 50 posto u odno-su na postojeću. Također, imamo u planu veliku in-vesticiju u proširenje pro-izvodnog pogona te našeg asortimana kroz nove lini-je proizvoda, koju plani-ramo započeti na prolje-će 2013. Dosta ulažemo i u izgradnju brenda Ravlić i iskorištavanje obnovlji-vih izvora energije u našoj proizvodnji. U realizici-ju planova ići ćemo opre-zno zbog nepovoljne in-vesticijske klime koja već duže vrijeme vlada u na-šem gospodarstvu.

Zlatko Bošnjak, upravitelj pZ-a trs, ilok

Zlatko ravliĆ, vlasnik Mesne inDustrije ravliĆ, osijek

ako će se vladina financijska politika i ubuduće usmjeravati na prihodovnu stranu proračuna, a gospodarska prema državnim investicijama, onda će se nastaviti svi negativni trendovi

jedino kroz suradnju i integraciju svih segmenata društva mogu se stvoriti kvalitetna rješenja za prevladanje krizne situacije u hrvatskom gospodarstvu

sve preko leđa malog i srednjeg poduzetništva

Zaustavili smo nova ulaganja

povlastice onima koji posluju dobro, a ne kao dosad

ne očekujem da će izvršna vlast poduzeti mjere

kojima bi zaustavila krizu

treba se okrenuti stvaranju bolje investicijske klime

Zašto bi subvencije u poduzetništvu bile tabu?

očekujem da će ulazak u eu srediti tržište

Zlata BožiĆ pavletiĆ, vlasnica visoke poslovne škole Minerva, Dugopolje

Page 50: e-pv 3758/3759

50 Privredni vjesnikBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Podravka je kompanija koja više od 50 posto svog prihoda ostvaruje u izvo-zu. Nama su konkurenti globalne kompanije, puno veće i moćnije od Podrav-ke, koje imaju puno više novca za marketing, a je-dino ulaganjem u marke-ting možete stvoriti brend. Mislim da će sljedeća go-dina biti izuzetno izazov-na. Ulaskom u Europsku uniju stvorit će nam se barijera Cefte. Samo će prehrambena industrija, ako ne dođe do izmjene Sporazuma o stabilizaci-ji i pridruživanju izme-đu EU-a i zemalja Cefte, izgubiti oko 350 miliju-na kuna na dodatnim ca-rinama i taksama. To je više nego što u ovom tre-nutku ostvarujemo profi-ta na svim tržištima. Dru-gi aspekt ulaska Hrvatske u EU je da ćemo postati dijelom zajedničkog trži-šta, a to znači da global-ne kompanije iz EU-a više neće plaćati carine koje danas plaćaju, dakle svoje će proizvode moći povolj-nije prodavati na hrvat-skom tržištu. Zbog toga će Podravka na domaćem tržištu, koje nam još uvi-jek stvara glavninu profi-

ta, raditi na zaštiti svojih pozicija, odnosno zadrža-vanju efikasnosti. S druge strane radimo na rješava-nju problema Cefte, koji se djelomice može riješiti outsourcingom proizvod-nje, ali to znači da ćemo imati višak kapaciteta u Hrvatskoj, a to može zna-čiti i višak radnika. Zbog toga ćemo se orijentirati na profitabilni rast izvoza, prije svega u Rusiju i ze-mlje Zajednice neovisnih država. Jako nam je sta-lo da Hrvatska unaprijedi odnose s Rusijom jer Po-dravka već sada izvozi u Rusiju za oko 30 milijuna eura, a to su silni miliju-ni kokošjih juha i vrećica Vegete. Na tim tržištima nam je potrebna potpo-ra jer nailazimo na nera-zumijevanje, pa bih želio da se što prije organizi-ra skupni posjet Rusiji ili neki drugi oblik unapre-

đenja rusko-hrvatskih od-nosa. U izvozu možemo prodavati samo proizvode koji nose dodanu vrijed-nost, a to znači da mora-mo ulagati još više u istra-živanje i razvoj. Podravka već ulaže oko 1,5 posto svojih prihoda u istraživa-nje i razvoj i bilo bi nam od velike pomoći kad bi se to nekako porezno ra-steretilo ili ako bi se uve-le potpore koje bi nam po-mogle da povećamo ta ulaganja. Da bismo napra-vili ozbiljnu kampanju na nekom ozbiljnom tržištu, potrebni su milijuni eura. U ovom trenutku je teško naći toliki novac, stoga bi bilo dobro okupiti nekoli-ko hrvatskih proizvođača s izvoznim potencijalom na koje bi se koncentrirala ta investicija, za koju bi se sredstva mogla naći iz po-stojećih stavki državnog proračuna ili zajedničkim ulaganjem. U posljed-njih godinu dana hrvatska prehrambena industrija vrlo intenzivno surađuje i u dogovorima smo oko toga kako ne duplirati re-surse na pojedinim tržišti-ma, nego ih dijeliti kako bismo jedni drugima po-mogli.

Generalno, situacija ove godine je jako loša, a kad pogledamo vinski sektor, još je gora. Berba je podbacila tako da smo proizveli manje, i to goto-vo u svim hrvatskim vin-skim regijama.

Domaće tržište kopni i brzo se okreće prema naj-jeftinijem proizvodu, što je dijelom i logično u ova-kvim vremenima jer je fino vino za građane Hr-vatske u krizi nedostu-pno i predstavlja luksuz. Recesiju proživljavamo svi, ali ako se vlast ne tr-gne, mali obiteljski vina-ri će prvi stradati, i to vrlo brzo.

Posebno je porazno što se ne radi samo o ekonom-skom značaju sektora vina, već o načinu živo-ta, ukupnoj slici Hrvat-ske, te autentičnom turi-stičkom proizvodu koji se ne razvija kako bi mo-gao, a trebao bi biti po-luga razvoja u godina-ma pred nama. Bojim se da gubimo resurs s ko-jim možemo igrati me-đunarodne utakmice, i to mnogo bolje nego mnogi drugi poljoprivredni pro-izvođači.U idućoj godini od vla-sti očekujem da nam pomogne da budemo konkurentni i prepo-znatljivi. U stvari, oče-kujem ono što od susta-va imaju moji kolege iz susjednih zemalja, jer to jamči opstojnost sekto-ra. Primjerice, naše ko-lege u Austriji imaju ma-nji PDV na prodaju vina u podrumu što pridono-si razvitku vinskog turiz-ma. Tu i naši vinari ima-ju najviše prostora za napredak jer time mogu ponuditi nove sadržaje, investirati te zapošljava-ti nove ljude. Pristup Eu-ropskoj uniji, pak, vinari-ma će donijeti teže uvjete

poslovanja, budući da će na naše tržište ući dosta francuskih, talijanskih i španjolskih vina, i po-sebice u segmentu retai-la uzrokovati velike po-trese. Jedini logičan izlaz iz te situacije jest izvoz naših finih vina i to nam mora biti prioritet. No unatoč stalnoj ini-cijativi vinara i ponu-đenom partnerstvu, ne uspijevamo potaknu-ti nadležne. Ovako, tr-čimo kroz vrata koja se zatvaraju i ako država ne pomogne, nećemo se uspjeti pozicionirati kao vinska zemlja.Kad je o mojoj tvrtki ri-ječ, želim razvijati proi-zvod na koji ću biti po-nosan, koji će promicati moj podrum i teritorij, i kojeg ću moći proda-ti najviše kod kuće, ali i sve više u inozemstvu. S obzirom na slabiju ovo-godišnju berbu u 2013. godini nećemo rasti, a neizvjesnost domaćeg tr-žišta dijelom ćemo ubla-žiti rastom izvoza. No dugoročno će najvažnije biti privući što više po-sjetitelja u naš kraj, ra-zvijati imidž vinske ze-mlje i prodati im vina.

Zvonimir mršić, predsjednik Uprave podravke, koprivnica ivica matošević, vLasnik matošević vina, krUnčići

jako nam je stalo da Hrvatska unaprijedi odnose s rusijom i zemljama Zajednice neovisnih država

recesiju proživljavamo svi, ali ako se vlast ne trgne, mali obiteljski vinari će prvi stradati, i to vrlo brzo

U zemljama cefte mogli bismo izgubiti 350 milijuna kuna

trčimo kroz vrata koja se zatvaraju

pristup europskoj uniji vinarima će

donijeti teže uvjete poslovanja

“Domaće tržište kopni i okreće se najjeftinijem proizvodu. Posebno je porazno to što se pritom već radi o načinu života.”

Ivica Matošević, Matošević vina

Kada Hrvatska uđe u EU, i mi u tvrtki Galko nadamo se najboljem - da ćemo smanjiti troškove koji nas sada sputavaju. Naime, prilikom izvoza imamo troškove špedi-cije i prijevozne troško-ve, a s druge pak strane, i naši kupci u EU-u imaju problem kada moraju na-ručiti, primjerice, manju

količinu robe, a pritom platiti špediciju 50 eura. Kada Hrvatska uđe u EU, bit će drukčije. Pravi će trošak možda iznositi pet posto, a sada prelazi i 30 posto.Ove smo godine napravili petogodišnju strategiju u kojoj je obuhvaćen kom-pletan razvoj Galka kroz vlastite kanale distribuci-

je, web prodaju i izvoznu strategiju. Naši proizvodi u jednom segmentu spa-daju u srednje-višu cje-novnu razinu. Sada Galko

izvozi oko 20 posto proi-zvodnje, što kroz idućih

pet godina planiramo po-većati na oko 50 posto, a možda i više. U petogodišnjem razdo-blju Galko planira izaći i na treće tržište. Trenutno radimo u regiji bivše Ju-goslavije, a planiramo se proširiti i na ostale europ-ske zemlje te kasnije i na treće zemlje. U planu je otvaranje podružnice Gal-

ka u drugim zemljama, a to će se dogoditi, ako us-pijemo otvoriti tržište Ru-sije u što već dosta dugo ulažemo mnogo energije, truda i novaca. Zbog toga, tj. zbog carinskih barijera, morat ćemo, nažalost, dio proizvodnje preseliti u Sr-biju koja ima trenutno je-dan posto carinske evi-dencije s Rusijom.

U otvaranje tržišta rusije već dosta

dugo ulažemo mnogo energije

Božidar Ledinko, vLasnik i direktor tvrtke GaLko, ZaGreB

dio proizvodnje možda se seli u srbiju

Page 51: e-pv 3758/3759

51www.privredni.hrBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

Kad je riječ o prote-kloj godini, ali i očekiva-njima od iduće, teško je išta optimistično reći. Eu-ropa stagnira i klizi u re-cesiju, a možda čak ode i korak dalje, odnosno du-blje. Kod nas je još teže. Usuđujem se reći da je Hrvatska na putu prema nigdje.Već smo navikli na obe-ćanja i vjerujem da bi nas sve iznenadilo kada bi se gospodarstvo zaista i po-krenulo. Izvoz, ukidanje barijera, poticajna eko-nomska politika - sve su to obećanja koja zvuče kao dobar vic. Mi očeku-

jemo isto što i svake godi-ne. Dogodine će se, što se tiče napora s vrha, dogo-diti isto što i ove ili proš-

le, odnosno i svake godi-ne do sada. Zakonodavna, izvršna, monetarna i fi-skalna vlast u ublažava-nju posljedica krize uči-nit će za gospodarstvo što i do sada, a to znači - ni-šta poticajno.Eurocable Group će se fo-kusirati na osvajanje trži-

šta izvan Europske unije. Stoga smo, što se nas tiče, optimistični kad je riječ o plasmanu naših proizvo-da u sljedećoj godini. Po-slovanje ćemo optimizi-rati i povlačiti poteze u skladu sa stanjem na tr-žistu. Smatram da novog zapošljavanja neće biti.

