Transcript
Page 1: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih
Page 2: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011.

S A D R Ž A J 16. zimska škola informatike .............................................................................................. 3 Svečano otvaranje ............................................................................................................... 4 Programi rada radionica ...................................................................................................... 6 Popis pozvanih učenika..................................................................................................... 15 Gosti iz Slovenije .............................................................................................................. 16 Razgovori u Krapini: Mateja i Dina.................................................................................. 17

Ivica Kičić....................................................................................... 18 Ivan Katanić.................................................................................... 19 Mislav Balunović............................................................................ 20

Intervju: Igor Čanadi – Ljeto u Facebook-u...................................................................... 21 Posjet Muzeju krapinskih neandertalaca ........................................................................... 24 Svečano zatvaranje............................................................................................................ 25 Pregled radionica, voditelja i pohvaljenih polaznika ........................................................ 27 Popis polaznika po radionicama........................................................................................ 28 Radionice:

Logo napredni ....................................................................................................... 39 Logo za natjecatelje............................................................................................... 41 C++ za OŠ............................................................................................................. 43 C++ za SŠ.............................................................................................................. 47 C# .Net .................................................................................................................. 49 Algoritmi za OŠ .................................................................................................... 52 Algoritmi za SŠ - početni ...................................................................................... 54 Algoritmi za SŠ - napredni / Olimpijski zadaci .................................................... 58 WEB početni ......................................................................................................... 63 WEB napredni ....................................................................................................... 66 PHP ....................................................................................................................... 68 JAVA..................................................................................................................... 70 Početnici – osnove računala .................................................................................. 74 Računalo plus ........................................................................................................ 77 Primjena računala u nastavi................................................................................... 81 Digitalna fotografija .............................................................................................. 84 Programiranje CNC tokarilice............................................................................... 89

Stručno predavanje:

Mreže i Linux ........................................................................................................ 96 Sponzori ............................................................................................................................ 97

Page 3: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

3

16. ZIMSKA ŠKOLA INFORMATIKE – KRAPINA 2011.

Hrvatski savez informatičara – HSIN organizirao je od 2. do 9. siječnja 2011. u Krapini 16. zimsku školu informatike u suradnji sa Srednjom školom Krapina i Krapinskim informatičkim klubom – KRIK. Zimska škola informatike namijenjena je prvenstveno najuspješnijim mladim informatičarima, učenicima osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske. Pokrovitelji su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH, Hrvatska zajednica tehničke kulture, Grad Krapina i Krapinsko-zagorska županija.

Hrvatski savez informatičara je za besplatno pohađanje 16. zimske škole raspisao natječaj otvoren za mlade i darovite učenike osnovnih i srednjih škola i članove udruga i klubova HSIN-a koji su na informatičkim natjecanjima u šk. god. 2009./2010. postigli zapažene rezultate.

16. zimska škola informatike – KRAPINA 2011. započela je radom 2. siječnja u prostorima Srednje škole Krapina, prema utvrđenom programu. Uz 31 učenika osnovnih i srednjih škola, pozvanih temeljem natječaja HSIN-a, sudjelovala su i dva učenika iz susjedne nam Slovenije, te 138 učenika i 29 profesora osnovnih i srednjih škola Krapinsko-zagorske županije, sveukupno 200 polaznika.

Na 16. ZŠI polaznici su radili u grupama, u radionicama koje su izabrali prema svojim interesima i predznanju. Svaki je polaznik mogao pohađati jednu ili više radionica. Od programom predviđenih radionica polaznici su izabrali i pohađali slijedeće:

Programski jezici: Logo (napredni i za natjecatelje), C++ (za OŠ i za SŠ), C# .Net, Java Algoritmi: Algoritmi za OŠ, početni, napredni, rješavanje olimpijskih zadataka Internet: Izrada Web stranica (početni i napredni), PHP Digitalna fotografija Nastavni materijali: Primjena računala u nastavi, Programiranje CNC tokarilice Rad na računalu: Početnici, Računalo plus

Radionice su vodili i na njima predavali stručni suradnici HSIN-a i profesori Srednje škole Krapina. Glavni organizator 16. ZŠI bio je tajnik HSIN-a, Ivo Šeparović, dipl. ing., tehnički voditelj, Stjepan Šalković, dipl. inf., zamjenik organizatora Aron Bohr, a voditeljica učenika i administracije Alenka Dogan Capan, oec.

Page 4: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

4

SVEČANO OTVARANJE

16. zimska škola informatike svečano je otvorena 3. siječnja 2011., a svečanosti u dvorani Srednje škole Krapina uz sudionike su prisustvovali i uglednici Krapinsko-zagorske županije i Grada Krapine, te predstavnik Hrvatske zajednice tehničke kulture.

Nakon himne Republike Hrvatske, koju je izveo djevojački zbor Srednje škole Krapina, prisutnima se obratio Ivica Rozijan, ravnatelj Srednje škole Krapina, domaćina ZŠI 2011.

Ravnatelj je pozdravio sve prisutne, a «posebno sudionike Zimske škole informatike koji su shvatili

važnost informatičkog obrazovanja bez kojeg je danas teško zamisliti bilo koju ljudsku djelatnost. Svaki pojedinac mora biti osposobljen učiti cijeli život, stjecati nova znanja, nove vještine i kvalifikacije kako bi se mogao prilagoditi promjenjivom, kompleksnom i povezanom svijetu. Društvo znanja i trend globalizacije nameće nove standarde znanja i vještina. Bogatstvo se stvara znanjem i korištenjem novih tehnologija. Tehnološki napredna gospodarstva potpuno se temelje na znanju pa je porasla važnost za dobro obrazovanim radnicima na svim razinama proizvodnje. Izgovorene činjenice traže od nas velike napore kako bismo prevladali tehnološki jaz i priključili se novim civilizacijskim dosezima u kojem će svaki pojedinac imati šansu za uspjeh raspolažući svojim najvrednijim kapitalom, a to je znanje.»

U nastavku se prisutnima obratio predsjednik HSIN-a, Alen Spiegl te obećao da će se HSIN nastaviti truditi, tražiti najbolje, raditi s najboljima i svim ostalima koji su zainteresirani. Unatoč velikim problemima koje HSIN ima sa financiranjem svih programa, svi u HSIN-u dati će sve od sebe i nastaviti s rezultatima koji su do sada postignuti. A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih pet zemalja svijeta, što je jako vrijedna stvar. Zahvalio je još jednom Gradu i Županiji i na kraju kazao da je Krapina jedno od mjesta gdje se jako puno radi sa najboljim mladim hrvatskim informatičarima i da je Krapina jedan od razloga zašto se postižu tako dobri rezultati.

Kako je Hrvatski savez informatičara

krajem 2010. godine proslavio 25 godina svoga djelovanja, svečanost otvaranja bila je prigoda za dodjelu Priznanja za potporu programima povodom 25. godišnjice HSIN-a, što su ih pojedincima i organizacijama iz Krapine i Županije krapinsko-zagorske uručili tajnik i predsjednik HSIN-a, Ivo Šeparović i Alen Spiegl.

Stjepan Šalković, predsjednik Kra-pinskog informatičkog kluba – KRIK pozdravio je prisutne te još jednom zahvalio svima na potpori, i na kraju zaključio: «Svaki put,

naravno, počinje prvim korakom pa želim da vam i ovu godinu put počne s ovim prvim korakom u Krapini uspješno, naročito onima, koji će završiti na Tajlandu, na Međunarodnoj informatičkoj olimpijadi 2011.»

Page 5: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

5

U ime Hrvatske zajednice tehničke kulture, krovne organizacije tehničke kulture čiji je i HSIN član, prisutnima se obratio i pozdravio ih Denis Vincek, član Izvršnog odbora HZTK i predsjednik Zajednice tehničke kulture Krapinsko-zagorske županije: «Tehnička kultura, odnosno, poglavito informatika danas je neizostavna sastavnica našega života, zato želim uspješan rad organizatoru, a polaznicima škole da s osobitim zadovoljstvom upotpune svoje znanje i podignu njegovu razinu. Bila mi je izuzetna čast te vas još jednom sve srdačno pozdravljam, uz želju da vaš uspjeh bude prvenstveno vaše osobno zadovoljstvo, ali i ponos nas sviju.»

Grad Krapina i Krapinsko-zagorska županija su prije 12 godina prepoznali vrijednost ovog projekta HSIN-a te svojom potporom kroz protekle godine omogućili da skoro 2000 učenika i nastavnika iz Grada Krapine i cijele Županije tijekom zimskih praznika steknu nova znanja. U ima Grada i Županije prisutnima su se obratili gradonačelnik Josip Horvat i dožupanica Sonja Borovčak.

Gradonačelnik Josip Horvat najsrdačnije je pozdravio sve prisutne te ustvrdio da se ponovnim dolaskom mladih informatičara u Krapinu «… pokazalo da jednostavno Krapina ne može bez Zimske škole informatike i da vi ne možete bez Krapine. Ja vam zahvaljujem što na taj način prenosite ime Krapine ne samo u Hrvatskoj, nego i van granica naše države, ali isto tako zahvaljujem i svim predavačima i čestitam svima vama koji ste došli danas naučiti nešto novo, što ste izabrali i došli na ovu informatičku školu, što niste otišli na skijanje jer ste shvatili da znanje vrijedi i da uvijek treba upotpunjavati znanje, uvijek treba učiti, uvijek treba stjecati nova znanja.

Ja se nadam da ćete se ove godine ugodno osjećati u Krapini i da se, naravno, vidimo i sljedeće godine.»

Dožupanica Sonja Borovčak u svom je govoru istaknula da se najboljim mladim informatičarima ne pruža sve ono što su zavrijedili, ali vjeruje da će se situacija promijeniti, te da će udarna vijest u hrvatskim medijima biti postignuća mladih informatičara koji promiču i "Lijepu našu", a i Krapinu i Krapinsko-zagorsku županiju.

Svečanost otvaranja Zimske škole već je tradicionalno uljepšao zbor učenica Srednje škole Krapina koje su izvele nekoliko popularnih skladbi u pratnji profesorice Anite Habjanec.

16. zimsku školu informatike otvorio je najbolji mladi informatičar u 2010. godini, zlatni hrvatski olimpijac u Kanadi, Ivica Kičić, učenik 4. razreda V. gimnazije iz Zagreba. U ime svih učenika Ivica se zahvalio organizatorima: Hrvatskom savezu informatičara, Srednjoj školi Krapina i Krapinskom informatičkom klubu na organizaciji ovako "fenomenalnog kampa", ove škole, koja je zaslužna za njegove rezultate, a nada se da će to isto biti i drugima.

Page 6: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

6

PROGRAMI RADA RADIONICA

PROGRAMSKI JEZICI Radionica: LOGO napredni Predavač i voditelj: Anton Grbin, student 2. godine FER-a Vrijeme održavanja: 3.-5. siječnja od 8-12 h Polaznici: učenici osnovnih škola (podijeljeni u dvije grupe) Cilj rada u radionici: rješavanje zadataka programiranjem u Logu Obrađene teme: – pravilni mnogokut (matematička pozadina te implementacija u Logu) – način crtanja Kochove krivulje – pristup rješavanju natjecateljskog zadatka – važnost korištenja procedura – liste u Logu – funkcije: first, butfirst, last, butlast, count, item, pr i show – korištenje podprocedura Radionica: LOGO za natjecatelje Predavač i voditelj: Anton Grbin, student 2. godine FER-a Vrijeme održavanja: 3.-8. siječnja od 17-19 h Polaznici: učenici osnovnih škola – najbolji programeri u Logu Cilj rada u radionici: vježbanje i usavršavanje vještine rješavanja zadataka u Logu Obrađene teme: – složeni geometrijski zadaci – složeni zadaci s listama – implementacija i korištenje višedimenzionalnih nizova – rješavanje problema rekurzijom – implementacija slike fraktala – osnove algoritama teorije igara

LOGO NAPREDNI LOGO ZA NATJECATELJE

Page 7: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

7

Radionica: C++ za osnovnoškolce Predavač i voditelj: Anton Grbin, student 2. godine FER-a Vrijeme održavanja: 6.-8. siječnja od 8-12 h Polaznici: učenici osnovnih škola Cilj rada u radionici: savladati vještinu urednog i sistematskog pisanja kôda u C++-u Obrađene teme: – osnovne razlike između programskih jezika C i C++ – korištenje što više funkcijskih poziva u svrhu jednostavnosti kôda – urednost kôda i umijeće testiranja i "debagiranja" – pasivne strukture podataka u C++-u – ccw funkcija – STL (standard template library) – funkcije za binarno pretraživanje Radionica: C++ za srednjoškolce Predavač i voditelj: Adrian Satja Kurdija, student 1. godine PMF-a Vrijeme održavanja: 3.-5. siječnja od 13-17 h Polaznici: učenici srednjih i osnovnih škola Cilj rada u radionici: osposobljavanje polaznika za rješavanje rutinskih zadataka i jednostavnijih zadataka s natjecanja u C++-u Obrađene teme: – organiziranje C++ kôda u funkcije – korištenje biblioteka – osnovni tipovi podataka – unos i ispis podataka – osnovni C++ operatori za rad s brojčanim podacima – grananje i petlje – nizovi i matrice – C++ klase – izrada vlastitih funkcija i procedura

C++ ZA OŠ C++ ZA SŠ

Page 8: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

8

Radionica: C#.Net Predavač i voditelj: Predrag Brođanac, dipl. ing., prof. informatike, V. gimnazija, Zagreb Vrijeme održavanja: 3.-5. siječnja od 13-17 h Polaznici: nastavnici i učenici srednjih škola Cilj rada u radionici: usvajanje koncepcije i principa objektno orijentiranog programiranja Obrađene teme: – rad s datotekama – osnovni elementi grafičkog korisničkog sučelja – osnovne strukture podataka u C#-u – baze podataka – mrežno programiranje – višedretvene aplikacije Radionica: JAVA Predavač i voditelj: Jasmin Velkić, diplomant na FER-u Vrijeme održavanja: 6.-8. siječnja od 13-17 h Polaznici: nastavnici i učenici srednjih škola Cilj rada u radionici: upoznavanje s osnovama objektno orijentiranog programiranja i razvoja poslovnih aplikacija Obrađene teme: – apstrakcija – enkapsulacija – nasljeđivanje – polimorfizam – rukovanje iznimkama – ulaz i izlaz podataka putem konzole – grafičko korisničko sučelje Swing – izrada projekta "kalkulator"

