Download - Drvo znanja

Transcript
Page 1: Drvo znanja

RU

JAN

2006

NNII

KKOO

LLAA

TT

EESS

LLAA

BR

OJ

97

BR

OJ

97

G

OD

INA

XD

RV

O Z

NA

NJ

A –

EN

CIK

LO

PE

DIJ

SK

I Č

AS

OP

IS Z

A M

LA

DE

RU

JAN

200

6

CIJ

EN

A 3

3 K

N

Page 2: Drvo znanja

omot COPY.qxp 25.8.2006 12:26 Page 2

Page 3: Drvo znanja

prve tri a.qxp 28.8.2006 15:14 Page 3

Page 4: Drvo znanja

EU GRADI VELIKI TELESKOP NAANDAMAEuropska organizacija za astronomskaistraživanja na južnoj hemisferi (ESO) najavljujegradnju Iznimno velikog teleskopa (ExtremlyLarge Telescope, ELT) na teritoriju Čilea uAndama. ESO okuplja astronome iz 11 europskih država, ima sjedište u Garchingu u blizini Münchena, ali sevećina istraživanja obavlja u opservatoriju Paranal.Opservatorij je smješten na lokaciji Cerro Paranal naAndama na nadmorskoj visini od 2500 metara upodručju pustinje Atacama. ESO u Paranalu, ukojem idealni uvjeti za promatranje neba vladaju čak 330 noći u godini, već ima impozantan teleskopVLT (Very Large Telescope), zapravo sistem od četiri velika optička teleskopa. VLT se posebnoiskazao 2004. godine kada je pomoću njega otkriven planet 2M1207b.Izgradnja samog ELT-a trajala bi deset godina, a stajala bi između 500 milijuna i milijardu eura. Imatće ogledalo promjera 42 metra, što će astronomimaomogućiti pretraživanje barem 100 zvjezdanih sustava. Uz pomoć ELT-a znanstvenici će prvenstveno tragati za ekstrasolarnim planetima na kojima se mogao razviti život. Osim toga,znanstvenici se nadaju da bi promatranjem svemira pomoću ovako moćnog teleskopa mogli doćido zaključaka koji će izmijeniti ljudsku predodžbu i razumijevanje svemira.

ZMIJE “ZASLUŽNE” ZA VID KAKAVIMAMO DANASPrema najnovijim istraživanjima znanstvenika s Kalifornijskog sveučilišta, čini se da je nastojanje dašto bolje uoče zmije utjecalo na razvoj osjetila vidakod naših predaka primata.

U svojevrsnoj evolucijskoj utrci, primati su poboljšavali svojvid kako bi lakše uočavali opasnost i izbjegavali sve opasnije zmije. Naime, znanstvenici su zaključili da je doprvih značajnijih promjena u ustroju sustava vida kod primata došlo u isto vrijeme kad su se pojavile prve velikezmije – konstriktori, prije otprilike 90 milijuna godina.Različiti sisavci imali su različite mehanizme obrane – nekisu razvili odličan sluh, drugi su pak razvili brzinu, trećipromijenili životne navike i postali isključivo noćne životinjeili nastanili visoke grane stabala. No primati su razviliposebnu sposobnost – sposobnost trodimenzionalnog vidau boji! Naime, s pojavom velikih konstriktora (zmija poputudava, pitona i anakondi) oči primata, koje su dotad bilepoložene sa strane, pomaknule su se naprijed, omogućavajući bolji vid i osjećaj dimenzije prostora. Prije60 milijuna godina, kad su se razvile prve prave zmije otrovnice, uslijedila je nova revolucija vida primata –mogućnost boljeg fokusiranja te razvijanje osjeta za boje.Neurološka istraživanja pokazuju da je fiziološki odgovortijela primata na opasnost – u ovom slučaju poboljšanjevida – izravno vezan uz takozvani “modul straha”, skupinustruktura u mozgu sisavaca koja utječe na brzinu, strah,mogućnost učenja i još neke oblike ponašanja. ALGA-UBOJICA NA

MEDITERANUNa ligurijskoj rivijeri, u susjednoj Italiji,zavladala je prava panika. Naime, zbogkupanja u moru, dosad je u bolnicuotpravljeno 11 turista koji su postali žrtvama otrovne morske alge Ostreopsis ovata. Hospitalizirani kupači imali su sljedeće simptome trovanja: visoka temperatura,grčevi u želucu, mučnina i otežano disanje.No bojazan Talijana je tim veća što su seprošlog ljeta zarazili i turisti koji se nisukupali, nego su samo udisali zrak u blizini alge-ubojice.Ta tropska jednostanična alga oku je jedva vidljiva. Iz tropskih je mora posljednjih godina stigla uSredozemlje zbog sve većeg zatopljenja mora. Razmnožava se samo i jedino u morima koja suzagađena i jako topla, što je, nažalost, slučaj Italije i okolice Genove. Stručnjaci se slažu da, još uvijek relativno čistom, Jadranu ne prijeti nikakva opasnost od nezgodnepridošlice. Naime, iako je istina da Ostreopsis ovata nastanjuje i naš dio Jadrana, nema nikakvihpokazatelja da bi se mogla razmnožiti i naštetiti čovjeku.

PLUTON IZGUBIO STATUS PLANETAIako je najudaljeniji od Zemlje, Pluton se našao na “udaru” astronoma i izgubio je status planeta. Oko 3000 astronoma i drugih znanstvenika iz cijelog svijeta okupilo seu Pragu te odlučilo kako Pluton, otkriven 1930. godine, ne odgovara definiciji planeta.U pokušaju određivanja što je to zapravo planet, Međunarodna udruga astronoma (IAU)oduzela je status planeta Plutonu. Takva odluka izazvat će pravi šok u znanstvenoj zajednici,unijeti zbrku u udžbenike i prisiliti učitelje i profesore na potpuno nov način predavanja otemeljima Sunčeva sustava. Prije nekoliko desetljeća među znanstvenicima se razvila debata ostatusu Plutona, nakon što je utvrđeno da je njegova masa četiri stotine puta manja odZemljine mase. Diskusija se intenzivirala kada su astronomi s Kalifornijskog instituta zatehnologiju 2003. godine otkrili UB 313. Nazvan Xena prema istoimenom liku iz popularne televizijske serije, UB 313 je jedan od desetak svemirskih tijela koja su veća od Plutona. Predstručnjacima su bile dvije mogućnosti. Prva je bila da se odredi nova klasa planeta, kojauključuje veća tijela poput Xene i Plutona, a ipak manja od osam najvećih planeta. Druga jebila da Pluton više ne bude planet ili da se lista proširi s brojnim dosad otkrivenim svemirskimtijelima manje ili slične veličine. Nažalost, prevladala je opcija “ukidanja” Plutonova statusaplaneta.

4rujan 2006.

Vijesti 97 copy.qxp 25.8.2006 15:39 Page 4

Page 5: Drvo znanja

“VELIKA JEZERA” NA TITANUPouzdani Cassinijev radarski sustav je u nedavno dovršenom mjerenjupružio vrlo jake dokaze o jezerima tekućeg metana na površini Titana.Tamna područja, koja iz svemira podsjećaju na zemaljska jezera, razbacana su na većim visinama diljem šireg područja oko sjevernogpola Saturnova mjeseca.

Na slikama koje je poslala letjelica vide se tamne mrlje, od kojih vode kanali.Kanali su takvog oblika da znanstvenici tvrde da su oblikovani tekućinom.Neke od mrlja i kanala koji ih povezuju su potpuno crni, što znači da zapravone vraćaju natrag nikakav radarski signal. Na nekim se mjestima oko tamnihmrlja vide obale, što ukazuje na naslage, koje su mogle nastati hlapljenjemtekućine. Za razliku od tekuće vode, obilje metana u Titanovoj atmosferi je, isto kao i etan, zbog uvjeta koji tamo vladaju, stalno u tekućem stanju.Znanstvenici tamna područja objašnjavaju kao jezera tekućeg metana ili etana,što Titan, uz Zemlju, čini jedinim tijelom u Sunčevom sustavu koje ima jezera.

JAPAN PLANIRA GRAD NA MJESECUUtrka u osvajanju Mjesečeve površine u punom je jeku. Naime, SAD već priprema let na Mjesec do 2015. godine, Europska unija izradila je projekt za 2020. godinu, a sa svojim ambicioznim projektima nezaostaju ni Kina i Indija. Sada se u utrku uključio i Japan, koji na Zemljinom satelitu do 2030. želi izgraditi naselje.

Japanska svemirska agencija (Jaxa) planira 2020. godine uputiti astronaute na Mjesec kako bi ondje izgradili naselje koje će u funkciji biti 2030. godine.Prema tom planu, predstavljenom na međunarodnoj konferenciji u Tokiju,Japan će početi projekt lansiranjem satelita u Mjesečevu orbitu 2007. godine. U prvoj etapi u svemir će se lansirati brod bez posade radi prikupljanja uzoraka.U idućoj etapi, godine 2020., astronauti bi se trebali iskrcati na Mjesec i početigradnju postaje te je završiti za deset godina.

LED JURI U ZAGRLJAJ MORUPosljednjih 50 godina grenlandska se ledenamasa polako spuštala prema oceanu – noposljednji pokazatelji kažu da je sad nezaustavljivo pojurila!

Na Grenlandu se nalazi oko 10% svjetskog leda.Ako se čitav otopi, globalna će se razina morapodići za 6,5 metra. Samo to je dovoljno da potopisve obalne gradove na svijetu i milijarde ostavi bezdomova. Kad se glečeri počnu otapati, vodapronalazi svoj put sve do dna leda. Tamo dodatno“podmazuje” glečer, koji zato ubrzava svoje spuštanje niz padinu. Čini se da se led otapa i hitaprema moru sve brže i brže, što je stanje koje će,osim na obalne populacije, dramatično utjecati i naglobalnu klimu.Kako bi provjerili stanje leda, istraživači sa Sveučilišta Texas mjerili su njegovu masu koristećipodatke s NASA-inog satelita Gravity Recovery andClimate Experiment (GRACE). Sateliti-blizanciGRACE dijele polarnu orbitu od 2002. godine, čitavovrijeme bilježeći gravitacijske varijacije, iz čega semože izračunati veličina i ponašanje velikih ledenihmasa. Kad su istraživači usporedili mjesečne vrijednosti za Grenland između travnja 2002. i studenog 2005. godine, otkrili su da se brzina otapanja leda utrostručila u odnosu na brzinu kojusu znanstvenici proračunali prema podacima sdrugih satelita u razdoblju od 1997. do 2003.

5drvo znanja 97

Vijesti 97 copy.qxp 25.8.2006 15:39 Page 5

Page 6: Drvo znanja

ZNANSTVENIK 21. STOLJEĆA

TEM

A B

RO

JA

6rujan 2006.

NNiikkoollaa TTeessllaa

Nikola Tesla rođen je u ponoćs 9. na 10. srpnja 1856. godineu ličkom selu Smiljanu. Bio ječetvrto od petero djece. Njegova majka Đuka bila ježena nadarena za mnogestvari. Tesla je sve svoje karakteristike inovatora i izumitelja smatrao naslijeđenima od majke. Otacse zvao Milutin, i bio jepravoslavni svećenik s daromza pisanje i poeziju.

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 14:51 Page 6

Page 7: Drvo znanja

7drvo znanja 97

NNiikkoollaa TTeessllaa uu ččeettrrddeesseettiimm

ggooddiinnaammaa žžiivvoottaa

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 14:51 Page 7

Page 8: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

8rujan 2006.

Nikola Tesla pokazivao je izumiteljski talent još od malih

nogu. S pet godina izgradio je malo vodeno kolo koje

je bilo potpuno drugačije od onih koje je viđao u okolini

– glatko i bez konvencionalnih lopatica, ali se ipak rav-

nomjerno okretalo na vodi. Kasnije se toga prisjetio kada je konstrui-

rao turbinu bez lopatica. Nisu svi izumi bili toliko uspješni – pokušaj

spuštanja s krova sjenika pomoću starog kišobrana završio je tako

što se onesvijestio tresnuvši o zemlju. Uspjehom se nije mogao pro-

glasiti niti motor koji je pokretalo šesnaest kukaca. Naprava je imala

propeler, spojen na vreteno i kolotur koji su pokretali kukci. Precizni-

je, lamatanje krila zalijepljenih kukaca pokretalo je propelere. Tesla je

pokušavao rastaviti i nanovo sastaviti djedove satove. O svojim uspje-

sima sam je rekao: “U prvom sam uvijek bio uspješan, međutim, čes-

to nisam uspijevao u ovom drugom.”

Tragični pečat na Teslino sretno djetinjstvo udarila je smrt njegova

sedam godina starijeg brata Dane, nadarenog prvorođenog djeteta

Teslinih i miljenika roditelja. Dane je u dvanaestoj godini, 1861., na-

stradao u nesreći kojoj okolnosti nisu u potpunosti poznate. Od nje-

ga se puno očekivalo, pa su mnogi Teslini budući uspjesi ostali u sje-

ni očekivanja koja su roditelji polagali u nastradalog najstarijeg sina.

Tesla je i kasnije u životu imao noćne more vezane uz bratovu smrt.

Prema vlastitim riječima, kako bi utješio roditelje zbog gubitka brata,

od malih se nogu podvrgnuo čeličnoj disciplini po pitanju učenja, ve-

likodušnosti prema drugima i nastojanja da bude bolji od drugih.

Školski dani

Teslino obrazovanje počelo je još kod kuće, u Smiljanu. Kad mu je

bilo šest godina obitelj se preselila u obližnji Gospić, pa je tamo kre-

nuo u školu. Bio je odličan učenik, a rani znakovi njegova genija već

TTeesslliinnee sseessttrree AAnnggeelliinnaa,,

MMaarriiccaa ii MMiillkkaaTTeesslliinn oottaacc MMiilluuttiinn

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 14:52 Page 8

Page 9: Drvo znanja

9drvo znanja 97

RRoođđeenn uu SSmmiilljjaannuu,, NNiikkoollaa TTeessllaa pprrvvoo jjee oobbrraazzoovvaannjjee sstteekkaaoo uu

ookkvviirruu ddoommaa.. TTeesslliinnaa rrooddnnaa kkuuććaa nnaallaazzii ssee ppoorreedd ssmmiilljjaannsskkee

ccrrkkvvee,, uu kkoojjoojj jjee nnjjeeggoovv oottaacc bbiioo ssvveeććeenniikk ((ddeessnnoo))..

GGiimmnnaazziijjuu jjee TTeessllaa ppoohhaađđaaoo uu GGoossppiiććuu ((ddoolljjee)),,

aa zzaattiimm uu KKaarrlloovvccuu..

su bili vidljivi. Izvrsno je svladavao jezike (učio je engleski, francuski, njemački i tali-

janski te slavenske jezike), a briljirao je u matematici. Mogao je u glavi izvoditi slo-

žene izračune, zbog čega su njegovi učitelji misli da ih vara. Upravo tijekom tog raz-

doblja mladi je Tesla vidio sliku Nijagarinih vodopada, viziju koja će mu odrediti život.

U njegovoj mašti pojavio se veliki vodeni kotač koji se okretao pokretan moćnim

slapom Nijagare, a ujaku je rekao da će jednoga dana otići u Ameriku i tamo zaista

ukrotiti tu energiju. No usprkos kreativnosti koju je već tada pokazivao, Tesla o sebi

nije razmišljao kao o izumitelju sve dok nije postao mladić.

Kad je s deset godina krenuo u novoizgrađenu gospićku gimnaziju, s dobro oprem-

ljenim kabinetima za praktičnu nastavu, oduševio se pokusima koje su im nastav-

nici pokazivali. Najveći interes pokazivao je za matematiku i tehničku znanost te je

shvatio da želi postati inženjer. No to je bilo u suprotnosti s očevim željama koji ga

je vidio kao svećenika. Kad je sa sedamnaest godina dobio koleru, Tesla – koji je

imao i diplomatskih vještina – lukavo je od oca iznudio važno odobrenje: Tesla sta-

riji obećao je sinu da, ako preživi, ima njegovo dopuštenje za upis na slavnu austrij-

sku Visoku politehničku školu u Grazu kako bi postao inženjer. Ovaj je Teslin san

postao stvarnost 1875. godine.

Studij u Grazu

Na Visokoj politehničkoj školi njegovi glavni predmeti bili su fizika, matematika i me-

hanika, a učio je od tri sata ujutro sve do jedanaest navečer, jer je želio položiti

dvije godine studija u jednoj. Nažalost, nakon prve godine bajka je završila: Vojna

krajina – čiji je stipendist bio – ukinuta je, a njegov otac nije imao dovoljno novca da

mu plaća školovanje. Stoga je Tesla morao odustati od studija prije kraja druge go-

dine. No upravo se na toj godini počeo zabavljati razmišljanjem o alternativnim pris-

tupima električnim strojevima, koji su tada radili na istosmjernu struju.

Upravo za vrijeme boravka u Grazu počele su mu se javljati ideje o izmjeničnoj

struji. Profesor Jakob Pöschl, Nijemac, bio je Teslin učitelj teorijske i eksperimen-

talne fizike. Jednog je dana profesor Pöschl razredu pokazao novi električni stroj,

OBITELJ TESLA

Kada se govori o Nikoli Tesli, uvijek se kao polazna stanica uzima selo

Smiljan. No prilično je nepoznata činjenica da njegova obitelj nije porijeklom

iz Smiljana. U podacima o obiteljima koje su prije više stotina godina živjele

na području Like nigdje nije pronađeno prezime Tesla. Bio je to samo nadimak

jednog od Teslinih predaka, koji se zapravo prezivao Draganić. On je navodno

imao istaknute prednje zube, slične tesli - alatu za obradu drva, prema

kojemu je ta grana obitelji Draganić najprije dobila nadimak, a kasnije i

prezime Tesla. Pretpostavlja se da su u Liku došli u 17. stoljeću iz sela

Ledenicâ pokraj Novog Vinodolskog.

NNiikkoollaa TTeessllaa uu ssttuuddeennttsskkiimm ddaanniimmaa

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 14:52 Page 9

Page 10: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

10rujan 2006.

upravo stigao iz Pariza: zvao se Grammeov

stroj, a mogao se koristiti i kao generator i kao

motor na istosmjernu struju. Tesla je kasnije na-

veo da je pri dolasku stroja bio neobično uzbu-

đen. No kada je stroj uključen, njegove su čet-

kice žestoko iskrile, pa je Tesla svom učitelju

predložio da bi se stroj mogao poboljšati ukla-

njanjem komutatora i prijelazom na izmjenič-

nu struju. Doduše, nije imao ideju kako bi se

to moglo učiniti, no instinkt mu je govorio da

je odgovor već pohranjen negdje u njegovoj

glavi. Profesor nije bio tako siguran: “Gospo-

din Tesla možda će učiniti velike stvari, ali ovo

mu nikada neće uspjeti. To bi bilo kao da neku

stalnu vučnu silu, primjerice silu gravitacije, pre-

tvori u kružnu. To bi bio perpetuum mobile,

uređaj koji se neprestano pokreće, a to je ne-

izvediva zamisao.” Pa ipak, Teslina potreba za

dovršavanjem stvari nije mu dopustila da na-

pusti tu ideju: “Za mene je to bio sveti zavjet,

pitanje života i smrti. Znao sam da bih propao

da mi to nije pošlo za rukom.”

Prvi izumi

Godine 1879. Tesli umire otac. Nekako u isto

vrijeme ponestalo mu je i novca. Nakon neusp-

ješnih pokušaja da ga posudi, počeo je kockati,

što mu baš nije išlo od ruke. No postao je vrhun-

ski igrač bilijara. Zbog kartanja i neurednog ži-

vota morao je napustiti grad, a njegova majka

je prikupila novac kako bi mogao otići u Prag.

Ne zna se točno što je sve Tesla u Pragu radio,

no poznato je da je 1880. godine bio upisan

kao izvanredni student na Filozofskom fakul-

tetu Karlo-Ferdinandova sveučilišta. Novu stra-

nicu života okreće kad je podružnica tvrtke

Edison otvorila u Budimpešti novu telefonsku

centralu. Zahvaljujući znanju i poznanstvima,

zapošljava se 1881. godine u Središnjem tele-

grafskom uredu mađarske vlade.

Ipak, Tesla je ubrzo shvatio da to ni-

je posao koji bi želio raditi cijeli ži-

vot jer ne može u potpunosti iska-

zati svu svoju kreativnost. Zbog toga

je postajao sve tjeskobniji, što je

eskaliralo do živčanog sloma krajem

iste godine. Tesla se ipak uspio pri-

miriti i oporaviti, čemu su zasigurno

pridonijele i duge šetnje s prijate-

ljem i kolegom Antalom Szigetyjem.

Upravo za vrijeme jedne takve šetnje

došao mu je odgovor na problem

nezadovoljavajućeg rješenja uređa-

ja pokretanih istosmjernom strujom.

Prema vlastitim riječima, cijelo to vri-

jeme tim se problemom nije bavio

da bi postigao uspjeh, već je to za

njega bilo nalik nekom svetom zav-

TTeessllaa jjee uu BBuuddiimmppeeššttii bboorraavviioo ttiijjeekkoomm 11888811.. ii 11888822.. ggooddiinnee ((ggoorree)).. ŠŠeettaajjuuććii

jjeeddnniimm oodd bbuuddiimmppeeššttaannsskkiihh ppaarrkkoovvaa kkoonnaaččnnoo jjee pprroonniikknnuuoo uu ttaajjnnuu rroottaacciijjsskkoogg

mmaaggnneettnnoogg ppoolljjaa..

MMooddeell ss mmeettaallnniimm jjaajjeettoomm zzoorrnnoo pprriikkaazzuujjee ddjjeelloovvaannjjee rroottaacciijjsskkoogg

mmaaggnneettnnoogg ppoolljjaa ((ddoolljjee))..

UU vvrriijjeemmee TTeesslliinnaa rroođđeennjjaa HHrrvvaattsskkaa jjee bbiillaa uu ssaassttaavvuu AAuussttrroo--uuggaarrsskkee mmoonnaarrhhiijjee..

TTeesslliinnoo rrooddnnoo mmjjeessttoo SSmmiilljjaann ssmmjjeešštteennoo jjee uu LLiiccii uu bblliizziinnii GGoossppiiććaa..

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 14:52 Page 10

Page 11: Drvo znanja

11drvo znanja 97

jetu. O trenutku dolaska odgovora, koji će omo-

gućiti kvantni skok svjetskoj tehnologiji, zapi-

sao je: “Jedno popodne, koje je zauvijek pri-

sutno u mom sjećanju, uživao sam u šetnji s

prijateljem u gradskom parku i recitirao pjes-

mu. U to sam vrijeme znao cijele knjige, od rije-

či do riječi. Jedna od njih bio je Goetheov Faust.

Sunce je upravo zalazilo i sjetilo me jednog

slavnog odlomka. Kako sam izgovorio te inspi-

rirajuće riječi, ideja je sijevnula kao bljesak mu-

nje i u trenutku sam otkrio istinu. Štapom sam

u pijesku nacrtao dijagram, koji sam šest godi-

na kasnije pokazao u predstavljanju pred Ame-

ričkim institutom elektroinženjera.”

Bio je to izum indukcijskog motora, tehno-

loškog proboja koji će ubrzo promijeniti svijet.

Radilo se o potpuno novom sustavu, a ne tek

novom motoru, jer je Tesla otkrio načelo rota-

cijskog magnetskog polja dobivenog pomoću

dviju ili više izmjeničnih struja koje su bile u ras-

koraku jedna s drugom. Tako se stvarao mag-

netni vrtlog koji je uklonio potrebu za komuta-

torom i četkicama. Tesla je pobio tvrdnje svog

profesora Jakoba Pöschla.

Zahvaljujući svojim uspjesima, Tesla je do-

bio preporuku za novo radno mjesto i nov iza-

zov. U jesen 1882. godine odlazi u Edisonovu te-

lefonsku podružnicu u Parizu. Novi poslodavci

su ga poslali u Njemačku da ustanovi što se

može učiniti s planom elektrane koja je trebala

rasvjetljavati željezničku postaju, jer ju je kupac

– njemačka vlada – odbio preuzeti zato što je

tijekom svečanosti otvorenja došlo do kratkog

spoja i eksplozije, i to pred carem Vilimom I.

U francuskoj podružnici Tesli su obećali po-

sebnu nagradu, ako usavrši generator i umiri

Nijemce.

Tesla je dobro govorio njemački, što je sva-

kako pridonijelo premošćenju posve ljudskog

nepovjerenja: sprijateljio se s mnogim utjecajnim

osobama u gradskoj vlasti. Naravno, ispravio je

problem u električnim spojevima, a gradona-

čelnik mu je čak omogućio da pred nekoliko

bogatih potencijalnih investitora predstavi svoj

ZZaahhvvaalljjuujjuuććii zznnaannjjuu ii ppoozznnaannssttvviimmaa,, TTeessllaa ssee

11888811.. ggooddiinnee zzaappooššlljjaavvaa uuBBuuddiimmppeeššttii uu SSrreeddiiššnnjjeemmtteelleeggrraaffsskkoomm uurreedduu mmaađđaarrsskkeevvllaaddee.. IIppaakk,, TTeessllaa jjee uubbrrzzoosshhvvaattiioo ddaa ttoo nniijjee ppoossaaoo kkoojjii bbii žžeelliioo rraaddiittii cciijjeellii žžiivvoott jjeerr nneemmoožžee uu ppoottppuunnoossttii iisskkaazzaattii ssvvuu ssvvoojjuu kkrreeaattiivvnnoosstt..

NNiikkoollaa TTeessllaa ppoo ddoollaasskkuu uu

SSAADD,, 11888844.. ggooddiinnee

TTeesslliinn pprrvvii ppaatteenntt ppoodd bbrroojjeemm 333344882233 pprriijjaavvlljjeenn jjee ppaatteennttnnoomm uurreedduu uu SSAADD--uu 2266.. ssiijjeeččnnjjaa 11888866.. ggooddiinnee..

RRaaddii ssee oo ppoobboolljjššaannjjuu kkoommuuttaattoorraa iissttoossmmjjeerrnnoogg ggeenneerraattoorraa ssttrruujjee..

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 14:52 Page 11

Page 12: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

12rujan 2006.

novi motor. No oni nisu uvidjeli njegove prednosti. Za utje-

hu, nakon dobro obavljena posla, Tesla se vratio u Pariz

po obećanu nagradu. Međutim, ona je izostala jer su ga

nadređeni šetali od vrata do vrata prebacujući odgovor-

nost. Ljutit zbog prijevare, Tesla je dao otkaz. No Charles

Batchelor, upravitelj elektrane i dugogodišnji Edisonov

prijatelj, koji je uočio sposobnosti mladog inženjera, pred-

ložio mu je da otputuje u Ameriku. I Tesli je bilo jasno da

se, ako želi realizirati svoju zamisao, mora sresti s najve-

ćim električnim inženjerom na svijetu –Thomasom Alvom

Edisonom.

Tesla stiže u SAD

Godine 1884. dvadesetosmogodišnji Tesla stigao je u Imi-

gracijski ured Castle Garden na Manhattanu u New Yorku.

Nitko nije niti očekivao da emigrant iz Europe sa sobom

nosi bogatstvo, no Teslina imovina tog trenutka razoča-

rala bi i pesimistične: u džepovima kaputa imao je četiri

centa, nekoliko matematičkih proračuna, skice o letećem

stroju i pismo preporuke Charlesa Batchelora za Thoma-

sa Alvu Edisona, neospornog kralja električne struje.

Nikola Tesla bio je po dolasku u New York šokiran oni-

me što je otkrio: “Ono što sam ostavio bilo je predivno

umjetničko i fascinantno na svaki način; ono što vidim

ovdje mašinizirano je, grubo i neprivlačno. Amerika je sto-

ljeće iza Europe po civilizaciji.” No Amerika je ujedno bila

TThhoommaass AAllvvaa EEddiissoonn SSllaappoovvii NNiiaaggaarree

KKaadd jjee TTeessllaa ddooššaaoo uu NNeeww YYoorrkk,, EEddiissoonn jjee vveećć ooppsskkrrbblljjiivvaaoo

ppoojjeeddiinnee ddiijjeelloovvee ggrraaddaa iissttoossmmjjeerrnnoomm ssttrruujjoomm.. ZZbboogg

ppoottrreebbee zzaa vveelliikkiimm bbrroojjeemm ddeebbeelliihh žžiiccaa,, uu zzrraakkuu ii ppoodd

zzeemmlljjoomm jjee vvllaaddaaoo pprraavvii kkaaooss.. II ssaamm TTeessllaa jjee jjeeddnnoo vvrriijjeemmee

bbiioo pprriissiilljjeenn rraaddiittii ffiizziiččkkee ppoosslloovvee nnaa iisskkooppaavvaannjjuu kkaannaallaa zzaa

EEddiissoonnoovvee eelleekkttrriiččnnee kkaabblloovvee..

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 14:52 Page 12

Page 13: Drvo znanja

13drvo znanja 97

zemlja iz koje je stizao sav značajan tehnološ-

ki napredak. Prvi grad u kojem je uvedena stru-

ja, a bilo je to kasnih 1870-ih, bio je New York.

Upravo je Edisonova žarulja stvorila ogromnu

potražnju za strujom. Njegova električna cen-

trala na istosmjernu struju na Pearl Streetu, na

donjem Manhattanu, ubrzo je držala mono-

pol. Bogati Njujorčani željni novotarija požurili

su ožičiti vlatite domove, a bogati je bankar John

Pierpont Morgan sve više investirao u Ediso-

novu tvrtku.

U isto vrijeme i oduševljen i užasnut što će

upoznati svog idola, Tesla je Edisonu predao

Batchelorovo pismo preporuke. Tamo je pisa-

lo: Moj dragi Edisone, znam dva velika čovje-

ka. Jedan od njih si ti. Drugi je ovaj mladi čovjek.

Tesla je dobro pretpostavljao da je Edisonu

vrijeme dragocjeno, pa je brzo započeo s opi-

sivanjem inženjerskih poslova koje je radio te

svojih planova za motor na izmjeničnu struju.

Edison je malo znao o izmjeničnoj struji, ali ni-

je ga niti zanimalo da sazna više. Ukratko re-

čeno, izmjenična struja Edisonu je imala prizvuk

konkurencije. No, osim takvih neprihvatljivih

DDvvaa nnaajjzznnaaččaajjnniijjaa ččoovvjjeekkaa uu žžiivvoottuu NNiikkoollee TTeessllee ssvvaakkaakkoo ssuu TThhoommaass AAllvvaa EEddiissoonn ((1111.. vveelljjaaččee 11884477.. ––

1188.. lliissttooppaadd 11993311)) ii GGeeoorrggee WWeessttiinngghhoouussee,, JJrr.. ((66.. lliissttooppaadd 11884466.. –– 1122.. oožžuujjaakk 11991144)).. WWeessttiinngghhoouussee

jjee bbiioo TTeesslliinn bblliizzaakk pprriijjaatteelljj,, ddookk jjee EEddiissoonn bbiioo nnjjeeggoovv nnaajjvveeććii rriivvaall.. EEddiissoonnuu ssee ddaannaass pprriippiissuujjee nniizz iizzuummaa

((pprriijjaavviioo jjee ččaakk 11009977 ppaatteennaattaa)),, nnoo nneekkii oodd nnjjiihh bbiillii ssuu ppllaaggiijjaattii.. PPrreemmaa nneekkiimm iizzvvoorriimmaa,, TTeessllaa ii EEddiissoonn

bbiillii ssuu zzaajjeeddnnoo nnoommiinniirraannii zzaa NNoobbeelloovvuu nnaaggrraadduu,, nnoo TTeessllaa jjee nnaavvooddnnoo ooddbbiioo nnoommiinnaacciijjuu..

EEddiissoonn jjee mmaalloo zznnaaoo oo iizzmmjjeenniiččnnoojj ssttrruujjii,, aallii nniijjee

ggaa nniittii zzaanniimmaalloo ddaa ssaazznnaavviiššee.. UUkkrraattkkoo rreeččeennoo,, iizzmmjjeenniiččnnaa ssttrruujjaa EEddiissoonnuu jjeeiimmaallaa pprriizzvvuukk kkoonnkkuurreenncciijjee..

GGeeoorrggee WWeessttiinngghhoouussee,, JJrr..

DDookk jjee rraaddiioo zzaa EEddiissoonnaa,, TTeessllaa

jjee vveeććiinnuu vvrreemmeennaa pprroovvooddiioo

ppoopprraavvlljjaajjuuććii ii ppoobboolljjššaavvaajjuuććii

EEddiissoonnoovvee ssttrroojjeevvee.. KKaakkoo

EEddiissoonn nniijjee bbiioo zzaaiinntteerreessiirraann

zzaa iissttoossmmjjeerrnnuu ssttrruujjuu,, TTeesslliinnee

iiddeejjee oossttaajjaallee ssuu ssaammoo ccrrtteežžii

nnaa ppaappiirruu..

TTeessllaa jjee ssttiiggaaoo uu NNeeww YYoorrkk 11888844.. ggooddiinnee.. GGrraadd

jjee bbiioo vveelliikkoo ggrraaddiilliiššttee ii iinndduussttrriijjsskkaa rreevvoolluucciijjaa jjee

bbiillaa uu ppuunnoomm zzaammaahhuu..

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 14:52 Page 13

Page 14: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

14rujan 2006.

ideja, bilo je nešto u tom mladiću, pa ga je Edison smjesta

angažirao da napravi poboljšanja na njegovoj elektrani na

istosmjernu struju. Tesla je tvrdio da mu je Edison obećao

50 000 dolara ako uspije.

Bilo je nekih sličnosti između Tesle i Edisona. Dijelili su oso-

bine genija i nijednom od njih nije trebalo puno sna. Edison

je mogao raditi danima, tek povremeno prilegnuvši na sofi.

Teslini radni sati u Edison Machine Worksu protezali su se

od pola jedanaest dopodne do pet ujutro sljedećeg dana. To-

me se može vjerovati jer je čak i pod stare dane Tesla spa-

vao samo dva do tri sata na noć. No tu je sličnost prestajala.

Tesla se oslanjao na trenutke inspiracije, shvativši izum u svom

umu do preciznih detalja prije nego što bi ušao u fazu konstruk-

cije. Edison je bio čovjek pokušaja i promašaja, koji je proces

izumljivanja opisivao kao 5% inspiracije i 95% znojenja. Edi-

son je bio samouk. Tesla je imao formalno europsko obrazo-

vanje. Nije trebalo dugo čekati na njihov sukob.

Nekoliko mjeseci nakon što ga je Edison zaposlio, Tesla je

objavio da je njegov posao uspješno završen. Međutim, kad

je Tesla tražio obećanu novčanu nagradu, Edison je bio zapa-

njen. Objasnio je da je ponuda od 50 000 dolara bila izreče-

na u šali. Još je dodao: “Kad postaneš punokrvni Amerikanac,

cijenit ćeš američku šalu.” Šokiran i zgrožen, Tesla je smjesta

dao otkaz.

Opet izigran

Za Teslu je tada nastupio period preživljavanja u kojem je, da

bi se prehranio, radio različite fizičke poslove. Ironično, ali je-

dan od poslova bilo je i kopanje kanala za električne vodove

kojima je trebala teći Edisonova istosmjerna struja. No u ži-

votu je potrebno ponekad imati i malo sreće. Uskoro su neki

investitori došli do Tesle i pitali ga može li razviti i poboljšati

metodu lučne rasvjete. Iako to nije bila prilika kakvoj se na-

dao, ta je grupa bila spremna osnovati i investirati novac u

tvrtku Tesla Electric Light Company. Raskorak između njih bio

je popriličan –Tesla je imao na umu kako svijetu predstaviti

otkriće izmjenične struje, dok su investitori imali na umu tek

tržište lučnih svjetiljki. Ponosni novi vlasnik tvrtke bacio se na

posao i izumio jedinstvenu lučnu svjetiljku predivnog dizajna

i efikasnosti, jednostavniju, pouzdaniju, sigurniju i jeftiniju od

postojećih. Patentirao je svoj sustav te su njegove svjetiljke

ubrzo počele rasvjetljavati prve ulice. Nažalost, sav zarađeni

novac završio je kod investitora, a sve što je Tesla dobio bila

je hrpa bezvrijednih potvrda o dionicama. Dionice su imale

neznatnu vrijednost jer se radilo o tek osnovanoj tvrtki, a vla-

dala je gospodarska kriza. Tesla je opet izigran.

NNeekkoolliikkoo mmjjeesseeccii nnaakkoonn ššttoo ggaa jjee EEddiissoonn zzaappoosslliioo,, TTeessllaa jjee oobbjjaavviioo ddaa

jjee nnjjeeggoovv ppoossaaoo uussppjjeeššnnoo zzaavvrrššeenn.. MMeeđđuuttiimm,, kkaadd jjee TTeessllaa ttrraažžiioo oobbeeććaannuu nnoovvččaannuu nnaaggrraadduu,, EEddiissoonn jjee bbiioo zzaappaannjjeenn.. OObbjjaassnniioo jjee ddaa jjee ppoonnuuddaa oodd 5500 000000 ddoollaarraa bbiillaa iizzrreeččeennaa uu ššaallii..

TTeessllaa jjee

1133.. ssrrppnnjjaa 11889911..

ppoossttaaoo ddrržžaavvlljjaanniinn

SSAADD--aa ((ggoorree))..

JJeeddaann oodd nnaajjvvaažžnniijjiihh

TTeesslliinniihh ppaatteennaattaa,,

iinndduukkcciijjsskkii mmoottoorr,,

ppoodd bbrroojjeemm 338811996688

oodd 11.. ssvviibbnnjjaa 11888888..

VVeeććiinnaa eelleekkttrroommoottoorraa

kkoojjii ssuu ddaannaass uu

uuppoorraabbii ppooččiivvaa nnaa

oovvoomm ppaatteennttuu..

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 14:53 Page 14

Page 15: Drvo znanja

15drvo znanja 97

Ubrzo će se njegova sreća promijeniti. A. K. Brown iz tvrt-

ke Western Union pristao je investirati u Teslinu ideju moto-

ra na izmjeničnu struju. U malom laboratoriju nedaleko od

Edisonova ureda, Tesla je brzo razvio sve komponente sus-

tava za stvaranje i slanje izmjenične struje koji se i danas

koristi svuda na svijetu. “Motori koje tamo gradim”, rekao je

Tesla, “u potpunosti su takvi kakve sam zamislio. Nisam na-

pravio nikakve pokušaje da poboljšam dizajn, nego sam sa-

mo reproducirao slike kako su se pojavljivale u mojoj mašti

i postupak je uvijek bio takav kakav sam očekivao.” Bitka da

ga se dovede do komercijalnog stupnja tek je počela.

Rat struja

Godine 1887. Tesla je uz pomoć A. K. Browna osnovao

tvrtku Tesla Electric Company, čiji su se laboratorij i radio-

nice smjestili svega nekoliko blokova od Edisonove tvrtke.

Kako je sve imao u glavi, već nakon nekoliko mjeseci počeo

je podnositi patentne prijave za višefazni sustav izmjenič-

ne struje. U Americi je postojao još jedan čovjek koji se ja-

ko zanimao za izmjeničnu struju. Bio je to George Westing-

house, izumitelj zračne željezničke kočnice, koji je u gradu

Buffalu pustio u pogon prvi komercijalni sustav izmjenič-

ne struje u Americi. U to se vrijeme u cijeloj zemlji koristi-

lo bar dvadesetak različitih kombinacija strujnih krugova i

opreme. No, usprkos Westinghouseovu entuzijazmu za iz-

mjeničnu struju, nešto je nedostajalo. Još nije postojao za-

dovoljavajući motor na izmjeničnu struju.

Indukcijski motor

Indukcijski motor radi na principu rotirajućeg magnetskog polja. To se polje stvara

u prostoru između simetrično smještenih namota kroz koje prolaze pojedine faze

trofaznog sustava struja. Zbog pomaka u fazi pojedinih struja u svakoj pojedinoj

zavojnici, magnetsko polje koje one stvaraju stalno mijenja svoj smjer. Takav je

motor poznat i pod nazivom Teslin asinkroni motor. Njegove su prednosti velike, jer

može podnijeti velika opterećenja, nije mu potreban sustav četkica i kolektora kao ni

posebni izvori za napajanje i pokretanje rotora. Izum toga motora (1883.) omogućio

je da se izmjenična struja djelotvorno iskorištava.

TTrrooffaazznnii aalltteerrnnaattoorr oodd 220000 kkWW

ČČeettiirrii oodd ddeesseett TTeesslliinniihh 220000 kkWW ggeenneerraattoorraa

nnaa SSvvjjeettsskkoojj iizzlloožžbbii uu CChhiiccaagguu 11889933..

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 14:53 Page 15

Page 16: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

16rujan 2006.

Tesla je Uredu za patente radi ispitivanja do-

stavio nacrte dvaju takvih motora, a u studenom

i prosincu 1887. prijavio je sedam američkih

patenata na polju višefaznih motora na izmje-

ničnu struju i prijenosa energije. Oni su obuhva-

tili cjelovite sustave generatora, transformato-

ra, žica za slanje struje, rasvjete i dr. Ideje su

bile toliko originalne da ustvari nisu imale pra-

ve konkurencije, te su postale najvrjedniji pa-

tenti od izuma telefona.

Do 1891. godine Tesla je predao čak četrde-

set prijava za patente, i sve su odobrene. Kao

i prve prijave, i ostale su bile toliko originalne

i temeljite da niti u jednom slučaju nije došlo ni

do kakvog odugovlačenja. Na katedri za elek-

trotehniku sveučilišta Cornell Teslin je sustav

dobio prvu stručnu podršku. Profesor William

Anthony rekao je da to nije samo novi motor

već i začetak posve nove tehnologije čija je srž

jednostavnost indukcijskog motora, koji sko-

ro da nema potrošnih dijelova koji bi izazivali

kvarove i zastoje u radu. Zahvaljujući toj pre-

poruci, Tesla je 1888. pozvan da na Sveučiliš-

tu Columbija održi predavanje za članove Ame-

ričkog instituta elektrotehničara.

Njegovi patenti bili su karika koja je nedos-

tajala Westinghouseu, poduzetnom i pustolov-

nom industrijalcu iz Pittsburgha, koji je bio

prava antiteza tadašnjem modelu profitera. Za

razliku od svojih kolega poslovnjaka, on pre-

IInndduukkcciijjsskkii mmoottoorr

SSvvjjeettsskkaa iizzlloožžbbaa uu CChhiiccaagguu 11889933.. ggooddiinnee oozznnaaččiillaa jjee kkoonnaaččnnuu ppoobbjjeedduu

iizzmmjjeenniiččnnee nnaadd iissttoossmmjjeerrnnoomm ssttrruujjoomm..

CCiijjeellaa iizzlloožžbbaa bbiillaa jjee ppookkrreettaannaa ii oossvviijjeettlljjeennaa TTeesslliinniimm iizzmmjjeenniiččnniimm ssuussttaavvoomm..

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 14:53 Page 16

Page 17: Drvo znanja

17drvo znanja 97

sudnim za posao nije smatrao kupovinu poli-

tičara ili obmanjivanje javnosti. Kao i Tesla, sa-

njao je o iskorištavanju veličanstvene snage

Nijagare te o distribuciji struje visokog napona

preko golemih američkih prostranstava. Wes-

tinghouse i Tesla odmah su se razumjeli.

Westinghouse je došao u Teslin laboratorij

i dao mu odličnu ponudu. Kupio je patente za

60 000 dolara, u što je bilo uključeno 5000 do-

lara u gotovini i 150 dionica korporacije Wes-

tinghouse. Također je pristao platiti tantijeme

od dva i pol dolara za svaku konjsku snagu

proizvedene licencirane električne energije. Bu-

dući da je Tesla bio znanstveni genij, te se su-

očavao sa stalnim izazovom prikupljanja sred-

stava za velike, ali i skupe planove koje mu je

osiguravala njegova imaginacija, Westinghou-

seova gotovina bila mu je dobrodošla. Narav-

no, s daljnjim izumima na umu, brzo je potrošio

pola novostečenog bogatstva na novi labora-

torij. No najvažnije od svega je bilo da su 1888.

godine Tesla i Westinghouse udruženim sna-

gama krenuli u borbu za elektrifikaciju Ameri-

ke sa samo jednim ciljem – dovesti izmjeničnu

struju u čitavu Ameriku. Rat struja je započeo.

Iz svih oružja

S probojima koje su stvorili Teslini izumi nas-

tao je pravi industrijski rat. Radilo se o buduć-

nosti cjelokupnog industrijskog razvoja SAD-a,

ovisno o tome hoće li tehnologija na kojem će

se on temeljiti biti Westinghouseova izmjenič-

na struja ili Edisona istosmjerna struja. Dok je

Edison uspio elektrificirati bogatije dijelove gra-

da izgradivši niz lokalnih generatorskih stanica

pokretanih ugljenom i parom, njegova tvrdo-

glavost nije mu dopustila niti da pomisli da bi

moglo postojati jeftinije i učinkovitije rješenje.

Uz potporu Johna Pierponta Morgana, jednog

od najbogatijih i najbezobzirnijih biznismena

tog vremena, čvrsto se vezao za istosmjernu

struju i nije mu bilo povratka. Za njega je to bila

borba do smrti – premda je, na kraju, zla kob

zadesila i nedužne žrtve.

Naime, u ratu struja Edison je zaista po-

stao zlokobna figura koja se nije libila niti

DDoo 11889911.. ggooddiinnee TTeessllaa jjeepprreeddaaoo ččaakk ččeettrrddeesseett

pprriijjaavvaa zzaa ppaatteennttee,, ii ssvvee ssuuooddoobbrreennee.. KKaaoo ii pprrvvee pprriijjaavvee,, iioossttaallee ssuu bbiillee ttoolliikkoo oorriiggiinnaallnneeii tteemmeelljjiittee ddaa nniittii uu jjeeddnnoommsslluuččaajjuu nniijjee ddooššlloo nnii ddoo kkaakkvvooggoodduuggoovvllaaččeennjjaa..

IIzzvvoorrnnee sskkiiccee iinndduukkcciijjsskkoogg mmoottoorraa

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 14:53 Page 17

Page 18: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

18rujan 2006.

Prijatelj novina

Od svih metoda komuniciranja s javnosti, Tesla je najčešće birao izravan – preko novina ili priopćenjima

na dan proslave rođendana. Taj put u znanosti nije baš uobičajen niti dobrodošao, pa su ga mnogi

njegovi kolege zbog toga smatrali senza-

cionalistom, ali on nije uzvraćao na nji-

hove komentare, smatrajući da djeluje

prosvjetiteljski i popularizira znanost. No

postojao je i još jedan razlog zašto se

činilo da Tesla želi senzacionalizirati svoje

ideje, teorije i projekte. On je bio

samostalni poduzetnik bez vlastitog

financijskog zaleđa, pa je neprestano tra-

gao za novčanom potporom bogataša i

drugih investitora. Stoga je pribjegavao

raznim metodama da bi ih privukao.

Prikazivanja u njegovu laboratoriju zapra-

vo su trebala izmamiti novac od ljudi koji

mu nisu mogli ukrasti neku od ideja.

usmrćivanja: pse i mačke pokupljene s ulica

(pa čak i stare konje) javno je ubijao izmje-

ničnom strujom kako bi pokazao da je po ži-

vot opasna. U svom propagandnom ratu nije

birao sredstva. Čak je uvjerio njujorški zatvor

Auburn da za pogubljenje osuđenog ubojice

Williama Kemmlera upotrijebi izmjeničnu stru-

ju. Bilo je to prvo smaknuće na električnoj sto-

lici u svijetu.

Edison je smislio i naziv za takvo ubijanje

ljudi i životinja: westinghousiranje. Izmjenična

struja je toliko opasna, likovao je, da je dobra

samo za ubijanje. Tko bi htio takvo čudovište

u svom domu? A kako nesreća prouzrokovanih

izmjeničnom strujom nije mogao naći, jednos-

tavno ih je sam proizveo. Nije se radilo samo

o novcu, već i o povrijeđenoj taštini. Westing-

house je bio prisiljen na odgovor, pa je uporno

javnosti nastojao rastumačiti prednosti izmjeni-

čne struje. Imao je i podršku nekoliko uglednih

profesora, pa se val naklonosti polako počeo

kretati u njegovu smjeru. Usprkos Edisonovoj

propagandi, Westinghouse i Tesla su na Svjet-

skoj izložbi u Chicagu 1893. godine, uz pomoć

kombinacije smisla za publicitet i tehničke su-

periornosti, iz rata struja izašli kao pobjednici.

Važno je napomenuti da je u jeku rata struja,

13. srpnja 1891. godine, Tesla dobio američko

državljanstvo.

Pobjeda izmjenične struje

Korporacija Westinghouse dobila je poziv da

osvijetli Svjetsku izložbu u Chicagu, prvi pot-

puno električni sajam u povijesti. Sajam je tako-

đer nazvan i Kolumbova izložba – zbog proslave

400. obljetnice Kolumbovog otkrića Amerike.

U natjecanju s novoosnovanom tvrtkom Ge-

neral Electric (koja je preuzela tvrtku Edison),

VVeeććiinnaa ssaaččuuvvaanniihh TTeesslliinniihh oossoobbnniihh ssttvvaarrii iizzlloožžeennaa

jjee uu MMuuzzeejjuu NNiikkoollee TTeessllee uu BBeeooggrraadduu

MMooddeellii TTeesslliinniihh mmoottoorraa iizzlloožžeennii uu MMuuzzeejjuu NNiikkoollee TTeessllee..

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 14:53 Page 18

Page 19: Drvo znanja

19drvo znanja 97

Westinghouse je dao ponudu upola manju od milijun dolara, koliko je

tražio General Electric. Velik dio predviđenih troškova General Electri-

ca bio je vezan uz količinu bakrene žice potrebne za korištenje istosm-

jerne struje. Westinghouseova pobjednička ponuda sadržavala je puno

učinkovitiji i jeftiniji sustav, onaj s izmjeničnom strujom.

Kolumbova izložba otvorena je 1. svibnja 1893. Te je večeri predsjed-

nik Grover Cleveland pritisnuo gumb i stotine tisuća žarulja osvijetlilo je

neoklasicistične zgrade Sajma. Taj “Grad svjetla” bio je rad Tesle, Wes-

tinghousea i dvanaest novih generatora izmjenične struje od nekoliko

tisuća konjskih snaga smještenih u Dvorani strojeva. U Velikoj dvorani

elektriciteta ponosno je prikazan Teslin višefazni sustav proizvodnje i

prijenosa izmjenične struje. Za dvadeset i sedam milijuna ljudi koji su

posjetili Sajam bilo je dramatično jasno da je energija budućnosti izm-

jenična struja. Od tog trenutka više od 80% svih električnih naprava

naručenih u SAD-u bili su za izmjeničnu struju.

Iste je godine Westinghouse potpisao ugovor za proizvodnju gene-

ratorske opreme za hidrocentralu na slapovima Nijagare, a Tesla je tre-

bao voditi izvedbu. Kao kompromis, General Electric trebao se pobrinuti

za prenošenje energije i za distribucijske vodove od Nijagare do šezde-

set i pet kilometara udaljenog Buffala – najbližeg velikog grada. Čak se i

General Electricova ponuda sada temeljila na tehnologiji izmjenične struje.

Za Teslu je to bila dvostruka pobjeda: ne samo da je izmjenična struja

prihvaćena zbog svoje tehničke superiornosti nego je i dobio neobičnu

potvrdu moći svoga uma. Sjetio se vizije iz djetinjstva u Gospiću, u kojoj

je još tada vidio golemo kolo i vodu Nijagare koja ga pokreće.

Kroteći Nijagaru

Projekt na slapovima Nijagare bio je čin čistog tehnološkog optimizma.

Amerikanci su htjeli natjerati slapove na pošten rad još otkad je na njima

Tesla i prijatelji

Tesla je imao veoma malo bliskih

prijatelja. Među njima su bili pisci

Robert Underwood Johnson, Mark

Twain i Francis Marion Crawford.

U financijskim pitanjima bio je

prilično nespretan i ekscentričan. I

među znanstvenicima i u javnosti

pratila ga je reputacija samotnjaka i

ekscentrika. Iako mu je bio potreban

novac, 1912. godine odbio je

primiti Nobelovu nagradu iz fizike

jer je tvrdio da njegov suprimatelj

Thomas Edison nije pravi

znanstvenik. Zadnje godine svog

života proveo je hraneći golubove i

živio je uglavnom od godišnjeg

honorara iz svoje domovine.

UUsspprrkkooss EEddiissoonnoovvoojj pprrooppaaggaannddii,, WWeessttiinngghhoouussee ii TTeessllaa ssuu nnaa SSvvjjeettsskkoojj iizzlloožžbbii

uu CChhiiccaagguu 11889933.. ggooddiinnee,, uuzz ppoommooćć kkoommbbiinnaacciijjeessmmiissllaa zzaa ppuubblliicciitteett ii tteehhnniiččkkee ssuuppeerriioorrnnoossttii,, iizzrraattaa ssttrruujjaa iizzaaššllii kkaaoo ppoobbjjeeddnniiccii..

DDvvooffaazznnii ggeenneerraattoorr

IInndduukkcciijjsskkii mmoottoorr

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 14:54 Page 19

Page 20: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

20rujan 2006.

1725. godine izgrađen prvi mlin. No sustav isko-

rištavanja te besplatne energije nikada nije bio

adekvatno osmišljen. S druge strane, još od

djetinjstva Tesla je sanjao o tome da iskoristi

energiju toga velikoga prirodnog čuda. Kasne

1893. godine njegov se san pretvorio u stvar-

nost kad je tvrtka Westinghouse dobila ugovor

za izgradnju prvih dvaju generatora na Nijagari.

Taj je ugovor bio rezultat neuspjelog natje-

canja koje je vodila međunarodna Komisija za

slapove Nijagare. Komisija, kojoj je zadatak bio

isplanirati projekt, tražila je ponude stručnjaka

sa svih strana svijeta, ali ih je sve odbila. She-

me su bile šarolike: od sustava koji je uključivao

korištenje tlaka zraka do sustava za koji su bili

potrebni užad, opruge i koloturi. Bilo je i prijed-

loga da se prenosi istosmjerna struja. Jedan od

njih je podržao Edison. Na čelu komisije bio

je lord Kelvin, poznati britanski fizičar koji se,

jednako kao i Edison, protivio izmjeničnoj struji

– sve dok nije došao na Svjetsku izložbu u Chi-

cagu. Kelvin je postao uvjereni pobornik izmje-

nične struje, pa je njegova komisija zatražila od

tvrtke Westinghouse da upotrijebi izmjeničnu

struju za iskorištavanje energije na slapovima

Nijagare.

Razdoblje izgradnje bilo je traumatično za

inženjere, mehaničare i radnike, no najveći je

teret pao na ulagače. Među podupirateljima

projekta bili su neki od najbogatijih Amerika-

naca i Europljana, uključujući Johna Pierpon-

ta Morgana, Johna Jacoba Astora, lorda Roth-

schilda i W. K. Vanderbilta. Nakon petogodišnje

neizvjesnosti i financijske krize, projekt se bli-

žio kraju. Tesla niti u jednom trenutku nije po-

Istosmjerna struja

Istosmjerna struja nema frekvencije. Budući da se ne događaju nikakve periode niti promjene

možemo reći da je tok istosmjerne struje konstantan. Istosmjernu struju možemo dobiti iz

baterija ili pomoću ispravljača koji pretvara izmjeničnu struju u istosmjernu. Istosmjernoj struji

nije moguće povećavati ili smanjivati napon pomoću transformatora.

Izmjenična struja

Izmjenična električna struja dobila je takvo ime zato što periodički mijenja iznos i smjer. Broj

perioda ili oscilacija u sekundi, frekvencija, mjeri se u hercima (Hz). Električna struja ima

frekvenciju od jednog herca ako se u jednoj sekundi realizira jedna perioda. U kućanstvu s

naponom od prosječnih 220 volti izmjenična električna struja ima frekvenciju od 50 Hz. Veliki

industrijski potrošaći koriste trofaznu struju. U kućanstvima se većinom koristi jednofazna struja.

U uređajima koji koriste napon manji od 220 V, napon se smanjuje pomoću transformatora.

sumnjao u ishod. Međutim, ulagači nisu bili ni-

malo sigurni da će sustav funkcionirati. Strojevi

su glatko funkcionirali u Teslinoj trodimenzio-

nalnoj mašti, ali u stvarnosti su još bili nepo-

tvrđeni i skupi.

Svjetsko čudo radi

No zabrinutost je bila neopravdana. Kad je stis-

nut prekidač, prvi val struje dospio je u Buffa-

lo. Bilo je to u ponoć 16. studenog 1896. U no-

vinama “Niagara Falls Gazette” toga je dana

pisalo: “Pritisak na prekidač u velikoj električ-

noj centrali na Nijagari pokrenuo je strujni krug

koji je natjerao rijeku Nijagaru da teče uzbrdo”.

Prvu tisuću konjskih snaga struje koja je zap-

ljusnula Buffalo tražila je cestovna željeznica,

no lokalna je strujna kompanija već dobila na-

rudžbe od stanovnika za još pet tisuća. Za ne-

koliko godina, broj generatora na slapovima

Nijagare popeo se na planiranih deset, a elek-

trični su vodovi strujom napajali New York.

Broadway je prštao od svjetla, cestovna i pod-

UUnnuuttrraaššnnjjoosstt eelleekkttrriiččnnee cceennttrraallee

nnaa ssllaappoovviimmaa NNiiaaggaarree

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 14:54 Page 20

Page 21: Drvo znanja

21drvo znanja 97

zemna željeznica tutnjale su, čak su i Edisonovi

sustavi prešli na izmjeničnu struju.

O iskorištavanju slapova Nijagare počelo se

govoriti kao o jednom od svjetskih čuda. Wes-

tinghouse je izgradio još sedam generatorskih

jedinica, koje su ubrzo povećale proizvodnju

struje na 50 tisuća konjskih snaga. General Elec-

tric izgradio je drugu električnu centralu na iz-

mjeničnu struju i još jedanaest generatora. Iz-

mjenična struja postala je puno više od efikasne

rasvjete. Isporučena je i jednom od najznačaj-

nijih kupaca, poduzeću Pittsburgh Reduction,

iz kojeg je kasnije nastala ogromna tvrka Alu-

minium Company of America (ALCOA). Na-

ime, metalurška industrija, tada još u povojima,

čekala je upravo visoke napone, a njih je mog-

la osigurati samo izmjenična struja. Posljedič-

no – i baš kako je Tesla i predvidio – prerada

alumija omogućila je razvitak zrakoplovne in-

dustrije. Teslin višefazni sustav i prvo korište-

nje slapova Nijagare postavili su temelje ener-

getskom sustavu koji danas koristi cijeli svijet

i koji je dao zamah cijelom nizu industrija.

Velikodušna gesta

No došlo je i do komplikacija. Svaki rat ima svoju cijenu, a tvrtke Westinghouse i General Elec-

tric bile su moralno i financijski iscrpljene ratom struja. Godine sudskog sporenja, preuzimanje

Edisonove i drugih tvrtki od strane General Electrica te financijsko kolebanje Westinghousea

doprinijeli su preuzimanju tvrtke Westingouse. Bilo je to vrijeme moćnih kapitalista-pojedinaca,

koji su se nazivali robber barons, tj. barunima pljačkašima. Jedan od najvećih među njima upra-

vo se spremao na potez. John Pierpont Morgan je, nadajući se da će čitavu hidroelektriku do-

vesti pod svoj nadzor, nastavio manipulirati burzom s namjerom da izgladni Westinghouse i otku-

pi Tesline patente. Djelomično zahvaljujući Tesli, to se nije dogodilo.

Do 1897. godine Teslini su tantijemi od izmjenične struje već narasli na dvanaest milijuna do-

lara i ubrzo bi dosegli milijarde. Tesla bi bio Bill Gates svoga vremena. Međutim, to mu nije bilo

WWeessttiinngghhoouussee jjee nnaakkoonnpprrvvoogg uussppjjeehhaa nnaa

NNiijjaaggaarrii iizzggrraaddiioo jjoošš sseeddaammggeenneerraattoorrsskkiihh jjeeddiinniiccaa,, kkoojjee ssuuuubbrrzzoo ppoovveeććaallee pprrooiizzvvooddnnjjuussttrruujjee nnaa 5500 ttiissuuććaa kkoonnjjsskkiihhssnnaaggaa..

nastavlja se na str. 24.

UUnnuuttrraaššnnjjoosstt llaabboorraattoorriijjaa nnaa LLoonngg IIssllaanndduu

NNaattppiissnnaa ppllooččiiccaa nnaa jjeeddnnoomm oodd ggeenneerraattoorraa

eelleekkttrriiččnnee cceennttrraallee nnaa NNiijjaaggaarrii..

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 14:54 Page 21

Page 22: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

22rujan 2006.

IIzzgglleedd TTeesslliinnaa bbrrooddaa nnaa ddaalljjiinnsskkoo uupprraavvlljjaannjjee ssaa

sskkiinnuuttiimm ppookkllooppcceemm..

OOssiimm rraaddiijjaa ii uupprraavvlljjaannjjaa nnaa ddaalljjiinnuu,, oovvaajj

uurreeđđaajj ssaaddrržžii ii sskkllooppoovvee kkoojjii ssee mmoogguu ssvvrrssttaattii

uu rraannee pprriimmjjeerree rroobboottiikkee..

TTeessllaa jjee nnaaččiinniioo nneekkoolliikkoo sslliiččnniihh mmooddeellaa

bbrrooddoovvaa oodd kkoojjiihh jjee jjeeddaann mmooggaaoo ii zzaarroonniittii

iissppoodd ppoovvrrššiinnee vvooddee..

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 14:55 Page 22

Page 23: Drvo znanja

23drvo znanja 97

ROĐENJE ROBOTIKE

Teslin američki patent br. 613809 opisuje prvu napravuza bežično daljinsko upravljanje na svijetu. Ta je naprava,ili teleautomaton, reagirala na radiosignale, a strujom juje opskrbljivala baterija. Tesla svoju metodu nije ograničiona brodove, nego je proširio potencijal svog izuma na vozi-la svake vrste i mehanizme namijenjene za bilo koju svrhu.Zamislio je jednog ili više rukovatelja strojem kako istovre-meno upravljaju s pedeset ili stotinu brodova ili strojevapomoću različito podešenih radioodašiljača i prijemnika.Kad je jedan novinar New York Timesa napisao da bi Teslamogao brod uroniti u more, a brod bi mogao nositi dina-mit kao ratno oružje, izumitelj je pobjesnio. Brzo jeispravio novinara: “To nije bežični torpedo, to je prviizdanak robota, mehaničkih ljudi koji će obavljati mučanposao za ljudsku rasu.”

Teslina je naprava doslovce rođenje robotike, iako muse rijetko daje priznanje za to postignuće. Tesla je biostručnjak za mehaniku i elektrotehniku i te su se vještineprelijepo stopile u njegov čamac kontroliran na daljinu.Na nesreću, taj je izum bio toliko ispred njegova vremenada oni koji su ga promatrali nisu mogli zamisliti njegovupraktičnu primjenu. Kao i mnogo puta poslije, Tesla nijesmatrao potrebnim da odvojeno prijavi radio, a zatimprvo ostvarenje u automatizaciji. Niti dvadeset godinakasnije Tesla nije prestao razmišljati o robotici. Godine1919. pisao je kako je svoje prve robote smatrao prethod-nicom razvoja teleautomatike. Danas nam zaista izgledasasvim logično ono što je tada zapisao: “Sljedeće logičnopoboljšanje je njihova primjena u automatskim meha-nizmima, koji bi funkcionirali na velikim udaljenostima odkontrolnog centra. Primjerice, mogao bi se lansiratizrakoplov, koji bi se po utvrđenom smjeru poslao nazadatak i izvršio predviđene operacije stotinama kilo-metara daleko od baze.” Teslin avion budućnosti, o komeće još i više razmišljati koje desetljeće kasnije, bio bi bezpropelera i bez ikakvog drugog vanjskog mehanizma, apokretao bi se mehanički ili pomoću energije koju bi pri-mao bežičnim putem. Nastranu sa zrakoplovima, Nikola Tesla je 1898. predlagao i proizvodnjuautomatskog automobila, u vrijeme dok automobili nisu bili puno više od kurioziteta. Puno pre-rano, kao što je i sam bio svjestan: “Vozilo bi moglo izvršavati niz uobičajenih operacija, a i nekenove, ali u vrijeme kada sam se za to zalagao smatrali su me luđakom i od svega toga nije biloništa.” U svojoj je autobiografiji zapisao da je na daljinski upravljanim uređajima aktivno počeoraditi još 1893. godine te u iduće dvije-tri godine izgradio nekoliko mehanizama kojima jeupravljao s udaljenosti i pokazivao ih posjetiteljima svoga laboratorija, ali je požar u labora-toriju prekinuo rad.

Kad se njegov izum prvi put pojavio 1898. (osnovni patent došao je u studenom), glavniispitivač je došao u New York kako bi vidio plovilo na svoje oči, jer mu se ono što je Teslaprijavio činilo nemogućim. A kad je preko jednog službenika u Washingtonu ponudioizum državi, službenik je prasnuo u smijeh.

Usprkos svom početnom usmjerenju na daljinsko upravljanje, Tesla je ono štobismo danas nazvali robotom – a u to vrijeme još nije imalo to ime – shvaćao uvrlo suvremenom smislu, jer bit robotike leži u određenoj autonomiji robota.Naravno, Tesla je i robote prije svega vidio u miroljubivoj službi čovječanstva:“Čitavo područje pokušao sam najšire sagledati, ne ograničavajući se samo nadaljinsko upravljanje već i na razvoj takve vrste robota koji bi samostalno operi-rali oslanjajući se na vlastitu inteligenciju. Tome sam posvetio mnogo vremena isada vjerujem da nije daleko dan kada ću moći prikazati strojeve koji će se, prepuštenisami sebi, ponašati kao da posjeduju vlastitu moć razumijevanja. Bez obzira na praktičnemogućnosti takvog dostignuća, njime bi se označio početak nove epohe u mehanici.”

NNiikkoollaa TTeessllaa zzaa rraaddnniimm ssttoolloomm uu

llaabboorraattoorriijjuu uu NNeeww YYoorrkkuu

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 14:55 Page 23

Page 24: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

24rujan 2006.

suđeno. Westinghousea su pritisnuli poslovni neprijatelji, a tvrtka

General Electric pokrenula je prljavu kampanju koja je snizila cijenu

dionica Westinghouseove tvrtke te joj gotovo onemogućila samos-

talni nastavak poslovanja. Westinghouse je pozvao Teslu moleći ga

da izmjene početni ugovor koji mu je davao kraljevske povlastice.

Velikodušno, Tesla je poderao ugovor. Bio je, na kraju krajeva,

zahvalan jedinom čovjeku koji je vjerovao u njegov izum. Također je

bio uvjeren da su još veća otkrića tek trebala doći. Tesla se odrekao

svih svojih tantijema – prošlih, sadašnjih i budućih – kako bi tvrtka

mogla samostalno preživjeti, vjerujući da Westinghouse još uvijek

može ispuniti njegov san o izmjeničnoj struji za sve ljude. To se i

dogodilo. Tvrtka Westinghouse bila je spašena i spremna za budu-

će trijumfe. Tesla je, iako dijeleći slavu, zauvi-

jek ostao u financijskim teškoćama. Odrekav-

ši se svojih prava, pristao je sve svoje patente

prodati za samo 216 tisuća dolara. To možda

i jest bila velika svota, ali ne i dovoljna da finan-

cira njegova buduća istraživanja još radikalnijih

energetskih tehnologija koje su mu se već mo-

tale po glavi. Otada nadalje, od Teslina genija

profitirat će drugi.

Nakon uspjeha na Nijagari, Tesla se vratio

svom omiljenom poslu – eksperimentiranju. U

svom laboratoriju na Grand Streetu u New Yorku

zaokupio se istraživanjima elektriciteta visoke

frekvencije. Određeni broj znanstvenih proboja

već je bacio svjetlo na fenomen visokih frek-

vencija. Godine 1873. je James Clerk Maxwell

u Engleskoj matematički dokazao da je svjet-

lost elektromagnetsko zračenje. Znači, svjetlost

je bila elektricitet koji je vibrirao na krajnje vi-

sokim frekvencijama. Godine 1888. Heinrich

Hertz u Njemačkoj eksperimentalno je potvr-

dio da električna iskra širi elektromagnetske

valove u prostor. Ova otkrića identificirala su

radiovalove i potaknula silne spekulacije o no-

vim mogućnostima elektriciteta.

Tesla je počeo tragati za napravom koja ga je

mogla odvesti na taj neistraženi teritorij. Znao

je da bi više frekvencije nudile puno tehničkih

GGooddiinnee 11887733.. jjee JJaammeess CClleerrkk MMaaxxwweellll uuEEnngglleesskkoojj mmaatteemmaattiiččkkii ddookkaazzaaoo ddaa jjee

ssvvjjeettlloosstt eelleekkttrroommaaggnneettsskkoo zzrraaččeennjjee..

