MARIJA JURIĆ ZAGORKA

…eto na kraju života apeliram na poštenje i čovječnost - na to

imam pravo - da umrem u poštenju…

ZAGORKA – hrvatska književnica

i novinarka• Marija Jurić, krsnim

imenom MARIANA,rođena je 2. ožujka 1873. u plemićkoj kuriji NEGOVEC u blizini VRBOVCA, kao kći Josipe rođene Domin i Ivana Jurića, kasatora dobra Negovec u posjedu Ivana grofa Erdödyja, Marijina krsnoga kuma.

RODNO MJESTO MARIJE JURIĆ ZAGORKE

Brižno je sređivala spisa

DJETINJSTVO I OBRAZOVANJE• Poslije Marijina rođenja otac

postaje upraviteljem imanja barona Geze Raucha (kuma bana Khuena Hedervaryja).

• Prvu privatnu poduku primila je na mađarskom jeziku s plemićkom djecom u Rauchovu dvorcu Stubički Golubovec

• Višu djevojačku školu završila je kod Sestara milosrdnoca u Zagrebu.

Dvorac Stubički Golubovec

Maturantice Ženske realne gimnazije Družbe sestara milosrdnica

• Odgojno – obrazovni rad sestre milosrdnice počele su još mnogo prije.

• Prvih šest sestara došlo je iz Tirola 1845. godine na poziv kardinala Jurja Haulika koji je osjetio goruću potrebu odgoja i obrazovanja siromašne mladeži u Hrvatskoj, posebno djevojaka. On ih poziva da se posvete odgoju i obrazovanju djece i mladih i njezi bolesnika u bolnicama.

• Žensku osnovnu školu otvorile su već iste, 1845. godine. Veliki interes za školovanje kod sestara milosrdnica bio je poticaj i za otvaranje novih škola - osnovnih, građanskih, domaćinskih, stručnih... i u Zagrebu i diljem Hrvatske, a nešto kasnije i Bosne i Hercegovine.

PRVE ŠKOLE U HRVATSKOJ

Brižno je sređivala

spisa

ZAGORKINA darovitost• Bila je veoma darovito dijete. Pisala je od

malena i pokretala učeničke novine.

• Roditelji joj nisu dopustili daljnje školovanje iako je to Rauch predlagao o svom trošku i to u Švicarskoj.

• Unatoč njenom opiranju udali su je maloljetnu za Mađara i poslali u Mađarsku.

• Nakon tri godine pobjegla je od muža u Zagreb gdje započinje novinarsku karijeru – tada neuobičajenu za ženu.

• Odbija roditeljsku skrb (i novac) te postavši punoljetnom odlučuje se za samostalan i neovisan život u kojem će se izdržavati vlastitim pisanjem.

Briž

no je

sre

điva

la s

pisa

ZAGORKINO rodoljublje

• Predamnom se odigrao grdni prizor. Mađarski kondukteri na slavonskoj željeznici izvikivali su samo u mađarskom, a katkada i u njemačkom jeziku ime stanice i broj minuta koliko će vlak stajati. Seljaci i radnici nisu poznavali ovih jezika pa su ulazili i izlazili u krive vlakove, čime su gubili vrijeme i plaćali globu, a kondukteri su ih nazivali marvom i nemilice tukli javno pred svima. Revolt mojeg osjećaja prisili me da to opišem u članku koji je izišao u OBZORU 31. X. 1896.

• Naša gospoda mađaroni na vladi natječu se, kako će što više ugoditi i na ruku biti potomcima Arpada, a naši Hrvati se prepiru koliko je tko počinio samoljubnih i koristoljubnih djela i kome će pripasti vodstvo stranke! A narod? Taj trpi i trpjet će.

D O Ž I V LJ A J

SLIKE IZ ŽIVOTA posvećenog novinarstvu i književnom

stvaralaštvu• Ja pišem za PUK…• Pero moje tvrđava je mom životu…• Pero moje sanja, sanja o junacima

pobjednicima tiranije, o bojovnicima ljudske sreće – o poštenjacima koji svoje uvjerenje ne daju ni za kruh, ni za zlato, ni za medalje – ni za što.

