Autentičan cilj nastave

filozofije i primjerene

metode

DISKUSIJA

Ţupanijsko stručno vijeće

nastavnika filozofije i logike

Split, 14. studeni 2009.

Planirana diskusija

TEZA

LITERATURA

PRAVILA DISKUSIJE PREVENIRANJE “PROBLEMA”

• Neravnomjerno sudjelovanje

• Nedostatak kulture slušanja

• Destrukcija

STRUKTURIRANJE

Struktura diskusije

Prilagođeni Karl Popper format debate

Dvije skupine s po tri člana

A skupina potvrđuje zadanu tezu

N skupina opovrgava zadanu tezu

Sudionici govore po strogo određenom redu i ispunjavaju

specifične zadaće

Red i uloga govornika

A1 definira pojmove i iznosi argumente u prilog tezi 2 min

Pauza 1 min

N1 pobija argumente, iznosi kontra argumente 2 min

Pauza 1 min

A2 pobija kontra argumente, potkrepljuje argumente* 2 min

Pauza 1 min

N2 pobija potkrepu argumenata, potkrepljuje kontra argumente* 2 min

Pauza 1 min

A3 rekapitulira afirmativnu poziciju 1 min

N3 rekapitulira negativnu poziciju 1 min

*ne smiju uvoditi nove argumente, odnosno kontra argumente

TEZA: Skepticizam je opravdan

TEKSTOVI

Afirmacija – Peter Unger, Obrana skepticizma, str. 156.-

158.*

Negacija – John Hospers, Kritika skepticizma, str. 159.-

162.*

*T. Reškovac, Filozofija, Udţbenik filozofije za 4. razred gimnazije

Skepticizam

Skepticizam – epistemološki stav da ništa nije

moguće znati potpuno i pouzdano

Dogmatizam – epistemološki stav da je potpuno i

pouzdano znanje moguće

Znanje = propozicijsko znanja (“znanje da”)

Skepticizam je opravdan

Prem.1 Znati = biti siguran

Prem.2 Nije moguće biti siguran

Nije moguće znati

Ad 1. Znati i ne biti u to siguran = nekonzistentnost

Ad 2. Biti siguran da je p = Ništa se ne moţe pojaviti što

će poreći p (Dogmatizam) = nekonzistentnost

“bočica tinte”

Skepticizam nije opravdan

Što znači “znati da je p”?

P je istinit (nuţan uvjet)

Biti uvjeren da je p istinit (nuţan uvjet)

Moći potkrijepiti istinitost p (dovoljan uvijet)

Koliko potkrepe?

• Potpuna (skepticizam) - Znanje u jakom smislu

• Adekvatna (Hospers) - Znanje u slabom smislu

Konkluzivna (potpuna) potkrepa nije moguća.

Skeptički je zahtjev neutemeljen.

Filozofija i odgoj

Nastava filozofije filozofija

Filozofija odgoj

Odgojiti osloboditi mišljenje

Nastava filozofije osloboditi mišljenje

Filozofija i odgoj

Kratki i nepotpuni povijesni pregled

Filozofija i odgoj

ANTIKA

filozofija odgoj

• paradigma “Znam da ne znam.”

pitati “zašto” odgajati

• Sokrat; Platon, “Drţava”

Filozofija i odgoj

SREDNJI VIJEK

ideologija (kršćanski nauk) odgoj

• paradigma “Znam zašto.”

znati “zašto” odgajati

Filozofija i odgoj

NOVI VIJEK

ideologija odgoj

(npr. prosvjetiteljstvo)

paradigma “Znam kako”

“Znati kako” odgajati = obrazovati

Filozofija i odgoj

POSTMODERNA“urušavanje ideologija, sustava, istina”

paradigma “Znam da ne znam”

filozofija odgoj

pitati “Zašto” odgajati

Nacionalni kurikulum

“U nastavnom procesu težište se premješta s programa i

nastavnika na učenika te na njegov razvoj i postignuća.”

“Smisao nastave nije realizacija programa, nego razvoj

ljudskih mogućnosti svakoga učenika.”

Pomak u kurikulumskom pristupu s prijenosa

znanja na razvoj kompetencija znači zaokret u

metodama i oblicima rada.

Teorijsko utemeljenje metodičke

prakse

Konstruktivizam

Konstruktivistička filozofija

odgoja

Postmodernistička polazišta:

Spoznajnoteorijski uvid • spoznaja je ograničena, nema istine u apsolutnom smislu

Etički uvid • postoje različite razborite koncepcija dobroga ţivota, nema dobra u

apsolutnom smislu

Neautentičan cilj nastave

Znanje nema konačan oblik u kojem bi ga učenik mogao preuzeti.

NEAUTENTIČAN CILJ stjecanje znanja

OSTVARLJIV odgojno-obrazovni proces organiziran kao reprodukcija

znanja.