SSnniimmkkaa vvllaassttiittee ššaakkee ((ggoorree)),, kkoojjuu jjee TTeessllaa

nnaapprraavviioo 11889966.. ggooddiinnee ppoommooććuu XX--zzrraakkaa

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 14:55 Page 24

Page 25: Drvo znanja

25drvo znanja 97

prednosti: svjetiljke bi mogle jače sjati, energija bi

se mogla efikasnije prenositi, a sve skupa bi bilo

manje opasno jer energija takvih frekvencija kroz

ljudsko tijelo prolazi bezopasno. Prvi mu je cilj bio

približiti se frekvenciji Sunčeve svjetlosti i stvoriti

svjetiljke revolucionarne jačine i konfiguracije. Vje-

rovao je da bi to eliminiralo Edisonove žarne svje-

tiljke, koje su iskorištavale samo pet posto dostup-

ne energije. Tesla je počeo svoja istraživanja visokih

frekvencija gradeći rotacijske generatore izmjenične

struje koji su se mogli vrtjeti većim brzinama; ali

kako se približavao brzinama od 20 000 perioda

u sekundi, strojevi bi se razletjeli, ostavljajući ga

TTeessllaa jjee jjeeddnnoomm,, kkoommeennttiirraajjuuććiiMMaarrccoonniijjeevv uussppjjeehh kkoojjiimm

ssuu nnjjeemmuu oodduuzzeettii ssllaavvaa,, bbooggaattssttvvoo ii pprriizznnaannjjaa,, iizzjjaavviiookkaakkoo ssee MMaarrccoonnii kkoorriissttii ss rraavvnnoo sseeddaammnnaaeesstt nnjjeeggoovviihhppaatteennaattaa..

RRÖÖNNTTGGEENNOOVVOO PPIISSMMOOTTEESSLLII

NNeeoobbiiččnnoo ssttee mmee iizznneennaaddiillii

lliijjeeppiimm ffoottooggrraaffiijjaammaa ččuuddeessnniihh

pprraažžnnjjeennjjaa,, ttee VVaamm mmnnooggoo

zzaahhvvaalljjuujjeemm nnaa ttoommee.. DDaa mmii

jjee ssaammoo zznnaattii kkaakkoo VVii rraaddiittee

ttaakkvvee ssttvvaarrii!!

SS iizzrraazzoomm dduubbookkoogg ppooššttoovvaannjjaa

oossttaajjeemm

WW.. CC.. RRöönnttggeenn

SSnniimmkkaa nnooggee uu cciippeellii iizz 11889966.. ggooddiinnee,,

nnaapprraavvlljjeennaa ppoommooććuu XX--zzrraakkaa

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 14:56 Page 25

Page 26: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

26rujan 2006.

daleko od cilja. Odgovor je došao s veličanstvenom napravom danas

poznatom kao Teslina zavojnica. Patentiran 1891., ovaj izum koristio je

običnu izmjeničnu struju od 60 perioda u sekundi i proizvodio struju

izuzetno visokih frekvencija – do stotina tisuća perioda po sekundi. Uz

visoke frekvencije, ta je zavojnica također mogla stvarati i izuzetno

visok napon. S visokim frekvencijama, Tesla je razvio prvu neonsku i

fluoroscentnu rasvjetu, te prve rendgenske fotografije. Ali ova su otkri-

ća izblijedjela u usporedbi s otkrićem iz stude-

nog 1890., kad je bežično upalio vakuumsku ci-

jev – šaljući energiju kroz zrak. Bio je to početak

Tesline životne opsesije – bežičnog prijenosa

energije.

Tesla – izumitelj radija

U proljeće 1893. u St. Louisu je prvi put javno

prikazano komuniciranje radiovezom. Među-

tim, taj izum službeno će biti pripisan Talijanu

Marconiju 1895. godine. Prava se senzacija zbila 12. prosinca 1901. kad

je Marconi odaslao slovo S preko Atlantika, od Cornwalla do Newfoun-

dlanda, a svjetski tisak bio je preplavljen trijumfalnim tekstovima. U biti,

Marconi je iskoristio Teslin osnovni radiopatent iz 1897, koji mu je odob-

ren 20. 3. 1900. godine. Tesla je jednom, komentirajući Marconijev uspjeh

kojim su njemu oduzeti slava, bogatstvo i priznanja, izjavio kako se Mar-

coni koristi s ravno sedamnaest njegovih patenata.

Sve je počelo kad je Tesla otkrio da sa svojim novim zavojnicama

može slati i primati moćne radiosignale kad su one bile podešene da

rezoniraju na istoj frekvenciji. Kad je zavojnica podešena na signal odre-

đene frekvencije, ona doslovno uvećava dolaznu električnu energiju

kroz rezonantno djelovanje. Do početka 1895. Tesla je bio spreman po-

slati signal na udaljenost od 80 kilometara, do West Pointa (država New

York). Ali iste godine došlo je do katastrofe. U zgradi gdje je bio smješ-

ten Teslin laboratorij buknuo je požar koji je

uništio sav njegov rad.

Požar se nije mogao zbiti u gore vrijeme. U

Engleskoj, mladi talijanski izumitelj Guglielmo

Marconi marljivo je radio na gradnji naprave za

bežično telegrafiranje. Mladi Marconi dobio je

prvi patent za bežičnu telegrafiju u Engleskoj

1896. Njegova naprava imala je sustav sa sa-

mo dva električna kruga, pa su neki komenti-

rali kako svojim izumom ne može prenijeti

signal niti “preko ribnjaka”. Kasnije je Marconi napravio demonstracije

na duge udaljenosti, koristeći Teslin oscilator za prenošenje signala pre-

ko Engleskog kanala.

Kad je 12. prosinca 1901. Marconi prvi put odaslao i primio signale

preko Atlantskog oceana, Otis Pond, inženjer koji je radio za Teslu, rekao

mu je: “Čini mi se kao da vas je Marconi pretekao.” Tesla je odgovorio:

“Marconi je dobar momak. Neka nastavi. Koristi se sa sedamnaest mojih

MMaarrccoonnii jjee 11990099.. ppooddiijjeelliiooNNoobbeelloovvuu nnaaggrraadduu zzaa

ffiizziikkuu ss KKaarrlloomm FF.. BBrraauunnoomm iizzNNjjeemmaaččkkee zzaa nnjjiihhoovvoo ““ooddvvoojjeennooaallii iissttoovvrreemmeennoo rraazzvviijjaannjjeebbeežžiiččnnee tteelleeggrraaffiijjee””..

MMeemmoorraanndduumm TTeessllaa CCoommppaannyy,, IInncc..

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 14:56 Page 26

Page 27: Drvo znanja

27drvo znanja 97

patenata.” Ali Teslino mirno samopouzdanje

uništeno je 1904. kad je američki patentni ured

iznenada i iznenađujuće promijenio svoje pret-

hodne odluke te dao Marconiju patent za izum

radija. Razlozi takvog postupka nikad nisu u

potpunosti objašnjeni, ali moćno financijsko

zaleđe Marconija u SAD-u nameće moguće

objašnjenje. Marconi je 1909. podijelio Nobe-

lovu nagradu za fiziku s Carlom F. Braunom iz

Njemačke za njihovo “odvojeno ali istovreme-

no razvijanje bežične telegrafije”. Tu je prije-

varu Vrhovni sud SAD-a razriješio 21. lipnja

1943. presudom da je Nikola Tesla svojim pa-

tentima vezanim za radio preduhitrio Marconija.

No ispravci teško ulaze u enciklopedije, tako da

na mnogim mjestima još uvijek piše kako je

izumitelj radija Marconi. Tesla je svoj patent pri-

javio 1897., a odobren mu je u ožujku 1900.,

a Marconijeva prijava za patent predana je tek

u studenom 1900.

Tesla je u to vrijeme bio zaokupljen drugim

problemima, ali kad je Marconi dobio Nobelovu

nagradu bio je bijesan. Godine 1915. tužio je tvrt-

ku Marconi za prekršaj, ali nije imao financijskih

Električni vlak

Godine 1898. Tesla je priopćio još jedan zanimljiv koncept – električni vlak. No za njega je to

ostao jedan od onih izuma koji je uspio teoretski riješiti i više nije nalazio razloga poklanjati mu

svoje vrijeme, kojeg je ionako imao premalo. Objavio je kako bi električni vlak na odgovarajućim

tračnicama postizao brzine od preko 300 km/h. Da je bio u pravu svjedoče francuski i japanski

vlakovi kojima je to uspjelo tek prije nekoliko desetljeća.

nastavlja se na str. 30.

GGuugglliieellmmoo MMaarrccoonnii

TTaalliijjaannsskkii iinnžžeennjjeerr GGuugglliieellmmoo

MMaarrccoonnii rroođđeenn jjee 2255.. ttrraavvnnjjaa

11887744.. uu BBoollooggnnii.. VVeećć uu

mmllaaddoossttii ppookkaazzuujjee zzaanniimmaannjjee

zzaa rraaddiiootteelleeggrraaffiijjuu ii bbeežžiiččnnoo

ssllaannjjee ppooddaattaakkaa.. GGooddiinnee 11889955..

uussppiioo jjee ppoossllaattii ssiiggnnaall bbeežžiiččnniimm

ppuutteemm nnaa uuddaalljjeennoossttii oodd

22,,22 kkiilloommeettrraa.. SSlljjeeddeeććee ggooddiinnee

ooddllaazzii uu EEnngglleesskkuu ggddjjee ppaatteennttiirraa

ssuussttaavv bbeežžiiččnnee tteelleeggrraaffiijjee..

UU ssrrppnnjjuu 11889977.. ggooddiinnee

ddeemmoonnssttrriirraa ssvvoojj ppaatteenntt

ppoossllaavvššii tteelleeggrraaffsskkii ssiiggnnaall iizz

LLoonnddoonnaa pprreekkoo BBrriissttoollsskkoogg

kkaannaallaa.. GGooddiinnee 11889999.. ššaalljjee ii

ssiiggnnaall iizz EEnngglleesskkee uu FFrraannccuusskkuu,,

pprreekkoo kkaannaallaa LLaa MMaanncchhee.. UU

pprroossiinnccuu 11990011.. ggooddiinnee uussppiijjeevvaa

ppoossllaattii ssiiggnnaall pprreekkoo AAttllaannttsskkoogg

oocceeaannaa,, iizz eenngglleesskkoogg PPoollddhhuuaa

ddoo mmjjeessttaa SStt.. JJoohhnn nnaa

NNeewwffoouunnddllaanndduu.. ZZaa ssvvoojj jjee

rraadd pprriimmiioo bbrroojjnnaa pprriizznnaannjjaa,,

ppooččaassnnee ddookkttoorraattee nnaa

nnaajjpprreessttiižžnniijjiimm ssvveeuuččiilliiššttiimmaa,,

aa 11990099.. ggooddiinnee ppooddiijjeelliioo jjee ss

pprrooffeessoorroomm KKaarrlloomm BBrraauunnoomm

NNoobbeelloovvuu nnaaggrraadduu zzaa ffiizziikkuu..

GGuugglliieellmmoo MMaarrccoonnii uummrroo jjee

2200.. ssrrppnnjjaa 11993377.. ggooddiinnee

uu RRiimmuu..

TTeelleeddiirriiggiirraannii bbrroodd kkoojjeegg jjee TTeessllaa pprreeddssttaavviioo

uu CChhiiccaagguu 11889999.. ggooddiinnee

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 14:56 Page 27

Page 28: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

28rujan 2006.

Ispred njega je na stolu uvijek bilo postavljeno točnoosamnaest ubrusa. Osamnaest je broj djeljiv s tri, aupravo su mu takvi bili najdraži – mada niti on samnije mogao objasniti zašto. Bila je to samo jedna odmanija koje su ga pratile čitavoga života ne čineći muživot ugodnijim. Kod ove je bila riječ o strahu odbacila.

Nakon što bi sjeo za stol, odsutno bi ubrusima dovisokog sjaja doveo već otprije besprijekorno sjajnesrebrne vilice i noževe te kristalno posuđe. Kad bi ihsve potrošio, pred njim se nalazilo pravo malo brdoubrusa. Čin jela nije bio ništa jednostavniji. Prije negobi koji zalogaj prinio ustima, Tesla bi prvo izračunavaonjegovu zapreminu, inače u jelu nije mogao pronaćizadovoljstvo. Uistinu, malo je koji izumitelj iliznanstvenik u povijesti bolje odgovarao stereotipu

ekscentričnog genijalca od Nikole Tesle. Atmosferaneobičnosti i čarolije okruživala je i njegov cjelokupanrad. Bilo je to nešto na što se njegovi znanstvenisuvremenici nikako nisu mogli naviknuti. I kad biNikola Tesla proveo u djelo desetak najneobičnijihzamisli, kojima su se isprva smijali, te potom iznio petnovih – opet bi se našao pred zidom nerazumijevanja.

Ali ne uvijek. Posjetitelji njegovih laboratorija kući suodlazili s drugačijim dojmovima. Jedan suvremenik sastrahopoštovanjem je zapisao kako svatko tko stupi ulaboratorij Nikole Tesle – golemu, dobro osvijetljenuprostoriju prepunu čudnovatih naprava – morazadrhtati. Posjetitelju bi prišao visok i vitak mladić tepucketanjem prstima stvorio pravu užarenu crvenuloptu koju bi smireno držao u rukama. No ona mu nebi opekla prste. Potom bi je pustio da mu padne na

Tesla – genijalni ekscentrik

NNiikkoollaa TTeessllaa kkaadd mmuu jjee bbiilloo

7777 ggooddiinnaa

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:04 Page 28

Page 29: Drvo znanja

29drvo znanja 97

odijelo, na kosu, pa na posjetiteljevo odijelo i konačno bi je spustio udrvenu kutiju. Zapanjeni bi promatrač trljajući oči ustanovio da loptanigdje nije ostavila niti najmanjeg traga. Nitko nije mogao objasnitikako je Tesla postizao taj efekt koji je stalno izvodio, a nitko ga ne znaobjasniti niti danas.

Tu predstavi nije bio kraj. Nakon nestanka vatrene kugle, izumitelj-čarobnjak bi ugasio svjetlo. Potom je, u mrklom mraku, najavio malodanjeg svjetla. Odjednom, cijeli laboratorij preplavila bi čudna svjetlostkojoj se nije moglo otkriti izvora.

Tesla je bio pravi šoumen. Ponekad bi to glavom platio i pokoji nevinistvor – životinjica koju bi stavio na postolje kroz koje bi pustio tisućuvolti i usmrto je. Potom bi se i sam popeo na isto postolje držeći jednuruku u džepu. Kroz njega je prolazila sve jača struja, sve dok pokazivačnije pokazivao dva milijuna volti. Teslin lik bio je ocrtan svijetlećomaureolom koju je stvarala struja. Iz njegova tijela plamsale je na tisućeplamenih jezičaca. No Tesla bi, odmahnuvši rukom, rekao kako su tosve samo igrarije, bez velike vrijednost za znanost.

HHiippeerrsseennzziittiivvaaccTeslin um, sposoban za ekstravagantno i detaljizirano vizualno

zamišljanje, činio ga je genijem, ali i vrlo kompleksnom osobom. Patioje od neobičnih preosjetljivosti i simptoma koji bi danas imali dijagnozuopsesivno-kompulzivnog poremećaja. Sva sreća da u to vrijeme Teslunitko nije pokušao liječiti! Posjedovao je nevjerojatno fotografskopamćenje, a tvrdio je da posjeduje nadljudski, skoro natprirodan sluhte da čuje razgovore vođene na udaljenosti od više stotina metara i – unekoliko slučajeva – da čuje grmljavinu udaljenu i do osamsto kilometara.Za vrijeme živčanog sloma u tinejdžerskoj dobi Tesla je postao preosjetljivna zvukove, atmosferski tlak i Sunčevu svjetlost, zbog čega gotovo danije mogao izlaziti iz svoga doma. Činilo se da neposredno u svojemtijelu osjeća utjecaj prirodnih pojava. Njegova kompulzivna stranadovodila je do dugih razdoblja u kojima je osjećao potrebu brojiti fizičkeakcije koje je izvodio – korake, zalogaje hrane, pa čak i udisaje: ponašaose kao samonadzirući stroj, pokretni laboratorij koji je njegova psihaodlučila istraživati. Kasnije, kada je naučio vlastitom voljom nadvladatite prisilne radnje, ta je neobična zapažanja znao dobro iskoristiti.

BBlljjeesskkoovvii ssvvjjeettlloossttiiTesla je viđao čudne bljeskove, pogotovo u trenucima uzbuđenosti.

Opisao je to kao “čudnovatu boljku zbog pojavljivanja slika, čestopopraćenih snažnim bljeskovima svjetlosti, koji bi mi zamaglili pogledna stvarne predmete i utjecali na moje misli i djelovanje. Bile su to slikestvari i prizora koje sam uistinu vidio, a ne onih koje sam izmišljao. Kadbi mi netko nešto rekao, slika predmeta o kojemu bi govorio pojavila bimi se pred očima toliko živo da sam ponekad bio nesposoban razlučitije li ono što vidim opipljivo, ili nije. To je u meni izazivalo osjećaj velikeneugode i strepnje. Nijedan od studenata psihologije ili fiziologije skojima sam o tome razgovarao nije na zadovoljavajući način znaoobjasniti ove pojave…” Kad je bio stariji, bljeskovi svjetlosti su postalirjeđi, ali nikad nisu potpuno nestali. Tesla je bio i vrlo praktičan čovjekkoji je u svemu tražio primjenjivost, pa i u vlastitim vizijama. Pokušao ihje i objasniti, a zaključak ga je naveo na smjelu izjavu: “Ako je mojeobjašnjenje točno, trebalo bi biti moguće na zaslonu projicirati prikazbilo kojeg predmeta što ga čovjek može zamisliti te ga tako učinitividljivim. Takav napredak značio bi pravu revoluciju u svim ljudskimodnosima. Uvjeren sam da se to čudo može postići i da će bitipostignuto u nadolazećim vremenima. Mogu samo spomenuti da samse ozbiljno posvetio rješavanju ovog problema.”

Teslino nevjerojatno pamćenje školovanje je činilo lakim. Mogao jetek krajičkom oka pogledati neki nacrt i upamtio bi broj stranice sodređenom napravom ili točne odnose i mjere velikog broja uzoraka

na toj stranici.Takvo fotograf-sko pamćenjeobično blije-di već uadoles-centskojdobi, ali unjegovu seslučajuzadržalotijekom većegdijela života. Zadatke jerješavao u isto vrijemedok je učitelj pisao na ploči.Kad bi postavljanje zadatka završilo,Tesla je istog trenutka znao rješenje.

IIzzooššttrreennaa oossjjeettiillaaVeć smo spomenuli još jednu neobičnu Teslinu osobinu – nevjerojatno

izoštren sluh. A mogli bismo to proširiti i na osjetilnost u širem smisluriječi. U djetinjstvu je više puta spasio susjede od požara jer ga jeprobudio zvuk pucketanja udaljenih vatrenih jezičaca. Kad mu je biločetrdeset godina, u Coloradu Springsu je tvrdio da čuje grmljavinu sudaljenosti od 880 kilometara, dok je njegovim pomoćnicima granicačujnosti bila 240 km. U nekim fazama života mogao je čuti kuckanjeručnog sata tri sobe dalje od njegove, lagano slijetanje muhe na stolizazvalo bi pravu tutnjavu u njegovu uhu, a prolazak kočija na udaljenosti od nekoliko kilometara potresao bi mu čitavo tijelo. Osjećaoje da se Zemlja trese pod njegovim nogama pa je pod krevet morao namještati gumene podmetače. Zapisao je kako je “zaglušujuća bukaizbliza i izdaleka često bila izazvana zvukom izgovorenih riječi”.Ponekad je morao “prikupiti svu snagu volje da prođe ispod nekogmosta ili druge građevine jer bi na tjemenu osjećao ogroman pritisak”.Postoje i primjeri Tesline neobično snažne intuicije, koja je ponekadgraničila s proročkim darom. Slavan je slučaj kad je uspješno nagovorioprijatelja da ne putuje jednim vlakom da ne bi nastradao. Taj je vlakzaista doživio nesreću. Nekako je spontano znao kad mu je majka bilana samrti. U svoj je predosjećaj bio dovoljno siguran da iz Amerikekrene na dug put do Smiljana. Kući je stigao na dan kad je njegovamajka izdahnula.

LLaabboorraattoorriijj uu ggllaavviiTesla je, osim izvanrednim intuitivnim darom za nove tehnološke

ideje, bio blagoslovljen i ekstremnim oblikom mentalne praktičnosti,pomoću koje je mogao uštedjeti mnoge sate rada na konstruiranju.Umjesto da izrađuje stvarne, fizičke uređaje, obično bi ih skicirao i konstruirao u radionici svoje kreativne imaginacije. U toj bi ih virtualnojispitnoj stanici pokrenuo, kasnije se vratio da vidi što se dogodilo, štose pohabalo ili slomilo, što je radilo ispravno a što ne. Ustanovivši kojisu problemi, u mašti bi napravio poboljšanja i uređaje učiniodjelotvornijima. Kada bi bio potpuno zadovoljan svojom mentalnomkreacijom, tada bi, i samo tada, pretočio svoju ideju u fizičku stvarnost.To je bio dar iznad svih darova koji mu je omogućio da bude tako plodan izumitelj. No smatrao je da njegova metoda izvođenja izuma umašti ima jednu veliku manu: učinila ga je siromašnim. Naime, potencijalno isplative izume često bi gurnuo ustranu kad bi s njimazavršio (u glavi) te bi se posvetio drugima. Shvativši kako neki izumfunkcionira, jednostavno bi izgubio za njega svaki interes i krenuo upotragu za novim izazovima.

BBiijjeellaa ggoolluubbiiccaa kkoojjuu jjee

TTeessllaa nnjjeeggoovvaaoo uu ssvvoojjoojj

hhootteellsskkoojj ssoobbii

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:04 Page 29

Page 30: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

30rujan 2006.

mogućnosti parničiti se protiv velike tvrtke. Tek

1943. – nekoliko mjeseci nakon Tesline smrti

– američki Vrhovni sud podupro je i potvrdio

Teslin patent broj 645576 za radio. Sud je to

učinio iz poprilično sebičnih razloga. Naime,

tvrtka Marconi tužila je vladu SAD-a za upotre-

bu njenih patenata u Prvom svjetskom ratu.

Sud je jednostavno izbjegao problem ponov-

no uspostavivši prvenstvo Teslinih patenata nad

Marconijevim.

Pionir robotike

Tesla je želio na neobičan način demonstrirati

potencijal svoga sustava za bežični prijenos.

Godine 1898., na Prvoj izložbi elektronike u

njujorškom Madison Square Gardenu, koju je

posjetilo oko 15 000 posjetitelja, Tesla je de-

monstrirao prvi daljinski upravljani čamac. Bila

je to preteča modernih daljinski upravljanih vo-

zila, automatske industrije i robotike. Pod bro-

jem 613809 Tesla je patentirao osnovni prin-

cip za čamac-robot. Svi su od Tesle očekivali

iznenađenja, no malo ih je bilo pripremljeno na

prizor malog neobičnog čamca željeznog trupa

na jezercu u zatvorenoj prostoriji (napravljenom

posebno za izložbu). Čamac je bio opremljen,

kako se Tesla izrazio, “posuđenim umom”.

“Kad je prvi put prikazan… taj je izum izaz-

vao senzaciju kakvu nijedan moj drugi izum ni-

kada nije izazvao”, napisao je Tesla. Kao što

je često bivalo s njegovim izumima, mnogi pri-

sutni nisu znali kako reagirati, da li da se smiju

ili pobjegnu. No Tesla je mudro smislio način

kako opustiti publiku. Ohrabrivao je promatra-

če da postavljaju pitanja o čamcu. Naprimjer,

kao odgovor na pitanje “Koji je treći korijen od

64?”, svjetla na brodu bljesnula su četiri puta.

U vremenu kad je samo šačica ljudi znala za

radiovalove, neki su mislili da Tesla upravlja

čamcem svojim umom. On je zapravo meha-

nizmu slao signale koristeći se malom kutijom

s kontrolnim ručicama sa strane.

Podvodni torpedni čamac

Tesline prve dvije naprave (od kojih je prikazao

samo jednu) bili su brodovi, a jedan od njih

moglo se daljinskim upravljačem uroniti u vo-

du. Tesla je za komunikaciju s brodom koristio

vlastite šifrirane impulse pomoću Hertzovih va-

lova. Unosio bi naredbe posjetitelja, a prijem-

nik na plovilu automatski bi ih dekodirao da bi

došlo do izvršenja traženih radnji. No tom pri-

godom nisu razotkrivene sve mogućnosti, izme-

đu ostalog i zato jer se Tesla nadao da će mor-

narica ozbiljno razmotriti mogućnost uporabe

njegova izuma u ratu.

U tu je svrhu, pomoću usklađenih uređaja

koji bi odgovarali jedino na kombinaciju od ne-

koliko radiovalova posve različitih frekvencija,

razvio sustav za sprečavanje ometanja. Druga

nepokazana osobina bila je preklopna antena

koja se mogla potpuno uvući u bakreni oklop

plovila. Tako bi antena postala nezamjetna, a

plovilom bi se moglo upravljati i ako bi bilo pot-

puno uronjeno u more. Njegovi su patenti uklju-

čivali i ono što posjetitelji Madison Square

Gardena nisu vidjeli – specifikacije torpednog

čamca bez posade, s motorom s akumulato-

rom za pokretanje propelera, a bili su opisani

i manji motori i akumulatori pomoću kojih se

reguliralo upravljačkim mehanizmom te aku-

mulatori za signalna svjetla, kao i uređaj za di-

zanje ili spuštanje gaza plovila. Na plovilu je bio

određen prostor za šest torpeda od četiri metra,

smještenih u dva reda. Kad bi jedan bio ispa-

ljen, drugi bi skliznuo u njegovo ležište. Mor-

narici je rekao da bi takvo plovilo mogao iz-

graditi za 50 000 dolara. Objašnjavao je kako

bi nekoliko daljinski upravljanih plovila moglo

uništiti cijelu neprijateljsku flotu. No bio je tek

osvit 20. stoljeća i takve su zamisli bile neko-

liko desetljeća ispred vremena. Bar ih je takvi-

ma ocijenila američka mornarica.

Ukradeni patenti

Tesla je predao svoj temeljni patent za radio

1897., a odobren je 1900. godine. Marconi je

UUvvrreemmeennuu kkaadd jjee ssaammooššaaččiiccaa lljjuuddii zznnaallaa zzaa

rraaddiioovvaalloovvee,, nneekkii ssuu mmiisslliillii ddaa TTeessllaa uupprraavvlljjaa ččaammcceemmssvvoojjiimm uummoomm..

IIzzgglleedd pprrvvoobbiittnnee TTeesslliinnee

zzaavvoojjnniiccee

tesla zadnji tomo.qxp 28.8.2006 15:51 Page 30

Page 31: Drvo znanja

31drvo znanja 97

prvu patentnu prijavu u Americi ispunio 10. studenog 1900.,

ali je odbijena. Marconijeve preinačene prijave tijekom sljede-

će tri godine opetovano su odbijane zbog prvenstva Tesle i

drugih izumitelja. Patentni ured je 1903. objasnio da se takvi

prijedlozi odbijaju zbog Teslinih patenata pod brojevima 645576

i 649621, a u tumačenju je spomenut i proziran Marconijev

odgovor da se ne zna koristiti Teslinim oscilatorom.

Ali nijedan patent nije potpuno siguran, kako što pokazuje

Teslin primjer. Godine 1900. je vrijednost tvrtke Marconi Wire-

less Telegraph Ltd. počela rasti na burzi, prije svega zahvalju-

jući vezama Marconijeve obitelji s engleskom aristokracijom.

Britanske dionice Marconija uzletjele su s 3 na 22 dolara, a lije-

pi i mladi talijanski aristokrat stekao je međunarodno priznanje.

I Edison i Andrew Carnegie uložili su u tvrtku Marconi, a Edi-

son je postao glavni savjetnik i inženjer američkog Marconija.

U Buffalu 1897., prilikom otvaranja elektrane na Nijagarinim sla-

povima, Tesla je rekao kako se nada da će uskoro moći ostva-

riti i svoj najveći san: “prijenos energije od stanice do stanice

bežičnim putem.” Industrijalci i financijeri nisu s takvim zamis-

lima bili potpuno sretni. Daroviti je pronalazač zapravo govo-

rio da će učiniti zastarjelim sustav koji je tek počeo funkcioni-

rati i donositi prvi značajniji profit. Uskoro su i novine širom

svijeta objavile da je Tesla izumio uređaj kojim se energija i po-

ruke mogu prenositi kroz Zemlju na udaljenost od pedeset kilo-

metara, te da je takav prijenos moguć i zračnim putem.

Vjerovao je da za primjenu takvog uređaja nema granica, po-

ruka se mogla poslati do Marsa istom lakoćom kao i do Chica-

ga. Baveći se provodljivošću zraka, Tesla je došao do još jednog

otkrića, primijetivši da pražnjenje elektromotorne sile od ne-

koliko milijuna volti izaziva promjene u strukturi atmosferskog

ZANIMLJIVOSTI O TESLI

–– TTeessllaa jjee jjoošš zzaa žžiivvoottaa ppoossttaaoo pprreeddmmeettoomm iizzrruuggiivvaannjjaa ii

iissmmiijjaavvaannjjaa zzbboogg ssvvoojjiihh eeggzzoottiiččnniihh zzaammiissllii.. BBiilloo jjee pprriilliikkaa

kkaaddaa jjee ttoommee ii ssaamm pprriiddoonniioo –– pprriimmjjeerriiccee,, kkaaddaa ssee ggooddiinnee

11990022.. sslloožžiioo ss lloorrddoomm KKeellvviinnoomm ddaa MMaarrss ppookkuuššaavvaa

uussppoossttaavviittii kkoonnttaakktt ss AAmmeerriikkoomm.. ((SSaaddaa ssee vvjjeerruujjee ddaa jjee

mmoožžddaa bbiioo pprrvvii ččoovvjjeekk kkoojjii jjee iizzmmjjeerriioo –– nnee sshhvvaattiivvššii uuzzrrookk ––

ppuullssiirraannjjee uuddaalljjeenniihh zzvviijjeezzddaa..)).. KKeellvviinn ii TTeessllaa sslloožžiillii ssuu ssee ii uu

jjeeddnnoomm ddrruuggoomm,, jjoošš pprroorrooččkkiijjeemm ppiittaannjjuu:: ddaa ssee nneeoobbnnoovvlljjiivvii

ssvvjjeettsskkii iizzvvoorrii –– kkaaoo ššttoo ssuu uugglljjeenn ii nnaaffttaa –– ttrreebbaajjuu ooččuuvvaattii ttee

ddaa ssee ttrreebbaajjuu rraazzvviijjaattii eenneerrggiijjaa vvjjeettrraa ii ssoollaarrnnaa eenneerrggiijjaa..

ČČiinniilloo ssee ddaa TTeesslliinnee zznnaannssttvveennee ssttvvaarraallaaččkkee vvjjeeššttiinnee nnee

ppoozznnaajjuu ggrraanniiccaa;; ppaa iippaakk,, mmnnooggee kkoojjii ssuu ggaa vviiddjjeellii kkaakkoo

rraaddii uuppllaaššiioo jjee nnjjeeggoovv rraaddiikkaallnnii pprriissttuupp pprriirrooddnniimm ssiillaammaa..

NNaa jjaavvnniimm ddeemmoonnssttrraacciijjaammaa ččeessttoo bbii ssee oobbaavviioo iisskkrraammaa ii

pprraasskkaavviimm mmuunnjjaammaa vviissookkoonnaappoonnsskkee eelleekkttrriiččnnee ssttrruujjee aa ddaa

ssee nniikkaaddaa nniijjee oozzlliijjeeddiioo.. VVoolliioo jjee zzaappaannjjiivvaattii jjaavvnnoosstt,, ppaa

ssttooggaa nnee ččuuddii ddaa ssuu ggaa ččeessttoo zzvvaallii ““oonnaajj ssttaarrii lluuđđaakk””..

–– TTeessllaa jjee iimmaaoo aavveerrzziijjuu pprreemmaa nnaauuššnniiccaammaa,, ppoosseebbnnoo

bbiisseerrnniimm,, nnoo pprriivvllaaččiioo ggaa jjee nnaakkiitt oodd ddrraaggoogg kkaammeennjjaa..

MMiirriiss kkaammffoorraa ssttvvaarraaoo mmuu jjee nneellaaggoodduu.. KKaadd bbii kkoommaaddiićć

ppaappiirraa ppaaoo uu ppoossuudduu ss tteekkuuććiinnoomm,, uu uussttiimmaa jjee oossjjeeććaaoo

ppoosseebbaann,, nneeuuggooddaann ookkuuss.. BBrroojjaaoo jjee kkoorraakkee uu hhoodduu,,

iizzrraaččuunnaavvaaoo zzaapprreemmiinnuu jjuuhhee uu žžlliiccii,, bbrroojjaaoo kkoommaaddee hhrraannee,,

ggoovvoorriioo ddaa nniikkaadd nnee bbii ddooddiirrnnuuoo kkoossuu ddrruuggiihh lljjuuddii ““oossiimm,,

mmoožžddaa,, pprreedd uuppeerreenniimm rreevvoollvveerroomm””..

JJeeddaann oodd TTeesslliinniihh bbrrooddoovvaa nnaa

ddaalljjiinnsskkoo uupprraavvlljjaannjjee kkoonnssttrruuiirraann

11889988.. ggooddiinnee

PPoodd bbrroojjeemm 664499662211

oodd 1155.. ssvviibbnnjjaa 11990000..

zzaavveeddeenn jjee ppaatteenntt

kkoojjii pprriikkaazzuujjee oossnnoovvee

rraaddiioo--pprriijjeennoossaa

tteemmeelljjeennee nnaa

uusskkllaađđeenniimm

rreezzoonnaannttnniimm

kkrruuggoovviimmaa.. TTeessllaa jjee

pprrvvee ddeemmoonnssttrraacciijjee

rraaddiioo--pprriijjeennoossaa

pprriikkaazzaaoo jjoošš 11889933..

ggooddiinnee,, aa pprrvvuu

ppaatteennttnnuu pprriijjaavvuu

ppooddnniioo jjee 11889977..

tesla zadnji tomo.qxp 28.8.2006 15:53 Page 31

Page 32: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

32rujan 2006.

dušika tako da se on spaja s kisikom i drugim elementima.

“Promjene su toliko neobične i dinamične”, govorio je, “da

sam često strahovao te se može dogoditi da se atmosfera

odjednom zapali, što bi zaista bilo užasno.” Razmišljao je i

o praktičnoj primjeni tih otkrića, tumačeći kako bi se uz po-

moć električne rezonancije i precizne sinkronizacije električ-

nog kola, dušik mogao izdvojiti iz zraka te da bi se iz njega

moglo proizvoditi bogato dušično gnojivo. A također i svjet-

lost “difuzna kao što je Sunčeva” i uz daleko manje troško-

ve, sa žaruljama koje nikad ne bi pregorijevale. U svakom

slučaju, u Colorado Springsu 1899. Tesla je namjeravao ostva-

riti dva cilja: napraviti bežični sustav savršeniji od Marconije-

vog i naći način za slanje ogromnih količina energije u sve

krajeve svijeta.

Otkrića u Colorado Springsu

Do kraja 1890-ih Tesla je došao do zaključka da

bi trebalo biti moguće prenositi električnu ener-

giju bez žica na velikim visinama. Tamo je zrak

rjeđi i stoga provodljiviji. Njegov prijatelj i odvjet-

nik za patente Leonard E. Curtis ponudio se da

mu pronađe pogodno zemljište te mu je osigu-

rao i energiju, jer je imao dionice u tvrtki El Paso

Power Company u Colorado Springsu. Podrška

je došla i od pukovnika Johna Jacoba Astora,

koji je donirao 30 000 dolara. S tim novcem izu-

mitelj se uputio u Colorado Springs.

U svibnju 1899. krenuo je u obilazak terena.

Na mjestu koje je bilo nekoliko kilometara u pre-

riji, pokraj Pikes Peaka, počeo je graditi novu

eksperimentalnu postaju. Sa sobom je poveo

nekoliko asistenata koje nije u cjelosti upoznao

LLaabboorraattoorriijj uu CCoolloorraaddoo SSpprriinnggssuu,, 11889999.. ggooddiinnaa

PPrraažžnnjjeennjjee zzaavvoojjnniiccee TTeesslliinnaa

ttrraannssffoorrmmaattoorraa,, CCoolloorraaddoo

SSpprriinnggss 11889999..

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:04 Page 32

Page 33: Drvo znanja

33drvo znanja 97

sa svojim planovima. Novinare je počastio sen-

zacionalističkom izjavom u svom stilu, da pla-

nira poslati radiosignal iz Pikes Peaka u Pariz,

ali nije im rekao nikakve detalje. Na ogradi oko

gradilišta bilo je istaknuto upozorenje: “Ne pri-

lazi – vrlo opasno”. Kad je stanica završena,

pojavila se tabla sa stihom iz Danteova Pakla:

“Neka izgube svaku nadu oni koji ulaze”. To je

vrlo brzo potaknulo glasine da bi Teslini novi

uređaji mogli jednim bljeskom ubiti stotinu ljudi.

Usred električne raskoši Colorada, Tesla je

mjerio i ubrzo otkrio da je Zemlja “doslovno

živa od električnih vibracija”. Počeo je razmiš-

ljati o tome da grom koji udari u tlo šalje moć-

ne valove koji putuju s jednog kraja Zemlje na

drugi. Ako je Zemlja doista veliki vodič, razmiš-

ljao je Tesla, ona bi mogla prenositi neograni-

čene količine struje do bilo kojeg mjesta na Zem-

lji, i to praktički bez gubitaka. No da bi testirao

tu teoriju, morao je postati prvi čovjek koji će

stvoriti električne efekte razmjera munje.

Munje u preriji

Laboratorij u preriji bio je zaista tehnološko ču-

do. Imao je pomični krov kako bi se spriječilo

da ga zahvati plamen. Iz otvorenog dijela kro-

va izdizao se drveni toranj visok 24 metra. Na

njemu se nalazio metalni jarbol visok 37 meta-

ra, s bakrenom kuglom na vrhu. Unutar čudne

drvene strukture, tehničari su počeli montirati

ogromnu Teslinu zavojnicu, posebno dizajnira-

nu za slanje moćnih električnih impulsa u zem-

lju. Uoči prvog eksperimenta, svaki djelić opre-

me brižno je provjeren. Tada je Tesla upozorio

svog tehničara Czitoa da prekidač uključi sa-

mo na sekundu. Sekundarna zavojnica poče-

la je iskriti, a jezovita plava kruna oblikovala se

u zraku oko nje.

Zadovoljan takvim rezultatom, Tesla je na-

redio Czitu da pritiska prekidač sve dok mu

ne kaže da prekine. Veliki lukovi plavog elek-

triciteta počeli su se uspinjati i spuštati niz

središnju zavojnicu. Strijele munja koje je pro-

izveo čovjek, duže od 30 metara, počele su

izbijati iz metalnog tornja na vrhu postaje. Pre-

ma vlastitim riječima, Tesla je želio munje veli-

kog napona, preko 12 milijuna volti i jakosti

struje preko 1000 ampera. Slao je elektricitet

NNoovviinnee ššiirroomm ssvviijjeettaa oobbjjaavviillee ssuu ddaa jjee TTeessllaa

iizzuummiioo uurreeđđaajj kkoojjiimm ssee eenneerrggiijjaa mmoožžee pprreennoossiittii kkrroozzZZeemmlljjuu nnaa uuddaalljjeennoosstt ooddppeeddeesseett kkiilloommeettaarraa..

TTeessllaa nnaa vvrraattiimmaa llaabboorraattoorriijjaa uu CCoolloorraaddoo SSpprriinnggssuu

NNiikkoollaa TTeessllaa uu llaabboorraattoorriijjuu uu NNeeww YYoorrkkuu iisspprreedd vviissookkooffrreekkvveenncciijjsskkoogg

ggeenneerraattoorraa ss kknnjjiiggoomm RRuuđđeerraa BBoošškkoovviiććaa TTeeoorriijjaa pprriirrooddnnee ffiilloozzooffiijjee

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 17:54 Page 33

Page 34: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

34rujan 2006.

kroz zemlju, uspijevao dobiti povratne efekte i

munje su rasle, prema njegovim zapisima, čak

i do preko 40 metara...

No eksperiment je spalio generator u elek-

tričnoj tvrtki u El Pasu i cijeli je grad ostao bez

struje. Kad je nestalo struje, Tesla je u bijesu

nazvao elektranu pitajući što se zbiva i zašto

mu ne daju struju, a oni su mu javili da naža-

lost više nema struje jer su skoro svi genera-

tori izgorjeli. Sad je bio red na upravitelju da

bude bijesan. Zahtijevao je da Tesla plati i po-

pravi štetu.

Čarobnjak munjeKad su moćni uređaji konačno postavljeni i kad

je Tesla započeo s pokusima, promatraču se

možda moglo činiti da promatra utvrdu nekog

čarobnjaka. U zračnom prostoru oko postaje

borili su se munje i gromovi, a za vrijeme noć-

nog rada čitavo je područje od dvadesetak ki-

lometara unaokolo bilo bolje osvijetljeno nego

usred dana. Tesla je smatrao da u Colorado

Springsu može proizvesti struju od sto miliju-

na volti. Devet mjeseci Tesla je izvodio ekspe-

rimente u Colorado Springsu.

Iako je vodio dnevnik u koji je zabilježio pu-

no detalja, rezultati njegovih eksperimenata ni-

su potpuno jasni. Jedno pitanje nikad nije do-

bilo konačni odgovor: Je li Tesla u Pikes Peaku

uspio bežično prenijeti energiju? Navodno je

uspio upaliti 200 žarulja koje nisu bile pove-

zane žicama, na udaljenosti od 40 kilometara,

a koje su svaka pojedinačno oko sebe osvjet-

ljavale krug od 41 metra.

Drugi pristup kojem je Tesla težio bio je sla-

nje signala ultraniskih frekvencija kroz prostor

između površine Zemlje i ionosfere. Tesla je iz-

Kuglaste munje

TTeessllaa jjee ppiissaaoo ii ddaa jjee uu nneekkoolliikkoo nnaavvrraattaa uussppiioo ssttvvoorriittii kkuuggllaassttee mmuunnjjee,, llooppttee uussiijjaanniihh pplliinnoovvaa kkoojjee ssuu

ttrraajjaallee jjoošš ddeesseettaakk sseekkuunnddii nnaakkoonn ššttoo jjee oonn iisskklljjuuččiioo kkaalleemm ss nnaappoonnoomm oodd 1122 mmiilliijjuunnaa vvoollttii.. TTeeoorriijjsskkiimm

ppoossttaavvkkaammaa oovvoogg eekkssppeerriimmeennttaa ppoossvveettiioo jjee oossaamm ssttrraanniiccaa ddnneevvnniikkaa iizz CCoolloorraaddoo SSpprriinnggssaa,, aallii ppoosslliijjee

nnjjeeggoovvee ssmmrrttii ttaajj ddiioo nnjjeeggoovvaa rraaddaa ppoottppuunnoo jjee zzaabboorraavvlljjeenn ii nniikkaadd nniijjee pprroovvjjeerraavvaann..

TTeessllaa ddrržžii pplliinnsskkuu cciijjeevv ččiijjaa jjee uunnuuttrraaššnnjjoosstt

oobblloožžeennaa ffoossffoorroomm ii kkoojjaa ssvviijjeettllii bbeezz

iizzrraavvnnoogg kkoonnttaakkttaa ssaa žžiiccoomm

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:05 Page 34

Page 35: Drvo znanja

35drvo znanja 97

računao da je rezonantna frekvencija tog pod-

ručja atmosfere oko 8 herca. Tek je 1950-ih ova

ideja uzeta zaozbiljno i istraživači su bili izne-

nađeni kad su otkrili da je rezonantna frekven-

cija tog prostora zaista oko 8 herca. Treći pris-

tup za bežično slanje energije bio je slanje

električne energije u podučje 80 kilometara iz-

nad Zemlje, znano kao ionosfera. Tesla je spe-

kulirao da bi to područje atmosfere moglo biti

vrlo provodljivo. I opet su se njegova nagađa-

nja pokazala točnima. Ono što je trebao, bila

su tehnička sredstva za slanje električne ener-

gije na tako veliku visinu.

Gledano iz današnje perspektive, devet mje-

seci koje je Tesla proveo u Colorado Springsu,

od svibnja 1889. godine do veljače 1900., mog-

lo bi se nazvati njegovim najproduktivnijim raz-

dobljem. Jer, kao što je i sam rekao, deset go-

dina koje su prethodile toj kratkotrajnoj selidbi

u eksperimentalnu stanicu u preriji blizu Pikes

Peaka, bile su samo vježba za posao koji ga je

tamo čekao. Radio je pokuse sa Zemljom, Zem-

ljinim elektricitetom i načinom slanja elektrici-

teta kroz Zemlju, a sve to zaključivši da je Zem-

lja ustvari jedan veliki kondenzator, odnosno

da se može ponašati kao veliki kondenzator.

Atmosfera, to jest sloj zraka između ionosfere

i površine Zemlje, predstavljala bi izolator. Kad

postoji kondenzator i zavojnica, smatrao je Tes-

la, i ako se može napraviti dovoljno dobra re-

zonancija između te zavojnice i kondenzatora,

bežični prijenos energije trebao je biti posve

moguć. To je ono što je Tesla istraživao u pre-

riji Colorado Springsa, ali je tamo došao i do

još jednog otkrića.

U Colorado Springsu Tesla je otkrio i stojne

valove. To znači da je otkrio da Zemlja ima

svoju vlastitu frekvenciju titranja. Sve donedavno

ta teorija širenja valova nije ozbiljno razmatra-

na. No 1950-ih brojni znanstevnici koji su radili

na uvođenju vrlo niskih (1-3000 Hz) i ekstrem-

no visokih (3-30 kHz) elektromagnetski valova,

potvrdili su Tesline principe koji su se odnosili

na prijenos niskofrekventnih valova. Tesla je vje-

rovao u već spomenuto – da “gornji slojevi

atmosfere sadrže vrlo stabilnu liniju provod-

ljivosti” te je dosta precizno utvrdio da Zemlja

rezonira na 6, 18 i 30 Hz. Namjeravao je na-

praviti uređaje kako bi utvrdio točnu rezonanciju,

PPrreemmaa vvllaassttiittiimm rriijjeeččiimmaa,,TTeessllaa jjee žžeelliioo mmuunnjjee

vviissookkoogg nnaappoonnaa,, pprreekkoo 1122 mmiilliijjuunnaa vvoollttii ii jjaakkoossttii ssttrruujjee pprreekkoo 11000000 aammppeerraa..

nastavlja se na str. 38.

EEkkssppeerriimmeennttaallnnaa ssttaanniiccaa

zzaa bbeežžiiččnnii pprriijjeennooss uu

CCoolloorraaddoo SSpprriinnggssuu

EEkkssppeerriimmeennttaallnnaa ssttaanniiccaa uu

vvrriijjeemmee ggrraaddnnjjee

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:05 Page 35

Page 36: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

36rujan 2006.

““ZZaauuzzddaaoo ssaamm kkoozzmmiiččkkee zzrraakkee ii ppoossttiiggaaoo ddaa ppookkrreeććuu ppookkrreett--

nnii uurreeđđaajj..””

NNiikkoollaa TTeessllaa,, TThhee BBrrooookkllyynn EEaaggllee,, 1100.. ssrrppnnjjaa 11993311..

““NNeeććee pprrooććii mmnnooggoo nnaarraaššttaajjaa ii nnaaššee ććee ssttrroojjeevvee ppookkrreettaattii

eenneerrggiijjaa kkoojjaa ććee ssee mmooććii ddoobbiittii nnaa ssvvaakkoojj ttooččkkii uu ssvveemmiirruu.. JJee llii

ttaa eenneerrggiijjaa ssttaattiiččkkaa iillii kkiinneettiiččkkaa?? AAkkoo jjee ssttaattiiččkkaa,, nnaaššee ssuu nnaaddee

uuzzaalluuddnnee;; nnoo aakkoo jjee kkiinneettiiččkkaa –– aa mmii ppoouuzzddaannoo zznnaammoo ddaa jjeesstt

–– ttaaddaa jjee tteekk ppiittaannjjee vvrreemmeennaa kkaaddaa ććee lljjuuddiimmaa ppooććii zzaa rruukkoomm

ddaa ssvvoojjee ssttrroojjeevvee pprriikklljjuuččee iizzrraavvnnoo nnaa ssaamm ppooggoonnsskkii kkoottaačč

pprriirrooddee..””

NNiikkoollaa TTeessllaa,, ““EEkkssppeerriimmeennttii ss iizzmmjjeenniiččnniimm ssttrruujjaammaa vviissookkoogg

nnaappoonnaa ii vviissookkee ffrreekkvveenncciijjee””,, 11990044..

U posljednjih tridesetak godina fizičari su postali svjesni da

se u svakom kubičnom centimetru prostora, na razini

beskrajne subatomske sitnosti, nalazi dovoljno energije da

proključaju svi oceani na Zemlji. Drugim riječima, radi se o

potencijalno beskonačnom izvoru energije – koji, međutim,

još uvijek nitko nije uspio iskoristiti, tj. konstruirati upotre-

bljiv uređaj. Danas se u svijetu udomaćilo takve pothvate

stavljati pod engleski izraz free energy, koji ujedno znači i

slobodna i besplatna energija. Pionir free energyja, s jasnom

zamisli o svim beneficijama koje bi svijet od toga imao, bio

je Nikola Tesla. To je podatak koji sam svjedoči o tome da

Tesla nije bio samo stoljeće ispred svog vremena, nego da

ga možda još nekoliko desetljeća niti mi nećemo stići.

Godine 1891. i 1892. Tesla je održao četiri slavna predavanja

u Americi i Europi, nakon kojih je postao najslavniji svjetski

znanstvenik. Već je na nekima od tih predavanja počeo

iznositi svoje zamisli o bežičnom prijenosu energije i – što je

još važnije – o načinu crpljenja besplatne energije koja nas

okružuje. Teslin bežični prijenos energije bio je, u biti,

distribucijska tehnologija. I dalje se, da bi dobio goleme

količine energije koju je trebao, oslanjao na konvencionalne

načine proizvodnje energije, primjerice na turbine na ugljen

i paru. Međutim, još se mnogo godina prije oduševio

idejom o novim, neotkrivenim izvorima energije. Ostala

je upamćena njegova poruka: “Neće proći mnogo

naraštaja i naše će strojeve pokretati energija koja će se

moći dobiti na svakoj točki u svemiru. Je li ta energija

statička ili kinetička? Ako je statička, naše su nade

uzaludne; no ako je kinetička – a mi pouzdano znamo

da jest – tada je tek pitanje vremena kada će ljudima

poći za rukom da svoje strojeve priključe izravno na

sam pogonski kotač prirode.”

“Zapisi iz Colorado Springsa” otkrivaju kako je Tesla

tumačio i shvaćao svoja zapažanja. Smatrao je da je

svojim divovskim oscilatorom uspio staviti Zemlju u

stanje električne rezonancije, ubrizgavajući u nju

struju elektrona (u ono doba – struju elektriciteta)

frekvencije od 150 tisuća titraja u sekundi.

Rezultirajuća pulsiranja imala su valove koji se šire

prema van izvan okvira Zemljine kugle: najprije u

“Slobodna” energija - dio 1.

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:05 Page 36

Page 37: Drvo znanja

37drvo znanja 97

krugovima koji se sve više povećavaju, a potomopet smanjuju, ali neprestano uz porast intenziteta, da bi se onda skupili u jednoj točkikoja se nalazi točno nasuprot Colorado Springsu – to jest, nešto zapadnije od francuskih otoka Amsterda i St. Paul u Indijskom oceanu. Prema dobivenim rezultatima, tamo se oblikovao veliki električni“južni pol” sa stojnim valom koji je rastao iopadao u skladu s odašiljanjem s njegova “sjevernog pola”, od uređaja u Colorado Springsu. Svaki put kad bi se val povukao, biobi zapravo pojačan i odaslan nazad svomantipodu snažniji nego prije.

Stojne valove Tesla je otkrio 3. srpnja 1899.,zapazivši velike lukove munja koji su se u gotovopravilnim razmacima pojavljivali u oluji koja sekretala preko ravnice. S unaprijed pripremljeniminstrumentom za bilježenje elektriciteta primijetio je da su signali za električneaktivnosti postajali sve slabiji i slabiji što seoluja više udaljavala, dok nisu posve nestali. Noubrzo su se opet pojavili, postajali sve snažniji,da bi se, nakon dostignuća maksimuma, postupno opet počeli smanjivati, sve doponovnog nastanka. Cijeli se proces ponavljaoviše puta, a nastavio se odvijati nesmanjenomjačinom i kad je oluja već odmakla kojih 300kilometara. Uskoro je Tesla bio siguran da promatra ono što je nazvao stojnim valovima.Njihova važnost je u tome što ukazuju da seplanet, usprkos svojoj golemosti, ponaša kaodivovski vodič. Upravo to je u Teslinoj maštiimalo nemjerljiv značaj za prijenos energije pomoću njegova sustava.

Da je Zemlja sposobna za postizanje savršene rezonancije, dobiveni rezultati bimožda bili katastrofalni. Kako ona to nije, Tesla je vjerovao da je rezultat svegamogućnost iskorištavanja energije na bilo kojoj točki na Zemlji, koja bi se ondatamo crpila jednostavnim uređajem, koji bi sadržavao elemente ugađanjaradiosignala, uzemljenje i metalnu šipku visine kuće. Kućanstvu bi bilo potrebnosamo to da bi se opskrbilo električnom strujom dobivenom iz valova što bi segibali naprijed-nazad između sjevernog i južnog električnog pola.

U svibnju 1900. godine Tesla je za mjesečnik The Century IllustratedMagazine napisao članak koji je smatrao najvažnijim od svih svojihčlanaka – Problem povećanja ljudske energije. Članak je po svojim idejamabio radikalan, čak senzacionalan, i u vrijeme svog objavljivanja izazvao je velike kontroverze kako među znanstvenicima tako i uširoj javnosti. Govorio je o mogućnosti korištenja energije bezpotrošnje materijala.

Između mnogih ideja za proizvodnju energije u budućnosti,Tesla je izložio i tezu o mogućnosti uspostave gravitacijskogštita – uređaja koji bi se koristio za pokretanje strojeva bezkorištenja drugih sredstava. Čak i danas takva idejaoduševljava i privlači – baš kao i njegova druga tvrdnja daje sve što trebamo za slobodnu energiju magnet s jednimpolom, ili pak sposobnost blokiranja magnetizma. Ta tvrdnjadovela je do mnogo pokusa s motorom s trajnim magnetom –motorom koji pokreće isključivo njegov vlastiti magnetizam. U 1920-ima jeWerner Heisenberg, jedan od otaca kvantne mehanike i začetnik načela neodređenosti, izložio ideju da ćemo, usprkos konvencionalnoj teoriji koja kaže da magneti ne mogu obavljati fizički rad, kao izvor energije zaista koristiti magnete.

NNiikkoollaa TTeessllaa uu 3388.. ggooddiinnii

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:05 Page 37

Page 38: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

38rujan 2006.

Električni showman

Poznata Teslina fotografija prikazuje ga kako sjedi na stolici u laboratoriju koji je 1899. godine

izgradio u Colorado Springsu. Iz goleme električne zavojnice u središtu sobe oko njega sijevaju i

izvijaju se bijele iskre – neke duge preko šest metara i debele kao čovjekova ruka. S milijunima

volti električnog naboja koji prividno okružuju njegov lik, on se čini potpuno opuštenim, “kao kod

kuće” – i kako bi to dokazao, mirno čita knjigu. To je slika koja izvrsno prikazuje čovjeka koji se

okružen strašnom snagom električne struje osjećao bolje no možda itko drugi – prije i poslije

njega. Ta fotografija je, ustvari, rezultat upotrebe dvostruke ekspozicije, vrste fotografskog trika;

svejedno demonstrira ključni dio Tesline osobnosti – njegovu ljubav prema showu.

Fotografije misli

Možda najmaštovitiji Teslin izum je uređaj za fotografiranje misli. Godine 1933., sa 77 godina,

objavio je: “Namjeravam snimiti misli. U istraživanjima 1893. utvrdio sam da se predmet

preoblikovan u misao refleksno javlja na mrežnici, što bi se lako moglo vidjeti odgovarajućim

aparatom. Tako sam došao na ideju o televiziji. Umjetna mrežnica bi prenijela sliku vidljivog

objekta, optički živac i druga mrežnica bi sliku reproducirali. Obje mrežnice bi bile slične

šahovskom polju, optički živac bi bio uzemljen.” Tako je Tesla opisao uređaj u intervjuu

objavljenom 10. rujna 1933., ali nikad nije objavio detalje.

ali eksperimentalni dokazi za njegove tvrdnje

dobiveni su tek 1960. godine. Tada je ustanov-

ljeno da je u svojim procjenama bio vrlo blizu:

Zemlja rezonira na 8, 14 i 30 Hz.

Rezonancija

Oko 1890. Tesla je otkrio načelo rezonancije.

Objašnjavao ga je primjerima čaše i njihaljke.

Čaša prsne pri višim tonovima violine zbog to-

ga što vibracije violine dostignu frekvenciju vi-

bracija čaše. Zamislimo osobu tešku stotinu

kilograma kako sjedi na ljuljački. Ipak, tu istu

ljuljačku može zanjihati i dijete – ako odguriva-

nje uskladi s ritmom njihanja i svaki put kad je

ljuljačka u najvišoj točki malo pogurne. Potreb-

no je samo dodavanje malo po malo snage u

pravo vrijeme.

Jednoga dana 1898., testirajući sićušan elek-

tromehanički oscilator, Tesla ga je pričvrstio

na željezni stup koji se protezao do tla u pod-

rumu. Kako se brzina osciliranja povećavala,

postizala bi rezonancije s raznim predmetima.

Prvo bi se počeo tresti neki komad opreme ili

namještaja, a potom bi ga, kako je Tesla po-

većavao frekvenciju, u plesu zamijenio neki dru-

gi. Tesla nije bio svjestan da vibracije putuju

kroz stup, da uvećavaju svoju snagu te da se

kroz tlo Manhattana prenose u svim smjerovi-

ma. Zgrade u okolici počele su se ljuljati, pro-

zori zvečati, a gomila građana bezglavo je is-

trčala van. Kad je primijetio da se zidovi tresu,

Tesla je čekićem zdrobio oscilator. Izjavio je

da bi takvim uređajem mogao za nekoliko mi-

nuta srušiti Brooklynski most. Ono što ne mo-

že silna snaga, lako je izvedivo nizom slabaš-

nih kuckanja.

Jednom je oscilator veličine budilice pričvrs-

tio na kostur deseterokatnice u gradnji na Wall

Streetu. Stroj je započeo kuckanje i ubrzo se

cijela konstrukcija tresla, a radnici panično spuš-

tali. Potom je skinuo oscilator i odšetao dalje.

Da je nastavio, za deset minuta zgrada bi se

srušila. Na isti način, tvrdio je Tesla, mogao

RRaaddiioo jjee ppookkuussee ssaaZZeemmlljjoomm,, ZZeemmlljjiinniimm

eelleekkttrriicciitteettoomm ii nnaaččiinnoomm ssllaannjjaa eelleekkttrriicciitteettaa kkrroozzZZeemmlljjuu,, aa ssvvee ttoo zzaakklljjuuččiivvššiiddaa jjee ZZeemmlljjaa uussttvvaarrii jjeeddaannvveelliikkii kkoonnddeennzzaattoorr,, ooddnnoossnnoo ddaa ssee mmoožžee ppoonnaaššaattii kkaaoo vveelliikkii kkoonnddeennzzaattoorr..

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:05 Page 38

Page 39: Drvo znanja

39drvo znanja 97

bih raspoloviti Zemlju. Znao je da se oscilacija

Zemlje odvija u razmacima od 1 sat i 49 minu-

ta. Toliko treba Zemlji da se skupi i raširi jer i

ona, kao i sve ostalo, neprestano vibrira. Kad

bi u trenutku početka stezanja aktivirao tonu

dinamita koja bi ubrzala njeno stezanje, pa za

1h i 49 minuta još jednu i tako neprestano Zem-

lja bi se konačno rascijepila. Smatrao je da bi

mu za to trebali mjeseci, a najviše godina ili

dvije, ali već bi za nekoliko tjedana Zemljina

kora toliko vibrirala da bi se uzdizala i spuštala

stotinama metara. Kasnije je ublažio tvrdnju.

Načelo ne bi zakazalo, izjavio je, ali bi bilo ne-

moguće postići savršenu mehaničku rezonan-

ciju. Iza Teslinih senzacionalističkih priča za

širu publiku uvijek je stajalo neko otkriće. U to

je vrijeme pokušavao postaviti novu znanstve-

nu disciplinu koja bi se zvala telegeodinamika.

Naime, uočio je da se određeni tipovi vibracije

mogu koristiti za otkrivanje udaljenih objekata,

podmornica ili brodova. Također, nadao se da

bi pomoću mehaničkih vibracija i poznate kon-

stante Zemlje možda mogao otkriti način za

pronalaženje naslaga rude ili nafte. Imao je

teoriju da bi se serijom žiroskopa postavlje-

nih u trusnim područjima, koji bi emitirali slabe

vibracije, kontinentalne ploče mogle oslobo-

diti pritiska prije nego što dođe do ozbiljnog

potresa. Danas se neki seizmolozi bave tak-

vim razmišljanjima.

Tesla je opisao (a kasnije za to pokušao za-

interesirati tvrtku Westinghouse) telegeodina-

mički stroj kojim bi do dubine od deset kilome-

tara mogao slati mehaničke valove “mnogo

manje amplitude od trusnih valova”. Kako ova-

ko proizvedeni valovi nisu gubili snagu s pre-

valjenom udaljenošću, njima su se mogle slati

poruke širom svijeta, a za prijem je bio dovo-

ljan jedan džepni aparat. Prednost tih valova

bila bi u tome što im ne bi smetali meteorološ-

ki uvjeti.

Ukleti toranj

U Colorado Springsu Tesla je proizveo umjet-

ne munje napona od nekoliko milijuna volti te

je bio uvjeren da radiosignale može odašiljati

na udaljenosti od nekoliko stotina, pa čak i tisu-

ća kilometara po cijelom planetu. Još je 1890-ih

ZZggrraaddee uu ookkoolliiccii ppooččeellee ssuussee lljjuulljjaattii,, pprroozzoorrii zzvveeččaattii,,

aa ggoommiillaa ggrraađđaannaa bbeezzggllaavvoo jjeeiissttrrččaallaa vvaann.. KKaadd jjee pprriimmiijjeettiiooddaa ssee zziiddoovvii ttrreessuu,, TTeessllaa jjeeččeekkiiććeemm zzddrroobbiioo oosscciillaattoorr..

EEkkssppeerriimmeennttii ssaa zzaavvoojjnniiccaammaa ppooddeeššeenniimmaa ttaakkoo

ddaa iinntteerrffeerriirraajjuu nnaa ooddrreeđđeenniimm ffrreekkvveenncciijjaammaa,,

CCoolloorraaddoo SSpprriinnggss 11889999..

IIzzvvoorrnnaa sskkiiccaa mmeehhaanniiččkkoogg oosscciillaattoorraa nnaaccrrttaannaa

nnaa mmeemmoorraanndduummuu hhootteellaa TThhee HHooffffmmaann HHoouussee

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:06 Page 39

Page 40: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

40rujan 2006.

patentirao mnoge vidove radioprijenosa. Ali nakon povratka iz Co-

lorado Springsa trebao je veliko ulaganje kako bi napravio svoj svjet-

ski radioodašiljač. Dok su se mnogi od Teslinih snova ispunili, njegove

su najambicioznije vizije za vrijeme njegova života ostale neostva-

rene. Premda je kao inženjer i izumitelj stekao velik ugled, uvijek je

bilo onih – poput profesora iz njegove mladosti – koji su smatrali da

od njegovih zamisli ne može biti ništa. Bilo je i drugih, koji su se na-

tjecali s Teslom na komercijalnom i tehnološkom planu – primje-

rice Edison – i koji su u svrhu promicanja vlastitih interesa bili sprem-

ni ismijavati ga i blatiti mu ugled. A bili su tu i financijeri, bankari,

koji su ga, već prema svojim simpatijama i antipatijama, i hranili i

izgladnjivali. Teslino osobno bogatstvo nikad nije bilo dovoljno za

financiranje vlastitih projekata, a kada su projekti koštali više od

očekivanog, što se neizbježno i događalo, prepuštao bi se milosti

i nemilosti niza investitora i dobročinitelja. Teslina novčana sredst-

va su tijekom njegova života oscilirala od izdašnih iznosa gotovine

– koji bi se brzo uložili u novu aparaturu i izume – do kao planina

velikih dugova. Upravo je tako završila priča o Teslinom tornju.

Napisao je jedan članak za novine, u kojem je opisao svakojake

zamisli s kojima s vratio iz Colorado Springsa. Članak je privukao

pažnju jednog od najmoćnijih ljudi na svijetu, Johna Pierponta Mor-

gana. Tesla je bio čest gost u Morganovu domu, pa mu je ubrzo

predložio ideju koja je nalikovala znanstvenoj fantastici: svjetski sus-

tav bežičnih komunikacija kojim bi se slale telefonske poruke preko

oceana; odašiljale bi se vijesti, glazba, izvještaji s burze, privatne

Signal iz svemira

Jedne noći u svom laboratoriju u Colorado

Springsu Tesla je primijetio signal koji se

ponavljao, a njegov ga je odašiljač hvatao. Bilo

je to vrlo čudno. Razmišljao je i, eliminiravši sve

mogućnosti, zaključio da prima signale iz

svemira. Tesla je bio osporavan kad je objavio

svoje otkriće, ali je moguće da je on prvi čovjek

koji je detektirao radiovalove iz svemira.

TTeessllaa ssee nnaaddaaoo ddaa bbii ppoommooććuu mmeehhaanniiččkkiihhvviibbrraacciijjaa ii ppoozznnaattee kkoonnssttaannttee ZZeemmlljjee

mmoožžddaa mmooggaaoo oottkkrriittii nnaaččiinn zzaa pprroonnaallaažžeennjjeennaassllaaggaa rruuddee iillii nnaaffttee..

nastavlja se na str. 44.

PPrraažžnnjjeennjjee eelleekkttrriiččnnoogg oosscciillaattoorraa pprrii

nnaappoonnuu oodd 1122 mmiilliijjuunnaa vvoollttii

TTeesslliinnaa zzaavvoojjnniiccaa –– ffuunnkkcciioonnaallnnii mmooddeell iizzlloožžeenn uu

MMuuzzeejjuu NNiikkoollee TTeessllee

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:06 Page 40

Page 41: Drvo znanja

41drvo znanja 97

TToorraannjj nnaa iimmaannjjuu

WWaarrddeenncclliiffffee,, LLoonngg IIssllaanndd..

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:06 Page 41

Page 42: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

42rujan 2006.

“Slobodna” energija - dio 2.

Jedan od Teslinih brojnih patenata (patent br. 685957,

podnesen 21. ožujka 1901. i odobren 5. studenog 1901.

godine) bio je Uređaj za korištenje izračene energije –

naprave za hvatanje Sunčevih kozmičkih zraka i njihovog

pretvaranja u električnu struju. Koncepcija uređaja bila je

relativno jednostavna i uključivala je postavljanje izolirane

metalne ploče što više u zrak. Druga metalna ploča utisnuta

je u tlo. Obje su ploče žicama spojene na kondenzator:

“Sunce, kao i svi drugi izvori izračene energije, izbacuje sitne,

pozitivno nabijene čestice materije koje, udarajući na ploču,

neprestano prenose električni naboj. Budući da je suprotni

pol kondenzatora spojen na tlo, koje se može smatrati

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 17:54 Page 42

Page 43: Drvo znanja

43drvo znanja 97

golemim spremnikom negativnog naboja,

u kondenzator neprestano pritječe slaba

struja, i s obzirom na to da su čestice vrlo

visokog električnog potencijala, to punjenje

kondenzatora može se, kako sam imao

prilike neposredno opaziti, nastaviti

gotovo beskonačno, čak do točke

pucanja dielektrika.”

Ova jednostavna konstrukcija za hvatanje

velikog električnog naboja, i potencijalno

električne struje, mogla je sasvim lako biti

početna točka za T. Henryja Moraya,

jednog od pionira slobodne energije iz

1920-ih i 1930-ih, kao i za one koji su sli-

jedili njegov rad na tome da se izračena

energija pretvori u električnu struju.

Još jedan uređaj za proizvodnju energije

bez goriva koji je Tesla spomenuo u svom

članku Problem povećanja ljudske energije

u mjesečniku Century Illustrated je

mehanički oscilator, javnosti prvi put

predstavljen na Svjetskoj izložbi u

Chicagu 1893. godine. Tesla je u članku

opisao kako se iz okolnog medija mogu

iscrpsti velike količine topline upotrebom

visokobrzinskog oscilatora, motora

pokretanog parom koji proizvodi

visokofrekventne struje.

Tesla je mehanički oscilator zamislio

kao dio tehnologije za hvatanje razlika u

energiji – neku vrstu energetske crpke – no

na kraju je, kako se čini, bio poražen ne

samo složenošću drugih potrebnih

komponenti, nego i isplativošću projekta.