C# .Net JAVA

Page 9: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

9

ALGORITMI Radionica: Algoritmi za osnovnoškolce Predavač i voditelj: Ivan Katanić, učenik 4. razreda Gimnazije Požega Vrijeme održavanja: 3.-8. siječnja od 13-17 h Polaznici: učenici osnovnih škola Cilj rada u radionici: rad s jednostavnijim algoritmima Obrađene teme: – pretraživanje u širinu poznatije kao BFS (Breadth first search) – pretraživanje u dubinu poznatije kao DFS (Depth first search) – binarno pretraživanje (Binary search) – dinamičko programiranje – DP – teorija igara Radionica: Algoritmi početni za srednjoškolce Predavač i voditelj: Ivica Kičić, učenik 4. razreda V. gimnazije u Zagrebu Vrijeme održavanja: 3.-8. siječnja od 17-19 h Polaznici: učenici srednjih škola Cilj rada u radionici: priprema polaznika za natjecanja Obrađene teme: – monotoni queue i stack – podjela niza na blokove – logaritamska struktura – disjoint-set data structure – minimum spanning tree – hash

ALGORITMI ZA OŠ ALGORITMI POČETNI ZA SŠ

Page 10: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

10

Radionica: Algoritmi napredni / Olimpijski zadaci Predavači i voditelji: Igor Čanadi, student 4. godine FER-a i Anton Grbin, student 2. godine FER-a Vrijeme održavanja: 3.-8. siječnja od 8-12 h i od 17-19 h Polaznici: učenici srednjih škola – najuspješniji informatičari u šk. god. 2009./2010. Cilj rada u radionici: priprema polaznika za natjecanja na hrvatskoj i međunarodnim olimpijadama Obrađene teme: – Gaussova eliminacija – maximum matching – min cut/network flow – Sweep line algoritam – DFS stablo – brzo potenciranje matrica te prikaz rekurzivnih relacija preko matrica – složeni algoritamski zadaci s raznih međunarodnih natjecanja INTERNET Radionica: WEB početni Predavač i voditelj: Adrian Satja Kurdija, student 1. godine PMF-a Vrijeme održavanja: 3.-8. siječnja od 8-12 h Polaznici: učenici osnovnih škola Cilj rada u radionici: usvajanje korisnih znanja o korištenju interneta i izradi web stranica Obrađene teme: – osnovno o internetu – općenito – uporaba najpoznatijih web preglednika – savjeti za brže i efikasnije pregledavanje web-a – efikasno korištenje pretraživača, osobito Google-a – korištenje raznih web stranica (Wikipedia, portali, forumi, blogovi) – uporaba maila, slanje attachmenta – izrada jednostavnih web stranica u Macromedia Dreamweaver-u – postavljanje web stranice na besplatni web prostor

ALGORITMI NAPREDNI OLIMPIJSKI ZADACI

WEB POČETNI

Page 11: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

11

Radionica: WEB napredni Predavač i voditelj: Viktor Braut, student 2. godine FER-a Vrijeme održavanja: 3.-5. siječnja od 13-17 h Polaznici: učenici osnovnih škola Cilj rada u radionici: upoznavanje polaznika s naprednijom upotrebom interneta, sigurnosti na internetu te osnovama izrade web stranica Obrađene teme: – općenito o internetu – korištenje i sigurnost preglednika IE/Mozille Firefox/Chrome – napredno pretraživanje (Google) – društvena mreža Facebook – Gmail i gmail aplikacije (dokumenti, prezentacije, ankete) – torrenti (P2P networking) – web aplikacija "raspored sati online" – osnove izrade web stranice (HTML) Radionica: PHP Predavač i voditelj: Ivica Kičić, učenik 4. razreda V. gimnazije u Zagrebu Vrijeme održavanja: 6.-8. siječnja od 13-17 h Polaznici: nastavnici i učenici osnovnih škola Cilj rada u radionici: prikazati i objasniti najčešće korištene mogućnosti PHP-a Obrađene teme: – kratak uvod u PHP – organizacija kôda razdvajanjem u više PHP datoteka – uvod u MySQL (baze podataka), jednostavni oblici upita – korištenje PHPMyAdmin-a – korištenje baze podataka u PHP-u – forme, GET i POST metoda – session (login)

PHP WEB NAPREDNI

Page 12: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

12

OSNOVE RADA NA RAČUNALU Radionice: Početnici A i B

Radionica Početnici A Predavač: Miljenko Hmelina, dipl. oec., SŠ Krapina Vrijeme održavanja: 3.-5. siječnja od 8-12 h Polaznici: učenici nižih razreda osnovnih škola

Radionica Početnici B Predavač: Goran Dolovčak, prof., SŠ Krapina Vrijeme održavanja: 5.-8. siječnja od 8-12 h Polaznici: učenici 1. razreda osnovnih škola

Cilj rada u radionicama: stjecanje osnovnog znanja rada na računalu i osnova programiranja (LOGO) Obrađene teme: – dijelovi računala – osnove Windows-a – osnove Word-a – osnove Interneta – osnove PowerPointa – osnove Loga Radionica: Računalo Plus Predavač: Miljenko Ilić, prof., SŠ Krapina Vrijeme održavanja: 3.-5. siječnja od 8-12 h Polaznici: učenici nižih razreda osnovnih škola Cilj rada u radionici: utvrđivanje i proširenje osnovnih znanja u radu na računalu Obrađene teme: – ponavljanje osnovnih pojmova iz informatike – obrada teksta – samostalna izrada prezentacije – rješavanje zadatka u Logu

POČETNICI A POČETNICI B RAČUNALO PLUS

Page 13: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

13

PRIMJENA RAČUNALA Radionica: Računalo u nastavi Predavač: Krešimir Dunaj, prof., SŠ Krapina Vrijeme održavanja: 3.-5. siječnja od 13-17 h Polaznici: nastavnici osnovnih i srednjih škola Cilj rada u radionici: stjecanje znanja o unosu i obradi sadržaja korištenjem MS Office aplikacija i uređivanje školskih web stranica Obrađene teme: – MS Word – uređivanje teksta, rad s dokumentima – MS Excel – rad s tablicama, kreiranje izlaznih dokumenata – MS PowerPoint – izrada prezentacija – CarNetov CMS sustav – uređivanje školskih web stranica Radionica: Digitalna fotografija Predavač: Alen Spiegl, dipl. ing., predsjednik HSIN-a Gost predavač: Matija Topolovac, Cropix Vrijeme održavanja: 3.-8. siječnja od 17-19h Polaznici: nastavnici i učenici srednjih škola Cilj rada u radionici: kako dobiti kvalitativno najbolje fotografije pomoću standardne opreme i digitalna obrada pomoću računala Obrađene teme: – princip rada digitalnih fotoaparata – utjecaj osnovnih tehničkih parametara na fotografiju – osnovni postulati reporterske fotografije – učitavanje i obrađivanje na računalu – digitalni formati fotografija (tipovi datoteka, rezolucija, kompresija) – praktičan rad

RAČUNALO U NASTAVI DIGITALNA FOTOGRAFIJA

Page 14: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

14

Radionica: Programiranje CNC tokarilice Predavač: Mladen Hršak, dipl. ing., SŠ Krapina Vrijeme održavanja: 4.-8. siječnja od 8-12h Polaznici: nastavnici i suradnici u nastavi strojarske struke Cilj rada u radionici: programirati i izraditi neki komad (predmet) na CNC tokarilici Obrađene teme: – programiranje izradaka za CNC tokarilice – podešavanje i priprema CNC tokarilice za rad – izvođenje programa na CNC tokarilici STRUČNO PREDAVANJE Predavanje: Linux i računalne mreže Predavač: Igor Čanadi, student 4. godine FER-a Vrijeme održavanja: 4. siječnja od 17-19h Polaznici: svi zainteresirani sudionici Cilj predavanja: upoznavanje s operacijskim sustavom Linux i funkcioniranje računalnih mreža Obrađene teme: – koncept interneta i računalnih mreža – hijerarhija interneta – internet protokoli (DNS, DHCP, TCP/IP) – uvod u Linux – osnovne naredbe – prednosti i nedostaci rada na Linuxu – primjena Linuxa na informatičkim natjecanjima

PROGRAMIRANJE CNC TOKARILICE

LINUX I RAČUNALNE MREŽE

Page 15: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

15

POZVANI UČENICI

POZVANI UČENICI OSNOVNIH ŠKOLA

Ime i prezime Razred Škola, mjesto

1. Juraj Barlek 6. OŠ I. G. Kovačića, Sv. Juraj na Bregu 2. Branimir Filipović 8. OŠ Trnsko, Zagreb 3. Marija Gegić 7. OŠ Retkovec, Zagreb 4. Karlo Kovačić 6. Mladi informatičari Strahoninca 5. Vedran Kurdija 6. OŠ Mladost, Zagreb 6. Ivan Lazarić 8. OŠ Centar, Pula 7. Mihael Liskij 8. OŠ P. Preradovića, Zagreb 8. Vedran Mihal 8. OŠ D. Tadijanovića, Slavonski Brod 9. Mario Pejinović 8. OŠ Cvjetno naselje, Zagreb 10. Nikola Pintarić 7. OŠ I. G. Kovačića, Sv. Juraj na Bregu 11. Tonko Sabolčec 8. OŠ I. G. Kovačića, Sv. Juraj na Bregu

POZVANI UČENICI SREDNJIH ŠKOLA

Ime i prezime Razred Škola, mjesto 1. Mislav Balunović 1. Gim. M. Mesića, Slavonski Brod 2. Marin Drabić 1. MIS, Strahoninec 3. Goran Flegar 4. Prva gimnazija Varaždin, Varaždin 4. Dominik Gleich 1. XV. gimnazija, Zagreb 5. Martin Gluhak 2. Prva gimnazija Varaždin, Varaždin 6. Matej Gradiček 1. XV. gimnazija, Zagreb 7. Luka Hrabar 4. Gim. L. Vranjanina, Zagreb 8. Robert Injac 1. Gim. A. Mohorovičića, Rijeka 9. Ivan Katanić 4. Gimnazija Požega, Požega 10. Filip Keri 1. XV. gimnazija, Zagreb 11. Ivica Kičić 4. V. gimnazija, Zagreb 12. Klemen Kloboves 4. Gim. Škofja Loka, Škofja Loka, Slovenija 13. Matjaž Leonardis 3. Gimnazija Bežigrad, Ljubljana, Slovenija 14. Gustav Matula 4. XV. gimnazija, Zagreb 15. Neven Miculinić 2. Gim. A. Mohorovičića, Rijeka/DIR 16. Matija Milišić 3. XV. gimnazija, Zagreb 17. Mihael Peklar 1. V. gimnazija, Zagreb 18. Antun Razum 3. XV. gimnazija, Zagreb 19. Luka Suman 1. Gim. A. Mohorovičića, Rijeka 20. Marin Tomić 2. V. gimnazija, Zagreb 21. Tomislav Tunković 3. Gim. L. Vranjanina, Zagreb 22. Glorija Volarević 2. V. gimnazija, Zagreb

Page 16: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

16

GOSTI IZ SLOVENIJE

U želji da pojačaju suradnju dvije susjedne države Ivo Šeparović, tajnik HSIN-a i prof. dr. sc. Andrej Brodnik, voditelj informatičke reprezentacije Republike Slovenije dogovorili su da na Zimsku školu u Krapinu dođu dva slovenska olimpijca. Zamolili smo ih za kratak intervju za ovaj Bilten. Matjaž Leonardis • Predstavi nam se ukratko? Dolazim iz Ljubljane i idem u treći razred srednje škole. Na ovu Zimsku školu gosp. Šeparović je pozvao dvojicu učenika iz Slove-nije, i ja sam odmah bio za. Znam da je Hrvatska jako dobra na informatičkim natjecanjima tako da sam odmah bio za to da dođem u Krapinu. • Ti si u svojoj zemlji olimpijski natjecatelj? Tako je, bio sam na IOI-u 2010. Međunarodna natjecanja mi se čine odličnom prilikom za upoznavanje novih ljudi, ljudi koji su zainte-resirani za iste stvari kao i ja, gdje se uspoređuje znanje, a i ono što je dosta dobro je da putuješ svijetom. • Na koji se način u Sloveniji pripremaš za ta

natjecanja? Slično kao i svi, rješavam zadatke s internetskih stranica i slično, ali u Sloveniji nemamo takvih kampova kakve vi ovdje imate. U školi nema

predmeta informatike ili takvih klubova tako da je ovo što imate ovdje super. • Što bi rekao mlađima od

sebe, kako se dođe do među-narodnog natjecanja?

Zavisi u kojoj zemlji. Mi imamo nacionalno natjecanje. Ljudi koji su tamo dobri odlaze na još jedno natjecanje i prva četvorica s tog natjecanja idu na IOI. Kod nas

nije tako velika konkurencija kao kod vas. Međusobno si pomažemo, a pomažu nam i naši natjecatelji koji su već završili srednju školu. • Kako si ovdje zadovoljan radionicom Algo-

ritmi napredni? Jako sam zadovoljan. Čanadi je odličan predavač, a zadaci koje smo radili ovih dana bili su dijelom laki, dijelom teški tako da sam zaista uživao rješavajući ih. • Znači, volio bi nam se pridružiti još koji put? Definitivno, bio bih vrlo sretan.

Klemen Kloboves • Predstavi nam se ukratko? Dolazim iz Škofje Loke u Sloveniji. Idem u četvrti razred gimnazije. Već se nekoliko godina bavim informatikom, više kao hobijem. Sada idem i na natjecanja. Budem li prošao, ići ću i ove godine na IOI, vidjet ćemo hoću li uspjeti. • Predstavljao si Sloveniju na

IOI-u prošle godine, kako je to prošlo?