Godinu na odlasku ispraćam s osmjehom na licu. Sveopće stanje u gospodarstvu je loše, no s obzirom na to da zastu-pamo brendove čija je bu-dućnost neupitna, imamo razloga za zadovoljstvo. Jasno, prodajni rezulta-ti nisu tako dobri kako su mogli biti, no bilo bi ne-skromno tužiti se na to u vrijeme kada najveće i ne-kad najjače tvrtke stavlja-ju ključ u bravu. Ljudi u Hrvatskoj polako posta-ju svjesni opasnosti koja se krije iza jeftinih rješe-nja i sve je više onih koji riječ „strategija“ shvaćaju

sve ozbiljnije. To je pro-fil naših klijenata koji tra-že kvalitetna i dugoročno isplativija rješenja i proi-zvode, a takvih je svakim danom sve više.

Čekati da netko nešto na-pravi umjesto vas je uto-pija. Mi ćemo i dalje trži-štu nuditi ono što radimo posljednjih dvadesetak

godina, a to je plasira-ti vrhunska rješenja, za-vidnu kvalitetu, svjetski know-how. Iz krize nas nitko neće izvesti ako se ne izvedemo sami, a tome mora pridonijeti svaki po-jedinac tako da radi naj-bolje što zna, ima viziju i vjeruje u svoj uspjeh bez obzira na to što misli i radi susjed. Iskreno, u ublaža-vanju posljedica krize od vlasti ne očekujem neke konstruktivne korake ni rješenja koja će nas lansi-rati u orbitu. Da je do sad to netko znao i mogao na-praviti, to bi se već dogo-dilo. Riječ strategija nama

je potpuna nepoznanica jer se sve radi kampanjski i stihijski, uvijek se gasi požar, a nitko se ne bavi prevencijom. Najveći pro-blem su veliki sustavi, bi-rokracija i legislativa koja je sama sebi postala svr-hom. U velikim sustavima nema mjesta za perspek-

tivne i stručne ljude jer su oni prijetnja mnogima koji su na vodeće pozicije došli po inerciji, a takvih je mnogo više od onih koji imaju znanje. Ve-lik je broj primjera odlje-va mozgova uzrokovanih upravo sputavanjem po-zitivnih misli, ideja i ak-cija u vlastitoj domovini. Dok se taj odnos ne pro-mijeni i dok svatko od nas ne ustupi mjesto boljemu od sebe, neće biti napret-ka. Naše vrijeme tek do-lazi. Nisam pra-znov je ran , no 13 mi je sretan broj.

Siguran sam u kvalite-tu naših proizvoda i uslu-ga jer smo mala tvrtka u kojoj svi daju svoj mak-simum, radimo najbolje što znamo i možemo, nu-dimo vrhunske proizvode koji su postigli zavidne rezultate diljem svijeta, a naši klijenti to vide i pre-poznaju. Najveću mi sa-tisfakciju predstavlja po-vratak klijenata koji su u prošlosti odlučili radi-ti s nekim tko je jeftiniji. Kvaliteta ima svoju cije-nu i neizmjerno mi je dra-go zaključiti kako je i sve više Hrvata svjesno te či-njenice.

Na kraju 2012. razo-čaranje. Očekivao sam pozitivne pomake koji se spletom okolnosti nisu dogodili. Na domaćem tržištu imamo osjetan pad koji nismo u potpu-nosti uspjeli kompenzira-ti rastom na inozemnom tržištu.U 2013. očekujem ba-rem stagnaciju u grafič-koj proizvodnji, to jest zaustavljanje pada. Za poduzeće Zrinski d.d. ulazak u Europsku uni-ju ne predstavlja nikakav problem jer mi već sada izvozimo 60 posto naše proizvodnje na područ-

je EU-a. Od mjera drža-ve i politike ne očekujem previše jer danas se ništa ne nudi. Novih zapošljavanja neće biti, ali zadržat ćemo sadašnjih 220 za-poslenih. Očekujemo daljnji rast izvoznih po-slova jer smo tijekom 2012. godine stvorili uv-jete za nove proizvode koje nudimo tržištu, pa nam to otvara put prema novim kupcima. Ne pla-niramo nove značajne in-vesticije jer klima za in-vestiranje nije stvorena ukupnim stanjem u gos-podarstvu.

ErnEst tolj, prEdsjEdnik UpravE tvrtkE EUrocaBlE GroUp, ZaGrEB

Marko Brnčić, dirEktor tvrtkE stp, ZaGrEB

vladiMir Halić, dirEktor ZrinskoG d.d., čakovEc

dogodine će se, što se tiče napora s vrha, dogoditi isto što i ove ili prošle, odnosno svake godine do sada

U ublažavanju posljedica krize od vlasti ne očekujem neke konstruktivne korake ni rješenja koja će nas lansirati u orbitu

od mjera države i politike ne očekujem previše jer danas se ništa ne nudi. novih zapošljavanja neće biti

obećanja zvuče kao dobar vic

iz krize moramo izaći sami

razočaravajuća godina

očekujemo daljnji rast izvoznih poslova jer smo tijekom 2012. stvorili uvjete za nove proizvode koje nudimo tržištu

Usuđujem se reći da je Hrvatska na

putu prema nigdje

najveći problem su veliki sustavi,

birokracija i legislativa

“Velik je broj primjera odljeva mozgova uzrokovanih upravo sputavanjem pozitivnih misli, ideja i akcija u vlastitoj domovini.”

Marko Brnčić, STP

Page 52: e-pv 3758/3759

52 Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.Privredni vjesnik

Ove godine u tvrtki Metal Product očekujemo rast prihoda od osam do devet posto s tim da nam se i izvoz povećao za ne-koliko postotaka. No, taj rast je posljedica politike koju provodimo već niz godina. Kada tvrtka kao što je Metal Product već 45 godina radi na isti na-čin, tada je u pravilu teško naći recept za još uspješ-nije poslovanje. Zbog po-većanog opsega posla ove smo godine zaposlili 25 novih djelatnika. Ostva-renim izvozom u proš-loj i ovoj godini naša obi-teljska tvrtka približava se željenom cilju: izvo-zu 50 posto ukupne pro-izvodnje. Ipak, nemamo neku sigurnost da bismo primjerice za 2013. mogli reći kako očekujemo ne-što više ili manje prihoda. Idemo logikom da svaka sljedeća ne bude gora od prethodne godine.Godine ekspanzije bile su 2005. i 2006. kada je hr-vatsko gospodarstvo doži-vjelo uzlet. Neke od tada uspješnijih tvrtki danas su

u stečaju ili velikim pro-blemima. Nama se to nije dogodilo jer se nismo za-letavali, nismo željeli pre-više investirati iako je to tada bilo vrlo popularno.U sljedeće tri godine u Metal Productu planira-mo zaposliti još najmanje 10 novih djelatnika. Osim

toga, već je počela izgrad-nja nove proizvodne hale u što ćemo investirati više od milijun eura. U sljede-ćem trogodišnjom razdo-blju planiramo u poslova-nje uložiti 11,5 milijuna kuna od čega 10 posto ot-

pada na taj novi objekt.No, moram se osvrnuti i na hrvatsko gospodarstvo. Kao država sigurno smo povoljan partner za razna ulaganja u smislu raznih kooperacija. Ne vjerujem da će netko doći i investi-rati milijune eura u našu zemlju, ali u razne vrste kooperacija sigurno će in-vestirati. Dobar je primjer za to i naša tvrtka koja se inače bavi proizvodnjom proizvoda od metala stroj-nom obradom. Nedavno smo potpisali novi ugo-vor s austrijskim partneri-ma pri čemu ćemo za njih napraviti 50 kompleta ži-čara-sjedežnica. Iako ne-mamo iskustva u tom di-jelu poslovanja, austrijski partneri su inzistirali da baš mi to radimo kada su vidjeli naše hale i stroje-ve. To je sigurnost koju obostrano možemo pru-žiti - mi kao domaći pro-izvođači prema stranim investitorima te oni pre-ma nama. Sasvim sigurno u takvim oblicima poslo-vanja možemo biti konku-rentni.

Saša KliKovac, direKtor Metal Producta, odra

ostvarenim izvozom u prošloj i ovoj godini naša obiteljska tvrtka približava se željenom cilju: izvozu 50 posto proizvodnje

investirat će se u kooperacije

investicije moraju biti u granicama

vlastitih mogućnosti

“Radna mjesta se stvaraju, a ne otvaraju. No, i za to je potreban novac.”

Davorin Gajnik, Imunološki zavod

Iako sam preuzeo vo-đenje Imunološkog za-voda 10. svibnja 2012., u situaciji kad je IMZ bio “gotov”, uz pomoć sa-nacijskog kredita uspje-li smo se financijski kon-solidirati, vratiti dio dugova prema kreditori-ma i dobavljačima, izvrši-ti kadrovsku konsolidaci-ju (otpuštanje 105 radnika uz otpremnine - proizvod-nja radi bolje nego prije), te povećati prihode. Zbog naslijeđenih obveza kao i

zbog troškova otpremni-na radnicima, otpisa zali-ha kojima je istekao rok valjanosti (i to prije više godina, ali se nisu otpisi-vale radi “friziranja” re-zultata i slično), IMZ će i ove godine poslovati s ve-likim gubitkom, procje-njujemo oko 13 milijuna kuna, od čega na stvarni gubitak ne otpada više od milijun kuna.IMZ je u dugogodišnjoj krizi zbog smanjenja pro-daje cjepiva, te se gospo-

darska kriza nije značaj-nije odrazila na njegovo poslovanje, osim u dije-lu koji se odnosi na na-platu potraživanja. Kako su nam glavni kupci ve-

Svakako očekujem da država smanji broj dokumenata

i njihove rokove izdavanja kod

investicija, odobrenja i slično

davorin GajniK, direKtor iMunološKoG zavoda, zaGreb

za stvaranje radnih mjesta potreban je novac. država bi trebala, ako smije, omogućiti da uzimamo kredite od stranih banaka

Kamate za investicije u inozemstvu s u do tri, a u Hrvatskoj osam posto

Page 53: e-pv 3758/3759

53Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.www.privredni.hr

ledrogerije - zdravstvene ustanove, rokovi plaćanja su uglavnom dulji od 180 dana, pa je likvidnost naš glavni problem.Tržište za naše proizvo-de postoji, međutim naš glavni problem je i ispu-njavanje uvjeta dobre pro-izvođačke prakse, bez či-jeg zadovoljavanja ne možemo računati na zna-čajniji izvoz. Nadamo se da će država politikom poticanja investicija omo-gućiti sufinanciranje iz-

gradnje novog pogona. Svakako očekujem da dr-žava smanji broj dokume-nata i njihove rokove iz-davanja kod investicija, odobrenja i slično. Država

ne može promijeniti svi-jest ljudi naviklih na to da im netko drugi sve rješa-va; radna mjesta se stvara-ju a ne otvaraju. Međutim, za stvaranje radnih mjesta potreban je novac. Drža-va bi trebala, ako smije, omogućiti da uzimamo kredite od stranih banaka s po dva do tri posto ka-mata, a ne kao u Hrvat-skoj od osam i više posto za investicije, i tu vidim direktnu mogućnost za pomoć privredi.