Tesli je jedan od početnih poticaja za rad

na energetskim crpkama dao lord Kelvin

izjavom kako nije moguće napraviti uređaj

koji bi mogao crpiti toplinu iz okolnog

medija i dobivenu energiju

koristiti za pokretanje samog sebe. U

jednom od svojih brojnih misaonih

pokusa Tesla si je predočio vrlo visok niz

metalnih šipki koji se proteže od

Zemlje do međuplanetarnog prostora.

Budući da je Zemlja toplija od svemira,

toplina bi se – zajedno s električnom

strujom – provodila uz šipke. Da se dobije

električna struja, bio bi potreban samo vrlo

dug električni kabel koji bi oba kraja šipke

spojio na električno trošilo kao što je

baterija ili motor. Motor bi morao raditi

neprekidno, smatrao je Tesla, sve dok se Zemlja ne ohladi do

temperature vanjskog svemira – a to se, ovisno o veličini

takvog uređaja, najvjerojatnije ne bi nikada dogodilo.

Tesla je u dva navrata objavio naznake da je uspio

“zauzdati” kozmičku energiju, no kako je to postigao nikad

se nije saznalo. No Tesla je posebno iskazivao brigu za

rješavanje energetskog problema koji je vidio pred sobom.

Budući da je bio uvelike odgovoran za širenje upotrebe

električne struje, osjećao je i strastvenu potrebu da očuva

rezerve ugljena za buduće generacije. U studenom 1933.

godine novinari filadelfijskog Public Ledgera upitali su ga

hoće li njegove tehnologije koje ne troše gorivo uzdrmati

tadašnji ekonomski sustav. Tesla je odgovorio: “On je već

ozbiljno uzdrman.” Dodao je i da je vrijeme kao nikada prije

dozrelo za razvoj novih izvora.

Nažalost, kada je jednom Tesla doveo do električne

revolucije, svijet nije bio spreman za još jedan, čak i

radikalniji razvoj električne energije.

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:06 Page 43

Page 44: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

44rujan 2006.

poruke, a bile bi moguće i sigurne vojne ko-

munikacije te bi se čak u svaki kraj svijeta mog-

le slati i slike. “Kad se bežični sustav u potpu-

nosti razvije, Zemlja će biti pretvorena u veliki

mozak, sposobna na odgovor u svakom od svo-

jih dijelova”, rekao je Tesla Morganu.

John Pierpont Morgan bio je i Edisonov fi-

nancijer tijekom ranih dana razvoja istosmjer-

ne struje. Imao je običaj kupiti pedeset i jedan

posto svega u što se uključivao. Kada mu je

Tesla pristupio s planovima svjetskog sustava

odašiljanja vijesti, industrijski magnat Morgan

rado je za sto i pedeset tisuća dolara otkupio

pedeset i jedan posto udjela u Teslinim paten-

tima vezanima za radio. No za gradnju tornja

i elektrane trebalo je blizu milijun dolara. Ipak,

Tesla je uzeo što je bilo ponuđeno i smjesta se

bacio na posao.

No, da bi proveo sve pokuse, prvo je tre-

bao izgraditi svjetsku radiopostaju. Na vlasti-

to je zadovoljstvo već dokazao da može oda-

šiljati i primati signale na udaljenosti od preko

tisuću kilometara, i sada je ta mogućnost tran-

satlantske i transpacifičke komunikacije poslu-

žila kao dobar mamac za financijera Morgana.

Gradnja tornja

Čim je imao novac u rukama, Tesla je kupio

zemljište od dvjesto hektara na Long Islandu i

nadjenuo mu ime Wardenclyffe. Novac je ubrzo

bio potrošen na izgradnju odašiljačkog tornja,

koji je bio visok šezdeset metara, a na vrhu je

imao divovsku čeličnu kupolu u obliku gljive,

tešku pedeset i pet tona. Ona je sadržavala Tes-

linu najvažniju komponentu – pojačalo-odaši-

ljač. Toranj je imao i svoj podzemni dio nalik

oknu ili zdencu i dubok oko 40 metara. Šes-

naest željeznih cijevi provedeno je još 100 me-

tara u dubinu tako da kroz njih mogu prolaziti

struje. “U sustavu koji sam izumio”, objasnio

je Tesla, “neophodno je da stroj bude čvrsto

smješten u tlo, inače ga ne bi mogao zatresti.

Mora biti čvrsto spojen, tako da cijela Zemlja

može zadrhtati.”

U dvije godine, koliko je Tesli trebalo da iz-

gradi odašiljač, razvila su se dva velika proble-

ma. Sa sve većim troškovima i dugim zastojima,

bio je u očajnom financijskom stanju. Drugi pro-

blem bio je Marconi, koji je 12. prosinca 1901.

poslao prvi bežični signal iz Cornwalla u Engle-

TTeesslliinnaa nnoovvččaannaa ssrreeddssttvvaa ssuuttiijjeekkoomm nnjjeeggoovvaa žžiivvoottaa

oosscciilliirraallaa oodd iizzddaaššnniihh iizznnoossaaggoottoovviinnee ddoo kkaaoo ppllaanniinnaavveelliikkiihh dduuggoovvaa..

NNiikkoollaa TTeessllaa bbiioo jjee ččeesstt ii rraaddoo vviiđđeenn ggoosstt nnaa bbrroojjnniimm ookkuupplljjaannjjiimmaa ffiizziiččaarraa ii

iinnžžeennjjeerraa,, rreeddoovviittoo uu ddrruuššttvvuu uugglleeddnniihh ččllaannoovvaa aammeerriiččkkoogg ddrruuššttvvaa.. NNiikkoollaa TTeessllaa

nnaa ssvveeččaannoojj vveeččeerrii uu ččaasstt iizzbboorraa HHeennrryyjjaa CClleewwssaa zzaa pprreeddssjjeeddnniikkaa AAmmeerriiččkkee

cciivviillnnee aalliijjaannssee,, 2211.. vveelljjaaččee 11991100 ((ggoorree)).. SSvveeččaannaa vveeččeerraa rraaddiiooiinnžžeennjjeerraa,,

ooddrržžaannaa 2244.. ttrraavvnnjjaa 11990055.. uu rreessttoorraannuu LLuucchhooww.. TTeessllaa ssttoojjii ššeessttii ppoo rreedduu ss

lliijjeevvee ssttrraannee ((ssrreeddiinnaa)).. SSvveeččaannaa vveeččeerraa ppoovvooddoomm ssttooggooddiiššnnjjiiccee DDiicckkeennssaa uu

rreessttoorraannuu DDeellmmoonniiccoo;; TTeessllaa ssjjeeddii zzaa ssttoolloomm bbrroojj 2233 ((ddoolljjee))..

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:07 Page 44

Page 45: Drvo znanja

45drvo znanja 97

skoj do Newfoundlanda u SAD-u. Morgan, kao

i mnogi drugi, nisu znali da je Marconi koristio

Tesline radijske patente, koji će se naći u sre-

dištu velikih prijepora, prije no što 1943. godi-

ne sud konačno ustanovi Teslino prvenstvo.

Isto tako, Morganu nije bila draga činjenicu

da je Marconiju to pošlo za rukom s mnogo

manje opreme i troškova nego Tesli, a tako-

đer nije znao – ali uskoro će saznati – za Tes-

line skrivene planove za prijenos energije. Tes-

la je već bio podnio patent povezan s bežičnim

prijenosom energije (patent br. 787412, “Na-

čin prijenosa električne energije kroz prirodno

sredstvo”) i kasnije će podnijeti važniji, patent

br. 1 119732, “Uređaj za prijenos električne ener-

gije”, zasnovan na eksperimentima provede-

nim u Wardenclyffeu. U njegovoj sveobuhvat-

noj viziji svaka osoba na Zemlji posjedovala bi

prijemnik, sličan radioprijemniku, koji bi mogla

ugoditi da prima neograničene i nemjerene ko-

ličine energije.

Suma od 150 000 dolara bila je dovoljna da

Tesla otkupi veliko zemljište i naruči strojeve

za električnu centralu od 300 kilovata, ali nije

mogla podmiriti troškove za veliku antenu i dru-

gi pribor potreban za rad stanice. Od prodaje

patenata Tesla je prikupio daljnja sredstva te

tijekom 1901. izgradio stanicu s posebnom an-

tenom visokom 57 metara, koja je na vrhu ima-

la polukuglu od žica promjera 20 metara.

Kraj sna

Za vrijeme podizanja radiostanice Tesla je naj-

veći dio vremena bio zaposlen montažom stro-

jeva, pa se stoga premalo bavio drugim pos-

lovima i opet zapao u financijske poteškoće.

Zbog toga se morao obraćati raznim poslovnim

prijateljima za financijsku pomoć. Kada je 3.

srpnja 1903. godine podnio konačnu molbu za

dodatnim novčanim sredstvima, Tesla se pre-

pustio Morganovoj milosti, vrlini koje industri-

jski magnat nije imao u izobilju.

U iskazu ljutnje, sljedeće je noći nebo oko

tornja Wardenclyffea bilo obasjano Teslinim go-

lemim umjetnim munjama i gromovima, napa-

janima pojačalom-odašiljačem. No to će biti

posljednja predstava takve vrste. Niti Morgan

niti Westinghouse, niti itko od drugih velikih fi-

nancijera, nisu bili voljni pokrenuti novu električ-

nu revoluciju kada su još uvijek ubirali plodove

Komutator

Klasični istosmjerni motor sastoji se od rotirajuće armature u obliku elektromagneta s dva pola, i

od statora koji čine dva permanentna magneta. Krajevi namota armature spojeni su na rotacijski

prekidač, komutator, koji prilikom svakog okretaja rotora dvaput mijenja smjer toka struje kroz

armaturni namot stvarajući tako magnetsku silu koja zakreće rotor. Protjecanjem istosmjerne

struje kroz vodič koji se nalazi u magnetskom polju stvara se, prema pravilu lijeve ruke, sila koja

zbog svog hvatišta, koje se nalazi izvan osi rotacije rotora, stvara zakretni moment koji zakreće

rotor. Električna veza između rotora i izvora istosmjerne struje ostvaruje se tako da se izvor

istosmjerne struje spoji na grafitne četkice koje kližu po komutatoru. Prilikom prelaska četkice s

jedne na drugu lamelu komutatora postoji trenutak kada se izvor nalazi u kratkom spoju, uslijed

čega dolazi do iskrenja četkica. Iskrenje četkica dovodi do polaganog uništavanja grafitnih

četkica, ali i do oksidacije i trošenja komutatora. To je glavni nedostatak ove vrste motora.

Iskrenje se pojačava ukoliko se povećavaju brzina okretanja motora, napon, opterećenje odnosno

struja kao posljedica povećanja napona ili opterećenja. Iskrenje, osim uništavanja komutatora i

četkica, za posljedicu ima i stvaranje čujnog i električnog šuma. Brzina okretanja istosmjernog

motora ovisi o kombinaciji napona i struje koji teku kroz armaturu, te o opterećenju. Brzina

motora proporcionalna je naponu, dok je moment proporcionalan struji. Upravo zbog ovih

svojstava istosmjerni se motor vrlo često koristi u elektromotornim pogonima koji zahtijevaju

upravljanje brzinom. (Zahvaljujući razvoju energetske elektronike pojednostavilo se upravljanje

brzinom i ostalih vrsta elektromotora.) Brzina motora može se mijenjati promjenom otpora

armature, koje se izvodi dodavanjem vanjskog promjenjivog otpora spojenog u seriju s izvorom,

ili korištenjem promjenjivog naponskog izvora.

TToorraannjj jjee iimmaaoo ii ssvvoojjppooddzzeemmnnii ddiioo nnaalliikk ookknnuu

iillii zzddeennccuu ii dduubbookk ookkoo 4400mmeettaarraa..

nastavlja se na str. 50.

JJoohhnn PPiieerrppoonntt MMoorrggaann

JJoohhnn PPiieerrppoonntt MMoorrggaann rroođđeenn jjee 1177.. ttrraavvnnjjaa 11883377.. ggooddiinnee uu

HHaarrttffoorrdduu,, uu aammeerriiččkkoojj ddrržžaavvii CCoonnnneeccttiiccuutt.. ŠŠkkoolloovvaaoo ssee nnaa

nnaajjpprreessttiižžnniijjiimm eeuurrooppsskkiimm ii ssvvjjeettsskkiimm šškkoollaammaa ii ssvveeuuččiilliiššttiimmaa,,

aa nnaakkoonn ttooggaa ssee zzaappoosslliioo kkaaoo rraaččuunnoovvoođđaa uu ttvvrrttkkii DDuunnccaann,,

SShheerrmmaann && CCoo.. uu NNeeww YYoorrkkuu.. NNaakkoonn GGrraađđaannsskkoogg rraattaa

ppooččiinnjjee rraaddiittii zzaajjeeddnnoo ss oocceemm ii iizz ggooddiinnee uu ggooddiinnuu ppoovveeććaavvaa

ssvvoojjee uuddjjeellee uu mmnnooggiimm rreessppeekkttaabbiillnniimm ttvvrrttkkaammaa.. GGooddiinnee

11889955.. uutteemmeelljjiioo jjee vvllaassttiittuu ttvvrrttkkuu JJ.. PP.. MMoorrggaann && CCoo..,, kkoojjaa ssee

nnaammeettnnuullaa kkaaoo nnaajjmmooććnniijjaa ffiinnaanncciijjsskkaa iinnssttiittuucciijjaa nnaa ssvviijjeettuu..

VVrriijjeemmee nnaakkoonn GGrraađđaannsskkoogg rraattaa bbiilloo jjee ppoovvoolljjnnoo zzaa kkuuppnnjjuu

bbrroojjnniihh oossllaabblljjeenniihh ttvvrrttkkii ii nneekkrreettnniinnaa.. MMoorrggaann jjee ttoo vvrrlloo ddoobbrroo

iisskkoorriissttiioo kkuuppiivvššii mmnnooggee ttvvrrttkkee kkoojjee ssuu ssee bbaavviillee iizzggrraaddnnjjoomm

žžeelljjeezznniiccee ii žžeelljjeezznniiččkkiimm pprriijjeevvoozzoomm,, ppaa jjee ddoo ppooččeettkkaa 2200..

ssttoolljjeeććaa ppoossttaaoo iissttiinnsskkiimm vvllaaddaarroomm žžeelljjeezznniiččkkoogg pprroommeettaa uu

SSAADD--uu.. DDoo 11990022.. ggooddiinnee JJoohhnn PPiieerrppoonntt MMoorrggaann ppoossttaaoo jjee

nnaajjmmooććnniijjii aammeerriiččkkii ffiinnaanncciijjeerr.. MMoorrggaannoovvoo bbooggaattssttvvoo bbiilloo jjee

vvrrlloo tteešškkoo bbrroojjččaannoo ooddrreeddiittii.. VVeelliikk ddiioo nnoovvccaa ddaavvaaoo jjee ii uu

ddoobbrroottvvoorrnnee ssvvrrhhee,, ppooggllaavviittoo CCrrkkvvii,, bboollnniiccaammaa ii šškkoollaammaa..

OOssiimm ttooggaa,, bbiioo jjee ii ssttrraassttvveennii lljjuubbiitteelljj uummjjeettnnoossttii.. KKaadd jjee,,

11991133.. ggooddiinnee,, uummrroo,, iizzaa nnjjeeggaa jjee oossttaallaa vveelliikkaa zzbbiirrkkaa sslliikkaa ii

ddrruuggiihh uummjjeettnniiččkkiihh pprreeddmmeettaa.. TTaa ssee oossttaavvššttiinnaa ddaannaass ččuuvvaa uu

mmuuzzeejjuu MMeettrrooppoolliittaann..

TTeesslliinn 220000 kkWW rroottaacciijjsskkii pprreettvvaarraačč

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:07 Page 45

Page 46: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

46rujan 2006.

CCiikklloottrroonn:: Na predavanjima po Europi i Americi

1891./1892. godine prikazivao je pokuse i tumačio kako ih

shvaća. Jezik znanosti tada je još bio u povojima, pa je Tesla

imao svoje nazive za različite pojave, koje će puno godina

kasnije postati dio fizike. Vatreno svjetlosno pražnjenje

elekctriciteta u vakuumiziranim cijevima (koji je na svojim

predavanjima nazivao kreševom) zapravo je bila zraka

elektrona i ioniziranih plinskih molekula. Bila je to preteča

stroja koji će puno godina kasnije dobiti naziv ciklotron.

Ernest Orlando Lawrence sa Sveučilišta Berkeley u Californiji

dobio je 1939. Nobelovu nagradu za ciklotron, uređaj za

razbijanje atoma. Nekoliko desetljeća prije, Teslina žarulja s

ugljenom krunicom bila je autentični prethodnik tog uređaja.

Usto, prilikom prvih pokušaja gradnje uređaja za razbijanje

atoma 1929, da bi se došlo do velikog napona, korištena je

Teslina zavojnica od 5 milijuna volti. Bez tog uređaja strojevi

za razbijanje atoma ne bi nikad proradili kako treba.

XX--zzrraakkee:: Tesla nije imao izraze niti za elektronski

mikroskop, kozmičke zrake, vakuumiziranu elektronsku

radiocijev ili X-zračenje. Kad je opisivao zamagljene

fotografske ploče iz svog laboratorija te vidljiva i nevidljiva

svjetla, niti sam Röntgen još nije znao što su to X-zrake niti

kako bi se mogle iskoristiti. Röntgen je svoje otkriće X-zraka

objavio u prosincu 1895. Tesla mu je odmah poslao svoje

slike neobičnih sjenki, a otkrivač X-zraka mu je otpisao: “Slike

su vrlo zanimljive. Kad biste samo bili tako ljubazni i otkrili mi

način na koji ste do njih došli.” Tesla je izumio i vatru koja,

kako je rekao, izgara bez trošenja materijala, pa se smatra da

je time možda ušao i u područje fizike plazme.

KKoozzmmiiččkkee zzrraakkee:: Na osnovu svojih modela vrlo blještavih

žarulja objašnjavao je svoje ideje o kozmičkim zrakama.

Smatrao je kako je Sunce blještavo tijelo koje u sebi nosi visok

električni naboj i odašilje čitave mlazove čestica, od kojih je

svaka nabijena energijom zbog svoje brzine. Kako nisu

zatvorene u staklenom omotaču, Sunčeve se zrake slobodno

šire svemirom i neprestano bombardiraju Zemlju. Jedna od

manifestacija takvog bombardiranja, rekao je Tesla, jest i

Aurora borealis ili polarna svjetlost. Objavio je da je otkrio

takve kozmičke zrake i izmjerio njihovu energiju. Na

ovakve smjele tvrdnje, fizičari i inženjeri koji su činili

njegovu publiku sumnjičavo su vrtjeli glavom, jer – gdje

mu je dokaz? Danas je poznato da termonuklearne

reakcije na Suncu uzrokuju emisije X-zraka, ultraljubičastih,

vidljivih te infracrvenih zraka, kao i radiovalova i solarnih

čestica, i to u količini od 64 milijuna vata po četvornom

metru površine Sunca. Zna se da polarnu svjetlost

uzrokuju solarne emisije čestica kad se sudaraju s atomima

iz viših slojeva atmosfere. Pet godina nakon tog istog

Teslinog predavanja, francuski fizičar Henry Becquerel

otkrio je tajanstvene zrake koje emitira uranij. Marie i

Pierre Curie potvrdili su njegov rad proučavanjem

kemijskog elementa radija, kod kojeg je dolazilo do

spontanog raspadanja atoma uranija. Tesla je točno

predvidio da se bombardiranjem kozmičkim zrakama,

TESLINI NEPRIZNATI IZUMI - dio 1.

TTeessllaa pprriikkaazzuujjee ddiioo kkaabbllaa ss

hhiiddrroocceennttrraallee nnaa NNiiaaggaarrii

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:07 Page 46

Page 47: Drvo znanja

47drvo znanja 97

tj. subatomskim česticama nabijenim energijom, može učini

radioaktivnima druge elemente, kao što su dokazali Irene

Curie i Frederic Joliot 1934. godine. Trebalo je proći trideset

godina da bi dr. Robert A. Millikan ponovno otkrio Tesline

kozmičke zrake. Vjerovao je da se radi o fotonima, a ne o

zasićenim česticama. Četrdesetih godina 20. stoljeća vodila se

prava znanstvena bitka između njega i Arthura H. Comptona,

koji je bio uvjeren, a to se kasnije pokazalo točnim, da se

kozmičke zrake sastoje od čestica tvari s golemim brzinama

kretanja. Upravo onakvih kakvima ih je opisao Tesla.

Kozmičke zrake bile su u središtu nekih Teslinih kasnijih ideja

o proizvodnji električne energije. U njegovo je vrijeme,

međutim, bilo malo onih koji su mogli prihvatiti njegovu

ideju da Sunce izbacuje mlazove sićušnih, visokoenergetskih

brzih čestica. Premda nisu sačuvani zapisi o njegovim

metodama, sačuvane su njegove tvrdnje da je njihov napon

izmjerio u visini od stotinu milijuna volti. Trideset godina

nakon što je objavio svoje kontroverzne teorije, dvojica

fizičara dobitnika Nobelove nagrade, dr. Robert A. Millikan i

Arthur H. Compton, priznali su svoju zaduženost Teslinom

radu, iako su se žestoko protivili njegovim zaključcima o

prirodi tih zraka – smatrajući da su to zapravo fotonske

(svjetlosne) zrake, a ne nabijene čestice, kako je smatrao

Tesla. Millikan je, ipak, uspio izmjeriti njihov napon do

šezdeset i četiri milijuna volti, što je blizu Teslinim

rezultatima. Sada znamo da kozmičke zrake, kojih je mnogo

i različitih su vrsta, nastaju stvaranjem, raspadanjem i

sudaranjem velikog broja različitih vrsta čestica – nekih sa

Sunca, a nekih s drugih, udaljenijih zvijezda, novâ i

supernovâ. Teslina prvotna koncepcija bila je bliža istini

nego je itko od njegovih suvremenika slutio. EElleekkttrroonnsskkii mmiikkrroosskkoopp:: Teslina neobična žaruljica s

ugljenom krunicom, kojom je zaslijepio gledateljstvo

20. svibnja 1891. na Sveučilištu Columbija, bila je pravi elek-

tronski mikroskop. Proizvodila je naelektrizirane čestice koje

su u ravnim linijama izbijale iz malenog aktivnog otvora na

krunici, uvijek pod visokim nabojem. Na sfernoj površini

žarulje te su čestice u fosforescentnim prikazima odražavale

uzorke mikroskopski sićušnog područja iz kojeg su potekle.

Zasluge za otkriće elektronskog mikroskopa 1939. godine

pripisuju se Vladimiru R. Zworykinu, no u Teslinu opisu

učinaka sa žaruljom s ugljenom krunicom, kad bi koristio

visoko vakuumizirane cijevi, skoro ništa ne bi trebalo izmijeni-

ti da bi se opisao elektronski mikroskop koji postiže uvećanja

do milijun puta.

Svi spomenuti znanstvenici – Frederic Joliot, Irene Curie,

Henry Becquerel, Robert A. Millikan, Arthur H. Compton i

Erneset Lawrence postali su dobitnicima Nobelove nagrade,

a za otkrivanje kozmičke radijacije njome je nagrađen

Victor F. Hess 1936. godine.

SSnniimmkkaa lluubbaannjjee XX--zzrraakkaammaa

iizz 11889966.. ggooddiinnee

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:07 Page 47

Page 48: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

48rujan 2006.

RRaaččuunnaallaa:: Izumitelji suvremene računalne tehnologije iz

druge polovice 20. stoljeća uvijek bi se iznova iznenadili kad

bi, podnoseći zahtjeve za patente, naišli na već odavno

zavedeni Teslin osnovni patent iz ožujka 1903. pod nazivom

“Metoda rada i uređaj za daljinsko upravljanje mehanizama s

udaljenosti”. Naime, računalni sustavi sadrže tisuće

elemenata zvanih AND i OR koji donose logičke odluke. Sve

operacije računala postižu se putem sustava koji koristi te

elemente, a osnove načela logičkog elementa AND sadrže

Teslini patenti iz 1903., što Teslu čini i pionirom robotike.

OOkkoommiittoo uuzzlliijjeettaannjjee:: Tesla je podnio patente za

zrakoplov s okomitim uzlijetanjem, koji je nazvao letećim

štednjakom. U današnjoj tehničkoj literaturi ovakve letjelice

s okomitim uzlijetanjem i slijetanjem nazivaju se

VTOL-letjelicama. Patente je Tesla podnio 1921. i 1927, a

odobreni su mu 1928. Tada je već imao 72 godine, pa nije

niti pokušao napraviti prototip. Zamislio je sićušnu letjelicu

za koju je smatrao da bi se mogla prodavati za manje od

tisuću dolara. Uzdizala bi se s mjesta okomito pomoću

propelera nalik onima kod helikoptera. Pilot bi dodirom

upravio nagnutu letjelicu naprijed, a propeler bi se pomaknuo

na prednju stranu. Pilotovo sjedalo bi se zakrenulo tako da

ostane u uspravnom položaju, dok bi se krila pomicala u

vodoravan položaj. Teslin sustav okomitog uzlijetanja i

slijetanja zaboravljen je skoro čitavo desetljeće nakon njegove

smrti. Polovicom pedesetih godina 20. stoljeća Convair i

Lockheed počeli su rad na konstrukciji letjelica koje su se

vjerno oslanjale na Teslin nacrte. Zrakoplovi s okomitim

uzlijetanjem Harrier (američko-britanski) i Jak-36 (ruski)

našle su svoje mjesto u ratnom zrakoplovstvu.

RRaaddaarr:: Tesla je zamisao o radaru iznio u lipnju 1900. u

novinama Century, a 1917. je u listu Electrical Experimenter

opisao glavne osobine suvremenog radara, koji će biti

proizveden u osvit Drugog svjetskog rata. Teslina zamisao

nadahnula je konstruktore drugih zemalja, a izum radara

službeno se pripisuje engleskom znanstveniku Robertu A.

Watsonu-Wattu, i to tek 1935. godine!

U sedamdsetpetoj godini života, u mjesečniku Everyday

Science&Mechanics, objavljeni su Teslini detaljni crteži

zamisli o geotermalnom parnom postrojenju kojim bi se

iskorištavala beskrajna količina topline iz dubina Zemlje i

o dobivanju struje iz morske vode. Tek tijekom 80-ih

godina 20. stoljeća vlada SAD-a odobrila je program

istraživanja naslovljen “Postrojenja za pretvorbu toplinske

energije oceana”.

Prigodom svog osamdesetog rođendana Tesla je

objašnjavao kako se ne slaže s pretpostavkama koje su se

javljale o elektronima. Za razliku od većine znanstvenika,

tvrdio je da elektron prilikom napuštanja elektroda visokog

napona ili u visoko vakuumiziranim uvjetima, ima naboj veći

od uobičajenog. I četiri desetljeća kasnije, zbunjujuće

rezultate prilikom izračunavanja subatomskih i većih čestica

nitko nije imao hrabrosti objasniti postojanjem električnog

naboja koji nije jednak naboju samog elektrona. Tek su 1977.

trojica američkih fizičara ustvrdila da su to uspjeli dokazati. U

igru su ušle subatomske čestice nazvane slobodnim

kvarkovima. Iako Tesla nije razlikovao subatomske čestice

niti je raspolagao naprednom istraživačkom tehnologijom,

očito je da je imao ono što je jedan znanstvenik nazvao

kozmičkom intuicijom.

TESLINI NEPRIZNATI IZUMI - dio 2.

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:08 Page 48

Page 49: Drvo znanja

49drvo znanja 97

MMeemmoorraanndduumm TTeessllaa CCoommppaannyy,, IInncc..,, sslliikkaa pprriikkaazzuujjee TTeesslliinnuu

pprrvvuu ttuurrbbiinnuu oodd 1100 000000 kkoonnjjsskkiihh ssnnaaggaa..

tesla zadnji tomo.qxp 28.8.2006 16:17 Page 49

Page 50: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

50rujan 2006.

prve revolucije u kojoj je Tesla odigrao svoju

ulogu. Kad je Tesla 1905. morao odustati od

svog plana, novine su njegov pothvat nazvale

budalaštinom od milijun dolara. Ponižen i po-

ražen, Tesla je doživio potpun živčani slom.

“To nije san,” protestirao je, “to je jednostavna

vještina znanstvenog električnog inženjerstva,

samo skupa... slijepi, sumnjičavi svijete plaš-

ljivog srca.”

Veliku električnu centralu demontirale su tvrt-

ke koje su isporučile strojeve, jer Tesla nije mo-

gao ispuniti ugovore niti platiti posljednje rate

u iznosu od više desetaka tisuća dolara. Novi

vlasnici (skrivao je njihova imena) digli su toranj

u zrak, navodno zato jer je mogao poslužiti

neprijateljskim špijunima kao uočljiv vojni orjen-

tir. Tesla je to saznao iz novina. Osim bežičnog

slanja energije, među Teslinim projektima na-

lazili su se i uređaji za raspršivanje magle, pri-

jenos energije bez vodiča, model za stvaranje

zavjese naelektriziranih čestica za vladanje me-

teorološkim uvjetima... Za njega su svi ti pro-

jekti predstavljali primjenu jednog jedinog novog

principa pojačavajućeg predajnika (TMT – Tes-

la Magnifying Transmitter), koji je tako nazvao

jer višestruko povečava ulazni napon. Godine

koje su uslijedile bile su ispunjene bijegom od

nagomilanih dugova. Poneki otkupljeni patent

nije mogao zatvoriti financijsku konstrukciju na-

kon neslavnog završetka tornja u Wardenclyffu.

Posljednje godine

Nakon što je 1909. Marconi dobio Nobelovu

nagradu za izum radija, Edison i Tesla spomi-

njali su se kao potencijalni laureati koji su tre-

bali podijeliti nagradu 1915. godine. Navodno je

Tesla jodbio dijeliti nagradu sa svojim najvećim

rivalom.

Iste godine, Tesla je pokrenuo tužbu protiv

Marconija, što je dodatno iscrpilo njegova

ionako ograničena financijska sredstva. Godi-

ne 1916. Tesla je konačno objavio bankrot. Na-

kon poražavajućih rezultata u Wardenclyffu,

Tesla je izgradio manju stanicu na Long Islandu,

Telefunken Wireless Station. I ovaj je labora-

torij uništen, godinu dana kasnije, jer je ameri-

čka vojska smatrala da bi ga mogli koristiti

njemački špijuni.

MMoorrggaann,, kkaaoo nnii mmnnooggii ddrruuggii,,nniissuu zznnaallii ddaa jjee MMaarrccoonnii

kkoorriissttiioo TTeesslliinnee rraaddiijjsskkee ppaatteennttee,,kkoojjii ććee ssee nnaaććii uu ssrreeddiiššttuu vveelliikkiihhpprriijjeeppoorraa,, pprriijjee nnoo ššttoo 11994433..ggooddiinnee ssuudd kkoonnaaččnnoo uussttaannoovviiTTeesslliinnoo pprrvveennssttvvoo..

Tesla i vedska filozofija

Neki Teslini biografi drže da je veliki znanstvenik u nekom trenu svog života usvojio

principe jednog od najstarijih filozofskih sustava koji se bavi prirodom svijeta i njegovih sila,

a to su drevni indijski spisi vede.

Vede su zbirka zapisa koji sadržavaju himne, molitve, mitove, povijesne događaje,

disertacije o znanosti i prirodi stvarnosti, a potječu od prije 5000 godina. U vedama je

opisana priroda materije, antimaterija, te građa atomske strukture, a jezik veda poznat je

kao sanskrt. Njegovo porijeklo nije u potpunosti poznato. Zapadnjački učenjaci predlažu

teoriju da je donesen na Himalaju, a onda južno u Indiju, i to migracijama kulture Arijevaca

koje su se kretale prema jugu. No Paramahansa Yogananda i drugi povjesničari nisu

skloni toj teoriji, te tvrde da u Indiji nema nikakvih dokaza koji bi je potvrdili.

Teslini opisi prirodnih fenomena donekle su slični drevnoj terminologiji sanskrta. Od

1891. godine Nikola Tesla je opisivao svemir kao kinetički sustav ispunjen energijom koja

se može iskoristiti u bilo kojoj svojoj točki. Čini se da su tijekom sljedećih godina na

njegove koncepte utjecala učenja Swamija Vivekanande, prvog u dugom nizu istočnjačkih

jogija koji su zapadni svijet upoznavali s vedskom filozofijom i religijom. Prema nekim

izvorima, nakon upoznavanja sa Swamijem Vivekanandom i izučavanja istočnjačkog

pogleda na mehanizme koji pokreću materijalni svijet, Tesla je mjestimično počeo koristiti

riječi akaša, prana te pojam svjetlosnog etera kako bi opisao izvor, postojanje te građu

materije. Prema vedskoj znanosti, prana znači energija (uobičajeno ju je prevoditi kao

životnu silu), a akaša je materija (uobičajeno ju je prevoditi kao eter).

U sanskrtu postoje riječi koje opisuju koncepte potpuno strane zapadnjačkom umu.

Pojedine riječi za prijevod na jezike europskih naroda zahtijevaju cijeli paragraf teksta.

Neki Teslini biografi kažu da je Tesla u kontakt s vedskom terminologijom došao družeći

se sa Swamijem Vivekanandom.

Swami Vivekananda rođen je u Kalkuti 1863. godine. Godine 1893. započeo je obilazak

Zapada nazočivši konferenciji religija održanoj u Chicagu. Tijekom tri godine u kojima je

putovao Sjedinjenim Američkim Državama i Europom, Vivekananda se susreo s mnogim

poznatim znanstvenicima tog doba, uključujući lorda Kelvina i Nikolu Teslu. Tesla je

Swamija Vivekanandu upoznao na zabavi koju je organizirala Sarah Bernhardt, tada

poznata glumica. Čini se da je ovaj susret potaknuo zanimanje Nikole Tesle za

istočnjačku znanost.

Swami Vivekananda (ShamiBibekanondo), rodio se podimenom Narendranath Dutta(Nôrendronath Dotto) 12. siječnja 1863. godine. Bio jejedan od najpoznatijih i najutjecajnijih duhovnih vođavedske filozofije. Njegov učiteljbio je Ramakrishna Paramahamsa, a sam Swamiutemeljio je principe Ramakrishninog računa, te osnovao Ramakrishna misiju.Mnogi ga smatraju ikonomvedske filozofije, a posebno sehvale njegova hrabrost, pozitivan odnos prema mladežite široki pogledi na svijet. Zaživota je održao brojna predavanja o principima i vrijednostima vedske filozofije.Umro je 4. srpnja 1902. godine.

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:08 Page 50

Page 51: Drvo znanja

51drvo znanja 97

Nakon bankrota, Tesla se okrenuo istraživa-

njima zraka smrti, oružja za koje je tvrdio da

može razoriti svijet. Nastanio se u hotelu Wal-

dorf-Astoria, i počeo pokazivati znakove opse-

sivno-kompulzivnog poremećaja – postao je

opsjednut brojem tri, pa je po triput hodao

oko bloka zgrada prije no što bi ušao u hotel,

tražio je tri složena ubrusa pri serviranju sva-

kog obroka itd. No u to se vrijeme nije o

opsesivno-kompulzivnim poremećajima zna-

lo ništa, niti je postojao način liječenja, pa su

ga ljudi jednostavno proglasili mentalno pore-

mećenim. Poremećaj se pripisivao živčanom

slomu koji je Tesla doživio suočen s propašću

svoje slave i znanstvenog istraživanja.

U kolovozu 1917. Tesla je postavio osnov-

ne principe radara, a navodno je pregovarao

i s vladom Ujedinjenog Kraljevstva oko uspos-

tave sustava obrane zasnovanog na zrakama

smrti.

Na Teslin 75. rođendan, 1931. godine, njego-

va je slika objavljena na naslovnici časopisa

“Time”, uz napomenu koliko je doprinio razvoju

električne energije. Posljednji patent Tesla je

dobio 1928. godine.

U osamdesetprvoj godini života Tesla je do-

vršio dinamičku teoriju gravitacije. Nažalost, ona

nikad nije objavljena.

Nikola Tesla umro je u hotelu New Yorker u

siječnju 1943. godine, u dobi od 86 godina.

Kad je umro, bio je osiromašen i iza sebe je

ostavio pozamašne dugove. Kasnije iste godi-

ne sud je priznao Teslin patent 645576 i tako

priznao da je on odista izumio radio.

Teslini nestali dokumenti

Jedna od kontroverznijih tema vezanih uz Ni-

kolu Teslu jest pitanje što se dogodilo s mno-

gim njegovim tehničkim i znanstvenim doku-

mentima nakon njegove smrti. U posljednjim

danima života, u jeku Drugog svjetskog rata,

Tesla je tvrdio da je usavršio zrake smrti. Pri-

rodno je da su FBI i druge agencije vlade Sje-

dinjenih Država bile zainteresirane za bilo kak-

ve znanstvene ideje vezane za oružje. Neki

OOssiimm bbeežžiiččnnoogg ssllaannjjaaeenneerrggiijjee,, mmeeđđuu TTeesslliinniimm

pprroojjeekkttiimmaa nnaallaazziillii ssuu ssee ii uurreeđđaajjii zzaa rraasspprrššiivvaannjjee mmaaggllee,, pprriijjeennooss eenneerrggiijjee bbeezzvvooddiiččaa,, mmooddeell zzaa ssttvvaarraannjjee zzaavvjjeessee nnaaeelleekkttrriizziirraanniihh ččeessttiiccaa zzaa vvllaaddaannjjee mmeetteeoorroolloošškkiimm uuvvjjeettiimmaa......

nastavlja se na str. 54.

NNiikkoollaa TTeessllaa uu ssvvoomm llaabboorraattoorriijjuu uu NNeeww YYoorrkkuu

TTeessllaa uu rraazzggoovvoorruu ss nnoovviinnaarriimmaa

TTeesslliinn ggeenneerraattoorr iizzmmjjeenniiččnnee ssttrruujjee

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:08 Page 51

Page 52: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

52rujan 2006.

Električni generator pretvara mehaničku energiju u električnu. Turbina, koju pokreće, recimo, snaga

vode, osovinom je povezana na generator. Ovaj generator sastoji se od rotora (dijela koji se vrti) i

statora (dijela koji stoji i nalazi se oko rotora). Na rotoru i statoru nalaze se velike zavojnice koje

čine elektromagnete Gibanjem rotora u magnetnom polju koje stvara stator generira struju u

rotoru. Ovaj sustav funkcionira na principu elektromagnetske indukcije, koju je 1831. godine otkrio

Michael Faraday, britanski znanstvenik. Faraday je otkrio sljedeće: ako se električni vodič poput

bakrene žice pomiče kroz magnetsko polje, u njemu se javlja – inducira – električna struja. Sve

elektrane imaju turbine i generatore. Neke turbine pokreće vjetar, neke voda, a neke para.

Poznato je da se atomi sastoje od negativno nabijenih čestica – elektrona,

pozitivno nabijenih čestica – protona i neutralnih čestica – neutrona. Ako se

iz nekog atoma na neki način izbaci elektron, nastaje negativno nabijeni

elektron i pozitivno nabijeni ostatak atoma. Moguće je i da neki atom primi

jedan elektron više, pri čemu postaje negativno nabijen. Negativno ili

pozitivno nabijeni atomi zovu se ioni. Pozitivno i negativno nabijene čestice

nosioci su električnih naboja. U metalima nosioci naboja su elektroni, a u

ostalim vodičima to mogu biti i protoni ili ioni.

Električna struja predstavlja kretanje naboja. U električnom krugu

negativni naboji (elektroni) kreću se od negativnog pola ka pozitivnom, a

pozitivni naboji u obrnutom smjeru. Kada pozitivni pol nekog električnog

izvora spojimo vodičem na negativni pol, stvara se strujni krug i naboji

počnu teći kroz vodiče. U krug možemo ugraditi i potrošač – recimo žarulju

i prekidač koji će otvarati i zatvarati krug. Kad je strujni krug otvoren, struja

ne teče i žarulja ne

gori. Kad pak

zatvorimo strujni

krug, upalit će se i

žarulja. Na ovom

principu u osnovi

rade svi strujni

krugovi u

domaćinstvu.

Broj naboja koji

teče kroz strujni

krug naziva se

jakost električne

struje ili

jednostavnije

samo struja.

Struju mjerimo

amperima (A).

Jedan amper definiran je kao količina od 6.250.000.000.000.000.000

naboja (6,25 x 1018) koji prođu nekom točkom strujnog kruga u jednoj

sekundi. Kako nitko ne želi pamtiti tako veliki broj, on se jednostavno

naziva “coulomb”, (C) po znanstveniku Charlesu A. Coulombu koji je

pomogao u otkrivanju električne struje.

Da bi kroz strujni krug potekla struja, u njemu mora postojati izvor. Na

izvoru moramo imati dva kraja s različitom količinom pozitivnih ili

negativnih naboja. Razlika u količini naboja između različitih krajeva izvora

naziva se napon. Napon mjerimo voltima, po Alessandru Volti koji je

napravio prvu bateriju. Jedan volt definira se kao električni napon potreban

da 1 coulomb naboja napravi točno određenu količinu rada – što se pak

označava kao jedan joule (J). I joule je dobio ime po znanstveniku, Jamesu

Prescottu Jouleu.

Svaki strujni krug pruža otpor protoku struje. Ovu pojavu nazivamo

električni otpor. Otpor strujnog kruga najčešće je sadržan u trošilu, ali i svi

ostali elementi strujnog kruga imaju neki otpor. Otpor se mjeri jedinicom

ohm (Ω) po njemačkom znanstveniku iz 18. stoljeća, Georgu Ohmu.

Strujni krug ima otpor 1 Ω, ako pri naponu izvora od 1 V kroz krug teče

struja jakosti 1 A.

Snaga koju izvor električne energije može predati trošilu jednaka je

umnošku struje kroz trošilo i napona na trošilu. Napon, jakost struje i otpor

važni su za strujni krug. Ako su napon ili jakost preveliki, strujni krug se

može uništiti. Ako je pak otpor prevelik, elektroni se neće moći kretati, a

ako je premali poteći će ih previše, i tako opet uništiti strujni krug. Ove tri

veličine povezane su zakonom koji se zove Ohmov zakon, i jedan je od

temeljnih zakona koji opisuju elektricitet.

Istosmjerna struja (engl. direct current, DC), poput one koju daju baterije,

zapravo predstavlja trajni tijek elektrona u jednom smjeru duž žice odnosno

vodiča. Izmjenična struja (engl. alternating current, AC) pak teče najprije u

jednom a potom u drugom smjeru, mijenjajući tok u određenom ritmu

odnosno frekvenciji – obično 50 ili 60 puta u sekundi, što se označava kao

frekvencija od 50 odnosno 60 herca (Hz). Električna struja koja dolazi u

domaćinstva u Republici Hrvatskoj ima frekvenciju od 50 Hz, baš kao ona u

Velikoj Britaniji ili Australiji. U Sjedinjenim Američkim Državama struja koja

se isporučuje u gradsku mrežu ima frekvenciju od 60 Hz. Najznačajnija

prednost izmjenične struje nad istosmjernom je što se napon struje –

izražen u voltima – može povećavati i smanjivati uz pomoć transformatora.

Kako je snaga jednaka umnošku struje i napona, tako povećanjem napona

istu snagu postižemo znatno manjom strujom, što nam omogućava tanje

žice i manje gubitke pri prijenosu energije.

Napon izmjenične struje druga je njezina važna karakteristika. U većini

zemalja, električna struja koja se isporučuje u gradsku mrežu ima napon

između 220 i 240 volti (V). U SAD-u i Kanadi napon gradske mreže

dvostruko je manji i iznosi 110 V. U domaćinstvima i industriji ne koristi se

isti oblik električne struje – domaćinstva uglavnom koriste jednofaznu, dok

se u industrijskim postrojenjima koristi trofazna struja. Generatori u elek-

tranama “proizvode” trofaznu struju.

Neke osnove elektriciteta

Kako rade generatori?

Trošilo

Sklopka

IzvorStrujni krug

Pogled u unutrašnjostgeneratora

Turbina

Smjer okretanjaturbine

Ro

tira

juća

zavo

jnic

a

Mag

net

Mag

net

Sjeverni

pol

Sjeverni

pol

Prema trošilima

Smjer električnestruje

tesla zadnji tomo.qxp 28.8.2006 16:35 Page 52

Page 53: Drvo znanja

53drvo znanja 97

Transformator je uređaj koji mijenja napon izmjenične električne struje.

Radi na principu elektromagnetne indukcije. Sastoji se od dvije zavojnice –

primarne i sekundarne, omotane oko željezne jezgre. Ovisno o broju

namotaja zavojnica, transformator povisuje ili snižava napon. Ako je broj

namotaja na primarnoj (ulaznoj) zavojnici manji, a na sekundarnoj (izlaznoj)

veći, transformator će povećavati napon i obrnuto. Kako je snaga električne

struje jednaka umnošku struje i napona, za jednaku ulaznu snagu, na izlazu

transformatora, zbog mnogo višeg napona, dobijemo mnogo manju struju.

Nakon što se struja proizvede u elektrani, ona nekako mora stići do

potrošača. Kako se veliki generatori okreću, proizvode struju napona oko

25.000 volti. Struja prvo stiže u transformator u elektrani koji podiže napon

na 400 000 volti. Ponekad je ovaj napon i viši, ovisno o udaljenosti na koju

se struja šalje. Neki transformatori dižu napon struje na 765 000 volti. Kad

električna struja putuje na velike udaljenosti, bolje je da ima što je

moguće veći napon – time se smanjuje potrebna jakost struje, pa

se smanjuju i gubici u prijenosu, pošto gubici ovise o jakosti struje

u vodovima.

Struja vrlo visokog napona ali male jakosti transportira se

dalekovodima do gradova. Struja visokog napona nije pogodna za

uporabu u domaćinstvima zbog velike opasnosti od strujnog udara i

potrebe za jakim izolacijama električnih uređaja. Zato se u

domaćinstvima koristi puno manji napon. Prije korištenja u

domaćinstvima ili tvornicama, struji visokog napona mora se nizom

transformatora napon smanjiti, pri čemu se povećava jakost struje. Tako

da u domaćinstva dolazi struja relativno visoke jakosti i relativno malog

napona (220 V).

Edisonovi generatori istosmjerne struje koji su postojali prije zapravo su

također proizvodili izmjeničnu struju, samo što se ona komutatorom na

samom rotoru generatora pretvarala u istosmjernu. Ovaj komutator imao je

iste nedostatke kao i komutator na istosmjernim motorima. Ovakva

istosmjerna struja se uz velike gubitke zbog malog napona i velikog otpora

vodiča dovodila do potrošača, npr. istosmjernog motora koji je istosmjernu

struju putem komutatora opet pretvarao u izmjeničnu za potrebe

napajanja elektromagneta na rotoru motora. U ovakvom sustavu gubici na

komutatorima pojavljivali su se dva puta, a iznad svega su distribuciju

ograničavali veliki gubici u samim vodičima (žicama) pošto je napon

istosmjerne struje morao biti malen kako bi bio jednak naponu krajnjih

potrošača. Istosmjerna struja stoga se mogla distribuirati samo na

udaljenostima od nekoliko kilometara, i to po vrlo debelim žicama, uz velike

gubitke. Tesla je uočio ove nedostatke i riješio sva tri problema: generatori

su proizvodili izmjeničnu struju i nisu morali imati komutatore. S obzirom

na to da se izmjenična struja može transformirati uz minimalne gubitke,

takvoj struji se pomoću transformatora podizao napon na preko 100.000

volti, pri čemu se za istu isporučenu snagu tisućama puta smanjila

potrebna jakost struje u odnosu na struju niskog napona. Ovo je tisuću

puta smanjilo otpor u vodičima, a time i gubitke. Pri tome je omogućeno

korištenje puno tanjih vodiča. Prije isporuke struje krajnjim potrošačima, u

neposrednoj blizini potrošača, napon se transformatorom smanjivao kako

bi se prilagodio potrebama trošila. Trošila, npr. indukcijski električni motori,

koristili su tako dobivenu struju bez komutatora. Na ovaj način gubici su

višestruko smanjeni i omogućen je transport električne energije diljem

kontinenta, što je ranije bilo nezamislivo.

Transformatori i prijenos električne energije

Sustav proizvodnje i distribucije izmjenične struje

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:09 Page 53

Page 54: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

54rujan 2006.

su se bojali da će Teslini dokumenti pasti u ruke sila Osovine

ili Sovjeta.

Jutro nakon izumiteljeve smrti njegov nećak Sava Kosanović

dojurio je u sobu svog ujaka u hotelu New Yorker. Kosanović je

bio poduzetni jugoslavenski dužnosnik koji je imao veze s Ko-

munističkom partijom Jugoslavije. Kad je stigao, Teslino tijelo su

već bili odnijeli, a Kosanović je posumnjao da je netko već pre-

kopao po stvarima njegova ujaka. Nedostajali su tehnički doku-

menti te crna bilježnica za koju je Kosanović znao – bilježnica

od nekoliko stotina stranica. P. E. Foxworth, pomoćni direktor

FBI-jeva ureda u New Yorku, pozvan je da obavi istragu. Prema

Foxworthu, Vlada je bila krajnje zainteresirana za to da se saču-

vaju Teslini dokumenti. Dva dana nakon Tesline smrti predstav-

nici Ureda za vlasništvo stranih državljana (Office of Alien Property)

ušli su u njegovu sobu u hotelu New Yorker i zaplijenili sve stva-

ri. Dr. John G. Trump, elektroinženjer Odbora za unapređivanje

nacionalne obrane (National Defense Research Committee) Ure-

da za znanstvena istraživanja i razvoj (Office of Scientific Research

and Development), pozvan je da analizira Tesline dokumente u

posjedu Ureda za vlasništvo stranih državljana. Nakon trodnev-

ne istrage dr. Trump je zaključio: “Tesline su misli i napori tije-

kom najmanje 15 zadnjih godina bili primarno spekulativnog,

filozofskog te donekle korisnog karaktera, a često su se ticali

proizvodnje i bežičnog prijenosa struje; no nisu proizveli nova,

pouzdana, praktično primjenjiva načela ili metode kojima bi se

postigli rezultati.”

Kad se netom nakon završetka Drugog svjetskog rata ponov-

no javio interes za oružje na zrake, kopije Teslinih dokumenata

o oružju na zrake čestica poslane su u zrakoplovnu bazu Pat-

terson u Daytonu, Ohio. Nakon nekih neuspjelih projekata, zau-

vijek su nestali – nitko ne zna gdje niti kako. Tako su postali iz-

vor mnogih teorija zavjere o moćnim tajnim oružjima, od kojih je

najslavniji projekt HAARP na Aljasci. I danas neki znanstvenici i

istraživači bezuspješno traže nestale Tesline dokumente.

Zrake smrti

Jedan od najzanimljivijih Teslinih izuma su takozvane zrake

smrti. O njima se malo zna, a Tesla ih zapravo nikad nije niti

demonstrirao.

Tesla je od svog oca naslijedio duboku odbojnost prema ra-

tu. Stoga je, u raznim trenucima nadahnuća, cijeloga života pred-

lagao tehnološke načine kojima bi se zaustavili ratovi. Činilo mu

se da bi se rat mogao pretvoriti u običan spektakl strojeva.

Usprkos spektakularnim ratnim strojevima, svjedoci smo da ra-

tovi danas nisu ništa manje okrutni od onih u prošlosti. Štoviše,

ime Nikole Tesle često se i danas veže uz tajanstvena oružja

kojima navodno raspolažu velike sile. A sve je počelo 1931. go-

dine, kad je Tesla novinarima na konferenciji za tisak objavio da

SSrreeddiinnoomm 11991155.. ggooddiinnee,, TTeessllaa jjee ppookkrreennuuoo ttuužžbbuu pprroottiivv MMaarrccoonniijjaa,,

ššttoo jjee ddooddaattnnoo iissccrrppiilloo nnjjeeggoovvaa iioonnaakkoo ooggrraanniiččeennaa ffiinnaanncciijjsskkaa ssrreeddssttvvaa.. GGooddiinnee 11991166.. TTeessllaa jjee kkoonnaaččnnoo oobbjjaavviioo bbaannkkrroott..

Tehnički muzej u Zagrebu

Osnovan po uzoru na postojeće velike znanstveno-tehničke muzeje u svijetu,

zagrebački Tehnički muzej je općega tipa, odnosno, složeni je muzej znanosti

i tehnike za razliku od specijaliziranih tehničkih muzeja koji obrađuju samo po-

jedino tehničko područje.Zamisao o osnivanju te vrste muzeja u nas potječe još

s kraja 19. stoljeća, pa je jedno vrijeme u Zagrebu i postojao Trgovačko-obrtnički

muzej. Prava povijest Tehničkoga muzeja započinje 1954. godine kada je do-

nesena odluka o njegovu osnivanju, a 1959. Muzeju je dodijeljena današnja lo-

kacija na Savskoj cesti 18. Objekti dodijeljeni Muzeju građeni 1948. godine za

potrebe Zagrebačkog velesajma, bili su od drvenog materijala i privremene na-

mjene. Nakon preseljenja Velesajma na novu lokaciju ti su objekti služili za raz-

ličite društveno-sportske aktivnosti, nakon čega su dodijeljeni Muzeju koji se u

njima i danas nalazi.Idejni začetnik osnivanja Tehničkog muzeja bio je prof. dr. Bo-

žo Težak, kasnije dugogodišnji predsjednik Savjeta Muzeja, a realizator i prvi rav-

natelj bio je Predrag Grdenić. Likovni postav izveo je arh. Emil Vičić. Prvi odjeli

Tehničkog muzeja (Transformacija energije, Prometna sredstva i Rudarstvo) otvo-

reni su za javnost 1963. godine, a nakon toga otvorena je zbirka Nafta (1964.),

planetarij (1965.), demonstracijski kabinet Nikola Tesla (1976.), odjel Osnove po-

ljodjelstva (1981.), odjel Vatrogastvo (1992.), apisarij (1994.), te muzeorama

Zemljomjerstvo-katastar (1994.).

Demonstracijski kabinet Nikole Tesle, u kojem su izložene vjerne kopije Teslinih

najznačajnijih strojeva i naprava, izuzetno je kvalitetno mjesto za demonstra-

ciju njegovih pokusa, a osobito je zanimljivo da većinu tih pokusa izvode sami

posjetitelji. To je najveći demonstracijski kabinet Teslinih izuma koji su korišteni i

za potrebe snimanja televizijskih serija i filmova. Uskoro se otvaraju vrata obnov-

ljene postave demonstracijskog kabineta, a kako će sve to izgledati – saznajte u

jednom od narednih brojeva Drva znanja.

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:09 Page 54

Page 55: Drvo znanja

55drvo znanja 97

je na rubu otkrića posve novog izvora energi-

je. Zamoljen da objasni prirodu te energije,

odgovorio je: “Ta je ideja u meni prvo izazvala

strašan šok. Zasada mogu reći samo da će ta

energija doći iz posve novog i nenadanog

izvora.”

Nastavilo se par godina poslije, kad su ratni

oblaci već zastrli Europu. Jedanaestog srpnja

1934. godine na naslovnoj stranici New York

Timesa osvanuo je naslov: “Tesla je u 78. go-

dini otkrio nove zrake smrti”. Teslin izum tre-

bao je kroz zrak odašiljati zrake koncentriranih

čestica toliko velike energije da će moći sruši-

ti 10 000 neprijateljskih aviona na udaljenosti od

oko 400 km. Tesla je izjavio da će zrake smrti

onemogućiti rat opskrbljujući svaku zemlju ne-

vidljivim Kineskim zidom.

Ideja je odmah izazvala prilično zanimanje,

ali i kontroverze, a Tesla se smjesta uputio J.

P. Morganu kako bi ovaj financirao izgradnju

prototipa njegova otkrića. No Morgan se nije

dao uvjeriti. Tesla se nije obeshrabrio te se čak

pokušao pogoditi sa samim premijerom Velike

Britanije, Nevilleom Chamberlainom. No doz-

navši da ga je Hitler u Münchenu nasamario,

Chamberlain je podnio ostavku, a zanimanje

za Teslino proturatno oružje je nestalo.

Ponude zraka smrti

Godine 1937. već je bilo očito da će u Europi

uskoro izbiti rat. Frustriran u svojim pokušaji-

ma da potakne zanimanje za svoje zrake mira

i njihovo financiranje, Tesla je poslao do deta-

lja razrađenu tehničku studiju, koja je sadrža-

vala i dijagrame, brojnim zemljama (budućim)

OOvvee ggooddiinnee oobbiilljjeežžaavvaa ssee

115500.. ggooddiiššnnjjiiccaa rroođđeennjjaa

NNiikkoollee TTeessllee.. TTiimm

ppoovvooddoomm,, uu SSmmiilljjaannuu jjee

ooddrržžaannaa ssvveeččaannoosstt nnaa

kkoojjoojj ssuu pprriikkaazzaannee

rreekkoonnssttrruukkcciijjee nneekkiihh

TTeesslliinniihh iizzuummaa,, ttee jjee

ppoossttaavvlljjeenn nnjjeeggoovv

ssppoommeenniikk nnaa uullaazzuu uu

oobbnnoovvlljjeennuu rrooddnnuu kkuuććuu

((ddeessnnoo ddoolljjee))..

TTeesslliinn ssppoommeenniikk

uu ZZaaggrreebbuu

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:09 Page 55

Page 56: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

56rujan 2006.

saveznicama, uključujući SAD, Kanadu, En-

glesku, Francusku, Sovjetski Savez i Jugo-

slaviju. Pod naslovom Nova umjetnost oda-

šiljanja koncentrirane neraspršive energije

kroz prirodne medije, studija je obuhvaćala

prvi tehnički opis onoga što je danas poz-

nato pod imenom oružje na zrake nabijenih

čestica.

Od svih zemalja koje su primile Teslin pri-

jedlog, najveće je zanimanje pokazao Sov-

jetski Savez. Tesla je 1937. godine predsta-

vio plan korporaciji Amtorg Trading, navodnoj

sovjetskoj vojnoj fronti u New Yorku. Dvije

godine poslije, jedna je faza plana testirana

u SSSR-u, a Tesla je primio ček od 25 000

dolara.

Tesla se nadao da će njegovo otkriće biti korišteno isključivo u

obrambene svrhe i tako postati proturatni stroj. Njegov je sustav zahti-

jevao niz električnih centrala duž obale zemlje, koje bi skenirale nebo

tražeći neprijateljske avione. Kako je zraku trebalo usmjeriti ravno, učin-

kovita bi bila sve do udaljenosti od 320 km, dakle do početka zakrivlje-

nosti Zemlje.

Tesla je razmišljao i o miroljubivim primjenama svojih zraka, a jedna

od njih bila je bežični prijenos struje na velike udaljenosti. Na tragu tak-

vih radikalnih ideja bila je i njegova zamisao o zagrijavanju dijelova gor-

njeg sloja atmosfere kako bi se nebo osvijetlilo noću – neka vrsta Auro-

re borealis napravljene ljudskom rukom.

Pitanje je li Teslina ideja ikada bila ozbiljno shvaćena još je uvijek

stvar nagađanja. Većina današnjih stručnjaka njegovu ideju smatra ne-

izvedivom. Ipak, njegove zrake smrti sablasno sliče oružju na zrake na-

bijenih čestica koje su i Sjedinjene Države i Sovjetski Savez razvili tijekom

hladnog rata. Usprkos tomu, Teslin san o tehnološkom sredstvu za za-

ustavljanje rata danas se čini jednako neostvarivim kao što je bio i

onda kad je Tesla došao na tu ideju 1930-ih godina.

IIddaannaass nneekkii zznnaannssttvveenniiccii ii iissttrraažžiivvaaččii bbeezzuussppjjeeššnnoo ttrraažžee nneessttaallee TTeesslliinnee

ddookkuummeennttee..

TTeessllaa jjee iizzjjaavviioo ddaa ććee zzrraakkee ssmmrrttii oonneemmoogguuććiittiirraatt ooppsskkrrbblljjuujjuuććii ssvvaakkuu zzeemmlljjuu nneevviiddlljjiivviimm

KKiinneesskkiimm zziiddoomm..

TTeessllaa nnaa ppooššttaannsskkiimm mmaarrkkaammaa

LLiikk NNiikkoollee TTeessllee kkrraassiioo jjee ppooššttaannsskkee mmaarrkkee mmnnooggiihh ssvvjjeettsskkiihh zzeemmaalljjaa..

UU HHrrvvaattsskkoojj jjee uu nneekkoolliikkoo nnaavvrraattaa iizzddaannaa ppooššttaannsskkaa mmaarrkkaa ss nnjjeeggoovviimm

lliikkoomm,, aa ppoosslljjeeddnnjjaa uu ppoovvoodduu 115500.. ggooddiiššnnjjiiccee nnjjeeggoovvaa rroođđeennjjaa.. MMaarrkkaa jjee

pprreeppoozznnaattlljjiivvaa ii pprriikkaazzuujjee TTeesslluu ss kknnjjiiggoomm RRuuđđeerraa BBoošškkoovviiććaa uu ssvvoojjeemm

llaabboorraattoorriijjuu uu NNeeww YYoorrkkuu ((ggoorree lliijjeevvoo))..

MMeemmoorriijjaallnnaa ppooššttaa NNiikkoollee TTeessllee

uu SSmmiilljjaannuu..

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 17:55 Page 56

Page 57: Drvo znanja

57drvo znanja 97

Poslijeratna istraživanja

Odmah nakon završetka Drugog svjetskog ra-

ta, naraslo je zanimanje za čestična oružja. Tes-

lini dokumenti o čestičnom oružju poslani su

u zrakoplovnu bazu Patterson u Ohiju. Opera-

cija nazvana Projekt Nick, pod zapovjedništ-

vom L. C. Craigiea, bila je izdašno financirana.

Cilj projekta bio je testiranje izvedivosti Tesli-

nog koncepta. Detalji eksperimenata nisu ni-

kada objavljeni, a projekt je obustavljen. Ali,

dogodilo se nešto čudno: Teslini dokumenti su

nestali i nitko ne zna što se s njima dogodilo.

Godine 1952. preostali Teslini papiri i stvari pre-

dani su Savi Kosanoviću i vraćeni u Beograd,

gdje je u izumiteljevu čast otvoren muzej. Du-

gi niz godina za vrijeme Titove komunističke

Jugoslavije, zapadnim je znanstvenicima bio

otežan pristup Teslinom arhivu u Jugoslaviji,

a kada su i ishodili dozvolu, na uvid su dobi-

vali samo odabrane papire. Drugačije je bilo sa

sovjetskim znanstvenicima čije su brojne de-

legacije 1950-ih dolazile u Jugoslaviju. Jesu li

sovjetski istraživači proučavali Teslinu ostav-

štinu u Beogradu ili ne, i u kojoj mjeri, danas

nije potpuno jasno, ali zabrinutost zbog te mo-

gućnosti nastala je 1960. kad je sovjetski pre-

mijer Hruščov objavio Vrhovnom sovjetu da je

“novo i fantastično oružje u završnoj fazi”.

Rad na čestičnom oružju nastavio se i u

SAD-u. Godine 1958. Agencija za istraživanje

naprednih projekata obrane (Defense Advan-

ced Research Projects Agency – DARPA) po-

krenula je tajni projekt kodnog imena Klacka-

lica u laboratoriju Lawrence Livermore, kako

bi razvila oružje na bazi zrake nabijenih čestica.

Nakon deset godina istraživanja i utrošenih

27 milijuna dolara, projekt je napušten “zbog

predviđenih visokih troškova vezanih uz prim-

jenu, kao i zbog ogromnih tehničkih problema

vezanih uz širenje zrake kroz atmosferu na ve-

like udaljenosti”. No znanstvenici iz tog pro-

jekta nisu znali za Tesline dokumente. Kasnih

TTeessllaa ssee nnaaddaaoo ddaa ććee nnjjeeggoovvoo oottkkrriiććee bbiittii

kkoorriišštteennoo iisskklljjuuččiivvoo uu oobbrraammbbeennee ssvvrrhhee ii ttaakkoo ppoossttaattii pprroottuurraattnnii ssttrroojj.. NNjjeeggoovv jjee ssuussttaavv zzaahhttiijjeevvaaoo nniizz eelleekkttrriiččnniihh cceennttrraallaa dduužž oobbaallee zzeemmlljjee,,kkoojjee bbii sskkeenniirraallee nneebboo ttrraažžeeććii nneepprriijjaatteelljjsskkee aavviioonnee..

nastavlja se na str. 62.

OObbnnoovvlljjeennaa pprraavvoossllaavvnnaa ccrrkkvvaa uu

SSmmiilljjaannuu ggddjjee jjee sslluužžiioo TTeesslliinn oottaacc

EEkkssppeerriimmeennttaallnnaa ssttaanniiccaa uu

MMeemmoorriijjaallnnoomm cceennttrruu uu SSmmiilljjaannuu,,

nnaapprraavvlljjeennaa ppoo uuzzoorruu nnaa oonnuu iizz

CCoolloorraaddoo SSpprriinnggssaa ((mmaannjjaa sslliikkaa))

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:10 Page 57

Page 58: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

58rujan 2006.

Višefazna izmjenična struja

U sustavu istosmjerne ili jednofazne izmjenične struje za

napajanje trošila potrebne su dvije žice. Za sustav istosmjerne

struje to su plus i minus, a za sustav izmjenične struje nula i

faza. S obzirom na to da je prijenos energije potreban samo od

izvora do trošila, jedna od žica koja služi samo za “povrat”

naboja na izvor očito ne prenosi korisnu energiju. Tesla je stoga

konstruirao sustav triju faza, koje imaju vremenski pomaknute

cikluse, tako da dok je jedna faza na svojem vrhuncu, zbroj

drugih dviju je na minimumu. Na ovaj način, druge dvije žice

istovremeno služe i kao “povrat” za prvu fazu. Isti proces se

kružno ponavlja za sve tri faze. Pri spoju trošila koja jednako

opterećuju sve tri faze (npr. Teslin trofazni motor spojen u

“trokut”) žica za nulu nije niti potrebna. Na ovaj način po

ukupno tri žice (znači samo jedna više nego jednofazni sustav)

moguće je isporučiti tri puta više energije potrošačima.

Radio

Koristeći svoj transformator za proizvodnju visokofrekventnih

struja visokog napona, Tesla je otkrio da se između dviju

zavojnica podešenih na istu frekvenciju dešava prijenos energije

i da se u drugoj zavojnici (prijemniku) primljena energija

višestruko povećava zahvaljujući rezonanciji. Ova pojava u

osnovi je način rada radiouređaja. Oko prvenstva na patent radija kasnije se godinama

vodila sudska bitka, da bi naposljetku 1943. godine konačno bio priznat Tesli.

Najveći neostvareni Teslin izum

Najveću energiju Tesla je uložio u sustav bežičnog prijenosa energije. Prema originalnoj

Teslinoj ideji, u visoke slojeve Zemljine atmosfere, gdje je zrak vrlo rijedak, moguće je

emitirati elektromagnetski val visoke energije, koji bi, ako se pogodi točna rezonantna

frekvencija, mogao tvoriti samoobnavljajući stojni val koji bi bez gubitaka bilo moguće

održavati. Iz ovog stojnog vala na bilo kojoj točki Zemljine površine, pomoću

jednostavne antene bilo bi moguće dobiti električnu energiju.

Zbog nedostatka financijskih sredstava, ovaj svoj projekt Tesla nije nikada dovršio.

Usprkos nekim pokušajima, do danas nisu skupljena sredstva da se u praksi

iskuša Teslina zamisao o bežičnom prijenosu energije.

Indukcijski motor

Motori koji su prije postojali imali su elektromagnete (zavojnice) i na rotoru i na

statoru. Elektromagneti na statoru jednostavno su se istosmjernom strujom napajali

žicama, dok je na rotor bilo teško dovesti struju jer se on stalno vrti. Osim toga, za

rotor je bila potrebna izmjenična struja, kako bi se mijenjao polaritet magneta na

njemu i tako omogućila vrtnja, s obzirom na to da je polaritet elektromagneta

na statoru bio stalan. Stoga je na osovini rotora trebalo ugraditi posebne

klizne kontakte ili prstene (tzv. četkice i komutator) koji bi omogućavali

dovođenje struje na rotor i mijenjanje polariteta napona. Pri ovakvom

načinu napajanja elektromagneta na rotoru, dolazilo je do velikih

gubitaka zbog otpora i iskrenja. Osim toga, četkice su se brzo

trošile i komutator često kvario. Tesla je izbjegao potrebu za

okretanjem polariteta napona za rotor samom činjenicom da su

njegovi motori napajani izmjeničnom strujom, a zahvaljujući

elektromagnetnoj indukciji, struja za napajanje rotora inducirala

se u samom rotoru koji je bio u promjenjivom magnetnom polju

statora. Struja za rotor zapravo se na njega dovodi bežično.

Indukcijski motori su trajni, pouzdani, tihi i efikasni te je ovo danas

najčešće korišteni model motora a koristi se u većini kućanskih

uređaja, vlakovima, tvornicama, i velikim industrijskim postrojenjima.