Da, prošlo je zapravo u redu. S algoritmima sam se počeo baviti tek unatrag dvije godine, nisam se time bavio dugo. Ranije sam radio drugačije vrste programiranja tako da na IOI-u nije bilo baš super, ali ove godine ću probati biti bolji.

• Da li ti netko pomaže u pripre-mama za natjecanja?

Da, u Ljubljani imamo jedan Zavod za računalnu izobrazbu, tamo imamo mentora koji nas uči. Profesor Brodnik sa Sveučilišta u Ljubljani nam je poslao poruku bismo li htjeli doći ovamo, pa sam se odlučio doći kako bih nešto naučio. Rade se slične stvari kao i ondje, međutim, ovdje su ipak malo teže.

• Kako si se snašao ovdje, muči li te jezična

barijera? Malo sam imao problema, ali većinom se razumijemo. Svi su ljubazni i dragi, družimo se, nema problema.

Dinka Matić

Page 17: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

17

Razgovori u Krapini: MATEJA I DINA

Za naš Bilten intervjuirali smo i dvije učenice iz OŠ Augusta Cesarca u Krapini. Obje su vrijedno radile u izabranim radionicama na ZŠI i zaslužile pohvale voditelja. Mateja Božinović – učenica 1. razreda OŠ Augusta Cesarca, Krapina • Koju tu radionicu slušaš, što

te ovdje učitelji uče? Uče me kako raditi na laptopu. Jučer mi je bio prvi dan, a zabav-no mi je jako. Pišemo, šaljemo „e-maile“... ja budem tek slala e-mail Bruni Peteku. • Voliš li i inače raditi na

kompjuteru? Ja imam obični kompjuter doma, a jako se volim igrati, ali sada ne mogu jer ono kak' se „ušteka“ u struju, tamo mi se dolje ono bijelo povuklo pa se žice vide. To su mama i tata „ištekali“ i sad dok ne kupe novo ne smijemo igrati kompjuter. To je bolje neg' da izgori. • Je li ti tu dobar učitelj? Mhm, dobar je, a volim zato ići u ovu školu jer imamo dva odmora, a u školi u koju idem inače

jedan, ali dugi. Učitelj je dobar, a strog je samo kad ga naljutimo. Ali ja ga ne ljutim. Samo danas mi je moral biti puno za kompjuterom jer dok sam pisala lozinku i točno sve napisala, onda mi se zbrisalo i opet sam morala. • Što radite pod odmorom? Ne smijemo trčati pa onda malo idemo razgledavati školu, samo ne

idem daleko da se ne bi izgubila. Dobro da su moje prijateljice zapamtile gdje je učionica jer da nisu, ja bih negdje na hodniku ostala (smijeh). • Što vi sve onda tu učite – što su folderi ili što

je miš, a što tipkovnica? A to već znamo, a ovo kaj ste prije rekli još nismo učili jer nam je tek jučer bio prvi dan. Jako se veselim školi i volim ići u ovu školu.

Dina Leško – učenica 6. razreda OŠ Augusta Cesarca, Krapina • Kako si zadovoljna ovim radi-

onicama, Zimskom školom? Jako sam zadovoljna i drago mi je što sam se upisala jer učimo puno toga novoga. • Koju radionicu pohađaš? WEB dizajn početni što mi se jako sviđa jer dosad nisam znala dizajnirati web stranice. Mislim da će mi ovo što ću sada naučiti pomoći. • Kakve bi web stranice voljela raditi? Pa, raznog sadržaja. • Tu si s prijateljima ili si se sama ohrabrila i

došla? S prijateljima sam tu, idemo u šesti razred.

• Čini li ti se sve to skupa naporno ili je nešto što možeš usvojiti?

Nije mi ni naporno ni teško. Učitelj je dobar i ako nam treba pomoć, sve nam pomogne. • Da li bi još nešto htjela slušati

na ovim radionicama, recimo sljedeće godine?

Još nisam razmislila, ali sljedeće godine bih se opet upisala, samo na napredni stupanj kako bih mogla sve više o tome učiti jer me zanima. • Zanima li te možda neka radionica za

natjecanje? Za natjecanje ne, ali sam prijašnjih godina išla na LOGO. To je bilo isto jako lijepo i zanimljivo.

Page 18: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

18

IVICA KIČIĆ – ZLATNI OLIMPIJAC

Ivica Kičić, učenik 4. razreda V. gimnazije u Zagrebu pozlatio je svoj višegodišnji rad u informatici osvojivši zlatnu medalju na IOI 2010 u Kanadi, srebrnu na CEOI 2010 u Slovačkoj i brončanu na Međunarodnom informatičkom natjecanju 2010 u Bugarskoj. Na 16. ZŠI predavao je srednjoškolcima u radionici Algoritmi, i usporedno nadograđivao svoje znanje u radionici za buduće olimpijce. Već naviknut na medijsku pažnju udovoljio je našoj znatiželji i za Bilten odgovorio na postavljena pitanja. • Ivice, ovo je za tebe uistinu bila turbulentna

godina, kakvi su dojmovi? Bilo mi je jako napeto, prvo kako su krenuli kampovi, a odmah nakon kampova, par dana nakon povratka u Zagreb, krenuli smo u Slovačku na Srednjoeuropsku informatičku olimpijadu – CEOI 2010. Tamo sam postigao izvrstan rezultat. Uopće nisam očekivao da ću biti tako visoko, što me zapravo iznenadilo. Nakon toga smo imali kratki odmor, i odmah dalje pripreme te put u Kanadu na Međunarodnu informatičku olimpijadu – IOI 2010. • I to je prošlo stvarno super... ...da, i to me isto iznenadilo, ipak nisam očekivao zlato, nadao sam se srebru, ali evo ispalo je super, nije moglo ispasti bolje. Samo natjecanje mi nije bilo naporno. Bilo je dosta ležerno, imali smo dosta slobodnog vremena. CEOI nije bio toliko napet jer je bilo mnogo manje ljudi, oko desetak država, pa je bila prilično opuštena atmosfera. Nije bilo problematično jer znamo da CEOI nije ono najbitnije. Ipak nam je Međunarodna olimpijada bila bitnija. Došli smo u Košice, riješili kako smo riješili i to je dosta dobro prošlo, dok smo na Međunarodnoj olimpijadi imali dosta vremena, isto je bilo dosta opušteno, ali ipak je to nešto malo bitnije pa je bilo dosta napeto, oko bodovnih listi prvi i drugi dan. Bilo je dosta zanimljivo , ali i teško gledati te rezultate. • Što ti je najviše ostalo u sjećanju iz Kanade,

samo natjecanje ili nešto drugo? Jako je zanimljivo uopće vidjeti taj svijet koji je potpuno drugačiji od Europe i od Hrvatske, ipak se radilo o gradu veličine 50 puta 50 kilometara. Zanimljivo je vidjeti taj način života – ogromni gradovi, ogromne zgrade. Definitivno sam zapamtio izlete koje smo imali – slapove Niagare i njihov veliki zabavni park, ali i općenito druženja, natjecanje... Najviše smo se družili s Bugarima, Srbima...

• Sad kad spomi-nješ Bugarsku, bili ste prošle godine i na na-tjecanju u Shumenu. Kakvo je to natjecanje i što misliš o njemu?

Prvi puta smo sudjelovali na tom natjecanju i do toga je došlo prilično iznenada, za natjecanje smo saznali tek mjesec dana prije. Zadaci su bili dobri. Na tom smo natjecanju imali dva tima: jedan mlađi tim (prvi i drugi srednje) i jedan stariji tim (treći i četvrti srednje), inače nije uobičajeno dijeliti ljude prema starosti. Sami zadaci bili su sličnijeg tipa onima na CEOI-u, jer IOI od ove godine ima drugačije zadatke nego prijašnjih godina. Ove godine su zadaci na IOI-u bili dosta interaktivni, u smislu da su se tražila što točnija rješenja, a ne točno rješenje; obično su zadaci bili takvi da se traži točno rješenje. Mislim da je jako korisno da naši mlađi timovi vježbaju na natjecanjima kakvo je ovo u Bugarskoj. Ipak su to međunarodna natjecanja, imaju teže zadatke, što im predstavlja veliko iskustvo, pogotovo onima koji se pripremaju za CEOI i IOI. • Na ovoj Zimskoj školi držiš neke radionice.

Kako ti to leži, jesi li zadovoljan? Sve je super, praktički smo cijeli dan ovdje, ili slušamo predavanja ili predajemo. Moramo održavati to da predajemo mlađim ljudima tako da oni nakon par godina zamijene nas. To je i tradicija, ali to i mora tako ići, tko će drugi predavati nego mi? Mi moramo to svoje znanje prenijeti njima jer će se inače to sve zaboraviti. • Želiš li za kraj podijeliti s nama neke svoje

ambicije? Ako se potrudim, iako je to teško, pokušao bih proći na Svjetsku olimpijadu iz matematike. Informatike ću se naravno i dalje držati jer imam velike šanse ponovno proći na Olimpijadu. Imam direktan upis na faks tako da me to ne brine, trebam samo dobro napisati maturu.

Page 19: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

19

IVAN KATANIĆ – SREBRNA 2010. GODINA

Ivan Katanić, učenik 4. razreda Gimnazije u Požegi i vrijedne profesorice Sanje Grabusin, iznenadio je sve osvojivši srebrna odličja na CEOI 2010 u Slovačkoj i IOI 2010 u Kanadi te zlatnom medaljom na međunarodnom natjecanju u Bugarskoj. Na 16. ZŠI našao se u dvostrukoj ulozi, kao polaznik radionice za olimpijce marljivo je učio, a kao voditelj i predavač u radionici Algoritmi prenosio svoje znanje učenicima osnovnih škola. Evo što smo saznali u kratkom razgovoru za Bilten. • Prošli put

kad sam te intervjuirala

imao si velike ciljeve, želio si se natjecati

i nadao si se da ćeš proći na Olimpijadu. To se i dogodilo pa bih voljela čuti tvoja iskustva ove godine.

Bilo je dosta uzbudljivo i zanimljivo zato što sam bio dosta ambiciozan i entuzijastičan, tako da sam zadovoljan tim ljetom koje je prošlo na raznim lokacijama, uz standardnu ekipu. Bilo je dosta dobro, zabavno. Zadovoljan sam rezultatima. Sada sam nešto manje entuzijastičan, ali svejedno mi se ide na sljedeća natjecanja.

• Puno si rada uložio. Na koje si se načine pripremao za natjecanja prošle godine?

Uglavnom sam rješavao zadatke s Glavinom koji je isto bio u timu. Ovi stariji su nam pomagali, davali neke zadatke, objašnjavali stvari i to uglavnom preko interneta i na Zimskim školama i Kampovima.

• Kakve dojmove nosiš s CEOI-a u Slovačkoj? Nisam ni očekivao da ću osvojiti srebro, mislio sam da ću proći lošije, ali vidio sam da sam mogao i puno bolje, nije zapravo uopće bilo toliko teško koliko smo mi očekivali da će biti. Hrvatska je tu zapravo u vrhu u Srednjoj Europi, nismo imali takav dojam prije tog natjecanja. Inače su ranije uglavnom Poljaci bili uvjerljivo najbolji, ove godine je to bilo dosta drugačije, mi smo pobijedili. Družili smo se uglavnom s ekipama susjednih zemalja jer se možemo lakše sporazumijevati i imamo sličan mentalitet.

• Kako je bilo na IOI-u, puno većem natjecanju, tu je i puno veći pritisak?

Da, tamo je bilo dosta zanimljivo jer je drugi kontinent, druga kultura i mentalitet. I tamo smo proveli nekih deset dana od čega su dva-tri dana bila ispunjena obvezama uz natjecanje, tako da smo dosta vremena proveli po gradu i obilascima. Najviše me se dojmio zabavni park Canada's Wonderland gdje smo proveli dva dana. To je bilo baš super, velika doza adrenalina. I inače, bilo je zanimljivo što je sve drugačije, jako je malo stvari nalik onima kod nas. • Jesi li imao prilike razmjenjivati iskustva s

ljudima iz drugih kultura, drugih krajeva svijeta?

Družili smo se tamo s nekim ljudima koje smo upoznali preko online natjecanja. Nekolicina njih je iz Europe ili Azije, njima je isto sve bilo drugačije. Sprijateljili smo se s Kinezima zato što je prošlih godina bilo priča da Kinezi znaju mnogo stvari, ali se baš ne sprijateljuju s ostalima, ali mi smo se baš s njima našli i razmjenjivali neke dojmove i fore. • Jesi li zadovoljan svojim plasmanom na IOI-

u, osvojio si srebro? Nisam baš bio zadovoljan. Mislim, sad mi je to u redu jer su prošli ti prvi dojmovi, ali u prvom trenu nisam bio zadovoljan zato što sam vidio da sam mogao to mnogo bolje napraviti. Ali sada mi nije žao. • Ti si sad četvrti razred, stigneš se i ove

godine natjecati... Da, u Tajlandu. To će isto tako biti zanimljivo, to je opet drugačija kultura.