Ova godina je samo potvrdila tezu da će opo-ravak trajati jako dugo i da zapravo ne bi treba-lo govoriti o krizi nego o epohalnoj promjeni uvje-ta. Na taj način treba i pristupiti izradi planova i organizaciji poslovanja. Velik je pritisak na cijene i svaka kompanija treba raditi na konkurentnosti. Lipik-Glas je primarno u automobilskoj industriji u kojoj nema rasta proda-je, a u nekim segmentima prodaja pada. To smo i očekivali pa smo u skladu s tim vukli poteze. Otvo-rili smo domaće tržište s manjim količinama (mala brodogradnja, namještaj) te na taj način želimo po-puniti kapacitete.U predstojećoj godini ne

očekujem velike promje-ne. Ono što nedostaje da se pomaknemo je strate-gija na razini države, koja bi trebala između ostalog poticati izvoz. Ni na koji način izvoznici nisu po-ticani, a znamo da oni je-

dini donose svjež novac u državu. Nadam se pro-mjeni radnoga zakono-davstva vezano za flek-sibilnost ugovora o radu. U ovim uvjetima, kada se narudžbe mijenjaju brzo, potrebno je moći i otpu-štati radnike na isti način uz male troškove. Danas treba tri mjeseca da otpu-stite radnike i još ste ve-zani kriterijima po kojima mlađi i kvalitetniji radnici moraju prvi otići iz tvrt-ke. Na kraju će nam ostati radnici koji nisu u stanju odgovoriti novim tehno-logijama i nisu efikasni

u proizvodnom procesu. Pristup EU-u će zasigur-no pojednostaviti logi-stički pristup tržištu i du-goročno ohrabriti ulagače za nove investicije.Kada je riječ o eventual-nim mjerama zakonodav-ne, izvršne ili monetarne i fiskalne vlasti u ublaža-vanju posljedica krize, na-žalost nemam prevelikih očekivanja.Konkretno, što se Lipik-Glasa tiče, u sljedećoj go-dini očekujem stabilno poslovanje, odnosno sli-čan (blago pozitivan) re-zultat poslovanja kao i u protekloj godini. Zbog smanjenja narudžbi bit će potrebno otpustiti još oko 20 radnika. Naš je proi-zvod u segmentu niskose-rijskih luksuznih automo-bila dobro pozicioniran, no potražnja ovisi o situ-aciji na globalnom tržištu, a ona nema tendenciju ra-sta. Otvaramo nova trži-šta (Rusija, Ukrajina) na kojima očekujemo dobro poslovanje, pogotovo u segmentu blindiranih sta-kala.

DANIJEL ZADJELOVIĆ, DIREKTOR LIPIK-GLASA, LIPIK

Ono što nedostaje da se pomaknemo je strategija na razini države, koja bi trebala između ostalog poticati izvoz

Nema uvjeta za velike promjene

U 2013. ne očekujem velike promjene jer za to ne postoje uvjeti

Ako gledamo ukupno 2012., od koje smo očeki-vali ipak nekakve promje-ne na bolje zbog dolaska nove vlasti, možemo vi-djeti samo još jedno ve-liko razočaranje. Naime, 2012. će ostati zapam-ćena kao izgubljena go-dina. Stanje u gospodar-stvu je, izuzevši nekoliko sektora, blago rečeno ka-tastrofalno. Većina tvrtki posluje višestruko lošije, moraju otpuštati djelatni-ke, smanjivati poslove... No najgore je u stvari što nema apsolutno nikakvog pomaka na bolje. Gospo-darstvu i ljudima treba-ju nekakve pozitivne vi-jesti, a Vlada je propustila od 2012. napraviti godi-nu boljih vijesti, ohrabre-nja za rast i tomu slično, već je naprotiv učinila da se svi skupa osjećamo još depresivnije nego pri-je. Kako smo točno pred-vidjeli u prošlogodišnjim Poslovnim očekivanji-ma, Vlada je morala uve-sti mnoštvo poreza kako bi održala proračun sta-bilnim, međutim, iznimno je razočarala u uštedama s rashodovne strane.Što se tiče naše tvrtke, kri-za se odrazila na naše po-slovne planove, ali budući da se radi o manjoj tvrtki u sektoru usluga, našom fleksibilnošću i uz mnogo više rada uspjeli smo se približiti prošlogodišnjim rezultatima. Trenutno smo u fazi orijentiranja na po-

slove vezane uz članstvo u EU-u, u kojima očeku-jemo veći rast od onog u regularnom gospodarstvu.Premda je najavljeno uvo-đenje novih poreza, po-put poreza na nekretnine, u drugoj polovini 2013. nadamo se smanjenju ne-kih poreznih opterećenja, te uvođenju dodatnih po-godnosti pojedinim sek-torima. Očekujemo veliki rast prihoda od turizma, iz više razloga. Prvi je sma-njenje PDV-a na ugosti-teljske usluge, čime tu-rizam napokon postaje konkurentan ostalim dr-žavama Mediterana. Dru-

gi je pristup Europskoj uniji i mogućnost putova-nja svih državljana EU-a u Hrvatsku samo s osob-nom iskaznicom, uz na-ravno pozitivne učinke samog ulaska. Treći ra-zlog rasta prihoda bit će i fiskalizacija. Naime, tim činom bi dio “sive zone” noćnih klubova, barova, kafića i sličnih objekata trebao biti pretočen u nor-malne oporezive tokove. Očekujemo da će država ove godine zbog fiskaliza-cije ostvariti velike koristi i dodatne prihode od tu-rizma, no fiskalizacija će istodobno dovesti do još većeg porasta nezaposle-nosti jer će određeni broj manjih subjekata morati zatvoriti zbog neisplativo-

sti poslovanja. U tom tre-nutku država mora hitno višak novca prikupljen u turističkoj sezoni plasirati u mnoštvo novih investi-cija, poglavito greenfield investicija, te proizvodnju i poljoprivredu. Istodobno bi trebala i smanjiti odre-đene poreze, uključuju-ći nekonkurentno visoku opću stopu PDV-a od 25 posto i nedavno uvedeni porez na dohodak od ka-pitala od 12 posto.Također, država treba pod hitno smanjiti broj dje-latnika u svojim admini-strativnim službama, po-sebno onih nesposobnih

i needuciranih koji vam ne mogu odgovoriti ni na jedno pitanje niti vam mogu u normalnom roku riješiti uobičajeni zahtjev, a istodobno mora zaposli-ti veliki broj, i to nekoliko tisuća mladih, voljnih, an-gažiranih ljudi sposobnih da pomognu u administra-tivnom kapacitetu koji bi trebao pratiti velike mo-gućnosti i dodatna ulaga-nja kroz EU fondove. Na-ime, EU fondovi kod nas upravo najviše zapinju na toj stepenici, zbog nevje-rojatne sporosti ugovor-nih tijela i administracije pri upravljanju i provo-đenju projekata. U sluča-ju da država kvalitetno, odlučno i pravovremeno napravi navedene korake, 2013. bi mogla biti godina oporavka.

HELENA BUDIšA, DIREKTORIcA TVRTKE UHY HB EKONOm, SPLIT

Vlada je propustila od 2012. napraviti godinu boljih vijesti. Naprotiv, učinila je da se svi skupa osjećamo još depresivnije nego prije

Stanje je, blago rečeno, katastrofalno

EU fondovi kod nas zapinju zbog nevjerojatne sporosti administracije pri upravljanju i provođenju projekata

DAVORIN GAJNIK, DIREKTOR ImUNOLOšKOG ZAVODA, ZAGREB

Za stvaranje radnih mjesta potreban je novac. Država bi trebala, ako smije, omogućiti da uzimamo kredite od stranih banaka

Kamate za investicije u inozemstvu s u do tri, a u Hrvatskoj osam posto

Danijel Zadjelović, Lipik-Glas

“Danas treba tri mjeseca da otpustite radnika, i još ste vezani kriterijima po kojima mlađi i kvalitetniji moraju prvi otići iz tvrtke.”

Page 54: e-pv 3758/3759

54 Privredni vjesnikBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

“Porezna politika je izrazito loša i usmjerena je jedino na punjenje proračuna, ne vodeći računa o efektima takve politike na poduzetništvo.”

Milivoj Staničić, Enel Split

Ova 2012. godina bila je izrazito teška za gos-podarstvo i našu tvrtku pa nam se nažalost oče-kivanja nisu realizirala. U 2013. godini očekujem još veći pad gospodarske aktivnosti. Imperativ će biti opstanak na tržištu, te

zadržavanje poslovne ak-tivnosti na sadašnjoj ra-zini. Vladajuća garnitura nije, bar do sada, pokaza-la snagu i ponudila dobre pakete mjera za pokreta-nje gospodarske aktiv-nosti. Porezna politika je izrazito loša i usmjerena je jedino na punjenje pro-računa, ne vodeći računa o efektima takve politike

na poduzetništvo. Ulazak u EU još će nas više op-teretiti jer osiromašeno gospodarstvo nema sna-gu i nije pripremljeno za povećanu konkurenciju. Ne mislim da će nam eu-ropski fondovi puno po-moći. Ulazak će nas više koštati nego što ćemo od njega profitirati, a očeki-vanja od Europske unije su nerealna.Zakonodavna, izvrš-na, monetarna i fiskalna vlast nije do sada dovolj-no učinila u ublažava-nju posljedica krize pa ne vjerujem ni da će se u budućnosti išta pro-mijeniti. Aktualna vlast do sada nije pokazala da ima snagu realizirati pre-dizborni Plan 21. Prije svega mislim na smanje-nje državne uprave, loka-

ne uprave, broja državnih službenika, smanjenja plaća... Što se tiče inve-sticija, ne vidim naznaka ni investicija ni mehani-zama kojima bi se aktivi-ralo gospodarstvo u bli-skoj budućnosti.U narednoj godini ne vjerujem da ćemo ima-ti objektivnih mogućno-sti za širenje poslovanja. Imperativ će biti opsta-nak na sadašnjoj razini i očuvanje radnih mje-sta.

Stanje je dosta neiz-vjesno jer i za pozitivne promjene koje se doga-đaju treba vremena. Bitno je da se počnu provodi-ti sve planirane ili na-javljene strukturne pro-mjene i investicije da bi se pokrenulo gospodar-stvo. Zbog nastavka kri-ze u zemlji i svijetu naši

planovi i očekivanja su manje agresivni u smi-slu daljnjeg rasta nego što bi mi to htjeli.Bilo bi dobro da se idu-će godine stvore uvje-ti za brže smanjivanje administrativnih barije-ra poslovanju. Pozitiv-ni pomaci se već doga-đaju; što će biti manje opterećenja za poduze-ća, bit će lakše pokrenu-ti gospodarstvo i privući investitore. Ulazak u EU će biti katalizator za na-stavak usklađivanja gos-podarske infrastruktu-re s Europom i to će biti pozitivno za cjelokupno gospodarstvo. Nama će,

pak, to olakšati poslo-vanje jer ionako izvo-zimo većinu jedrilica u Europu i dalje. Nadam

se da će se pokrenuti in-vesticije jer jedino tako možemo oživjeti gospo-darstvo i pokrenuti po-trošnju.