UUrrnnaa ss ppoossmmrrttnniimm ppeeppeelloomm

ččuuvvaa ssee uu MMuuzzeejjuu NNiikkoollee

TTeessllee uu BBeeooggrraadduu

MMaasskkaa ((ooddlljjeevv lliiccaa)) uuzzeettaa nnaakkoonn

TTeesslliinnee ssmmrrttii

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:10 Page 58

Page 59: Drvo znanja

59drvo znanja 97

Teslin transformator ili Teslina zavojnica (Tesla coil) je uređaj

za stvaranje struje visoke frekvencije i visokog napona. Uređaj

radi na taj način da se između primarne zavojnice i

kondenzatora stvori oscilatorski krug koji rezultira oscilacijama

visoke frekvencije u primarnom krugu. Ove oscilacije

transformiraju se u sekundarnom krugu i proizvode visoki

napon. Sekundarna zavojnica je posebno dimenzionirana,

tako da je valna duljina dobivenih oscilacija točno višekratnik

visine sekundarne zavojnice. Na ovaj način se u sekundarnoj

zavojnici stvara stojni val čiji maksimum je točno na vrhu

zavojnice. U sljedećim ciklusima oscilatora

ovaj proces se ponavlja i svaki put se dobiveni napon u

sekundarnoj zavojnici zbraja s naponom iz prethodnog

ciklusa. Tako se u sekundarnoj zavojnici dobiva mnogo veći

napon nego što bi se dobio u običnom transformatoru samo

na temelju broja namotaja u sekundarnoj zavojnici. Tesla je

uspijevao dobiti napone od više desetaka milijuna volti i

frekvencije od više stotina kiloherca. Svoj modificirani

transformator koristio je i kao predajnik u svojim prvim

eksperimentima s radiom. Svi rani radiouređaji (uključujući i

Marconijeve) koristili su Teslin transformator kao predajnik.

Teslin transformator u različitim oblicima danas se koristi u

televizorima, monitorima, akceleratorima čestica i u ostalim

primjenama gdje su potrebni vrlo visoki naponi.

Teslin transformator

TTeessllaa uu ssvvoojjiimm oossaammddeesseettiimm ggooddiinnaammaa

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:10 Page 59

Page 60: Drvo znanja

TEM

A B

RO

JA

60rujan 2006.

• Nikola Tesla •

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:11 Page 60

Page 61: Drvo znanja

61drvo znanja 97

Život Nikole Tesle

1856. – rođen 9-10. srpnja

1856-62. – živi u Smiljanu u Lici, tada

Austro-Ugarska

1861. – umire njegov najstariji brat Dane

1862. – obitelj seli u Gospić

1862-66. – pohađa školu u Gospiću

1866-70. – pohađa gimnaziju u Gospiću

1873. – završava gimnaziju u Karlovcu

1874. – obolijeva od kolere

1875. – odlazi na visoku školu (Technischen

Hochschule) u Grazu, Austrija

1875-78. – pohađa višu školu "Joanneum"

(danas Tehnički univerzitet) u Grazu

1878. – ispisuje se prije kraja treće

godine studija

1878-79. – prvi posao kao pomoćni inženjer u

Mariboru u Sloveniji

1879. – umire otac Milutin

1880. – sluša predavanja na Sveučilištu

Karl-Ferdinand u Pragu

1881. – dolazi u Budimpeštu i radi u Austrijskom

telegrafskom uredu

1881. – doživljava živčani slom

1881. – crta u pijesku viziju izmjenične struje

1882. – zapošljava se u pariškom uredu tvrtke

Continental Edison Co.

1884. – dolazi u Ameriku

1884. – zapošljava ga Thomas Edison

1885. – napušta Edisona nakon što mu ovaj nije

isplatio obećanu naknadu

1885. – osniva

Electric Light & Manufacturing Co.

1886-87. – kopa kanale za 2 USD na dan

1887. – Peck and Brown osinvaju

Tesla Electric Co.

1887. 30. travnja – Tesla prijavljuje prvi patent

1887-88. – izum indukcijskog motora

1888, 7 srpnja – prodaje patent Westinghouseu

1889. – otvara laboratorij u Grand Streetu u

New Yorku

1891. – izumljuje Teslinu zavojnicu

1891. – prvi Westinghouse-Tesla motor instaliran

u rudniku u Coloradu

1892. – umire majka Đuka

1893. – izmjenična struja napaja Svjetsku izložbu

u Chicagu

1895, 13 ožujka – izgara njegov laboratorij na

Broadwayu

1896. – prenosi energiju od slapova Nijagare do

Buffala; prva elektrana za izmjeničnu struju

1899. – bežičnim prijenosom pali žarulje s

Pike's Peaka

1899-1900. – otkriva stacionarne valove u

Colorado Springsu

1901. – gradi toranj na imanju

Wardencliffe na Long Islandu

1901, 12 prosinca – Marconi odašilje signal preko

Atlantika

1905. – Tesla otvara ured u ulici Broadway 165

1906. – izrađuje brzinomjere za Waltham Watch Co.

1909. – G. Marconi, C. Maxwell i H. Hertz dijele

Nobelovu nagradu za izum radija

1915, 6 listopad – New York Times objaljuje da su

Edison i Tesla zajedno nominirani za Nobela

1915. – Upravitelj hotela Waldorf-Astoria George

Boldt traži povrat duga od 19 000 USD

1915. – predaje ugovor za Wardenclyff Boldtu

1915. – objavljuje bankrot

1917, 16 svibnja – dobiva Edisonovu medalju

1917, 4 srpnja – mornarica uništava njegov toranj u

Wardencliffu

1918. – započinje projekt turbina u Chicagu

s W.W. Wilhelmom

1924, 25 svibnja – Hotel St. Regis tuži Teslu za dug

od 3299 USD

1931, 20 srpnja – Time objavljuje njegovu sliku na

naslovnici povodom 75. rođendana

1931, 18 listopad – umire Edison

1934, 11 srpnja – objavljuje izum Zraka smrti

1937. – dobiva počasni doktorat na visokoj školi u

Grazu

1939. – ruska tvrtka plaća Tesli 25 000 USD

1943, 5 siječnja – posljednji put prima sobaricu u

sobu i traži da ga se više ne uznemirava

1943, 7 siječnja – umire u hotelu New Yorker u sobi

3327; imao je 86 godina

1943, 8 siječnja – sobarica pronalazi tijelo

1943, 8 siječnja – FBI uzima cijeli arhiv Teslinih

dokumenata (80 kovčega)

1943, 8 siječnja – Teslin nećak Sava Kosanović nalazi

praznu Teslinu sobu

1943. – kremiran na groblju Ferncliff, Ardsley,

New York

1943, 21 lipanj. – Vrhovni sud SAD-a mijenja

odluku i dodjeljuje patent izuma radija Tesli, a

ne Marconiju

1955. – otvara se Muzej Nikole Tesle u Beogradu,

tada Jugoslavija

1956. – povodom 100-te obljetnice rođenja podiže

se spomen-kuća u Smiljanu

1958. – Teslin pepeo poslan u Beograd

1960. – proglašena SI jedinica za magnetsku

indukciju – Tesla

2006. – povodom 150-e obljetnice rođenja

Republika Hrvatska i Republika Srbija

proglašavaju Godinu Nikole Tesle;

memorijalna proslava u Smiljanu, konferencija

u Beogradu

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:11 Page 61

Page 62: Drvo znanja

• Nikola Tesla •

TEM

A B

RO

JA

62rujan 2006.

O muzeju Nikole Tesle uBeogradu

Muzej Nikole Tesle utemeljen je 5. prosinca

1952. godine. Muzejska građa stigla je u

Beograd prema odluci američkih sudskih

vlasti, jer je za jedinog Teslinog nasljednika

proglašen njegov nećak Sava Kosanović.

Po Teslinoj želji, Sava Kosanović je

dokumentaciju i osobne predmete prenio u

Beograd 1949. godine.

Muzej je jedinstvena institucija znanosti i

kulture, jedini koji čuva izvornu i osobnu

zaostavštinu Nikole Tesle. Posjeduje izuzetno

vrijedne kolekcije:

– preko 160 000 originalnih

dokumenata,

– preko 2000 knjiga i časopisa,

preko 1200 povijesno-tehničkih

eksponata,

– preko 1500 fotografija i staklenih

fotoploča izvornih tehničkih

predmeta, instrumenata i uređaja,

– preko 1000 planova i crteža.

Kao institucija u kojoj se nalazi najveća

svjetska zbirka dokumenata o Teslinom životu

i radu, Muzej Nikole Tesle ima značajnu

ulogu u pružanju informacija istraživačima u

području povijesti znanosti, izumiteljstva,

patentnih prava i o projektima nastalim iz

pokreta za očuvanje životne sredine i

istraživanja takozvanih čistih izvora energije.

Posebna uloga Muzeja je u organiziranju,

poticanju i promoviranju istraživanja u

povijesti znanosti, kako bi se jasnije sagledao

Teslin doprinos razvoju znanosti i tehnologije

krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

1970-ih postojao je strah da su Sovjeti napravili tehnološki proboj. Neki američki analitičari

obrane zaključili su da se veliko postrojenje za oružje na zrake gradi na južnoj ruskoj granici.

Američki odgovor na to tehnološko iznenađenje bila je Inicijativa strateške obrane koju je 1983.

najavio predsjednik Ronald Reagan. Program razvoja oružja koje bi zrakama u zraku presretalo

i onesposobljavalo sovjetske projektile postao je poznat pod imenom Rat zvijezda. Danas, na-

kon više desetljeća istraživanja i milijardi uloženih dolara, taj se program smatra promašajem, te

još uvijek nema prave obrane protiv napada nuklearnim projektilima. Ako je Tesla zaista znao ka-

ko uspješno projektirati uređaje za stvaranje smrtonosnih zraka energije koje će prolaziti kroz atmo-

sferu, moguće je da je tu tajnu ponio sa sobom u grob. :-)

KKaaoo ššttoo ppoossttoojjii gguussttooććaa eelleekkttrriiččnnoogg ttookkaa,, ttaakkoo ppoossttoojjii ii gguussttooććaa mmaaggnneettsskkoogg ttookkaa.. NNeekkii mmaaggnneettsskkii

ttookk mmoožžee pprroollaazziittii kkrroozz vveeććuu iillii mmaannjjuu ppoovvrrššiinnuu,, ttjj.. mmaaggnneettsskkee ssiillnniiccee mmoogguu bbiittii rrjjeeđđee iillii gguuššććee..

GGuussttooććuu mmaaggnneettsskkoogg ttookkaa zzoovveemmoo mmaaggnneettsskkoomm iinndduukkcciijjoomm.. ZZaa iizzuuzzeettnnoo vveelliikk ddoopprriinnooss uu zznnaannoossttii,,

SSII jjeeddiinniiccaa zzaa mmaaggnneettsskkuu iinndduukkcciijjuu nnaazzvvaannaa jjee 11996600.. ggooddiinnee ppoo NNiikkoollii TTeessllii.. FFiizziikkaallnnaa ffoorrmmuullaa zzaa

mmaaggnneettsskkuu iinndduukkcciijjuu ggllaassiillaa jjee::

PPooššttoo jjee WWeebbeerr ((WWbb)) sslloožžeennaa jjeeddiinniiccaa,, pprraavviillnniijjee jjee

ffoorrmmuulluu zzaa mmaaggnneettsskkuu iinndduukkcciijjuu ppiissaattii ppoommooććuu jjeeddnnoossttaavvnniihh ffiizziikkaallnniihh jjeeddiinniiccaa,, ppaa oonnaa ggllaassii::

TT== ——–– ..WWbb

mm22

TT== ——–– iillii TT== ——–– ..NN

AAmm

kkgg

AAss22

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:11 Page 62

Page 63: Drvo znanja

63drvo znanja 97

Šetnja muzejem

Eksponati su izloženi u nekoliko povezanih prostorija. Šetnjom i posjetom

tim prostorijama prolazimo Teslinim životom i upoznajemo neke od

najvažnijih izuma. Velikom fotografijom Tesle iz vremena studija u Grazu

(Austrija) započinje priča o ovom izuzetnom pronalazaču. Ispod fotografije

nalaze se i tri osobne isprave: krsni list, svjedodžba o položenoj maturi u

gimnaziji u Karlovcu i putovnica s kojim je 1884. godine otputovao u New

York. Odabrani su i predmeti iz Tesline zaostavštine, koji najrealnije

prikazuju njegovu izuzetnu osobnost, način života i odnose s drugima. U

vitrinama su izloženi: šešir, štap, putna torba, sitnice iz svakodnevnog

života – pozivnice, ulaznice za kazališne predstave i članske karte staleških

udruženja. Kao najdražu uspomenu na rodni kraj, Tesla je cijelog života

čuvao posebno vezenu narodnu torbu, kakve se nose u Lici, ručni rad

njegove majke Đuke. U vitrinama se nalazi niz odabranih dokumenata i

fotografija iz bogate Tesline prepiske s najprisnijim prijateljima,

znanstvenicima i umjetnicima. U posebnoj vitrini predstavljene su sačuvane

fotografije Tesline najbliže rodbine: oca Milutina, sestara Marice, Angeline i

Milke, ujaka Nikole i pradjeda Tome. U posljednjoj vitrini nalaze se

dokumenti o njegovoj smrti i sahrani u New Yorku. U sljedećoj prostoriji

izloženi su instrumenti za mjerenje jačine struja, napona i otpora, kao i

pribor za tehničko crtanje i alat korišten u njegovu laboratoriju.

U trećoj prostoriji Muzeja postavljena je urna s Teslinim pepelom, u

pozlaćenoj kugli, na kamenom postolju. Teslini posmrtni ostaci kremirani su

u New Yorku, a 1957. godine preneseni su u Beograd. Dio izložbe

posvećen Teslinom stvaralaštvu počinje njegovom divnom “Bajkom o

elektricitetu”, u kojoj on, s poetskim nadahnućem, prikazuje kako je

ljudski um postupno prodirao u tajne elektriciteta. Grupa Teslinih patenata

iz oblasti proizvodnje, prenošenja i korištenja višefaznih izmjeničnih struja

iz perioda 1887-1890. godine, predstavlja kamen-temeljac epohe

elektroenergetske današnjice. U ovim patentima zaštićena su otkrića

indukcijskog i sinkronog motora, generatora i transformatora višefaznih

struja, načini vezivanja strujnih krugova i niz drugih pronalazaka iz te

oblasti. Teslini patenti bili su osnova konstrukcije prvih velikih generatora

za višefazne struje, o čemu svjedoči i ploča s jednog od generatora

hidrocentrale na Nijagari (1899), postavljena uz model hidroenergetskog

sustava. Datum puštanja u rad prvih strojeva u ovoj hidrocentrali stvarni je

početak elektrifikacije svijeta. Mali model hidroenergetskog sustava s

trofaznim izmjeničnim strujama prikazuje sve bitne elemente Teslina izuma.

Priča o Teslinim izumima nastavlja se turbinom bez lopatica (1913) i

pumpom. Na ovim pronalascima Tesla je radio više od 20 godina,

pokušavajući ih usavršiti i primijeniti u praksi, a tek krajem 20. stoljeća

porastao je interes u svijetu znanosti. Teslini izumi u oblasti struje visoke

frekvencije i visokih napona najatraktivniji su eksponati u muzeju. Naime,

on je prvi uspio svojim oscilatorima proizvesti struje visoke frekvencije i

napona od više milijuna volti. To je omogućilo razvoj novih oblasti tehnike.

Danas se ovakvi oscilatori i struje visoke frekvencije primjenjuju u

radiotehnici, industriji i u procesu oslobađanja nuklearne energije. Pored

velikog oscilatora nalazi se i jedan manji oscilator, s kakvima je Tesla

eksperimentirao izazivajući svjetlosne efekte pri pražnjenjima u cijevima s

razrijeđenim plinom. Najznačajnije eksperimente sa strujama visokog

napona i visoke frekvencije vršio je Tesla u oblasti bežičnih prijenosa.

Teslina istraživanja i dostignuća u oblasti bežičnog upravljanja prikazana

su rekonstruiranim radnim modelom brodića, kojim je u New Yorku 1898.

godine prikazao mogućnost upravljanja bežičnim putem mehaničkim

napravama uopće. Teslina posmrtna maska, posljednji je eksponat, a

pored nje su istaknute riječi američkog izumitelja Armstronga: “Svijet će

još dugo morati čekati na um ravan Teslinom, po stvaralačkim

mogućnostima i po bogatstvu mašte.”

PPoogglleedd uu uunnuuttrraaššnnjjoosstt

TTeesslliinnoogg bbrrooddaa nnaa

ddaalljjiinnsskkoo uupprraavvlljjaannjjee

ZZggrraaddaa MMuuzzeejjaa uu KKrruunnsskkoojj uulliiccii 5511

UUrrnnaa ss ppoossmmrrttnniimm oossttaacciimmaa NNiikkoollee TTeessllee

tesla zadnji copy tomo.qxp 28.8.2006 15:11 Page 63

Page 64: Drvo znanja

BBaaoobbaabbKROŠNJA ILI KORIJEN?

BILJ

KE

I ŽI

VO

TIN

JE

64rujan 2006.

Rod Adansonia obuhvaća osam vrsta

baobaba. Jedna nastanjuje Afriku, šest

Madagaskar i jedna Australiju. Čini se

da je zemlja podrijetla baobaba Mada-

gaskar, odakle su sjemenke oceanskim stru-

jama donesene do Afrike i Australije. Od osam

vrsta u porodici Adansonia, afrički je baobab

daleko najpoznatiji.

Afrički baobab

Afrički baobab (Adansonia digitata) široko je ras-

prostranjen u savanama i suhim područjima

Afrike, no nema ga istočno od obala jezera Čad

do granice sa Sudanom. Postoje dvije teorije

koje objašnjavaju zašto baobaba nema u ovim

područjima, a obje uključuju plavljenje zavale

Čad u pleistocenu, što je uzrokovalo promjene

u sastavu tla. Pješčani sediment zavale Čad

sprječavao je ukorjenjivanje baobaba, i doveo

do ograničavanja rasprostranjenosti vrste.

Povijesni podaci o afričkom baobabu relativ-

no su rijetki. Čini se da stari Egipćani nisu po-

znavali ovo drvo. Prvi pisani dokumenti o iden-

tifikaciji ploda baobaba datiraju iz 1068. godine,

kad je arapski putopisac al-Bakri napisao Knji-

gu o cestama i kraljevstvima. O ovom drvetu

počinje se pisati u 14. i 15. stoljeću, a spomi-

nju ga i portugalski pomorci. Prvi znanstveni

opis biljke dao je Prospero Alpino 1592. go-

dine u svojoj knjizi De plantis aegypti (O egi-

patskim biljkama).

Godine 1714. James Sherard donio je sje-

menke baobaba u Englesku, gdje su stabla

uspijevala sve do velike studeni 1740. godine.

Vjeruje se i da je veliki botaničar Linne zasa-

dio stablo baobaba u Uppsali. Godine 1759.

Linne je objavio i službeni naziv biljke – Adan-

sonia digitata – u čast francuskog botaničara

Michela Adansona koji je prvi dao cjelovit bo-

tanički opis stabla, listova i plodova baobaba.

Suvremeni botaničari pronašli su i varijetete

baobaba u Africi, no današnje je poznavanje

genealogije i razlikâ vrsta baobaba još uvijek

relativno slabo.

baobab copy.qxp 25.8.2006 18:41 Page 64

Page 65: Drvo znanja

Baobabi pripadaju porodici Bombacaceae. Naziv potječe iz arapskog jezika, u kojemu se biljka naziva bu bibab, što znači mnogozrna voćka. Ime roda kojemu pripadaju baobabi – Adansonia – izvedeno je izimena francuskog botaničara M. Adansona (1727–1806)koji je veći dio svog znanstvenog života proveo istražujući ovo neobično stablo.

65drvo znanja 97

Stablo baobaba prekriveno je slojem kore

koja je sivo-smeđe boje i može biti debela od

50 do 100 mm. Listovi su veličine dlana i podi-

jeljeni na 5-7 listića. Budući da su bjelogorični,

listovi padaju tijekom zime i ponovno se pojav-

ljuju tijekom kasnog proljeća ili ranog ljeta. Plod

je velika jajolika kapsula, prekrivena smeđe-žu-

tim dlakama. Sastoji se od tvrde, drvenaste

vanjske kore (kapsule) koja štiti suhu, praškas-

tu tvar u unutrašnjosti, u kojoj su pak tvrde,

crne sjemenke. Kapsula koja okružuje sjemen-

ku ne otvara se sama, pa se rasijavanje sjemen-

ki većinom odvija uz pomoć životinja ili ljudi.

Praškasta bijela tvar veoma je bogata askorbin-

skom kiselinom (vitamin C). Mnoga domoro-

dačka plemena koriste ovaj prah za pripremu

osvježavajućeg napitka koji okusom podsjeća

na limunadu. Ovaj se napitak koristi u liječenju

groznice i sličnih bolesti.

Baobabi su možda najstariji oblik života na

afričkom kontinentu – neki pokusi pokazali su

da danas aktivno žive stabla starija od 3000 go-

dina. Baobabi postaju “spolno zreli”, tj. puštaju

prve cvjetove, nakon 20 godina života. Sredi-

nom ljeta, u sumrak, otvaraju se veliki bijeli cvje-

tovi, čiji snažan miris privlači šišmiše i brojne

kukce. Veliki šišmiši traže slatki nektar i pritom

skupljaju i prenose pelud dok se kreću od cvi-

jeta do cvijeta.

Cvjetovi žive kratko, i suše se nekoliko sati

nakon oprašivanja. Sjemenke ostaju zaštiće-

ne u dlakavoj kapsuli. Kad plod padne na

tlo, njime se hrane majmuni, antilope i slono-

vi, koji pak svojim izmetom dalje šire sjemen-

ke baobaba.

U krošnjama baobaba živi velik broj različitih

vrsta životinja. Galagi, vjeverice, glodavci, guš-

teri, zmije, žabe, pauci i čitav niz kukaca mogu

sav svoj život provesti na jednom jedinom sta-

blu. Šupljine u deblu pružaju idealno mjesto

za gniježđenje različitih vrsta ptica – u manjima

žive zebe i papige, a veće obično nastanjuju

sove. Na vanjskim granama baobaba gnijezda

grade orlovi i rode.

baobab copy.qxp 25.8.2006 18:41 Page 65

Page 66: Drvo znanja

• Baobab •

BILJ

KE

I ŽI

VO

TIN

JE

66rujan 2006.

Uporaba i kulturni aspekti

Baobab je veoma cijenjeno stablo, te je obavijen velom mistike, legendi

i praznovjerja gdjegod raste u Africi. To drvo pruža hranu, vodu, zaklon

i lijek od bolesti.

Kao što mnoge životinje skladište energiju u tjelesnim masnoćama

kao rezervu za duge hladne zime tako i baobab ima mehanizam kojim

skuplja kišnicu i neke hranjive tvari kako bi preživio sušna razdoblja.

Kišnica se skuplja u šupljinama velikih grana i debla, a putnici i lokalni

stanovnici često koriste ovaj dragocjeni izvor vode. Zabilježeno je i ne-

koliko slučajeva u kojima su plemena namjerno izdubila unutrašnjost

stabla da bi je koristila kao spremnik za kišnicu. Rezervoari u većim sta-

blima mogu skladištiti čak 9000 litara vode. Kod takvih se stabala naj-

češće napravi rupa u kori kojom se omogući da putnici ili domoroci

lakše dođu do vode u vrijeme suša. Neko vrijeme pustinja Kalahari bila

je prepuna ovakvih baobaba. Domorodačko stanovništvo toliko je cije-

nilo ova stabla da se svako njihovo oštećivanje kažnjavalo smrću.

Pošto je pustinjsko afričko tlo siromašno hranom i drugim sirovinama

pripadnici raznih plemena koriste svaki dio baobaba za proizvodnju hra-

ne, odjeće i drugih predmeta. Vlaknasta kora se najčešće koristi za izra-

du prostirača, ribarskih mreža, vreća te odjeće. Užad izrađena od vlaka-

na baobaba poznata je po snazi i izdržljivosti, tako da čak postoji i izreka

u Bengalu: “Sigurno kao slon vezan baobabovim užetom”. Iako ljudi i

slonovi često oštećuju koru baobaba, ona usprkos tome mogu normalno

živjeti. Kora baobaba se brzo nakon nastanka oštećenja obnovi, pa se

zaštiti unutrašnjost debla od isušivanja.

Mnogi izvori spominju nevjerojatnu vitalnost ovog stabla, spominjući

kako drvo čak i nakon što je posječeno jednostavno ponovno izraste iz

korijena i nastavi rasti. Isto je viđeno i kod drveća srušenog u olujama.

Usprkos ovoj začudnoj vitalnosti, ovo se stablo kada umre obično uruši

u hrpu vlažne, fibrozne pulpe. Afričke pčele medarice (Apis mellifera) čes-

to se naseljavaju u šupljine u baobabu. Na mnogim stablima mogu se

JESTE LI ZNALI?

VVeelliikkaa ssttaabbllaa bbaaoobbaabbaa ssaa ššuupplljjiimm ddeebblloomm ffaarrmmeerrii uu AAuussttrraalliijjii

ssttoolljjeeććiimmaa ssuu kkoorriissttiillii zzaa iizzrraadduu kkuuććaa,, zzaattvvoorraa,, kkrrččmmii,, sspprreemmiiššttaa,, ppaa ččaakk ii

aauuttoobbuussnniihh ččeekkaaoonniiccaa.. VVeelliikkoo ssttaabblloo uu ppookkrraajjiinnii TTrraannsswwaaaall ((jjuužžnnaa AAffrriikkaa))

pprreettvvoorreennoo jjee uu mmlljjeekkaarruu,, aa ssttaabblloo uu ddaannaaššnnjjoojj JJuužžnnooaaffrriiččkkoojj RReeppuubblliiccii

pprreettvvoorreennoo jjee uu bbaarr,, kkoojjii ssuu kkoorriissttiillii ggeeooddeettii ii rruuddaarrii zzaa vvrriijjeemmee zzllaattnnee

ggrroozznniiccee uu 1199.. ssttoolljjeeććuu.. UU AAuussttrraalliijjii ssee bblliizzuu ggrraaddaa DDeerrbbyyjjaa nnaallaazziilloo

ssttaabblloo bbaaoobbaabbaa oobblliikkoovvaannoo kkaaoo ddiivvoovvsskkaa zzddjjeellaa,, aa uu nnjjoojj jjee ssaaggrraađđeenn

zzaattvvoorr zzaa 1122 zzaattvvoorreenniikkaa..

Legende o baobabu

BBaaoobbaabb iimmaa vveeoommaa vvaažžnnuu uulloogguu uu žžiivvoottiimmaa lljjuuddii iizz aaffrriiččkkee ssaavvaannee..

SSttaabbllaa bbaaoobbaabbaa uu mmnnooggiimm ssuu aaffrriiččkkiimm sseelliimmaa mmjjeessttoo ssaassttaannaakkaa,, ookkoo

nnjjiihh ssee rraasspprraavvlljjaa oo zzaajjeeddnniiččkkiimm ssttvvaarriimmaa,, pprriiččaajjuu nnoovvoossttii iillii zzaanniimmlljjiivvee

pprriiččee ii ddooggooddoovvššttiinnee.. SSeenneeggaall jjee ččaakk ooddaabbrraaoo bbaaoobbaabb zzaa ssvvoojj nnaacciioonnaallnnii

ssiimmbbooll..

BBaaoobbaabb ookkrruužžuujjuu mmnnooggee lleeggeennddee ii pprraazznnoovvjjeerrjjaa.. UU nneekkiimm ssee kkrraajjeevviimmaa

bbaaoobbaabb ššttuujjee kkaaoo ssiimmbbooll ppllooddnnoossttii.. VVjjeerruujjee ssee ddaa ssee uu ssvvaakkoomm ccvviijjeettuu

nnaallaazzii dduuššaa ii ddaa ććee ssvvaakkaa oossoobbaa kkoojjaa iihh uubbeerree nnaassttrraaddaattii oodd llaavvaa..

TTaakkoođđeerr ssee vvjjeerruujjee ddaa ććee vvooddaa uu kkoojjoojj ssuu nnaammaakkaannii lliissttoovvii ppoosslluužžiittii zzaa

zzaaššttiittuu oodd kkrrookkooddiillaa,, ddookk ććee kkoonnzzuummiirraannjjee iillii ssiissaannjjee lliissttoovvaa pprriivvuuććii

kkrrookkooddiillee.. UU nneekkiimm kkrraajjeevviimmaa ppoossttoojjii oobbiiččaajj ddaa ssee tteekk rroođđeennii ssiinnoovvii

kkuuppaajjuu uu vvooddii uu kkoojjoojj jjee nnaammaakkaannaa kkoorraa bbaaoobbaabbaa jjeerr ssee vvjjeerruujjee ććee oodd

ttooggaa kkaadd ooddrraassttuu ppoossttaattii jjaakkii ii hhrraabbrrii rraattnniiccii.. BBaaoobbaabb mmnnooggaa aaffrriiččkkaa

pplleemmeennaa ssmmaattrraajjuu zzaaššttiittnniikkoomm kkuuććaannssttvvaa,, ppaa nneeoobbiiččnnoo ddaa pprriilliikkoomm

sseeoobbee iizz jjeeddnnoogg uu ddrruuggii kkrraajj zzeemmlljjee sseellee ii ssjjeemmeennkkee bbaaoobbaabbaa ddaa iihh

ppoossaaddee kkrraajj nnoovvoogg ddoommaa.. VVeeććii ddiioo ggooddiinnee ddrrvvoo jjee bbeezz lliiššććaa ii iizzgglleeddaa kkaaoo

ddaannaa mmjjeessttuu kkrrooššnnjjee rraassttee kkoorriijjeennjjee.. KKaakkoo bbii ssee oobbjjaassnniioo oovvaajj nneeoobbiiččaann

iizzgglleedd,, nnaassttaallee ssuu mmnnooggee lleeggeennddee.. TTaakkoo jjeeddnnaa aarraappsskkaa lleeggeennddaa kkaažžee::

““BBaaoobbaabb jjee bbiioo mmeeđđuu pprrvviimm ssttaabblliimmaa kkoojjaa ssuu ssee ppoojjaavviillaa nnaa ZZeemmlljjii..

NNaakkoonn nnjjeeggaa jjee ssttiiggllaa vviittkkaa,, ggrraacciioozznnaa ppaallmmaa.. KKaadd jjee bbaaoobbaabb vviiddiioo

ssttaabblloo ppaallmmee,, zzaappllaakkaaoo jjee ddaa ii oonn žžeellii bbiittii vviiššii.. KKaadd ssee ppoojjaavviilloo pprreekkrraassnnoo

ppllaammeennoo ssttaabblloo ssaa ssvvoojjiimm ccrrvveenniimm ccvvjjeettoovviimmaa,, bbaaoobbaabb jjee bbiioo

lljjuubboommoorraann nnaa ccvvjjeettoovvee.. KKaadd jjee bbaaoobbaabb vviiddiioo vveelliiččaannssttvveennuu ssmmookkvvuu,,

mmoolliioo jjee ddaa ddoobbiijjee ppllooddoovvee.. BBooggoovvii ssuu ssee nnaalljjuuttiillii nnaa ssttaabblloo ii iizzvvuukkllii ggaa

iizz zzeemmlljjee ttee ggaa ppoossaaddiillii nnaaooppaaččkkee ddaa bbii uuššuuttjjeelloo..””

AAffrriikkaannccii sskkuupplljjaajjuu ii jjeedduu ii gguussjjeenniiccee kkoojjee ssee hhrraannee lliissttoovviimmaa bbaaoobbaabbaa jjeerr

pprreeddssttaavvlljjaajjuu vvaažžaann iizzvvoorr pprrootteeiinnaa..

SSttaabblloo bbaaoobbaabbaa pprreekkrriivveennoo jjee sslloojjeemm

kkoorree kkoojjaa jjee ssiivvoossmmeeđđee bboojjee ii mmoožžee

bbiittii ddeebbeellaa ddoo 1100 ccmm..

LLiissttoovvii bbaaoobbaabbaa ooppaaddaajjuu ttiijjeekkoomm

zziimmee ii ppoonnoovvnnoo ssee ppoojjaavvlljjuujjuu ttiijjeekkoomm

kkaassnnoogg pprroolljjeeććaa iillii rraannoogg lljjeettaa..

UU kkrrooššnnjjaammaa

bbaaoobbaabbaa žžiivvii vveelliikk

bbrroojj rraazzlliiččiittiihh

vvrrssttaa žžiivvoottiinnjjaa..

baobab copy.qxp 25.8.2006 18:41 Page 66

Page 67: Drvo znanja

vidjeti “ljestve” od klinova kojima se služe sezonski sakupljači

meda da bi došli do košnica. Listovi su bogati vitaminom C,

šećerima, kalijevim tartaratom i kalcijem. Ako su svježi, kuhaju

se kao povrće, a često se suše i drobe za kasniju uporabu. Izda-

nak mladog stabla može se jesti kao šparoga. Afrikanci skuplja-

ju i jedu i gusjenice koje se hrane listovima baobaba jer predstav-

ljaju važan izvor proteina. Sjemenke se najčešće fermentiraju i

koriste kao začin, te se mogu pržiti za izravno korištenje ili gnje-

čiti da bi se dobilo ulje. Stablo je također dobar izvor boja i go-

riva. Plodovi koji rastu na baobabu bogati su vitaminom C i vin-

skom kiselinom, pa se od njih može pripremiti veoma ukusan

napitak. Ako se ti plodovi preprže i usitne, mogu poslužiti za

pripremu napitka veoma sličnog kavi. Plodovi se također ko-

riste u lokalnoj medicini u liječenju groznica, skorbuta i želu-

čanih poremećaja.

Ostale vrste baobaba

Adansonia gibbosa (gregorii) ili Australijski baobab je nizak –

rijetko nadmaši 10 metara visine, i obično ima više debala i ne-

pravilnu krošnju. Kora mu je siva i glatka. Raste isključivo u sje-

verozapadnim područjima Australije. Adansonia grandidieri je

jedna od šest vrsta endemičnih na Madagaskaru, i možda naj-

poznatiji malagaški baobab. Raste na zapadu Madagaskara,

u područjima Morombe i Morondava. Naraste do 25 metara visi-

ne, a promjer stabla dosegne i do 3 metra. Kora mu je crven-

kasto-siva i glatka, a cvjetovi bijeli.

Adansonia madagascariensis ili Madagaskarski baobab ras-

te u šumama provincije Mahajanga. Naraste 5 do čak 20 metara

uvis, a karakterističnog je kruškastog i cilindričnog oblika stabla.

Adansonia rubrostipa (fony) najmanja je vrsta baobaba koji

rastu na Madagaskaru. Najčešće dosegne visinu od 4 do 5

metara. Adansonia perrieri vjerojatno je najugroženija vrsta – da-

nas je poznato svega desetak divljih populacija. Rasprostranje-

nost mu je ograničena na sjever Madagaskara u blizini Antsira-

nana. Naraste i do 30 metara uvis. Adansonia suarezensis dije-

li područje rasprostranjenosti s A. perrieri, i također se smatra

ugroženom vrstom baobaba. Najrasprostranjenija vrsta na Ma-

dagaskaru je Adansonia za. Posebno je raširena na jugu i za-

padu otoka. Baobab se danas općenito ne smatra ugroženom

biljkom, ali znanstvenici bilježe njegovo postupno nestajanje iz

afričkih ravnica, na kojima ga uništavaju – slonovi. :-)rreedd –– MMaallvvaalleess •• ppoorrooddiiccaa –– BBoommbbaaccaacceeaaee •• rroodd –– AAddaannssoonniiaa LL..

vvrrssttee AAddaannssoonniiaa ddiiggiittaattaa LL..,, AA.. ggiibbbboossaa ((ggrreeggoorriiii)),, AA.. ggrraannddiiddiieerrii,,

AA.. mmaaddaaggaassccaarriieennssiiss,, AA.. rruubbrroossttiippaa ((ffoonnyy)),, AA.. ppeerrrriieerrii,,

AA.. ssuuaarreezzeennssiiss,, AA.. zzaa

REKORDNE VELIČINE BAOBABA

•• SSaaggoollee BBaaoobbaabb jjee nnaajjvveeććee zzaabbiilljjeežžeennoo ddrrvvoo uu JJ.. AAffrriiccii,, pprroommjjeerraa ddeebbllaa 1100,,4477 mm,,

vviissiinnee 2222 mm ii pprroommjjeerraa kkrrooššnnjjee 3388,,22 mm..

•• GGlleennccooee BBaaooaabb kkrraajj HHooeeddsspprruuiittaa jjee vvjjeerroojjaattnnoo ddrruuggoo nnaajjvveeććee ii iimmaa nneekkoolliikkoo

ddeebbaallaa.. PPrroommjjeerraa jjee 1155,,99 mm,, vviissiinnee 1177 mm ii pprroommjjeerraa kkrrooššnnjjee 3377,,55 mm.. NNaa kkoorrii iimmaa

uurreezzaannee ddaattuummee iizzmmeeđđuu 11889933.. ii 11889966.. ggooddiinnee..

•• UU PPllaattllaanndd BBaaoobbaabbuu,, kkrraajj DDuuiiwweellsskkllooooffaa,, ddaannaass ssee nnaallaazzii ppuubb.. PPrroommjjeerr ddeebbllaa

iizznnoossii mmuu 1100,,6644,, vviissiinnaa 1199 mm ttee pprroommjjeerr kkrrooššnnjjee 3300,,22 mm..

Sistematika

baobab copy.qxp 25.8.2006 18:41 Page 67

Page 68: Drvo znanja

NAŠA GALAKSIJA

ZN

AN

OST I

TEH

NO

LOG

IJA

68rujan 2006.

Mliječna staza ime je naše galaktike, sastavljene od najmanje 100 milijardi zvijezda. Spiralnog jeoblika, sa središnjim diskom gusto napučenim zvijezdama. Iz njega pramenasto izlaze spiralnikrakovi u kojima su zvijezde puno rjeđe raspoređene. U jednom od vanjskih pramenova nalazi se i Zemlja. Ona se sa Suncem i ostalim planetima okreće oko središtaGalaktike. Jedan okret traje oko 250 milijuna godina.

mlijecna staza copy.qxp 25.8.2006 18:58 Page 68

Page 69: Drvo znanja

69drvo znanja 97

MMlliijjeeèènnaassttaazzaa

Kad bismo našu galaktiku mogli vidjeti

izvana, uočili bismo da je, gledano sa

strane, njezin disk spljošten, tako da se

gotovo sve zvijezde u njoj kreću u pri-

bližno istoj ravnini. Promjer joj je oko 100 000 godi-

na svjetlosti, a debljina diska u najvećem središnjem

dijelu oko 10 000 godina svjetlosti. Sunce se nalazi

gotovo na periferiji, udaljeno nekih 26 000 godina

svjetlosti od središta Galaktike. Mliječnu stazu na noć-

nom nebu najbolje možemo zapaziti ljeti, kad je vi-

dimo kao blijedu, magličastu traku koja od jednog

do drugog horizonta prolazi visoko, gotovo iznad na-

ših glava. Tada gledamo disk naše galaktike u smje-

ru središta, pa se u nju stapa svjetlost milijuna poje-

dinačnih zvijezda. Ako za promatranje upotrijebimo

optičko pomagalo, vidjet ćemo nebrojeno mnoštvo

zvijezda. Koliko god velika, Mliječna staza je samo

jedna od stotine milijardi drugih galaktika u svemiru,

od kojih svaka sadrži na desetke i stotine milijardi zvi-

jezda. Rasprostiru se u svim smjerovima kroz neza-

mislivo velik prostor svemira.

Vrijeme ide – znanje raste!

Još u 5. stoljeću pr. Kr. znameniti je grčki mislilac De-

mokrit naslutio da Mliječna staza predstavlja mno-

štvo “zbijenih” zvijezda čija se svjetlost stapa i stva-

ra sliku difuznog objekta. Demokritovo predviđanje

potvrdio je tek početkom 17. stoljeća Galileo Galilei,

koji je Mliječnu stazu prvi promatrao teleskopom.

Međutim, prava tajna koju je skrivala Mliječna staza

razotkrivena je kada je veliki engleski astronom Wil-

liam Herschel, zajedno sa svojom sestrom Caroli-

nom, 1784. godine započeo sustavno ispitivanje ras-

podjele zvijezda na noćnom nebu. Prebrojavao je

ukupan broj zvijezda koje je mogao vidjeti u vidnom

polju svog teleskopa, pretraživši tako oko 700 raz-

nih područja nebeske sfere. Ustanovio je da se broj

zvijezda povećava kako se približavamo ravnini Mli-

ječne staze. Kako je broj opažanih zvijezda bio pod-

jednak u svim smjerovima ravnine Mliječne staze, Her-

schel zaključuje da se Sunce nalazi u središnjem di-

jelu ogromne diskolike skupine zvijezda naše galak-

tike, kojoj je promjer 8000 svjetlosnih godina, a deb-

ljina 1500 svjetlosnih godina. Herschelove procjene

veličine našeg zvjezdanog grada i položaja Sunca

u njemu bile su netočne. Udaljenost zvijezda poče-

la se precizno mjeriti tek nakon Herschelove smrti i

danas znamo da je Mliječna staza deset puta većih

dimenzija. Središte naše galaktike nalazi se daleko u

smjeru zviježđa Strijelca, a velik broj zvijezda u tom

području prekriven je gustim oblacima međuzvjezda-

nog plina i prašine.

Plodno 20. stoljeće

Spoznaji stvarnog ustrojstva Mliječne staze najviše

su doprinijele nove metode mjerenja udaljenosti

astronomskih objekata. Jedna od njih temelji se na

svojstvu jednog tipa promjenjivih zvijezda zvanih

cefeide, koja se očituje u tome da im stvarni sjaj

ovisi o duljini perioda u kojem se on mijenja. Ovu za-

konitost ustanovila je Henrietta Swan Leavitt 1912.

godine, promatrajući cefeide smještene u Malom

Magellanovom oblaku. Ona je pretpostavila da se

sve zvijezde nalaze na približno jednakoj udalje-

nosti od Zemlje (pripadaju istom skupu zvijezda), pa

im je prema tome odnos prividnog sjaja ujedno i

pokazatelj omjera stvarnog sjaja. Uspoređujući pe-

riod promjene sjaja opažanih cefeida s njihovim

prividnim sjajem, došla je do zaključka da između

ovih veličina postoji očita uzajamna zavisnost: što

je zvijezda većeg sjaja, to je period njezine promje-

ne dulji. Time se ova zakonitost mogla upotreblja-

vati za mjerenje udaljenosti dalekih svemirskih obje-

kata. Postupak je jednostavan: za određenu cefeidu

opažanjem se odredi period promjene sjaja, na te-

melju čega se proračuna stvarni sjaj. Usporedbom

stvarnog i opaženog prividnog sjaja iste zvijezde,

lako se proračuna njena udaljenost. Jedini problem,

koji se pojavio u početku primjene ove metode, bio

je skriven u činjenici da postoji nekoliko tipova pro-

mjenjivih zvijezda, koji se uzajamno razlikuju u ko-

relacijama njihova stvarnog sjaja i perioda. Do ovog

je zaključka Henrietta Swan Leavitt došla nešto kas-

nije, zajedno s Harlowom Shapleyjem. Ovaj potonji

utemeljio je novu metodu mjerenja udaljenosti u

astronomiji. Ona se zasnivala na procjeni stvarnog

sjaja kuglastih jata i ovisnosti njihova prividnog sja-

ja o udaljenosti. Koristeći se tom metodom, Shapley

mlijecna staza copy.qxp 25.8.2006 18:59 Page 69

Page 70: Drvo znanja

• Mliječna staza •

ZN

AN

OST I

TEH

NO

LOG

IJA

70rujan 2006.

je 1920. godine iznio potpuno novu sliku naše galaktike. Premjeravajući udaljenosti kuglastih

jata i uspoređujući ih s njihovim položajima na nebeskom svodu, Shapley je ustanovio da su

ovi objekti sferno-simetrično raspodijeljeni s obzirom na područje koje se nalazi u smjeru zvijež-

đa Strijelca. Tako je zaključio da su kuglasta jata smještena u okolnom sfernom sustavu ga-

laktike (tzv. halo) i da je Sunce na relativno velikoj udaljenosti od središta našeg zvjezdanog

grada.

Zvijezde se gibaju!

Spoznaje do kojih je došao Shapley pokazale su se ispravnima i u grubim crtama njegova sli-

ka naše galaktike održala se do današnjih dana. U međuvremenu, proučavanjem gibanja zvijez-

da u ovisnosti o njihovom “galaktičkom” položaju detaljnije je proučena rotacija naše galaktike.

Naime, još 1718. godine Edmund Halley utvrđu-

je da se sve zvijezde vjerojatno gibaju. Do tog

je zaključka došao uspoređujući izmjerene kut-

ne udaljenosti između Siriusa i Arktura, s po-

ložajima istih zvijezda koje je mnogo ranije

zabilježio Ptolemej. S razvitkom spektralne

analize i poboljšanjem preciznosti astronom-

skih instrumenata mogle su se određivati tzv.

radijalne i transverzalne komponente gibanja

zvijezda. Radijalna komponenta je projekcija

stvarne brzine zvijezde u smjeru doglednice

(linija promatranja) i određuje se Dopplerovim

efektom. Transverzalna komponenta određe-

na je pomakom zvijezde na nebeskom svodu

u određenom vremenu. Poznavajući obje kom-

ponente, moguće je odrediti stvarni smjer i

brzinu gibanja zvijezde u odnosu na Sunce.

Gibanje zvijezda uglavnom je posljedica vrtnje

naše galaktike. Vrtnja Mliječne staze nalikuje

gibanju planeta Sunčeva sustava. Naime, ona

ne rotira sasvim kao kruto tijelo (kao npr. gra-

mofonska ploča), već zvijezde bliže galakti-

čkom središtu rotiraju većom brzinom nego

one koje su na većim udaljenostima. Brzina

gibanja Sunca oko galaktičkog središta dos-

tiže gotovo milijun kilometara na sat! No to i

nije neka velika brzina imamo li u vidu put koji

Sunce treba prijeći da jednom obiđe oko sre-

dišta Galaktike (pripadno vrijeme poznato je

pod nazivom kozmička godina). Naime, u čita-

vom svom postojanju, koje se procjenjuje na

oko 5 milijardi godina, naša zvijezda je svega

dvadesetak puta obišla oko središta Mliječne

staze. Suvremenim tehnikama opažanja usta-

novljena je i spiralna struktura Mliječne staze.

Otkrića novih galaktika

Neposredno nakon što je Shapley izložio novi

model o stvarnom izgledu Mliječne staze usli-

jedilo je značajno astronomsko otkriće da je

svemirski prostor ispunjen mnogobrojnim dru-

gim galaktikama. Još u 18. stoljeću Thomas

Wright i Immanuel Kant tvrdili su da je Mliječ-

na staza ogromna skupina zvijezda, u kojoj se

nalazi Sunce, a da su mnogobrojni slabo sjaj-

ni objekti (maglice) zapravo slični nezavisni sku-

povi zvijezda – druge galaktike. Njihov filozofski

stav dokazan je tek kad su shvaćene stvarne

dimenzije naše galaktike i nakon što su izgra-

UUččiittaavvoomm ssvvoomm ppoossttoojjaannjjuu,,

kkoojjee ssee pprrooccjjeennjjuujjee nnaa ookkoo

55 mmiilliijjaarrddii ggooddiinnaa,, SSuunnccee jjee

ssvveeggaa ddvvaaddeesseettaakk ppuuttaa oobbiiššlloo

ookkoo ssrreeddiiššttaa MMlliijjeeččnnee ssttaazzee..

ZZvviijjeezzddee bblliižžee ggaallaakkttiiččkkoomm ssrreeddiiššttuu rroottiirraajjuu

vveeććoomm bbrrzziinnoomm nneeggoo oonnee uuddaalljjeenniijjee..

PPoogglleedd nnaa nnaaššuu ggaallaakkttiikkuu ssaa ssttrraannee uukkaazzuujjee ddaa jjee nnjjeezziinn ddiisskk sspplljjoošštteenn,, ttaakkoo

ddaa ssee ggoottoovvoo ssvvee zzvviijjeezzddee uu nnjjoojj kkrreeććuu uu pprriibblliižžnnoo iissttoojj rraavvnniinnii..

mlijecna staza copy.qxp 25.8.2006 20:09 Page 70

Page 71: Drvo znanja

71drvo znanja 97

đeni dovoljno veliki i kvalitetni teleskopi pomo-

ću kojih su se i u “maglicama” mogle razlučivati

zvijezde. Dvadesetih godina prošlog stoljeća

Edwin Powell Hubble sa zvjezdarnice Mount

Wilson mjerio je udaljenosti velikog broja ma-

glica, uključujući i poznatu Andromedinu M31,

koja se može uočiti i golim okom. Mjerenja, u

kojima se pretežito koristio opisanom meto-

dom promjenjivih zvijezda, pokazala su da se

Andromedina maglica nalazi na udaljenosti

reda veličine milijun svjetlosnih godina, a da su

mnoge druge maglice i na većim udaljenos-

tima. Tako je prvi put pouzdano utvrđeno da

su mnoge maglice nezavisni sustavi zvijezda

poput Mliječne staze. Do istog zaključka, ali

drukčijim putem, došao je 1914. godine ameri-

čki astronom Vesto Melvin Slipher s Lowelova

opservatorija. On je utvrdio da spektri mnogih

maglica pokazuju velike pomake prema crve-

nom. Tumačenjem porijekla pomaka Dopple-

rovim efektom zaključeno je da se ovi objekti

udaljavaju od nas brzinama od više tisuća kilo-

metara u sekundi, pa je bilo logično pretposta-

viti da se oni nalaze izvan naše galaktike.

Uspoređujući udaljenosti galaktika s poma-

kom prema crvenome njihovih spektara, Hub-

ble dolazi do značajnog otkrića: brzina uda-

ljavanja galaktika proporcionalna je njihovoj

udaljenosti. Ovu zakonitost, (Hubbleov zakon),

provjerili su Hubble i astronom Milton L. Huma-

son fotografirajući spektre i mjereći udaljenosti

velikog broja galaktika. Za dobivanje dovoljno

kvalitetnog spektra ovih objekata slabog sjaja

bile su u to vrijeme potrebne izuzetno duge

ekspozicije, koje su ponekad trajale i desetak

noći uzastopce!

Opažanja su također pokazala da, bez ob-

zira na to u kojem se smjeru na nebeskom svo-

du nalazi galaktika, njena je brzina udaljavanja

uvijek na jednak način povezana s njenom

udaljenošću, te da su galaktike, s obzirom na

njihovu udaljenost i položaj na nebeskom svo-

du, približno ravnomjerno raspoređene. Isprav-

nije bi bilo reći da se ova svojstva gibanja,

nazvanog širenje svemira, odnose na jata ga-

laktika. Naime, mnoge su galaktike svojim gra-

vitacijskim poljima udružene u jata, a u jednom

takvom jatu nalazi se i Mliječna staza. Jata ga-

laktika imaju svoju “unutarnju” dinamiku; ga-

laktike unutar jata nisu statične, ali – gledajući

uopćeno – sva jata kao cjeline sudjeluju u ši-

renju svemira.

Galaktike i njihova podjela

Mliječna staza samo je jedna od mnogobrojnih

galaktika u svemiru. Dvadesetih godina ovog

stoljeća započela su sustavna istraživanja ga-

laktika. Veliki teleskopi omogućili su opažanja

MMlliijjeeččnnuu ssttaazzuu nnaa nnooććnnoomm

nneebbuu nnaajjbboolljjee mmoožžeemmoo zzaappaazziittii

lljjeettii,, kkaadd jjee vviiddiimmoo kkaaoo bblliijjeedduu,,

mmaagglliiččaassttuu ttrraakkuu..

PPrroommjjeerr nnaaššee ggaallaakkttiikkee jjee ookkoo

110000 000000 ggooddiinnaa ssvvjjeettlloossttii..

SSppoozznnaajjii ssttvvaarrnnoogg uussttrroojjssttvvaa MMlliijjeeččnnee ssttaazzee

nnaajjvviiššee ssuu ddoopprriinniijjeellee nnoovvee mmeettooddee mmjjeerreennjjaa

uuddaalljjeennoossttii aassttrroonnoommsskkiihh oobbjjeekkaattaa..

mlijecna staza copy.qxp 25.8.2006 19:00 Page 71

Page 72: Drvo znanja

• Mliječna staza •

ZN

AN

OST I

TEH

NO

LOG

IJA

72rujan 2006.

nozitet. S obzirom na način pružanja spiralnih krakova iz središ-

njeg dijela galaktike, spiralne se galaktike dijele u dva tipa: obične

i prečkaste. Označavaju se simbolima S, odnosno SB. Svaki od ti-

pova spiralnih galaktika (S i SB) dijeli se (s obzirom na uvijenost kra-

kova i relativnu veličinu središnjeg dijela galaktike) u tri podtipa,

koji se označavaju dodatnim simbolima a, b ili c. Mase spiralnih ga-

laktika obično su u rasponu od 109 do 1011 Sunčeve mase. Mliječna

staza pripada prečkastim spiralnim galaktikama. Treću skupinu ga-

laktika u Hubbleovoj klasifikaciji čine nepravilne galaktike. One ne-

maju pravu jezgru ili spiralne krakove. Istodobno, nisu niti simet-

ričnog oblika. Poznati primjeri su Veliki i Mali Magellanov oblak. Od

ukupnog broja opažanih galaktika većinu čine spiralne (preko 70%),

oko 20% su eliptične, dok je svega oko 3% nepravilnih galaktika.

Međutim, to je samo posljedica činjenice da spiralne galaktike ima-

ju veliki luminozitet. Stvarna zastupljenost je potpuno drukčija. Ta-

ko npr. u volumenu svemira ima oko 34% spiralnih galaktika, 13%

eliptičnih, dok je najviše (preko 50%) nepravilnih.

Galaktike nisu nasumce raspoređene po svemirskom prostoru.

Većina ih je udružena u skupove koje nazivamo galaktičkim jatima.

Tako i Mliječna staza pripada Lokalnom galaktičkom jatu koje sa-

činjava tridesetak (većinom eliptičnih) galaktika. Najmasivniji članovi

Lokalnog jata su spiralne galaktike Mliječna staza i Andromedina

galaktika M31. Nalaze se na gotovo suprotnim krajevima Lokalnog

jata i svojim gravitacijskim poljem dominiraju njegovom unutarnjom

dinamikom. Možemo kazati da nama bliske nepravilne galaktike,

Veliki i Mali Magellanov oblak, kruže oko Mliječne staze. Između Mli-

ječne staze i Magellanovih oblaka opažaju se struje vodikova plina.

Tu je i nekoliko patuljastih eliptičnih galaktika, koje su “zarobljene”

gravitacijskim poljem Mliječne staze. Spiralne galaktike M31 i M33,

članice Lokalnog jata, zbog blizine Mliječnoj stazi pogodne su za

istraživanje spiralnog ustrojstva galaktika. Galaktička jata udružena

su u skupove koje nazivamo galaktičkim superjatima. :-)

unutarnje strukture nama bližih galaktika. Godine 1926. Hubble je predlo-

žio prvu klasifikaciju galaktika. Hubbleova klasifikacija obuhvaća osnovne

morfološke tipove galaktika: eliptične, spiralne i nepravilne galaktike.

Eliptične galaktike ne pokazuju spiralnu strukturu. Kao što i sam naziv

kaže, ove su galaktike eliptične, jajolike. Podijeljene su u podtipove E0, E1,

E2, pa do E7, i to u ovisnosti o spljoštenosti njihova izgleda. Najviše ih je

patuljastih (mase od oko 106 mase Sunca). Velike (divovske i naddivovske)

eliptične galaktike imaju masu i do 1013 mase Sunca. Eliptične galaktike

uglavnom ne sadrže međuzvjezdani plin i prašinu. Sačinjene su od starih

zvijezda (poput onih u kuglastim jatima), pa općenito imaju slab lumi-

GGooddiinnaa ssvvjjeettlloossttii jjee uuddaalljjeennoosstt kkoojjuu ssvvjjeettlloosstt bbrrzziinnoomm oodd

pprriibblliižžnnoo 330000 ttiissuuććaa kkmm//ss pprriijjeeđđee uu ggooddiinnii ddaannaa,, aa iizznnoossii

pprriibblliižžnnoo 99 446600 000000 000000 000000 kkmm..

NNaammaa nnaajjbblliižžaa pprraavvaa ggaallaakkttiikkaa jjee AAnnddrroommeeddaa,, ookkoo 22,,55 mmiilliijjuunnaa

ggooddiinnaa ssvvjjeettlloossttii oodd nnaass,, jjeeddiinnaa kkoojjaa ssee mmoožžee vviiddjjeettii ggoolliimm

ookkoomm.. ZZaa uussppoorreeddbbuu,, nnaajjuuddaalljjeenniijjaa ggaallaakkttiikkaa,, ssnniimmlljjeennaa

nnaajjvveeććiimm tteelleesskkooppiimmaa,, oottpprriilliikkee jjee 1133 mmiilliijjaarrddii ggooddiinnaa ssvvjjeettlloossttii

ddaalleekkoo oodd nnaass..

AAkkoo zzaammiisslliimmoo ddaa jjee MMlliijjeeččnnaa ssttaazzaa vveelliiččiinnee 33 ccmm,, nnaajjbblliižžaa ggaallaakk--

ttiikkaa jjee ttaaddaa uuddaalljjeennaa ggoottoovvoo 11 mmeettaarr,, nnaakkuuppiinnaa ggaallaakkttiikkaa uu DDjjeevvii--

ccii uuddaalljjeennaa jjee 1100 mmeettaarraa,, aa nnaajjuuddaalljjeenniijjii kkvvaazzaarrii pprreekkoo kkiilloommeettrraa..

DDaa bbiissmmoo ddooččaarraallii kkoolliikkoo jjee uuiissttiinnuu vveelliikkoo ssvveemmiirrsskkoo pprroossttrraannssttvvoo,,

eevvoo sslljjeeddeeććee uussppoorreeddbbee:: pprreeddssttaavviimmoo llii SSuunnccee zzrrnncceemm pprraaššiinnee

vveelliiččiinnee 11 mmmm,, ZZeemmlljjiinnaa oorrbbiittaa bbiitt ććee nnaa uuddaalljjeennoossttii 1100 ccmm,, aa PPlluu--

ttoonnoovvaa nnaa 44 mm.. NNaajjbblliižžaa ssuussjjeeddnnaa zzvviijjeezzddaa uuddaalljjeennaa jjee ttaaddaa 3300

kkmm,, aa ssrreeddiiššttee GGaallaakkttiikkee oottpprriilliikkee 22 mmiilliijjuunnaa kkiilloommeettaarraa!!

OOdd uukkuuppnnoogg bbrroojjaa ooppaažžaanniihh ggaallaakkttiikkaavveeććiinnuu ččiinnee ssppiirraallnnee ((pprreekkoo 7700%%)),, ookkoo

2200%% ssuu eelliippttiiččnnee,, ddookk jjee ssvveeggaa ookkoo 33%%nneepprraavviillnniihh..

SSuunnccee ssee nnaallaazzii ggoottoovvoo nnaa

ppeerriiffeerriijjii GGaallaakkttiikkee,, uuddaalljjeennoo

nneekkiihh 2266 000000 ggooddiinnaa

ssvvjjeettlloossttii oodd ssrreeddiiššttaa..

VVrrttnnjjaa MMlliijjeeččnnee ssttaazzee nnaalliikkuujjee ggiibbaannjjuu

ppllaanneettaa SSuunnččeevvaa ssuussttaavvaa..

mlijecna staza copy.qxp 25.8.2006 19:00 Page 72

Page 73: Drvo znanja

mlijecna staza copy.qxp 25.8.2006 19:00 Page 73

Page 74: Drvo znanja

LUKAV KAO...

BILJ

KE

I ŽI

VO

TIN

JE

74rujan 2006.

Crvena lisica (Vulpes vulpes L.) vje-

rojatno je najpoznatiji i najrašire-

niji predstavnik lisica u našima kra-

jevima. Smatra se najraširenijom

zvijeri na svijetu, jer se javlja na području ve-

likom gotovo 70 milijuna km2. Crvena lisica je

mala do srednje velika zvijer, veća od ostalih

vrsta lisica. Ima velike uspravne i šiljaste uši te

tanku, duguljastu i zašiljenu njušku, s bijelom

linijom na gornjoj usni. Oči odrasle životinje

su žute, a zjenica im je vertikalna, baš kao i u

mačaka (kod ostalih vrsta zvijeri je okrugla!), a

jednako dobro i vide. Nos je tamnosmeđ ili crn.

Tijelo je duguljasto i vitko s dugim tankim noga-

ma te malim šapama. Mužjaci su u pravilu oko

20% veći od ženki i mogu težiti do 14 kg. Du-

žina tijela takve životinje iznosi do 90 cm, i to

bez repa. Sam rep predstavlja oko 70% ukupne

dužine tijela i može biti do 55 cm dug. Dugačak

rep važan je za ravnotežu životinje.

Tijelo lisice prekriveno je karakterističnim

kratkim gustim crvenkastosmeđim krznom, no

boja može biti i riđastocrvena ili žućkastosiva.

Stražnji dijelovi ušiju i donji dijelovi nogu su

crni, dok vrat, prsa i vršak repa mogu biti kre-

maste ili bijele boje. Smatra se da krzno ima

veliku ulogu u termoregulaciji tijela. Ujesen ono

postaje gušće i tako grije životinju u hladnim

zimskim mjesecima. U proljeće se linjaju, pa

preko ljeta imaju kraće i rjeđe krzno. Nema se-

zonske razlike u boji krzna. Krzno je oduvijek

bilo toliko popularno da je do 1900. godine

Europljani su je radi lovau 17. st. doveli na područjeSjeverne Amerike, a u 19. st.vrsta je stigla i u Australiju. Riđocrvena boja lisičjeg krzna dobro je poznata svima. No lisica je tek svojim ponašanjem stekla (negativnu)slavu među ljudima.

CCrrvveennaa lliissiiccaa jjee mmaallaa ddoossrreeddnnjjee vveelliikkaa zzvviijjeerr,, vveeććaa

oodd oossttaalliihh vvrrssttaa lliissiiccaa.. IImmaavveelliikkee uusspprraavvnnee ii ššiilljjaassttee uuššii ttee ttaannkkuu,, dduugguulljjaassttuu ii zzaaššiilljjeennuu nnjjuušškkuu,, ss bbiijjeelloomm lliinniijjoomm nnaa ggoorrnnjjoojj uussnnii..

lisice copy.qxp 25.8.2006 19:09 Page 74

Page 75: Drvo znanja

75drvo znanja 97

LLiissiicceeLLiissiiccaa jjee rraasspprroossttrraannjjeennaa ppoo ččiittaavvoojj ssjjeevveerrnnoojj hheemmiissffeerrii,,

oodd aarrkkttiiččkkoogg kkrruuggaa ddoo ssjjeevveerrnnee AAffrriikkee,, SSrreeddnnjjee AAmmeerriikkee ii

aazziijjsskkiihh sstteeppaa.. NNeemmaa jjee nnaa IIssllaanndduu,, aarrkkttiiččkkiimm

oottoocciimmaa,, uu nneekkiimm ddiijjeelloovviimmaa SSiibbiirraa ttee uu eekkssttrreemmnnoo

ppuussttiinnjjsskkiimm ppooddrruuččjjiimmaa..

uzgoj lisica u SAD-u bio vrlo važna industrijs-

ka grana. Danas je broj uzgojenih lisica nešto

manji, ali nadmašuje broj svih drugih životinja

koje se uzgajaju, osim možda kune. Osim crve-

ne lisice, postoje i druge varijacije koje se bo-

jom prilično razlikuju. Tako naprimjer postoji

lisica križanka, čije je krzno sivosmeđe, a ime je

dobila po karakterističnoj crnoj pruzi na leđima,

te sivo ili crno obojane srebrne lisice. Ove su

lisice relativno rijetke, u nekim područjima pred-

stavljaju otprilike 10-25% jedinki. Albino jedin-

ke, koje imaju crvene oči, izuzetno su rijetke.

Stanište

Lisica je jako prilagodljiva životinja i nema stro-

go određene zahtjeve u odnosu na životni pro-

stor. Naseljava vrlo različite tipove staništa. Mo-

žemo je naći u tundri, pustinji i šumi, pa čak i

na planinama iznad granice drveća. Najčešće

ipak živi u poljoprivrednim područjima i šuma-

ma. Količina plijena odlučujuća je za izbor sta-

ništa. Zanimljivo je da se lisica vrlo dobro pri-

lagodila i ljudima, pa je već uobičajena u stam-

benim naseljima, pa čak i u velikim gradovima

poput Pariza ili Londona. Ovdje ipak dolazi u

manja prigradska naselja, a izbjegava indus-

trijska područja.

Lisice žive pojedinačno i ne stvaraju čopor.

Dnevno prelaze površine veće od 10 km2 u po-

trazi za hranom. One su teritorijalne životinje,

a teritorij koji zauzimaju ovisi o području u ko-

jem se nalaze. Tako u gradovima teritorij može

iznositi svega 0,4 km2, dok je na područjima gdje

je plijena manje teritorij veći od 50 km2. Teri-

toriji se vrlo rijetko preklapaju, i u pravilu ga li-

sica vrlo agresivno brani. Gustoća naseljenosti

nekog područja lisicama zavisi od više eleme-

nata, npr. od raznolikosti područja, količine mo-

gućeg plijena kao i mogućnosti gradnje jama.

Prehrana

Ovaj predator je životinja sumraka. Danju se

odmara u svojoj jami, a predvečer odlazi u lov

lisice copy.qxp 25.8.2006 19:08 Page 75

Page 76: Drvo znanja

• Lisice •

BILJ

KE

I ŽI

VO

TIN

JE

76rujan 2006.

i ostaje aktivna cijelu noć. U pravilu lovi sama,

a na područjima gdje je plijena mnogo neko-

liko jedinki može loviti istovremeno. Kao pre-

datori mogu uloviti plijen težine oko 3,5 kg, a ta

količina hrane dovoljna im je za tjedan dana.

Lisica ima dobro razvijen vid, sluh i njuh. Ko-

risti različite strategije lova za različite vrste pli-

jena. Male sisavce lovi tako da nepokretno stoji,

a onda iznenada skoči na plijen i pritisne ga

prednjim šapama. Taj skok može biti duži od

4 m! Svoju žrtvu ubija brzim ugrizom, jer bi joj

u protivnom, kako nema pandže, ulov lako mo-

gao pobjeći. Ponekad jednostavno odmara kraj

jame plijena, čekajući da životinja izađe van.

Mlade, ali i odrasle lisice vrlo često se igraju ži-

vim plijenom. Plijen lisice su pretežno glodavci,

ali i druge vrste malih životinja. Pored miševa,

česta lovina su joj jaja iz gnijezda ptica koje

se gnijezde na tlu, patke, kokoši, zečevi, kuk-

ci, ribe. Rijetko ulovi mladunče srne, a još rjeđe

praščiće divljih svinja, dok će nekog gmaza ili

vodozemca pojesti samo u krajnjoj nuždi. Po-

znato je da u blizini seoskih imanja lisice zna-

ju upasti i u kokošinjac i ukrasti kokoš – svoju

omiljenu poslasticu. Osim mesom, lisica se

hrani zrelim bobicama i voćem. U urbanim po-

dručjima lisica se također dobro snašla. Osim

što reguliraju populacije štakora, lisice koje ži-

ve u gradskim parkovima znaju kopati i po kan-

tama za otpad, a vrlo često pojedu i životinje

stradale u prometu.

Razmnožavanje

Iako su tijekom najvećeg dijela godine samot-

njaci, u vrijeme razmnožavanja lisice najčeš-

će žive u parovima. U umjerenim područjima do

parenja dolazi od prosinca do veljače (u Aus-

traliji se ono odvija od lipnja do listopada). U

tom razdoblju više mužjaka “osvaja” ženku, a

ona se s više njih pari. Tada se čak mogu for-

mirati i grupe od 2 do 5 jedinki. U svakoj grupi

nalazi se samo jedan mužjak, koji ostaje uz žen-

ku i pomaže joj u podizanju mladunaca.

Nakon parenja slijedi gestacijski period, koji

traje 55 dana, te se u ožujku ili svibnju rađaju

mladi. Okot u prosjeku broji tri do pet mladu-

naca, a vrlo rijetko samo jedno ili čak i do tri-

naest lisičića. Mladi se rađaju slijepi i potpuno

bespomoćni. Teže od 80 do 160 g, a prekrive-

ni su vunastom dlakom sivosmeđe boje. Oči

prvi put otvaraju u dobi od 12 do 15 dana. Sišu

CCrrvveennee lliissiiccee mmeeđđuussoobbnnoo kkoommuunniicciirraajjuu ggllaassaannjjeemm,, mmiirriissoomm,, ppaa ččaakk ii iizzrraazziimmaa lliiccaa.. KKoommuunniikkaacciijjaa

mmiirriissoomm ooddvviijjaa ssee oobbiilljjeežžaavvaannjjeemm tteerriittoorriijjaa mmookkrraaććoomm,, ffeecceessoomm iillii sseekkrreettoomm aannaallnniihh žžlliijjeezzddaa..

ZZnnaannssttvveenniiccii ssuu ooppiissaallii ččaakk 2288 rraazzlliiččiittiihh kkaatteeggoorriijjaa ggllaassaannjjaa kkoojjii ssee kkoorriissttee uu kkoommuunniikkaacciijjii nnaa vveelliikkee

uuddaalljjeennoossttii.. ZZaabbiilljjeežžeennoo jjee ii ttoo ddaa jjeeddiinnkkee iimmaajjuu rraazzlliiččiittee ggllaassoovvee..