Page 20: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

20

• Čime se trenutno baviš? Ne brinem se trenutno baš oko natjecanja, prošao me taj neki početni entuzijazam, a i porješavao sam dosta tih stvari tako da mi je sad teško naći nešto što bih mogao vježbati, ali povremeno mi netko od ovih starijih javi nešto intrigantno, nešto što je vidio, npr. Kalinovčić ili Glavina. Pripremat ću se vjerojatno pred Olimpijadu, mjesec, dva intenzivnije. • Kakve sad ciljeve imaš? Upisao bih FER zato što me to zanima, a i imam direktan upis zbog ovih natjecanja. A i ovi stariji koji su ga upisali, koji su bili na Olimpijadama kažu da im je dosta lakše na faksu zbog toga. • Kako se snalaziš kao predavač mlađima? Osim ovdje, predavao sam ranije na Krku. Prije sam mislio da je predavati dosta jednostavnije, ali nije uopće jednostavno objašnjavati, jer se treba

potruditi da svih njih deset-petnaest to shvati, što nije baš jednostavno. Svejedno, primjećujem da kada sam ja bio njihove dobi, nisam bio ni blizu takvih stvari, oni su zapravo dosta dobri. • Za kraj, imaš li neku mudru misao o Zimskoj

školi? Mislim da je Zimska škola super za mlađe, koji tek počinju jer njima treba nešto da ih pogura. I ja isto do svog prvog Kampa na kojem sam bio, nisam na njemu možda toliko naučio koliko sam dobio neki poticaj. Vidio sam koliko ostali znaju, a koliko ja ne znam, pa sam tamo skupio neke kontakte, a to baš može djelovati kao poticaj. Da netko to vidi poslije natjecanja, pa da počne intenzivno vježbati ... to se teže dešava. Ovako tu vidi kakvo je stanje stvari, koliko su ostali dobri, koliko nisu, što bi trebao naučiti, i to doista djeluje kao neki poticaj i motiv.

MISLAV BALUNOVIĆ – PRVO ZLATO

Mislav Balunović, učenik 1. razreda Gimnazije M. Mesića u Slavonskom Brodu nova je zvijezda među hrvatskim mladim informatičarima. Na svom prvom međunarodnom informatičkom natjecanju, prošle godine u Bugarskoj osvojio je zlatno odličje. Na ZŠI u Krapini nije bio previše razgovorljiv, evo što je odgovorio na naša pitanja. • Mislave, sad si tu već lagano

veteran, kako se osjećaš? Dobro, zadovoljan sam. Radionice su super, kao i smještaj i društvo. • 2010. godina za tebe je bila

prilično posebna. Kako je bilo na Međunarodnom natjecanju u Bugarskoj?

Da, pozvali su me na to natjecanje, nisam baš očekivao da ću biti prvi, ali, eto, bio sam i bio sam sretan. Manje-više ovo mi je prvi put da sam se susreo s takvim tipom natjecanja. Pripreme kao HONI i Zimske škole dosta mi pomognu u napretku, uočim neke svoje greške pa ih popravim i tako...

• Kakvi su ti sada, kao srednjo-školcu, planovi i ambicije?

Htio bih biti što bolji na Hrvatskoj informatičkoj olimpijadi, pa ako bude sreće otići na međunarodna natjecanja. • Prošle godine si mi u intervjuu

spomenuo da se dosta pripremaš i sam i u suradnji s drugim dečkima. Kakva je sada situ-acija?

Još uvijek se na taj način pripremam. To je isto dosta bitno, da si na taj način pomažemo.

Page 21: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

21

IGOR ČANADI – LJETO U FACEBOOK-u

Igor Čanadi, osvajač srebrnih medalja na IOI 2007 i

CEOI 2005 i brončane na CEOI 2007, sada je među najboljim studentima na FER-u u Zagrebu. Unatoč mnogim obvezama, uvijek vrlo aktivan vanjski suradnik HSIN-a našao je vremena voditi radionicu i predavati nasljednicima na 16. ZŠI u Krapini.

Kako je proteklo ljeto proveo "na radu u Americi", to zanima mnoge informatičare. Ekskluzivno prenosimo njegova zapažanja i iskustva.

• Vraćaš nam se 'friško' s radnog zadatka u

Americi. Kako je bilo? Bilo je dobro, zanimljivo, posao je dobar, uvjeti fantastični, sve je dostupno, radna atmosfera je savršena, chill-out, čista Kalifornija. Vrijeme je najbolje, toplo, u prosincu je još uvijek trinaest stupnjeva i više... • Ti si bio na stažiranju u Facebooku, opiši

nam kako je to izgledalo? U principu, oni dovode studente u Facebook da rade, zapravo, iste poslove kao i njihovi inženjeri, privlače ih i pokazuju im kako je to ondje raditi s ciljem da ti ljudi nakon faksa dođu tamo na posao. Neki čak i odustanu od faksa kad vide kako je tamo dobro raditi (smijeh). Bio sam tamo tri i pol mjeseca u jednom timu koji je radio na jednom back-end proizvodu. U mom timu nas je bilo troje. Timovi su uglavnom veći, ali mi smo radili proizvod koji nije toliko zahtjevan ni opsežan, ali je cool. Radi se od trećeg mjeseca, a sad u dvanaestom mjesecu je pušten u produkciju. Ono što me možda smetalo je što imaju različite zahtjeve – jedan član tima je htio jedno, drugi drugo i sad ti moraš odlučiti koga ćeš slušati, ali moj se input cijenio i nisu me tretirali kao šegrta ili nešto slično, nego ono, ajmo vidjeti kako se to može riješiti, dogovorili smo se sve što treba. Ono što mi se jako sviđalo je što te nitko ne gleda kad dolaziš na posao, kad radiš, nitko ti ne sjedi za vratom. Ako izvršavaš poslove relativno redovito, možeš raditi i od kuće. Imao sam par puta problema s njihovom vladom – treba otići po social security number, po ovo ili ono, otvoriti račun u banci i slično, ja samo kažem da neću danas doći na posao ili doći ću malo kasnije, nema problema, ako nemaš

sastanak stvarno nije bed. Osobno mi se najviše u tom Facebook-u sviđalo to što su mene studenta stvarno prihvatili, imao sam iste povlastice, beneficije, čak i odgovornosti kao i pravi inženjer. • Ljudi s kojima si radio u timu su isto bili

interni ili si imao nekog recimo to tako mentora?

Oni su inženjeri koji su tamo od trećeg mjeseca otkad su taj proizvod razvijali od samog početka. Jedan od njih mi je bio mentor, ali u principu sam s obojicom surađivao, zajedno smo radili jako čvrsto, nije sad 'napravi ovo pa mi se javi za tri mjeseca' nego treba napraviti ovo da bi to sutra moglo ići van, pa bude 'Čanadi, hoćeš ti, mi imamo nekog drugog posla'. Sve je na bazi tko će što, posao treba napraviti i netko će ga napraviti. • Kakvo je čitavo okruženje? Nije korporativno – nemaš papir koji moraš slati svom direktoru, pa on svom itd. nego je čisto ležerno, čak bolje od faksa gdje imaš kolegije i profesore, možeš bilo kojem direktoru došetati ako imaš neku ideju. Postoje ti hackertoni gdje preko noći svi kôdiraju pa se drugi dan skupimo i prikazuju se proizvodi, pa ako se to svidi Zucku ili nekome, to ide van. Nikad nisam imao osjećaj da je netko šef i da je važniji od mene, nitko se tako ne drži ni ne ponaša. To je jako bitno za motivaciju – svi imaju osjećaj da su jednaki, svi imaju osjećaj da doprinose proizvodu kojeg će sutra koristiti 500 milijuna ljudi. Iskôdiraš nešto, sutra pošalješ i gledaš logove – spajaju se iz Kostarike, iz Amerike, iz južne Zambije, nešto brutalno.

Page 22: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

22

• Kalifornija je trenutno centar svega novog

što se zbiva na svijetu... Ono što Kaliforniju, odnosno, Sillicon Valley izdvaja od ostatka svijeta je ta neka startup kultura. Prijatelj mi priča da te na Stanfordu čudno gledaju ako kažeš da želiš ići raditi u Facebook. Nitko te ne pita gdje ćeš se zaposliti nego što ćeš raditi, koju firmu ćeš pokrenuti, kakve ideje imaš. To je tamo normalno. U Palo Altu odeš na glavnu cestu i svaki drugi ulaz je neki drugi startup. Za pola toga nisi nikad čuo, ali kad pogledaš vidiš da je ideja OK, da dečki rade i surađuju i zato je ta Sillicon Valley toliko jaka. Onda jedan Facebook, koji je tamo jedan od većih igrača, kupuje te manje firme, a Google pogotovo. Dobro, u samoj Sillicon Valley su veće kompanije, a startupa, uz Palo Alto, najviše ima ipak u San Franciscu, sve te manje firme su tamo – četiri, pet ljudi koji furaju web2.0, imaju neku ideju koja je kul i koju bar par milijuna ljudi koristi. Zarađuju za život, imaju posao, rade ono što ih zanima, rade za svoju ideju i generiraju ogromni ekonomski benefit. • U Facebooku je sada bila čitava jedna

hrvatska enklava, jeste li se imali prilike družiti ti i Pavetić, Rahle...

Igrali smo košarku, viđali smo se preko vikenda... Ono gdje mi je razlika između faksa i posla najizraženija je to što si vikendom slobodan, ne moraš razmišljati doslovno o ničemu, radiš nešto kompletno drugačije. Ni u jednom trenutku se ne sjetiš 'Joj, imam predavanje sutra, moram nešto pogledati, joj, ova zadaća mi je rok u utorak'. Vikendima smo se družili, bili smo u nacionalnom parku, družili smo se prilikom obroka, išli smo igrati ping-pong... Bilo je skroz kul. Živjeli smo blizu jedni drugima. Nije mi se svidjelo što sam taj prvi dio internshipa i komunicirao samo s njima, nisam baš upoznao neke druge ljude koji su me fakat zanimali. Kasnije, kad su oni otišli, sprijateljio sam se i s drugima. • Kakva je ekipa, sigurno su svi jako

motivirani? Nisu svi, iako većina jest. Postoje ljudi kojima je sve to tlaka, oni to ne bi. Većina ljudi koja je tamo bila za vrijeme jeseni kad svi normalni faksevi imaju nastavu, University of Waterloo ima undergraduate program koji se sastoji od pet godina. Na prvoj godini studiraš, a na drugoj izmjenjuješ studij s radom, pa je to njima zapravo

bio semestar. To mi je bilo kul, kad su mi pričali kako njih na tom faksu potiču, kako dobivaju bodove za odrađeni semestar, a radili su u Facebooku. Oni kad završe faks već imaju dvije godine radnog iskustva. Koliko oni znaju i rasturaju vidiš kad pričaš s njima. Puno su napredniji i čak bih rekao zrelije razmišljaju. Čak i ja sad nakon ovog radnog iskustva mogu reći da zrelije razmišljam kad sam iz prve ruke vidio kako to funkcionira. • Što te najviše zapanjilo? Sad će ovo zvučati materi-jalistički, ali nisam mogao vjerovati uvjete – dođeš tamo, daju ti iPhone, MacBook, nitko ti ne kaže šparaj, čak i internacionalni poziv, sam ti zovi. Hrana je besplatna, od doručka do večere, dostupna ti je microkitchen, grickalice. Zvuči materijalistički, ali ono kad dođeš i sve ti daju, što god hoćeš ili tražiš. Imaš ormare s hardverom i samo kažeš: 'Ja bih Apple tipkovnicu ili ja bih ove slušalice' i samo ih uzmeš. Zbilja se trude da ti bude OK, nije toliko birokratski. Recimo, ja sam tamo došao s faksa i to nije bilo toliko neka razlika, baš je takva neka atmosfera kao na faksu. Nije da sam došao iz neke firme ili još gore, državne uprave, gdje moraš pisati dopise da ti odobre pet dolara troškova. Ovdje je fakat sve toliko ležerno, toliko malo birokratski, toliko se trude da što manje vremena potrošiš na gluposti. Jako malo se priča o parama, dobro zarađuju. • Imaš li uz rad u Facebooku vremena da se

baviš recimo nečim svojim, studiraš ili nešto slično?

Nikako. Dečki koji su došli s faksa tamo tri mjeseca samo rade, ne moraju uopće misliti na faks. Uzme ti to dosta vremena, ti si osam do deset sati na poslu, u tom vremenu i jedeš, treba ti pola sata do sat da se vratiš doma. Ostane ti oko četiri sata vremena navečer za tebe. I nije kao ovdje u nekim firmama gdje se ti budiš u šest i u sedam si na poslu, i već si u tri popodne doma, nego dođeš na posao u deset, jedanaest i radiš do šest. sedam, osam navečer. Pogotovo sad kad je bila zima, već u šest sati je mrak, dođeš doma, pročitaš knjigu, ideš spavati. Ali preko vikenda si slobodan i tad radiš svoje stvari.

Page 23: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

23

• Osim vrijednog radnog iskustva, što si tamo

još stekao ili naučio? Mislim da je najvrednije, osim što sam, naravno, tehnički naučio svašta, bilo upravo to radno iskustvo, kako se zapravo radi u firmi koja ima tristo zaposlenih. Prije sam radio na projektima od troje, četvero članova ili udrugama od dvadeset članova, a sada kada vidiš kako to funkcionira na neki ti način usmjeri obrazovanje. Shvatiš da se nisi obrazovao za džabe i da to ipak ima nekog smisla i možda možeš identificirati što te zanima. To je ono što je primarno. Mislim da je jako dobro otići tijekom faksa na neki internship i zato mislim da su ovi iz Waterlooa u jakoj prednosti jer te to na neki način motivira u studiranju, kad pričaš s ljudima vidiš koliko oni zapravo znaju stvari koje ti još na faksu nisi naučio. Opet, s druge strane, vidiš da kad jednom kreneš na posao nećeš imati vremena za te neke stvari za koje si imao vremena na faksu, više počneš cijeniti slobodno vrijeme. Na faksu sam imao deset sati dnevno slobodnog vremena, neke dane nismo ništa radili za faks dok su ti tamo samo vikendi slobodni. Mislim da nakon toga puno više cijenim to vrijeme koje ću provesti na faksu. Drugačije gledaš na neke stvari nakon toga, vidiš nešto što dosad nisi vidio i osjetiš nešto u čemu ćeš možda provoditi šezdeset godina svog života. To je sigurno nekako korisno za znati. Mislim da je jako pozitivno da ljudi za vrijeme faksa idu tamo jer apsolutno daje dodatnu vrijednost na obrazovanje, a naravno i na CV. Ono što bi još bilo dobro za istaknuti je to da ovo što se radi tu, na Zimskim školama i slično, uistinu puno, puno, puno pomaže oko samog rada, shvaćanja nekih apstraktnih stvari, a pogotovo još više kod intervjua jer te na intervjuu pitaju stvari koje mi tu obradimo sa osnovnom školom. • Baš sam te to htjela pitati, što bi preporučio

nekom tko razmišlja o tome da ode na takav neki internship i neku informatičku tvrtku?