Autentičan cilj nastave

AUTENTIČAN CILJ “(na)učiti učiti”

NEIZVJESTAN !!! Stvaranje uvjeta koji neće

priječiti ostvarenje cilja

Stvaranje slobodnoga

dijaloškog ozračja u nastavi

Cilj nastave filozofije

Razviti sposobnost posjedovanja različitih

interpretacijskih perspektiva i kriterija te otvorenost prema

reviziji, odnosno samoregulaciji

B. Ţarnić

Odgoj »nepristranih građana univerzuma« B. Russell

Moći kritički misliti i samostalno učiti

Zadaće nastave filozofije

OBRAZOVNE (sadrţaj zadan planom i programom)• definirati pojmove i staviti ih u povijesno-filozofski kontekst

FUNKCIONALNE• čitati filozofski tekst s razumijevanjem

• učiti samostalno učiti

• koristiti se usvojenime pojmovima u samostalnom mišljenju

• razvijati sposobnost kritičkoga mišljenja

ODGOJNE• razviti sklonost za samostalno i cjeloţivotno učenje

• razviti sklonost kritičkom mišljenju

Diskusija kao metoda

DISKUSIJA

ZADACI NASTAVE CILJ NASTAVE

Slobodno dijaloško ozračje

u nastaviMetoda za koje vjerujemo da

neće priječiti ostvarenje cilja

Moći kritički misliti

i samostalno učiti

Što je diskusija (rasprava)?

Diskusija se definira kao »poseban oblik grupne interakcije

u kojoj članovi (sudionici) zajednički razmatraju pitanja od

zajedničkog interesa, razmjenjuju i ispituju različite aspekte

svojih odgovora, povećavaju znanje ili razumijevanje,

opravdavaju ili opovrgavaju stavove, odluke, rješenja ili

aktivnosti o problemu (predmetu) koji se razmatra.«

(Kovač, 2006.)

Vrste diskusije u nastavi

Spontana diskusija

Planirana (strukturirana) diskusija

Planirana diskusija

TEZA

LITERATURA

PRAVILA DISKUSIJE PREVENIRANJE “PROBLEMA”

• Neravnomjerno sudjelovanje

• Nedostatak kulture slušanja

• Destrukcija

STRUKTURIRANJE

Struktura diskusije

Prilagođeni Karl Popper format debate

Dvije skupine s po tri člana

A skupina potvrđuje zadanu tezu

N skupina opovrgava zadanu tezu

Sudionici govore po strogo određenom redu i ispunjavaju

specifične zadaće

Red i uloga govornika

A1 definira pojmove i iznosi argumente u prilog tezi 2 min

Pauza 1 min

N1 pobija argumente, iznosi kontra argumente 2 min

Pauza 1 min

A2 pobija kontra argumente, potkrepljuje argumente* 2 min

Pauza 1 min

N2 pobija potkrepu argumenata, potkrepljuje kontra argumente* 2 min

Pauza 1 min

A3 rekapitulira afirmativnu poziciju 1 min

N3 rekapitulira negativnu poziciju 1 min

*ne smiju uvoditi nove argumente, odnosno kontra argumente

Varijanta 1

Skupine za domaću zadaću čitaju iste tekstove koji

ilustriraju suprostavljena gledišta

Skupne ţdrijebom izvlače stranu (A ili N)

neposredno prije diskusije

PREDNOST

Učenici se neposredno na filozofskmm tekstovima upoznavaju sa

suprostavljenim gledištima

NEDOSTATAK

Količina teksta koju je potrebno pročitati i analizirati (vrijeme i strpljenje)

Varijanta 2

Učenici kod kuće čitaju samo onaj tekst/tekstove čije će gledište zastupati u diskusiji

Učenici raspodjeljeni u skupine tako da u diskusiji (po mogućnosti) zastupaju gledište suprotno osobnom

PREDNOST

Količina teksta za koju je razloţno očekivati da neće “obeshrabriti” učenike.

Učenici pronalaze u izvornom tekstu argumente koji pobijaju njihova osobna uvjerenja

Zašto baš planirana diskusija?

IZ PERSPEKTIVE ZADATAKA NASTAVE FILOZOFIJE

učenici dobivaju jednaku mogućnost sudjelovanja

učenici se drţe zadane teme, tj. diskusija ostaje fokusirana

učenici ne upadaju jedni drugima u riječ, tj. uče se aktivno slušati

učenici uče iznijeti svoje stajalište u ograničenom vremenu

učenici svoje stavove racionalno obrazlaţu uz upotrebu primjerenoga pojmovlja (iz zadane literature i prethodno usvojenih)

učenici se spremaju za raspravu iz ponuđenih izvora ili onih koje sami pronalaze

svaki je učenik unutar skupine potaknut i motiviran na vlastiti doprinos

Zašto baš planirana diskusija?

IZ PERSPEKTIVE CILJA NASTAVE FILOZOFIJE

Jer čvrsto vjerujem da je diskusija metoda koja u

nastavi stvara ozračje koje neće priječiti

ostvarenje cilja nastave filozofije