Nadamo se daljnjem smanjenju opterećenja za gospodarstvenike, pokre-tanju investicija i privla-čenju stranih investitora, ali za to moramo nasta-viti raditi na uklanjanju barijera ulaganjima, i to brže nego do sada.Mi razvijamo i proizvo-dimo Salona jedrilice i gumenjake Maestral koji spadaju u luksuz, košta-ju do 1,5 milijuna eura, i možemo ustvrditi da je globalno nautičko tržište za naše proizvode u kri-zi od 2008. ili 2009. U zadnje četiri godine pad globalnog tržišta jedri-lica je oko 75 posto i u

takvom okruženju zai-sta je teško konkurira-ti većim proizvođačima koji imaju daleko du-lju tradiciju proizvodnje brodova i jače brendo-ve. No mi se ne predaje-mo i u zadnje tri godine smo uspjeli udvostruči-ti prodaju i usprkos neiz-vjesnoj tržišnoj situaciji planiramo iduće godine rast prihoda od 15 posto. To je skromnije nego ra-nijih godina, no mislimo da je ostvarivo. Krizu doživljavamo kao pri-liku da nastavimo rast i povećamo tržišni udio. Naime, mi smo na glo-balnoj razini trenutačno

srednji proizvođač jedri-lica i među prvih 10 po broju prodanih jedrilica. Uz to smo jedini s kon-tinuitetom rasta u krizi i upravo stoga mislimo da i dalje ima prostora za rast. Do sada smo age-sivnim razvojem global-ne distribucije i novim proizvodima uspijeva-li rasti kada je naša glo-balna konkurencija pa-dala i namjeravamo tako i u 2013. Mi definitiv-no planiramo širiti proi-zvodnju radom za druge brendove jedrilica i bro-dova, te iduće godine za-počinjemo proizvodnju i distribuciju australskih

Stanje u građevinar-stvu nije nikad bilo gore u zadnjih 25 godina. Pro-jekata je sve manje, a na-plata sve teža, unatoč na-javljenim mjerama Vlade u smislu sređivanja stanja kod naplate potraživanja.Trebali smo otpustiti ne-kolicinu zaposlenih, a očekivanja nisu pretjera-no optimistična. Planirati je teško u uvjetima opće nesigurnosti.Od ekonomske politike u idućoj godini očekujem vrlo malo, od poreznih mjera očekujem samo veće opterećenje privat-nog sektora. Mjere drža-ve, u smislu štednje, tiču se svakoga osim institu-cija te iste države koja je preskupa – državni služ-benici na svim razinama, agencije, uredi… Svega

ima tri puta više nego je to realno podnošljivo.Najveća barijera ulaga-njima su prekomplicirani postupci dobivanja bilo

kakve dozvole, rješenja, potvrde, bilo kakvog ko-mada papira koji izdaju spore državne institucije, a ni korupcija nije na za-nemarivoj razini.Trebalo bi potaknuti in-vestitore, ali ne samo strane nego i hrvatske, prvenstveno hrvatske, da ulože u proizvodnju.Ne znam što će učiniti za-konodavna, izvršna, mo-netarna i fiskalna vlast u ublažavanju posljedi-ca krize, ali ne očeku-

jem puno. Trebali bi prvo smanjiti državnu potroš-nju, to je najveći balast. To nijedna hrvatska vla-da do sada nije napravila, a ja se još uvijek nadam da ova ima tu namjeru, samo je još ne provodi u djelo…U našoj tvrtki ćemo u 2013. godini najvjerojat-nije još smanjivati broj zaposlenih, ako uopće i preživimo 2013. godi-nu…O širenju poslovanja je luksuz razmišljati.

Milivoj Staničić, direktor enela Split, Split

krešiMir Sečak, direktor tvrtke ad Brodovi, Solin

Mladen škoMrlj, direktor tvrtke tehnograd novi, kaštel novi

vladajuća garnitura nije, bar do sada, pokazala snagu i ponudila dobre pakete mjera za pokretanje gospodarske aktivnosti

U zadnje četiri godine pad globalnog tržišta jedrilica je oko 75 posto i u takvom okruženju zaista je teško konkurirati većim proizvođačima koji imaju daleko dulju tradiciju proizvodnje brodova i jače brendove. no mi se ne predajemo

Mjere države, u smislu štednje, tiču se svakoga osim institucija te iste države. Svega ima tri puta više nego je to realno podnošljivo

imperativ će biti opstanak na tržištu

očekujemo brže smanjivanje administrativnih barijera poslovanju

a što je s ulaganjima u proizvodnju

porezna politika je izrazito loša

Ulazak u eU će biti katalizator

za nastavak usklađivanja gospodarske

infrastrukture s europom

najveći balast je državna potrošnja

Page 55: e-pv 3758/3759

55www.privredni.hrBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Pozitivni pomaci se već događaju; što će biti manje opterećenja za poduzeća, bit će lakše pokrenuti gospodarstvo.”

Krešimir Sečak, AD brodovi

Da 2012. nismo ima-li ovako uspješnu turistič-ku sezonu, hrvatsko gos-podarstvo bi krahiralo, a ovako je samo na kolje-nima. Kriza nije naroči-to pogodila poslovanje Nadaline jer radimo re-alne planove u skladu s okruženjem, ali uvijek s pozitivnim predznakom. Kriza je nešto s čime ži-vimo već desetljećima pa to ne možemo ni smatra-ti krizom. Pozitivno raz-

mišljamo i pozitivno po-slujemo u negativnom okruženju. Od držav-ne politike u idućoj go-

dini ne očekujemo ništa, ali ulazimo u novo doba kada će Hrvatska posta-ti dio EU tržišta što nam otvara nove horizonte i ogromno tržište kojemu Nadalina ima što ponu-diti.Kad bi naši polit-ekono-misti prepisali sve ono što je Ante Marković već odavno napisao, onda bi mi se vratila mala vjera u bolje sutra za hrvatsku ekonomiju. U kratkim cr-tama očekujem da se na-pravi proračun u kojem će rashod biti jednak pri-hodu, uvede obveza pla-ćanja u roku od 60 dana, državna administraci-ja svede na brojku ma-nju negoli je bila 1990., ukinu sve županije i be-smislene općine te uve-du četiri povijesne regi-

je, oporezuje uvoz, a tim novcem stimulira izvoz.Iduće godine planiramo skromni rast od 10 po-sto ako Hrvatska ne uđe u Europsku uniju, a ako bude sve u redu i uđemo 1. srpnja, onda će nam rast biti i 15 posto. Broj zaposlenih će nam ostati isti jer planiramo investi-rati u automatizaciju pro-izvodnog pogona kako bi s istim brojem zaposlenih ostvarili veću proizvod-nju.

Konsolidacija poslo-vanja tvrtke AGIT - Agen-cije za integralni transport bio je najveći ovogodiš-nji izazov nove uprave od kada smo preuzeli ovu od-govornu dužnost u travnju 2012. godine. Čak 30 po-sto prihoda ostvarili smo zahvaljujući partnerstvu sa željeznicama u regiji i kva-litetnom poslovnom odno-su, pri čemu smo stavili naglasak na pružanju uslu-ga izvan granica Hrvatske. U kratkom razdoblju po-slovanje AGIT-a rezulti-ralo je zaustavljanjem ne-gativnih trendova (minus od 50 posto u prevezenim

tonama tereta naslijeđen od bivše uprave) poveća-njem prijevoznog učin-ka. Uz poslovnu potporu Uprave HŽ Carga, na unu-tarnjem planu poslovanja Uprava AGIT-a započela je korjenite organizacijske i komercijalne promjene, pojačala je akvizicije na domaćem i inozemnom tr-žištu, te provela internu re-viziju poslovnih procesa.Kroz mjere i aktivno-sti proaktivnog djelova-nja postigli smo poveća-nje obujma prijevoza, te je tvrtka AGIT postala jedi-na unutar HŽ sustava koja posluje s dobiti. Taj sta-

bilni trend nastojat ćemo održati i u narednoj godi-ni kada slavimo i 20 godi-na postojanja.

Stanje u branši najbolje oslikava činjenica kako će u srpnju 2013., ulaskom Hrvatske u Europsku uni-ju, tržište usluga u teret-nom prijevozu biti u pot-punosti liberalizirano. To za AGIT predstavlja po-

slovni izazov, a bez ima-lo bojazni da će uspjeh izostati. U 2013. godini AGIT će zacijelo i nada-lje ostati regionalni lider u organizaciji prijevoza i pružanju logističkih uslu-ga. U tome će se svakako oslanjati na logistiku HŽ Carga kao matične tvrtke, uz uporabu unutarnjih re-sursa, kao i resursa naših tvrtki kćeri u Bosni i Her-cegovini i Srbiji s inten-cijom širenja na područ-je Jugoistočne i Srednje Europe, a uz stalnu surad-nju s poslovnim partneri-ma na domaćem i inoze-mnom tržištu.

Ova nam je godina prošla u velikom razvoj-nom procesu jer smo do-sta novih proizvoda certi-ficirali i etablirali smo se na tržištu. Bila je to po-sebno zanimljiva i dobra godina, ali ne toliko u fi-nancijskom koliko u pro-motivnom i edukativnom smislu. Tržište nas je pre-

poznalo i zbog toga smo vrlo zadovoljni.Od 2013. godine očeku-jemo daleko bolju finan-cijsku godinu za tvrtku. Otvorili smo procese koji su se od nas očekivali, a to su uglavnom procesi ener-getske uštede. Iako neće-mo “gatati”, prognoze su

velike brojke. Ove smo godine napravili proizvode koji štede između 60 i 80 posto energije, prostor je jako velik i zbog toga smo se organizirali u klaster s Data Linkom i Metal Pro-ductom, a pridružuju nam se i ostale tvrtke. Očeku-jemo višestruki rast uku-pnog prihoda.Tvrtka Energy Plus sa svojim je proizvodima već prisutna na stranim tr-žištima, naravno za sada s manjim količinama. Ti-jekom prosinca otvaramo još neka predstavništva u inozemstvu, pa se zato nadamo da će i izvoz na-ših proizvoda u 2013. biti dobar. U svakom slučaju, gospodarska kriza je prili-ka, a kada moramo raditi u takvim uvjetima, dobro radimo i razmišljamo. Hr-vatska vlada i poslodavci moraju biti na istoj stra-

ni. Postoje dva segmen-ta koja treba urediti. To su segment uštede u energiji tj. energetske uštede bilo kojeg tipa, a drugo je uvo-đenje morala u društvo. S tim se mora pozabavi-ti Vlada. Ako će biti više morala, tada će biti ma-nje mogućnosti za uvođe-nje raznih represivnih me-toda u policiji i sudstvu. Mi poduzetnici prihvatit ćemo se segmenta ener-getske uštede, a neka se Vlada prihvati uvođenja morala u društvo i tada će nam svima biti bolje.

Krešimir SečaK, direKtor tvrtKe ad Brodovi, Solin

marinKo BišKić, direKtor tvrtKe luxor, Solin

ZlatKo martić, predSjedniK uprave aGit-a, ZaGreB

ZvonKo maGić, vlaSniK tvrtKe enerGy pluS, ludBreG

u zadnje četiri godine pad globalnog tržišta jedrilica je oko 75 posto i u takvom okruženju zaista je teško konkurirati većim proizvođačima koji imaju daleko dulju tradiciju proizvodnje brodova i jače brendove. no mi se ne predajemo

Kad bi naši polit-ekonomisti prepisali ono što je ante marković već odavno napisao, vratila bi mi se mala vjera u bolje sutra

Kroz mjere i aktivnosti proaktivnog djelovanja postigli smo povećanje obujma prijevoza, te je tvrtka aGit postala jedina unutar HŽ sustava koja posluje s dobiti

Gospodarska kriza je prilika, a kada moramo raditi u takvim uvjetima, dobro radimo i razmišljamo

očekujemo brže smanjivanje administrativnih barijera poslovanju

Hrvatsko gospodarstvo je na koljenima

ostat ćemo regionalni lider

uvesti moral u društvo

od državne politike u idućoj godini ne

očekujemo ništa

tvrtka aGit je jedina unutar HŽ

sustava koja posluje s dobiti

od 2013. očekujemo dobru

financijsku godinu

Sydney Yachts. U prego-vorima smo s još nekoli-ko potencijanih partnera i nadamo se da ćemo do

početka sljedeće godine uspjeti zaključiti barem još jedan ugovor. Ako se naši planovi ostvare, vje-rojatno ćemo zaposliti još ljudi, pogotovo u se-zoni proizvodnje.

do sada smo uspijevali rasti kada je naša globalna konkurencija padala

Page 56: e-pv 3758/3759

56 Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OČEKIVANJA 2013. Privredni vjesnik

“Za poduzetnike će 2012. biti zapamćena kao godina u kojoj poslovanje nikada nije bilo skuplje i riskantnije.”