Baš kako si i rekla, nije tu samo Facebook. Svi mi kažu: 'A ti si otišao u Facebook, kak ću ja otić, ja nisam tol'ko pametan, ja ne mogu otić' kad ja nekom preporučim internship. Možda ne u Facebook, jer Fb jest jedna od boljih i traženijih firmi na tržištu, nego ima hrpa takvih firmi, samo po San Franciscu po desetak tisuća koje primaju interne, to im je normalno i nije vjerojatno toliko

teško upasti. Što se tiče nekoga tko se zaista motivira i tko bi želio otići među najjače, ako su u osnovnoj ili srednjoj školi, najbolje bi im bilo da uđu u cijeli ovaj sustav jer od deset ljudi koje su intervjuirali za Fb, pet je iz Hrvatske prošlo, sad je još jedna osoba prošla i vjerujem da će još ljudi proći. Mislim da je ta 50% prolaznost, možda i nešto veća, zaista dokaz kvalitete. S druge strane, nama ta pitanja na intervjuu nisu bila tako pretjerano teška, nisu bila na razini zadataka s državnih natjecanja. Isto tako, postotak ljudi koje izaberemo naspram onih intervjuiranih je mnogo manji od 50%, čak i na nekim najjačim faksevima. Činjenica je da su ljudi koji prođu kroz ovaj sustav jaki i to što se tu radi se zapravo traži u firmama, ne nužno 'nakodiraj mi binary tree' na poslu, ali će te to pitati na intervjuu jer ih zanima kako razmišljaš. Ako ti pametno razmišljaš, shvatit ćeš sve što se događa na poslu. Ako si stekao takvo razmišljanje u fazi kad se to najbolje moglo, a to su osnovna i srednja škola, lakše se prilagodiš na posao i puno brže učiš nove stvari, a i možeš proći intervju. • Sad si to prošao i vidio, završio ove tri godine

faksa, što dalje? Dva mjeseca sam u Hrvatskoj pa se vraćam natrag u Facebook. Primarni mi je cilj zaraditi nešto za faks budući su tamo fakulteti skupi. Onda se opet vraćam u Hrvatsku na dva mjeseca, pa u osmom mjesecu započinjem s faksom. Čekaju me još dvije godine faksa na University of Wisconsin, Madison, a nakon toga ćemo vidjeti. Amerika mi se svidjela, odlično je tamo raditi, uvjeti su fenomenalni kao i društvo, ali sviđa mi se Hrvatska tako da to još treba dobro odlučiti, ali drago mi je da sam otišao tamo da vidim kako je tamo i da mogu donijeti bolju odluku. Trenutno mi se čini da ću ili raditi tamo par godina pa se vratiti ili ću se vratiti odmah, vidjet ćemo. • Što očekuješ od tog fakulteta, što bi ti on još

mogao dati, a da to već nisi iskusio? Kad dođeš na posao i vidiš što sve ljudi rade, vidiš da stvarno ništa ne znaš, da te ništa nisu naučili, da imaš još puno mjesta za napredak, a osim toga ima nešto što nije nužno napredak u struci, a što bih volio napraviti – naučiti neki sport, neki jezik, pročitati neke knjige što vidiš da jednom kad dođeš na posao nećeš baš imati toliko vremena da to radiš. Studentski život je zbilja cool ako ga dobro upotrijebiš.

Razgovore u Krapini vodila:

Dinka Matić

Page 24: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

24

POSJET MUZEJU KRAPINSKIH NEANDERTALACA

Odvojiti mlade informatičare od računala i nije uvijek lako, ali posjet Muzeju krapinskih neandertalaca pobudio je njihovo zanimanje pa je stoga poveća grupa 7. siječnja krenula put Hušnjakova.

Lokalitet Hušnjakovo u Krapini najpoznatije je svjetsko nalazište neandertalskog čovjeka s najbogati-jom i najraznolikijom fosilnom zbirkom. Zaštićeno je kao prvi paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj. Geološka i paleontološka istraživanja trajala su od 1899. do 1905. godine pod nadzorom poznatog znanstvenika Dragutina Gorjanovića Krambergera. U naslagama špilje nađeno je oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju, brojna kamena oruđa iz razdoblja paleolitika, te fosilni ostaci špiljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena, toplodobnog nosoroga, divljeg goveda i drugih životinja. Starost ovog bogatog nalazišta odgovara vremenu od prije 130 000 godina.

Novi Muzej krapinskih neandertalaca, površine oko 1 200 m2, jedan je od najmodernijih muzejskih projekata u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Bogat mnoštvom multimedijskih i drugih sadržaja donosi nam fascinantan svijet neandertalaca, ali i baca nas u vrijeme samog početka svijeta pa tako posjetitelji mogu uživati u rekonstrukciji kozmičke evolucije i bar na tren osjetiti svu snagu prapočetka.

Prije nego smo započeli razgledavanje ovog Muzeja, na velikom platnu kod ulaza pogledali smo film o životu neandertalaca. Nakratko smo u lovu na divlje životinje i okruženi prirodom. Sve izgleda i više nego realno, zahvaljujući ponajprije majstorima šminke (londonskoj ekipi koja je radila i na trilogiji "Gospodar prstenova").

Razgled muzeja kreće s točno određenim datumom – 23. kolovozom 1899. g., kad je krapinski učitelj Rehorić poslao Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru čudne kosti koje je pronašao.

Obrađen je i postanak svijeta, povijest zemlje, prvi organizmi pa tako posjetitelji mogu pratiti slijed razvoja života od prvih hominida koji su sišli s grane do krapinskog neandertalca koji je predstavljen u polušpilji.

Posebno je zanimljivo tijelo neandertalca na bolesničkom krevetu kojeg mogu "istraživati" čak četvero posjetitelja istodobno i na tri jezika doći do informacija o njegovim ozljedama uz ilu–strirane fotografije i rendgenske snimke.

Posljednji segment Muzeja govori o ubrzanom kulturnom i tehnološkom razvoju ljudskog roda, a na samom kraju unutarnjeg razgledavanja pred posjetiteljem se pruža staza koja vodi na samo nalazište gdje posjetitelji mogu nastaviti svoj razgled u vanjskom prostoru.

Alenka Capan

Page 25: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

25

SVEČANO ZATVARANJE

Svečano zatvaranje 16. zimske škole informatike održano je 8. siječnja u dvorani SŠ Krapina. Započelo je nastupom Vedrana Mihala, jednog od pozvanih učenika informatičara, koji je svojom izvedbom na klaviru oduševio sve prisutne i pokazao da su mladi informatičari, osim za informatiku, nadareni i za sasvim druge stvari.

U nastavku je Stjepan Šalković, tehnički voditelj ZŠI podijelio predstavnicima škola iz Županije krapinsko-zagorske Priznanja za učenike koji su uspješno sudjelovali na 16. ZŠI. Predsjednik i tajnik HSIN-a, Alen Spiegl i Ivo Šeparović zatim su dodijelili Priznanja pozvanim učenicima na ZŠI 2011.

Pohvale i skromne nagrade učenicima koji su u svojim radionicama pokazali najviše zalaganja i znanja, dodijelili su osobno predavači na ovoj ZŠI: Adrian Satja Kurdija, Anton Grbin, Igor Čanadi, Jasmin Velkić, Ivica Kičić, Alen Spiegl i Miljenko Ilić.

Page 26: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

26

Gosp. Ivo Šeparović zahvalio se zatim svim predavačima, organizatorima, sponzorima i

pokroviteljima 16. ZŠI – Krapina 2011. te im uručio Zahvalnice HSIN-a.

Na samom kraju, zahvalivši se pritom još jednom svima koji su pomogli održavanje ove i svih prethodnih ZŠI u Krapini, posebice SŠ Krapina, KRIK-u, Gradu Krapini i Županiji krapinsko-zagorskoj, gosp. Alen Spiegl službeno je proglasio 16. zimsku školu informatike – Krapina 2011. završenom.

16. zimsku školu informatike sponzorski su potpomogli T-Hrvatski Telekom, PC-automati, Pekom, Croatia osiguranje i Presečki grupa. Pokroviteljstvo i potporu pružili su Hrvatska zajednica tehničke kulture, Grad Krapina, Županija krapinsko-zagorska, Zajednica tehničke kulture Županije krapinsko-zagorske i samo formalno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.

Page 27: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

27

PREGLED RADIONICA, VODITELJA I POHVALJENIH POLAZNIKA

R. br. Radionica Predavač Broj polaznika Pohvaljeni

1. LOGO napredni Anton Grbin 23 Martina Hegol, Ana Herceg, Stjepan Rusan i Ines Frajtag

2. LOGO natjecatelji Anton Grbin 6 Mihael Liskij i Ivan Lazarić

3. Algoritmi za OŠ Ivan Katanić 10 Marija Gegić i Vedran Mihal

4. Algoritmi početni Ivica Kičić 7 Luka Suman i Glorija Volarević

5. Algoritmi napredni / Olimpijski zadaci

Igor Čanadi Anton Grbin 15

Neven Miculinić, Marin Tomić, Mislav Balunović i Klemen Kloboves

6. C++ za OŠ Anton Grbin 8 Vedran Kurdija i Branimir Filipović

7. C++ za SŠ Adrian Satja Kurdija 9 David Dimec, Karlo Kovačić i Marin Drabić

8. C# .Net Predrag Brođanac, dipl. ing. 8 -

9. Java Jasmin Velkić 8 Toni Potrebić i Robert Injac

10. PHP Ivica Kičić 5 Tonko Sabolčec

11. WEB početni – grupa A Adrian Satja Kurdija 36 Karlo Pušelj, Nikola Pintarić, Juraj Barlek, Tomislav Dlesk i Antonija Rigač

12. WEB početni – grupa B Adrian Satja Kurdija 10 Dina Leško, Nikolina Sitar i Lucija Mrzlečki

13. WEB napredni Viktor Braut 26

Nikolina Horvat, Maja Laginja, Vlatka Barušić, Lorena Gregurović, Lucija Benc i Dora Barušić

14. Digitalna fotografija Alen Spiegl, dipl. ing. 14 Arijan Golub, Fran Tomašić i David Spiegl

15. Početnici – grupa A Miljenko Hmelina, prof. 18 Ivor Mišak, Jakov Jurinjak, Sven Ahčin i Ivor Pavić

16. Početnici – grupa B Goran Dolovčak, prof. 13 Borna Cesarec, Alisa Lončar, Jakov Turner i Mateja Božinović

17. Računalo plus Miljenko Ilić, prof. 16 Krunoslav Drašković, Nina Šalković, Maja Polanec i Robert Kunštek

18. Primjena računala u nastavi Krešimir Dunaj, prof. 12 -

19. Programiranje CNC tokarilice Mladen Hršak, dipl. ing. 7 -

Page 28: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

28

POPIS POLAZNIKA PO RADIONICAMA

LOGO napredni – predavač: Anton Grbin

R. Br. Ime i prezime Škola i mjesto Razred

1. Xhevdet Pnishi OŠ Janka Leskovara, Pregrada 8. 2. Vedran Muhar OŠ Savski Gaj, Zagreb 7. 3. Kruno Hikec OŠ Matije Gupca, Gornja Stubica 6. 4. Vedran Komin OŠ Matije Gupca, Gornja Stubica 7. 5. Lovro Hren OŠ Matije Gupca, Gornja Stubica 6. 6. Karlo Hren OŠ Matije Gupca, Gornja Stubica 7. 7. Ivana Sumpor OŠ Matije Gupca, Gornja Stubica 7. 8. Petra Pikec OŠ Matije Gupca, Gornja Stubica 7. 9. Juraj Hanžek OŠ Matije Gupca, Gornja Stubica 6. 10. Ivan Novosel OŠ Matije Gupca, Gornja Stubica 8. 11. Martina Hegol OŠ Matije Gupca, Gornja Stubica 5. 12. Anica Rusan OŠ Matije Gupca, Gornja Stubica 6. 13. Ana Herceg OŠ Matije Gupca, Gornja Stubica 6. 14. Dario Haramustek OŠ Matije Gupca, Gornja Stubica 7. 15. Stjepan Rusan OŠ Matije Gupca, Gornja Stubica 8. 16. Ines Frajtag OŠ Matije Gupca, Gornja Stubica 6. 17. Lucija Drempetić OŠ Matije Gupca, Gornja Stubica 5. 18. Dominik Šoštarko OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 6. 19. Dino Šalković OŠ Augusta Cesarca, Krapina 7. 20. Dominik Forjan OŠ Augusta Cesarca, Krapina 4. 21. Stjepan Ciglenečki OŠ Matije Gupca, Gornja Stubica 5. 22. Igor Ciglenečki OŠ Matije Gupca, Gornja Stubica 5. 23. Daniel Matija OŠ Matije Gupca, Gornja Stubica 5.

LOGO natjecatelji – predavač: Anton Grbin

R. Br. Ime i prezime Škola i mjesto Razred

1. Mihael Liskij OŠ Petra Preradovića, Zagreb 8. 2. Vedran Kurdija OŠ Mladost, Zagreb 6. 3. Ivan Lazarić OŠ Centar, Pula 8. 4. Branimir Filipović OŠ Trnsko, Zagreb 8. 5. Marija Gegić OŠ Retkovec, Zagreb 7. 6. Mario Pejinović OŠ Cvjetno naselje, Zagreb 8.

Page 29: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

29

Algoritmi za OŠ – predavač: Ivan Katanić

R. Br. Ime i prezime Škola i mjesto Razred

1. Nikola Pintarić OŠ I. G. Kovačića, Sv. Juraj na brijegu 7. 2. Ivan Lazarić OŠ Centar Pula 8. 3. Branimir Filipović OŠ Trnsko, Zagreb 8. 4. Marija Gegić OŠ Retkovac, Zagreb 7. 5. Vedran Kurdija OŠ Mladost, Zagreb 6. 6. Mihael Liskij OŠ Petar Preradović, Zagreb 8. 7. Vedran Mihal OŠ Dragutin Tadijanović, Zagreb 8. 8. Mario Pejinović OŠ Cvjetno naselje, Zagreb 8. 9. Juraj Barlek OŠ I. G. Kovačića, Sv. Juraj na bregu 6. 10. Karlo Kovačić Mladi informatičari Strahoninca 6.