LLiissiiccaa iimmaa ddoobbrroo rraazzvviijjeennvviidd,, sslluuhh ii nnjjuuhh.. KKoorriissttii

rraazzlliiččiittee ssttrraatteeggiijjee lloovvaa zzaarraazzlliiččiittee vvrrssttee pplliijjeennaa..

lisice copy.qxp 25.8.2006 19:08 Page 76

Page 77: Drvo znanja

77drvo znanja 97

četiri do šest tjedana, a u dobi od mjesec da-

na prvi put izlaze iz jazbine. Do tog su trenutka

već promijenili dlaku i dobili tipičnu crvenu bo-

ju odrasle lisice. Mužjaci pomažu u podizanju

podmlatka tako da ženki donose plijen na ulaz

jazbine. Ako se dogodi da ženka strada, muž-

jak nastavlja s podizanjem mladunaca. Tijekom

ljeta mladi uče loviti sami i provode sve manje

i manje vremena u jami. Nakon četiri mjeseca,

mladunci su potpuno samostalni. Spolnu zre-

lost dosežu s deset mjeseci, a majku napušta-

ju u dobi od oko godinu dana. U divljini lisice

mogu doživjeti do 9 godina starosti, no naj-

češće žive manje od tri godine.

Arktička lisica

Bliski srodnik crvene lisice je arktička lisica (Alo-

pex lagopus). Ovo je jedina vrsta lisice koja

Predatori

Crvena lisica ima malo prirodnih neprijatelja.

Ona je izuzetno lagana i agilna životinja,

vrlo izdržljiva. Može trčati i po nekoliko

kilometara ukoliko je netko slijedi i doseći

brzinu od 48 km/h, preskočiti ogradu do

2 m visine, a i vrlo dobar je plivač. Poznato

je da se ponekad može popeti na drveće.

Usprkos tome, ptica kao što je suri orao

može ubiti i mlade i odrasle jedinke. Lisice

su redoviti plijen risa, a love ih i vukovi.

Velik broj lisica stradava i od virusa

bjesnoće. Osim prirodnih neprijatelja,

prijetnja lisicama su i degradacija,

fragmentacija i gubitak staništa. U blizini

prometnica mnogo ih stradava pod

kotačima automobila. Lov na lisice, osim

što je stari sport, javlja se i zbog

sprečavanja širenja virusa bjesnoće, zbog

krzna ili zaštite domaće peradi. Usprkos

tome, lisice se širom svijeta smatraju

štetočinama i nisu zaštićene.

Lisice žive u jamama, koje rijetko

iskopaju same. Najčešće se nasele u

stare jame drugih životinja: jazavaca,

zečeva, svizaca ili drugih lisica. Na

svom teritoriju imaju više jama, koje im

služe za odmor, skrivanje u slučaju

opasnosti i za podizanje podmlatka.

Prostor im je vrlo važan, pogotovo

kada odgajaju mladunčad, pa su ove

jame obično veće, a imaju i po

nekoliko ulaza kako bi se osigurala

mogućnost sigurnog bijega u slučaju

opasnosti. Glavni je ulaz u jamu oko

40 cm visok, a tuneli mogu biti do

22,5 m dugi. Takve jame koristi više

generacija lisica.

CCrrvveennaa lliissiiccaa

LLiissiiccee žžiivvee ppoojjeeddiinnaaččnnoo

ii nnee ssttvvaarraajjuu ččooppoorree..

lisice copy.qxp 25.8.2006 19:08 Page 77

Page 78: Drvo znanja

• Lisice •

BILJ

KE

I ŽI

VO

TIN

JE

78rujan 2006.

AArrkkttiiččkkaa lliissiiccaa rraazzmmnnoožžaavvaa ssee oodd oožžuujjkkaa ddoo ttrraavvnnjjaa.. MMllaaddii ssee rraađđaajjuu uu

kkaassnnoo pprroolljjeeććee,, aa nnaappuuššttaajjuu jjaammuu uu kkaassnnoo lljjeettoo.. OObbiitteelljj ssee oobbiiččnnoo ssaassttoojjii

oodd mmuužžjjaakkaa,, žžeennkkee ii nnjjiihhoovviihh ppoottoommaakkaa,, ii ssmmaattrraa ssee ddaa ssttvvaarraa ddoožžiivvoottnnee

ppaarroovvee.. PPrroossjjeeččnnoo žžiivvii 33--44 ggooddiinnee,, aa mmoožžee ddoožžiivvjjeettii ii ddoo 1100 ggooddiinnaa ssttaarroossttii..

OOvvaa vvrrssttaa nnaassttaannjjuujjee rraazzlliiččiittaa ssttaanniiššttaa,, nnoo pprrvveennssttvveennoo ddoollaazzii uu ppooddrruuččjjiimmaa

ggddjjee jjee mmnnooggoo hhrraannee.. AArrkkttiiččkkaa jjee lliissiiccaa pprreeddaattoorr,, aallii ssee hhrraannii ii ssttrrvviinnoomm..

JJeeddee vvoolluuhhaarriiccee,, mmoorrsskkee bbeesskkrraalljjeeššnnjjaakkee,, lleeššiinnee mmoorrsskkiihh ssiissaavvaaccaa kkoojjee ssuu vvrrlloo

vvaažžnnee uu ppooddrruuččjjiimmaa ggddjjee nneemmaa ggllooddaavvaaccaa.. VVrrlloo vvaažžnnaa hhrraannaa ssuu jjoojj ii ppttiiččjjaa

jjaajjaa,, ppaa uuvveelliikkee uuttjjeeččee nnaa rraasspprroossttrraannjjeennoosstt aarrkkttiiččkkiihh ppttiiccaa.. AArrkkttiiččkkee lliissiiccee

ččeessttoo pprraattee ppoollaarrnnee mmeeddvvjjeeddee ii jjeedduu oossttaattkkee nnjjiihhoovviihh žžrrttaavvaa.. UU bblliizziinnii

lljjuuddsskkiihh nnaasseelljjaa ččeessttoo kkooppaajjuu ppoo ssmmeeććuu.. UU iizzuuzzeettnnoo nneeppoovvoolljjnniimm

uuvvjjeettiimmaa kkoodd nnjjiihh ččeessttoo ddoollaazzii ddoo kkaanniibbaalliizzmmaa..

IIzzmmeeđđuu aarrkkttiiččkkee ii ccrrvveennee lliissiiccee ppoossttoojjii vveelliikkaa kkoommppeettiicciijjaa,, jjeerr ssee hhrraannee iissttoomm

hhrraannoomm.. UUkkoolliikkoo ssee nnaađđuu nnaa iissttoomm tteerriittoorriijjuu,, ččeessttoo ddoollaazzii ddoo bboorrbbee ii ttaaddaa

ccrrvveennaa lliissiiccaa,, kkoojjaa jjee vveeććaa ii jjaaččaa,, llaakkoo mmoožžee uubbiittii aarrkkttiiččkkuu.. OOssiimm ccrrvveennee

lliissiiccee,, pprriirrooddnnii pprreeddaattoorrii aarrkkttiiččkkee vvrrssttee ssuu oorraaoo,, jjaassttrreebb,, ssnnjjeežžnnaa ssoovvaa,,

ppoollaarrnnii mmeeddvvjjeedd,, vvuukk…… NNaa ppooddrruuččjjiimmaa ggddjjee žžiivvee ii lljjuuddii,, oonnaa jjee ččeessttoo žžrrttvvaa

lloovvaa,, kkaakkoo rraaddii oobbrraannee ddoommaaććee ppeerraaddii ttaakkoo ii zzbboogg kkrrzznnaa..

živi na području Arktika. Arktička lisica cirkumpolarno je rasprostranje-

na: nastanjuje Arktik te sjeverna područja Sjeverne Amerike i Euroazije.

Ovo je mala životinja (oko 3-5 kg) kraćih udova i kratke njuške te

zaobljenih ušiju. Rep joj je busenast i zauzima 1/3 ukupne dužine tije-

la. Za opstanak u tako hladnom području vrlo je važno njezino krzno.

Ono je vrlo gusto, zimi dva puta duže nego ljeti, a čak 70% krzna čini

debela i gusta poddlaka. Zanimljivo je da je ova lisica jedini pas kod ko-

jeg dolazi do sezonske promjene boje krzna. Životinja je zimi potpu-

no bijela, dok po ljeti ima smeđe-plavkastu boju. Uz mnoge druge mor-

fološke prilagodbe, krzno joj omogućuje da podnese hladnoću od

-40 °C. Arktička lisica aktivna je tijekom čitave godine i ne hibernira.

Opstanak u tako nepovoljnim uvjetima omogućuju joj i sužavanje

arteriola u koži, smanjena fizička aktivnost i metabolizam, čime gubi

manje energije. Ipak, u vrijeme jakih arktičkih oluja, lisica često po-

traži zaštitu u jamama ili barem rupama u snijegu. Jame koristi u vri-

jeme razmnožavanja i tijekom zime. U proljeće i rano ljeto smrznutost

tla joj onemogućuje kopanje, pa se skriva u nekim prirodnim skloništima.

Inače izgrađuje velike kompleksne jame, veće od 50 m2, koje imaju i do

100 ulaza, a mogu se koristiti u više generacija. :-)

AArrkkttiiččkkaa lliissiiccaa

lisice copy.qxp 25.8.2006 19:09 Page 78

Page 79: Drvo znanja

lisice copy.qxp 25.8.2006 19:09 Page 79

Page 80: Drvo znanja

ČOVJEK ISPRED SVOG VREMENA

ČO

VJE

K I

UM

JETN

OST

80rujan 2006.

Genij je rođen u malom mjestu Vinci, blizu Firence(Italija), 15. travnja 1452. kaoizvanbračno dijete dobrostojećeg bilježnika Piera i skromne domaćiceCaterine. Bio je jedan odnajproduktivnijih umjetnikasvoga vremena, genij koji jeobilježio razvoj umjetnosti,znanosti i tehnologije.

Leonardo je već u prvim godinama

života pokazivao osobitu radoznalost

za okolni svijet. Pošto je otac stalno

bio na putu, a majka se udala za dru-

gog čovjeka i odselila, Leonardo je bio ostavljen

djedu, s kojim je provodio najviše vremena. Djed

ga je upoznao s učenim obiteljskim spisima kao

i s dugom slikarskom tradicijom. Takvo pouč-

no okružje te usađena ljubav prema životinjama,

prirodi i njenim zakonima, snažno će obilježiti

Leonardov život.

Kada je imao pet godina poslan je u Firencu

k ocu, s kojim nije bio u najbliskijim odnosima.

Usprkos tome, bogati otac mu pruža najbolje

moguće obrazovanje koje je tadašnji intelektual-

ni i umjetnički centar Italije mogao ponuditi.

Ubrzano je napredovao na intelektualnom i so-

cijalnom planu. Bio je naočit, komunikativan i

izrazito zainteresiran za umjetnost i znanost,

ali i tehnologiju. U sedamnaestoj godini Leo-

nardo postaje pomoćnik tadašnjega vodećeg

slikara i kipara, Andree del Verrocchija. Osim

tradicionalnih umjetničkih vještina, Verrocchio

je često dobivao narudžbe za izradu pokućstva,

muzičkih instrumenata, navigacijskih kompasa,

brončanih crkvenih zvona, a sve su te razno-

like djelatnosti obogatile znanje i proširile inte-

rese mladog Leonarda. Sve što bi talentirani

mladić vidio, zapisivao bi crtežima. Još kao

umjetnikov asistent postaje članom Firentinske

slikarske gilde (prestižno udruženje umjetnika).

Njegov najpoznatiji rad iz toga vremena je dje-

čak i pozadinski krajolik na slici Kristovo krštenje,

A. Verrocchija. Elementi koje je naslikao Leo-

nardo gotovo da pripadaju drugom svijetu. Pu-

teno i toplo dječačko lice, djeluje životnije od

Verrocchiove prozaične kreacije, a krajolik, pun

pokreta, svjetlosti i sjena nije bio puka dekora-

cija, već jednakovrijedan doprinos emocional-

nom bogatstvu slike. Iako je Leonardo sudje-

lovao samo kao asistent, predaja kaže da je

vidjevši rad svog učenika Verrocchio u očaju

odlučio napustiti slikanje. To vjerojatno nije isti-

leonardo copy.qxp 25.8.2006 20:07 Page 80

Page 81: Drvo znanja

LLeeoonnaarrddoo

ddaa VViinnccii

81drvo znanja 97

na, no priča se savršeno slaže s našim divljenjem veličan-

stvenosti talenta mladog Leonarda.

Godine 1478. Leonardo postaje samostalni umjetnik. Nje-

gova prva narudžba bila je oltarska slika za kapelu palače

Vecchio, firentinsku Gradsku vijećnicu. Ta slika nikad nije

dovršena. Nakon nje uslijedio je niz radova od kojih su naj-

poznatiji: portret Ginevre de’ Benci, Sv. Jeronim, Navještenje

te Benois Madonna. Slika Poklonstvo kraljeva, bila je narudž-

ba Lorenza de Medicija koje je trebala služiti kao crkveni

oltar. Danas kultna slika, kao i mnoge druge, nikada nije

dovršena. Nakon toga, Leonardo prvi put napušta Firencu

u potrazi za boljim životnim uvjetima i uspjehom.

Milano

Godine 1481. Leonardo piše pismo Milanskom vojvodi Lu-

dovicu Sforzi, u kojem navodi svoje vještine, (izrada vojnih

brodova, topova, katapulta, oklopljenih vozila, mostova, a na

SFUMATO

NNaaččiinn sslliikkaannjjaa kkoojjii jjee ddoobbiioo iimmee ppoo ttaalliijjaannsskkoojj rriijjeeččii ffuummoo,, ššttoo zznnaaččii ddiimm.. KKaaoo ššttoo ii

ssaammoo iimmee ggoovvoorrii,, vvjjeeššttiimm iizzbbjjeeggaavvaannjjeemm ooššttrriihh oobbrriissaa ii ggrraanniiččnniihh lliinniijjaa,, ppoossttiižžee ssee

eeffeekktt pprroozziirrnnoogg vveellaa kkoojjii pprreekkrriivvaa,, ttjj.. zzaammaagglljjuujjee ččiittaavvuu kkoommppoozziicciijjuu.. DDaa VViinnccii jjee

pprrvvii aaffiirrmmiirraaoo ttuu tteehhnniikkuu,, aa ppoosseebbnnoo jjee vviiddlljjiivvaa nnaa nnjjeeggoovvuu rreemmeekk--ddjjeelluu

BBooggoorrooddiiccaa uu ššppiilljjii ((NNaattiioonnaall GGaalllleerryy,, LLoonnddoonn)).. MMaagglliiččaassttii vveeoo nnjjeežžnnoo pprreekkrriivvaa

ggllaavvnnee lliikkoovvee uu pprreeddnnjjeemm ppllaannuu,, aa ppoottookk iizznnaadd kkoojjeegg lleebbddii ppaarraa bbllaaggoo pprrooddiirree iizzaa

mmaagglloovviittiihh ssttiijjeennaa ii pprroottjjeeččee ppookkrraajj ššppiilljjee uu kkoojjoojj ssuu ssmmjjeešštteennii lliikkoovvii.. PPoossttoojjii llii bboolljjii

nnaaččiinn pprriikkaazziivvaannjjaa nnjjeežžnnoossttii ii ppuutteennoossttii oovvoogg nnaaddzzeemmaalljjsskkoogg pprriizzoorraa!!??

POSLJEDNJA VEČERA

TTrrii ggooddiinnee rraaddaa ttrreebbaallee ssuu mmuu ddaa nnaasslliikkaa,, kkaakkoo mmnnooggii ssmmaattrraajjuu,, ““nnaajjiinnggeenniioozznniijjuu

sslliikkuu uu ppoovviijjeessttii uummjjeettnnoossttii””.. DDaakkllee,, ggooddiinnuu ddaannaa mmaannjjee oodd MMoonnaa LLiissee,, aa mmnnooggoo

ppuuttaa vveeććuu ((44,,66 xx 88,,88 mm)).. LLiikkoovvii ssuu ggrruuppiirraannii uu sskkuuppiinnaammaa ppoo ttrrii,, ddookk jjee ssaamm IIssuuss uu

cceennttrruu kkoommppoozziicciijjee..

leonardo copy.qxp 25.8.2006 18:35 Page 81

Page 82: Drvo znanja

• Leonardo da Vinci •

ČO

VJE

K I

UM

JETN

OST

82rujan 2006.

LLeeoonnaarrddoovvaa ssvveessttrraannoosstt pprreemmaaššuujjuu nnaaššee

rraazzuummiijjeevvaannjjee.. OOnn kkaaoo ddaa jjee mmooggaaoo ssvvee.. OO

nnjjeeggoovviimm ssppoossoobbnnoossttii ssaažžeettoo ggoovvoorrii ppiissmmoo

kkoojjee jjee ppoossllaaoo mmiillaannsskkoomm vvoojjvvooddii SSffoorrzzii žžeelleeććii

ssee zzaappoosslliittii nnaa nnjjeeggoovvuu ddvvoorruu::

MMoogguu kkoonnssttrruuiirraattii mmoossttoovvee,, llaaggaannee,, ssnnaažžnnee ii

pprreennoossiivvee,, ppoo kkoojjiimmaa ssee mmoožžee pprrooggoonniittii ii

ppoorraazziittii nneepprriijjaatteelljj,, kkaaoo ii oonnee ččvvrrssttee kkoojjii ssee

mmoogguu nnoossiittii ss nneepprriijjaatteelljjsskkoomm vvaattrroomm ii

nnaappaaddiimmaa ttee bbiittii llaakkoo pprreemmjjeešštteennii ss jjeeddnnoogg

mmjjeessttaa nnaa ddrruuggoo.. TTaakkoođđeerr mmoogguu ssppaalliittii ii

uunniiššttiittii mmoossttoovvee nneepprriijjaatteelljjsskkee..

UU sslluuččaajjuu ddaa zzbboogg ppoovviiššeennjjaa iillii nneeppoovvoolljjnnoogg

tteerreennaa mmjjeessttoo nnee mmoožžee bbiittii bboommbbaarrddiirraannoo,,

jjaammččiimm vvaamm ddaa mmoogguu ssrruuššiittii ssvvaakkuu ttvvrrđđaavvuu

uukkoolliikkoo nnjjeennii tteemmeelljjii nniissuu kkaammeennii..

TTaakkoođđeerr mmoogguu nnaapprraavviittii ttoopp kkoojjii jjee llaaggaann ii

pprreennoossiivv ii iizzbbaaccuujjee ssiittnnoo kkaammeennjjee sslliiččnnoo

ttuuččii,, pprriittoomm ssttvvaarraajjuuććii oobbllaakkee ddiimmaa kkoojjii uu

nneepprriijjaatteelljjsskkiimm rreeddoovviimmaa nnaannoossee tteešškkee

gguubbiittkkee ttee ssttvvaarraajjuu oossjjeeććaajj kkoonnffuuzziijjee..

MMoogguu bbeezz iijjeeddnnoogg zzvvuukkaa kkoonnssttrruuiirraattii pprroollaazzee

ii hhooddnniikkee iissppoodd nneepprriijjaatteelljjsskkiihh tteerreennaa rroovvoovvaa,,

ppaa ččaakk ii vvooddee..

UUmmiijjeemm nnaaččiinniittii ookkllooppnnoo nnaaoorruužžaannoo vvoozziilloo

kkoojjee iimmaa mmoogguuććnnoosstt pprroobboojjaa nnaajjjjaaččiihh

nneepprriijjaatteelljjsskkiihh lliinniijjaa..

AAkkoo pprriilliikkee ddooppuussttee,, mmoogguu nnaaččiinniittii rraazzaarraaččee,,

ttooppoovvee,, ii kkaattaappuullttee ddeekkoorraattiivvnniihh ii uuppoorraabbnniihh

ssvvoojjssttaavvaa,, ddrruukkččiijjee oodd oonniihh kkoojjii ssuu ttrreennuuttnnoo

uu ppoottrreebbii..

kraju pisma gotovo neprimjetno navodi da zna

izrađivati i mramorne i brončane skulpture te

slikati). Sadržaj pisma bilo je vrlo lukavo osmiš-

ljen, jer je Sforza bio poznat prvenstveno po

svojoj vojnoj angažiranosti i strogosti, ali i po

bogatim zabavama i velikim ulaganjima u umjet-

nost i kulturu općenito. Nedugo po dolasku

uposlen je portretiranjem Sforzine ljubavnice

Cecilije Gallerani, a rezultat toga danas je svi-

ma znana Dama s lasicom. 1483. god. potpisu-

je ugovor za izradu slavne slike Madona u špi-

lji namijenjene oltaru u milanskoj crkvi. Zbog

prepirke s naručiteljem, slika je isporučena tek

nekoliko godina kasnije. Za to vrijeme Leonar-

do slika novu verziju slike identične kompozi-

cije. Budući da su bile izrađene rukom istog

umjetnika slike su na prvi pogled gotovo iden-

tične, no potpuno su drukčijeg ugođaja. Za

razliku od topline i nježnosti prve, druga verzi-

ja najavljuje početak visoke renesanse koju ka-

rakterizira savršenstvo tehničke vještine, sve-

čani ugođaj i klasična otmjenost. Prva verzija

slike danas se čuva u Louvreu, dok se druga

čuva u Nacionalnoj galeriji u Londonu.

Očaran njegovim izvanrednim sposobnos-

tima, vojvoda ga 1482. godine proglašava glav-

nim čovjekom za umjetnost, organizaciju kul-

turnih zbivanja i razvoj vojne tehnologije.

Mnogi dokazi iz tog vremena govore nam

da je Leonardo na vojvodinom dvoru čak i po-

učavao studente te se pretpostavlja da je upra-

vo njima namijenio svoj slavni “Traktat o slikar-

stvu”. Postoje također određeni zapisi u kojima

se Leonardo spominje kao suradnik slavnog

matematičara toga vremena, Luce Paciolia, koji

je napisao slavno djelo Divina Proportione (Zlat-

ni rez, 1509). Sedamnaest godina provedenih

na dvoru Ludovica Sforze bilo je zasigurno

Leonardovo najproduktivnije životno doba. Sva

razmišljanja, vizije, ideje i teorijske razrade Leo-

nardo je bilježio u svojim spisima. Poznato je

da je bio ljevak te da je pisao zdesna nalijevo,

pa se njegovi spisi mogu čitati samo uz po-

moć ogledala. Upravo ta ostavština upotpu-

njuje dojam o tom izvanrednom čovjeku, jer

je završenih djela za života imao zaista malo.

Ogromna energija stvaranja, vizionarstvo, kao

i nerazumijevanje suvremenika nisu mu do-

puštali da dugo radi na jednom projektu, već

je skakao s projekta na projekt, ostavljajući

prethodni nedovršenim.

Leonardo je bio zaposlen unaprjeđujući voj-

nu tehnologiju i izrađujući makete letećih stro-

BBooggoorrooddiiccaa uu ššppiilljjii BBooggoorrooddiiccaa

MMaaddoonnnnaa LLiittttaa

leonardo copy.qxp 25.8.2006 18:35 Page 82

Page 83: Drvo znanja

83drvo znanja 97

jeva, oklopnih vozila i mnogobrojnih drugih rat-

nih pomagala. Koliko su ti izumi genijalni go-

vori i činjenica da ih i danas smatramo moder-

nima (tenk). Bila je to savršena prilika za istra-

živanje područja mehanike, ali ujedno i prilika

da opravda svoj boravak na vojvodinom dvoru,

tj. da si osigura sredstva za rad na nekim kas-

nijim istraživanja koja neće iznjedriti tako razor-

ne naprave. Od 1495. do 1497. Leonardo radi

na svom monumentalnom remek-djelu: Posljed-

njoj večeri. Ona je bila planirana kao mural u

samostanu Santa Maria delle Grazie u Milanu.

Leonardo je htio poboljšati tadašnju tehniku fre-

ske (zidnog slikarstava) zamjenjujući uljnu mje-

šavinu i glinenu podlogu za boje koje se mije-

šaju s vodom na žbuci. Nažalost, tehnika se

nije pokazala uspješnom: slojevi boje su se po-

čeli ljuštiti nedugo nakon završetka freske. Us-

prkos stoljetnim pokušajima restauracije, danas

možemo tek djelomice vidjeti veličinu najam-

bicioznijeg Leonardova djela. Zadnja restaura-

cija trajala je znatno duže nego Leonardovo

slikanje Posljednje večere.

Za vrijeme boravka u Milanu Leonardo je ra-

dio na mnogim projektima: nacrtima za kaza-

lišta, mostove, cijeli “savršeni” grad, mnoge arhi-

tektonske objekte, od kojih se posebice ističe

model kupole milanske katedrale. Upravo tih

godina počinje se aktivno baviti unutrašnjom

formom prirode koja ga je toliko inspirirala. Na-

ime, 1487. godine Leonardo počinje istraživati

životinjsku, a potom i ljudsku anatomiju, crta

brojne presjeke, studije zglobova mišića, orga-

na, a njegovo najpoznatije djelo iz tog područja

zasigurno je crtež djeteta u majčinoj utrobi, sa-

vršeno točno izveden. Dakako, ne treba na-

pominjati da su ultrazvuk, rendgen i slični apa-

rati izumljeni tek četiristo godina poslije. Svoju

očaranost anatomijom te prirodnim oblicima

Leonardo je izrazio i u kiparstvu. Prvi prijedlog,

koji je naveo već u pismu Sforzi, bila je izrada

brončanog konja u čast F. Sforze, vojvodina

oca. To je trebao biti njegov najveći kip, vrhu-

nac njegovih studija i dugogodišnjeg promat-

ranja tih plemenitih životinja. Nažalost, kip je

MONA LISA

SSlliikkaa MMoonnaa LLiissaa ttoolliikkoo jjee ppooppuullaarrnnaa ddaa ssmmoo ssvvii nnjjeennoo iimmee ččuullii iillii iizzggoovvoorriillii bbaarreemm nneekkoolliikkoo ppuuttaa

uu žžiivvoottuu.. NNaarraavvnnoo,, pprrvvaa ssttvvaarr kkoojjuu vveežžeemmoo uuzz MMoonnaa LLiissuu jjee oossmmiijjeehh,, kkoojjii jjee ii rreenneessaannssnnii bbiiooggrraaff

GGiioorrggiioo VVaassaarrii nneekkoolliikkoo ggooddiinnaa nnaakkoonn LLeeoonnaarrddoovvee ssmmrrttii ooppiissaaoo kkaaoo ““vviiššee bboožžaannsskkii nneeggoo

lljjuuddsskkii oossmmjjeehh””.. MMnnooggoo jjee tteeoorriijjaa oo ttoommee zzaaššttoo ssee oonnaa ssmmiijjee,, aa nneemmoogguuććnnoosstt pprroonnaallaažžeennjjaa

ooddggoovvoorraa kklljjuučč jjee nnjjeennee mmiissttiiččnnee pprriivvllaaččnnoossttii.. MMoonnaa LLiissuu kkrraassii uussaavvrrššeennii ssffuummaattoo kkoojjii ssuu nnjjeeggoovvii

ssuuvvrreemmeenniiccii ssmmaattrraallii nneevvjjeerroojjaattnniimm.. SSvvii oobblliiccii nnaa sslliiccii ssuu ttaakkoo ttaannkkii,, ppaauuččiinnaassttii,, ddaa nnaamm ssee ččiinnii

kkaakkoo sslliikkaa iissiijjaavvaa,, ttjj.. ssvviijjeettllii iizznnuuttrraa.. ZZaanniimmlljjiivvoo jjee ddaa jjee oovvuu rreellaattiivvnnoo mmaalluu sslliikkuu ((7777 xx 5533,,55 ccmm))

LLeeoonnaarrddoo sslliikkaaoo ččeettiirrii ggooddiinnee..

UUsspprrkkooss ssttoolljjeettnniimm

ppookkuuššaajjiimmaa rreessttaauurraacciijjee,,

ddaannaass mmoožžeemmoo tteekk ddjjeelloommiiccee

vviiddjjeettii vveelliiččiinnuu nnaajjaammbbiicciioozznniijjeegg

LLeeoonnaarrddoovvaa ddjjeellaa.. ZZaaddnnjjaa

rreessttaauurraacciijjaa ttrraajjaallaa jjee zznnaattnnoo

dduužžee nneeggoo LLeeoonnaarrddoovvoo

sslliikkaannjjee PPoosslljjeeddnnjjee vveeččeerree..

leonardo copy.qxp 25.8.2006 18:35 Page 83

Page 84: Drvo znanja

• Leonardo da Vinci •

ČO

VJE

K I

UM

JETN

OST

84rujan 2006.

Anatomija

LLeeoonnaarrddoo jjee nnaabbaavvlljjaaoo ddiijjeelloovvee lleeššeevvaa iizz bboollnniiccee SSaannttaa MMaarriiaa

NNuuoovvaa ((11550011––11550088)) ii pprroouuččaavvaaoo nnaa nnjjiimmaa aannaattoommiijjuu.. SSmmaattrraaoo

jjee nnuužžnniimm ddaa sslliikkaarr ppoozznnaajjee uunnuuttaarrnnjjuu ssttrruukkttuurruu lljjuuddsskkoogg ttiijjeellaa

rraaddii ššttoo rreeaalliissttiiččnniijjeegg pprriikkaazziivvaannjjaa.. SSaamm jjee vvrrššiioo sseecciirraannjjee lleeššeevvaa,,

ššttoo jjee uu ttoo ddoobbaa bbiilloo,, bbllaaggoo rreeččeennoo,, nneekkoonnvveenncciioonnaallnnoo,, aa zzbboogg

ttooggaa jjee sstteekkaaoo rreeppuuttaacciijjuu ““ppoolluummaaggiiččnnoogg kkaarraakktteerraa eezzootteerriiččnniihh

uuččeennjjaa”” ((FFiieelldd,, 22000033)).. NNaarraavvnnoo,, pprroouuččaavvaannjjee ssttrruukkttuurree lljjuuddsskkoogg

ttiijjeellaa nniijjee ggaa zzaanniimmaalloo ssaammoo kkaaoo sslliikkaarraa vveećć ii kkaaoo nnaauuččnniikkaa..

LLeeoonnaarrddoo jjee ppllaanniirraaoo nnaappiissaattii ii kknnjjiigguu oo aannaattoommiijjii.. OO nnjjeeggoovvoojj

ssaavvrrššeennoojj ppeerrcceeppcciijjii ii iinnoovvaattiivvnnoomm iissttrraažžiivvaannjjuu nnaajjbboolljjee ggoovvoorrii

sslljjeeddeeććaa pprriiččaa.. ““LLeeoonnaarrddoo jjee rraazzggoovvaarraaoo ss ččoovvjjeekkoomm kkrraattkkoo pprriijjee

nnjjeeggoovvee ssmmrrttii.. ČČoovvjjeekk mmuu jjee rreekkaaoo ddaa iimmaa ssttoo ggooddiinnaa,, ddaa nnee

oossjjeeććaa ffiizziiččkkuu bbooll,, ssaammoo vveelliikkuu ssllaabboosstt.. UUmmrroo jjee mmiirrnnoo,, uu ssvvoommee

kkrreevveettuu,, nneekkoolliikkoo ssaattii ppoosslliijjee.. LLeeoonnaarrddoo jjee bbiioo ooddlluuččaann oottkkrriittii

rraazzlloogg ttaakkoo ssllaattkkee ssmmrrttii.. PPrroonnaaššaaoo jjee ddaa jjee ččoovvjjeekk oossjjeeććaaoo

ssllaabboosstt zzbboogg ddiissffuunnkkcciijjee ssuužžeenniihh ii uuvveelliihh aarrtteerriijjaa kkoojjee ssuu hhrraanniillee

ssrrccee zzbboogg oottvvrrddnnuuććaa zziiddaa žžiillee.. DDaannaass bbii ttoo nnaazzvvaallii oottvvrrddnnuuććee

aarrtteerriijjaa iillii aarrtteerriioosskklleerroozzaa..””IIzzmmeeđđuu oossttaalloogg,, rraaddiioo jjee aannaattoommsskkee

pprreessjjeekkee ffeettuussaa uu mmaatteerrnniiccii,, ssnnooššaajjaa,, mmnnooggiihh oorrggaannaa,, mmiiššiiććaa;;

uukkrraattkkoo,, ssvveeggaa ššttoo ssee nnaallaazzii uunnuuttaarr ii nnaa ppoovvrrššiinnii ttiijjeellaa..

izveden samo u terakoti i nikada nije doživio svoje brončano izdanje.

Naime, 1499. godine francuske trupe napadaju Milano, a vojvoda Sfor-

za biva prisiljen iskoristiti broncu namijenjenu konjaničkom kipu za izra-

du borbenih topova. No ti topovi nisu pomogli Sforzi: već iste godine,

zajedno s obitelji, biva protjeran iz Milana, a veličanstveni Leonardov

terakotni model konja služi kao meta neprijatelju. Godine 1499. da Vin-

ci bježi iz Milana.

Povratak u Firencu

Godine 1502. Leonarda je unajmio Cesare Borgia, vojvoda od Romag-

ne, sin i general pape Aleksandra VI. Kao glavni arhitekt i inženjer, Leo-

nardo nadgleda radove na tvrđavi na papinskom zemljištu u središnjoj

Italiji. 1503. godine postaje članom komisije koja je odlučivala o lokaciji

na koju bi se postavila Michelangelova monumentalna mramorna skulp-

tura Davida. Firenca je tih godina centar u kojem djeluju najslavniji umjet-

nici visoke renesanse. Sasvim je razumljivo da je tolika koncentracija

genijalnih umova i tako jaka konkurencija na relativno malom teritoriju

morala uroditi sukobom. Poznata je priča o sukobu (danas bi to bilo

nazvano medijskim prepucavanjem) između Leonarda i Michelangela

Buonarottija.

Krajem iste godine (1503.) Leonardo počinje s izradom skica i nacrtnih

planova za dekoraciju velike dvorane u Gradskoj vijećnici. Za temu djela

Tehnologija

LLeeoonnaarrddoo jjee ppookkuuššaavvaaoo ssttvvoorriittii nnoovvee mmaaššiinnee zzaa nnoovvoo

ddoobbaa.. KKoolliikkoo ssuu ttee iiddeejjee zznnaallee bbiittii rreevvoolluucciioonnaarrnnee

ggoovvoorrii ii ččiinnjjeenniiccaa ddaa ssuu mmuu ssee oossttaallii ggeenniijjaallnnii iinnžžeennjjeerrii

ttoogg ddoobbaa ssmmiijjaallii zzbboogg nnjjeeggoovvee nnaaiivvnnoossttii.. BBiioo jjee

ooppssjjeeddnnuutt ssnnaaggoomm vvooddee.. PPrroouuččaavvaaoo jjee ssvvaa ssttaannjjaa vvooddee::

tteekkuuććee,, pplliinnoovviittoo ii kkrruuttoo.. OOssmmiisslliioo jjee mmnnooggee mmlliinnoovvee,,

ppaarrnnee ttooppoovvee,, iinndduussttrriijjsskkee ssttrroojjeevvee ppookkrreettaannee

tteekkuuććiiccaammaa,, ttee jjee hhttiioo uuvveessttii ssuussttaavv kkaannaallaa uu MMiillaannuu..

RRaaddiioo jjee ii nnaa ppooddvvooddnnoomm rroonnjjeennjjuu,, pprreecciizznniijjee,,

ddiizzaajjnniirraaoo jjee ffuunnkkcciioonnaallaann uurreeđđaajj zzaa ddiissaannjjee ppoodd

vvooddoomm!! OOssiimm ttooggaa,, oossmmiisslliioo jjee kkaakkoo ppoottooppiittii

nneepprriijjaatteelljjsskkee bbrrooddoovvee bbeezz nnjjiihhoovvaa ooppaažžaannjjaa

((ppooddvvooddnnoo)),, ttee jjee sskkiicciirraaoo nneeppoottooppiivvii bbrroodd ss dduupplliimm

kkoorriittoomm.. JJeeddnnaa oodd nnjjeeggoovvii ooppsseessiijjaa jjoošš iizz vvrreemmeennaa

ddjjeettiinnjjssttvvaa bbiillee ssuu ppttiiccee.. LLeeoonnaarrddoo bbii zznnaaoo kkuuppiittii ppttiiccee uu

kkaavveezziimmaa ttee iihh ppuussttiittii kkaakkoo bbii pprroommaattrraaoo nnjjiihhoovv lleett uu

sslloobboodduu.. LLeett jjee ppoojjaavvaa kkoojjaa jjee bbeesskkrraajjnnoo iinnssppiirriirraallaa ii

iinntteerreessiirraallaa LLeeoonnaarrddaa.. UU ssttaarriijjoojj ddoobbii,, oonnoo ššttoo jjee oo lleettuu

nnaauuččiioo pprroommaattrraajjuuććii ppttiiccee LLeeoonnaarrddoo jjee pprriimmiijjeenniioo uu

ssvvoojjiimm mmeehhaanniiččkkiimm nnaapprraavvaammaa.. TTaakkoo ssuu nnaassttaallee

rraazzlliiččiittee ssttuuddiijjee zzaa lleettjjeelliiccuu ss kkrriilliimmaa,, hheelliikkoopptteerr,, ččaakk ii

ppaaddoobbrraann.. BBiioo jjee zzaaookkuupplljjeenn ii mmjjeerreennjjeemm vvrreemmeennaa,, ppaa

jjee sskkiicciirraaoo ssaatt cciijjeelloo ssttoolljjeeććee pprriijjee GGaalliilleeaa..

LLeeoonnaarrddoovvee iiddeejjee

ddaannaass ssee mmoogguu vviiddjjeettii

uu MMuuzzeejjuu zznnaannoossttii ii

tteehhnnoollooggiijjee uu NNeeww

YYoorrkkuu..

leonardo copy.qxp 25.8.2006 20:07 Page 84

Page 85: Drvo znanja

85drvo znanja 97

odabrao je bitku kod Anghiarija, koja je pod-

sjećala na firentinsku pobjedu nad Pisom. Za-

vršio je skicu na kartonu u prirodnoj veličini

1505. godine, ali ona nikada nije prenesena

na zid. Čak ni skica na kartonu nije sačuvana,

već djelo poznajemo iz mnogih kopija, od ko-

jih je najslavnija ona Petera P. Rubensa. Tije-

kom drugog firentinskog razdoblja, Leonardo

je naslikao nekoliko portreta, no samo je jedan

portret preživio do današnjih dana. To je La Gio-

conda, portret žene bogatog firentinskog trgov-

ca, poznatiji pod nazivom Mona Lisa. Zasigur-

no jedna od najslavnijih slika ikada naslikanih,

bila je najdraže autorovo djelo. Naime, gdje god

bi putovao La Giocondu je nosio sa sobom.

Posljednje godine

Godine 1506. Leonardo ponovno odlazi u Mila-

no na poziv francuskog guvernera Charlesa

D’ Amboisea. Sljedeće godine imenovan je

dvorskim slikarom kralja Luja XII., koji je imao

rezidenciju u Milanu. Sljedećih šest godina Leo-

nardo je živio na relaciji Milano – Firenca. U

Milanu je nastavio raditi na inženjerskim pro-

jektima te na konjaničkoj figuri Gian Giacoma

Trivuzia, zapovjednika francuskih snaga u gra-

du. Iako rad nikada nije dovršen, njegov razvoj

i razradu možemo pratiti kroz niz skica i studija.

Od 1514. do 1516. Leonardo je živio u Rimu

pod pokroviteljstvom pape Lea X. Bio je smješ-

ten u palači Belvedere u Vatikanu i čini se da

je bio zaokupljen prvenstveno znanstvenim

eksperimentima. Godine 1516. otputovao je u

Francusku, u službi kralja Francisa I. Iako je

preživio moždani udar i desna ruka mu je dije-

lom bila oduzeta, Leonardo i dalje uspijeva sli-

kati. Svoje posljednje godine proveo je u Cha-

teau de Cloux, pored Amboisea, gdje je i umro

1519. godine.

Leonardov doprinos civilizaciji je neizmjer-

ljiv. No, probajmo odgovoriti na pitanje što bi

sve postigao da je bio rođen nekoliko stoljeća

kasnije, u doba u kojem se znanost slavila.

Sigmund Freud izjavio je da je “Leonardo bio

čovjek koji se probudio prerano u tami, dok

su ostali još bili u snu”. Sasvim sigurno da je

njegova genijalnost bila sputana vremenom i

prostorom, ali u tom aspektu sudbinu je dije-

lio s ostalim genijima za koje njihov životni kon-

tekst nije imao razumijevanja. :-)

LLeeoonnaarrddoo ssee nnaa vvrrlloo ssuuvvrreemmeenn nnaaččiinn ššttiittiioo oodd ddaannaass ttoolliikkoo pprriissuuttnnee iinndduussttrriijjsskkee ššppiijjuunnaažžee.. NNaaiimmee,, uu

sskkiiccee jjee hhoottiimmiiccee uubbaacciivvaaoo llooggiiččkkee,, iinnžžeennjjeerriijjsskkee ggrreešškkee,, ššttoo jjee oossiigguurraavvaalloo nnjjeeggoovvee iiddeejjee uukkoolliikkoo

ppaaddnnuu uu rruukkee ddrruuggiihh iinnžžeennjjeerraa kkoojjii bbii iihh pprriippiissaallii sseebbii iillii kkoorriissttiillii uu ppooggrreeššnnee ssvvrrhhee.. ZZaanniimmlljjiivv jjee

ppooddaattaakk ddaa ssuu zznnaannssttvveenniiccii pprriijjee nneekkoolliikkoo ggooddiinnaa ppookkuuššaallii rreekkoonnssttrruuiirraattii,, ttjj.. oožžiivvoottvvoorriittii LLeeoonnaarrddoovv

nnaaccrrtt tteennkkaa.. IIsspprrvvaa iimm nniijjee uussppjjeelloo!! LLeeoonnaarrddoo jjee uu nnaaccrrttuu nnaammjjeerrnnoo ““uubbaacciioo”” ppooggrreeššaann ssmmjjeerr

rroottaacciijjee zzuuppččaanniikkaa.. KKaadd ssuu zznnaannssttvveenniiccii ttoo oottkkrriillii ii iisspprraavviillii ppooggrreešškkuu,, nnaapprraavvaa jjee rraaddiillaa ssaavvrrššeennoo..

LLeeoonnaarrddoo jjee bbiioo mmiirroottvvoorraacc uu ssrrccuu,, iiaakkoo jjee bbiioo pprriissiilljjeenn rraaddiittii rraattnnee ssttrroojjeevvee kkaakkoo bbii zzaaddrržžaaoo

SSffoorrzziinnuu nnaakklloonnoosstt.. UU jjeeddnnoomm oodd ssvvoojjiihh ssppiissaa,, ppoodd nnaasslloovvoomm ““OO ppččeellaammaa”” LLeeoonnaarrddoo ppiiššee::

““...... mmnnooggiimmaa ććee bbiittii ootteettee nnjjiihhoovvee uuttvvrrddee ii hhrraannaa ii oodd nneerraazzuummnniihh lljjuuddii bbiitt ććee ookkrruuttnnoo ppooppllaavvlljjeennee ii

uuttoopplljjeennee.. OO BBoožžjjaa pprraavvddoo,, zzaaššttoo ssee nnee ttrrggnneešš ddaa vviiddiišš kkaakkoo ssee zzlloossttaavvlljjaajjuu ttvvoojjaa ssttvvoorreennjjaa..””

TTiijjeekkoomm ddrruuggoogg ffiirreennttiinnsskkoogg

rraazzddoobblljjaa,, LLeeoonnaarrddoo

jjee nnaasslliikkaaoo nneekkoolliikkoo ppoorrttrreettaa,,

nnoo ssaammoo jjee jjeeddaann pprreežžiivviioo ddoo

ddaannaaššnnjjiihh ddaannaa –– LLaa GGiiooccoonnddaa

LLeeoonnaarrddoo ddaa VViinnccii bbiioo jjee

ssiillnnoo zzaaookkuupplljjeenn iiddeejjoomm oo

iizzrraaddii ssttrroojjaa zzaa lleetteennjjee..

IIzzvvoorrnnii LLeeoonnaarrddoovvii zzaappiissii ii sskkiiccee

leonardo copy.qxp 25.8.2006 18:36 Page 85

Page 86: Drvo znanja

SASTOJCI ZEMLJINE KORE

PLA

NET Z

EM

LJA

86rujan 2006.

Mineralogija je znanost kojaproučava minerale, njihova fizička svojstva, oblik, kemijski sastav i način postanka. Mineral je sastavni dioZemljine kamene kore, homogene građe, određenog kemijskog sastava, koji se može izrazitikemijskom formulom.

Rude su prirodni agregati minerala

(spojevi u kojima se javljaju u pri-

rodi) iz kojih se može rentabilno do-

biti jedan metal ili više njih. Osim

minerala, ruda sadrži i druge sastojke, koji ne-

maju tehničke vrijednosti i koji se općenito na-

zivaju jalovinom. Koncentriranje ruda važan je

industrijski proces, prvi korak u dobivanju me-

tala. Ruda se koncentrira odstranjivanjem jalo-

vine pomoću gravitacije, sedimentacijom ili pro-

cesima flotacije, prije nego počne ekstrakcija

metala iz rude.

Prema unutrašnjoj građi minerali se dijele na

pravilne i nepravilne odnosno na kristalizirane

i amorfne. Kristalizirani minerali imaju pravilnu

unutrašnju građu, koja je za svaku mineralnu

tvar važna i karakteristična. Točno određeni ras-

pored atoma ili iona tog minerala u prostoru

naziva se pravilna unutrašnja građa. O tom ras-

poredu ovise i svojstva minerala.

Pravilni i nepravilni minerali

Kristalizirani minerali su homogena tijela. Na-

kon otkrića rendgenskih zraka utvrđeno je da

je materija u kristalima raspoređena po princi-

pu trodimenzionalnih rešetki. Na dodirnim točka-

ma rešetki nalaze se atomi ili ioni pojedinih

elemenata. Udaljenost između pojedinih ato-

ma je vrlo mala. Teoretski je moguće izvesti 14

različitih tipova trodimenzionalnih rešetki. Opća

formula ovih rešetki određena je trima osima

koje zatvaraju tri kuta. Veličina ovih osi i kutova

određuje sustav prostorne rešetke. Kemijskim

istraživanjima je utvrđeno da minerali najčeš-

će ne pokazuju idealnu kemijsku formulu, iako

su potpuno homogeni, čisti i bez ikakvih mine-

ralnih dodataka. Ova pojava, koja je među mi-

neralima više pravilo nego izuzetak, objašnja-

va se zamjenom određenih iona u strukturnoj

rešetki minerala. Zamjena iona u strukturnoj

rešetki nekim drugim ionom može biti djelo-

mična ili potpuna. Osnovni uvjet za ovakvu za-

mjenu je ekvivalentni prostor. Relativno lako se

minerali i rude copy.qxp 25.8.2006 18:27 Page 86

Page 87: Drvo znanja

MMiinneerraallii ii

rruuddee

87drvo znanja 97

zamjenjuju ioni podjednakog promjera, bez obzi-

ra na kemijsku srodnost. Tako se npr. ioni mag-

nezija, mangana, željeza, kobalta i cinka lako

zamjenjuju. Iako kemijski vrlo slični, elementi ka-

lij i natrij zamjenjuju se ograničeno, jer im se

promjer atoma jako razlikuje.

Amorfni minerali ne javljaju se u pravilnim

oblicima. Mogu nastati na više načina. Jedan

od načina je nastanak staklastih amorfnih stije-

na iz viskoznih magmi naglim hlađenjem, pri

čemu ne dolazi do kristalizacije većeg stup-

nja. Amorfni minerali nisu stabilni. Oni već u

normalnim uvjetima, koji vladaju na površini Zem-

lje, nakon duljeg vremena prelaze u kristali-

zirano stanje. Pri povišenoj temperaturi i tlaku

ovaj proces teče relativno brzo. Zbog toga se

u metamorfnim stijenama ne mogu naći amorf-

ni minerali, a ni u dubinskim eruptivnim stije-

nama, koje su se kristalizirale pod visokim tla-

kom i u dužem vremenskom periodu.

Fizička i kemijska svojstva

Fizička svojstva minerala odraz su njihove unu-

trašnje građe. Među fizička svojstva ubrajamo:

kalavost, tvrdoću, elastičnost, specifičnu težinu,

termička svojstva te optička svojstva (boju,

sjaj, fluorescenciju i fosforescenciju). Kalavost

je važno svojstvo minerala. Minerali s velikom

razlikom u koheziji u različitim smjerovima dob-

ro se kalaju. Minerali kod kojih je ta razlika ma-

la, slabo se kalaju.

Tvrdoća je čvrstoća minerala, koja se očituje

u otporu minerala prema grebanju šiljkom tvr-

dog predmeta. Ako nekim mineralom možemo

grepsti po površini drugog, prvi mineral je tvrđi,

a drugi mekši. Tvrdoća pojedinih minerala odre-

đuje se prema Mohsovoj ljestvici tvrdoće. Sasta-

vio ju je njemački mineralog Friedrich Mohs

(1773.–1839.); karakterizira je otpornost na gre-

banje tvrđim mineralom. Talk je najmekši mine-

ral i ima redni broj 1, dok je najtvrđi mineral

dijamant, koji prema Mohsovoj ljestvici ima red-

ni broj 10. Tvrdoća često služi za raspoznavanje

AAmmeettiisstt

RRaazzlliiččiittii kkrriissttaallii kkoorriissttee ssee

ii uu tteerraappeeuuttsskkee ssvvrrhhee..

minerali i rude copy.qxp 25.8.2006 18:27 Page 87

Page 88: Drvo znanja

• Minerali i rude •

PLA

NET Z

EM

LJA

88rujan 2006.

MOHSOVA LJESTVICA

MMoohhss jjee ssvvoojjuu lljjeessttvviiccuu tteemmeelljjiioo nnaa ddeesseett llaakkoo

ddoossttuuppnniihh mmiinneerraallaa..

TTVVRRDDOOĆĆAA MMIINNEERRAALL

11 ttaallkk ((MMgg33SSii44OO1100((OOHH))22))

22 ggiippss ((CCaaSSOO44••22HH22OO))

33 kkaallcciitt ((CCaaCCOO33))

44 fflluuoorriitt ((CCaaFF22))

55 aappaattiitt ((CCaa55((PPOO44))33((OOHH--,,CCll--,,FF--))))

66 oorrttookkllaass ((KKAAllSSii33OO88))

77 kkvvaarrcc ((SSiiOO22))

88 ttooppaazz ((AAll22SSiiOO44((OOHH--,,FF--))22))

99 kkoorruunndd ((AAll22OO33))

1100 ddiijjaammaanntt ((CC))

minerala. Tako npr. gips možemo grepsti nok-

tom, kalcit čelikom ili staklom, a staklo i čelik mo-

žemo grepsti kremenom.

Specifična težina je konstantna veličina za

svaki mineral. Jednaka je omjeru mase i volu-

mena. Prema termičkim svojstvima minerale dije-

limo na dijatermne i atermne. Dijatermni minerali

propuštaju toplinske zrake. Neki minerali su dob-

ri vodiči topline, poput srebra ili bakra. Širenje

topline u mineralima ovisi o njihovu kristalograf-

skom sastavu. Pojačanim zagrijavanjem svaki

mineral se može taliti. Temperatura pri kojoj se

taj proces odvija naziva se točka taljenja. Amorf-

ni minerali nemaju točku taljenja, nego postup-

no prelaze u talinu.

U optička svojstva minerala ubrajamo boju,

sjaj, fluorescenciju i fosforescenciju. Ako mine-

ral apsorbira podjednako sve valne duljine bije-

log svjetla, u prolaznom svjetlu bit će bezbojan. Ako mineral apsorbira

jedan dio svjetla, a drugi propušta, pokazivat će u prolaznom svjetlu

boje propuštenog dijela spektra (rubin apsorbira sve boje bijelog svjet-

la, a reflektira samo crvenu). Sjaj minerala ovisi o količini reflektiranih

zraka i o veličini indeksa loma. Minerali koji jako reflektiraju svjetlo i ima-

ju velik indeks loma, pokazuju izrazit dijamantni sjaj. Ako neki mineral

pretvara titraje svjetla manje valne duljine u titraje veće valne duljine,

dolazi do pojave koja se naziva fluorescencija. Ako mineral svijetli i nakon

što je pobuda prestala, kažemo da je došlo do fosforescencije (kao kad

dijamant osvijetlimo Sunčevim zrakama, pa ga unesemo u tamnu prosto-

riju – svijetlit će još neko vrijeme)

Različiti minerali

Minerali su prirodne tvari nastale različitim geološkim procesima. Po sas-

tavu mogu biti čisti elementi, jednostavne soli ili vrlo složeni spojevi po-

put silikata. Da bi neka tvar bila klasificirana kao “pravi” mineral, mora biti

čvrsta i imati kristaličnu strukturu. Mora biti anorganskog sastava, javljati

se u prirodi i mora biti homogena. Kemijski sastav pojedinog minerala

može se znatno razlikovati. Tako se, recimo, feldšpar može sastojati pre-

težno od albita (NaAlSi3O8) koji je bogat natrijem ili pretežno od anorita

(CaAl2Si2O8) koji je pak bogat kalcijem, a postoje još četiri poznata sas-

tava. Mineralima slične tvari koje ne zadovoljavaju uvjete “priznavanja”

nazivaju se mineraloidi. Industrijskim mineralima nazivaju se oni minerali

koji imaju gospodarsku vrijednost.

ZZeelljjeezznnii ppiirriitt

minerali i rude copy.qxp 25.8.2006 18:28 Page 88

Page 89: Drvo znanja

89drvo znanja 97

Kemijski sastav i struktura određuju pojedi-

ni mineral. Dva ili više minerala mogu imati isti

kemijski sastav, ali različitu strukturu (ovi mine-

rali nazivaju se polimorfnim mineralima). Tako,

naprimjer, pirit i markasit imaju isti kemijski sas-

tav – FeS2, ali njihova se atomska struktura

razlikuje. Isto tako, neki minerali imaju različit

kemijski sastav, ali istu strukturu – halit (sastav-

ljen od natrija i klora), galenit (sastavljen od

olova i sumpora) i periklas (sastavljen od mag-

nezija i kisika) imaju istu kristaličnu strukturu.

Kristalična struktura određuje svojstva mine-

rala. Iako dijamant i grafit imaju potpuno isti

sastav – oba su zapravo čisti ugljik – grafit je me-

kan, a dijamant najčvršći poznati mineral. Ovo

je posljedica strukture grafita, čiji atomi su “slo-

ženi” u listove koji lako mogu “klizati” jedan

po drugome, dok su atomi u dijamantu složeni

u čvrstu rešetku. Danas je poznato oko 4000

minerala.

Razlika između minerala i stijena leži upravo

u kemijskom sastavu. Stijene mogu biti sastav-

ljene pretežno ili isključivo od minerala, a mogu

sadržavati i organske tvari. Vapnenac je sedi-

mentna stijena sastavljena gotovo u potpu-

nosti od minerala kalcita. Neki minerali, poput

kvarca ili feldšpara, široko su rasprostranjeni,

a nekih ima na svega nekoliko mjesta na Zem-

lji. Više od pola poznatih minerala toliko su

rijetki da su pronađeni samo na jednom mjestu

i u količinama manjim od 100 grama.

Minerali i ljudsko zdravlje

Minerali su među najvažnijim sastojcima ljud-

skog organizma. Za pravilnu ishranu važno je

barem 18 minerala. Minerale ne proizvode živo-

tinje niti biljke, te ih stoga nazivamo anorgan-

skim elementima. Minerali u prehrani podra-

zumijevaju sve oblike metala (izuzev fosfora i

halogenih elemenata) koje u organizam uno-

simo. Ti oblici mogu biti soli, ioni ili kompleksni

spojevi. Minerale u ljudskom tijelu dijelimo na

makroelemente, mikroelemente i elemente u tra-

govima. U makroelemente spadaju natrij (Na),

kalij (K), kalcij (Ca), magnezij (Mg) i fosfor (P). U

mikroelemente spadaju željezo (Fe), jod (I), ba-

kar (Cu), cink (Zn), fluor (F) i selen (Se). Ele-

menti u tragovima su mangan (Mn), vanadij (V),

molibden (Mo) i kobalt (Co).

Natrij je jedan od najvažnijih minerala u ljud-

skom organizmu. Predstavlja najčešći pozitivno

nabijeni ion u izvanstaničnoj tekućini. Sudje-

luje u formiranju tzv. osmolarnosti izvanstanič-

ne tekućine, u provođenju živčanih impulsa i

u mišićnoj kontrakciji. Sve namirnice sadrža-

vaju natrij, ali čovjek ga prima ponajviše iz ku-

hinjske soli. Nedostatak natrija isključivo zbog

nedovoljne količine unosa hranom uglavnom

nije moguć, ali može nastati zbog nekih bo-

lesti i poremećaja. Prekomjeran unos natrija

može bitno poremetiti zdravlje čovjeka – du-

gotrajno prekomjerno soljenje hrane prido-

nijet će povećanju krvnog tlaka i može trajno

oštetiti bubrege.

Kalij je najzastupljeniji stanični pozitivno na-

bijeni ion, dok ga izvan stanice ima jako malo

u odnosu na natrij. Kalijevi ioni sudjeluju u ni-

zu fizioloških funkcija u organizmu – primjerice,

u prijenosu živčanih impulsa, mišićnim kontrak-

cijama, kontroli krvnog tlaka, otpuštanju hormo-

na, razvoju embrija, diobi stanica, regulaciji

VViiššee oodd ppoollaa ppoozznnaattiihh mmiinneerraallaa ttoolliikkoo ssuu rriijjeettkkii

ddaa ssuu pprroonnaađđeennii ssaammoo nnaajjeeddnnoomm mmjjeessttuu ii uu kkoolliiččiinnaammaammaannjjiimm oodd 110000 ggrraammaa..

AAmmeettiisstt

DDiijjaammaanntt

BBaakkaarrnnaa rruuddaa

KKaallcciitt ii fflluuoorriitt

minerali i rude copy.qxp 25.8.2006 18:28 Page 89

Page 90: Drvo znanja

• Minerali i rude •

PLA

NET Z

EM

LJA

90rujan 2006.

kiselobazne ravnoteže i dr. Povećani unos kalija

može biti uzrokom povećanja razine kalija u krvi,

tzv. hiperkalijemije, koja uzrokuje poremećaj rada

srca i mozga, a ako se ne liječi odgovarajućom te-

rapijom može dovesti i do smrti.

Kalcij je poslije natrija i kalija najzastupljeniji

mineral u organizmu. Ukupna količina kalcija u

prosječnom organizmu iznosi oko jednog kilogra-

ma. Najveći dio pripada kalciju koji se nalazi u

kostima, gdje se nalazi u obliku dvaju kristala –

kalcijeva karbonata i apatita (kalcijev fosfat). Ti kris-

tali nalaze se u međustaničnom matriksu i odgo-

vorni su za čvrstoću kostiju. Kalcij sudjeluje i u

mehanizmu grčenja i pokretanja mišića, zatim za

propusnost stanične membrane, pospješuje zgru-

šavanje krvi, a sudjeluje i u određenim funkcija-

ma živčanog sustava.

Uloga magnezija i magnezijevih iona u organiz-

mu je višestruka. On je jedan od najzastupljenijih

iona u stanicama, nalazi se i u kostima, sudjeluje

u enzimskim biokemijskim reakcijama, u normal-

nom radu mišića, u izgradnji kostiju; važan je za

održavanje normalnog krvnog tlaka i za funkcije

središnjeg živčanog sustava.

Cink je vrlo značajan mineral za naše tijelo. To

je esencijalni mineral koji nalazimo u gotovo sva-

koj stanici našeg tijela. Smatra se da je količina

cinka u tijelu odrasle osobe oko 2 g. Najveću koli-

činu cinka u tijelu nalazimo u retini i muškim repro-

duktivnim organima. U znatnoj mjeri ima ga u ko-

stima i mišićima. Smatra se da cink djeluje kao

potpora imunološkom sustavu. Važan je za sinte-

zu DNK, potreban je za zacjeljivanje rana te oču-

vanje osjetila okusa i mirisa. Pravilnom prehranom

dnevno ga se unosi između 8 i 14 g.

Željezo je jedan od najrasprostranjenijih meta-

la u prirodi. Ukupna količina željeza u tijelu zdra-

vog, odraslog čovjeka iznosi 4,5 grama. Najveća

količina željeza, koja nastaje raspadanjem crvenih

krvnih zrnaca, ponovno ulazi u proces sinteze he-

moglobina. Ipak, dnevno se iz organizma izluču-

je 0,5-1 mg željeza, i to ljuštenjem epitela crijeva i

kože, a manjim dijelom urinom, znojenjem i putem

žuči. Željezo je neophodno za izgradnju crvenih krv-

nih zrnaca odnosno hemoglobina, sastojka koji je

u organizmu odgovoran za prijenos kisika, te za stva-

ranje mioglobina, važnog pigmenta mišića koji mi-

šićima omogućuje pohranjivanje energije. Željezo

je također sastavni dio za život važnih enzima koji

osiguravaju procese staničnog disanja. :-)

NNAAJJPPOOZZNNAATTIIJJII MMIINNEERRAALLII

SSiilliikkaattii:: NNaajjvveeććaa sskkuuppiinnaa mmiinneerraallaa ssvvaakkaakkoo ssuu ssiilliikkaattii –– vveeććiinnaa ssttiijjeennaa nnaa ZZeemmlljjii ggrraađđeennaa jjee

pprreetteežžiittoo oodd ssiilliikkaattaa.. PPoo kkeemmiijjsskkoomm ssaassttaavvuu oovvii ssuu mmiinneerraallii ssaassttaavvlljjeennii oodd ssiilliicciijjaa ii kkiissiikkaa,, uuzz

pprriimmjjeessee aalluummiinniijjaa,, mmaaggnneezziijjaa,, žžeelljjeezzaa ii kkaallcciijjaa.. NNeekkii ppoozznnaattii mmiinneerraallii iizz oovvee sskkuuppiinnee ssuu ffeellddššppaarrii,,

kkvvaarrcc,, oolliivviinnii,, ppiirrookksseennii ii ttiinnjjaacc..

KKaarrbboonnaattii:: KKaarrbboonnaattnnii mmiinneerraallii ssuu oonnii mmiinneerraallii kkoojjii ssaaddrržžee aanniioonn ((CCOO33))22--.. TToo ssuu kkaallcciitt,, aarraaggoonniitt

((oobbaa ssuu zzaapprraavvoo kkaallcciijjeevvii kkaarrbboonnaattii)),, ddoolloommiitt ((mmjjeeššaavviinnaa mmaaggnneezziijjeevvaa ii kkaallcciijjeevvaa kkaarrbboonnaattaa)) ii

ssiiddeerriitt ((žžeelljjeezzoo((IIIIII))--kkaarrbboonnaatt)).. KKaarrbboonnaattii ssee nnaajjččeeššććee ttaalloožžee uu mmoorriimmaa kkaaoo oossttaaccii lljjuuššttuurraa mmoorrsskkiihh

oorrggaanniizzaammaa.. NNaallaazzee ssee ii uu eevvaappoorriittnniimm ssttiijjeennaammaa ii kkrrššeevviittiimm pprreeddjjeelliimmaa,, uu kkoojjiimmaa oottaappaannjjee

kkaarrbboonnaattnniihh ssttiijjeennaa ssttvvaarraa ššppiilljjee,, ssttaallaakkttiittee ii ssttaallaaggmmiittee..

SSuullffaattii:: SSvvii ssuullffaattnnii mmiinneerraallii ssaaddrržžee aanniioonn SSOO4422--.. OObbiiččnnoo nnaassttaajjuu uu eevvaappoorriittnniimm uuvvjjeettiimmaa uu kkoojjiimmaa

ssllaannaa vvooddaa ppoossttuuppnnoo iissppaarraavvaa ssttvvaarraajjuuććii ssuullffaattee ii hhaalliiddee.. SSuullffaattii ssee jjaavvlljjaajjuu ii nnaa hhiiddrrootteerrmmaallnniimm

iizzvvoorriimmaa.. PPoozznnaattii mmiinneerraallii oovvee sskkuuppiinnee ssuu aannhhiiddrriitt ((kkaallcciijjeevv ssuullffaatt)),, cceelleessttiitt ((ssttrroonncciijjeevv ssuullffaatt)),, bbaarriitt

((bbaarriijjeevv ssuullffaatt)) ii ggiippss ((hhiiddrraattiizziirraannii kkaallcciijjeevv ssuullffaatt))..

HHaalliiddii:: HHaalliiddii ssuu sskkuuppiinnaa mmiinneerraallaa kkoojjii ttvvoorree pprriirrooddnnee ssoollii ii uukklljjuuččuujjuu fflluuoorriitt ((kkaallcciijjeevv fflluuoorriidd)) ii

hhaalliitt ((nnaattrriijjeevv kklloorriidd)).. HHaalliiddii ssee,, ppooppuutt ssuullffaattaa,, nnaajjččeeššććee nnaallaazzee uu ppooddrruuččjjiimmaa vveelliikkee eevvaappoorraacciijjee..

OOvvaa sskkuuppiinnaa mmiinneerraallaa oobbuuhhvvaaććaa ii fflluuoorriiddnnee,, kklloorriiddnnee ii jjooddiiddnnee mmiinneerraallee..

OOkkssiiddii:: OOkkssiiddii ssuu ggoossppooddaarrsskkii jjeeddnnaa oodd nnaajjzznnaaččaajjnniijjiihh sskkuuppiinnaa mmiinneerraallaa jjeerr uuggllaavvnnoomm ttvvoorree rruuddee

iizz kkoojjiihh ssee ddoobbiivvaajjuu mmeettaallii.. PPoozznnaattii ookkssiiddii ssuu hheemmaattiitt ii mmaaggnneettiitt ((oobbaa ssuu žžeelljjeezzoo((IIIIII))--ookkssiiddii,,

rraazzlliiččiittiihh ssttrruukkttuurraa)) ttee kkrroommiitt ((kkrroommoovv ookkssiidd)).. NNaassttaajjuu kkaaoo pprroodduukkttii ookkssiiddaacciijjee ddrruuggiihh mmiinneerraallaa,,

aa jjaavvlljjaajjuu ssee ii uu ssttiijjeennaammaa vvuullkkaannsskkoogg ppooddrriijjeettllaa..

EElleemmeennttaarrnnii mmiinneerraallii:: OOvvaa sskkuuppiinnaa oobbuuhhvvaaććaa mmeettaallee ppooppuutt zzllaattaa,, ssrreebbrraa ii bbaakkrraa ttee

ppoolluummeettaallee ii nneemmeettaallee,, ppooppuutt aannttiimmoonnaa,, bbiizzmmuuttaa ii ssuummppoorraa.. OOvvddjjee ssee uubbrraajjaajjuu ii pprriirrooddnnee lleegguurree,,

ppooppuutt eelleekkttrruummaa kkoojjii jjee pprriirrooddnnaa lleegguurraa zzllaattaa ii ssrreebbrraa..

MMiinneerraallee uu lljjuuddsskkoomm ttiijjeelluu

ddiijjeelliimmoo nnaa mmaakkrrooeelleemmeennttee,,

mmiikkrrooeelleemmeennttee ii eelleemmeennttee uu

ttrraaggoovviimmaa..

PPiirriitt

SSiilliikkaatt

minerali i rude copy.qxp 25.8.2006 18:29 Page 90

Page 91: Drvo znanja

minerali i rude copy.qxp 25.8.2006 18:29 Page 91

Page 92: Drvo znanja

POREMEĆAJI PREHRANE

LJU

DSK

O T

IJELO

92rujan 2006.

anoreksija copy.qxp 25.8.2006 18:12 Page 92

Page 93: Drvo znanja

93drvo znanja 97

Anoreksija ibulimijaMnogi zdravstveni poremećaji odražavaju se na izbor hrane, jedenje i težinu, no termin “poremećaji

prehrane” u svakodnevnom govoru označavaju anoreksiju i bulimiju. Svi su poremećaji prehrane dijelom

psihijatrijske prirode. Na štetne postupke vezane uz prehranu pojedinca navode tjeskoba ili depresija,

povezane s nezadovoljstvom vlastitim izgledom ili sobom u cjelini. Pogled na vlastito tijelo izaziva neugodne

osjećaje, koje pojedinac nastoji ublažiti određenim zahvatima u prehrani ili promjenom tjelesne težine.

Anoreksija i bulimija su hranidbeni poremećaji koji primarno pogađaju adole-

scentice i mlade zrele žene. Primarni simptom obaju poremećaja je opsjed-

nutost težinom. Znanost ih smješta pod širi pojam “emotivnih poremećaja”

jer u većini slučajeva nisu posljedica stvarne potrebe za gubljenjem težine,

nego prije reakcija na probleme s okolinom – u školi, obitelji, ljubavi... Iako mnogi

anoreksiju i bulimiju smatraju bolestima moderne civilizacije i blagostanja, anorek-

sično i bulimično ponašanje zabilježeni su još u doba grčke i rimske vladavine kod

bogatijih slojeva društva.