Vedran Antoljak, Sense Consulting

Situacija u zdravstvu je zrcalna slika gospodar-stva, s tom razlikom što se ona ne održava nov-cem, već entuzijazmom i etikom djelatnika, ali to ne može dugo potra-jati. U ovoj godini dobi-li smo izvrstan dokument Strategije razvoja zdrav-stva do 2020., ali u pro-računu nema sredstava da se ta strategija realizira u predviđenom periodu. Udio privatne inicijative istim se dokumentom mi-norizira, a ne smije se iz-gubiti mogućnost žitelja Hrvatske za produžetak

života i njegove kvalite-te za daljnjih sedam godi-na. Zamislite koliko je to - još sedam godina života za sve nas.Za Analizu je ova godi-na bila obilježena rastom osnovne polikliničke dje-latnosti, ali i nedostatkom investicijskih sredstava za širenje na privatnu stacio-narnu djelatnost.Od 2013. očekujem još veće porezno optereće-nje, budući da se od ovo malo hrvatske populacije koja privređuje očekuje da plati sve što je predvi-đeno novim proračunom

- a i on je daleko od re-alnosti.Položaj hrvatskih privat-nih tvtki u godini ulaska u EU mogu usporediti s iscrpljenim patkama na vodi. I mi smo iscrplje-ni, opterećeni kamata-ma, spremni za odstrel. Dok iza stranih tvrtki sto-ji potpora privatnog i dr-žavnog kapitala i tržišta, nama se mijenjaju propisi i uvjeti prije nego što za-vršimo kratkoročne inve-sticije. To vam je kao da vam sudac tijekom uta-kmice promijeni pravi-la igre.

Ne očekujem ništa od za-konodavne, izvršne, mo-netarne i fiskalne vlasti u ublažavanju posljedica krize, jer vlast ima obve-zu punjenja proračuna, a to nema tko platiti.Kad je pak riječ o očeki-vanjima za moju tvrtku,

mi imamo izvrstan izvo-zni proizvod: zdravlje, imamo poziciju u cen-tru turističke Dalmaci-je, ustanovu koja zado-voljava sve EU propise i radim na tome da naše projekcije postanu stvar-nost.

Za svoj Medicinski cen-tar Analiza priželjkujem samo da nas se pusti radi-ti, bez ograničenja u zapo-šljavanju, administrativne zaštite i monopola držav-nog zdravstva i osigura-nja. Ukoliko nam se to omogući, onda ćemo biti u mogućnosti i zapošlja-vati. U suprotnom mladi imaju perspektivu burze, rada preko granice ili po ministarstvima, općinama i ostalim državnim služ-bama kao što je bio slučaj u 2012. Nije problem pla-ćati poreze ako ti se omo-gući poslovati.

Od ovo malo hrvatske populacije

koja privređuje očekuje se da

plati sve što je predviđeno novim

proračunom

Dok iza stranih tvrtki stoji potpora kapitala i tržišta, nama se mijenjaju propisi i uvjeti prije nego što završimo kratkoročne investicije. To vam je kao da vam sudac tijekom utakmice promijeni pravila igre

Spremni smo za odstrel

Za poduzetnike će 2012. biti zapamćena kao godina u kojoj poslovanje nikada nije bilo skuplje i riskantnije. Zahtjevi koje razne institucije nameću tvrtkama, porezni nameti te neizvjesnost gospodar-skog sustava do sada nisu bili toliki. Iako nas Vlada uvjerava kako poduzima mjere za smanjenje troš-kova poslodavcima, u re-alnosti se događa suprot-no, kako u financijskom tako i u smislu povećanog vremena koje poslodavac mora potrošiti da bi poslo-vao u skladu s propisima.Tako je, primjerice, po-većanje PDV-a izravno uzrokovalo manju likvid-nost poduzeća, zabrana otpisivanja PDV-a za tro-šak vozila tvrtke poveća-la je troškove poduzeća, povećan je broj izvješta-ja koje poduzetnik treba dostaviti nizu institucija, dok su se sveukupni na-

meti na tvrtku također po-većali. Porezna uprava otežala je i dobivanje iz-vještaja o poreznom dugu te je ukinula mogućnosti slanja izvještaja tvrtki pu-tem telefaksa, a e-mail ne postoji kao opcija.

Vlada je smanjila zdrav-stveni doprinos na plaću za dva posto što je otpri-like 80 kuna manji trošak poslodavcu po zaposle-

niku. To je možda mjera koja donosi veću uštedu grupacijama s puno za-poslenih, ali za 99 posto gospodarstva nema nika-kav učinak.Godina 2012. bit će za-pamćena i po nedostatku hrabrosti Vlade u smanje-nju troškova javne uprave i najavljenom otpuštanju viška državnih službeni-ka, te po zapošljavanju novih državnih službeni-ka i najavama novih za-pošljavanja (primjeri-ce MINPO i MRREUF). Ova godina će biti zabi-lježena i kao godina izo-stanka Vladine suradnje i ignoriranja potreba privat-nog sektora i poduzetnika,

građana te međunarodnih institucija, investitora i veleposlanika. Pritom va-lja posebice istaknuti pa-sivnost Vlade na području uklanjanja administrativ-nih barijera za poslovanje i kreiranja jednostavnijeg administrativnog okvira.Godina 2013. bit će gos-podarski najgora godina u povijesti Hrvatske. Proces pročišćavanja će se nasta-viti i još mnogo neuspješ-nih tvrtki koje su “gušile” gospodarski sustav Hr-vatske otići će u povijest. Nažalost, to će dovesti do daljnjeg povećanja ne-zaposlenosti i smanjenja

BDP-a. Zavaravaju se svi koji misle da će ulaskom Hrvatske u EU naši pro-blemi biti riješeni. Baš na-protiv, imat ćemo još niz dodatnih problema koje će trebati riješiti, jer to pokazuju iskustva Mađar-ske, Bugarske i Rumunj-ske koje su u EU ušle u zadnjem krugu proširenja.Kriza je ujedno i prilika za Vladu da konačno pokre-ne istinske strukturne re-forme i iskoristi duboku krizu za smanjenje troš-kovne strane državnog proračuna, ali i za druge reforme poput uklanjanja administrativnih barijera za poslovanje. Jedino pro-vedbom strukturnih refor-mi možemo očekivati bo-ljitak jer se privatni sektor više ne može opterećivati kako bi se plaćao neučin-koviti javni sektor. Pret-postavljam da su u Vladi svjesni da ako se optere-ćenje poveća, EU omo-

gućuje poduzetnicima prijavu tvrtki u država-ma članicama EU-a koje imaju mnogo niže pore-ze i znatno povoljnije do-prinose na plaću jer je već danas za tvrtku s oko 20 zaposlenika i 15 miliju-na kuna prometa jeftinije imati prijavljene zaposle-nike i samu tvrtku u jed-noj od manje skupih i ma-nje rizičnih članica EU-a (primjerice Malta ili Slo-vačka).Konačno, nadam se da će se Vlada tijekom 2013. godine “otrijezniti” i stvo-riti inspirativno društve-no-gospodarsko okruže-nje koje će motivirati rad privatnog sektora, značaj-no presložiti javni sektor u učinkovit i uslužan meha-nizam podrške društveno-gospodarskom sustavu, te na taj način stvoriti teme-lje i mogućnosti za daljnji razvoj Hrvatske i poveća-nje naše konkurentnosti.

Zavaravaju se svi koji misle da će

ulaskom Hrvatske u EU naši problemi

biti riješeni

VEDran anTOljak, DirEkTOr TVrTkE SEnSE COnSUlTing, ZagrEb

jedino provedbom strukturnih reformi možemo očekivati boljitak jer se privatni sektor više ne može opterećivati kako bi se plaćao neučinkoviti javni sektor

Čeka nas gospodarski najgora godina u povijesti

Marin bOSOTina, VlaSnik POliklinikE analiZa, DUgOPOljE

Page 57: e-pv 3758/3759

57Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.www.privredni.hr

Uvijek sam, doduše u šali, isticao kao se u najve-ćoj krizi najviše piju vina te da ljudi tako zaborave na probleme i budu vese-li. To se potvrdilo u našoj tvrtki jer je 2012. godina jedna od najboljih do sada. Zadovoljni smo što smo uspjeli razviti komercija-lu u Zagrebu i Splitu, što je naš Wine bar u sklopu dubrovačkog hotela Pu-cić palace ostvario dobit, što je naš restoran u Bor-ku na Pelješcu poslovao pozitivno. Najzadovoljni-ji smo rezultatima koje je ostvario naš podrum u Po-

tomju, koji je prema mo-joj procjeni posjetilo oko 40.000 turista. Dovršava-mo investiciju u treću fazu podruma, čime dobivamo jednu od vodećih turistič-kih atrakcija na Pelješcu. Uspjeli smo stabilizirati distribucijske kanale pre-ma Srbiji, Crnoj Gori, Au-striji, Bosni i Hercegovini, Njemačkoj... Na tim trži-štima bilježimo stalan po-rast prodaje i to u katego-riji naših premium vina, tako da smo pronašli tržiš-ne niše koje smo priželjki-vali jer naša linija premi-um vina nije baš jeftina.

Prema mojoj procjeni, Vlada neće puno toga po-krenuti u idućoj godini, iz jednostavnog razloga što je zaokupljena punje-njem proračuna, servisira-njem dugova te održava-njem kreditnog rejtinga. Tek kada to stabilizira,

možemo očekivati mjere koje će olakšati poslova-nje poduzetnika. Ono što bi se moralo napraviti i što

bi joj trebao biti jedan od prioritetnih infrastruktur-nih projekata svakako je gradnja Pelješkog mosta. Odgovorni bi morali jed-nako voditi računa o svim dijelovima Hrvatske. Po-gotovo kad se uzme u ob-zir činjenica da na popisu

neplatiša poreza gotovo da i nema poduzetnika iz Dubrovačko-neretvanske županije. Što se tiče ula-ska u Europsku uniju, ko-liko god se ponetko toga pribojavao, mogu reći da jedva čekam taj trenutak.Što se tiče porezne politi-ke u 2013. godini, ne oče-kujem ništa pozitivno; samo nove namete podu-zetnicima.Pred kraj godine preuzeli smo, odnosno kupili kul-tni dubrovački lokal Talir. Plan nam je zadržati nje-govu prepoznatljivost tako da ostane mjesto okuplja-

nja umjetnika te podignu-ti razinu usluge i ponude za najpoželjnije goste, od-nosno goste veće platne moći. Od tog lokala želimo napraviti jedno od najve-ćih okupljališta ljudi želj-nih zabave u Dubrovniku. I u 2013. godini tvrtka Ma-tuško vina će nastaviti ula-gati kao i do sada, a to je - samo onoliko koliko za-rađujemo, bez ikakvog za-duživanja, jer nam je takva politika omogućila stabil-no poslovanje. Prioriteti su nam ulaganje u turistič-ke sadržaje, ugostiteljstvo te prodaju naših vina.

Pronašli smo tržišne niše koje smo

priželjkivali

Mato Violić, Vlasnik i direktor Matuško Vina, PotoMje, Pelješac

Pred kraj godine kupili smo kultni dubrovački lokal talir. Plan nam je zadržati njegovu prepoznatljivost tako da ostane mjesto okupljanja umjetnika, te podignuti razinu usluge

i dalje ćemo ulagati bez zaduživanja

“Odgovorni bi morali jednako voditi računa o svim dijelovima Hrvatske.”