Algoritmi početni SŠ – predavač: Ivica Kičić

R. Br. Ime i prezime Škola i mjesto Razred

1. Tonko Sabolčec OŠ I. G. Kovačić, Sv. Juraj na bregu 8. 2. Matej Gradiček XV. gimnazija, Zagreb 1. 3. Filip Keri XV. gimnazija, Zagreb 1. 4. Luka Suman Gim. A. Mohorovičića, Rijeka 1. 5. Robert Injac Gim. A. Mohorovičića, Rijeka 1. 6. Glorija Volarević V. gimnazija, Zagreb 2. 7. Marin Drabić MIS, Strahoninec 1.

Algoritmi napredni / Olimpijski zadaci – predavači: Igor Čanadi i Anton Grbin

R. Br. Ime i prezime Škola i mjesto Razred

1. Martin Gluhak Prva gimnazija Varaždin, Varaždin 2. 2. Goran Flegar Prva gimnazija Varaždin, Varaždin 4. 3. Neven Miculinić Gim. A. Mohorovičića, Rijeka / DIR 2. 4. Marin Tomić V. gimnazija, Zagreb 2. 5. Mislav Balunović Gim. M. Mesića, Slavonski Brod 1. 6. Luka Hrabar Gim. L. Vranjanina, Zagreb 4. 7. Tomislav Tunković Gim. L. Vranjanina, Zagreb 3. 8. Klemen Kloboves Gimnazija Škofja Loka, Škofja Loka 4. 9. Matjaž Leonardis Gimnazija Bežigrad, Ljubljana 3. 10. Mihael Peklar V. gimnazija, Zagreb 1. 11. Ivica Kičić V. gimnazija, Zagreb 4. 12. Ivan Katanić Gimnazija Požega, Požega 4. 13. Matija Milišić XV. gimnazija, Zagreb 3. 14. Antun Razum XV. gimnazija, Zagreb 3. 15. Ivan Lazarić OŠ Centar, Pula 8.

Page 30: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

30

C++ za OŠ – predavač: Anton Grbin

R. Br. Ime i prezime Škola i mjesto Razred

1. Mihael Liskij OŠ Petra Preradovića, Zagreb 8. 2. Vedran Kurdija OŠ Mladost, Zagreb 6. 3. Branimir Filipović OŠ Trnsko, Zagreb 8. 4. Marija Gegić OŠ Retkovec, Zagreb 7. 5. Mario Pejinović OŠ Cvjetno naselje, Zagreb 8. 6. Dino Šalković OŠ Augusta Cesarca, Krapina 7. 7. Juraj Barlek OŠ I. G. Kovačića, Sv. Juraj na bregu 6. 8. Karlo Kovačić Mladi informatičari Strahoninca 6.

C++ za SŠ – predavač: Adrian Satja Kurdija

R. Br. Ime i prezime Škola i mjesto Razred

1. Tomislav Franc SŠ Krapina 3. 2. Tomislav Horvat SŠ Krapina 3. 3. Nikola Presečki SŠ Krapina 3. 4. David Dimec SŠ Krapina 3. 5. Mihael Pospiš SŠ Krapina 3. 6. Karlo Kovačić Mladi informatičari Strahoninca 6. 7. Marin Drabić Mladi informatičari Strahoninca 1. 8. Juraj Barlek OŠ I. G. Kovačića, Sv. Juraj na bregu 6. 9. Dino Šalković OŠ Augusta Cesarca, Krapina 7.

C# .Net – predavač: Predrag Brođanac, dipl. ing.

R. Br. Ime i prezime Škola i mjesto Razred

1. Toni Potrebić SŠ Krapina 3. 2. Evan Artić SŠ Krapina 3. 3. Valentina Potočki ŠUDIGO, Zabok prof. 4. Mihael Peklar V. gimnazija 1. 5. Nenad Sikirica SŠ Krapina prof. 6. Eleonore Gardlo SŠ Krapina prof. 7. Stjepan Šalković SŠ Krapina prof. 8. Robert Jurman SŠ Krapina prof.

Page 31: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

31

Java – predavač: Jasmin Velkić, ing.

R. Br. Ime i prezime Škola i mjesto Razred

1. Evan Artić SŠ Krapina 3. 2. Toni Potrebić SŠ Krapina 3. 3. Robert Injac Gim. A. Mohorovičića, Rijeka 1. 4. Luka Suman Gim. A. Mohorovičića, Rijeka 1. 5. Ivan Lazarić OŠ Centar Pula 8. 6. Mihael Peklar V. gimnazija, Zagreb 1. 7. Eleonore Gardlo SŠ Krapina prof. 8. Goran Dolovčak SŠ Krapina prof.

PHP – predavač: Ivica Kičić

R. Br. Ime i prezime Škola i mjesto Razred

1. Teodor Merkaš OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 6. 2. Vedran Muhar OŠ Savski Gaj, Zagreb 7. 3. Marin Drabić Mladi informatičari Strahoninca 1. 4. Tonko Sabolčec OŠ I. G. Kovačić, Sv. Juraj na bregu 8. 5. Valentina Potočki ŠUDIGO, Zabok prof.

Digitalna fotografija – predavač: Alen Spiegl, dipl. ing.

R. Br. Ime i prezime Škola i mjesto Razred

1. Natalija Lonjak OŠ A. Cesarca prof. 2. Marko Mikša SŠ Pregrada prof. 3. Valentina Potočki ŠUDIGO, Zabok prof. 4. Eleonore Gardlo SŠ Krapina prof. 5. Arijan Golub SŠ Krapina 2. 6. Fran Klobučar SŠ Krapina 2. 7. David Spiegl SŠ Krapina 2. 8. Marko Rostok SŠ Krapina 2. 9. Karol Ćorko SŠ Krapina 2. 10. Fran Tomašić SŠ Krapina 1. 11. Branko Barlović ŠUDIGO, Zabok prof. 12. Ivanka Švaljek OŠ Side Košutić, Radoboj prof. 13. Lucija Švaljek SŠ Krapina 2. 14. Andreja Cigula OŠ Side Košutić, Radoboj prof.

Page 32: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

32

WEB početni (grupa A) – predavač: Adrian Satja Kurdija

R. Br. Ime i prezime Škola i mjesto Razred

1. Bruno Pavić OŠ Augusta Cesarca, Krapina 8. 2. Matija Mirt OŠ Augusta Cesarca, Krapina 8. 3. Ivan Mirt OŠ Augusta Cesarca, Krapina 8. 4. Juraj Barilar OŠ Augusta Cesarca, Krapina 6. 5. Veronika Belošević OŠ Augusta Cesarca, Krapina 7. 6. Monika Kozjak OŠ Krapinske Toplice 5. 7. Karlo Kozjak OŠ Krapinske Toplice 4. 8. Dario Plahutar OŠ Krapinske Toplice 6. 9. Karlo Mrzlečki OŠ Augusta Cesarca, Krapina 6. 10. Janko Kranjčec OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 8. 11. Juraj Barlek OŠ I. G. Kovačića, Sv. Juraj na bregu 6. 12. Marko Leljak OŠ A. Mihanovića, Petrovsko 7. 13. Alan Cerovečki OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 5. 14. Filip Marjanović OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 5. 15. Tina Golub OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 7. 16. Ivona Zebec OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 5. 17. Lana Borlinić OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 5. 18. Tina Klasić OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 5. 19. Tomislav Dlesk OŠ Donja Šemnica 6. 20. Dominik Duš OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 5. 21. Tibor Klobučar OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 5. 22. Martin Forjan OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 5. 23. Karlo Pušelj OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 5. 24. Petra Ljubić OŠ Janka Leskovara, Pregrada 5. 25. Dora Štrok OŠ Augusta Cesarca, Krapina 7. 26. Tena Valjavec OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 6. 27. Diana Marjanović OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 6. 28. Antonio Habjanec OŠ Gornje Jesenje 5. 29. Nikola Pintarić OŠ I. G. Kovačića, Sv. Juraj na bregu 7. 30. Matija Antol OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 6. 31. Martina Turibak OŠ Gornje Jesenje 8. 32. Tajana Grinžek OŠ Gornje Jesenje 8. 33. Petra Klasić OŠ Gornje Jesenje 8. 34. Petar Forjan OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 5. 35. Antonija Rigač OŠ Augusta Cesarca, Krapina 4. 36. Tin Pavić OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 5.

Page 33: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

33

WEB početni (grupa B) – predavač: Adrian Satja Kurdija

R. Br. Ime i prezime Škola i mjesto Razred

1. Karlo Babić OŠ Augusta Cesarca, Krapina 5. 2. Mislav Žlepalo OŠ Augusta Cesarca, Krapina 5. 3. Matej Leljak OŠ Augusta Cesarca, Krapina 8. 4. Damir Bilal OŠ Augusta Cesarca, Krapina 8. 5. Antonio Čuček OŠ Viktora Kovačića, Hum na Sutli 6. 6. Lovro Hršak OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 7. 7. Izidora Kolarec OŠ Augusta Cesarca, Krapina 5. 8. Dina Leško OŠ Augusta Cesarca, Krapina 6. 9. Nikolina Sitar OŠ Augusta Cesarca, Krapina 6. 10. Lucija Mrzlečki OŠ Augusta Cesarca, Krapina 6.

WEB napredni – predavač: Viktor Braut

R. Br. Ime i prezime Škola i mjesto Razred

1. Dino Dolovčak OŠ Augusta Cesarca, Krapina 4. 2. Luka Barić OŠ Krapinske Toplice 5. 3. Ante Korto Kelava OŠ Antuna Mihanovića, Petrovsko 7. 4. Luka Mihovil Glas OŠ Antuna Mihanovića, Petrovsko 7. 5. Domagoj Polanščak OŠ Augusta Cesarca, Krapina 6. 6. Jan Jurinjak OŠ Augusta Cesarca, Krapina 6. 7. Borna Bolfek OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 6. 8. Denis Krznar OŠ Augusta Cesarca, Krapina 6. 9. Leonard Vincelj OŠ Augusta Cesarca, Krapina 6. 10. Goran Vodolšak OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 6. 11. Josip Jelčić OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 6. 12. Leo Uhernik OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 6. 13. Ivan Horvat OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 6. 14. Dino Draganić OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 6. 15. Antonio Majcenić OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 6. 16. Valentino Barušić OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 6. 17. Nikola Gregurović OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 6. 18. Marko Hlebec OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 6. 19. Adrijan Mlakar OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 6. 20. Nikolina Horvat OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 6. 21. Maja Laginja OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 6. 22. Teodor Markeš OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 6. 23. Vlatka Barušić OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 6. 24. Lorena Gregurović OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 6. 25. Lucija Benc OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 6. 26. Dora Barušić OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 6.

Page 34: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

34

Početnici (grupa A) – predavač: Miljenko Hmelina, prof.

R. Br. Ime i prezime Škola i mjesto Razred

1. Sven Ahčin PŠ Sv. Nedjelja, Strmec 2. 2. Luka Hršak OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 3. 3. Marta Dlesk OŠ Ljudevit Gaj, Krapina 4. 4. Martin Očko OŠ Viktora Kovačića, Hum na Sutli 3. 5. Maša Bobović OŠ Viktora Kovačića, Hum na Sutli 4. 6. Dino Ranogajec OŠ Augusta Cesarca, Krapina 2. 7. Dominik Ranogajec OŠ Augusta Cesarca, Krapina 2. 8. Mateja Ljubić OŠ Janka Leskovara, Pregrada 7. 9. Fran Kundih OŠ Augusta Cesarca, Krapina 2. 10. Klara Bajcer OŠ Augusta Cesarca, Krapina 2. 11. Bruno Miljan OŠ Augusta Cesarca, Krapina 2. 12. Lovro Dolovčak OŠ Augusta Cesarca, Krapina 2. 13. Ivor Mišak OŠ Augusta Cesarca, Krapina 2. 14. Ivor Pavić OŠ Augusta Cesarca, Krapina 4. 15. Jakov Jurinjak OŠ Augusta Cesarca, Krapina 2. 16. Karla Topolovec OŠ Augusta Cesarca, Krapina 2. 17. Ivona Pavić OŠ Augusta Cesarca, Krapina 1. 18. Borna Gorup OŠ Janka Leskovara, Pregrada 2.

Početnici (grupa B) – predavač: Goran Dolovčak, prof.

R. Br. Ime i prezime Škola i mjesto Razred

1. Monika Dunaj OŠ Augusta Cesarca, Krapina 1. 2. Mateja Božinović OŠ Augusta Cesarca, Krapina 1. 3. Lana Leljak OŠ Augusta Cesarca, Krapina 3. 4. Bruno Petek OŠ Augusta Cesarca, Krapina 1. 5. Alisa Lončar OŠ Augusta Cesarca, Krapina 3. 6. Monika Hušnjak OŠ Augusta Cesarca, Krapina 3. 7. Lucija Šalković OŠ Augusta Cesarca, Krapina 1. 8. Katarina Mutak OŠ Augusta Cesarca, Krapina 1. 9. Jakov Turner OŠ Augusta Cesarca, Krapina 1. 10. Borna Cesarec OŠ Augusta Cesarca, Krapina 1. 11. Hrvoje Žlepalo OŠ Augusta Cesarca, Krapina 1. 12. Filip Bele OŠ Antuna Mihanovića, Petrovsko 4. 13. Jakov Bele OŠ Antuna Mihanovića, Petrovsko 1.

Page 35: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011.

35

Računalo plus – predavač: Miljenko Ilić, prof.