• Sanja pero o ljubavi za dom, o ljubavi svih ljudi prema svima…

• Svijetli bane! Sav će vas narod blagoslivljati, ljubiti, svijetli bane, spasite Hrvatsku od Mađara i vlastelinskih nepravdi – i svi će vam klicati – živio!!!

• Moje se pero prepušta drhtavom lutanju mašte po daljinama sanjarskoga carstva života…

SLIKE IZ ŽIVOTA posvećenog novinarstvu i književnom stvaralaštvu• Od 1895. do 1910. ZAGORKA je zaposlena u redakciji OBZORA – uglednih zagrebačkih dnevnih novina, u početku anonimno, a potom postaje europski ugledna politička novinarka naglašavajući stalno: NOVINARSTVO je moja PROFESIJA, a romane sam pisala samo zbog propagande protiv njemačkih romana.

• Piše DRAME, HUMORESKE i JEDNOČINKE pod pseudonimom koje su zbog suvremenih tema često zaplijenjene i neizvođene jer ih piše KRAVARICA, luckasta BABA, ŽENSKO, NITKO tko nije NETKO...One koje su izvedene doživljavale su nezapamćene uspjehe…

• Najviše uspjeha postigla je pišući povijesne ROMANE U NASTAVCIMA koji su prodavali novine, a i danas su veoma popularni i čitani…

ZAGORKINI romani• 1910. počinje pisati ROMANE privlačne široj čitateljskoj

publici na nagovor i pod pokroviteljstvom biskupa Josipa Jurja Štrosmajera.

• Za teme romana istražuje dokumentarnu građu u zagrebačkim, bečkim, budimpeštanskim arhivima i obogaćuje je vlastitom literarnom imaginacijom gradeći uzbudljive zaplete i priče s bogatom galerijom likova među kojima prednjače žene.

• Nakon izlaska Gričke vještice zovu je grička vila…

• Nakon izlaska Gordane zovu je Kraljica Hrvata…

• Dok je čitatelji prihvaćaju, suvremenici – kolege nazivaju njena djela trivijalnom šund literaturom …a nju zaobilaze u čitankama i antologijama.

ZAGORKINI napadači• Prvaci plemićkoga roda – Gjalski, Tucić, i Špun

omalovažavali su Zagorku. Gjalski joj je rekao: • Tko ste vi da se usuđujete kritizirati naše društvene

pojave? Kad ste vi imali mogućnost da vidite kakvo otmjeno društvo? Došli ste iz nekakvoga smrdljivoga zagorskoga sela, vaša familija bili su najprostiji moji kmetovi i sad hoćete da sjedate sa mnom za pisaći stol. Tko hoće da piše tome mozak mora prožimati kulturna plemićka krv…

• (Poslije se Gjalski pohvalno izrazio o romanu ROBLJE…)

• Barun Geca Rauch ponudio joj je veliku plaću samo da piše za Narodne novine, službeni Hedervaryev list što je Zagorka odbila, a on je rekao njenom ocu:

To je dijete potpuno zaluđeno… Toj sirotici nema pomoći nego da ju zatvorite u sanatorij (ludnicu).

ZAGORKINI branitelji• KRANJČEVIĆ je od tih napadaja štitio Zagorku:Da ste pisali otmjenom društvu počasne aktovke i primili pokroviteljstvo bana Raucha isti bi sada o vama govorili i pisali zajedno s Krausom POHVALNO, a vi biste dobili u njihovom krugu uvaženo mjesto. Oslonite se uvijek na mene, dat ću vam pouku…

• Biskup Strossmayer potpomagao je tiskanje njenih knjiga i branio je njene ideje:

Spisateljicu možemo mi od nje učiniti u Hrvatskoj. Ona je pobjegla iz imućne kuće svoga muža Mađara i roditelja u bijedu da može pisati, a to je najbolja podloga da će nešto od nje biti…

ZAGORKINA borba za scensko izvođenje njenih

djelaZAGORKA je pisala i dramska djela. Posebno je bila uspješna u pisanju satira pod pseudonimom IGLICA. U njima je napadala neke nemile pojave tadašnjega društva.Npr. Evica Gupčeva bila je u Zagrebu zabranjena, a u Splitu je 1904. godine dobro primljena i o njoj su se najpohvalnije izrazili mnogi ondašnji napredni kritičari i političari.

Prije nego im SUDITEZagorka je pisala mnogo, a teme je uzimala iz svih životnih područja. Zanimljiv je napisNAŠA MLADEŽ NA SVRŠETKU ŠKOLSKE GODINE u kojem upozorava RODITELJE da ne budu prestrogi prema djeci koja nisu uspješno završila škole. Vrlo je primjenjivo i danas:• Mladež su nježne biljke koje treba njegovati. U svijetu i

životu te mladeži ima stotinu duševnih događaja, opreka, nesuglasica, teških konflikata zbog kojih često teže uče i ne vrše svoje dužnosti…

• Prema školskim neuspjesima mladeži valja postupati blago i prosuđivati ih čovječno…

• Svi koji imaju svoju riječ u sudbinama školske mladeži, neka se vrate u sjećanju u svoje mladenačko doba… Budimo blagi i pitajmo se: tko je i u čemu imao sukrivnju u neuspjehu djece…

PISALA je do zadnjega časa ne ispuštajući desetljećima pero iz ruke…i onda otputovala u vječnost jednoga hladnoga predzimskoga dana…

Marija Jurić Zagorka,Prva žena novinar u jugoistočnoj Europi,

Snažan i napredan publicist,Autorica mnogih popularnih romana,

Zauvijek je napustila svijet30. studenoga 1957. u 84. godini života

O ZAGORKI saznajte višeZagorka NOVINARKA, SPISATELJICA, KRONIČARKA STAROGA ZAGREBA rekla nam je mnogo o sebi, a još više ćemo saznati ČITAJUĆI njena djela:

GLAVNA DJELA

• Roblje, Z. 1899.• Vladko Šaretić, Z.1903.• Razvrgnute zaruke, Z. 1909. • Kneginja iz Petrinjske ulice,

Z.1909.• Grička vještica, Z. 1912.• Crveni ocean, Z. 1920.• Kći Lotrščaka, Z. 1921./22.• Republikanci, Z. 1924.• Gordana, Z. 1934./35.• Kamen na cesti, Z. 1938.• Kraljica Hrvata, z. 1937./39.• Kako je bilo, Memoari, B. 1953.• Sabrana djela, Z. 1963./67.• Autobiografija, Z. u Autobiografiji

hrvatskih pisaca, Z. 1997.

LITERATURA O ZAGORKI

1. Bora Đorđević: Zagorka, Z. 1965.

Sisak, 1979.2. Stanko Lasić:

Književni počeci M. J. Zagorke, 1873.-1910. Z. 1986.

ZAGORKINE želje• Možda ipak imam pravo na poštovanje

za moje poštenje u novinarsko-političkom radu…

• Možda su moji novinarski romani ponjemčenim čitateljima barem toliko koristili, da su čitali knjigu hrvatskim jezikom pisanu…

• Možda sam i ja svojim priprostim štivom izbila iz ruke mnogom hrvatskom čitatelju od neprijatelja podmetnutu tuđinštinu – pa zar da me radi toga netko prezire…

• ŽELIM UMRIJETI U POŠTENJU ZA KOJE SAM BIJEDNO STRADAVALA CIJELI SVOJ ŽIVOT!!!

O ZAGORKI UZ ZAGORKU

INTEGRIRANI DAN UČENIKA 7. RAZREDA OŠ POPOVAČA U ZAGREBU