Mato Violić, Matuško vina

Page 58: e-pv 3758/3759

58 Privredni vjesnikBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

“Niti jedna vlada do sada nije napravila ni jedan konkretan potez za oporavak gospodarstva, osim stvaranja većih nameta. ”

Ivan Bogović, Đuro Đaković stan

Neću ništa novo reći kad kažem da je poslovna 2012. godina bila izuzet-no teška i vrlo loša za po-duzetnike i gospodarstvo u cjelini. Što se tiče Tren-tona, godina je bila dobra jer smo dobili prostor za širenje na tržištu. Nestale su brojne male tvrtke koje su bile naši konkurenti, i kako se na policama otvo-rio prostor zbog njiho-va nestanka, tako je nama narasla prodaja. Ipak, ta činjenica me ozbiljno za-brinjava jer takva situa-cija ne vodi nikamo, iz puno razloga. Dugoročno to nije nikako dobro.U idućoj godini od držav-ne ekonomske politike ne očekujem gotovo ništa. Bar ne ništa konkretno ni dobro. U ovih dvadesetak

godina koliko sam podu-zetnik, nisam nikada radio za državu niti sam dobio nekakvu podršku. Činjeni-ca je da naši političari nisu dovoljno hrabri da bi na-pravili rezove, niti imaju hrabrosti reformirati gos-podarstvo. Mislim da to oni ni ne mogu napravi-ti jer je njihov osnovni cilj održanje na vlasti i dobi-vanje novog mandata. U tom cilju rade samo koz-metičke intervencije koje uljepšavaju situaciju. S dr-žavnog vrha već niz godi-na slušamo samo parole, a nitko nije formirao strateš-ke ciljeve razvoja niti zna što hoće s gospodarstvom. Činjenica je da treba saču-vati kreditni rejting, ali na-čin na koji se to radi, tako da se opterećuje poduzet-

nike i građane, nije du-goročno ni srednjoročno dobar, nego je loš. Mini-starstvo financija pove-ćava poreze da bi državni aparat mogao funkcioni-rati, a dodatnu vrijednost mogu stvoriti samo podu-

zetnici. Ne može se sma-njivati potrošnja, a očeki-vati da gospodarstvo raste. Nije dobro ni ukidati bo-žićnice i regrese zaposle-nicima. Što se tiče Mini-starstava gospodarstva, imam osjećaj kako se vo-dilo računa samo o Plomi-nu i gradnji hidroelektra-ne južno od Dubrovnika, a vrlo malo o brodogra-dilištima i drugim gospo-darskim subjektima. Koli-ko znam, gubici energije u mreži iznose oko 35 posto. Logično je da je najprije trebalo modernizirati mre-žu, a tek onda raditi nove energetske objekte.Od zakonodavne, izvršne, monetarne i fiskalne vlasti očekujem da smanje odre-đene troškove koje ima-ju. Predviđam da će iduća

godina biti izuzetno teš-ka i da će BDP opet pasti te da će doći do smanje-nja broja zaposlenih, a sa-mim tim i pada potrošnje. Mislim da bi 2014. godi-na mogla biti nešto bolja.Pristup Hrvatske Europ-skoj uniji trebao bi po-većati promet moje tvrtke te nam otvori-ti tržište nekih zema-lja u koje smo dosad simbolično izvozili.Također, preselit ćemo se u novi pogon gdje ćemo objediniti proizvod-nju i dodatno automati-zirati proizvodni proces. Razvijat ćemo naš novi proizvod - riječ je o proi-zvodnji kečapa, a postoje-će brendove ćemo, ovisno o situaciji, prilagođavati zahtjevima kupaca.

Ne može se smanjivati

potrošnja, a očekivati da

gospodarstvo raste

Davor KarNiNčić, DireKtor treNtoNa, StoBreč

činjenica je da naši političari nisu dovoljno hrabri da bi napravili rezove, niti imaju hrabrosti reformirati gospodarstvo

rade se samo kozmetičke intervencije

Kada smo planirali poslovanje za 2012. go-dinu, nismo imali previ-še prostora za planiranje velikih uspjeha i prona-laska novog tržišta jer su svi pokazatelji govo-rili da se ništa na hrvat-skoj gospodarskoj sceni neće promijeniti na bo-lje. Uspjeli smo kao po-duzeće pozitivno poslo-vati i čak ostvariti rast od 3,2 posto. Takav rezultat nas prije ne bi zadovo-ljio. Važno je naglasiti da

na ovakvom tržištu koje se bazira samo na ponudi, a potražnje kao da uop-će ni nema, nismo uki-nuli nijedno radno mjesto niti smanjili plaće, nego smo se zajedničkom mo-tivacijom svih djelatni-ka orijentirali na pronala-zak novih tržišta, te smo postizanjem boljih uvje-ta kod dobavljača smanji-li troškove i tako uspjeli pozitivno poslovati.Ekonomski analitičari i dalje upozoravaju na si-tuaciju u kojoj se nalazi-mo, ali naša državna poli-tika kao da to ne čuje, kao da nismo na istom trži-štu. Mjere države u 2013. će se odnositi samo još na ono malo što u Hrvatskoj pozitivno posluje i ostva-ruje neku dobit, jer lak-še je na taj način provesti

mjere negoli pokušati re-ducirati državnu upravu koja je preskupa, a ulazi-mo u godinu u kojoj su iz-bori pa treba sačuvati rej-ting birača.Pošto ulazimo u EU u dru-goj polovini godine, ništa

značajno se neće promi-jeniti. Tako ne očekujem ni povećanje izvoza, jer da bismo nešto izvezli da-nas, na tome moramo ra-diti puno prije. Ne može-mo očekivati da negativni trend koji traje preko tri godine pretvorimo u po-zitivan za samo šest mje-

seci. Iz krize nas neće izvući nitko osim nas sa-mih. Smanjenje poreza kod ugostiteljskih djelat-nosti je pozitivan primjer na kojemu ćemo, nadam se, vidjeti pozitivan efekt. Ali isto tako se i u drugim

granama moraju reducira-ti svi nameti i troma dr-žavna uprava koja koči i usporava sve potencijal-ne investicije. Isto tako, mislim da će se nastavi-ti trend nezaposlenosti ukoliko se ne skinu mno-

gi parafiskalni i ini name-ti koji uništavaju podu-zetnike.Niti jedna vlada do sada nije napravila ni jedan konkretan potez za opo-ravak gospodarstva, osim stvaranja većih name-ta. Vlade su dosad punile svoju blagajnu zahvalju-jući ustrajnosti pri napla-ti obveza prema državi. Sada je i tome došao kraj: mnoge blagajne su pra-zne i dolazi vrijeme kada će državna uprava mora-ti prvo preustrojiti sama sebe. Država će morati potaknuti potrošnju i in-vesticije. Cjelokupnu dr-žavnu vlast i politiku će tek ulazak u EU usmjeriti i primorati na mnoge ko-rake kako bismo kao čla-nica te organizacije uopće uspjeli opstati.

Nismo ukinuli nijedno radno

mjesto niti smanjili plaće

ivaN Bogović, DireKtor tvrtKe Đuro ĐaKović StaN (Hotel SavuS), SlavoNSKi BroD

uspjeli smo kao poduzeće pozitivno poslovati i čak ostvariti rast od 3,2 posto. takav rezultat nas prije ne bi zadovoljio

Samo ponuda - potražnje kao da i nema

Page 59: e-pv 3758/3759

59www.privredni.hrBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“U životu i u poslu, od nove poslovne godine treba očekivati da bude bolja od prošle. ”

Joško Lelas, Hoteli Makarska

Mislim da je već duže vrijeme jasno da će iduća godina biti teža nego 2012. godina. To je zato što se u državi pokušavamo koz-metičkim mjerama izvu-ći iz krize, a potrebni su nam mnogo dublji zahva-ti i u strukturama države, a i u gospodarskoj strukturi.Budući da sam do sada prilično realno gledao na situaciju, bio bih sretan kad bi iduća godina zavr-šila s padom ukupne eko-nomske aktivnosti koji bi

bio manji od jedan posto. U postojećoj situaciji teš-ko je očekivati nešto bolje od toga. Uz takvo stanje na tržištu naša kompanija je vodila posao kao i uvi-

jek vrlo oprezno i konzer-vativno. Nismo se izlaga-li velikim zaduženjima i možda smo zbog toga u nešto boljoj situaciji nego ostala poduzeća na trži-štu. Očekujem da ćemo na kraju 2012. završiti s ma-lim rastom, ali uz velika odricanja i čvrsto pošti-vanje poslovnih odluka i planova. U idućoj godini možda ćemo tražiti i nove zaposlenike u nekim od naših podružnica u Polj-skoj, Češkoj, Slovačkoj

ili Mađarskoj. U Hrvat-skoj se nadamo da ćemo se izboriti barem za to da ne bude novih otpuštanja.Iduća godina u Hrvatskoj

će i dalje biti godina šted-nje na svim područjima, a gospodarstvo bi istodob-no trebalo osloboditi te-reta kako bismo stvorili temelje za veći rast u bu-dućnosti. Teško je očeki-vati da će poticanje inve-sticija u javnom sektoru znatno pridonijeti izlasku iz krize. Javne investicije u pravilu imaju sporiji po-vrat uloženoga, a državna poduzeća nisu ni efikasna kao privatne tvrtke. Oslo-nac na privatizaciju i pri-

vatne investicije trebao bi se osjetiti u idućoj godini jer državu strašno optere-ćuju kamate za ranije uze-te dugove. Otplata duga i kamata i u idućoj će godi-ni znatno otežavati napore za izlazak iz krize. Pored toga pali smo i na Forbe-sovoj listi potencijalno do-brih mjesta za ulaganje i to sa 41. na 47. mjesto. To će mnogi potencijalni ulagači uzeti u obzir kad budu raz-matrali eventualne investi-cije u našoj zemlji.

Naša kompanija je vodila posao vrlo oprezno i konzervativno. Nismo se izlagali velikim zaduženjima i možda smo zbog toga u nešto boljoj situaciji nego ostala poduzeća na tržištu

Bit će teže, učinimo sve da pad ne bude velik

U idućoj godini možda ćemo tražiti i nove zaposlenike u nekim od naših podružnica u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj ili Mađarskoj

Kao i većini turistič-kih gospodarskih subje-kata, tako je i Hotelima Makarska 2012. poslovna godina bila dobra i ohra-brujuća za poslovnu stabi-lizaciju, ostvarenje pozi-tivnih poslovnih rezultata i povratak pozitivnih oče-kivanja za naredni period.To je u svakom slučaju posljedica niza za našu branšu pozitivnih eleme-nata. Jedan od najznačaj-nih je svakako sigurnost destinacije u odnosu na zemlje konkurente iz me-diteranskog okruženja.Imali smo, čini mi se, pozitivni vjetar u leđa s osnove tečajnih kreta-nja i povoljnijih kredit-nih uvjeta. Nakon uspona i padova na početku godi-ne, stabilizacija ekonom-ske situacije u našim emi-tivnim tržištima uz dobre prodajne akcije pridoni-jela je mirnijem i uspješ-nom nastavku godine. Kao što ste vjerojatno pri-mijetili, nitko ove godine nije spominjao u turizmu

tradicionalnu “srpanjsku rupu”. Međutim, u sve-mu je ipak bitna i naša re-akcija na krizu: kao i cije-lo gospodarstvo, i mi smo zbog gospodarske krize s velikom pažnjom i opre-

zom pristupili organizaci-ji rada i troškovne strane, a kao krajnje ostvarenje ćemo imati pozitivni po-slovni rezultat.Unatoč dobrim turistič-kim vijestima, itekako nas zabrinjava stanje cje-lokupnog hrvatskog gos-podarstva. Sam turizam ne može biti generator so-cijalne sigurnosti i druš-tvenog napretka. Turizam može biti poticaj gospo-darstvu, kao i pokazatelj

naše konkurentnosti na svjetskom tržištu.U životu i u poslu, od nove poslovne godine tre-ba očekivati da bude bolja od prošle. To je normalan ljudski i poslovni cilj. Na-ravno, uz pažljive i realne procjene zbivanja u okru-ženju, uz dobro planiranje potrebnih akcija za unap-ređenje proizvoda i uslu-ga te otklanjanje uočenih slabosti.S obzirom na obujam poslovanja, oče-kujemo povećanje broja noćenja za 1,5 posto. Sa stanovišta ukupnih očekivanih prihoda, zbog planiranih unapređenja proizvoda, očekujemo povećanje od

pet posto. A to bi, uz pred-viđeno povećanje troško-va od 3,5 posto dovelo do stabilnog poslovanja, unapređenja kvalitetnih poslovnih akcija i snaže-nja dobiti. Da bismo došli do očekivanog rezultata, planiramo određena una-pređenja - investicije koje su osnažene pozitivnim rezultatom, poticajnijom financijskom situacijom kao kreditima HBOR-a i oslobođenjem porezne obveze za reinvestiranu dobit.