R. Br. Ime i prezime Škola i mjesto Razred

1. Maja Polanec OŠ Augusta Cesarca, Krapina 3. 2. Sandra Majsec OŠ Augusta Cesarca, Krapina 3. 3. Helena Polanščak OŠ Augusta Cesarca, Krapina 3. 4. Neven Firšt OŠ Viktora Kovačića, Hum na Sutli 4. 5. Sabina Jalšavečki OŠ Zlatar Bistrica 3. 6. Marko Ovčarić OŠ Augusta Cesarca, Krapina 5. 7. Vanja Turner OŠ Augusta Cesarca, Krapina 3. 8. Lucija Kolarec OŠ Augusta Cesarca, Krapina 3. 9. Krunoslav Drašković OŠ Viktora Kovačića, Hum na Sutli 4. 10. Robert Kunštek OŠ Viktora Kovačića, Hum na Sutli 3. 11. Nina Šalković OŠ Augusta Cesarca, Krapina 4. 12. Kristina Kolarec OŠ Augusta Cesarca, Krapina 4. 13. Denis Žižak OŠ Augusta Cesarca, Krapina 3. 14. Kaja Javorić OŠ Viktora Kovačića, Hum na Sutli 4. 15. Mateja Bočkaj OŠ Augusta Cesarca, Krapina 6. 16. Katarina Barilar OŠ Augusta Cesarca, Krapina 4.

Primjena računala u nastavi – predavač: Krešimir Dunaj, prof.

R. Br. Ime i prezime Škola i mjesto Razred

1. Andreja Cigula OŠ Side Košutić, Radoboj prof. 2. Renata Vuzem OŠ Đurmanec prof. 3. Vesna Škrlec OŠ Đurmanec prof. 4. Ivana Čavuži OŠ Side Košutić, Radoboj prof. 5. Dragica Šalković OŠ Side Košutić, Radoboj prof. 6. Ljerka Krajačić SŠ Krapina prof. 7. Renata Jurinjak Herceg SŠ Krapina prof. 8. Gordana Pavić OŠ A. Cesarca, Krapina prof. 9. Ružica Hršak OŠ A. Cesarca, Krapina prof. 10. Darinka Došen SŠ Krapina prof. 11. Melani Popović SŠ Krapina prof. 12. Erika Tušek OŠ Gornje Jesenje prof.

Primjena računala u proizvodnji – programiranje CNC tokarilice predavač: Mladen Hršak, dipl. ing.

R. Br. Ime i prezime Škola i mjesto Razred

1. Vlado Novosel SŠ Krapina prof. 2. Ivan Tovernić SŠ Krapina prof. 3. Davor Beden SŠ Krapina prof. 4. Josip Tušek SŠ Krapina prof. 5. Franjo Tušek SŠ Krapina prof. 6. Stjepan Mužar SŠ Krapina prof. 7. Marijan Novak SŠ Krapina prof.

Page 36: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih
Page 37: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

37

R A D I O N I C E

Page 38: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih
Page 39: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

39

LOGO napredni

Predavač: Anton Grbin

Polaznici:

1. Xhevdet Pnishi 2. Vedran Muhar 3. Kruno Hikec 4. Vedran Komin 5. Lovro Hren 6. Karlo Hren 7. Ivana Sumpor 8. Petra Pikec 9. Juraj Hanžek 10. Ivan Novosel 11. Martina Hegol

12. Anica Rusan 13. Ana Herceg 14. Dario Haramustek 15. Stjepan Rusan 16. Ines Frajtag 17. Lucija Drempetić 18. Dominik Šoštarko 19. Dino Šalković 20. Dominik Forjan 21. Stjepan Ciglenečki 22. Igor Ciglenečki 23. Daniel Matija

Pohvaljeni učenici: Martina Hegol, Ana Herceg, Stjepan Rusan i Ines Frajtag

Ova radionica je tri dana okupljala učenike osnovnih škola sa područja Krapine. Polaznici su prvi dan pomoću inicijalnog zadatka podijeljeni u dvije grupe, onu napredniju (B) i onu početnu (A). Radionicu sam realizirao uz mnoge, u letu smišljene, zadatke te uz poneku kontrolnu zadaću. Pregled rada po danima:

1. dan: • podjela radionice u dvije grupe (A i B) • A grupa su 5. i 6. razred osnovne škole, a B grupa 7. i 8. • Prva tema na radionici je bio pravilni mnogokut. Pokazao sam matematičku pozadinu

izračunavanja kuta u pravilnom mnogokutu te implementaciju u Logu. • A grupa je morala napraviti jednostavne crteže s mnogokutima, dok sam B grupu pokušao

motivirati za programski jezik Logo, objašnjavajući način crtanja Kochove krivulje. 1. jednostavni mnogokut 2. Kochova krivulja, drugi korak

Page 40: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

40

2. dan • Početnoj grupi je objašnjeno kako pristupiti rješavanju natjecateljskog zadatka; to se svodi u

prvom redu na rastavljanje kompliciranijeg problema na manje probleme • Naučio sam ih i ohrabrio da puno koriste procedure • Zadatak je bio nacrtati trokut kojemu je svaka stranica n poredanih trokuta • Naprednija grupa je danas upoznata s listama u Logu. Obrađene su funkcije: first, butfirst,

last, butlast, count, item, pr i show

3. dan • Početnoj grupi je zadan zadatak nacrtati piramidu od trokuta koristeći podprocedure • Drugi zadatak je bio kvadratna mreža (koristeći iste principe od jučer) • Napredna grupa je imala zadatak s kvadratima kao i početna grupa uz uvjet da svi kvadrati na

dijagonali moraju biti obojani 3. piramida od trokuta 4. kvadratna mreža

Završni ispit Ispit za početnu grupu:

1. Nacrtati mnogokut s n stranica duljine d 2. Nacrtati trokut veličine stranice d 3. Nacrtati n trokuta u nizu od kojih je svaki veličine d

Ispit za naprednu grupu:

1. Naredba koja vrati prvi član liste? 2. Naredba koja vrati broj članova liste? 3. Napisati neku listu od 6 članova. 4. Napisati proceduru treci :l koja vrati

samo treći član liste

Svi polaznici su pokazali usvojeno znanje pri rješavanju ispita, a najbolji su pohvaljeni. Na samom kraju predavanja, učenici su se zahvalili predavaču s kutijom keksi i čokoladom.

Anton Grbin

Page 41: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

41

LOGO za natjecatelje

Predavač: Anton Grbin Pohvaljeni učenici: Mihael Liskij i Ivan Lazarić

Na ovoj radionici koja je trajala 4 dana, nekolicina najboljih hrvatskih programera u Logu je vježbala i usavršavala svoju vještinu rješavanja zadataka. Polaznika je bilo svega 5-6 što je uvjetovalo miran rad i savršenu koncentraciju onda kada je ona najviše potrebna. Pregled rada po danima: 1. dan

Na predavanju je bilo 5 natjecatelja i svaki je dobio sliku svog fraktala kojeg je trebao implementirati u Logu. Problem u ovakvom zadavanju fraktala sa slike jest što učenik vidi samo gotovi fraktal (njegov k-ti korak), i iz toga sam mora rekonstruirati kako je izgledao prvi korak, te kako izgleda veza između koraka. Zadani fraktali su sljedeći:

Polaznici:

1. Mihael Liskij 2. Vedran Kurdija 3. Ivan Lazarić 4. Branimir Filipović 5. Marija Gegić 6. Mario Pejinović

Page 42: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

42

Nakon što su neki polaznici sami uspjeli riješiti svoj fraktal, svima sam pokazao implementacije dva najteža fraktala.

2. dan

Zadana su dva zadatka „Tehnički“ i „Neboder“. Nakon diskusije o rješenju, učenici su sami kôdirali svoja rješenja, a pri kraju predavanja sam ja pokazao implementacije oba zadatka na projektoru. Nakon toga, razmatrani su društveni aspekti algoritama za rješavanje poznatog problema „Mafije“.

3. dan

Zadan je zadatak „Čokolada“ i crtanje rekonstrukcije istog. Za potrebe ovog zadatka obradili smo strukturu podataka Array u Logu i pokazali kako se ona može koristiti višedimenzionalno.

4. dan

Implementirali smo rekurzijom zadatak „TWOENDS“ iz gradiva teorije igara. Kasnije smo se nadovezali na jučerašnje predavanje i dodali memoizaciju u tu rekurziju kao što je bilo objašnjeno na radionici Algoritmi za osnovne škole.

U subotu predavanje nije bilo održano zbog zatvaranja Zimske škole. Svi polaznici su pokazali odlično znanje i sposobnost razmišljanja u Logu. Nakon Zimske škole ostao sam u kontaktu s ovim polaznicima i dalje im odgovaram na pitanja i zadatke putem elektroničke pošte.

Anton Grbin

Page 43: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

43

C++ za osnovne škole

Predavač: Anton Grbin Pohvaljeni učenici: Vedran Kurdija i Branimir Filipović

Radionica C++ za osnovne škole je trajala tri dana. Tih dana, 6 polaznika je naučilo osnovne razlike između programskih jezika C i C++ te su savladali vještinu urednog i sistematskog pisanja kôda. Na svakom predavanju sam prvo ispričao teorijski dio teme uz objašnjenja na ploči, a potom bi na projektoru svima pokazao točnu implementaciju problema. Pregled rada po danima: 1. dan

Za inicijalni test sam napravio simulacijsko natjecanje na kojem su zadaci bili s natjecanja KBI koje se održavalo u to vrijeme. Na tri zadatka „magija“, „potenciranje“ i „ivana“ koji su bili zadani, temeljio sam cijelu radionicu i poslužili su mi kao odličan primjer za sve što sam predavao. Po završetku natjecanja, dao sam kritiku svakom polazniku na njegov kôd (nekima pozitivnu, a nekima negativnu) te sam na ploči implementirao zadatak „magija“ koristeći što više funkcijskih poziva u svrhu jednostavnosti kôda. Naglasak cijelog predavanja je bio na urednosti kôda i umijeću testiranja i "debagiranja".

2. dan

Na današnjem predavanju smo obradili pasivne strukture podataka u programskom jeziku C++. Upoznao sam polaznike sa sintaksom ključne riječi struct i obratio im pažnju na ona mjesta gdje je velika vjerojatnost za napraviti grešku. Nakon teorijskog dijela predavanja svi su morali napisati svoje pasivne strukture podataka za čuvanje jednostavnih geometrijskih struktura u memoriji kao što su dužina i trokut. Nakon pauze objasnio sam pojam ccw funkcije i dao primjer za njenu implementaciju i korištenje. Jedna od primjena ove funkcije je provjera sijeku li se dvije dužine, a to sam uz detaljna objašnjenja izprogramirao na projektoru.

Polaznici:

1. Mihael Liskij 2. Vedran Kurdija 3. Branimir Filipović 4. Marija Gegić 5. Mario Pejinović 6. Dino Šalković 7. Juraj Barlek 8. Karlo Kovačić

Page 44: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

44

3. dan

Posljednjeg dana ove radionice uputio sam polaznike u najjače alate koje nam nudi C++ programski jezik, a jedan od njih jest STL (standard template library). Prošli smo kroz sljedeće stavke:

• vector – objasnio sam njegove konstruktore i kako se koristi u zadacima. Također sam napomenuo neke bitne stvari iz njegove unutarnje implementacije.

• sort – prva od tri funkcije iz header datoteke <algorithm>. Pokazao sam kako se poziva, što su iteratori, i kako je možemo koristiti na običnom C-ovom nizu. Uz to, pokazao sam kako funkciji za sortiranje predati vlastitu funkciju usporedbe.

• reverse – kratko objašnjenje primjene ove funkcije. • unique – objašnjenje o tome kako radi ova funkcija, koji su uvjeti za njeno pozivanje i

koja je povratna vrijednost. Također, pokazao sam kako je koristimo zajedno s metodom erase, i zadan je primjer kojeg su polaznici trebali memorirati napamet:

v.erase(unique(v.begin(), v.end()), v.end()); Pokazao sam i objasnio sljedeće četiri funkcije koje nam koriste za binarno pretraživanje. Napomenuo sam koji su uvjeti za njihovo pozivanje te kolika je vremenska složnost jednog takvog poziva:

• lower_bound • upper_bound • binary_search • equal_range

Nakon toga, objašnjen je i implementiran zadatak „Buba“ sa županijskog natjecanja koristeći neke od spomenutih funkcija.

Zadatak BUBA

Japanska buba uletjela je u špilju punu prepreka: stalagmita (stoje na podu špilje) i stalaktita (vise sa stropa špilje). Špilja je duljine N (gdje je N paran broj) i visine H. Prva prepreka je stalagmit, a zatim se izmjenjuju stalaktiti i stalagmiti. Na slici je primjer jedne špilje duljine 14 i visine 5 (slika odgovara drugom primjeru test podataka):

Page 45: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

45

Japanskoj bubi se ne da izbjegavati prepreke, nego odabere jednu od H razina i zaleti se s jednog kraja špilje na drugi te svojim kung-fu vještinama poruši sve prepreke na putu.

Na primjer, ako u špilji sa prethodne slike odabere četvrtu razinu od poda, onda će porušiti ukupno osam prepreka:

U ovom primjeru manje će se umoriti ako odabere prvu ili petu razinu, jer će u ta dva slučaja porušiti samo sedam prepreka.

Zadane su dimenzije špilje i duljine svih prepreka. Napišite program koji određuje koliko najmanje prepreka buba mora porušiti da bi prošla na drugu stranu te na koliko različitih razina se postiže ta najmanja vrijednost.

Ulazni podaci

U prvom redu ulaza nalaze se prirodni brojevi N i H, 2 ≤ N ≤ 200 000, 2 ≤ H ≤ 500 000, dimenzije špilje. N će biti paran. Sljedećih N redova sadrži redom duljine svih prepreka, prirodne brojeve manje od H.

Izlazni podaci

U prvi i jedini red ispišite dva cijela broja odvojena jednim razmakom, najmanji broj prepreka koji buba mora porušiti te na koliko različitih razina se postiže ta najmanja vrijednost.