Zasad nije utvrđen jedan isključivi uzrok anoreksije ili bulimije, no istraživanja su

upozorila na neke biološke i psihološke čimbenike. Postoje naznake da se poreme-

ćaji rađaju u hipotalamusu, dijelu mozga koji detektira opasnosti po organizam te

regulira stresnu reakciju organizma. Moguće je da kod anoreksije i drugih poreme-

ćaja prehrane hipotalamus pogrešno detektira građu tijela i težinu kao opasnost te

potiče lučenje stresnih hormona, koji izazivaju tjeskobu. U tom slučaju, osoba se od

tjeskobe “liječi” gladovanjem i mršavljenjem. U aktivaciji anoreksije i bulimije sudje-

luju i životne okolnosti, uključujući odnose u obitelji i okolini te kulturne utjecaje. Je-

dan od stresova koji mogu potaknuti nastanak anoreksije ili bulimije može biti obi-

teljski ili društveni pritisak. Potonji se najčešće provodi kroz medije ili oglašavanje,

u kojima se kao jedini prihvatljiv izgled promiče vitkost.

Anoreksija

Anorexia nervosa, što na grčkom znači gubitak apetita, ozbiljan je poremećaj hra-

njenja, karakteriziran namjernim izgladnjivanjem. Bolest je prvi put opisao liječnik

Richard Morton još 1689. godine kao samovoljno gladovanje žene koja je ravno-

dušno odbijala liječenje. Godine 1873. bolest su medicinski dokumentirali, gotovo

istodobno, jedan engleski i jedan francuski liječnik. Poremećaj počinje najčešće u ti-

nejdžerskim godinama kao želja za savršenim tjelesnim izgledom ili kao reakcija na

neuspjeh, primjerice odbijanje u ljubavi, prekid ljubavne veze, ismijavanje u društvu

ili primjedbu bliske osobe da bi bilo dobro smršaviti. Osoba se tada baca na dijetu

i slijedi strože režime prehrane od svojih vršnjakinja. Kad su ostali već prekinuli dije-

tu, anoreksična osoba, poticana tjeskobom, nastavlja dalje. Ljudi joj govore da je mrša-

va i ona u tome uživa, no intimno i dalje smatra da bi trebala izgubiti još kilograma.

Nastup bolesti je podmukao i gotovo neprimjetan. Osoba koja je dotada bila dru-

štvena odjednom se počinje povlačiti iz društva i postaje zaokupljena dijetama za

mršavljenje. Sve se više zanima za kalorijsku vrijednost hrane, te izbjegava sve što

anoreksija copy.qxp 25.8.2006 18:12 Page 93

Page 94: Drvo znanja

• Anoreksija i bulimija •

LJU

DSK

O T

IJELO

94rujan 2006.

Medicinske i psihološke komplikacije

KKoommpplliikkaacciijjee kkoodd bbuulliimmiijjee oobbiiččnnoo jjee mmoogguuććee

iizzbbjjeeććii uuzz ppoommooćć mmuullttiiddiisscciipplliinnaarrnnoogg ttrreettmmaannaa,,

kkoojjii ssaaddrržžii sslliiččnnee kkoommppoonneennttee kkaaoo ii ttrreettmmaann

pprroottiivv aannoorreekkssiijjee.. MMoožžee ggaa pprroovvooddiittii lliijjeeččnniikk,,

ppssiihhiijjaattaarr,, iillii uu nneekkiimm sslluuččaajjeevviimmaa kklliinniiččkkii

ppssiihhoolloogg.. PPrriimmaarrnnii cciilljj ttrreettmmaannaa jjeesstt

zzaaddoovvoolljjaavvaannjjee ttjjeelleessnniihh ii ppssiihhoolloošškkiihh ppoottrreebbaa

ppaacciijjeennttaa.. KKoonnaaččnnii jjee cciilljj ddaa oossoobbaa rraazzvviijjee

ttoolleerraanncciijjuu pprreemmaa ssvvoomm ttjjeelleessnnoomm iizzgglleedduu ii

oossttaalliimm oossoobbiinnaammaa ttee ddaa uuzzmmooggnnee vvooddiittii zzddrraavv ii

uurraavvnnootteežžeenn oossjjeeććaajjnnii žžiivvoott.. SS pprriikkllaaddnniimm

ttrreettmmaannoomm,, vveeććiinnaa ssee oossoobbaa pprriilliiččnnoo ddoobbrroo

ooppoorraavvii iillii ssee ppoottppuunnoo rriijjeeššii ppoorreemmeeććaajjaa..

po njezinu mišljenju deblja. Jelovnik se postupno

svodi na sve manji broj namirnica, koje su priprem-

ljene bez dodataka koji sadrže kalorije, a glad ubla-

žava tako što pije velike količine vode. Unos hrane

postupno se svodi na najmanju moguću mjeru, či-

me gube od 15 do 60% normalne tjelesne težine,

sve dok jelo posve ne ukinu. Uz dijetu, djevojke obič-

no počinju vježbati kako bi izgubile što više tjeles-

nih masti. Važno je naglasiti da najveći dio obolje-

lih prije pojave simptoma nema znatno povećanu

tjelesnu masu.

Katkad djevojka postigne željenu vitkost, ali ne

promijeni loše mišljenje o sebi i postaje trajno ne-

zadovoljna. Oboljela osoba postaje opsjednuta sli-

kom svog tijela i često doživljava sebe debelom iako

je istina totalno suprotna. Samopouzdanje tih oso-

ba potpuno je narušeno, te su kod njih primijećeni

simptomi teške depresije. Oko polovice svih anorek-

sičara u nekom trenutku svoje bolesti počne patiti

i od bulimije. Osim do mršavljenja, anoreksija vodi

i do drugih posljedica. Organizam postaje manje

otporan na zaraze i želučane tegobe te osjetljiviji

na hladnoću. U takvu stanju javlja se niz simpto-

ma poput suhe kože, lomljivih noktiju, tanke i rijet-

ke kose, zatvora, anemije, oticanja zglobova i osteo-

penije (smanjivanja koštanog tkiva).

Liječenje

Psihoterapija, redovito medicinsko praćenje i vođe-

nje pravilne prehrane trebali bi biti dijelom svakog

programa liječenja anoreksije. Liječenje anoreksije

razlikovat će se ovisno o stadiju u kojem se prepoz-

na i pacijentovoj spremnosti na suradnju. Hospitali-

zacija je obično nužna ako je pacijent izgubio više

od 25% svoje uobičajene tjelesne težine. U osnovi

liječenja prvenstveno se provodi individualna psiho-

terapija, kako bi se otkrili emocionalni problemi i

teškoće međuljudskih odnosa koji se možda nala-

ze u pozadini bolesti. Obiteljska terapija također je

vrlo važna, ako pacijent živi s obitelji, a bihevioris-

tička terapija može pomoći da promijeni štetne na-

vike. Osim toga, trebalo bi postaviti cilj u obliku

točno određenog raspona težine, a važni su i pre-

hrambena edukacija i medicinsko praćenje. Osim

cinkovog sulfata često se propisuju i dodatne koli-

čine ostalih hranjivih tvari, sredstva za pojačavanje

apetita, antidepresivi, kao i sredstva protiv tjeskobe.

Anoreksija je jedna od rijetkih bolesti u kojoj bo-

lesna osoba kao da uopće nije zainteresirana za svo-

je liječenje: liječnike doživljava kao neprijatelje koji

je žele udebljati. Ishod liječenja uvelike ovisi o spo-

sobnosti bolesne osobe da se aktivno uključi u psi-

hoterapiju i surađuje u liječenju. Ako su te sposob-

nosti izražene, ishod liječenja je povoljan. Nažalost,

u velikom broju slučajeva bolest postaje kronična.

Anoreksična osoba ostaje opsjednuta idejom da se

anoreksija copy.qxp 25.8.2006 18:13 Page 94

Page 95: Drvo znanja

95drvo znanja 97

ne smije udebljati i čitav život podređuje tom cilju.

Često je nesposobna za rad ne samo zbog svog

slabog fizičkog stanja već i zbog trajne zaokuplje-

nosti borbom protiv gladi.

Bulimija

Bulimija (punim nazivom bulimia nervosa, znači “bi-

kovska glad” i dolazi od grčkih riječi bous, bik i limos,

glad) također je poremećaj u prehrani. Za osobe ko-

je pate od bulimije, hrana je ugodna i autodestruk-

tivna droga. Bulimija nervoza je bolest koja se naj-

češće javlja u djevojaka u kasnijoj adolescenciji ili

u mlađoj odrasloj dobi, a rijetko se javlja u muška-

raca. Od sto mladih djevojaka, njih tri do pet bori se

s ovim poremećajem. Bulimija je poremećaj vezan

uz hranjenje koji je, kao i anoreksija nervoza, psi-

hološkog podrijetla, a može imati strašne tjelesne

posljedice.

Bulimija je prvi put opisana u medicinskoj litera-

turi 1979. godine. Praksa prejedanja i povraćanja,

odnosno čišćenja laksativima, bila je poznata već u

starom Egiptu, Grčkoj, Rimu i Arabiji. Liječnici su ne-

kada povraćanje i čišćenje smatrali potrebnim radi

očuvanja zdravlja. U literaturi se još uvijek rasprav-

lja jesu li ove pojave i česta gošćenja bogatih Rim-

ljana, te nakon toga čišćenja, zapravo neke varijan-

te danas poznate bulimije nervoze ili ne. U kasnijim

stoljećima kroz literaturu se spominju osobe koje

su prema povijesnim izvorima imale simptome na-

lik bulimiji s ciljem namjernog mršavljenja. Iako je

kao alarmantna pojava masovnih razmjera zabilje-

žena još u osamdesetima, bulimija se našla pod lu-

pom javnosti tek sredinom devedesetih godina proš-

log stoljeća, kad je pokojna princeza Diana otvoreno

progovorila o svojoj borbi s tom bolešću.

Dok anoreksična osoba odbija hranu ili jede izra-

zito malo, bulimična osoba ima tipične napadaje

prežderavanja, kada u kratkom vremenskom peri-

odu pojede ogromnu količinu hrane (od 3000 do

10 000 kcal. u jednom obroku), koju zatim izbacuje

iz tijela putem namjerno izazvanog povraćanja, po-

nekad stalnom upotrebom laksativa (sredstava za

čišćenje crijeva) i diuretika (sredstva koje potiče izlu-

čivanje urina) ili opsesivnim vježbanjem. Kod pre-

jedanja uzima uvijek visokokaloričnu hranu, koje

se inače najviše boji, hranu s puno ugljikohidrata

(šećera i brašna) i masnoća. S vremenom postaje

“ovisna” o toj hrani kao što je alkoholičar ovisan o

alkoholu i gubi svaku samokontrolu kad jednom

počne jesti.

Neki oboljeli provode cijele dane u prejedanju i

povraćanju, dok drugi koji su više bulimoreksični

mogu tretirati bilo kakav obrok kao prejedanje i po-

kušavaju se toga riješiti. Brzo uzimanje velike koli-

čine hrane odmah stvara neugodu, naročito u želu-

cu i abdomenu. Kad je prejedanje gotovo, osobom

ovlada osjećaj panike i krivnje te se ona dodatno fi-

zički loše osjeća. Priča se da su neki ljudi prejedajući

se pojeli tako mnogo da su im neki dijelovi probav-

nog sustava, želudac ili ždrijelo, jednostavno pukli,

uzrokujući smrt. Neke oboljele osobe idu do tih kraj-

nosti, ali ostaju toliko očajne da niti tada ne potraže

pomoć. Najčešće se hrana izbacuje namjernim povra-

ćanjem (stavljanjem prstiju u grlo). Ta akcija može biti

vrlo stresna za oboljelog i njegovo tijelo. Glavni uzrok

bulimije želja je za mršavljenjem, potaknuta sramom

zbog vlastitog tijela i težnjom za nedostižnim savrše-

nim izgledom. Međutim, značajnu ulogu igraju i

drugi psihološki faktori. Depresija, usamljenost,

izoliranost, poteškoće u izražavanju osjećaja, nisko

samopouzdanje. Ono što povezuje anoreksičare i

Posljedice bulimije

•• RRuusssseelloovv zznnaakk –– ssiittnnee ooggrreebboottiinnee nnaa ššaakkaammaannaassttaallee zzbboogg ččeessttoogg ddooddiirraa ssaa zzuubbiimmaa

•• ddeennttaallnnaa eerroozziijjaa –– ddjjeelloommiiččaann iillii ppoottppuunngguubbiittaakk zzuubbnnoogg ttkkiivvaa,, nnaassttaaoo ddjjeelloovvaannjjeemmžžeelluuččaannee kkiisseelliinnee kkoojjaa uu uussnnuu ššuupplljjiinnuu ddoollaazziipprriilliikkoomm ppoovvrraaććaannjjaa

•• ppoovveeććaannjjee žžlliijjeezzddaa sslliinnoovvnniiccaa –– zzbboogg ččeessttoogggguuttaannjjaa hhrraannee

•• ttooččkkaassttoo kkrrvvaarreennjjee nnaa lliiccuu ii nnaappuukkllee kkrrvvnnee žžiilliiccee nnaa ookkuu,, nnaassttaallee zzbboogg ppoovveeććaannjjaa kkrrvvnnooggttllaakkaa uu pprrssnnoomm kkooššuu iizzaazzvvaannoogg ppoovvrraaććaannjjeemm

•• oošštteeććeennjjee jjeeddnnjjaakkaa ii žžeelluuccaa

•• mmlloohhaavvoosstt ccrriijjeevvaa

•• lloošš rraadd gguušštteerraaččee

•• aarriittmmiijjaa ssrrccaa

•• iizzoossttaannaakk mmeennssttrruuaacciijjee

Statistika

•• BBuulliimmiijjaa nnaajjvviiššee ppooggaađđaa ddjjeevvoojjkkee iizz ssrreeddnnjjee iilliivviiššee ssrreeddnnjjee kkllaassee..

•• BBuulliimmiijjaa ssee jjaavvlljjaa oobbiiččnnoo iizzmmeeđđuu ddeesseettee ii ddvvaaddeesseettee ggooddiinnee žžiivvoottaa..

•• OOkkoo 1100%% bbuulliimmiiččaarraa ssuu mmuušškkaarrccii ((oodd ččeeggaa ssuunnaajjvviiššee uu ooppaassnnoossttii mmuušškkaarrccii kkoojjii ssee iinntteennzziivvnnoobbaavvee ssppoorrttoomm,, iillii ddrruuggiimm aakkttiivvnnoossttiimmaa kkoojjee iizziisskkuujjuu sskkllaaddnnuu ffiigguurruu)).. OOttpprriilliikkee ttrreeććiinnaa bbuulliimmiiččaarraa iimmaa pprroobblleemmaa ssaa zzlloouuppoorraabboomm ddrrooggee iillii aallkkoohhoollaa..

•• ZZnnaannssttvveenniiccii jjoošš nniissuu uussppjjeellii pprreecciizznnoo ooddrreeddiittiibbiioolloošškkee ččiimmbbeenniikkee,, aallii jjee uu nneekkiimm sslluuččaajjeevviimmaazzaabbiilljjeežžeenn ppoorreemmeeććaajj uu rraavvnnootteežžii kkeemmiikkaalliijjaa uummoozzgguu kkoojjee kkoonnttrroolliirraajjuu ggllaadd,, aappeettiitt ii pprroobbaavvuu..

NNeekkii oobboolljjeellii pprroovvooddee cciijjeelleeddaannee uu pprreejjeeddaannjjuu ii

ppoovvrraaććaannjjuu,, ddookk ddrruuggii mmoogguuttrreettiirraattii bbiilloo kkaakkaavv oobbrrookk kkaaoopprreejjeeddaannjjee..

anoreksija copy.qxp 25.8.2006 18:13 Page 95

Page 96: Drvo znanja

• Anoreksija i bulimija •

LJU

DSK

O T

IJELO

IIssttrraažžiivvaannjjee kkoojjee jjee uukklljjuuččiivvaalloo 113300 aannoorreekkssiiččnniihh

žžeennaa uu ddoobbii oodd 2200 ggooddiinnaa rreezzuullttiirraalloo jjee ssppoozznnaajjoomm

ddaa ssee kkoodd 9922%% sslluuččaajjeevvaa ppoojjaavviioo zzaabbrriinnjjaavvaajjuuććii

gguubbiittaakk kkooššttaannoogg ttkkiivvaa ((oosstteeooppeenniijjaa)),, ppoosseebbnnoo uu

ppooddrruuččjjuu kkrraalljjeežžnniiccee ii zzddjjeelliiccee.. NNjjiihh 3388%% rraazzvviillee ssuu

ttoolliikkoo vveelliikkaa oošštteeććeennjjaa ddaa ssee mmoogguu kkllaassiiffiicciirraattii

mmeeđđuu oobboolljjeellee oodd oosstteeooppoorroozzee.. UU aannoorreekkssiijjii

ttaakkoođđeerr ddoollaazzii ddoo oošštteeććeennjjaa vvaažžnniihh ddiijjeelloovvaa mmoozzggaa

ii žžlliijjeezzddaa ss uunnuuttaarrnnjjiimm lluuččeennjjeemm,, ttaakkoo ddaa ttee oossoobbee

ččeessttoo iimmaajjuu ssmmaannjjeennuu rraazziinnuu ssppoollnniihh hhoorrmmoonnaa.. UU

ddjjeevvoojjaakkaa iizzoossttaajjee mmeennssttrruuaacciijjaa,, aa ssppoollnnii rraazzvvoojj

mmoožžee bbiittii ooddggoođđeenn iillii ppoottppuunnoo zzaauussttaavvlljjeenn.. ČČaakk jjee ii

ttjjeelleessnnaa tteemmppeerraattuurraa ssnniižžeennaa,, kkaaoo ii aarrtteerriijjsskkii ttllaakk..

VVeelliikkaa ooppaassnnoosstt zzaa žžiivvoott pprriijjeettii ii zzbboogg nniisskkee rraazziinnee

kkaalliijjaa uu oorrggaanniizzmmuu,, ššttoo mmoožžee iizzaazzvvaattii zzaassttoojj rraaddaa

ssrrccaa.. NNaa ppssiihhiiččkkoomm ppllaannuu jjaavvlljjaa ssee vveećć ssppoommeennuuttaa

ddeepprreessiijjaa ((aakkoo nniijjee vveećć ppoossttoojjaallaa uuooččii nnaassttuuppaa

aannoorreekkssiijjee)) ii nneeggaacciijjaa pprroobblleemmaa.. UUnnaattoočč ooččiigglleeddnnoojj

mmrrššaavvoossttii,, oossoobbaa ssee ddoožžiivvlljjaavvaa ddeebbeelloomm ii ssmmaattrraa

ddaa nnee ččiinnii nniiššttaa nneennoorrmmaallnnoo ttiimmee ššttoo ssii

uusskkrraaććuujjee hhrraannuu..

KKoodd ddjjeevvoojjaakkaa kkoojjee ssuu oobboolljjeellee oodd aannoorreekkssiijjee ččeessttoo

ssee vviiddii ddaa ssuu mmaajjkkee vveeoommaa zzaaookkuupplljjeennee

rraazzmmiiššlljjaannjjiimmaa oo vviittkkoossttii ii ttjjeelleessnnoojj tteežžiinnii,, ppaa uu

ppooččeettkkuu ppooddrržžaavvaajjuu kkććeerrkkiinnuu ddiijjeettuu iiaakkoo jjee oonnaa

nnaajjččeeššććee nneeppoottrreebbnnaa.. UU oobbiitteelljjiimmaa nnaassttaajjee ppaanniikkaa

tteekk kkaaddaa mmrrššaavvoosstt ddoossttiiggnnee zzaabbrriinnjjaavvaajjuuććee

rraazzmmjjeerree.. VVrrlloo llaakkoo ssee ooppaažžaa ddaa ssuu aannoorreekkssiiččnnee

oossoobbee nneessiigguurrnnee oossoobbee kkoojjee ssee oossjjeeććaajjuu nneeddoovvoolljjnnoo

vvoolljjeennee ttee iimmaajjuu jjaakkoo nniisskkoo ssaammooppooššttoovvaannjjee.. UU

ppooččeettkkuu aaddoolleesscceenncciijjee oossttaajjuu zzbbuunnjjeennee

pprroommjjeennaammaa nnaa ssvvoomm ttiijjeelluu kkoojjee ssaazzrriijjeevvaa,, ssttiiddee ssee

ttiijjeellaa ii kkaaoo ddaa žžeellee uussppoorriittii ssvvoojj rraazzvvoojj ii ooddrraassttaannjjee..

PPoojjaavvaa aannoorreekkssiijjee ppeettnnaaeesstt jjee ppuuttaa ččeeššććaa kkoodd

ddjjeevvoojjaakkaa nneeggoo kkoodd mmllaaddiiććaa,, ttee oobbiiččnnoo zzaappooččiinnjjee uu

rraazzddoobblljjuu aaddoolleesscceenncciijjee iillii rraannee ooddrraassllee ddoobbii,,

aallii ssee vvrrlloo rriijjeettkkoo jjaavvlljjaa kkoodd žžeennaa kkoojjee ssuu pprreeššllee

ddvvaaddeesseett ii ppeettuu..

ZZaahhvvaaććaa uu pprroossjjeekkuu 11 nnaa 220000 aaddoolleesscceennaattaa uu ddoobbii

oodd 1166 ddoo 1188 ggooddiinnaa.. OOppaažžeennoo jjee ddaa ssuu rriizziikkuu

ppoosseebbnnoo iizzlloožžeennee oossoobbee kkoojjee ssee bbaavvee bbaalleettoomm,,

aattlleettiikkoomm iillii mmaanneekkeennssttvvoomm,, jjeerr jjee uu ttiimm ggrruuppaammaa

iizzrraazziittaa mmrrššaavvoosstt vveeoommaa bbiittnnaa zzaa uussppjjeehh ii rraazzvviittaakk

bbuudduuććee kkaarriijjeerree..

bulimičare je osjećaj nedostatka kontrole nad vlas-

titim životima, što nadoknađuju okretanjem svom

tijelu kao jedinoj stvari za koju su oni i samo oni

odgovorni, i u čemu ih nitko drugi ne može kontro-

lirati. Opće zdravstveno stanje osobe oboljele od

bulimije ovisi o tome koliko se često prejeda i čisti.

Takva osoba može povraćati povremeno (jednom

mjesečno) ili jako često (više puta na dan). Tjelesne

posljedice uključuju oticanje želuca ili gušterače,

upalu jednjaka, povećane žlijezde slinovnice te kva-

renje zubi i bolest desni uslijed povraćanja želuča-

nih kiselina. Čestim povraćanjem također se troše

voda i kalij u tjelesnim tkivima što izaziva poreme-

ćeni ritam srca, grčenje mišića, pa čak i oduzetost.

U težim slučajevima, neki od ovih tjelesnih proble-

ma mogu dovesti do smrti. Još jedna opasnost je

samoubilačka depresija i teško psihičko stanje.

Bulimičari su obično osobe prosječne težine, ili

malo iznad prosjeka, i svoje probleme oprezno kri-

ju od drugih stoga je njihovoj okolini teško spaziti

prve simptome poremećaja. Međutim, ukoliko pro-

đu nezapaženo, oni mogu početi rapidno gubiti te-

žinu, a paralelno s tim pojavljuje se mogućnost broj-

nih zdravstvenih poremećaja: kronična iscrpljenost,

nizak krvni tlak, dehidracija, nedostatak vitamina,

opadanje razine elektrolita, atrofija mišića, erozija

zubi, neredovita menstruacija kod djevojaka, ošte-

ćenje jetre, srčana aritmija, grčevi, proljev, nesanica,

neplodnost… listi užasa naprosto nema kraja. Zlo-

rabljenje laksativa može prouzročiti dugotrajne prob-

leme s kontrolom mjehura. Bulimičari se često mo-

gu prepoznati po suhoj koži, žutim očima, lošem

zadahu, hladnim rukama i stopalima, trulim zubi-

ma, te prorjeđivanju ili čak gubitku kose.

Sličnosti i razlike

Iako su anoreksija i bulimija dva različita poreme-

ćaja hranjenja, ipak imaju neke sličnosti. Oba pore-

mećaja uključuju opsjednutost težinom i tjelesnim

izgledom. Osobe koje od njih obolijevaju imaju slje-

deće karakteristike: perfekcionizam, visoku motiva-

ciju za postignućem, često su akademski vrlo us-

pješne i imaju veliku potrebu da udovolje drugim

ljudima. U tretmanu ovih poremećaja hranjenja

preporučuje se sljedeće: hospitalizacija s ciljem tje-

lesnog oporavka; individualna, grupna i obiteljska

psihoterapija i primjena lijekova – najčešće antide-

presiva. Oba su poremećaja jednako teška i oba mo-

gu uzrokovati smrt. To im je vjerojatno najveća

sličnost. Važno je shvatiti da adolescenti koji pate

GGllaavvnnii uuzzrrookk bbuulliimmiijjee žžeelljjaajjee zzaa mmrrššaavvlljjeennjjeemm,,

ppoottaakknnuuttaa ooddbboojjnnooššććuupprreemmaa vvllaassttiittoomm ttiijjeelluu..

anoreksija copy.qxp 25.8.2006 18:13 Page 96

Page 97: Drvo znanja

97drvo znanja 97

od anoreksije ili bulimije ne moraju izgledati vidno

pothranjeni. Tjelesna je težina samo fizički

pokazatelj poremećaja, dok u biti adolescent pati

od dubljeg emocionalnog konflikta koji treba

riješiti. Opsjednutost hranom samo je simptom

dubljeg problema, kao što je nisko samopoštovan-

je, depresija, loša slika o sebi i mržnja usmjerena

na sebe.

Slijedi nekoliko psiholoških karakteristika ado-

lescenata koji pate od poremećaja hranjenja:

• Perfekcionizam – mnogi adolescenti koji pate od

poremećaja hranjenja perfekcionisti su i imaju

visoku motivaciju za postignućem. Obično najpa-

metnije i najpopularnije djevojke imaju potrebu

biti i najmršavije, a ta ih želja gura prema neod-

govarajućim navikama i stavovima o hrani. Te per-

fekcionističke navike često budu dodatno podrža-

vane izvana ako adolescent dobiva komplimente

od okoline na račun izgleda i tjelesne težine. Oni

pokušavaju postići savršenstvo u svim aspektima

svog života. Silno žele ugoditi drugima i u tom

procesu izgube svoje “pravo ja”. Kada im se čini

da nisu uspjeli postići savršenstvo, često nerealno

krive sebe za taj neuspjeh i pokušavaju se kazniti.

Kazna obično slijedi u obliku izgladnjivanja kod

anoreksičara, ili pročišćavanja kod bulimičara. Ti

načini kažnjavanja predstavljaju ozbiljnu prijetnju

njihovu zdravlju, uključujući dehidraciju, hormo-

nalnu neravnotežu, gubitak važnih minerala u tije-

lu, oštećenja vitalnih organa, a ponekad i smrt.

• Nisko samopoštovanje – osjećaji neadekvatnosti

česti su kod adolescenata koji pate od poreme-

ćaja hranjenja. Oni imaju lošu sliku o sebi i iracio-

nalno vjeruju da su debeli, bez obzira na to ko-

liko zaista mršavi bili. Imaju osjećaj unutarnje praz-

nine, nesigurnosti i bespomoćnosti, te nedosta-

tak samopouzdanja i povjerenja u sebe. Često

misle da će ih drugi smatrati glupima. Dobivaju

samopouzdanje tako što gube na težini, ali pa-

te od osjećaja bezvrijednosti i krivnje ako im to

ne uspijeva. Misle da ne zaslužuju biti sretni.

• Depresija – promjene raspoloženja, osjećaj bespo-

moćnosti, anksioznost (tjeskoba), izolacija i usam-

ljenost česti su osjećaji onih koji pate od poreme-

ćaja hranjenja. Bulimičari doživljavaju gubitak

kontrole koji dovodi do depresije, dok anoreksiča-

ri doživljavaju depresiju ako dobivaju na težini.

Često su i jedni i drugi vrlo iritabilni, povučeni i

ponašaju se indiferentno prema ostalim člano-

vima obitelji. Također se često osjećaju bezvrijed-

no, omalovažavaju se i žale se da su “predebeli”

ili da “nisu dovoljno dobri”.

• Opsjednutost – ovi adolescenti imaju veliku opsjed-

nutost hranom, kalorijama, masnoćom i tjeles-

nom težinom. Težina postaje najvažniji atribut ko-

jim sebe definiraju.

• Krivnja – adolescenti s poremećajima hranjenja

često imaju osjećaj krivnje koji dolazi otud što

misle da nisu ostvarili očekivanja drugih ljudi. Oni

teže savršenom tijelu i osjećaju kontrole, ali u tom

procesu počinju osjećati krivnju zbog svojih na-

vika hranjenja. Laganje postaje od izuzetne važ-

nosti. Laganje o tome koliko su hrane pojeli ili

da nisu ništa jeli postaje svakodnevna stvar, kao i

upotreba laksativa, diuretika, te pročišćavanje,

pretjerano vježbanje i izgladnjivanje. :-)

DDiijjaaggnnoozzaa ii lliijjeeččeennjjee

ZZnnaaccii kkoojjii mmoogguu uuppuuććiivvaattii nnaa bbuulliimmiiččnnii ppoorreemmeeććaajj uukklljjuuččuujjuu bbrrzzoo ddiizzaannjjee oodd ssttoollaa nnaakkoonn jjeellaa ii ooddllaazzaakk iizz

pprroossttoorriijjee zzaa oobbjjeeddoovvaannjjee.. OOssoobbaa nnaajjččeeššććee iizzaazziivvaa ppoovvrraaććaannjjee gguurraajjuuććii ddvvaa pprrssttaa nniizz ggrrlloo,, aa ttaajj ppoossttuuppaakk

oobbiiččnnoo oossttaavvlljjaa kkrroonniiččaann pplliikk ((RRuusssseelloovv zznnaakk)) nnaa pprrssttiimmaa ttiikk iissppoodd zzgglloobbaa,, ggddjjee pprrssttii ttaarruu oo ggoorrnnjjee zzuubbee..

PPoonnaavvlljjaajjuuććee ppoovvrraaććaannjjee ddoovvooddii ii ddoo oottiiccaannjjaa žžlliijjeezzddaa sslliinnoovvnniiccaa,, ššttoo ssee ooččiittuujjee kkaaoo mmeekkaa nnaabbrreekknnuuććaa iissppoodd

uuššiijjuu iillii ttiikk iissppoodd ppooddbbrraattkkaa.. TTrraajjee llii ppoorreemmeeććaajj nneekkoolliikkoo ggooddiinnaa,, nnaabbrreekknnuuććaa ppoossttaajjuu ttvvrrddaa ii ttrraajjnnaa..

IIaakkoo sskkrriivvaannjjee ii nniijjeekkaannjjee bboolleessttii kkoommpplliicciirraajjuu ddiijjaaggnnoozzuu bbuulliimmiijjee,, ppoossttoojjii nneekkoolliikkoo tteemmeelljjnniihh kkrriitteerriijjaa zzaa

uuttvvrrđđiivvaannjjee bboolleessttii::

•• ČČeessttee eeppiizzooddee pprreekkoommjjeerrnnoogg uuzziimmaannjjaa hhrraannee.. PPaacciijjeenntt ssvvaakkaa ddvvaa ssaattaa jjeeddee vviiššee nneeggoo ššttoo bbii bbiilloo ddoovvoolljjnnoo..

•• OOddssuuttnnoosstt kkoonnttrroollee pprriilliikkoomm ttaakkvvee eeppiizzooddee iillii nneessppoossoobbnnoosstt ooddoolliijjeevvaannjjaa ppoottrreebbii zzaa hhrraannoomm..

•• KKoommppeennzzaacciijjsskkii mmeehhaanniizzaamm uussmmjjeerreenn nnaa iizzbbjjeeggaavvaannjjee ddeebblljjaannjjaa –– nnaammjjeerrnnoo ppoovvrraaććaannjjee,, uuppoorraabbaa ssrreedd--

ssttaavvaa zzaa ččiiššććeennjjee iillii pprreettjjeerriivvaannjjee uu ttjjeelloovvjjeežžbbii..

•• PPrreettjjeerriivvaannjjee uu jjeelluu ii kkoommppeennzzaacciijjsskkee mmjjeerree mmoorraajjuu ssee ddooggaađđaattii bbaarreemm ddvvaa ppuuttaa ttjjeeddnnoo ttiijjeekkoomm ttrrii mmjjeesseeccaa..

BBuulliimmiijjaa ssee mmoožžee jjaavviittii ssaammoossttaallnnoo iillii zzaajjeeddnnoo ss aannoorreekkssiijjoomm.. UU ttoomm zzaajjeeddnniiččkkoomm uuzzoorrkkuu –– kkoojjii ssee jjaavvlljjaa

oottpprriilliikkee uu ssvvaakkoomm ppeettoomm sslluuččaajjuu –– ddjjeevvoojjkkaa nneekkoo vvrriijjeemmee nnee žžeellii jjeessttii,, pprriipprreemmaajjuuććii ssee zzaa pprreejjeeddaannjjee;;

mmoogguuććee jjee ddaa uu ffaazzii nneejjeeddeennjjaa uuppoottrreebblljjaavvaa ii ssrreeddssttvvaa zzaa ppoottiisskkiivvaannjjee aappeettiittaa.. UUnnaattoočč pprreekkllaappaannjjuu,, oovvaa ddvvaa

ppoorreemmeeććaajjaa ppoovveezzuujjuu ssee ss nneekkiimm rraazzlliiččiittiimm ccrrttaammaa lliiččnnoossttii:: aannoorreekkssiiččaarrii ssuu sskklloonnii ppoottiisskkiivvaannjjuu ssvvoojjiihh ppoorriivvaa,,

ddookk oobboolljjeellii oodd bbuulliimmiijjee,, ss ddrruuggee ssttrraannee,, oobbiiččnnoo uuddoovvoolljjaavvaajjuu ssvvoojjiimm žžuuddnnjjaammaa..

AAddoolleesscceennttii kkoojjii ppaattee oodd aannoorreekkssiijjee iillii bbuulliimmiijjee nnee mmoorraajjuu iizzgglleeddaattii vviiddnnoo ppootthhrraannjjeennii!!

anoreksija copy.qxp 25.8.2006 18:14 Page 97

Page 98: Drvo znanja

TLAK ZRAKA

VODIČI I IZOLATORI

Uovom ćete pokusu vidjeti kako se jedan fizikalnisustav ponaša u uvjetima promjene temperature,

tlaka i obujma. Pokus je vrlo jednostavno izvesti, a savpotreban pribor vjerojatno imate kod kuće.

Potreban pribor• plitka staklena posuda ili kadica• voštana svijeća, upaljač ili šibice te staklena

čaša

Izvođenje pokusa• zapaljenu voštanu svijeću pomoću voska

pričvrstimo za dno plitke staklene posude • u posudu zatim do polovine ulijemo vodu • čašom okrenutom naopako poklopimo

zapaljenu svijeću

ObjašnjenjeAko ste pravilno slijedili upute za pripremu i

izvođenje pokusa, voštana svijeća se nakon što ste jepoklopili čašom trebala ugasiti, a razina vode u čašipodići. Zašto se svijeća ugasila i zašto se podignularazina vode u čaši?

Zraku pod čašom, dok voštana svijeća gori,poveća se temperatura i tlak. Kada se svijeća ugasi,zrak u čaši se hladi i smanji mu se tlak. Budući da jeatmosferski tlak veći od tlaka zraka u čaši, razinavode se podiže dok se ne uspostavi ravnoteža atmosferskog tlaka i tlaka zraka u čaši. Često se(pogrešno) tumači da se razina vode u čaši podižezato što voda nadomješta prostor potrošenoga kisika.No to nije točno jer gorenjem nastaje jednaka količinaplinova i para (ugljičnoga dioksida i vodene pare) kojinadomještaju izgorjeli kisik.

98rujan 2006.

E vo jednog pokusa koji potiče maštu i kreativnost. Vrlo ga je jednostavno izvesti. U strujni krug spojimo žaruljicu i bateriju tevidimo kako žaruljica svijetli. Zatim u krug jedan po jedan spajamo različite predmete. Kada žaruljica svijetli, a kad ne svi-

jetli? Razvrstajte predmete u dvije skupine s obzirom na njihov utjecaj na svijetljenje žaruljice u ovom pokusu. Imaju li predmetiiste skupine neko zajedničko svojstvo? Saznajte što su vodiči, a što izolatori!

Opišite koje ste sve predmete upotrijebili u ovom pokusu i radove, zajedno sa svojim podacima, pošaljite na našu adresu:Drvo znanja

p. p. 84

10 000 Zagreb

Najkreativniji rad nagradit ćemo vrijednim darom iznenađenja!

Labos copy.qxp 25.8.2006 15:33 Page 98

Page 99: Drvo znanja

99drvo znanja 97

Dragi čitatelji,

Vjerojatno ste već primjetili da je uz ovaj broj Drva

znanja priložen DVD umjesto dosadašnjeg CD-a.

Za obilje sadržaja koje Vam ovaj put poklanjamo CD

je jednostavno postao pretijesan.

Na DVD-u možete naći kratke filmove o lisicama, paucima i

Mliječnoj stazi, pregledati naš katalog knjiga, zabaviti se uz

kratke šaljive filmove te provjeriti svoje znanje kroz pitanja

u kvizu. Pogledajte i koji filmovi uskoro stižu u naše

kino-dvorane, a tu je i zvučni zapis teksta na engleskom jeziku

iz ovog broja Drva znanja. Tekst čita izvorni engleski govornik,

tako da možete naučiti pravilan izgovor eventualno nepoznatih

riječi. Tu je i standardni paket korisničkih programa koji će vam

olakšati rad na računalu. Svakako kliknite na ikonicu o Nikoli Tesli,

gdje ćete moći pregledati sve njegove patente, kao i dokumente

oslobođene tajnosti koje je američki FBI prikupio o Teslinu radu.

U ovom broju poklanjamo vam i dva cijela filma: prvi film

je zapravo emisija Hrvatske televizije o Nikoli Tesli iz serijala

Na rubu znanosti. Urednik i voditelj te emisije je Krešimir

Mišak, koji je ujedno i autor teksta o Tesli u ovom broju

Drva znanja. Drugi je izvrstan dokumentarni film Nikola

Tesla – gospodar munja, koji iscrpno

prikazuje i opisuje životni put čovjeka čiji je rad utkan u

gotovo sve uređaje koji nas okružuju i kojima se

svakodnevno služimo.

Posebna pogodnost ovog DVD-a je ta što

filmove, osim u DivX formatu na računalu, kao

dosad, možete pogledati i na običnom kućnom

DVD uređaju. Na ovaj način nećete ostati

prikraćeni ako nemate računalo ili u računalu

DVD uređaj.

Nadamo se da će vam se ova novost s

DVD-om svidjeti, da ćete uživati u njegovu

bogatom sadržaju te naučiti nešto više o Nikoli

Tesli, čovjeku koji je svojim radom zadužio

cijelo čovječanstvo.

Drvo znanja DVD

SSuuččeelljjee kkoojjee ssee ppookkrreeććee nnaakkoonn uummeettaannjjaa DDVVDD--aa uu rraaččuunnaalloo

NNaakkoonn uummeettaannjjaa DDVVDD--aa uu kkuuććnnii DDVVDD uurreeđđaajj,, ppoojjaavviitt ććee ssee iizzbboorrnniikk ss

ooddaabbiirroomm ffiillmmoovvaa..

Labos copy.qxp 25.8.2006 15:33 Page 99

Page 100: Drvo znanja

BBaabbiilloonn ii AAssiirriijjaa

POVIJEST MEZOPOTAMIJE

SV

JETSK

A P

OV

IJEST

100rujan 2006.

Civilizacija Mezopotamije postojala

je gotovo dvadeset i šest stoljeća

– od početaka oko 2900. godine

pr. Kr. do vremena Aleksandra Veli-

kog 330. godine pr. Kr. Tijekom ovog razdoblja

mijenjale su se vlasti, običaji, ustroj i ekonomija

zemlje, pa je gotovo nemoguće dati opći prikaz

svakodnevnog života. Zlatnim razdobljem Mezo-

potamije, i ujedno “najtipičnijim” s povijesnog

gledišta, smatraju se dva stoljeća između 700.

i 530. godine pr. Kr.

U zapadnoj Aziji tada se zbivaju važni doga-

đaji. Asirija dostiže vrhunac svoje moći, te se

proteže na cijeli Bliski istok, privremeno čak i

na Egipat. Njezina podanica Babilonija, u save-

zu s Medijcima koji su došli s Iranske visorav-

ni, zbacuje jaram, razara Ninivu (612. godine

pr. Kr.) i za Babilon počinje vrijeme procvata.

Uz zlatno doba Babilona vezano je ime Nabu-

kodonosora, s kojim to razdoblje i prestaje.

Nakon Nabukodonosora, Perzijanci napada-

ju Babilon; Azija mijenja gospodara i dinasti-

ja Ahemenida dva stoljeća upravlja sudbinama

na Istoku. Iz tog razdoblja postoje originalni

dokumenti iz Ašura i Babilona, glinene plo-

čice koje su preživjele stoljeća i iz kojih mo-

žemo bolje upoznati događaje iz obiteljskog

babilon copy.qxp 25.8.2006 20:38 Page 100

Page 101: Drvo znanja

101drvo znanja 97

Umjetnost, reljefi, arhitektura, opeka, jedinstven sustav mjera – sve je to samodio brojnih izuma koji sunam pomogli shvatiti iupoznati kulturu i civilizaciju starihBabilonaca. Sve to i jošmnogo toga ostavila nam je upravo ova drevnacivilizacija.

života pod Sargonidima od Ašura. Sačuvani

su i Kraljevski anali koji nas upoznaju s poli-

tikom, opisi obreda i himne koje nas upozna-

ju s religijama, građanski ugovori, pisma koja

su visoki činovnici razmjenjivali s dvorom i

pisma pojedinih osoba te službena ninivska

knjižnica koju je sakupio kralj Asurbanipal (VII.

stoljeće pr. Kr.) i koja svjedoči o znanosti to-

ga vremena.

ZemljaAsirija na sjeveru i Babilonija na jugu tvore Mezopotamiju (Međurječje), zemlju između Eufrata

i Tigrisa, rijeka koje su ovo područje činile plodnim. Obje rijeke izviru u Armenskom visočju; pro-

bijaju si put kroz planine, a kad okopni snijeg i vode nabujaju sruče se u ravnicu pustošeći sve

pred sobom. Mezopotamci su pronašli lijeka toj stalnoj opasnosti reguliravši obje rijeke mrežom

kanala. Istovremeno su služili za natapanje zemlje i kao plovni putovi. Sjever i jug Mezopotamije

znatno se razlikuju – na sjeveru se nalaze visoke planine, a na jugu je tlo potpuno ravno. Klima

je na sjeveru vruća, ali ublažena planinama, dok na jugu sunce nemilosrdno prži. Ipak, ni na jugu

nije sam pustinjski pijesak, upravo zbog dviju velikih rijeka koje tlu daju život i čine plodnu rav-

nicu. Na krajnjem jugu se nalaze samo močvare pune visokih trski. Južna Mezopotamija je do-

movina žitarica. Središte i jug Asirije bogati su naftom i bitumenom. Asirsko se carstvo nakon

osvajanja i neprekidnih ratova u VII. i VI. stoljeću pr. Kr. prostire s jedne strane do današnjeg

jugozapadnog Irana, s druge strane do Sredozemnog mora, a s vremenom će zauzeti i Egipat.

Dva stoljeća zbivanja

Tijekom drugog tisućljeća pr. Kr. Babilonija i Asirija bore se međusobno za prevlast. Početkom

prvog tisućljeća Asirija postiže prednost i zadržava je u daljnjim razdobljima. Umro je asirski kralj

Sargon II. (722-705. pr. Kr.). On ostavlja 17 km sjeveroistočno od Ninive veliki dvorac. Asirsko

babilon copy.qxp 25.8.2006 20:39 Page 101

Page 102: Drvo znanja

• Babilon i Asirija •

SV

JETSK

A P

OV

IJEST

102rujan 2006.

Stanovništvo i jezik

NNaa ppooddrruuččjjuu MMeezzooppoottaammiijjee pprrvvii ssttaannoovvnniiccii bbiillii ssuu SSuummeerraannii,, zzaattiimm pprroottoo--hheettiittii uu

MMaalloojj AAzziijjii,, HHuurriittii nnaa ssjjeevveerrooiissttookkuu AAssiirriijjee ii nnaarrooddii nnaassttaannjjeennii dduužž ZZaaggrroossaa,, oodd

KKaavvkkaazzaa ddoo EEllaammaa.. BBaabbiilloonnccii ii AAssiirrccii,, kkoojjii pprriippaaddaajjuu sseemmiittsskkiimm nnaarrooddiimmaa,,

iizzmmiijjeeššaannii ssuu uu ttoo vvrriijjeemmee uu jjeeddnnuu sskkuuppiinnuu,, AAkkaađđaannee.. KKaadd uu MMeezzooppoottaammiijjii ppooččiinnjjee

ppoovviijjeessnnoo rraazzddoobblljjee,, SSeemmiittii ii SSuummeerraannii vveećć ssuu ooddaavvnnoo iizzmmiijjeeššaannii.. SSeemmiittee nnaallaazziimmoo

uu vveelliikkoomm bbrroojjuu uuttaabboorreennee nnaa zzaappaadduu ggoorrnnjjee SSiirriijjee,, ooddaakkllee pprroovvaalljjuujjuu uu ssrreeddnnjjuu ii

jjuužžnnuu MMeezzooppoottaammiijjuu,, ttaaddaa zzeemmlljjuu SSuummeerraannaa.. KKaassnniijjee ddoollaazzii ddoo nnoovviihh nnaappaaddaa

nnoommaaddsskkiihh pplleemmeennaa sseemmiittsskkoogg ppoorriijjeekkllaa,, AArraammeejjaaccaa,, kkoojjii ssuu ssee mmaalloo--ppoommaalloo

iinnffiillttrriirraallii uu MMeezzooppoottaammiijjuu ii ssttooppiillii ss nnjjeezziinniimm ssttaannoovvnniiššttvvoomm.. SSeemmiittii ssuu pprriihhvvaattiillii

eelleemmeennttee mmeezzooppoottaammsskkee cciivviilliizzaacciijjee,, aallii ssuu iihh pprriillaaggooddiillii ssvvoojjeemm dduuhhuu.. AAkkaađđaannii

zzaaddrržžaavvaajjuu ppooššttoovvaannjjee ddrreevvnnee cciivviilliizzaacciijjee,, aallii uunnoossee ii nneekkee pprroommjjeennee ppoodd

uuttjjeeccaajjeemm ssuummeerrsskkiihh uuzzoorraa.. JJeezziiccii kkoojjii ssuu ssee ggoovvoorriillii uu MMeezzooppoottaammiijjii,, aassiirrsskkii nnaa

ssjjeevveerruu ii bbaabbiilloonnsskkii nnaa jjuugguu,, ss vvrreemmeennoomm ssuu ssee iizzmmiijjeeššaallii ii ““ssttvvoorriillii”” jjeeddiinnssttvveennii

jjeezziikk –– aakkaaddsskkii..

carstvo uskoro će narasti do svoje pune veličine, a njegov tadaš-

nji kralj Senaherib (705-681. pr. Kr.) brine se o njegovu širenju.

No prije toga mora ugušiti ustanke koji se na drevnom Istoku

redovito javljaju prigodom dolaska novog kralja na vlast. Sena-

herib uspostavlja red i nameće vladara Babiloniji, koja se digla

pod vodstvom Merodaka-Baladana, prije svrgnutog vladara. Se-

naherib ga progoni sa svojom flotom do Perzijskog zaljeva, kamo

se sklonio. Elam (jugozapad današnjeg Irana) pomaže pobunje-

niku, pa borba završava neriješeno. Senaherib odgađa osvetu

jer mora zadržati Arape na jugozapadu carstva i vratiti se u Pa-

lestinu, koja se opet buni. Napokon se vraća Babiloniji, pljačka

je 689. pr. Kr. i postavlja svog sina za guvernera. Pobuna izbija

i u samoj Asiriji, a Senaherib biva ubijen.

Nasljeđuje ga Esarhadon (680-669. pr. Kr.), koji svoje napore

usmjerava prema Egiptu. Esarhadon se postavlja za gospodara

Babilonije. No pobunjena Fenicija je strogo kažnjena, zarobljeni

kralj Sidona smaknut, a grad do temelja srušen. Opasnost do-

lazi s istoka, od Medijaca nastanjenih na sjeverozapadu Perzi-

je i od Skita, nomada indoeuropskog porijekla, koji se preko

Armenije pokušavaju uvući u Asiriju. Usred svih tih briga kralj na-

lazi vremena da planira gradnju novog dvora u Ninivi. Esarha-

don umire u pokušaju da savlada Egipat.

Nasljeđuje ga mlađi sin Asurbanipal (668-626. pr. Kr.), dok

starijem pada u dio babilonski prijesto. Asurbanipal najprije

uspostavlja asirski utjecaj u Egiptu. Asirska vojska ide iz Mem-

fisa u Tebu i pljačka je. Stariji Asurbanipalov brat, onaj kojemu

je trebalo pripasti asirsko prijestolje, diže ustanak protiv Asurba-

nipala. Asirija ponovo kreće na Babilon, a prilikom zauzimanja

grada brat izdajnik pogiba u požaru u svojoj palači. Biva osvo-

jena i Suza, glavni grad Elama, koji postaje asirska provincija.

Asirsko je carstvo tada na svom vrhuncu. Pod Asurbanipalovim

će nasljednicima samo propadati. Kjaksar, medijski kralj, stupa

u savez s babilonskim guvernerom Nabopolasarom, te oni kre-

ću na Ninivu i zauzimaju je 612. godine. Posljednji ninivski kralj

skuplja vojsku u gornjoj Siriji, ali carstvo je već podijeljeno. Čitav

UUssttaarroojj ssuu MMeezzooppoottaammiijjii ppoossttoojjaallee ttrriikkaatteeggoorriijjee lljjuuddii:: sslloobbooddnnjjaakk,, rroobb ii

mmeeđđuusslloojj kkoojjeeggaa jjee vvrriijjeeddnnoosstt mmaannjjaa ooddsslloobbooddnnjjaakkaa ii vveeććaa oodd rroobbaa..

LLiilluuttuu –– bbaabbiilloonnsskkoo

bboožžaannssttvvoo ssmmrrttii

OOssttaaccii bbaabbiilloonnsskkiihh zziiddiinnaa uu ddaannaaššnnjjeemm IIrraakkuu

babilon copy.qxp 25.8.2006 17:47 Page 102

Page 103: Drvo znanja

103drvo znanja 97

sjever od Medije do Male Azije pripast će medi-

jskom carstvu, a Babilonija, Asirija i priobalni

pojas bit će sjedinjeni pod Nabopolasarovom

krunom u novo babilonsko kraljevstvo. Nabopo-

lasar mu je nekoliko godina prvi kralj. Iza nje-

ga dolazi Nabukodonosor (605-563. pr. Kr.),

kome je dugogodišnje kraljevanje omogućilo

da uljepša Babilon koji je opljačkao Asurban-

ipal, te da ga ukrasi spomenicima opisanima u

zapisima i pripovijestima grčkih povjesničara.

Babilonska monarhija zbližava stare asirske pro-

tivnike. Nabukodonosor poduzima vojnu protiv

Palestine, zauzima Jeruzalem 597. i 587. godi-

ne pr. Kr. Drugi put ga ne štedi, vrši pokolj sta-

novništva, a velikaše i zanatlije seli u Babiloniju.

To je početak “velikog babilonskog sužanj-

stva” okončanog tek u vrijeme Perzijanaca.

Nakon duge opsade, pada grad Tir, a Nabu-

kodonosor se priprema da s obale, kao pri-

rodne baze, napadne Egipat (568. pr. Kr.).

Društveni slojevi

U staroj su Mezopotamiji postojale tri katego-

rije ljudi: slobodnjak, rob i međusloj kojega

je vrijednost manja od slobodnjaka i veća od

roba, ali je on ostavio tako malo traga da mo-

žemo smatrati da je ta društvena ste-

penica bila sasvim nevažna već

u Hamurabijevo doba. Riječ je

o muškinu, što na arapskom

znači siromašan. To je čovjek male vrijednos-

ti, ali ne i bez ikakve vrijednosti kao rob.

Slobodan čovjek stoji na vrhu društvene ljest-

vice. On nikome ne pripada, potpada pod za-

kone, ali kad postavlja zakone ili trpi štetu ima

veća prava od roba.

Obitelj se zasniva brakom, teoretski mono-

gamnim, ali mužu se dopušta da uzima dje-

vojku iz redova ropkinja. Do vjenčanja djevoj-

ka ostaje pod skrbništvom oca, koji njome ras-

polaže te je može udati po svojem nahođenju.

Djevojka se može naći u službi kod tuđih ljudi

kao zalog za očevo dugovanje, no i u tom slu-

čaju udat će se za onoga koga odredi otac ili

braća ako oca nema, a tek ako nema niti njih,

vjerovnik može njome slobodno raspolagati.

Braku prethode zaruke, koje se obavljaju tako

da budući suprug izlije malo miomirisa djevoj-

ci na glavu i donese poklone i namirnice. Od

tog trenutka ona sasvim pripada novoj obitelji,

pa će se u slučaju zaručnikove smrti udati za

njegova brata ili rođaka, ako nema brata. Uko-

liko nitko ne odgovara tim uvjetima, što je u

istočnjačkim obiteljima prava rijetkost, vraća se

pod pokroviteljstvo svog oca. On vraća poklo-

ne, osim potrošnih dobara.

Samo vjenčanje sastoji se od predaje žene

mužu. Kad je zaručnik slobodnjak, on preba-

cuje oko žene veo i izjavljuje pred svjedocima:

PPiissmmoo ii ssvvee ookkoo nnjjeeggaa jjeeddaann jjee oodd nnaajjzzaanniimmlljjiivviijjiihh aassppeekkaattaa

aakkttiivvnnoossttii MMeezzooppoottaammaaccaa,, nnaarrooddaa kkoojjii jjee oossttaavviioo nnaajjvveeććii bbrroojj

ppiissaanniihh ddookkuummeennaattaa.. ZZaattoo ššttoo jjee nnjjiihhoovvoo ppiissmmoo sslloožžeennoo ii

mmnnooggoo tteežžee oodd zzaappaaddnnooeeuurrooppsskkiihh,, pprriivviilleeggiijj jjee mmaalloogg bbrroojjaa

lljjuuddii,, ppoosseebbnnoo oonniihh kkoojjiimmaa jjee zzaaddaattaakk ddaa ssaaččuuvvaajjuu ii pprreenneessuu

zznnaannjjaa,, kkllaassee ppiissaarraa kkoojjaa ssee zzaapprraavvoo oossllaannjjaa nnaa ssvveeććeennssttvvoo..

PPrriijjee oottpprriilliikkee 113300 ggooddiinnaa ooddggoonneettnnuuttoo jjee aassiirrsskkoo ppiissmmoo,, nnoo

2200 iillii 3300 ggooddiinnaa nnaakkoonn ttooggaa,, ppoossuummnnjjaalloo ssee ddaa jjee ttoo ppiissmmoo

mmoožžddaa ssaammoo nnaajjvviiššii ssttuuppaannjj rraazzvvoojjaa nneekkoogg ssaassvviimm ddrruuggoogg

ppiissmmaa,, sslliiččnnoogg eeggiippaattsskkoomm iillii kkiinneesskkoomm,, kkoojjee jjee ttaakkoođđeerr

pprriikkaazziivvaalloo pprreeddmmeettee kkoojjee jjee oozznnaaččaavvaalloo.. DDuuggoo vvrreemmeennaa,, bbaarr

ttiissuuććuu ggooddiinnaa,, mmeezzooppoottaammsskkaa cciivviilliizzaacciijjaa nniijjee ppoozznnaavvaallaa

ppiissmmoo.. BBiilloo jjee ttoo oobbeeiiddsskkoo iillii uubbaaiiddsskkoo rraazzddoobblljjee ((nnaazzvvaannoo ttaakkoo

pprreemmaa iissttooiimmeennoomm nnaallaazziiššttuu uu IIrraakkuu,, ggddjjee ssuu nnaađđeennii oossttaaccii

nnaajjssttaarriijjee mmeezzooppoottaammsskkee kkuullttuurree)) kkoojjee jjee,, ppoo ssvveemmuu ssuuddeeććii,,

zzaavvrrššeennoo ookkoo 33440000 ggooddiinnaa pprr.. KKrr.. NNoo iiaakkoo pprrvvoogg ppiissmmaa jjoošš

nniijjee bbiilloo,, ssvvee jjee vveećć bbiilloo sspprreemmnnoo zzaa ppiissmmoo uu iiddeeooggrraaffsskkiimm

pprriikkaazziimmaa.. UU ggrroobbnniiccaammaa uu SSuuzzii,, iizz iissttoogg rraazzddoobblljjaa,, nnaađđeennoo

jjee ssvveeččaannoo ppooggrreebbnnoo ppoossuuđđee uukkrraaššeennoo ccrrnniimm sslliikkaarriijjaammaa nnaa

žžuuttoo--zzlleennkkaassttoojj ppooddlloozzii.. OOssnnoovvnnee tteemmee uuzzeettee ssuu iizz

žžiivvoottiinnjjsskkoogg ssvviijjeettaa,, aa uummjjeettnniikk iimm jjee pprriikkaazzuujjuuććii iihh ddaaoo

ggeeoommeettrriijjsskkee oobblliikkee kkoojjii ssuu bbiillii nnaajjbblliižžii nnjjiihhoovvuu pprriirrooddnnoomm

oobblliikkuu.. NNaa jjeeddnnoomm ffrriizzuu ppttiiccee pplliivvaaččiiccee bbiitt ććee nnaasslliikkaannee bbeezz

nnoogguu,, iizzdduužžeennaa vvrraattaa,, ttaakkoo ddaa ććee ssee pprreettvvoorriittii uu sslliijjeedd

mmuuzziiččkkiihh nnoottaa,, aa ppoottoomm ććee uummjjeettnniikk,, ooddbbaacciivvššii

ttiijjeellaa,, oossttaavviittii ssaammoo sslliijjeedd ookkoommiittiihh ccrrttaa ((vvrraattoovvii)) ss

kkuukkiiccaammaa ((kklljjuunnoovvii)) nnaa vvrrhhuu..

SSttaannjjeennee ddiivvookkoozzee ppoossttaajjuu ddvvaa ssppoojjeennaa ttrrookkuuttaa,,

uuzz kkoojjee ssuu jjoošš ddvvaa ddooddaattkkaa kkoojjii oozznnaaččaavvaajjuu

ggllaavvuu ii rreepp,, aallii ssee rrooggoovvii pprruužžaajjuu nnaaddaalleekkoo ii pprrii--

ttiiššććuu ggllaavvuu vveelliikkiimm kkrruuggoomm.. UU ttoomm ssee kkrruugguu

ččeessttoo nnaallaazzii jjoošš jjeeddaann mmaannjjii kkrruugg iillii kkvvaaddrraatt,, ii uu

nnjjeemmuu oorrnnaammeenntt ššaahhoovvsskkiihh ppoolljjaa iillii nniizz vvaalloovviittiihh

ccrrttaa iillii pprroolliissttaallaa ggrraannaa..

BBaabbiilloonnccii ssuu ččeessttoo

oosslliikkaavvaallii zziiddoovvee

žžiivvoottiinnjjsskkiimm

mmoottiivviimmaa..

babilon copy.qxp 25.8.2006 17:47 Page 103

Page 104: Drvo znanja

• Babilon i Asirija •

SV

JETSK

A P

OV

IJEST

104rujan 2006.

“Ona je moja žena”. Korištenje vela razrađe-

no je u asirskom zakonu. Po tom je zakonu

veo znak raspoznavanja žene slobodnjaka, pa

kad netko vidi služavku ili kurtizanu da nosi veo

dužan ju je prijaviti. Veo najvjerojatnije nije bio

neprestano spušten preko lica. Zapravo, na

mnogim novohetitskim spomenicima vidimo

žene s velom što pokriva kosu i spušta se s

obje strane lica. Ako želi pokriti lice, može ga

samo skupiti (mnoge ga žene na Istoku pri-

državaju zubima), a ako stoji preklopljen na-

vrh glave, može ga se malo spustiti.

Što se tiče zajedničkog života, postoje dvije

mogućnosti: žena ostaje u očevoj kući ili ide s

mužem u njegov dom. U prvom slučaju muž joj

plaća za uzdržavanje kuće (ova se plaća zove

dumaki); u slučaju muževljeve smrti, kuća osta-

je ženi jedino ako iza njega nije ostavio ni sino-

va ni braće. Ako se mladi supružnici nastane u

muževoj kući, žena donosi širku, miraz često

popraćen dotom, a sve to uz još primljene da-

rove zajamčeno nasljeđuju njezini sinovi, te

muževa braća ne mogu s tim računati. Ali že-

na ne mora biti sama u domu, muž može uzeti

esirtu ili konkubinu, a ta nosi veo samo onda

kada prati izvan kuće zakonitu ženu. To se pra-

vo, što ga Babiloncima daje već Hamurabijev

zakon, zadržalo sve do prve polovice 1. tisuć-

ljeća. No muž ne može imati dvije supruge. Taj

AAssttrroonnoommiijjaa jjee zzaa MMeezzooppoottaammccee vviiššee ssrreeddssttvvoo nneeggoo cciilljj,, jjeerr iimm sslluužžii ddaa ssee ssnnaađđuu uu aassttrroollooggiijjii ii oommoogguuććuujjee

ddaa nnaapprraavvee kkaalleennddaarr.. AAssiirrccii ssuu oodd BBaabbiilloonnaaccaa pprreeuuzzeellii kkaalleennddaarr.. UU ttoomm lluunnaarrnnoo--ssoollaarrnnoomm kkaalleennddaarruu iimmaa

1122 mmjjeesseeccii oodd ppoo ttrriiddeesseett ddaannaa.. PPoollaazzeeććii oodd ppooččeettkkaa ggooddiinnee,, mmjjeesseeccii ssee zzoovvuu:: nniissaann ((oožžuujjaakk--ttrraavvaannjj)),, aaiiaarr

((ttrraavvaannjj--ssvviibbaannjj)),, ssiivvaann ((ssvviibbaannjj--lliippaannjj)),, ttaammuuzz ((lliippaannjj--ssrrppaannjj)),, aabb ((ssrrppaannjj--kkoolloovvoozz)),, eelluull ((kkoolloovvoozz--rruujjaann)),, tteeššrriitt

((rruujjaann--lliissttooppaadd)),, aarraaššaammaannaa ((lliissttooppaadd--ssttuuddeennii)),, kkiisslliimmuu ((ssttuuddeennii--pprroossiinnaacc)),, tteebbeett ((pprroossiinnaacc--ssiijjeeččaannjj)),, ššeebbaatt

((ssiijjeeččaannjj--vveelljjaaččaa)),, aaddaarr ((vveelljjaaččaa--oožžuujjaakk)).. KKaakkoo jjee ttiihh ddvvaannaaeesstt mmjjeesseeccii ttrraajjaalloo uukkuuppnnoo 336600 ddaannaa,, oodd vvrreemmeennaa

ddoo vvrreemmeennaa uubbaaccuujjee ssee mmeeđđuummjjeesseecc nnaa kkrraajjuu pprrvvoogg iillii ddrruuggoogg ppoolluuggooddiiššttaa,, aa nnaazziivvaa ssee iimmeennoomm pprreetthhooddnnoogg

mmjjeesseeccaa,, ppaa ććee bbiittii ppoonnoovvnnii eelluull iillii ppoonnoovvnnii aaddaarr.. MMeeđđuuttiimm,, ttaajj ssee kkaalleennddaarr ppookkaazzaaoo ttiijjeekkoomm uuppoorraabbee

ddaalleekkoo oodd ssaavvrrššeennoogg.. NNeevvrriijjeemmee jjee mmoogglloo pprreekkrriittii zzvviijjeezzddee,, aa oobbjjaavvaa nnoovvoogg mmjjeesseeccaa ddaavvaallaa ssee uupprraavvoo nnaa

tteemmeelljjuu pprroommaattrraannjjaa zzvviijjeezzddaa,, ppaa jjee nnaassttuupp nnoovvoogg mmjjeesseeccaa mmooggaaoo bbiittii pprreebbaaččeenn zzaa ddaann--ddvvaa kkaassnniijjee.. KKrraalljj jjee

ooddrreeđđiivvaaoo kkaaddaa ććee ppooččeettii mmjjeesseecc,, ppaa uu sslluužžbbeennoomm ddooppiissiivvaannjjuu mmnnooggoo mmjjeessttaa zzaauuzziimmaajjuu iizzvvjjeeššttaajjii ddvvoorrsskkiihh

aassttrroonnoommaa,, nnaapprraavvlljjeennii uu oobblliikkuu ppiissaammaa uu kkoojjiimmaa kkrraalljjuu pprriiooppććaavvaajjuu rreezzuullttaattee ssvvoojjiihh pprroommaattrraannjjaa.. NNeebboo jjee

bbiilloo ppooddiijjeelljjeennoo nnaa vveelliikkee ppookkrraajjiinnee,, kkaaoo ii zzeemmlljjaa nnaa kkrraalljjeevvssttvvaa.. SSaassttoojjaalloo ssee oodd ssrreeddiiššnnjjeegg ddiijjeellaa,, zzaattiimm jjee

nnaa ddiijjaaggoonnaallii oossii ssjjeevveerr--jjuugg bbiioo AAnnuuoovv ppuutt,, iizznnaadd nnjjeeggaa EEnnlliilloovv ppuutt,, aa iissppoodd nnjjiihh EEiinn ppuutt.. NNaa oovvee ppuuttoovvee

AAssiirrccii ii BBaabbiilloonnccii ssmmjjeessttiillii ssuu ssvvee zzvviijjeezzddee kkoojjee ssuu mmooggllii vviiddjjeettii.. TTrriiddeesseett ii ttrrii ssuu zzvviijjeežžđđaa nnaa EEnnlliilloovvuu ppuuttuu,,

mmeeđđuu nnjjiimmaa:: KKaassiiooppeejjaa,, PPeerrzzeejj,, KKooččiijjaašš,, RRaakk,, LLaavv,, SSjjeevveerrnnaa kkrruunnaa,, VVeelliikkii MMeeddvvjjeedd,, ZZmmaajj,, MMaallii MMeeddvvjjeedd,,

ZZmmiijjaa,, LLiirraa,, VVeeggaa,, GGuušštteerriiccaa,, AAnnddrroommeeddaa ii ppllaanneett JJuuppiitteerr.. NNaa AAnnuuoovvuu ppuuttuu bbiillaa ssuu ddvvaaddeesstt ii ttrrii zzvviijjeežžđđaa,, ii

mmeeđđuu nnjjiimmaa:: OOvvaann,, RRiibbee,, PPlleejjaaddee,, AAllddeebbaarraann,, SSiirriiuuss,, VVeelliikkii PPaass,, HHiiddrraa,, GGaavvrraann,, DDjjeevviiccaa,, VVaaggaa,, OOrraaoo..

RRoobboomm ssee uu MMeezzooppoottaammiijjiimmoogglloo rrooddiittii iillii ppoossttaattii..

RRooddiittii ssee kkaaoo rroobb zznnaaččiilloo jjeeddaa jjee ii oottaacc bbiioo rroobb..

KKeerraammiikkoomm uukkrraaššeenn pprroozzoorr

KKiipp iizz 55.. ssttoolljjeeććaa pprr.. KKrr..

babilon copy.qxp 25.8.2006 17:47 Page 104

Page 105: Drvo znanja

105drvo znanja 97

BBaabbiilloonnsskkii ““vviisseeććii”” vvrrttoovvii jjeeddnnoo ssuu oodd sseeddaamm ssvvjjeettssiihh

ččuuddaa AAnnttiikkee.. NNoo oonnoo ššttoo jjee oodd ttiihh vvrrttoovvaa nnaađđeennoo uu

iisskkooppiinnaammaa nnee zzaasslluužžuujjee ttaakkvvoo ddiivvlljjeennjjee.. VViisseeććii vvrrttoovvii,,

nnaajjvvjjeerroojjaattnniijjee tteerraassaassttoo ppoossaađđeennii,, nnaallaazziillii ssuu ssee nnaa

bbrrddaaššccuu uu nneeppoossrreeddnnoojj bblliizziinnii ppaallaaččee uuzz kkoojjuu jjee vvooddiillaa

OOpphhooddnnaa cceessttaa ii nneeddaalleekkoo oodd IIššttaarriinnaa ddvvoorraa.. NNaa ttoomm

ssuu mmjjeessttuu nnaađđeennii oossttaaccii zzddeennaaccaa kkoojjii nnaamm oommoogguuććuujjuu

pprreettppoossttaavvkkuu ddaa jjee ppoossttoojjaaoo kkrruužžnnii llaannaacc ddoovvoolljjnnoo

dduugg ddaa ddoovveeddee vvoodduu ddoo vvrrhhaa tteerraassaa.. TTaakkaavv ppoolloožžaajj nnaa

bbrrdduu oommoogguuććaavvaaoo jjee ddaa ssee ddrrvveeććee kkoojjee jjee bbiilloo iizznnaadd

bbeeddeemmaa mmoogglloo vviiddjjeettii iizzddaalleekkaa,, ppaa jjee ttoo

pprriiddoonniijjeelloo ggllaassuu kkaakkaavv jjee oo nnjjiimmaa kkoollaaoo..