Svakako jedna od pozitiv-nijih vijesti koja nas hra-bri u 2013. je i činjenica ulaska Hrvatske u puno-pravno članstvo EU-a. Držimo da će ta činjenica pridonijeti širenju pozi-tivnih vijesti o Hrvatskoj kao državi i poželjnoj tu-rističkoj destinaciji.Također smo uvjereni u nastavak provođenja po-zitivnih mjera, smanjenje fiskalnih (PDV) i parafi-skalnih nameta. Takva po-litika bi svakako ublažila posljedice najavljenih po-većanja cijena energenata

i hrane.

Mišljenja sam isto tako da naše trenutne kompa-rativne prednosti, gledano s pozicije sigurnosti i bli-zine, kriju i određene opa-snosti. To se prvenstveno odnosi na odgovor “rizič-nih” destinacija s niskim cijenama i dodatnih poti-cajnih mjera njihovih dr-žava. Naš odgovor bi u svakom slučaju trebalo biti poboljšanje naše po-nude u smislu kvalitete i raznovrsnosti.Sve u svemu, trebamo nastaviti na temeljima prethodne godine s od-govornim, pozitivnim i kreativnim stavom. Samo tako možemo biti u pozi-ciji i dogodine u ovo vri-jeme imati slična očeki-

vanja.

Trebamo nastaviti na temeljima prethodne godine s odgovornim, pozitivnim i kreativnim stavom

Joško LeLaS, PredSJedNik UPrave HoTeLa MakarSka, MakarSka

očekujemo povećanje broja noćenja za 1,5 posto, a sa stanovišta ukupnih očekivanih prihoda, zbog planiranih unapređenja proizvoda, očekujemo rast od pet posto

Moramo očekivati više

BraNko rogLić, vLaSNik grUPaciJe orBico, zagreB

Page 60: e-pv 3758/3759

60 Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OČEKIVANJA 2013. Privredni vjesnik

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju iz-među ostalog predstavlja i konačno usklađivanje svih hrvatskih propisa s pro-pisima Europske unije. U području zako-nodavstva koje se odnosi na kemikalije

to znači i nove obveze za tvrtke. Jedna od svakako najzahtjevnijih i najznačajnijih je REACH Uredba br. 1907/2006 koja podrazumijeva registraciju, evalu-aciju, autorizaciju i ograničavanje kemikalija u smislu njihove bolje kontrole u Europskoj uniji. Uredba je stu-pila na snagu 1. srpnja 2007. godine, a njena puna primjena započela je 01. lipnja 2008. godine. Hrvatski sabor na svojoj je sjednici održanoj 25. travnja 2008. donio Zakon o provedbi Uredbe, a u kojem završna odredba kaže da Zakon stupa na snagu danom ula-ska RH u punopravno članstvo EU-a. Zakon je objav-ljen u Narodnim novinama br. 53/2008.

Cilj REACH Uredbe je poboljšati zaštitu zdravlja ljudi i okoliša od rizika koji mogu nastati uslijed korištenja kemikalija; promicanje alternativnih metoda procjene rizičnosti pojedinih tvari s naglaskom na smanjenje ko-ličine ispitivanja na životinjama; slobodu prometa ke-mikalijama na tržištu EU-a; povećanje konkurentnosti kemijske industrije EU-a; povećanje inovativnosti. RE-ACH Uredba obvezuje industriju da preuzme odgo-vornost za procjenu i rukovođenje rizicima koji mogu nastati uslijed upotrebe kemikalija te osiguranja odgo-varajućih sigurnosnih informacija za njihove korisnike CLP Uredba 1272/2008/EU o razvrstavanju, ozna-čavanju i pakiranju tvari i smjesa. Zakon o provedbi Uredbe stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske EU. Uredba donosi nove kriterije razvrstava-nja, simbole opasnosti (piktograme) te oznake upo-zorenja i obavijesti H i P koje zamjenjuju R i S oznake.

Što primjena REACH i CLP uredbi donosi proizvođačima, uvoznicima i korisnicima kemikalija ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju?

Rokovi za registraciju tvari sukladno REACH-u:Predregistracija tvrtkama omogućuje odgodu krajnjeg roka za registraciju. Za tzv. tvari u postupnom uvođenju (phase-in tvari), REACH omogućuje postupno uvođenje (phase-in) shemu s različitim krajnjim rokovima za registraciju ovisno o količinama (tonaži) i opasnim svojstvima tvari:

30. studenog 2010.

31. svibnja 2013.

31. svibnja 2018.

Važna napomena:Na inicijativu Hrvatske gospodarske komore u suradnji s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, nadležnim za kemikalije, Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te Pregovaračkim timom za poglavlje 27. Okoliš posti-gnuti su rokovi za prilagodbu REACH Uredbi definirani u Pretpristupnom Ugovoru za RH. Temeljem tog dokumenta hrvatskim gospodarstvenicima odobreno je razdoblje prilagodbe u trajanju od šest mjeseci od datuma pristupanja za prethodnu registraciju tvari u postupnom uvođenju, a da-tum prvog i drugog roka za registraciju bit će 12 mjeseci od datuma pri-stupanja.

Page 61: e-pv 3758/3759

61Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.www.privredni.hr

1. Uloge i obaveze svih subjekata u lancu opskrbe sukladno REACH i CLP uredbama

Informacije u ovome dokumentu važne su za Vas ako Vaša tvrtka provodi jednu ili više niže navedenih aktivnosti i ako tvari ili smjese na koje se te aktivnosti odnose stavlja na tržište: • proizvodnjatvari(uključujućiiizoliraneintermedijere)kojesupredmetregistracijeuskladusREACHUredbom,

• uvoztvarikojesupredmetregistracijepremaREACHUredbi,

• proizvodnjaiuvoztvarikojesurazvrstanekaoopasnebezobziranaproizvedeneiliuvezenekoličine,

• uvozsmjesakojesadržeopasnetvaribezobziranauvezenekoličine,

• uvozproizvodakojisadržetvarikojesupredmetregistracijepremaREACH-u

Informacije u ovome dokumentu mogu utjecati na Vaše poslovanje ako Vaša tvrtka ne provodi niti jednu od gore navedenih aktivnosti ali pro-vodi sljedeće aktivnosti na hrvatskom tržištu : • profesionalnauporabatvarikojesupredmetregistracijeuskladusREACHUredbom,

• profesionalnauporabasmjesakojesadržetvarikojesupredmetregistracijeuskladusREACHUredbom,

• profesionalnauporabatvarikojesurazvrstanekaoopasnebezobziranaproizvedeneiliuvezenekoličine,

• profesionalnauporabasmjesakojesadržeopasnetvaribezobziranauvezenekoličine,

• profesionalnauporabaproizvodakojisadržetvarikojesupredmetregistracijepremaREACH-u

JedanodglavnihelemenataREACH Uredbe jestregistracija tvari koja obvezuje proizvođače i

uvozniketvaridadostavedefiniranisetinformacijaEuropskojkemijskojagenciji (ECHA)uoblikuregis-tracijskogdosjea.Neke izrazito opasne tvari zahti-jevatćeautorizaciju(odobrenje)Europskekemijskeagencijeprijeuporabe,azaodređenetvarimogusepostavitiograničenjauporabe.GlavnaobavezaCLP Uredbe4 jeprijava razvrsta-vanjatvarisobziromnanjihovaopasnasvojstva(tzv„CLP Notifikacija“ ili „Notifikacija tvari“). Notifikacijaobvezuje svakog proizvođača ili uvoznika ili grupuproizvođača iliuvoznikakojistavljaju tvarsopa-snimsvojstvimanatržište;onitrebajuEuropskojke-mijskojagencijiprijaviti(notificirati)informacijeoraz-vrstavanjuioznačavanjutvarisobziromnaopasnasvojstva najkasnije u roku odmjesec dana nakonstavljanja tvari na tržište. Notifikacija nije potrebnaakojetvarsopasnimsvojstvimaregistriranaiuregi-stracijskomdosjeurazvrstanapremaREACHUredbi

2. Uloge i obaveze daljnjih korisnika u lancu opskrbe

Daljnji korisnik je svaka pravna ili fizička oso-ba sa sjedištem na području Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora koja koristi tvari, kao takve ili u smjesama, u svojim indu-strijskim ili profesionalnim aktivnostima, a koja nije proizvođač ili uvoznik. Daljnjikorisnicimogusepodijelitiušestglavnihgru-pa:1.Formulatori smjesa (ako nisu istovremeno iproizvođači/uvoznicitvari)- izrađujusmjesemi-ješanjemkemijskihtvari.

2.Krajnji korisnici -koristetvariilismjeseuindu-strijskim ili profesionalnim primjenama, ne pro-sljeđujutvarilismjesuubilokojemoblikudaljnjimkorisnicima.Krajnjikorisnicisuiobrtnici iradio-nicekojikoristekemijsketvari,ali ihniukojemoblikuneplasirajudaljenatržište.

3. Industrijski korisnici - tvarikoristeu industrij-skimprocesimananačindakorištene tvari neostajuuproizvoduilinovo-sintetiziranojtvarina-konuporabe(npr.uporabapomoćnihprocesnihtvari).

4.Korisnici koji prepakiravaju tvari i/ili smjese,aliihnekoristeninakojidruginačin.

5.Uvoznici sa sjedištemuRH koji ćeprijemomHrvatskeuEUuvozitiproizvodeuEuropskuuni-juod dobavljača izvan EU-asaminećeimatistatusiobavezeuvoznikavećsamodaljnjegko-risnikaako dobavljač izvan EU-a ovlasti je-dinstvenog zastupnika(„Only representative“)koji će preuzeti obavezu registracije i sve druge obaveze EU uvoznika koje propisujeREACHUredba.

Ponovni uvoznici-kojimogudokazatidasutvarikojesuuvezliuEUizrađenenapodručjuEuropskeunije idasuveć registriranepremaREACH-u.Je-dina obaveza koju će takvi „reimporteri“ imati jestdokumentiranodokazatidajetvarkojuoniuvozeuEUidentičnaonojkojajeprvotnoproizvedenairegi-strirananapodručjuEU-a.