KKrraalljj AAssuurrbbaanniippaall iizzggrraaddiioo jjee uu ssvvoojjoojj ppaallaaččii uu NNiinniivvii

bbiibblliiootteekkuu kkoojjaa nnoossii nnjjeeggoovvoo iimmee.. PPrreettppoossttaavvlljjaa ssee ddaa

iiddeejjaa oo ssaakkuupplljjaannjjuu ssvviihh gglliinneenniihh ppllooččiiccaa nnaa kkoojjiimmaa ssuu

zzaappiissaannaa ssvvaa zznnaannjjaa nniijjee bbiillaa nnjjeeggoovvaa.. BBiillaa jjee ttoo iiddeejjaa

ii ddrruuggiihh kkrraalljjeevvaa pprriijjee nnjjeeggaa,, ppoosseebbnnoo SSaarrggoonnaa IIII,,

oossnniivvaaččaa ddiinnaassttiijjee,, nnoo AAssuurrbbaanniippaall jjee iiddeejjuu pprroovveeoo uu

ddjjeelloo ii nnjjeeggoovvaa jjee bbiibblliiootteekkaa bbiillaa vveeććaa oodd ssvviihh ddoottaadd

ppoozznnaattiihh.. PPrreenniijjeettaa uu LLoonnddoonn,, ddaannaass jjee ppoonnooss

BBrriittaannsskkoogg mmuuzzeejjaa..

je naslov pripao prvoj ženi kad ju je ovjenčao

velom; druga će ostati u pomalo podređenom

položaju u odnosu na prvu; uzeta iz redova

robinja. Zadržat će i njihove obveze: morat će

poštovati prvu ženu, donositi joj sjedalicu u

hram i pomagati joj kod oblačenja. Otac ima

pravo slobodno raspolagati djecom. U nekim

se dokumentima čak spominje kao “gospodar,

vlasnik” djeteta, u čemu više uopće ne razumi-

jemo isto što nama predstavlja otac. Otac ras-

polaže kćerkom kod udaje, a prava majki se

ne spominju.

Robom se moglo roditi ili postati. Roditi se

kao rob značilo je da je i otac bio rob. Posta-

ti rob moglo se u nekoliko prilika. Prva prilika

bio je rat. Jedan od ciljeva neprestanih ratnih

pohoda asirskih vladara bilo je pribavljanje rad-

ne snage za gradnje koje su poduzimali. Za-

robljenici su radili na gradnjama, na radovima

oko održavanja kanala, u hramovima, a jedan dio bio bi prodan na tržnici. Rob je imovina kao

i svaka druga, on nema ličnosti. U spisima se uvijek spominje “glava roba”, a kad ga se imenuje,

ne navodi se i ime oca. Kad je ranjen, odštetu dobiva njegov gospodar, a ne on. Budući da za

svojeg gospodara predstavlja neku vrijednost, isključuje se da bi ga ovaj namjerno ubio. Žigoše

ga kao stoku iz stada. Hamurabijev zakonik je predvidio slučaj da netko odsiječe i isiječe robu

žig. Vjerojatno je riječ o ožiljku od opekotine nastale žigosanjem. Kazna za taj čin je stroga,

krivcu će se odsjeći ruke. Ako je to učinio iz neznanja, na nečiji nagovor, poticatelj će biti osu-

đen na smrt. Osim toga, rob je nosio o vratu obješenu uzicu s pločicom na kojoj je pisalo nje-

govo ime i ime njegova gospodara, poput kakve legitimacije. Muzej Louvre posjeduje nekoliko

takvih dokumenata. A odbjegli rob? Za njim je u potjeru išao ne samo njegov gospodar nego i

vlasti. Hamurabijev zakonik posvećuje čak šest članaka odbjeglom robu, što govori o učesta-

losti te pojave. Strogo se kažnjavalo pomaganje robu u bijegu i njegovo skrivanje, pa bi u aktima

o prodaji prodavač jamčio da se ne radi o odbjeglom robu, te bi se obvezao da će platiti odštetu

ukoliko se ipak otkrije da se radi o tome. Isto tako, ako je rob predan kao jamac za neki dug, duž-

nik bi se obvezao da će platiti odštetu novom vlasniku u slučaju da “zalog” pobjegne. :-)

ZZiiddiinnee vveelliikkoogg

aarraappsskkoogg ggrraaddaa

HHaattrree

OObbnnoovvlljjeennee zziiddiinnee ii

uulliiccee BBaabbiilloonnaa

MMoonnuummeennttaallnnii kkiipp kkoojjii

pprriikkaazzuujjee llaavvaa IIttiittuu

JJeeddaann oodd oosslliikkaanniihh

uullaazzaa uu BBaabbiilloonn

babilon copy.qxp 25.8.2006 17:48 Page 105

Page 106: Drvo znanja

Leonardo da Vinci

Leonardo da Vinci, 1452–1519, Italian painter, sculptor, architect, musician,engineer, and scientist, was born near Vinci, a hill village in Tuscany, anddied in France, of natural causes. The versatility and creative power ofLeonardo mark him as a supreme example of Renaissance genius.

Leonardo was the illegitimate son of a Florentine notary and a peasantwoman. Presumably he passed his childhood with his father’s family in Vinci,where he developed an enduring interest in nature. Early sources describehis beauty, charm of manner, and display of artistic talent.

In 1466 Leonardo moved to Florence, where he entered the workshop of Verrocchio and came into contact with such artists as Botticelli, Ghirlandaio,and Lorenzo di Credi. Early in his apprenticeship he painted an angel, andperhaps portions of the landscape, in Verrocchio’s Baptism of Christ (Uffizi).In 1472 he was registered in the painters’ guild. The culmination of Leonardo’sart during his first period in Florence is the magnificent unfinished Adorationof the Magi (Uffizi) commissioned in 1481 by the monks of San Donato aScopeto. In this work is revealed the integration of dramatic movement andchiaroscuro that characterizes the master’s mature style.

Leonardo went to Milan in1482 and remained at the court of Ludovico Sforzafor 16 years. In this time he composed the greater part of his Trattato della pittura and the extensive notebooks that demonstrate the marvellous versatilityand penetration of his genius. As court artist he also organized elaborate festivals. Severe plagues in 1484 and 1485 drew his attention to problems oftown planning, an interest which was revived during his last years in France.Many drawings of plans and elevations for domed churches reflect a concernwith architectural problems that must have been stimulated by contact withBramante during these years. He worked c.1488 on a model for the tambourand dome of the cathedral at Milan. In 1490 he was employed with Francescodi Giorgio as consulting engineer on the restoration of the cathedral at Pavia,and later, on the cathedral at Piacenza.

In 1483, Leonardo, with his pupil Ambrogio de Predis, was commissioned toexecute the famous Madonna of the Rocks. Two versions of the paintingexist—one in the Louvre (1483–c.1486), another in the National Gallery, London (1483–1508). Leonardo’s fresco of the Last Supper (Milan) was begunc.1495 and completed by 1498. This work is now badly damaged. Leonardo’sown experiments with the fresco medium account in part for its disintegration,which was already noticed by 1517.

While at Ludovico’s court Leonardo also worked on a monument to theduke’s father, Francesco Sforza. The work was never cast, and the model,

admired by his contemporaries, perishedduring the French invasion of 1499. In 1511he undertook a similarwork with the commis-sion of a monument forGian Giacomo Trivulzio.This work was also nevercompleted and knownonly through drawingsrelated to the project.

By 1503 he was back inFlorence, where he wascommissioned to executethe fresco of the battle of Anghiari. This work,like its companion piece assigned toMichelangelo, was nevercompleted, and the cartoons were subse-quently destroyed. Thework exerted enormousinfluence on later artists,however, and someimpression of the originalmay be had from anonymous copies in the Uffizi and Casa Horne (Florence),from an engraving of 1558 of Lorenzo Zacchia, and from a drawing byRubens (Louvre). From about this time dates the celebrated Mona Lisa(Louvre), the portrait of the wife of a Florentine merchant.

In 1513 Leonardo went to Rome, attracted by the patronage of the newly electedMedici pope, Leo X, and his brother Giuliano. Here he found the field dominatedby Michelangelo and Raphael. The aging master was assigned to various architectural and engineering projects at the Vatican and received commissionsfor several paintings. It was perhaps in this period that he executed the enigmatic painting of the young St. John the Baptist (Louvre). Giuliano de’ Medici left Rome in 1515 and died at Fiesole in the following year. It is conjectured that Leonardo left with him, attached to his household, and thatsoon afterward he accepted an invitation of Francis I of France to settle at thecastle of Cloux, near Amboise. Here, the old master was left entirely free to pursue his own researches until his death. Although there is no certain recordof his last years, he seems to have been active with festival decoration and tohave been interested in a canal project. Notes and drawings ascribed to thislate period show his continued interest in natural philosophy and experimentalscience.

Exercise what you have learnt!

Put the werb in the brackets into the right tense!

1. Leonardo da Vinci __________ in France. (to die)

2. Leonardo _________ to Florence, where he ___________ an

apprentice. (to live, to be)

3. Mona Lisa ________ one of the most famous paintings in

the world. (to be)

4. The Last Supper ________ now badly damaged. (to be)

5. Michelangelo and Leonardo __________ good friends (to be).

Complete the sentences!

1. Leonardo went to Milan in1482 and remained at the court of Ludovico

Sforza __________.

2. In 1490 he was employed with Francesco di Giorgio as consulting

engineer on the _____________________________________ and later on

the cathedral at Piacenza.

3. From about this time dates the celebrated Mona Lisa (Louvre), the

portrait _______________________________________.

Key: died; lived, was; is; is; were not

106rujan 2006.

emglezi 97.qxp 25.8.2006 14:58 Page 106

Page 107: Drvo znanja

The Milky Way Galaxy The Milky Way is the galaxy which is the home of our Solar System togetherwith at least 200 billion other stars (more recent estimates have given numbers around 400 billion) and their planets, and thousands of clustersand nebulae. All the objects in the Milky Way Galaxy orbit their commoncenter of mass, called the Galactic Center.

As a galaxy, the Milky Way is actually a giant, as its mass is probablybetween 750 billion and one trillion solar masses, and its diameter is about100,000 light years. Radio astronomical investigations of the distribution ofhydrogen clouds have revealed that the Milky Way is a spiral galaxy of Hubble type Sb or Sc. Therefore, our galaxy has both a pronounced diskcomponent exhibiting a spiral structure, and a prominent nuclear regionwhich is part of a notable bulge/halo component.

The Milky Way Galaxy belongs to the Local Group, a smaller group of 3 largeand over 30 small galaxies, and is the second largest (after the AndromedaGalaxy M31) but perhaps the most massive member of this group. M31, at about2.9 million light years, is the nearest large galaxy, but a number of faint galaxiesare much closer: Many of the dwarf Local Group members are satellites or com-panions of the Milky Way. The two closest neighbours have only recently been dis-covered: The nearest of all, discovered in 2003, is an already almost disrupteddwarf galaxy, the Canis Major Dwarf, the nucleus of which is about 25,000 light-years away from us and about 45,000 light-years from the Galactic Center. Secondcomes SagDEG at about 88,000 light years from us and some 50,000 light yearsfrom the Galactic Center. These two dwarfs are currently in close encounters withour Galaxy and in sections of their orbits situated well within the volume occupiedby our Milky Way. They are followed in distance by the more conspicuous Largeand Small Magellanic Cloud, at 179,000 and 210,000 light years, respectively.

The spiral arms of our Milky Way contain interstellar matter, diffuse nebulae,and young stars and open star clusters emerging from this matter. On theother hand, the bulge component consists of old stars and contains the globular star clusters; our galaxy has probably about 200 globulars, of whichwe know about 150. These globular clusters are strongly concentrated towardthe Galactic Center: From their apparent distribution in the sky, Harlow Shapley has concluded that this center of the Milky Way lies at a considerabledistance (which he overestimated by factors) in the direction of Sagittariusand not rather close to us, as had been thought previously.

Our solar system is thus situated within the outer regions of this galaxy, wellwithin the disk and only about 20 light years “above” the equatorial symmetryplane, but about 28,000 light years from the Galactic Center. Therefore, theMilky Way shows up as luminous band spanning all around the sky along this

symmetry plane, which is also called the “Galactic Equator”. Its center lies inthe direction of the constellation Sagittarius, but very close to the border ofboth neighbour constellations Scorpius and Ophiuchus. The distance of28,000 light years has recently (1997) been confirmed by the data of ESA’sastrometric satellite Hipparcos.

The solar system is situated within a smaller spiral arm, called the Local orOrion Arm, which is merely a connection between the inner and outer nextmore massive arms, the Sagittarius Arm and the Perseus Arm.

Similar to other galaxies, there occur supernovae in the Milky Way at irregularintervals of time. If they are not too heavily obscured by interstellar matter,they can be, and have been seen as spectacular events from Earth. Unfortunately, none has yet appeared since the invention of the telescope(the last well observed supernova was studied by Johannes Kepler in 1604).

Our Sun, together with the whole Solar System, is orbiting the Galactic Centerat the distance given, on a nearly circular orbit. We are moving at about 250km/sec, and need about 220 million years to complete one orbit (so the SolarSystem has orbited the Galactic Center about 20 to 21 times since its formation about 4.6 billion years ago).

In addition to the overall Galactic Rotation, the solar system is moving betweenthe neighbouring stars (peculiar motion) at a velocity of about 20 km/s, to a direction called “Solar Apex,” at the approximate position RA=18:01,Dec=+26 (2000.0); this motion was discovered by William Herschel in 1783.

DICTIONARY – WORDS AND PHRASES!

VVEERRSSAATTIILLIITTYY – svestranost

IINNTTEERRSSTTEELLLLAARR MMAATTTTEERR– međuzvjezdana tvar

AAPPPPRREENNTTIICCEESSHHIIPP– učenje, naukovanje

DDUUKKEE – vojvoda, knez

CCOONNJJEECCTTUURREE – pretpostavka

Exercise what you have learnt!

Put the werb in the brackets into the right tense!

1. Milky Way __________ a galaxy far away from our own. (to be)

2. There ____________ 200 to 400 billion stars in the Milky way. (to be)

3. The center of the Milky Way ________ the Galactic Center. (to call)

4. The Milky Way ______________ small, and its diameter _______ very

large. (to be, to be)

5. The Milky Way _________ the second largest in our Local group. (to be)

6. Our two closest neighbors ______________ recently. (to discover)

7. The spiral arms of our Milky Way ___________ interstellar matter, diffuse

nebulae, and young stars and open star clusters. (to contain)

8. Our galaxy __________ a long time ago. (to create)

Complete the sentences!

1. All the objects in the Milky Way Galaxy orbit _____________________.

2. Radio astronomial investigations of the _____________________ of

hydrogen clouds have ______________________ a spiral galaxy.

3. Many of the dwarf Local Group members are ___________________ of

the Milky Way.

4. The center of the Milky Way lies ________________ distance in the

direction of ____________________ and ____________________, as

had been thought previously.

5. Our solar system is situated ________________________ of this galaxy

Key: is; are; is called; is not, is; is; have been discovered; contain; was created

HHOOUUSSEEHHOOLLDD– domaćinstvo, kućanstvo

DDWWAARRFF – patuljak

CCOONNSSPPIICCUUOOUUSS– istaknut, upadljiv

LLIIGGHHTT YYEEAARR – svjetlosna godina

EENNDDUURRIINNGG – trajan

Narrated by Anthony J. Dawe, ZagrebNarrated by Anthony J. Dawe, ZagrebNarrated by Anthony J. Dawe, ZagrebNarrated by Anthony J. Dawe, ZagrebNarrated by Anthony J. Dawe, Zagreb

emglezi 97.qxp 25.8.2006 15:00 Page 107

Page 108: Drvo znanja

KORISNI ILI OPASNI?

BILJ

KE

I ŽI

VO

TIN

JE

108rujan 2006.

Prije 450 milijuna godina, u devonu

pauci su izašli iz mora na kopno i

tako postali prve kopnene životinje

koje su koristile atmosferski kisik za

disanje. Brojem vrsta čine najveći dio paučnja-

ka. Danas je poznato 37 766 vrsta pauka, ras-

poređenih u 109 porodica. Nalazimo ih u goto-

vo svim kopnenim ekosustavima, gdje imaju

važnu ulogu kao predatorski organizmi.

Tijelo pauka podijeljeno je na prednji dio (pro-

somu) i stražnji dio (opistosomu), koji su među-

sobno odijeljeni duboko urezanom sponicom.

Sprijeda imaju 6–8 očiju različitih veličina, no

neke špiljske vrste mogu biti slijepe. Uz četiri

para nogu, imaju i jedan par kliješta. Kliješta (he-

licere) pauka nemaju oblik pravih kliješta, već

su građena od malog šiljastog vršnog članka

koji izgleda kao pandžica, a vezan je za mno-

go veći donji članak. Na vrhu šiljka izlazi otrov iz

velikih parnih otrovnih žlijezda. Njime pauci svla-

davaju plijen ili se brane od svojih neprijatelja.

Iza kliješta na prednjem tijelu je gornja usna sa

žlijezdom slinovnicom. Čeljusne noge su obič-

no kraće, građene od 6 članaka, te imaju oblik

nogu za hodanje. Kod mužjaka su izmijenjene,

jer na vrhu posljednjeg članka imaju poseban

šuplji privjesak kao pomoćni organ za parenje

pomoću kojeg prenose sjeme u ženku. Zbog

toga njihovi vrhovi izgledaju zadebljalo, poput

boksačkih rukavica. Noge za hodanje su du-

gačke i različito izmijenjene, ovisno o načinu

života pauka. One su vrlo složen organ – na

vrhovima nogu nalazi se par češljasto nazub-

ljenih pandžica, te malena slabije nazubljena

predpandžica. Tu su još i nazubljene četine

različitog oblika, i spljoštene dlačice koje čine

kistove.

Pauci (Araneae) su mali

beskralješnjaci, koji zajedno

sa štipavcima, grinjama i

lažištipavcima spadaju u

koljeno člankonožaca

(Arthropoda), potkoljeno

klještara (Chelicerata) i

razred paučnjaka

(Arachnida).

DDaannaass jjee ppoozznnaattoo 3377 776666vvrrssttaa ppaauukkaa,, rraassppoorreeđđeenniihh

uu 110099 ppoorrooddiiccaa.. NNaallaazziimmoo iihh uuggoottoovvoo ssvviimm kkooppnneenniimm eekkoossuussttaavviimmaa..

pauci.qxp 25.8.2006 17:18 Page 108

Page 109: Drvo znanja

109drvo znanja 97

PPaauucciiStražnji dio tijela pauka najčešće je neobič-

na oblika i povećan je dugim nastavcima i bod-

ljama. Odmah na početku stražnjeg dijela tije-

la nalazi se neparni spolni otvor, s čije strane

su pukotinasti odušci prednjeg para lepeza-

stih uzdušnica. Crijevni otvor pauka nalazi se

na kraju stražnjeg dijela tijela. Ispred njega je

sustav za predenje, sastavljen od 4 do 6 pred-

ljivih bradavica. Na tijelu i nogama pauka pos-

toje mnoge raznovrsne opipne dlačice. Njima

osjećaju najnježnije gibanje zraka i niti u mreži.

S donje strane prednjeg dijela tijela i po noga-

ma imaju liraste organe kojima osjećaju mirise.

Neki pauci imaju organe za proizvodnju zvu-

ka na različitim dijelovima tijela, npr. na kliješti-

ma, bedrima, između prednjeg i stražnjeg tijela

itd. Oni su građeni na isti način, a zvuk proiz-

vode tako da preko nabrane plohe prevlače du-

gi nazubljeni dio. Od toga ploha titra. Zvuk veli-

kog pauka ptičara dovoljno je glasan da ga

može čuti i čovjek. Svojom su bojom pauci ve-

ćinom prilagođeni okolišu u kojem borave. Ta-

ko kamuflirani manje su uočljivi svojim preda-

torima. Pauci u našim krajevima većinom su

smeđe ili zeleno obojani, dok su u tropskim

područjima najčešće živih i šarenih boja kako

bi se što bolje uklopili među cvijeće u kojem vre-

baju svoj plijen.

Razmnožavanje

Pauci se razmnožavaju jajašcima koje ženka naj-

češće nosi sa sobom u posebno opredenim

čahurama. Prije parenja kod pauka dolazi do

dosta složenog rituala udvaranja. Budući da su

spolni otvori na vrhu stražnjeg dijela tijela, obič-

no parenje je nemoguće. Kad je mužjak spre-

man za parenje, ispusti na posebno predivo

kapljicu sjemena iz svog spolnog otvora, te ga

usiše u šupljinu privjeska na vrhu čeljusnih no-

gu, a zatim ga odatle pomoću tanke niti une-

se u spolni otvor ženke.

Iz oplođenih jajašaca izlaze mladi, koji su jed-

naki odraslima. Mogu se razlikovati jedino po

boji. Oni se zadrže nekoliko dana u zapretku,

pauci.qxp 25.8.2006 17:18 Page 109

Page 110: Drvo znanja

• Pauci •

BILJ

KE

I ŽI

VO

TIN

JE

110rujan 2006.

u kojem se jednom ili dva puta presvuku, a zatim iz njega

izađu. Prije ponovnog presvlačenja ne mogu još presti

svoje niti, ni loviti hranu, pa žive od žumanjka iz jajeta. Sto-

ga su posve mladi pauci obično zajedno, a tek se kasnije

raziđu i žive samostalno. Postoji nekoliko vrsta pauka koji

žive zajedno u velikim kolonijama, pa čak i pokazuju soci-

jalno ponašanje. Kolonije mogu sadržavati i do nekoliko

stotina jedinki, pa im mreža može biti velika i do 2 m2.

Pauci većinom žive samo godinu dana, no poznato je

da tarantule mogu doživjeti i do 20 godina starosti. Za to

se vrijeme ženke presvlače 5-10, a mužjaci 2-5 puta. Za-

nimljivo je da je i kod nekih vrsta pauka zabilježen kaniba-

lizam. Naime, kako su mužjaci pauka često manji i slabiji

od ženki, one ih nakon parenja obično pojedu.

Rasprostranjenost

Pauci su široko rasprostranjene i česte životinje. Velik broj

vrsta provodi skitnički život, neprestano obilazeći teritorij,

a drugi imaju stalno boravište. Prilagođeni su različitim

staništima. Žive na livadama, u bjelogoričnim i crnogorič-

nim šumama, a neke vrste dijele stambeni prostor s čovje-

kom. Njihova rasprostranjenost ipak najviše ovisi o toplini

i vlazi, pa se većinom zadržavaju u toplijim krajevima. Vrsta

Erigone arctica plete gnijezdo ispod vode u slanim močva-

rama. Zanimljiva je i vrsta Argyroneta aquatica (srebrosjaj-

ni vodenpauk) koji nastanjuje kopnene vode. Mrežu isplete

između vodenih biljaka. Hrani se ličinkama kukaca i vo-

denbaburama, a diše atmosferski kisik.

Paukova mreža

Posebna karakteristika pauka je da pletu mreže. Na straž-

njem dijelu tijela pauka postoje predljive žlijezde iz kojih

izlazi predivo za izgradnju različitih mreža. Predljive žlijez-

de mogu biti različitih oblika: grozdaste, mjehuraste, cjevas-

te, kruškaste te različitih veličina. Broj žlijezda je različit,

no u pravilu ih je više kod pauka koji pletu veće mreže.

Žlijezde funkcioniraju tako da njihove stanice luče pred-

ljivu tvar u šupljinu žlijezde. Odatle se ona preko finih pred-

ljivih cjevčica odvodi u 6 predljivih bradavica. Veličina i oblik

predljivih bradavica su različiti, a svaka odgova-

ra jednoj žlijezdi. Kod nekih vrsta pauka ispred

ili između prednjih predljivih bradavica postoji

posebno sitasto polje, omeđeno tankim dlačica-

ma, nazvano predljivo polje ili cribelum, na ko-

jem također izlaze predljive žlijezde. Ti pauci ima-

ju na zadnjem paru nogu stopalni češljić kojim

raspoređuju niti paučine. Paukova mreža nas-

taje tako da iz svake predljive cjevčice izlazi pred-

ljiva tvar, koja se na zraku skrutne u izvanredno

tanku nit (najtanje su debele 0,0004 mm) od koje

pauk plete mrežu. Usprkos tome što su toliko

tanke, niti su vrlo čvrste i otporne.

Oblici mreža pauka vrlo su različiti. Mogu biti

položene okomito, vodoravno ili pod kutem. Pau-

ci koji žive u grmlju ili drveću predu velike mre-

že za lov kukaca. Najjednostavnije takve mreže

nepravilna su oblika, s nitima razapetim na sve

strane. Najsloženiju i najpravilniju mrežu isprede

KKaaoo vvrrlloo ssppeecciiffiiččnnaa sskkuuppiinnaa oorrggaanniizzaammaa,, ppaauuccii ssuu oodduuvviijjeekk bbiillii pprriissuuttnnii uu kkuullttuurrii ččoovvjjeekkaa..

ZZaa nnjjiihh ssee vveežžuu mmnnooggaa vvjjeerroovvaannjjaa:: ppoonneekkaadd ssuu ddeemmoonnsskkii,, ppoonneekkaadd aallttrruuiissttiiččkkii.. UU mmnnooggiimm

ddiijjeelloovviimmaa SSrreeddnnjjee ii JJuužžnnee AAmmeerriikkee vvjjeerruujjee ssee ddaa ććee kkoonnjjuu,, uukkoolliikkoo ssee ppaauukk ppoommookkrrii nnaa

nnjjeeggaa,, oottppaassttii kkooppiittoo.. II ddaannaass uu oovviimm kkrraajjeevviimmaa ddjjeeccaa iimmaajjuu zzaaddaattaakk sskkuupplljjaattii ii uubbiijjaattii

ppaauukkee kkoojjee pprroonnaađđuu uu bblliizziinnii kkoonnjjaa.. KKoodd nnaass jjee ppoozznnaattoo vvjjeerroovvaannjjee ddaa uussmmrrććiivvaannjjee ppaauukkaa

ddoonnoossii nneessrreeććuu..

AArraahhnnooffoobbiijjaa jjee zznnaannssttvveennii nnaazziivv zzaa ssttrraahh oodd ppaauukkaa.. TToo jjee nnaajjččeeššććii pprriimmjjeerr ffoobbiijjee oodd

žžiivvoottiinnjjaa ii jjaavvlljjaa ssee kkoodd rreellaattiivvnnoo vveelliikkoogg bbrroojjaa lljjuuddii.. KKoodd rraazzlliiččiittiihh lljjuuddii jjaavvlljjaa ssee rraazzlliiččiittiimm

iinntteennzziitteettoomm,, ppaa ssee nneekkii ppoojjeeddiinnccii ččaakk bboojjee pprrvvii uuććii uu ssoobbuu kkaakkoo nnee bbii nnaalleettjjeellii nnaa ppaauukkaa..

OOnnii kkoojjii ssee nnee bboojjee tteešškkoo rraazzuummiijjuu oovvaajj ssttrraahh.. AArraahhnnooffoobbiijjaa ssee jjaavvlljjaa bbeezz nneekkoogg ooččiittoogg

rraazzllooggaa,, iiaakkoo jjee mmoogguuććee ddaa jjee kkoodd ppoojjeeddiinnaaccaa ppoossttoojjaallaa ttrraauummaa uu ddjjeettiinnjjssttvvuu.. LLiijjeeččii ssee

tteerraappiijjoomm,, kkoojjaa mmoožžee ssttrraahh iillii ppoottppuunnoo iizzlliijjeeččiittii,, iillii ggaa bbaarreemm ssmmaannjjiittii..

VVrrttnnii ppaauukk

((AArraanneeuuss ddiiaaddeemmaattuuss))

PPaauuccii ssee rraazzmmnnoožžaavvaajjuu jjaajjaaššcciimmaa kkoojjee

žžeennkkaa nnaajjččeeššććee nnoossii ssaa ssoobboomm uu

ppoosseebbnnoo oopprreeddeenniimm ččaahhuurraammaa..

pauci.qxp 25.8.2006 17:19 Page 110

Page 111: Drvo znanja

111drvo znanja 97

pauk krstaš (araneidae). Njegova se mreža sastoji od zrakasto razape-

tih niti koje se sastaju u središtu, te od niza koncentričnih krugova. Ne-

ki pauci koji obitavaju ispod zemlje oblože svoje stanište nitima pau-

čine, pa čak na ulazu ispredu pokretan poklopčić kojim kao vratima

zatvaraju ulaz. Naprimjer, pripadnici porodice Ctenizidae koji žive u zem-

lji rade koso položene cjevaste nastambe koje iznutra oblože pauči-

nom, a na ulaz stave vratašca. Ona se zatvaraju kada u nastambu uđe

plijen. Čak i vrsta Tegenaria derhami, kućni pauk, koja prede mreže u

kutovima prostorija, u stražnjem kutu mreže ima cjevastu nastambu

te u njoj skrivena čeka plijen. Iako kod većine pauka mreža služi upra-

vo lovu, oni je koriste i u drugim životnim situacijama. Nitima paučine

služe se i pri kretanju. Pauci koji se nađu u opasnosti lako se mogu

na nevidljivoj niti spustiti na tlo pa ponovno podignuti kad opasnost

prođe. Ispuštanjem slobodne niti mnogi mogu lebdjeti u zraku, gdje ih

nose zračne struje. Tako se lako prebacuju s biljke na biljku. Mladi, la-

gani pauci na taj način mogu lebdjeti stotinama kilometara.

Paukove mreže odavno je počeo iskorištavati i čovjek. Prvenstveno

su se te niti koristile za izradu odjeće, pogotovo u Indiji i Kini, gdje su je

nosili samo najbogatiji. Čak i danas za dobivanje svile stanovnici Ma-

dagaskara koriste vrstu Nephila madagascariensis. Ove velike pauke

stavljaju u kaveze, pa iz predljivih bradavica izvlače svileni konac i na-

mataju ga na vreteno. U enciklopediji iz doba drevnog Rima stoji kako

je paukova mreža odlična za zatvaranje rana. U Meksiku mrežu pauka

Mallos gregalis prenose u kuću, gdje im služi kao muholovka. Zanim-

ljivo je da i neke ptice (npr. kolibrići) koriste paukovu mrežu za izgrad-

nju svojeg gnijezda.

Prehrana

Svi su pauci grabežljivci. Njihov najčešći plijen su kukci. Većina pau-

kova jede sve kukce koje ulove. Ipak postoje i specijalizirane vrste koje

se hrane samo određenom hranom. Neki se hrane samo trčkovima, ne-

ki mravima, a neki jedu isključivo druge pauke! U ždrijelu pauci imaju

NNaa ssttrraažžnnjjeemm ddiijjeelluu ttiijjeellaa ppaauukkaa ppoossttoojjeepprreeddlljjiivvee žžlliijjeezzddee iizz kkoojjiihh iizzllaazzii pprreeddiivvoo zzaa

iizzggrraaddnnjjuu rraazzlliiččiittiihh mmrreežžaa..

SSvvii ssuu ppaauuccii ggrraabbeežžlljjiivvccii,,

aa nnaajjččeeššććii pplliijjeenn ssuu iimm

kkuukkccii..

CCrrnnaa uuddoovviiccaa

VVrrttnnii ppaauukk

((AArraanneeuuss ddiiaaddeemmaattuuss))

pauci.qxp 25.8.2006 17:19 Page 111

Page 112: Drvo znanja

• Pauci •

BILJ

KE

I ŽI

VO

TIN

JE

112rujan 2006.

poseban organ za okus kojim probiru ulovljenu hranu, pa neke kukce

neugodna mirisa, poput stjenica, odbacuju. U Južnoj Americi postoje

vrste koje love samo male čegrtuše. Neke suptropske vrste love i ribe,

te žabe i njihove punoglavce. Jedan mali broj pauka dovoljno je velik da

može uloviti i male ptice! Poznata je vrsta Avicularia avicularia, pauk pti-

čar, koji živi na drveću. Tu isprede kratke cijevi, u njima se skriva i čeka

plijen. Do hrane pauci dolaze na različite načine. Većina ih pravi mreže

kojima love kukce, no npr. skitnički pauci napadaju plijen u trku ili skoku.

Čeljusti pauka nisu dovoljno jake da bi mogli gristi plijen, već u njega

ispuštaju probavne sokove iz svog crijeva. Od toga se rastvori unutraš-

njost kukca pa tako nastalu kašu usišu kroz usta pomoću posebno gra-

đenog želuca za sisanje. Na taj način napune postrane slijepe vrećice ko-

je sežu sve do nogu, gdje se izvrši daljnja probava. Od kukca preostane

samo hitinska mješina. :-)

PPaauucciimmaa ssee hhrraannee ppttiiccee,, ggmmaazzoovvii,, mmnnooggee vvrrssttee ššiiššmmiiššaa ii rraazzlliiččiittii ddrruuggii ssiissaavvccii..

JJeeddnnaa vvrrssttaa aammeerriiččkkee oossee ppoosseebbnnoo jjee ookkrruuttnnaa.. OOnnaa ppaauukkaa uubbooddee,, ppaarraalliizziirraa ii

ooddvvuuččee uu ssvvoojjee lleegglloo.. OOvvddjjee oossaa ppoolleeggnnee jjeeddnnoo jjaajjee uu žžiivvoogg,, aallii ppaarraalliizziirraannoogg

ppaauukkaa.. KKaadd ssee llaarrvvaa iizzlleeggnnee,, ppoollaakkoo ssee hhrraannii jjoošš žžiivviimm ppaauukkoomm..

SSvvii ppaauuccii,, oossiimm oonniihh iizz ppoorrooddiiccee UUlloobboorriiddaaee,, iimmaajjuu oottrroovvnnee žžlliijjeezzddee ii mmoogguu

iinnjjiicciirraattii oottrroovv uu pplliijjeenn.. JJeeddnniimm uubbooddoomm uu žžrrttvvuu uunnoossee oodd 00,,33–– 00,,55 gg oottrroovvaa..

IIaakkoo ssuu kklliijjeeššttaa vveeććiinnee vvrrssttaa ttoolliikkoo ssllaabbaa ddaa nnee mmoogguu pprroobbiittii kkoožžuu ččoovvjjeekkaa,,

ppoossttoojjii oottpprriilliikkee 4400 vvrrssttaa kkoojjee mmoogguu ii kkoodd ččoovvjjeekkaa iizzaazzvvaattii ttrroovvaannjjee.. TTaakkvvoo

ttrroovvaannjjee nnaazziivvaammoo aarraanneeiizzaamm,, aa oovviissnnoo oo vvrrssttaammaa rraazzlliikkuujjeemmoo llaattrrooddeekkttiizzaamm

((uuzzrrookkuujjee vvrrssttaa LLaattrrooddeeccttuuss mmaaccttaannss)),, ttaarraannttiizzaamm ((uuzzrrookkuujjee vvrrssttaa LLyyccoossaa

ttaarreennttuullaa)) iittdd..

UU EEuurrooppii ssuu oottrroovvnnii ppaauuccii mmnnooggoo rrjjeeđđii nneeggoo uu JJuužžnnoojj AAmmeerriiccii iillii AAuussttrraalliijjii,, aa

jjeeddnnaa oodd nnaajjoottrroovvnniijjiihh vvrrssttaa jjee LLaattrrooddeeccttuuss mmaaccttaannss ((ccrrnnaa uuddoovviiccaa)),, pprriissuuttnnaa

uu IIssttrrii ii DDaallmmaacciijjii.. TTrroovvaannjjee iizzaazziivvaa ssaammoo žžeennkkaa,, kkoojjaa jjee dduuggaa 11,,55 ccmm,,

kkuuggllaassttaa ccrrnnaa ttiijjeellaa ss kkaarraakktteerriissttiiččnniimm žžaarrkkoo ccrrvveenniimm ppjjeeggaammaa.. SSvvoojjiimm

ppjjeeggaammaa žžiivvoottiinnjjaa uuppoozzoorraavvaa ppootteenncciijjaallnnee pprreeddaattoorree ddaa jjee oottrroovvnnaa..

OOttrroovv llaattrrooddeekkttuussaa ddjjeelluujjee iizzrraavvnnoo nnaa mmoozzaakk.. UUjjeedd žžiivvoottiinnjjee jjee ččeessttoo

nneepprriimmjjeettaann,, aa ii oossttaallii llookkaallnnii zznnaakkoovvii ssuu mmaannjjee zznnaaččaajjnnii.. PPrrvvii ssiimmppttoomm jjee

oobbiiččnnoo bbooll uu ppooddrruuččjjuu rreeggiioonnaallnniihh lliimmffnniihh ččvvoorroovvaa,, kkoojjaa ssee ššiirrii ppoo ččiittaavvoomm

ttiijjeelluu.. UUsskkoorroo bboolleessnniikk ppaaddaa uu tteešškkoo ssttaannjjee ss jjaakkiimm ggrrččeevviimmaa,, nneemmiirroomm,,

nneessaanniiccoomm,, ootteežžaanniimm ddiissaannjjeemm ttee iizzrraažžeenniimm ssttrraahhoomm oodd ssmmrrttii.. NNaakkoonn 2244

ssaattaa bboolloovvii pprreessttaajjuu,, nnoo bboolleessnniikk oossjjeeććaa jjaakkoo žžaarreennjjee ssttooppaallaa.. LLaattrrooddeekkttiizzaamm

jjee uu HHrrvvaattsskkoojj uuggllaavvnnoomm vveezzaann zzaa sseeoosskkaa ppooddrruuččjjaa,, aa nnaajjččeeššććii jjee zzaa vvrriijjeemmee

žžeettvvee.. OOppoorraavvaakk oodd bboolleessttii jjee oobbiiččnnoo dduugg,, aallii jjee ssmmrrttnnoosstt mmaannjjaa oodd 11%%..

TTaarraannttuullaa

pauci.qxp 25.8.2006 17:20 Page 112

Page 113: Drvo znanja

113drvo znanja 97

OOssiimm ccrrnnee uuddoovviiccee,, uu nnaaššiimm ssuu kkrraajjeevviimmaa ooppaassnnii uubbooddii mmaallmmiinnjjaattaa ((LLaattrrooddeeccttuuss

ttrreeddeecciimmgguuttttaattuuss)) ttee vvrrssttaa TTaarreennttuullaa aappuulliiaaee ii SStteeaattooddaa ppaayykkuulllliiaannaa.. KKrroozz ppoovviijjeesstt ssuu ssee

jjaavvlljjaallii rraazznnii,, ččeessttoo vvrrlloo bbiizzaarrnnii nnaaččiinnii lliijjeeččeennjjaa.. UU 1188.. ssttoolljjeeććuu uu DDaallmmaacciijjii jjee

oobboolljjeellooggaa mmoorraalloo ddeevveett ddaannaa nnjjiihhaattii ddeevveett iimmeennjjaakkaa.. NNaa NNoovvoomm ZZeellaanndduu jjee ppaakk vvllaaddaalloo

vvjjeerroovvaannjjee ddaa ssee bboolleessnniikk nneeććee ooppoorraavviittii ssvvee ddookk ssee nnee uulloovvii ppaauukk kkrriivvaacc..

TTaarraannttuullaa mmllaadduunnaacc

TTaarraannttuullaa kkaaoo kkuuććnnii

lljjuubbiimmaacc

CCrrnnaa uuddoovviiccaa

pauci.qxp 25.8.2006 17:20 Page 113

Page 114: Drvo znanja

KINEZI PRONAŠLI CJEPIVO PROTIV HIV-a?Tijekom međunarodne konferencije o AIDS-u u Torontu, kineski su stručnjaci uzdrmali svjetsku javnost objavom kako su na pragu otkrića lijeka za jednu od najvećih pošasti našeg doba. Naime, prvi testovi cjepiva pokazuju da je ono učinkovito u zaštiti od HIV-a.

Testove su provodili znanstvenici Državnog ureda za hranu i lijekove, a prema njihovu izvješćunitko od testiranih ljudi nakon 180 dana nije pokazao negativne simptome, dok se kod nekihveć nakon 15 dana od primanja cjepiva javio imunitet na zarazu od HIV-a. Testiranja nadskupinom od 49 zdravih muškaraca i žena započela su u ožujku prošle godine u Kini. Dobrovoljci su najprije primili cjepivo, da bi potom bili zaraženi fragmentima HIV-1. Velika većina testiranih nakon primanja doze razvila je imunitet prema HIV-u, a govoto nitko nijepokazivao znakove nuspojava. Ministarstvo znanosti i tehnologije tvrdi kako će u drugoj faziistraživanja morati provesti testove nad još 800 dobrovoljaca, uključujući i pripadnike rizičnihskupina. U Kini je, prema najnovijim podacima, oko 650 tisuća ljudi zaraženo HIV-om.

OTKRIVENA VELIKABIZANTSKA LUKADrevna luka koja je otkrivena tijekomiskapanja velikog podzemnog željezničkog tunela u okolici Yenikapianajveće je arheološko nalazište upovijesti Istanbula. Arheolozi luku nazivaju Teodozijevom lukom, po rimskom caru koji je umro 395. godine.

Kopajući tunel Marmaray, radnici su pronašli i arheološke ostatke u četvrtiUskusdar na azijskoj strani i u četvrtimaSirkezi i Veznedar na europskoj straniIstanbula, a golemi građevinski strojevi nasvjetlo dana neprestano iznose drevnepredmete s morskog dna oko Bospora.Dosad je 17 arheologa, tri arhitekta i oko 350 radnika na nalazištu otkriloostatke crkve i ulaz u grad, a posebno su uzbuđeni bili kad su otkrili osam potopljenih brodova. Stručnjaci se nadajuda će otkriti kako se odvijao gospodarskiživot nekadašnjeg Konstantinopola,glavnoga grada Bizanta i Otomanskogcarstva. Gradski dužnosnici planiraju nanalazištu podići muzej i uklopiti ga u projekt buduće željeznice koja bi trebalaolakšati promet u zagušenim ulicama 15-milijunskoga grada.

ZNANSTVENICI OBRNULI PROCESEVOLUCIJEAmerički znanstvenici tvrde da su uspjeli vratiti mišanekih 500 milijuna godina unazad okrenuvši procesevolucije.

Naime, genetskom manipulacijom DNK miša stručnjaci saSveučilišta Utah uspjeli su rekonstruirati gen koji je bioprisutan u primitivnom obliku te životinje u dalekoj prošlosti.Drevni je gen kasnije, tijekom evolucije mutirao i razdvojiose stvorivši par gena koji ima ključnu ulogu u razvojumozga suvremenih sisavaca.U ovoj studiji stručnjaci su istraživali tzv. Hox gene. Životinjesu prije 500 milijuna godina imale 13 razvojnih Hox gena.Svaki od njih se kasnije podijelio na četiri gena te su nastala52. Nakon toga neki od njih su mutirali i nestali, te današnjisisavci imaju 39 Hox gena. Stručnjaci iz Utaha modificiralisu dva od tih gena – Hoxa1, koji upravlja razvojem mozgaembrija, i Hoxb1, koji ima ključnu ulogu u razvoju živčanihstanica zaduženih za facijalne mišiće životinja. Prije 530 milijuna godina funkcije ova dva gena obavljao je samojedan gen, Hox1. Kombiniranjem kritičnih dijelova svakogod njih uspjeli su rekonstruirati gen sličan izvornom Hox1.Miševi s rekonstruiranim genom zadržali su sve normalnefunkcije, iako su neke od njih bile usporene (što znači da binjihovo preživljavanje u prirodi bilo nešto slabije). Ovo jeistraživanje značajno jer bi, prema mišljenju znanstvenika,moglo rasvijetliti tajnu funkcioniranja evolucije na molekularnoj razini i omogućiti razvoj novih genskih terapija za liječenje teških bolesti. Tako bi se npr. neki gen mogao ubaciti u mutirani gen koji uzrokuje bolest ivratiti normalno funkcioniranje organizma.

114rujan 2006.

Vijesti 97 copy.qxp 25.8.2006 15:40 Page 114

Page 115: Drvo znanja

OTKRIVEN NOVI TAJNOVITI TIPNEBESKIH TIJELAZnanstvenici su u zviježđu Zmijonosca(Ophiuchus) teleskopom Europskesvemirskog opservatorija (ESO) u Čileu otkrilinebeska tijela koja brišu granice izmeđuplaneta i zvijezda. U posljednjih nekolikogodina otkriveno je više desetaka takvihtijela. Međutim, sada je prvi put otkriven partzv. planima koji kruže jedan oko drugoga.Ovaj novootkriveni par nazvan je Oph 1622.Svako od tih tijela ima masu manju od 1% masenašeg Sunca. Pripadaju klasi objekata nalik naplanete koji putuju kroz svemir, a nisu vezani niuz jednu zvijezdu. Čini se da su nastali sabijanjem oblaka plina, poput zvijezda, međutim, ostali su previše hladni da bi postali zvijezdama. Iako im je masa slična masi golemihplaneta otkrivenih u drugim planetarnim sustavima (veći ima masu oko 14 puta veću odJupitera, a manji oko 7 puta veću) ne mogu sesmatrati ni planetima, jer vjerojatno nisu nastali naisti način. Prema izvješću predstavljenom učasopisu Science, samo njihovo postojanje dovodi u pitanje dosadašnje teorije o nastajanjuplaneta i zvijezda. Daljnja istraživanja trebala bidati odgovore na pitanja o nastanku slobodnihplaneta koji lutaju svemirom.

ULTRAZVUK ŠTETAN ZA MOZAK?Američki znanstvenici, pod vodstvom poznatog hrvatskog neurologaPaška Rakića objavili su rezultate istraživanja prema kojima ultrazvukšteti razvoju mozga nerođenih miševa, te upozoravaju da bi na sličannačin mogao djelovati i na djecu.Ultrazvuk je važan za praćenje razvoja djeteta u maternici i pravovremeno otkrivanje defekata, no mnogi roditelji vole saznati i spol djeteta prije rođenja.Međutim, nekoliko istraživanja već je ranije pokazalo kako ultrazvuk može utjecati na razvoj mozga ili tjelesnu težinu. Prema nekim studijama djeca dužeizložena ultrazvuku u maternici nakon rođenja češće postaju ljevaci, imajumanju težinu prilikom rođenja, te kasnije razvijaju sposobnost govora.Tim stručnjaka sa Sveučilišta Yale tvrdi da duže skeniranje mozga miševa interferira s procesom poznatim kao neuronskamigracija u kojem se neuronipremještaju s jednog mjestana drugo. Uočili su da manji,ali ipak značajan broj neuronau mozgu embrija miša ne migrira na odgovarajuća mjesta u cerebralnom korteksu(kori mozga) nakon dužeg iučestalog izlaganja ultrazvuku.Pravilna migracija neuronatijekom razvoja ključna je zanormalan razvoj cerebralnogkorteksa i njegovo funkcioniranje. Nakonvišestrukih i produženih snimanja ultrazvukom, kodpromatranih miševa, neki odneurona premjestili su se nakriva odredišta. No, budući daljudski fetusi imaju mnogo većii gušći mozak, razmjeri takvogdjelovanja snimanja na ljudene mogu se jednostavnoizvesti iz ovog istraživanja.

Vijesti 97 copy.qxp 25.8.2006 15:38 Page 115

Page 116: Drvo znanja

VVeessppaaKRONOLOGIJA LEGENDE

SV

IJET D

AN

AS

116rujan 2006.

TTvrtka Piaggio osnovana je 1884. go-

dine u Genovi. Osnovao ju je tada dva-

desetjednogodišnji mladić po imenu

Rinaldo Piaggio, a primarna djelatnost

tvrtke je bila uređenje luksuznih brodova, po-

tom i proizvodnja željezničkih vagona, kočija,

kamiona, tramvaja... Ubrzo nakon što se tvrtka

afirmirala na tržištu počeo je Prvi svjetski rat,

što uzrokuje promjene u proizvodnji. Proširen

je proizvodni program. Piaggio počinje proiz-

voditi avione i hidroavione. Usporedo s prošire-

njem palete proizvoda otvaraju se novi proiz-

vodni pogoni. Pokrenuti su 1917. godine u Pisi,

a 1921. u Pontederi, odakle će Vespa i zapo-

četi svoj povijesni put. Tijekom Drugog svjet-

skog rata tvrtka je sudjelovala u proizvodnji za

ratne potrebe, pa su proizvodni pogoni bili

strateški vojni ciljevi, koje su saveznički avioni

1943. godine u potpunosti razorili. Da bi na-

kon rata mogao obnoviti pogone i započeti pro-

izvodnju, Piaggio je zatražio pomoć savezni-

ka. Obnovio je pogone i odlučio okušati se u

autoindustriji.

Rođenje legende

Sama ideja je bila osmisliti i proizvesti vozilo

jednostavno za vožnju i održavanje koje će isto-

vremeno biti pristupačno velikom broju ljudi, i

moći će udobno i sigurno do odredišta pre-

vesti dvoje putnika.

Kada se Drugi svjetski rat bližio kraju, Enrico

i Armando Piaggio konstruirali su prototip ma-

lenog motornog skutera, poznat pod nazivom

MP 5. Prototip je, također zbog neobičnog obli-

ka, bio poznat po nadimku Paperino, što u pri-

jevodu znači Pajo Patak. No taj prototip nije

zadovoljavao kriterije Enrica Piaggia koji je, da

bi u potpunosti zadovoljio kriterije, na projek-

tu angažirao Corradina D’Ascania. Corradino

D’Ascanio, poznati inženjer aeronautike, imao

je zadatak redizajnirati Paperina kako bi od ne-

uglednog prototipa nastao lijep motocikl. Ta-

dašnji motocikli bili su daleko od onoga što

se danas smatra motociklom: bili su neugledni, nezgrapni, neudobni, nepraktični. Da bi ostvarili

svoj projekt, Enrico, Armando i Corradino morali su napraviti nešto što dotada nije postojalo.

Zahvaljujući golemom iskustvu u aeronautici, Corradino D’Ascanio je u relativno kratkom ro-

ku pronašao rješenja kojima je otklonio sve negativnosti tadašnjih motocikala i samim time ostva-

rio preduvjete onome što će uslijediti.

Prva vespa konstruirana je na način koji je bio potpuno suprotan tadašnjoj koncepciji izrade

motocikala – imala je male kotače koje je bilo lako zamijeniti, samonosivu karoseriju koja je štitila

vozača od prljanja i motor koji je postavljen straga. Umjesto vilice, projektiran je nosivi krak ko-

tača nalik na podvozje aviona. Mjenjač je postavljen tako da se sada nalazi na upravljaču, a

vespa copy.qxp 25.8.2006 16:00 Page 116

Page 117: Drvo znanja

117drvo znanja 97

ergonomija sjedenja bila je na visokoj razini.

Sva ta tehnološka rješenja omogućavala su vo-

začu ugodnu vožnju i lako upravljanje kako na

dužim putovanjima, tako i u probijanjima kroz

gradske gužve. Prva vespa proizvedena je u

pogonu u Pontederi u travnju 1946. godine. Ime

je odabrao sam Enrico Piaggio, i to tako što je,

kad je prvi put ugledao prototip MP 6 koji mu

je predstavio D’Arcanio, uzviknuo: “Izgleda kao

osa!”. Naime, vespa na talijanskom znači osa.

Također u travnju te godine je prijavljena patent-

nom uredu za izume, a nedugo nakon toga je

i predstavljena publici. Talijani su prvu vespu

imali prilike vidjeti na naslovnici časopisa “Mo-

tor” i na naslovnoj stranici časopisa “La Mo-

to”, također u travnju 1946. godine. Službena

prezentacija priređena je u Rimu, u mondenom

golf-klubu, uz prisustvo generala američke voj-

ske Stonea, kao predstavnika savezničke vojne

uprave na tom području. Vespa je ubrzo na-

kon predstavljanja javnosti postala popularno

prijevozno sredstvo mladih, ali i malo starijih.

Čudo ili propali pokušajKada je vespa predstavljena široj javnosti, ko-

mentari na taj revolucionarni proizvod bili su

različiti. Mišljenja su bila podijeljena – bilo je

onih koji su smatrali da je to promašena ideja

koja neće polučiti nikakav rezultat, no većina

je vespu vidjela kao ostvarenje sjajne ideje. Ne-

dugo nakon predstavljanja vespa je počela bi-

lježiti uspjehe, a oduševljenje je raslo iz dana u

dan. I oni koji su u početku bili skeptici ubrzo

su promijenili mišljenje uvidjevši da se uistinu

radi o izvanrednom tehničkom dostignuću.

Ovaj motocikl predstavljanešto više od prijevoznogsredstva. Smatra sedruštvenim simbolom,dijelom povijesti modernog čovječanstva,simbolom slobode ibunta... Nazivaju ga legendom, a to svakako i jest!

GGoottoovvoo nneevvjjeerroojjaattnnoo zzvvuuččii

ppooddaattaakk ddaa jjee ttiijjeekkoomm

6600--ggooddiiššnnjjeegg rraazzddoobblljjaa

pprrooiizzvvooddnnjjee pprrooddaannoo 1177

mmiilliijjuunnaa pprriimmjjeerraakkaa vveessppee..

VVeessppaa 112255 PPrriimmaavveerraa iizz 11996688.. ggooddiinnee mmooddeell

jjee ss nnaajjdduužžiimm vviijjeekkoomm pprrooiizzvvooddnnjjee..

VVeessppaa jjee oodduuvviijjeekk pprreeddssttaavvlljjaallaa nneeššttoo vviiššee oodd

oobbiiččnnoogg mmoottoocciikkllaa..

vespa copy.qxp 25.8.2006 16:01 Page 117

Page 118: Drvo znanja

• Vespa •

SV

IJET D

AN

AS

118rujan 2006.

Proizvodnja je bila u stalnom porastu, a pratila ju je izrazito velika potražnja.

U prvoj godini prodaje Piaggio je tržištu ponudio oko 2500 primjeraka tog

modela, a već sljedeće godine broj ponuđenih modela se i više nego uče-

tverostručio. Do 1948. godine proizvodnja je dosegnula brojku od 20 000

proizvedenih jedinica. U razdoblju koje slijedi došlo je i do proizvodnje ves-

pe od strane njemačkog licencnog partnera po imenu Hoffman-Werke, tako

da brojke novih primjeraka vrtoglavo rastu – primjerice, 1950. godine pro-

izvedeno ih je 60 000. Diljem svijeta otvaraju se mnogi licencni pogoni: u

Velikoj Britaniji, Španjolskoj, Indiji, Brazilu, SAD-u… Vespa se uskoro poče-

la proizvoditi u trinaest zemalja svijeta.

Bilo je i pokušaja kopiranja tog megapopularnog Piaggiova modela, a

prvi su je pokušali kopirati Rusi. Naime, 1957. godine u Kirovu je započela

proizvodnja viatke, vjerne kopije vespe. Iako su vespu kopirali mnogi, sa-

ma inovativnost i prepoznatljivost talijanskog branda osigurala je Piaggiu

dugo razdoblje uspjeha. Naime, 1953. godine s proizvodnih traka sišla je

500 000-ta vespa, a već 1956. godine bilo ih je milijun. U sljedećem razdob-

lju brojke prodanih motocikala vrtoglavo su rasle, pa je 1960. godine prema-

šen broj od 2 milijuna, a deset godina poslije broj prodanih vespi premašio je

broj od 4 milijuna. Trend se i dalje nastavio tako da se 1988. godine bilježi

preko 10 milijuna prodanih primjeraka. Gotovo nevjerojatno zvuči podatak

da je tijekom 60-godišnjeg razdoblja njezine proizvodnje prodano ukupno

17 milijuna primjeraka, što nam daje za pravo da o vespi govorimo kao o

jedinstvenom fenomenu u svijetu motocikala. Enrico Piaggio imao je veoma

dobru ideju kako vespu ponuditi inozemstvu, koja se u konačnici pokazala

ispravnom. Sama ideja bila je, osim ponude samog proizvoda, i ponuda

čitave organizirane servisne mreže, i to ne samo u Europi već i diljem svije-

ta. Tako je 1953. godine bilo više od 10 000 servisnih punktova, uključujući

područje američkog i azijskog kontinenta. Nadalje, stalno je intrigirao jav-

nost svojim proizvodom nastojeći zadržati pažnju medija, a samim time i osta-

lih, poduzimajući mnoge akcije kako bi vespa ostala popularna. Između

ostalog, osnivao je vespa-klubove koji su okupljali poklonike tog mo-

tocikla. Bilo je preko 50 000 članova vespa-klubova.

Kurioziteti vezani uz vespu

Vespa nije motocikl koji je služio samo za svakodnevnu uporabu, nego se po-

javljuje i u svijetu sportskog motociklizma. Naime, uz vespu se veže i boga-

ta sportska i avanturistička karijera.

Vespa kao uzor

OOdd ttrreennuuttkkaa kkaaddaa jjee vveessppaa pprreeddssttaavvlljjeennaa jjaavvnnoossttii,, zzbboogg

iizzrraazziittoo vveelliikkoogg uussppjjeehhaa kkoojjii jjee ppoolluuččiillaa,, nnee

iizznneennaađđuujjee ččiinnjjeenniiccaa ddaa ssuu ssee ooddmmaahh ppoojjaavviillee bbrroojjnnee

ddoommiiššlljjaattee vveerrzziijjee oovvoogg ppooppuullaarrnnoogg mmoottoocciikkllaa.. NNeekkee oodd

ttiihh vveerrzziijjaa pprreeddssttaavviioo jjee ssaamm ttvvoorraacc,, ttvvrrttkkaa PPiiaaggggiioo,, aa nneekkee

ssuu kkrreeiirraallii ppoojjeeddiinnccii eennttuuzziijjaassttii.. ZZggooddnnoo jjee ssppoommeennuuttii nneekkee

oodd ttiihh pprriimmjjeerraakkaa,, nnpprr.. VVeessppuu SSiiddeeccaarr kkoojjuu ččiinnii mmoottoocciikkll

vveessppaa ss pprriikkoolliiccoomm.. NNaaddaalljjee,, ttuu jjee VVeessppaa AAllpphhaa,, ččiijjuu iizzrraadduu

jjee nnaarruuččiillaa pprroodduucceennttsskkaa kkuuććaa AAllpphhaa--WWaalllliiss zzaa ssvvoogg

ffiillmmsskkoogg jjuunnaakkaa,, aaggeennttaa DDiicckkaa SSmmaarrttaa.. TTaajj pprriimmjjeerraakk vveessppee

mmooggaaoo ssee kkrreettaattii cceessttoomm,, zzrraakkoomm,, nnaadd vvooddoomm ii ppoodd

vvooddoomm.. FFrraannccuusskkaa vvoojjsskkaa kkoorriissttiillaa jjee nneekkee oodd ssppeecciijjaallnniihh

mmooddeellaa kkoojjii ssuu bbiillii pprriillaaggoođđeennee vvoojjnniimm ssvvrrhhaammaa,, pprriimmjjeerriiccee

zzaa pprriijjeevvoozz oorruužžjjaa iillii zzaa ppaaddoobbrraannsskkee ddeessaannttee.. UUsslluuggee

oovvoogg mmooddeellaa kkoorriissttiillaa jjee ii ttaalliijjaannsskkaa vvoojjsskkaa..

Modeli koji su obilježili povijest

TTiijjeekkoomm ššeesstt ddeesseettlljjeeććaa dduuggoogg rraazzddoobblljjaa pprrooiizzvvooddnnjjee ddiizzaajjnn vveessppee

oossttaaoo jjee uuvveelliikkee ddoosslljjeeddaann pprrvvoomm mmooddeelluu,, ššttoo ii vviiššee nneeggoo ddoovvoolljjnnoo

ggoovvoorrii oo oorriiggiinnaallnnoossttii kkoojjuu jjee oovvaajj mmoottoocciikkll ddoonniioo ssvvoojjiimm

ppoojjaavvlljjiivvaannjjeemm nnaa ttrržžiiššttuu.. OOvvaajj jjee ppooddaattaakk ffaasscciinnaannttaann,, aakkoo uuzzmmeemmoo

uu oobbzziirr ddaa jjee ttiijjeekkoomm ttooggaa rraazzddoobblljjaa pprreeddssttaavvlljjeennoo 114400 rraazzlliiččiittiihh

mmooddeellaa,, vveerrzziijjaa ii vvaarriijjaannttii..

KKaaddaa ggoovvoorriimmoo oo mmooddeelliimmaa kkoojjii ssuu oobbiilljjeežžiillii ppoovviijjeesstt nnee

ssmmiijjeemmoo zzaaoobbiiććii ččeettiirrii mmooddeellaa ttoogg ppoozznnaattoogg mmoottoocciikkllaa.. PPrrvvaa mmeeđđuu

nnjjiimmaa jjee ssvvaakkaakkoo VVeessppaa 9988 iizz 11994466.. ggooddiinnee,, kkoojjaa jjee uujjeeddnnoo ii pprrvvaa

pprrooiizzvveeddeennaa vveessppaa.. PPrrooddaannaa jjee uu pprreekkoo 1188 000000 pprriimmjjeerraakkaa.. NNaaddaalljjee,,

mmoorraammoo ssppoommeennuuttii VVeessppuu 115500 GGSS,, pprreeddssttaavvlljjeennuu 11995555.. ggooddiinnee,,

kkoojjuu ssuu ssttrruuččnnjjaaccii nnaazzvvaallii ““nnaajjppooppuullaarrnniijjiimm,, nnaajjččeeššććee kkooppiirraanniimm ii

nnaajjdduulljjee ppaammććeenniimm mmooddeelloomm””.. TTuu jjee ii VVeessppaa 115500 GGLL iizz 11996622..

ggooddiinnee kkoojjaa jjee pprrooggllaaššeennaa ““jjeeddnnoomm oodd nnaajjlljjeeppššiihh iikkaadd pprroojjeekkttiirraanniihh

vveessppii””,, ttee VVeessppaa 112255 PPrriimmaavveerraa iizz 11996688.. ggooddiinnee,, mmooddeell ss nnaajjdduužžiimm

vviijjeekkoomm pprrooiizzvvooddnnjjee..

VVeessppaa jjee ddaannaass iizzrraazziittoo mmooddeerraann mmoottoocciikkll kkoojjii pprraattii ssvvaa tteehhnniiččkkaa

ddoossttiiggnnuuććaa mmooddeerrnnoogg vvrreemmeennaa,, ttee pprreeddssttaavvlljjaa iissttoo oonnoo ššttoo jjee vveessppaa

pprreeddssttaavvlljjaallaa kkrroozz ppoovviijjeesstt –– mmoottoocciikkll kkoojjii iimmaa dduuššuu!!

BBiilloo jjee ii ppookkuuššaajjaa kkooppiirraannjjaa vveessppee,, aa pprrvvii ssuu ttoo

ppookkuuššaallii RRuussii.. GGooddiinnee 11995577.. uu KKiirroovvuu jjee zzaappooččeellaa

pprrooiizzvvooddnnjjaa vviiaattkkee,, vvjjeerrnnee kkooppiijjee PPiiaaggggiioovvaa mmooddeellaa..

PPrrvvaa vveessppaa pprrooiizzvveeddeennaa

jjee uu ppooggoonnuu uu

PPoonntteeddeerrii uu ttrraavvnnjjuu

11994466.. ggooddiinnee..

vespa copy.qxp 25.8.2006 20:24 Page 118

Page 119: Drvo znanja

Pedesetih godina prošlog stoljeća vespa je bila sudionikom brojnih motociklis-

tičkih utrka na kojima je često bilježila uspjehe. Možda i najveći sportski uspjeh

polučila je 1951. godine na natjecanju u Vareseu, u utrci Međunarodnih šest dana,

gdje je osvojila 9 zlatnih odličja. Te iste godine vožen je prvi put i jedan od mno-

gobrojnih relija na kojima se natjecala i vespa. Veoma velik uspjeh vespa je pos-

tigla 1980. godine na čuvenoj utrci Pariz-Dakar, kada je na izrazito teškom reliju

uspjela stići do cilja.

Uz vespu se vežu i mnoge druge zanimljivosti. Francuz Georges Monneret je 1952.

godine izradio tzv. “amfibija vespu” kojom je uspješno preplovio kanal La Manche.

Talijan Giancarlo Tironi stigao je sretno vespom do Arktičkog kruga. Argentinac

Carlos Velez vespom je prešao Ande vozeći od Buenos Airesa do Santiago de Chi-

lea. Roberto Patrignani vespom je iz Milana stigao u Tokio, Soren Nielsen vozio ju je

do Greenlanda, James P. Owen vespom se uputio iz SAD-a te stigao do Ognjene

zemlje. Santiago Guillen i Antonio Veciana vozili su se od Madrida do Atene, a

Geoff Dean je vespom obišao svijet. Pierre Delliere, pukovnik francuske avijacije, za

51 dan vespom je stigao iz Pariza do Sajgona. Veoma je zanimljiva i avantura Giusse-

pea Morandija koji je vespom prevalio put dug 6000 kilometara, s tim da je većinu

toga puta vozio kroz pustinju, i to modelom koji je kupio davne 1948. godine.

Možda i najveće ime u kontekstu kurioziteta vezanih za ovaj motocikl jest Gior-

gio Bettinelli, pisac, novinar i avanturist. Bettinelli se 1992. godine uputio vespom iz

Rima i stigao u Sajgon u ožujku 1993. U sljedeće dvije godine vozio se od Aljaske

do Ognjene zemlje. Nedugo nakon tog pothvata otpravio se na put od Melbourna

do Cape Towna. Godine 1997. prevalio je uspješno put od Čilea do Tasmanije. U

svojoj pustolovini posjetio je mnoge države od Sjeverne i Južne Amerike preko Euro-

pe do Afrike, Azije i Oceanije. Možda nevjerojatno zvuči podatak da je Bettinelli

svojom vespom prevalio put dug 254 000 kilometara. :-)

DDaannaass ssee vveessppaa pprrooddaajjee uu

111144 zzeemmaalljjaa ddiilljjeemm ssvviijjeettaa..

vespa copy.qxp 25.8.2006 20:25 Page 119

Page 120: Drvo znanja

ZEMLJA BOGOVA

ZEM

LJO

PIS

120rujan 2006.

ÈÈiilleeP

rije dolaska Španjolaca u 16. stoljeću,

sjevernim dijelom Čilea vladali su Inke,

dok su centralni i južni dio nastanjivali

Araucanian Indijanci. Inke su osvojili

ova područja krajem 15. stoljeća, ali su naišli na žes-

tok otpor domaćeg stanovništva. Pogotovo pleme-

na Mapuche, koje je živjelo u središnjoj dolini. Iako

je vladavina Inka na tom području trajala relativno

kratko, svega četrdesetak godina, ostavila je zna-

čajan trag. Razvili su sustav navodnjavanja, gradili

su ceste (iako nisu poznavali kotač), razvijali urba-

na središta, arhitekturu, obrađivali su metal, bavili

se tkanjem i lončarstvom. U svojim su osvajanjima

uzimali djecu iz osvojenih sela, odgajali ih u duhu

Inka i kao odrasle osobe vraćali ih u sela iz kojih

potječu. Na taj su se način brzo širili njihova kul-

tura, način života, a time i vladavina. Ipak, žestok

otpor plemena Mapuche zaustavio je njihov pro-

dor prema jugu. Španjolska osvajanja okončala su

vladavinu Inka 1532. godine. Araucanian Idijanci,

koji su bili lovci i zemljoradnici, činili su najveću sku-

pinu Indijanaca u Čileu. Njihova gotovo mitološka

sposobnost da štite svoju zemlju došla je do izra-

žaja i tijekom španjolskih osvajanja 30-ih godina

16. stoljeća. Španjolci su, predvođeni Diegom de

Almagrom, u Čile zapravo došli u potrazi za dru-

gim Peruom odnosno za zlatom. Kada su shvatili

da u novoj zemlji nema zlata, vratili su se razo-

čarani u Peru. Kolonizacija se, međutim, pod vod-

stvom Pedra de Valdivie, nakon par godina ipak

nastavila. Valdivia je 12. veljače 1541. osnovao i

glavni grada Čilea, Santiago, a kasnije i gradove

La Serenu, Concepción i Valdiviju. Južna područja

Čilea nije osvojio sve do 1550. Tada je Čile kolo-

niziran pod vodstvom guvernera Don Garcíje Hur-

tada de Mendoze.

Araucanian Indijanci pružali su otpor Španjolci-

ma sve do kraja 19. stoljeća. Krajem 1553. predvo-

đeni Mapucha poglavicom Lautarom, bivšim Valdi-

vijinim slugom, zauzeli su i osvojili utvrdu Tucapel.