Obaveze koje mogu imati daljnji korisnici ulaskom Hrvatske u Europsku uniju Daljnjikorisnicinesmijustavitinatržišteilikoristitinabilokojinačintvarikojesupredmetregistracijeakoonenisu registriraneuskladuspropisimaREACHUredbe.Zatvarikojenisuregistriranedaljnjikorisnici

trebajuodsvojihdobavljačazatražitipotvrduopre-dregistraciji prije isteka predregistracijskog roka5.Predregistracijajeuvjetnastavkaprisutnostinatrži-štuzavrijemeregistracijskogrokakojizavršavago-dinudananakonulaskaRepublikeHrvatskeuEU.Najkasnije do završetka roka za registraciju daljnjikorisnicimoratćeodsvojihdobavljačazatražitido-kazeoregistracijiilipredregistracijitvarikojekoriste.Nakonzavršetkaregistracijskogrokadaljnjikorisnicimoraju imati registracijskebrojevezasvetvarikojesupredmetregistracije.ObavezekojedaljnjikorisnikmožeimatipremaRE-ACHiCLPuredbijesu:1.Obavezakomunikacijesdobavljačimaidaljnjimkorisnicimau lancuopskrbe (prikupljanje ipro-sljeđivanjeinformacija),

2.Izrada sigurnosno-tehničkih listova i/ili njihovadistribucija,

3.Primjenaiprovjeramjeraupravljanjarizicimakojepropisujedobavljač,

4.Ostalespecijalneobavezekojemogu imatiko-risniciposebnoopasnihtvari(npr.posebneob-vezezatzv.SVHCtvari,ograničenjauporabezaneketvari,REACHautorizacijaisl.).

3. Korisnici koji nisu daljnji korisnici i nemaju obaveze prema REACH i CLP uredbi

1.Privatni potrošači nisu daljnji korisnici premaREACH-uinemajunikakveobavezepremaRE-ACH-u.

2.Distributerinisudaljnjikorisniciinemajuobave-zepremaREACH-uosimobavezeprosljeđivanjarelevantnihinformacijaulancuopskrbe(kaoštosuSTL-oviiliinformacijeouporabama).Distribu-

terisamoskladišteiprodajukemijsketvari(kaotakveiliusmjesama)bezdavršebilokakvepro-mjenenaproizvodu ilipakiranjuproizvoda (kaoštojeprepakiravanjeilipremještanjeproizvodauambalažurazličituodoneukojojimjeproizvoddostavljen).Udistributereseubrajajuitvrtkekojeskladišteproizvodekaoionekojeihprodajupri-

vatnim,profesionalnim ili industrijskimkupcima.3.Proizvođači proizvodanemajuobavezepre-maREACH-uosimakoseusastavuproizvodanalazetvariizrazitozabrinjavajućihsvojstava(tzv„SVHC“ tvari)ukoličinivećojod0,1%mas. iliakomožedoćidooslobođanjaopasnihtvari izproizvodaprilikompredviđeneuporabe.

Page 62: e-pv 3758/3759

62 Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OČEKIVANJA 2013. Privredni vjesnik

Potpora kupnji hrvatskih proizvoda ne slabi unatoč recesiji

Gotovo 80 posto građana spremno je izdvojiti nešto više novca za kvalitetan hrvatski proizvod jednake kvalitete kao strani, njih 7,3 posto je neodlučno, a 13,8 posto nije za to spremno. Rezultati su gotovo isti kao prošle godine, što potvrđuje da je poruka Kupujmo hrvatsko uhvatila duboko korijenje među hrvatskim potrošačima

A kcija Kupujmo hrvatsko i da-lje uživa snaž-

nu potporu hrvatskih građana, potvrdilo je istra-živanje provedeno tije-kom studenoga 2012. go-dine, na uzorku od 1000 građana Hrvatske starijih od 15 godina. Uzorak je nacionalno reprezentati-van prema regiji i veliči-ni naselja, spolu i dobi is-pitanika.

Gotovo svi ispitani-ci (njih 97,6 posto) potvr-

dili su da su čuli za akci-ju ‘Kupujmo hrvatsko’, a podržava je 93,7 posto. Samo dva posto ispita-nika izjavilo je da akciju ne podržava, dok 4,3 po-sto prema njoj ima neutra-lan stav.

Više od 80 posto gra-đana Hrvatske zamijeti-lo je reklamu za Kupujmo hrvatsko, a daleko naj-važniju ulogu u promidž-bi akcije ima televizija. Među onima koji su zami-jetili reklamnu kampanju, 89 posto ih je vidjelo re-klamu na TV-u, svaki šesti ju je vidio u tisku, svaki

osmi čuo na radiju, a sva-ki deveti uočio na jumbo plakatu. Potencijali novih medija u promidžbi oči-to još nisu dovoljno isko-rišteni, s obzirom da je samo 1,6 posto ispitanika reklamu za akciju vidjelo na internetu.

U porastu je postotak građana koji bi preporuči-li svojim prijateljima i po-znanicima kupovinu hr-vatskih proizvoda. Ove godine ih je više od 80 po-sto, a neutralni čine 14,3 posto. Manje od šest posto građana ne bi preporučilo kupovinu hrvatskih proi-

zvoda, što je također nešto povoljniji rezultat nego u prošlogodišnjoj anketi.

Još je veće sugla-sje oko tvrdnje da je po-

trebno kupovati hrvatske proizvode kako bi se po-moglo hrvatskom gospo-darstvu. S tim se potpu-no slaže više od 73 posto

ispitanika, a slaže se više od 18 posto, što znači da više od 90 posto građana podržava ideju da se do-maćem gospodarstvu naj-bolje pomaže kupovinom domaćih proizvoda. Iako je u ovom pitanju došlo do blagog smanjenja pot-pore građana, razlike u postocima u granicama su statističke pogreške.

Podrijetlo proizvoda i dalje je vrlo važno velikoj većini hrvatskih građana (72,8 posto). Oko 19 posto ih tek povremeno provje-rava podrijetlo proizvoda, dok ih samo 8,3 posto za

to nije zainteresirano. U usporedbi s prošlogodiš-njom anketom, smanjen je broj građana koji uvi-jek provjeravaju podrije-tlo proizvoda, ali i onih koji to nikada ne čine.

U jednom od ključ-nih pitanja za uspjeh cije-le akcije odgovori anketi-ranih ponovno upućuju na zaključak da Kupujmo hr-vatsko i dalje ima visok stupanj potpore.

Naime, kao i proš-le godine, gotovo 80 po-sto građana spremno je iz-dvojiti nešto više novca za kvalitetan hrvatski pro-

Jeste li vidjeli ili čuli reklamu kojom se reklamira akcija Kupujmo hrvatsko?

100 .........................................................................................................................................

50 .........................................................................................................................................

0 _______________________________________________________________________________________________________________________________________________DA NE Ne znam

80,4%

14,9% 4,7%

Podržavate li akciju Kupujmo hrvatsko?

100 .........................................................................................................................................

50 .........................................................................................................................................

0 _______________________________________________________________________________________________________________________________________________DA NE Niti podržavam

niti ne

93,7%

4,3%2,0%

Jeste li čuli za akciju Kupujmo hrvatsko?

100 .........................................................................................................................................

50 .........................................................................................................................................

0 _______________________________________________________________________________________________________________________________________________DA NE

97,6%

2,4%

Podrijetlo proizvoda i dalje je vrlo

važno velikoj većini hrvatskih građana

Drago Živković [email protected]

Page 63: e-pv 3758/3759

63Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.www.privredni.hr

Gdje ste vidjeli odnosno čuli reklamu?

100 .........................................................................................................................................

50 .........................................................................................................................................

0 _______________________________________________________________________________________________________________________________________________TV Tisak Jumbo

plakatiRadio Ne mogu

se sjetitiNegdje drugdje

64,1%

8,8% 11,3% 8,6%2,5% 4,7%

100 .........................................................................................................................................

50 .........................................................................................................................................

0 _______________________________________________________________________________________________________________________________________________Vjerojatno Niti je vjerojatno

niti nijeNije vjerojatno

Koliko je vjerojatno da ćete preporučiti prijateljima, poznanicima i članovima obitelji kupovinu hrvatskih proizvoda? Ocijenite:

80,1%

5,6%14,3%

100 .........................................................................................................................................

50 .........................................................................................................................................

0 _______________________________________________________________________________________________________________________________________________Slažem se Niti se ne slažem

niti se slažemNe slažem se

91,3%

3,2%5,5%

Slažete li se da je potrebno kupovati hrvatske proizvode kako bi se na taj način pomoglo hrvatskom gospodarstvu?

izvod jednake kvalitete kao strani, njih 7,3 posto je neodlučno, a 13,8 posto nije za to spremno. Re-zultati su gotovo isti kao prošle godine, što potvr-đuje da je poruka akcije uhvatila duboko korijenje među hrvatskim potroša-čima, unatoč padu kupov-ne moći zbog višegodiš-nje recesije.

Prepoznatljivost zna-kova kvalitete i izvorno-sti koje dodjeljuje Hrvat-ska gospodarska komora također se povećala u za-dnjih godinu dana. Tako sada 81 posto ispitanika

kaže da stalno ili ponekad obraća pozornost na znak Hrvatska kvaliteta, dok je

takvih odgovora u proš-logodišnjem istraživanju bilo nešto manje od 80 po-sto. Smanjen je i broj onih koji nikada ne obraćaju

pozornost na znak Hrvat-ska kvaliteta, sa 18,6 na 16,8 posto.

Slični su trendo-vi i kada je riječ o znaku Izvorno hrvatsko, na koji pozornost obraća 52 po-sto, a ponekad to čini 25,3 posto. Ukupno je to za oko dva postotna boda bo-lji rezultat nego lani, iako je udjel onih koji redovi-to obraćaju pozornost na znak izvornosti nešto ma-nji. Broj onih koji tvrde da uopće nisu čuli za zna-kove kvalitete i izvornosti stabilno je nizak, oko dva posto.

Imajući u vidu dobi-vene rezultate, prema ko-jima je većina ispitanika čula za akciju Kupujmo hrvatsko te su vidjeli ili čuli reklamu kojom se ak-cija reklamira, može se zaključiti kako je kampa-nja Kupujmo hrvatsko op-ćenito izvrsno zamijećena u populaciji hrvatskih gra-đana. Također, potpora ci-ljevima akcije među gra-đanima je vrlo visoka, kao i spremnost da se akcija pretoči u djelo kupnjom kvalitetnih hrvatskih pro-izvoda, makar bili i nešto skuplji od stranih.

Kampanja Kupujmo hrvatsko općenito je izvrsno zamijećena u populaciji hrvatskih građana

Znakove Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvat‑sko do sada je dobio 351 proizvod i usluga, od čega je 120 znakova Izvorno hrvatsko. “Taj broj je još uvijek nedovoljan i tek kada budemo imali neko‑liko tisuća, pa čak i nekoliko desetaka tisuća proizvo‑da i usluga s tim oznakama bit ćemo razvijeno društvo, odnosno gospodarstvo”, istaknuo je predsjednik HGK‑a Nadan Vidošević na predstavljanju rezultata istraživa‑nja. Dodao je da proizvodi u sklopu projekta Vrijedne ruke zaslužuju sustavnu podršku jer svaki pojedinac koji svojim radom osigurava egzistenciju sebi i svojoj obitelji mora biti prepoznat i podržan na primjeren na‑čin od svih relevantnih državnih subjekata. Vidošević je predložio i da se male individualne proizvođače paušal‑no oporezuje kako bi u što većem broju na legalan način ušli u svijet poduzetništva, što automatski znači i sma‑njivanje sive ekonomije.

Vrijedne ruke zavrjeđuju podršku

Page 64: e-pv 3758/3759

Sretan Božic i nova 201 3. godin

a


Top Related