U toj pobuni Valdivia je uhićen i ubijen. Iako su Špa-

njolci ubili Lautara, pobuna je nastavljena sve do

1558. godine. Ovo razdoblje predstavlja najslav-

nije razdoblje otpora Araucanian Indijanaca špa-

njolskim osvajačima, a Lautaro i danas uživa dubo-

ko poštovanje kod čileanskih domoljuba. Stoljeća

Bog je stvarao zemlju i stvoriobrojna svjetska čuda. Kada jezavršio shvatio je da mu je preostalo pomalo od rijeka idolina, oceana i jezera, ledenjakai pustinja, planina i šuma. Datakve ljepote ne bi ostale neiskorištene, Bog ih je skupio ismjestio u najudaljeniji kut svijeta te tako stvorio Čile.

chile copy.qxp 25.8.2006 16:08 Page 120

Page 121: Drvo znanja

121drvo znanja 97

europskih osvajanja i bolesti koje su osvajači do-

nosili sa sobom ipak su, nažalost, prepolovili popu-

laciju Araucanian Indijanaca. Pod španjolskom vla-

davinom sjeverni i centralni Čile bio je dio peruanske

uprave. Kako je Čile bio zapravo neatraktivna kolo-

nija zbog izolacije od Perua na sjeveru i nedostat-

ka dragocjenog metala (bakar je otkriven kasnije),

došljaci su Čile prihvatili prvenstveno kao poljo-

privrednu koloniju koja se temeljila na prinudnom

radu. Španjolski imperij smatrao je održavanje vlas-

ti i vojske u Čileu zapravo golemim troškom. Iako

se zemlja za španjolske vladavine ekonomski raz-

vijala, Čileanci su bili opterećeni porezima, ali i ogra-

ničenjima u trgovini i proizvodnji. Društvo je tako-

đer trpjelo rasnu i klasnu podijeljenost. Peninsulares

(španjolski došljaci) i criollos (djeca španjolskih imi-

granata rođena u Čileu) dominirali su gornjom kla-

som društva. Slijedila je rastuća populacija mestizosa

(europske i indijanske krvi) iza koje su bili domicil-

ni Indijanci i nešto afričkih robova. Španjolcima je

bilo dopušteno podjarmljivati, pa čak i iskorijeniti

domicilno stanovništvo, te je čak i Katolička crkva,

koja je bila glavni instrument kontrole društva, ima-

la važnu ulogu u zaštiti stanovništva od španjol-

skih zvjerstava.

Nezavisnost Čilea prvi put je proglašena 1810.

godine. U to je vrijeme centralnim Čileom uprav-

ljala grupica criollosa, većinom veleposjednika. Me-

đutim, razdoblje nestabilnosti i stalnih borbi rezul-

tiralo je ponovnom uspostavom španjolske vlasti

1814. godine. Združenom borbom čileanskih i ar-

gentinskih snaga pod vodstvom Josea de San Mar-

tina i Bernarda O’Higginsa španjolska je vojska po-

ražena i 1818. godine ponovno je uspostavljena

čileanska neovisnost. Bernardo O’Higgins bio je prvi

predsjednik Čilea. Od 1879. do 1884. trajao je

Čile se proteže na preko 4300 km jugozapadnog dijela južnoameričkog kontinenta, dok u svojoj širini nikada ne prelazi 240 km. Cijelom duljinom omeđen je gotovo nepremostivim planinskim masivom Anda s jedne strane i Pacifikom s druge. Na sjeveru se iz planinskog lanca Anda izdižu najviši vulkani svijeta, u čijem podnožju jezera puna plamenaca okružuju Atacamu – najsušu pustinju na svijetu. Na jugu se brojni ledenjaci spuštaju u nacionalne parkove s tisućljetnim šumama i čarobnim jezerima. Najjužnija točka Čilea je rt Horn, okružen gotovo naprekidno olujnim morem i prohodan samo kroz maglovitu tišinuMagellanova prolaza. Čileu pripadaju i pacifička otočja: Juan Fernandez otočje na 670 km od čileanske obale i Uskršnji otok 3700 km od obale. Ovi otoci proglašeni sunacionalnim parkovima.

ŠŠppaannjjoollsskkaa oossvvaajjaannjjaaookkoonnččaallaa ssuu vvllaaddaavviinnuu IInnkkaa

11553322.. ggooddiinnee.. AArraauuccaanniiaann IInnddiijjaannccii,, kkoojjii ssuu bbiillii lloovvccii iizzeemmlljjoorraaddnniiccii,, ččiinniillii ssuu nnaajjvveeććuusskkuuppiinnuu IInnddiijjaannaaccaa uu ČČiilleeuu..

chile copy.qxp 25.8.2006 20:18 Page 121

Page 122: Drvo znanja

• Čile •

ZEM

LJO

PIS

122rujan 2006.

Pacifički rat između Čilea na jednoj strane i Perua i Bolivije na drugoj. Čile je ustvari

tražio razlog da pod svoju upravu stavi sjeverni dio zemlje, izuzetno bogat mineralima,

gdje je imao svoje kompanije. Rat se zapravo vodio na moru između Čilea i Perua, koji su

svaki imali po dva borbena broda. Kada je Čile Peruu jedan brod potopio i zarobio dru-

gi, proglasio je pobjedu. Međutim, Peru se nije htio predati, pa se počelo ratovati i na kop-

nu. Pritom je osvojen i glavni grad Perua, Lima. Ishod rata bio je izuzetno povoljan za Čile

– pripao mu je velik dio teritorija na sjeveru, vrlo bogat mineralima.

Godine 1970. u Čileu su na vlast došli socijalisti, a za predsjednika je izabran Salvador

Allende Gossensa. To je bio prvi marksist izabran za predsjednika na slobodnim izbori-

ma u Latinskoj Americi. U nastojanju da Čile pretvori u socijalističku državu, Allende je

nacionalizirao svu industriju i mnoge privatne kompanije, uveo poljoprivredne reforme

i čvrsto se povezao s komunističkim zemljama. Međutim, ogroman trošak nacionaliza-

cije, narastao javni sektor, rastuća inflacija te pad cijena bakra na svjetskom tržištu doveo

je ovu vladu u ozbiljne financijske probleme. Društvo je osiromašilo, a zemlju su parali-

zirali brojni štrajkovi i demonstracije podržane od preostale elite i SAD-a. Kako ne bi doš-

lo do potpunog sloma, na scenu je “privremeno” stupila vojska. Nakon trogodišnje vlada-

vine Allende je svrgnut i ubijen. Na vlast je došao diktatorski vojni režim generala Augusta

Pinocheta Ugartea. Pinochet je ubrzo ukinuo političke stranke te reducirao ljudska i civil-

na prava u zemlji. Iako je zemlja ekonomski ojačala zahvaljujući stranim kreditima i po-

rastu cijene bakra, rasla je nezaposlenost i radničko nezadovoljstvo. Pinochet je vladao

sve do slobodnih predsjedničkih izbora 1989. godine, ali je sve do 1998. godine ostao na

čelu vojske. Razgovori o ovim vremenima i danas u Čileu dovode do žučnih rasprava. Proš-

le godine u Čileu je na mjesto predsjednice države izabrana žena – Michelle Bachelet.

Santiago

Glavni grad Čilea razvio se u jednu od impresivnijih metropola Južne Amerike. Danas ima

skoro 5 milijuna stanovnika: u njemu živi trećina čileanskog stanovništva. Grad se prote-

že dolinom Maipo, a u svom širenju već dodiruje okolne farme i vinograde. Južno od San-

tiaga nalaze se prelijepi, bogati vinogradi i područje s jednom od najcjenjenijih proizvod-

nji vina u svijetu. Otprilike sat vožnje od Santiaga nalaze se prekrasne plaže na Pacifičkom

oceanu, dok se 60-ak km istočno nalaze glavni skijaški centri Južne Amerike.

Već pogledom iz aviona ustanovite da tom gradu nema kraja. Dijeli ga rijeka Mapocho,

sličnija potoku koji osim smeđe boje (za koju tvrde da je oduvijek takva te da to i samo

ime govori) ima i vrlo neugodan miris.

Južno od rijeke Mapocho nalazi se centar grada u kojem se odvija poslovni i dnevni ži-

vot. Visoki neboderi, široke avenije, moderan metro svjedoče o vremenu ekonomske sta-

bilnosti kovanom za vrijeme Pinochetove vladavine. Ipak, visoka nezaposlenost, neefika-

san sustav socijalne skrbi, velike društvene razlike koji je taj sustav ostavio govore o drugoj

strani naslijeđa te vladavine. Obnovljene kolonijalne fasade centru grada daju europski štih.

Europljani su ostavili traga i na mjestima kao što je gradski park Forestal, koji je dizajnirao

UU VVaallppaarraaiissuu,, nnaa bbrrdduu FFlloorriiddaa,, vviissookkoo iizznnaadd ggrraaddsskkee vvrreevvee nnaallaazzii ssee jjeeddnnaa oodd ttrrii kkuuććee PPaabbllaa NNeerruuddee

((pprrvvaa,, LLaa CChhaassccoonnaa,, nnaallaazzii ssee uu SSaannttiiaagguu,, aa ddrruuggaa nnaa oottookkuu IIssllaa NNeeggrraa)).. SS oovvoogg mmjjeessttaa mmoožžee ssee uužžiivvaattii uu

ššaarreenniilluu ggrraaddsskkee aarrhhiitteekkttuurree ii ppoogglleedduu kkoojjii ssee pprruužžaa nnaa oocceeaann.. NNeerruuddaa jjee bbiioo zzaaddiivvlljjeenn lljjeeppoottoomm ii ssnnaaggoomm

mmoorraa,, ššttoo ssee mmoožžee vviiddjjeettii uu mmnnooggiimm nnjjeeggoovviimm rraaddoovviimmaa.. UU mmoorruu jjee iippaakk uužžiivvaaoo ss kkooppnnaa ii ddiivviioo mmuu ssee

iizz ssiigguurrnnoossttii ssvvoogg ddoommaa kkoojjii jjee ddaaoo iizzggrraaddiittii uu oobblliikkuu bbrrooddaa,, ttee jjee ii iizznnuuttrraa uurreeđđeenn kkaaoo bbrroodd.. KKuuććuu jjee

mmeeđđuuttiimm ppooddiijjeelliioo nnaa ddvvaa ddiijjeellaa,, ttee jjee jjeeddnnuu ppoolloovviiccuu ddaaoo ssvvoojjoojj pprriijjaatteelljjiiccii kkoojjaa jjee iizzrraađđiivvaallaa uummjjeettnniinnee oodd

vviittrraajj ssttaakkllaa,, aa uu ddrruuggoojj jjee bboorraavviioo ssaa ssvvoojjoomm ttrreeććoomm žžeennoomm,, ččiilleeaannsskkoomm ppjjeevvaaččiiccoomm MMaattiillddoomm UUrrrruuttiioomm;;

oodd mmiilljjaa jjuu jjee nnaazziivvaaoo llaa CChhaassccoonnaa ((rraaššččuuppaannkkaa)).. NNaa ssvvaakkoomm kkaattuu kkuuććee nnaallaazzee ssee ttaakkoo ssaammoo jjeeddnnaa iillii

ddvviijjee pprroossttoorriijjee,, aa nnaa nnaajjvviiššeemm kkaattuu nnaallaazzii ssee ssppaavvaaććaa ssoobbaa ss vveelliikkiimm pprroozzoorriimmaa pprreemmaa mmoorruu,, ttaakkoo ddaa jjee

lleežžeeććii uu kkrreevveettuu mmooggaaoo vviiddjjeettii ssaammoo ppllaavveettnniilloo oocceeaannaa kkoojjii ssee uu ddaalljjiinnii ssppaajjaa ss nneebboomm..

PPaabblloo NNeerruuddaa ((11990044--11997733)) ddoobbiioo jjee 11997711.. ggooddiinnee NNoobbeelloovvuu nnaaggrraadduu zzaa kknnjjiižžeevvnnoosstt.. MMeeđđuuttiimm,,

kknnjjiižžeevvnnoosstt nniikkaaddaa nniijjee ssaassvviimm uussppjjeellaa pprreevvllaaddaattii uulloogguu ppoolliittiikkee uu nnjjeeggoovvuu žžiivvoottuu.. KKaaoo vveelleeppoossllaanniikk sslluužžiioo

jjee uu vviiššee zzeemmaalljjaa,, aa uu ŠŠppaannjjoollsskkoojj jjee iimmaaoo vvaažžnnuu uulloogguu uu uummjjeettnniiččkkoomm žžiivvoottuu MMaaddrriiddaa.. NNaakkoonn ppoovvrraattkkaa uu

ČČiillee,, ggooddiinnee 11994455..,, iizzaabbrraann jjee zzaa sseennaattoorraa ii pprriissttuuppiioo jjee KKoommuunniissttiiččkkoojj ppaarrttiijjii.. OOssiimm iinntteennzziivvnnoogg

uummjjeettnniiččkkoogg ii ppoolliittiiččkkoogg žžiivvoottaa,, iimmaaoo jjee ii iinntteezziivvaann lljjuubbaavvnnii žžiivvoott.. BBeezz oobbzziirraa nnaa ssvvee,, NNeerruuddaa kkaaoo mmaalloo

ttkkoo uu ČČiilleeuu uu lljjuuddiimmaa ppoobbuuđđuujjee nnaacciioonnaallnnii ppoonnooss ii oossjjeeććaajj pprriippaaddnnoossttii ččiilleeaannsskkoomm nnaarroodduu,, aallii pprreeddssttaavvlljjaa

lleeggeenndduu ii ppoonnooss lljjuuddii uu ččiittaavvoojj JJuužžnnoojj AAmmeerriiccii..

SSaann PPeeddrroo ddee AAttaaccaammaa

IInntteerriijjeerr aauuttoohhttoonnoogg rreessttoorraannaa

chile copy.qxp 25.8.2006 16:09 Page 122

Page 123: Drvo znanja

123drvo znanja 97

francuski dizajner po uzoru na pariške parkove, a u Parizu je izrađen i 35 m

visoki kip Djevice Marije te postavljen 1908. godine na najvišoj točki brda

San Cristobal u parku Metropolitano. Nekadašnja tržnica Mercado Central

britanski je dizajn, a iz Engleske su dopremljeni metalni dijelovi za njenu

gradnju polovinom 19. stoljeća. Danas je ova tržnica pretvorena u mjesto

na kojem možete dobiti tipična čileanska riblja jela, i to po vrlo povoljnim

cijenama. U jednom dijelu se još uvijek nalazi ribarnica izuzetno bogate

ponude. Čile je zemlja u kojoj se jede najbolja i vrlo jeftina riba. U centru

grada nalazi se glavni trg, Plaza de Arme, na kojem je impresivna gradska

katedrala od smeđeg kamena s ukrašenim zvonicima. Ovo je zapravo peta

crkva na tom mjestu. Prvu su srušili Mapocho Indijanci samo par mjeseci

nakon što je sagrađena, dok su ostale uništene u potresima 1552, 1647

i 1730. godine. Ovu katedralu sagradio je 1745. godine talijanski arhitekt

Joaquín Toesca y Ricci (koji je sagradio i palaču La Moneda) u baroknom

i klasicističnom stilu, dok su zvonici završeni krajem 19. stoljeća. Centar gra-

da i Plaza de Arme izuzetno su živi, pogotovo vikendom kada ljudi prepla-

ve trg. To je mjesto sastanaka i druženja, a ljudi često okupljeni u krug gle-

daju ulične performanse ili pojedince koji pričaju viceve i zabavljaju pub-

liku. Pozorno ih slušaju, smiju se i plješću. Čileanci su jako muzikalni, što

se može primijetiti i na ulici. Tako nije čudno vidjeti ljude da zaplešu ili se

bar gibaju u ritmu muzike koja do njih dopire iz obližnjih trgovina, ali i iz

zvučnika obješenih na granama stabala na trgu ili šetalištu. Studentski ži-

vot osjeti se u dijelu grada zvanom Barrio Brasil. Tu su brojni fakulteti, insti-

tuti, dobri kafići i restorani. Noćni život odvija se u kvartu Barrio Bellavista

gdje se, uz brojna kazališta uglavnom avangardne produkcije, nalaze broj-

ni klubovi, pubovi, diskoteke te slikoviti restorani.

Valparaiso

Drugi grad po veličini i glavna luka Čilea. Grad se razvio u razdoblju ˝zlat-

ne groznice˝ polovinom 19. stoljeća jer je bio glavna luka brodovima koji su

plovili od Europe preko rta Horna do zapadne obale Sjedinjenih Država.

Čak je i nakon otvaranja Panamskog kanala luka zadržala svoju aktivnost.

Kombinacija starog i novog, bogatog i siromašnog, može se naći gotovo

svugdje u ovom gradu. Valparaiso je nastajao spontanim naseljavanjem sta-

novništva po obroncima brežuljaka, a kuće intenzivnih boja razasute po

brdima koje kao da prkose gravitaciji pridonijele su njegovu šarenom izgle-

du. Grad je smješten na 45 brežuljaka. Na njih se penje stepenicama ili sta-

rim uspinjačama kojih ima po cijelom gradu i zaštitni su znak grada. Ove

uspinjače, napravljene između 1893. i 1915. godine, preživjele su brojne

EEll TTaattiioo ggeejjzziirrii

EEll TTaattiioo ggeejjzziirrii nnaallaazzee ssee ssjjeevveerrnnoo oodd SSaann PPeeddrraa ddee AAttaaccaammee.. NNaajjvveeććaa aakkttiivvnnoosstt

ggeejjzziirraa vviiddii ssee uu zzoorruu pprriijjee iizzllaasskkaa ssuunnccaa kkaaddaa jjee nnaajjvveeććaa rraazzlliikkaa iizzmmeeđđuu vvaannjjsskkee

tteemmppeerraattuurree,, kkoojjaa mmoožžee bbiittii ii ddoo --2200 °°CC,, ii vvooddee kkoojjaa kklljjuuččaa vveećć pprrii 8855 °°CC zzbboogg

nnaaddmmoorrsskkee vviissiinnee ((44333377 mmeettaarraa)).. KKaadd ppooččnnee iizzllaazziittii ssuunnccee ppeejjzzaažž ppoopprriimmaa

vveelliiččaannssttvveenn iizzgglleedd uu kkoojjeemm mmoožžeettee ii bboolljjee uužžiivvaattii jjeerr vvaass ppooččnnuu ggrriijjaattii pprrvvee zzrraakkee

ssuunnccaa.. IIzz uuttrroobbee žžuuććkkaassttoo--zzeelleennee ddoolliinnee iizzllaazzii pprrookklljjuuččaallaa vvooddaa ii ssttvvaarraa ssttuuppoovvee

vvooddeennee ppaarree vviissookkee ii ddoo 1100 mmeettaarraa,, ttvvoorreeććii nneeoobbiiččnnee ggeeoolloošškkee oobblliikkee.. DDoolliinnaa jjee

ookkrruužžeennaa ddvvaammaa vvuullkkaanniimmaa ((TTaattiioo ii LLiinnzzoorr)).. NNaa ssrreeddiinnii ddoolliinnee nnaallaazzee ssee oossttaaccii

ooggrroommnnee mmeettaallnnee kkoonnssttrruukkcciijjee ii cciijjeevvii,, ppookkuuššaajjaa iizz 6600--iihh ggooddiinnaa ddaa ssee iisskkoorriissttee

ggeeootteerrmmaallnnii iizzvvoorrii.. NNaa jjuužžnnoomm kkrraajjuu ddoolliinnee nnaallaazzii ssee tteerrmmaallnnii bbaazzeenn bbooggaatt

ssuummppoorroomm uu kkoojjeemm ssee mmoožžee kkuuppaattii ii uužžiivvaattii uu ttoopplliinnii ddookk jjee vvaannii tteemmppeerraattuurraa

mmaalloo iizznnaadd nnuullee..

UUsskkrrššnnjjii oottookk

UUsskkrrššnnjjii oottookk jjee nnaajjiizzoolliirraanniijjii nnaasseelljjeennii oottookk nnaa ssvviijjeettuu,, uussttoo ii nnaajjttaajjaannssttvveenniijjii..

NNaallaazzii ssee nnaa oottpprriilliikkee ppoollaa ppuuttaa iizzmmeeđđuu ČČiilleeaa ii TTaahhiittiijjaa.. OOvvaajj oottookk uu oobblliikkuu ttrrookkuuttaa

ggrraađđeenn jjee uuggllaavvnnoomm oodd vvuullkkaannsskkoogg ssttiijjeennjjaa,, aa oobbaallaa jjee ddoossttaa nneepprriissttuuppaaččnnaa,, ppuunnaa

vvuullkkaannsskkiihh ppeeććiinnaa ii oossttaattaakkaa llaavvee.. PPjjeeššččaannee ppllaažžee nnaallaazzee ssee ssaammoo nnaa ssjjeevveerrnnoojj

ssttrraannii oottookkaa.. KKaakkoo ssee nnaallaazzii uu PPaacciiffiiččkkoomm oocceeaannuu 33770000 kkmm zzaappaaddnnoo oodd oobbaallee

ČČiilleeaa,, 44000000 kkmm jjuuggooiissttooččnnoo oodd TTaahhiittiijjaa,, 66990000 kkmm jjuužžnnoo oodd HHaavvaajjaa ii 66000000 kkmm

ssjjeevveerrnnoo oodd AAnnttaarrkkttiikkaa,, nnjjeeggoovvii ssttaannoovvnniiccii ggaa nnaazziivvaajjuu ii ““ppuuppkkoomm ssvviijjeettaa””..

AArrhheeoolloošškkii nnaallaazzii uukkaazzuujjuu nnaa ttoo ddaa ssuu oottookk oottkkrriillii PPoolliinneežžaannii ookkoo 440000.. ggooddiinnee..

GGooddiinnee 11772222.. nniizzoozzeemmsskkii iissttrraažžiivvaačč JJaaccoobb RRooggggeevveeeenn nnaa ddaann uusskkrrššnnjjee nneeddjjeelljjee

uugglleeddaaoo jjee oottookk ii iisskkrrccaaoo ssee nnaa nnjjeeggaa ttee mmuu nnaaddjjeennuuoo iimmee UUsskkrrššnnjjii oottookk.. NNaa oottookkuu

jjee zzaatteekkaaoo lljjuuddee ttaammnnee kkoožžee,, ccrrvveennee kkoožžee ii jjaakkoo ssvviijjeettllee kkoožžee ccrrvveennee kkoossee..

PPoolliinneezziijjsskkoo iimmee oottookkaa jjee RRaappaa NNuuii,, kkoojjee jjee ddoobbiioo jjeerr ssuu ggaa TTaahhiiććaannii ooppiissaallii kkaaoo

oottookk iissttii kkaaoo ttaahhiiććaannsskkii ““RRaappaa”” ssaammoo vveeććii ““NNuuii””.. SSttaannoovvnniiccii ssuu ppoolliinneezziijjsskkoogg

ppoorriijjeekkllaa,, nnoo nneekkii aannttrrooppoolloozzii ttvvrrddee ddaa ssuu oottookk pprrvvii nnaasseelliillii ssttaarroossjjeeddiiooccii JJuužžnnee

AAmmeerriikkee,, ppaa ssee vveećć ggooddiinnaammaa nniijjee ppoossttiigglloo ssuuggllaassjjee oo nnjjiihhoovvuu ppoorriijjeekklluu.. PPooppuullaacciijjaa

oottookkaa ss nneerraazzvviijjeennoomm kkuullttuurroomm ii bbeezz iikkaakkvvee vveezzee ss vvaannjjsskkiimm ssvviijjeettoomm bbiillaa jjee vvrrlloo

llaakkaa mmeettaa ttrrggoovvaaccaa rroobblljjeemm uu 1199.. ssttoolljjeeććuu..

PPiinnoocchheett jjee vvllaaddaaoo ssvvee ddoo pprreeddssjjeeddnniiččkkiihhiizzbboorraa 11998899.. ggooddiinnee.. PPrrooššllee ggooddiinnee uu

ČČiilleeuu jjee nnaa mmjjeessttoo pprreeddssjjeeddnniiccee ddrržžaavveeiizzaabbrraannaa žžeennaa -- MMiicchheellllee BBaacchheelleett..

AAllppaakkee ii lljjaammee uu nnaacciioonnaallnnoomm ppaarrkkuu LLaauuccaa

chile copy.qxp 25.8.2006 16:09 Page 123

Page 124: Drvo znanja

• Čile •

ZEM

LJO

PIS

124rujan 2006.

poplave i potrese, te i danas prevoze ljude na vrhove Valparaisa. Godine 1996.

uvrštene su na listu ugroženijih spomenika svjetske baštine.

San Pedro de Atacama

Prije petnaestak godina ovo selo na 2448 metara nadmorske visine bilo je go-

tovo nepoznato. Gotovo prometno izolirano, bez radija, televizije, s dva privat-

na telefona, a čak je i električna energija bila ograničena na par sati rada gene-

ratora dnevno. Danas, s oko 1500 stanovnika, ovo čarobno mjestašce pretvorilo

se u jednu od glavnih turističkih atrakcija. Iako do San Pedra vodi asfaltirani

autoput, ulice sela ostale su neasfaltirane kao prije, za što su se izborili nje-

govi stanovnici. Mjesto je puno turista iz svih dijelova svijeta, a ulicama, osim

konja, prolaze najrazličitije vrste vozila podižući ogromnu prašinu koja se pro-

laznicima uvlači u nos, kosu i pore na koži. Suhoći kose, koja izgleda kao sla-

ma, i zategnutosti kože dodatno doprinosi relativna vlažnost od oko 10-15%

zimi i svega 3-8% eljeti. U mjestu su otvoreni prekrasni mali hoteli koji, iako su

napravljeni u skladu s duhom mjesta, pružaju pun komfor hotela s tri, četiri i

više zvjezdica (gosti su samo u kupaonici upozoreni da se ipak nalaze u pus-

tinji te se moli štedljiva potrošnja vode).

U centru mjesta dominira oko 400 godina stara Crkva San Pedro (sv. Petra)

koju su napravili španjolski osvajači, koji su nastanili selo i u njemu se pripre-

mali za daljnja osvajanja prema jugu. Stanovništvo ovog kraja je relativno brzo

prihvatilo kršćanstvo. Usto, da bi izbjegli gnjev španjolskih osvajača, svoje su

bogove i svoju religiju samo naizgled zamijenili kršćanstvom. Tako su svoju

Majku Zemlju koja je rodila boga Sunca zamijenili Majkom Božjom koja je ro-

dila Isusa. Svoje bogove zamijenili su kršćanskim svecima, pa je svako selo umjes-

to svog boga nastavilo štovati nekog sveca. Procesije koje su dotada imali, u

kojima su štovali pojedine bogove, nastavili su izvoditi noseći kršćanske svece.

Procesije i danas imaju veliku važnost u životu ovdašnjeg stanovništva jer pred-

stavljaju mjesto međusobnog sastajanja i druženja.

Uskršnji otok – Rapa Nui

Uskršnji otok poznat je po velikim kamenim figurama uz obalu. Nazivaju se

moai. Moai su kipovi isklesani iz sabijenog vulkanskog pepela. Svi su isklesani

iz jednog komada. Iako se identificiraju kao “glave”, moai su zapravo figure

glave i dijela torza. Oko petina kipova na glavi ima cilindar “pukau” od crvenog

kamena. Ova “frizura”, kako je nazivaju, isklesana je u kamenolomu Puna Pau,

dok je većina (95%) dosad poznatih moaia isklesana od komprimiranog vulkan-

skog pepela u kamenolomu Rano Raraku, gdje je i danas ostalo još 394 moaia.

Nedavna istraživanje potvrdila su postojanje još moaia ispod zemlje. Gotovo svi

završeni moai premješteni su iz Rano Rarakua i podignuti na ceremonijalna

postolja. Do sredine 1800-ih svi moai izvan Rano Rarakua srušeni su u sukobi-

ma plemena. Tek su se u novije vrijeme (od 1950-ih) moai nanovo počeli po-

PPuussttiinnjjaa AAttaaccaammaa

PPuussttiinnjjaa AAttaaccaammaa nnaallaazzii ssee nnaa ssjjeevveerruu ČČiilleeaa uuzz ssaamm PPaacciiffiiččkkii oocceeaann.. PPuussttiinnjjaa ssee vveelliikkiimm ddiijjeelloomm uuzzddiižžee

pprreemmaa AAnnddaammaa,, ttaakkoo ddaa jjee nnaa vveelliikkoojj nnaaddmmoorrsskkoojj vviissiinnii.. ZZaa rraazzlliikkuu oodd ppoozznnaattiihh ppuussttiinnjjaa kkaaoo ššttoo ssuu SSaahhaarraa

uu AAffrriiccii iillii MMoojjaavvee uu CCaalliiffoorrnniijjii,, AAttaaccaammaa jjee zzaapprraavvoo hhllaaddnnaa ppuussttiinnjjaa ss tteemmppeerraattuurraammaa iizzmmeeđđuu 00 ii 3300 °°CC..

NNeeddoossttaattaakk ppaaddaalliinnaa ččiinnii oovvaajj pprroossttoorr ppuussttiinnjjoomm kkoojjaa pprreeddssttaavvlljjaa nnaajjssuuššee mmjjeessttoo nnaa ssvviijjeettuu.. PPaaddaalliinnee ssee

mmjjeerree uu mmiilliimmeettrriimmaa ppoo ddeesseettlljjeeććuu,, aa nneekkii ddiijjeelloovvii ppuussttiinnjjee nniissuu iihh zzaabbiilljjeežžiillii ssttoolljjeeććiimmaa.. OOlluujjee iizzaazzvvaannee

ttoopplliimm ssttrruujjaammaa ss PPaacciiffiikkaa zznnaajjuu ddoovveessttii nneevvrriijjeemmee,, aallii ččaakk ii ttaaddaa ssvvee zzaavvrrššii vvrrttllooggoomm pprraaššiinnee,,

aa ssttaannoovvnniiššttvvoo ddaanniimmaa nnee iizzllaazzii iizz ssvvoojjiihh kkuuććaa..

PPuussttiinnjjaa AAttaaccaammaa pprreeddssttaavvlljjaa ooggrroommaann iizzvvoorr nniittrraattaa ii bbaakkrraa.. UU bblliizziinnii rruuddaarrsskkoogg ggrraaddaa CCaallaammee nnaallaazzii ssee

ooggrroommaann aammffiitteeaattaarr nnaajjvveeććeegg oottvvoorreennoogg rruuddnniikkaa bbaakkrraa nnaa ssvviijjeettuu –– rruuddnniikkaa CChhuuqquuiiccaammaattaa..

OOvvaa kkaammeennaa ppuussttiinnjjaa iizzuuzzeettnnoo jjee zzaanniimmlljjiivvaa zznnaannssttvveenniicciimmaa NNAASSAA--ee jjeerr jjee ggoottoovvoo bbeezz žžiivvoottaa.. IIaakkoo ssuu

zznnaakkoovvii žžiivvoottaa ((bbaakktteerriijjee)) nnaađđeennii nnaa AAnnttaarrkkttiikkuu ii AArrkkttiikkuu ttee uu ddrruuggiimm ppuussttiinnjjaammaa ssvviijjeettaa,, uu mmnnooggiimm

ddiijjeelloovviimmaa AAttaaccaammee zznnaannssttvveenniiccii nniissuu pprroonnaaššllii žžiivvee ssttaanniiccee.. OOvvaa ppuussttiinnjjaa jjee zzaapprraavvoo ddiioo ZZeemmlljjee nnaajjsslliiččnniijjii

MMaarrssuu ii zzbboogg ttooggaa jjee ppoovvoolljjnnaa zzaa iissttrraažžiivvaannjjee ttoogg ppllaanneettaa.. TTuu ssuu iissppiittiivvaannaa vvoozziillaa ppoossllaannaa nnaa MMaarrss,, aa uu

ttiijjeekkuu jjee ggrraaddnnjjaa ooggrroommnniihh aanntteennaa kkoojjee bbii ttrreebbaallee hhvvaattaattii eevveennttuuaallnnee ppoorruukkee iizz ssvveemmiirraa..

LLaa MMoonneeddaa –– PPrreeddssjjeeddnniiččkkaa ppaallaaččaa jjee jjeeddnnaa oodd nnaajjiimmpprreessiivvnniijjiihh

ggrraađđeevviinnaa uu SSaannttiiaagguu.. KKaakkoo jjoojj ii ssaammoo iimmee ggoovvoorrii,, uu nnjjoojj ssee uu

pprrooššlloossttii iizzrraađđiivvaaoo nnoovvaacc.. DDaannaass jjee ttoo pprreeddssjjeeddnniiččkkii uurreedd;; jjeeddnniimm

ddiijjeelloomm ppaallaaččaa jjee oottvvoorreennaa zzaa jjaavvnnoosstt.. IIsspprreedd ppaallaaččee ssee uu 1100 ssaattii

uujjuuttrroo ooddvviijjaa sslliikkoovviittaa cceerreemmoonniijjaa iizzmmjjeennee ssttrraažžee.. GGaarrddaa kkoojjaa ssee

nnaallaazzii uunnuuttaarr ppaallaaččee ii ˝ččuuvvaa˝ pprreeddssjjeeddnniikkaa ddrržžaavvee ((ddaannaass

pprreeddssjjeeddnniiccuu)) ssaassttaavvlljjeennaa jjee oodd žžeennaa kkoojjee iizzgglleeddaajjuu kkaaoo ddaa ssuu

ddoovveeddeennee ss nneekkoogg iizzbboorraa lljjeeppoottee.. UU oovvoojj jjee ppaallaaččii uubbiijjeenn

ssoocciijjaalliissttiiččkkii pprreeddssjjeeddnniikk AAlllleennddee pprriilliikkoomm bboommbbaarrddiirraannjjaa uu zzrraaččnnoomm

nnaappaadduu 11997733.. ggooddiinnee,, kkaaddaa jjee nnaa vvllaasstt ddooššaaoo ggeenneerraall PPiinnoocchheett..

CCrrkkvvaa ssvveettoogg FFrraannjjee ((IIgglleessiiaa ddee SSaann FFrraanncciissccoo)) nnaajjssttaarriijjaa jjee

ggrraađđeevviinnaa uu SSaannttiiaagguu.. UU uulliiccii AAllmmeeddaa nnaallaazzii ssee vveećć 440000 ggooddiinnaa ii

uussppjjeeššnnoo jjee pprreežžiivvjjeellaa bbrroojjnnee ppoottrreessee kkoojjii ssuu zzaaddeessiillii ggrraadd.. UU ccrrkkvvii

ssee,, iisspprreedd kkiippaa ssvveettoogg FFrraannjjee,, uuvviijjeekk nnaallaazzii ppuunnoo ppoorruukkaa,, mmoollbbii ss

ffoottooggrraaffiijjaammaa ssvv.. FFrraannjjii zzaa oozzddrraavvlljjeennjjee –– zzaammiisslliittee!! –– kkuuććnniihh

lljjuubbiimmaaccaa ssttaannoovvnniikkaa SSaannttiiaaggaa.. UU nneeddoossttaattkkuu mmjjeessttaa zzaa lliijjeepplljjeennjjee

sslliikkaa ii mmoollbbii zzaa oozzddrraavvlljjeennjjee,, ppoorruukkee ssee ppiiššuu ii

kkeemmiijjsskkiimm oolloovvkkaammaa iizzrraavvnnoo nnaa zziidduu..

chile copy.qxp 25.8.2006 16:09 Page 124

Page 125: Drvo znanja

125drvo znanja 97

dizati na postolja. Izrada i obred postavljanja moaia

još uvijek se istražuju. Najprihvaćenija teorija je da

su statue izradili Polinežani u čast polinezijskih bo-

gova i obožavanih predaka kao što su poglavice i

druge važne osobe u povijesti otoka. Neki smatraju

da su možda predstavljali preminulog pretka ili utje-

lovljenje snage živih gospodara. Moai su nastali pre-

težno u 14. i 15. stoljeću, a neki su podignuti i pu-

no prije, još u 10. stoljeću. Vjeruje se da je njihova

funkcija bila da čuvaju sela ili groblja. Također je

vjerojatno da su predstavljali statusni simbol ne-

kog sela ili plemena. Većina moaia okrenuta je kop-

nu da čuvaju sela. Samo neki su okrenuti moru. Me-

đu njima je i sedam moaia za koje priča kaže da

predstavljaju sedam mladih istraživača koje je po-

linezijski kralj Hotu Matu’a poslao na more u po-

trazi za novom domovinom za svoj narod. Među-

tim, ni za ovu priču, kao ni za mnogo toga na ovom

otoku, nema sigurne potvrde.

Osim zahtjevne izrade, moaie je trebalo preni-

jeti do njihove krajnje lokacije i podići. Ne zna se kao

su preneseni, ali nema sumnje da je to zahtijevalo

izuzetan fizički napor. Iako je vulkanski kamen od

kojeg su isklesani mekan i lakši od većine ostalog

stijenja, čak i najmanji moai teži nekoliko tona. Vi-

sina im se kreće od 3 do 9 metara. Stotine moaia

postavljeno je kilometrima daleko od kamenoloma

u kojima su izrađeni, pa je pitanje kako su ih ljudi

prenijeli i postavili na tim udaljenostima, a da ih

pritom ne oštete. Čak i danas, sa svim pomagali-

ma, to ne bi bilo nimalo lako. :-)

RReesseerrvvaa NNaacciioonnaall LLooss FFllaammeennccooss

OOvvaajj rreezzeerrvvaatt ččiinnii nneekkoolliikkoo rraazzlliiččiittiihh zzaaššttiiććeenniihh ppooddrruuččjjaa ookkoo SSaann PPeeddrraa ddee AAttaaccaammee.. MMeeđđuu nnjjiimmaa jjee

MMjjeesseeččeevvaa ddoolliinnaa ((VVaallllee ddee llaa LLuunnaa)) kkoojjaa jjee ttoo iimmee ddoobbiillaa jjeerr iizzgglleeddoomm ppooddssjjeeććaa nnaa ppoovvrrššiinnuu MMjjeesseeccaa..

DDoolliinnaa jjee nnaassttaallaa hhllaađđeennjjeemm ii sskkrruuććiivvaannjjeemm llaavvee ii ZZeemmlljjiinnee kkoorree,, ttee ppooddssjjeeććaa nnaa MMjjeesseeččeevv kkrraatteerr.. JJeeddaann oodd

nnaajjlljjeeppššiihh zzaallaazzaakkaa ssuunnccaa nnaa ssvviijjeettuu vviiddii ssee ss vvrrhhaa ssttjjeennoovviittoogg bbrrddaa ddoo kkoojjeegg ssee ddoođđee pprreekkoo ppjjeeššččaannoogg

sspprruuddaa vviissookkoogg pprreekkoo 110000 mmeettaarraa.. UUzz MMjjeesseeččeevvuu ddoolliinnuu jjee MMrrttvvaa DDoolliinnaa ((VVaallllee ddee llaa MMuueerrttee)),, ččiijjee ssuu

ooggrroommnnee ppjjeeššččaannee ddiinnee ii rruuddnniiccii ssoollii bbeezz iikkaakkvviihh zznnaakkoovvaa žžiivvoottaa..

SSvveeggaa 4400--aakk kkiilloommeettaarraa uuddaalljjeennaa oodd SSaann PPeeddrraa nnaallaazzii ssee SSllaannaa ddoolliinnaa AAttaaccaammee ((SSaallaarr ddee AAttaaccaammaa)),,

dduuggaa ggoottoovvoo 115500,, aa ššiirrookkaa 5500 kkmm.. KKrraajjoolliikk ooppeett ppooddssjjeeććaa nnaa ddrruuggii ppllaanneett.. DDookkllee ppoogglleedd ddooppiirree bbeesskkrraajjnnaa

ssuu ppoolljjaa bbiijjeellee ssoollii,, kkoojjaa ssee kkaakkoo iimm pprriillaazziittee pprreettvvaarraajjuu uu ooššttrree vvaalloovvee kkrruuttee ssoollii.. VVooddaa ssllaanniihh jjeezzeerraa bbrržžee

iissppaarraavvaa nneeggoo ššttoo ssee nnaaddookknnaađđuujjee kkiiššaammaa ((ggooddiiššnnjjii pprroossjjeekk 22--33 ccmm)) iillii ppooddzzeemmnniimm vvooddaammaa,, ttee jjeezzeerraa

ppoossttaajjuu ssvvee zzaassiiććeenniijjaa mmiinneerraallnniimm ssoolliimmaa,, ppoosseebbnnoo lliittiijjeemm.. UU vvooddii,, mmeeđđuuttiimm,, iimmaa ddoovvoolljjnnoo aallggii ii

mmiikkoooorrggaanniizzaammaa.. UU nnjjiimmaa uužžiivvaajjuu rruužžiiččaassttii ppllaammeennccii,, ggllaavvee ssttaallnnoo uurroonnjjeennee uu vvoodduu iizz kkoojjee ffiillttrriirraajjuu

hhrraannuu.. OOddaavvddee ssee pprruužžaa ppoogglleedd nnaa aakkttiivvnnii vvuullkkaann LLaassccaarr kkoojjii ssaa zzaallaasskkoomm ssuunnccaa,, kkaaoo ii cciijjeellii kkrraajjoolliikk,,

ppoopprriimmaa rruužžiiččaasstt ssjjaajj..

MMooaaii ssuu kkiippoovvii iisskklleessaannii iizz ssaabbiijjeennoogg

vvuullkkaannsskkoogg ppeeppeellaa.. SSvvii ssuuiisskklleessaannii iizz jjeeddnnoogg kkoommaaddaa..

TTrrggoovviinnaa rriibboomm uu

VVaallppaarraaiissuu

chile copy.qxp 25.8.2006 16:10 Page 125

Page 126: Drvo znanja

rujan 2006.126

Lektira za IV. razredAutor Naslov Kataloški br. Puna cijena Cijena u IzloguOrwell ŽIVOTINJSKA FARMA 7601 88,00 kn 70,00 knProust COMBRAY 8532 55,00 kn 50,00 knKafka PREOBRAZBA 8533 45,00 kn 40,00 knKrleža GOSPODA GLEMBAJEVI 8535 45,00 kn 40,00 knŠoljan IZABRANE NOVELE 8546 45,00 kn 40,00 knCamus KUGA 93113 65,00 kn 60,00 knBrešan PREDSTAVA HAMLETA U SELU... 93114 55,00 kn 50,00 knPirandello ŠEST LICA TRAŽI AUTORA 93207 55,00 kn 50,00 kn

Lektira za III. razredAutor Naslov Kataloški br. Puna cijena Cijena u IzloguMažuranić SMRT SMAIL-AGE ČENGIĆA 8018 45,00 kn 40,00 knBalzac ČIČA GORIOT 8020 65,00 kn 60,00 knDostojevski ZLOČIN I KAZNA 8021 75,00 kn 70,00 knNovak POSLJEDNJI STIPANČIĆI 8023 55,00 kn 50,00 knIbsen NORA (KUĆA LUTAKA) 8024 45,00 kn 40,00 knBaudelaire CVJETOVI ZLA/SPLEEN PARIZA 8026 45,00 kn 40,00 knHRVATSKI PRIPOVJEDAČI u doba realizma 8030 55,00 kn 50,00 knSchiller RAZBOJNICI 8543 55,00 kn 50,00 knGoethe PATNJE MLADOGA WERTHERA 93202 55,00 kn 50,00 knKovačić U REGISTRATURI 93204 65,00 kn 60,00 knČehov TRI SESTRE 93206 55,00 kn 50,00 knBegović PUSTOLOV PRED VRATIMA/

AMERIKANSKA JAHTA U SPLIT. LUCI 93205 65,00 kn 60,00 knŠenoa PRIJAN LOVRO 93203 45,00 kn 40,00 kn

Lektira za I. razredAutor Naslov Kataloški br. Puna cijena Cijena u IzloguHomer ILIJADA / ODISEJA 93101 65,00 kn 60,00 knEshil OKOVANI PROMETEJ 93102 55,00 kn 50,00 knSofoklo KRALJ EDIP / ANTIGONA 93103 55,00 kn 50,00 knEuripid ELEKTRA / IFIGENIJA... 93104 55,00 kn 50,00 knDante PAKAO (tvrdi uvez) 931050 80,00 kn 75,00 knPetrarca IZ KANCONIJERA 93106 55,00 kn 50,00 knBoccaccio DEKAMERON 93107 45,00 kn 40,00 knŠenoa ZLATAROVO ZLATO/POVJESTICE 93111 65,00 kn 60,00 kn

Lektira za II. razredAutor Naslov Kataloški br. Puna cijena Cijena u IzloguMarulić JUDITA 6101 55,00 kn 50,00 knLucić ROBINJA 6102 45,00 kn 40,00 knDržić DUNDO MAROJE 6103 55,00 kn 50,00 knGundulić OSMAN 6105 45,00 kn 40,00 knShakespeare HAMLET 6107 55,00 kn 50,00 knMoliere ŠKRTAC 6109 45,00 kn 40,00 knGoldoni GOSTIONIČARKA MIRANDOLINA 6110 45,00 kn 40,00 knDržić SKUP 8539 45,00 kn 40,00 knHektorović RIBANJE I RIBARSKO... 8544 45,00 kn 40,00 knZoranić PLANINE 8545 45,00 kn 40,00 knGundulić SUZE SINA RAZMET., DUBRAVKA 93201 55,00 kn 50,00 knShakespeare SAN IVANJSKE NOĆI 93108 55,00 kn 50,00 knShakespeare MACBETH 93109 55,00 kn 50,00 knRacine FEDRA 93110 45,00 kn 40,00 kn

Lektira za osnovnu školuAutor Naslov Kataloški br. Puna cijena Cijena u Izlogu

Matoš OKO LOBORA (8. razred) 8602 98,00 kn 78,00 kn

Gjalski POD STARIM KROVOVIMA (8. razred) 8604 98,00 kn 78,00 kn

Šimunović ALKAR (8. razred) 8606 98,00 kn 78,00 kn

Mažuranić SMRT SMAIL-AGE ČENGIĆA (8. razred) 8607 98,00 kn 78,00 kn

Krleža BITKA KOD BISTRICE LESNE (8. razred)8608 98,00 kn 78,00 kn

Shakespeare ROMEO I GIULIETTA (8. razred) 8609 98,00 kn 78,00 kn

Budak OPANCI DIDA VIDURINE (8. razred) 8610 98,00 kn 78,00 kn

Kolar BREZA (8. razred) 8601 98,00 kn 78,00 kn

Lektira za srednju školu

IIZZLLOOGG KKNNJJIIGGAAkataloški broj 7409

Lektira na dlanu za osnovne škole 1repetitorij književnosti za niže razrede osnovne škole

Dragocjena pomoć učenicima, nastavnicima i roditeljima,Lektira na dlanu za niže razrede osnovne škole sadrži obradu45 književnih djela, koja učenici čitaju na nastavi ili sa-mostalno kod kuće. Svaki analitički tekst pregledno je podi-jeljen na poglavlja, koja obuhvaćaju sve što je potrebno zarazumijevanje djela. Tekstovi su prilagođeni uzrastu uče-nika, koje postupno uvode u sve tajne čitanja, objašnjavajućiosnovne književne pojmove i postupke. Autorice, nastavnices dugogodišnjim iskustvom, većinu su tih zadataka i igarauspješno iskušale u praksi sa svojim učenicima. Knjiga je upotpunosti usklađena s novim popisom lektirnih naslovaMinistarstva znanosti, obrazovanja i športa.

95,00 kn

kataloški broj 7410

Lektira na dlanu za osnovne škole 2repetitorij književnosti za više razrede osnovne škole

U svesku za više razrede osnovne škole obrađena su 54 književna djela s popisa školske lektire, na zanimljivi pristupačan način. Učenici će tu pronaći sve što im jepotrebno da bi se lakše snašli u čitanju, ali i da bi čitanjezavoljeli! Svaki je analitički tekst podijeljen na nekoliko poglavl-ja: o piscu, fabula, tema, mjesto i vrijeme radnje, glavnii sporedni likovi, književna vrsta, kompozicija, jezik istil, interpretacija. Tako će mladi čitatelji lakše prepoz-nati osnovne sastavnice književnog djela.

95,00 kn

UUSSKKOORROO

Izlog 97.qxp 25.8.2006 15:25 Page 126

Page 127: Drvo znanja

127drvo znanja 97

Hrvoje Gračanin

Kratka povijest Hrvatske za mlade

“Povijest nije samo naša prošlost, nanizani događaji iz

davno prohujalih vremena, već mnogo više od toga. Ona je

djetinjstvo ljudskoga roda, nešto što nosimo u sebi kao

neodvojiv dio vlastitoga bića i što nas čini takvima kakvi

jesmo. (...) Drugim riječima, pravilno shvaćanje sadašnjosti

i utemeljen pogled u budućnost nisu mogući bez spoznaje

prošlosti.”

Ove knjige namijenjene su mladima. Autor Hrvoje

Gračanin, asistent na Odsjeku za povijest Filozofskog

fakulteta u Zagrebu, na jednostavan i zanimljiv način

učenicima je približio činjenice iz hrvatske povijesti od vre-

mena Ilira do danas.

Kratka povijest Hrvatske za mlade svojevrstan je vre-

meplov kroz više ili manje burna razdoblja naše povijesti.

Kroz zanimljivo i uzbudljivo štivo predstavljeni su velikani

hrvatske prošlosti. Knjige obiluju i nepovijesnim podaci-

ma, koji se ne mogu pronaći u svakoj enciklopediji, a dodat-

no upotpunjuju sliku o nekoj osobi ili događaju.

Sadrže brojne ilustracije i prikaze, pojmovnik, popis

svjetovnih i crkvenih vladara i dostojanstvenika, kro-

nološku tablicu, prilog u kojem je prikazan novac kojim

su se služili stanovnici ovih prostora itd.

Prvi svezak knjige opisuje prilike na hrvatskom povi-

jesnom prostoru od starog vijeka do kraja 18. stoljeća.

Drugi svezak prati daljnja zbivanja, od kraja 18. stoljeća

do danas. Posebno je važno istaknuti izvrsno obrađeno

razdoblje Domovinskog rata, kao i najnovija društveno-

-politička zbivanja, do izdvajanje Crne Gore iz jugoslaven-

ske države.

Knjige se uklapaju u novi nastavni plan i program po

HNOS-u, jer stimuliraju učenje s razumijevanjem,

potiče interes učenika za povijest i pomažu pri izradi

referata i prezentacija.

80 kn115 knkataloški broj9209

115 knkataloški broj9210

UUSSKKOORROO

Izlog 97.qxp 25.8.2006 15:42 Page 127

Page 128: Drvo znanja

128rujan 2006.

kataloški broj 9129

U PatagonijiBruce Chatwin

Svojevrsna povijest Južne Amerike u minijaturama – a Južna Amerika nekako sublimirapovijest Europe na jedan bistar i prije svega autentičan način – knjiga U Patagoniji nijesamo briljantan putopis, već je i moderni kamen te-meljac te vrste pisma. Chatwin, koji prelazi golemaprostranstva isključivo pješačeći, izvlači korijene ljud-skog postanka i u prirodi nalazi potvrdu da je svakičovjek putnik po instinktu, iako to potiskuje zbogekonomskih ili političkih stega. Nevjerojatna je kon-ciznost kojom autor fragmentarno oživljava i mapi-ra suvremene, povijesne i pridodane prolaznike tomzemljom čudesnih disproporcija, koja se prostire ipreko Argentine i preko Čilea. U gradu Punta Are-nasu jedna se ulica zove Croacia i mnoge naše obi-telji imaju tamo nekog svog dalekog rođaka, takoda knjiga baca novo svjetlo i na naša migriranja.

meki uvez • 184×230 mm

kataloški broj 9131

Prvo sivo, pa bijelo, pa plavoMargriet de Moor

Roman Prvo sivo, pa bijelo, pa plavo objavljen je 1991., a do 2000. doživio je 26 izdanja.Glavna lik Magda jednog dana nestaje. Napustila je muža, vilu na moru i udoban život.Isto se tako iznenada, nakon nekoliko godina, vra-tila kući, bez riječi objašnjenja. Muža, koji ju je za-tekao kod kuće kad se vratio s posla, samo je zapi-tala: “Misliš li da možemo večerati vani, iako imatoliko osa?” Muž očekuje objašnjenje, ali ništa je nepita. Ona nastavlja raniji život, kao da se ništa nijedogodilo. Na koncu muž ne može izdržati njezinušutnju i ubija je. Priča se odvija iz četiri perspek-tive, s gledišta četiriju osoba, kao Rašomon. Među-tim, te perspektive ne proturječe jedna drugoj, onese dopunjuju. Roman opisuje putovanje u dva suprotna smjera, po-lagano putovanje unatrag, na postaje prethodnogživota, te puno brže putovanje u obrnutom smjeru,u smrt.meki uvez • 184×230 mm

kataloški broj 9137

Volim sutraFalza Guene

Volim sutra je poluautobiografski roman-dnevnik, isječak iz života Dorije, žive, duhovite,britke i pomalo drske petnaestogodišnjakinje koja polagano uči pozitivno gledati na svijet.Riječ je ujedno o atipičnoj kronici pariškog predgra-đa Livry-Gargan, u čuvenom 93. okrugu, poznatom povisokoj stopi nasilja i brojnoj populaciji imigranata.Autorica na vrlo inteligentan način uspijeva izbjećizamku pretjeranog pesimizma i fatalizma. Dorija živisama s majkom otkad ih je njezin otac jednoga jutranapustio, otišavši u Maroko da pronađe mlađu i plod-niju ženu. Ogorčena i sita svega, razočarana u sveosim u ljubav svoje majke, Dorija iznosi probleme či-tave jedne shizoidne generacije mladih Francuza kojižive između tradicijske kulture zemlje njihovih rodi-telja i suvremene francuske kulture. Volim sutra jeprije svega jedan glas, glas djevojčice iz kvarta, nepo-sredan i iskren roman pun humora i mladenačkesvježine, pisan svakodnevnim i slikovitim jezikom. meki uvez • 184×230 mm

kataloški broj 7101

Telepatija i telekineza + DVDKrešimir Mišak

Pomicanje predmeta mislima, komuniciranje mislima na daljinu, savijanje metala, le-vitacija, filipinski iscjelitelji i još mnogo vrlo intrigantnih podnaslova nudimo vam uovoj knjizi. Upoznajte ljude koji snagom svojih misli, nekom čudnom energijom, izvodeteško shvatljive stvari. S druge strane,upoznajte znanstvenike koji su cijelu kari-jeru posvetili proučavanju i objašnjavanjutih fenomena. Knjiga obiluje stvarnim ime-nima ljudi, datumima, eksperimentima i nji-hovim materijalnim dokazima.

Ovo je uistinu jedna od onih knjiga koje sečitaju u jednom dahu...

132 str. • meki uvez • 184×230 mm

96 kn119 kn

kataloški broj 9132

Prikazanje opsjednutihAntónio Lobo Antunes

“Pitam se gdje sam, kako se zovem, zašto sam se ovdje usidrio, i tek pri trećoj cigaretipočinjem polako shvaćati tko si, prihvaćati da živim u Lisabonu, visok sam metar šezde-set pet, vjerojatno imam neke isprave u onome ta-mo sakou, polako razaznajem tvoju kosu na jastuč-nici, mršavo tijelo, grčeve pri kašlju od cigareta.Uvijek ima nekih pet ili šest grlica na krovu, to sujedini mogući anđeli u gradu u kojemu reklamneploče, poput zavoja, skrivaju rane raspadanja koje-mu nema lijeka. Lisabon izgleda kao prosjak nasuncu, s buhama od vrabaca što slobodno čeprkajupo rijetkim granama stabala...”

230 str. • meki uvez • 140×230 mm

kataloški broj 9138

Priča o Lucy GaultWilliam Trevor

Godina je 1921, Irska je zahvaćena građanskim ratom. Kapetan Everard Gault, bogatizemljoposjednik, sprema se s obitelji u egzil. Njihova devetogodišnja kći Lucy ne želi ićis njima, i bježi od kuće. Kako im se kći ne vraća,roditelji povjeruju da se utopila i odlaze bez nje.Jedan sluga, međutim, pronalazi djevojčicu u šumii odgaja je kao svoju kćer.

Ovaj roman bio je 2002. u najužem izboru za ManBooker Prize, a redom je dobio odlične kritike.Kao i u većini svojih radova, Trevor se predstavljakao šarmantan, discipliniran pisac, izuzetno sup-tilne, emotivne inteligencije. Spajajući te dvije odli-ke, Trevor dobiva neodoljivu prozu koja mu osigu-rava sam vrh svjetske literarne produkcije.

280 str. • meki uvez • 140×230 mm

104 kn130 kn104 kn130 kn

96 kn120 kn79 kn99 kn

UUSSKKOORROO

UUSSKKOORROOUUSSKKOORROO

103 kn129 kn

Izlog 97.qxp 25.8.2006 15:42 Page 128

Page 129: Drvo znanja

129drvo znanja 97

de Botton

kataloški broj 9127

Hitna službaIgor MandićNijedna dosad objavljena knjiga Igora Mandića nije ostavi-la ravnodušnim ni stručnu, niti najširu javnost. Širok kruginteresa, zabadanje u vruće teme, imenovanje pojava nji-hovim pravim imenom, pisanje bez ostatka jasnim, istan-čanim, duhovitim stilom – samo su neke od Mandićevihodlika, koje krase i njegovu najnoviju knjigu Hitna služba.Riječ je o izboru kolumni koje je Mandić objavljivao u“Vjesniku” od 1999. do 2005., to jest o “razjasnidbimnogih nejasnoća na hrvatskim bespućima prošlog i ovogtisućljeća”, kako glasi podnaslov knjige. Naslovi pojedinihpoglavlja nedvosmisleno upućuju na to koje društvenebolesti Mandić ovom prilikom razobličuje i dijagnosticira.280 str. • meki uvez • 140×230 mm

104 kn130 kn

kataloški broj 9126

Glineni kolosPhilippe FusaroGlineni kolos je fikcionalna biografija talijanskog boksačaPrima Carnere. Pisan u onom varljivom prostoru izmeđuistine i mita, roman u brzim, kratkim poglavljima pratiCarneru od Londona i Pariza, gdje je taj dvometraš pilećepameti težak 120 kilograma nastupao kao cirkuska atrak-cija, do njegovih posljednjih dana u Kaliforniji i rodnogmjesta u Italiji gdje 1967. umire. Miješajući različitestilove, uključujući poeziju i novinarske pejzaže, Fusaroje napisao inteligentan i uzbudljiv roman koji je oduševiofrancuske kritičare i čitatelje.136 str. • meki uvez • 140×230 mm

84 kn120 kn

Naslov Kataloški broj Puna cijena Cijena u Izlogu knjiga

Umijeće putovanja 9122 130,00 kn 104,00 knStatusna tjeskoba 9124 145,00 kn 116,00 kn

kataloški broj 9128

Venecija je riba. Vodič

Tiziano ScarpaVenecija je vjerojatno najčešće opjevavan grad svjetskeknjiževnosti, koji je pružio nadahnuće stotinama pjesni-ka, pripovjedača i putopisaca. Pa ipak, Scarpa je uspioiznenaditi, napisavši začudno djelo, istodobno pomno do-kumentirano i posve osobno. Vodeći nas kalama i kana-lima svoje Venecije, Scarpa se ne pridržava uobičajenihpopisa mletačkih itinerera i znamenitosti te ni na trenutakne upada u neke od brojnih stereotipa što su se oblikovalitijekom stoljeća književne fascinacije tim jedinstvenimgradom. U devet poglavlja o gradu svjedoči devet dijelo-va tijela, ali i duše: stopala, noge, srce, ruke, lice, uši, usta,nos, oči. Čitatelj će tako iskusiti osjetilne i osjećajneperipetije koje se mogu proživjeti samo u Veneciji.110 str. • meki uvez • 140×230 mm

64 kn80 kn

kataloški broj 9136

Krumpirova rodbinaDavor SlamnigKada je roman Davora Slamniga Topli zrak dobioNagradu “Jutarnjeg lista” za najbolje prozno djelo2002. godine, 30-godišnjaci i stariji nisu bili iznenađeni:na Slamnigovim pričama iz 1980-ih gradili smo svojknjiževni ukus. Po mnogima nenadmašan majstorkratke priče u suvremenih Hrvata, Slamnig nas jeobradovao novom zbirkom pripovijesti. Provjerite Kaksmo svi postali Dalmatinci, pronađite Smisao, doznajtešto u slobodno vrijeme rade Teletabisi, otkrijte da Muš-karac misli, žena zna te da krumpir ima brojnu i zanim-ljivu rodbinu!

110 str. • meki uvez • 140×230 mm

Mi djeca s kolodvora ZooChristiane F.Ispovijest izliječene heroinske ovisnice Christiane F. inakon više od 20 godina plijeni iskrenim i bolnim svje-dočanstvom o paklu droge. Ništa nije prešućeno, ništanije uljepšano, jer neke su stvari jednostavno tolikogrozne da ih se ne može uljepšati. A stvari koje su sedogodile Christiani stvarno su gadne, jer ovisnost oheroinu natjerala ju je i na kriminal i prostituciju, razo-rila joj je tijelo i dušu.

8109 kat. br. • 244 str. • m. uvez • 115,00 kn • 98,00 kn81090 kat. br. • 244 str. • t. uvez • 145,00 kn • 119 ,00 kn

TunelErnesto SábatoSábatov roman Tunel, uvod je u romanesknu trilogiju kojamu je osigurala svjetsku slavu (romane O herojima i gro-bovima i Anđeo uništenja). Tunel prati ispovijed protagonista, slikara Juana Pabla Cas-tela, koji se predstavlja kao čovjek koji je ubio ženu ime-nom María. Pripovijest se otvara kada autor na svojoj iz-ložbi opazi djevojku koja se jedina zadržava na detaljujedne njegove slike kojemu on pridaje silnu važnost. Plah iintrovertiran pripovjedač daje se u opsesivnu, malne de-tektivsku potragu za djevojkom, napokon je nalazi i međunjima nastaje neobična veza, ispunjena neshvaćanjem iljubomorom. Ta veza ujedno znači slikarevo stupanje umračan, nepoznat prostor, u “tunel” na čijem koncu sedogađa klimaks priče.7611 kat. br. • 120 str. • m. uvez • 80,00 kn • 64,00 kn76110 kat. br. • 120 str. • t. uvez • 100,00 kn • 80 ,00 kn

kataloški broj 9130

Diktator i visaljkaDaniel PennacPennac jedan je od najplodnijih i najčitanijih francuskihpisaca. Svjetsku slavu osigurao mu je “belvilski kvintet”,pet romana o obitelji Malaussene.U zaigranome labirintu Diktatora i visaljke pripovijedapriču o zakulisnim strujanjima nadahnuća i nizu eleme-nata čiji ga je stjecaj doveo do stvaranja ovog romana oromanu, prošaranog memoarskim odlomcima i pogonje-nog uspomenom na predenje priča u slatkoj dokonostimreže za ljuljanje “u kojoj je bio najplodniji i najnepro-duktivniji romanopisac na svijetu.” Prilika je da upozna-mo drukčijega Pennaca.180 str. • meki uvez • 140×230 mm

96 kn120 kn

64 kn80 kn

Izlog 97.qxp 25.8.2006 15:44 Page 129

Page 130: Drvo znanja

125 kn

125 kn

Što je HNOS?Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) cjeloviti je pristup obrazovnom procesu. Uključuje ciljeve odgoja iobrazovanja, odgojno-obrazovne sadržaje, prijedloge metoda poučavanja, očekivane ishode učenja i poučavanjate nastavno okružje.

Izrada HNOS-a započela je rasterećenjem nastavnog gradiva od nepotrebnih sadržaja. Tako se stvorio prostor i vi-še vremena za učenikov samostalan i stvaralački rad, za ponavljanje i vježbanje gradiva te primjereno vrednova-nje postignuća. To zahtijeva i nova nastavna sredstva, pa je HNOS postao osnova za izradu novih udžbenika.

Eskperimentalna primjena HNOS-a započela je u šk. god. 2005./06. u 49 osnovnih škola. U šk. god. 2006./07.nastava po HNOS-u izvodit će se u svim prvim i petim razredima osnovne škole. Do 2010. godine sva će se nas-tava u osnovnim školama prilagoditi zahtjevima i ciljevima HNOS-a, a isto vrijedi i za školske udžbenike.

Svi SysPrintovi udžbenici i priručnici odobreni su za primjenu u nastavi rješenjem Ministarstva znanosti, obrazo-vanja i športa.

U kompletu s tiskanim izdanjem udžbenika je CD na kojem se nalazi dodatno i izborno gradivo za poučavanje,učenje i vrednovanje postignuća učenika.

Naslov Kataloški broj Cijena

MatematikaPetica 5, udžbenik i zbirka zadataka iz matematike za 5. razred (HNOS) I. svezak 7905024 55,00 kn

Petica 5, udžbenik i zbirka zadataka iz matematike za 5. razred (HNOS) II. svezak 7905025 55,00 kn

Metodička Petica 5, metodički priručnik za učitelje (HNOS) 7905026 180,00 kn

Petica 6, udžbenik i zbirka zadataka iz matematike za 6. razred I. svezak 7906020 58,00 kn

Petica 6, udžbenik i zbirka zadataka iz matematike za 6. razred II. svezak 7906021 58,00 kn

Metodička Petica 6, metodički priručnik za učitelje 7906022 180,00 kn

InformatikaInformatika za 5. razred udžbenik (HNOS) 7905012 60,00 kn

Informatika za 5. razred vježbenica (HNOS) 7905013 25,00 kn

Informatika za 5. razred metodički priručnik za učitelje (HNOS) 7905014 125,00 kn

Informatika za 6. razred udžbenik 7906010 70,00 kn

Informatika za 6. razred metodički priručnik za učitelje 7906011 125,00 kn

Informatika za 7. razred udžbenik 7907010 70,00 kn

Informatika za 7. razred metodički priručnik za učitelje 7907011 125,00 kn

Informatika za 8. razred udžbenik 7908010 70,00 kn

Informatika za 8. razred metodički priručnik za učitelje 7908011 125,00 kn

Informatika i računalstvo, udžbenik iz informatike i

računalstva za srednje škole i gimnazije 7909010 98,00 kn

Tehnička kulturaTehnička kultura 5, udžbenik za 5. razred (HNOS) 7905030 45,00 kn

Tehnička kultura 5, vježbenica s radnim materijalom za 5. razred (HNOS) 7905031 44,00 kn

kataloški broj 7901014

Terrapin Logo + CD

Ines Kniewald

Hrvatska inačica

programskog jezika

Terrapin Logo s

priručnikom na

hrvatskom jeziku.

Terrapin Logo, jedan od najpri-mjerenijih programskih jezika

za učenje programiranja, sada je u potpunosti preveden na hrvatski jezik.Nasljednik legendarnog PC Loga, ima novo vizualno sučelje u potpunostiprilagođeno Windows operacijskom sustavu, a dodane su i brojne novenaredbe i mogućnosti koje olakšavaju programiranje.

Na način razumljiv kako početnicima tako i iskusnim programerima u pri-ručniku su kroz brojne vježbe i praktične primjere temeljito obrađene kom-ponente programiranja, kao i posebne mogućnosti ove vizualne inačiceLoga.

Na CD-u uz priručnik nalazi se puna neograničena hrvatska inačica Ter-rapin Loga te stari PC Logo s kompletnim priručnikom u digitalnomobliku.

150 str. • meki uvez • 140×230 mm

70 kn

330 kn

125 kn125 kn

70 kn

98 kn

70 kn

HNOS

HNOS

NOVO

NOVO

NOVO

NOVO

130rujan 2006.

25 kn

HNOSNOVO

60 kn

Izlog 97.qxp 25.8.2006 15:44 Page 130

Page 131: Drvo znanja

Narudžbe možete obaviti:• NARUDŽBENICOM – iz Drva znanja

• TELEFONOM – 01/ 6558 740, od 8 do 16 h• TELEFAKSOM – 01/ 6558 741, od 0 do 24 h

• e-mailom: [email protected]

• Nakladnik:SYSPRINT d.o.o. XIV. trokut 8a, p.p. 84, 10020 Zagreb

tel. 01 / 6558 740, fax 01 / 6558 741• Za izdavača: dipl. ing. Robert Šipek • Uredila: mr. sc. Snježana Knezović

• Lektorirala: Branka Savić • Grafičko oblikovanje: Tomislav Stanojević

www.drvo-znanja.com

Cijene navedene u Izlogu knjiga vrijede za fizičke osobe do izlaska sljedećeg broja.

• Brojevi od 2 do 60 (kat. broj 7202–7260)po cijeni od samo 9,90 kn po primjerku*

• Izaberi sam bilo kojih 10 brojeva Drva znanja(do br. 60 + korice) po cijeni od 130 kn + poštarina

• Brojevi od 61 do 96 (kat. broj 7261–7296)20 kn + poštarina

• Najnoviji broj Drva znanja po cijeni od 33 kn + poštarina

• Rasprodani brojevi 1, 8, 9, 10, 11, 13, 14, 15, 16, 17, 36, 55

• Originalne korice Drva znanja50 kn + poštarina (kat. broj 892)

• Originalni CD-etui Drva znanja50 kn + poštarina (kat. broj 34580)

* troškove poštarine snosi naručitelj

• Brojevi od 2 do 41 (kat. broj 7802–7841)po cijeni od samo 14 kn po primjerku*

• Najnoviji broj Entera po cijeni od 24 kn + poštarina

• Originalne korice Entera51 kn + poštarina (kat. broj 898)

• Originalni CD-etui Entera51 kn + poštarina (kat. broj 19290)

• Kućne pretplate isključivo na: www.enter.bug.hr

* troškove poštarine snosi naručitelj

Pretplata na 10 brojeva Drva znanja

Akcija do 15. 10. 2006. pretplati se na Drvo znanja i izaberi jedan od poklona:originalni CD-etui ili originalne korice!Pretplatnici na tri mjesečne rate koji prvu ratu uplate do 15. 10. 2006. izabrani poklon dobit će nakon uplaćenog punog iznosa pretplate.

330 Kn • kat. broj 7200 (poštarina uključena u cijenu)

Za pretplatu na 10 brojeva

Entera obratite se nastavniku

informatike.Požurite, jer pretplatom do 15. 10. 2006.

ostvarujete pravo na poklon:

originalni CD-etui ili korice Entera.

NOVABOJA

Page 132: Drvo znanja

omot COPY.qxp 26.8.2006 16:34 Page 1


Top Related