Primjeri test podataka

ulaz 6 7 1 5 3 3 5 1 izlaz 2 3

ulaz 14 5 1 3 4 2 2 4 3 4 3 3 3 2 3 3 izlaz 7 2

Page 46: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

46

Opis algoritma:

Primijetimo da je međusoban poredak stalagmita (kao i stalaktita) nebitan pa ih možemo sortirati uzlazno po visini.

Sada možemo primijetiti da će buba nakon što poruši prvi stalagmit porušiti i sve nakon njega upravo zbog toga što je svaki stalagmit veći ili jednak prethodnome. Isto vrijedi i za stalaktite. Dakle, kako bismo izračunali koliko prepreka će buba porušiti na nekoj razini dovoljno je pronaći prvi stalagmit i prvi stalaktit koji će buba porušiti u sortiranim nizovima.

Kako su nizovi sortirani, te brojeve možemo pronaći binarnim pretraživanjem. Vremenska složenost rješenja je O(N + H log N), a memorijska O(N). Rješenje u jeziku C++ pokazuje ovaj pristup. Alternativno, možemo u dva polja sa H elemenata izračunati koliko ima stalagmita i koliko ima stalaktita većih od neke visine. Vremenska složenost ovakvog rješenja je O(N+H), ali je memorijska O(H).

Rješenje: #include <algorithm> #include <cstdio> using namespace std; int n, h; int stalagmiti[100000]; int stalaktiti[100000]; int main( void ) { scanf( "%d%d", &n, &h ); n /= 2; for( int i = 0; i < n; i++ ) scanf( "%d%d", &stalagmiti[i], &stalaktiti[i] ); sort( stalagmiti, stalagmiti+n ); sort( stalaktiti, stalaktiti+n ); int mini = 1000000000, broj = 0; for( int y = 0; y < h; ++y ) { int kungfu = n - (int)(lower_bound( stalagmiti, stalagmiti+n, y+1 )-stalagmiti) + n - (int)(lower_bound( stalaktiti, stalaktiti+n, h-y )-stalaktiti); if( kungfu < mini ) { mini = kungfu; broj = 0; } if( kungfu == mini ) ++broj; } printf( "%d %d\n", mini, broj ); return 0; }

Anton Grbin

Page 47: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

47

C++ za srednje škole

Predavač: Adrian Satja Kurdija Pohvaljeni učenici: David Dimec, Karlo Kovačić i Marin Drabić

Radionica C++ na Zimskoj školi informatike u Krapini 2011. održavana je kroz 12 sati (tri dana po četiri sata). Polaznici radionice bili su srednjoškolci i par osnovnoškolaca. Oni su uglavnom bili već upoznati s programiranjem, ali s vrlo malo iskustva.

Svrha radionice bila je, prvenstveno, osposobljavanje polaznika za rješavanje rutinskih zadataka, kao i jednostavnijih zadataka s natjecanja, u programskom jeziku C++. Naglasak je, dakle, stavljen na praksu (tj. rješavanje zadataka), mnogo više nego na teoriju, jer je u informatici to mnogo važnije.

Polaznici su najprije upoznati s osnovnim značajkama C++ kôda, prvenstveno s organiziranjem u funkcije: cijeli kôd podijeljen je na funkcije, a pritom je int main( ) glavna funkcija.

Važno je bilo napomenuti da se u C++-u ne može gotovo ništa ostvariti bez korištenja biblioteka.

Čitavo vrijeme koristili smo biblioteku iostream, a po potrebi i druge biblioteke: između ostalog, cmath za matematičke funkcije poput sqrt (služi za računanje drugog korijena) ili abs (za računanje apsolutne vrijednosti), algorithm za važnu funkciju sort, a također i biblioteke vector i string za istoimene strukture podataka.

Polaznici su bili upoznati s osnovnim tipovima podataka:

cjelobrojnim (int, short, long long), realnim tj. decimalnim (float, double, long double), znakovnim (char), logičkim (bool).

Koristili smo C++-ove naredbe za unos i ispis podataka: cin za

unos i cout za ispis. Iako one u praksi rade sporije nego naredbe printf i scanf koje potječu iz jezika C i koje natjecatelji radije koriste, za početnike su cin i cout mnogo jednostavnije za pamćenje i uporabu, pa su one u radionici i korištene.

Polaznici su naučili koristiti osnovne C++ operatore za rad s

brojčanim tipovima podataka: zbrajanje, oduzimanje, množenje, cjelobrojno dijeljenje, dijeljenje s ostatkom. Posljednje dvije vrste dijeljenja iskorištene su na sljedećem zadatku:

Za uneseni prirodan broj N, ispisati zbroj njegovih znamenaka.

Polaznici:

1. Tomislav Franc 2. Tomislav Horvat 3. Nikola Presečki 4. David Dimec 5. Mihael Pospiš 6. Karlo Kovačić 7. Marin Drabić 8. Juraj Barlek 9. Dino Šalković

Page 48: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

48

Naredbu grananja: if-else polaznici su koristili mnogo puta, jer se radi o doista nezaobilaznoj stvari

za programere. Također, nezaobilazne bile su i petlje: for petlja, while petlja i do {} while petlja. One su u programskom jeziku C++ međusobno ekvivalentne. To znači: što god se može učiniti s jednom od te tri petlje, može se i sa bilo kojom od druge dvije. Naglasak je stavljen na for petlju budući da je ona u praksi najučestalija, iako je i while petlja bila iskorištena nekoliko puta u zadacima tijekom radionice.

Nizovi se koriste kada baratamo s većom količinom podataka (a u praksi to gotovo uvijek činimo).

Zato su oni bili osobito korišteni, a polaznici su naučili raditi i s matricama. Uz nizove se veoma često veže pojam sortiranja: redanja elemenata niza po veličini. Tu je od velike koristi funkcija sort(pocetak, kraj, kriterij) koja se nalazi u biblioteci algorithm. U istoj se biblioteci nalazi i funkcija reverse(pocetak, kraj) koju smo koristili u jednom zadatku, a služi za okretanje poretka elemenata.

Spomenuli smo i neke važne C++ klase, osobito string (riječ, rečenica ili općenito – niz znakova

(charova)), vector (veoma sličan nizu, s dodatnim mogućnostima), kao i strukturu pair<tip1, tip2> koja služi za rad s parovima bilo kakvih tipova podataka. Za rad sa stringovima polaznici su naučili koristiti razne korisne funkcije poput substr ili find.

Korisnici su naučili i izrađivati vlastite funkcije i procedure (void). To je znanje od velike koristi

želimo li bilo što ozbiljnije programirati.

Za svaku od navedenih značajki ovog programskog jezika pokazana je njezina primjena; u tu sam svrhu odabrao prikladne zadatke s internetskih evaluatora i HSIN-ovih natjecanja. Te zadatke polaznici su rješavali uz pomoć voditelja i samostalno. Naglasio sam im da, žele li dobro programirati u bilo kojem programskom jeziku, moraju rješavati mnogo zadataka jer, ako samo uče teoriju, neće daleko dospjeti. Također, učenje napamet u programiranju je posve uzaludno.

Polaznici su upućeni da se nakon ove radionice i dalje bave programiranjem, jer će naučene vještine

u protivnome brzo zaboraviti. Kao dobar izvor materijala za vježbu dao sam im link na HSIN-ove zadatke s natjecanja, budući da je njihova velika vrijednost, osim kvalitete samih zadataka, činjenica da uz njih postoje opisi rješenja i kôdovi iz kojih se može učiti i napredovati.

Adrian Satja Kurdija

Page 49: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

49

C# .Net

Predavač: Predrag Brođanac, dipl. ing.

Radionica C#.Net održavana je tijekom prva tri dana zimske škole informatike.

Na radionicu su se prijavili uglavnom nastavnici iz škola Krapinsko-zagorske županije te učenici srednjih škola. Svi oni imali su iskustva u programiranju.

Kako se radilo o polaznicima koji imaju iskustva u programiranju, nije bilo potrebno puno pažnje posvećivati osnovama programiranja (petlje, grananje, varijable, tipovi podataka,...). Tijekom radionice polaznici su se upoznali s principima objektno orijentiranog programiranja, osnovnim pojmovima vezanim uz objektno orijentirano programiranje, a sve to bilo je potkrijepljeno primjerima iz života. Na konkretnom primjeru klase, koju su sami kreirali, polaznici su naučili kako istu klasu iskoristiti u tri različita tipa aplikacija (DOS aplikacije, desktop aplikacije te web aplikacije).

Nakon što je usvojena osnovna koncepcija objektno orijentiranog programiranja polaznici su postepeno kreirali aplikaciju kroz koju su se upoznali s:

• radom s datotekama, • osnovnim elementima grafičkog korisničkog sučelja, • osnovnim strukturama podataka u C#-u, • bazama podataka, • mrežnim programiranjem, • višedretvenim aplikacijama

Polaznici:

1. Toni Potrebić 2. Evan Artić 3. Valentina Potočki 4. Mihael Peklar 5. Nenad Sikirica 6. Eleonore Gardlo 7. Stjepan Šalković 8. Robert Jurman

Page 50: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

50

VIŠEDRETVENOST

Povijest višedretvenog programiranja počinje 60-tih, dok se njihova implementacija na UNIX sustavima pojavljuje sredinom 80-tih godina, a na ostalim sustavima nešto kasnije. Ideja višedretvenog programiranja jest u tome da se program sastoji od više jedinica koje se samostalno mogu izvoditi. Programer ne mora brinuti o redoslijedu njihova izvođenja, već to obavlja sam operacijski sustav. Štoviše, ukoliko je to višeprocesorski sustav, onda se neke jedinice-dretve mogu izvoditi istovremeno. Komunikacija među dretvama je jednostavna i brža u odnosu na komunikaciju među procesima, jer se obavlja preko zajedničkog adresnog prostora, te se može obaviti bez uplitanja operacijskog sustava. Istovremenost pristupa podacima od strane više dretvi se ponekad ne smije dopustiti. To su situacije u kojima dretve koriste zajedničke varijable, a čija bi istovremena upotreba (i eventualno promjena) izazvala greške. Takvi se kritični odsječci programa zaštićuju međusobnim isključivanjem. Kod korištenja zajedničkih podataka treba također uzeti u obzir da promjena koju uzrokuje jedna dretva ne mora baš istog trenutka biti svima vidljiva, odnosno, zbog toga što procesori koriste vlastite priručne memorije, promjena podatka se privremeno može obaviti samo lokalno, a ažuriranje glavne memorije može nastati tek kasnije. Takvi se dijelovi programa također zaštićuju zaključavanjem i iz razloga što te funkcije zaključavanja/otključavanja također ažuriraju glavnu memoriju.

Vidljivost dretvi jest samo unutar procesa čiji su one dio i čija sredstva dijele (adresni prostor, otvorene datoteke, ...). Slijedeća stanja su jedinstvena svakoj dretvi: identifikacijski broj dretve, registarsko stanje uključujući programsko brojilo i kazaljku stoga, stog, signalna maska, prioritet i privatni prostor same dretve.

Upravljanje dretvi, odnosno osiguravanje da se sve dretve izvode, obavlja se pomoću dretvene biblioteke libthread. Upravljanje se obavlja na korisničkoj razini, a ne na razini operacijskog sustava. Veza između dretve i jezgre su tzv. laki (lightweight) procesi – LWP. LWP jest osnovna dretva upravljanja na razini jezgre sustava. LWP se, sa strane programera, može predočiti jednostavno kao virtualni procesor.

Svaka dretva ne mora imati vlastiti LWP, već ih više njih može koristiti iste LWP-ove. Razlikujemo dvije skupine dretvi: vezane (engl. bound threads) i nevezane (engl. unbound threads). Prve, vezane, su takve dretve kojima je pridjeljen vlastiti LWP koji izvodi samo njene instrukcije, dok druge, nevezane, nisu vezane za vlastiti LWP, već se mogu izvoditi na bilo kojem LWP-u koji se nalazi na raspolaganju procesu, a nije vezan za jednu dretvu. Vezane dretve zauzimaju nešto više sredstava sustava, ali su zbog izbjegavanja učestalih promjena dretvi na LWP-u brže.

Page 51: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

51

Stvaranje dretvi

Sve dretve, osim prve, inicijalne, koja nastaje stvaranjem procesa, nastaju pozivom thr_create.

int thr_create( void *sp, size_t ss, void * (*početna_f) (void *), void *arg, long zast, thread_t *nova_dr);

sp i ss su početna adresa i veličina stoga (uz NULL, tj. 0 uzimaju se standardne vrijednosti). početna_f je kazaljka na početnu, prvu funkciju čije instrukcije stvorena dretva počinje izvoditi. arg je kazaljka na argument koji se prenosi u stvorenu dretvu, ukoliko nije NULL. zast je skup bitova koji određuju karakteristike stvorene dretve, dok je nova_dr kazaljka na lokaciju gdje se sprema identifikacijski broj stvorene dretve.

Vrijednost zast obično se dobiva kao rezultat operacija logičkog zbrajanja između više različitih vrijednosti, kao što su THR_BOUND (stvara vezanu dretvu) i THR_NEW_LWP (ovom zastavicom povećavamo broj LWP-a za jedan). Završetak rada dretve

Normalan završetak dretve jest njen izlazak iz prve, inicijalne funkcije, ili pozivom funkcije thr_exit.

int thr_exit(void *status); status je kazaljka na stanje sa kojim dretva završava. Dretva čeka na završetak druge dretve pozivom funkcije thr_join.

int thr_join( thread_t čekana_dr, thread_t *dočekana_dr, void **stanje);

čekana_dr je identifikacijski broj dretve na čiji se kraj čeka, ukoliko nije nula, kada se čeka na završetak bilo koje dretve. dočekana_dr je kazaljka na broj dretve koja je završila i dočekana je ovom dretvom, ukoliko nije NULL. stanje je kazaljka na kazaljku izlaznog statusa dočekane dretve. Funkcija thr_join zaustavlja izvođenje pozivajuće dretve sve dok određena dretva ne završi sa radom. Nakon ispravnog završetka funkcija vraća nulu.

Normalni završetak višedretvenog programa zbiva se kada sve dretve završe s radom, odnosno, kada prva, početna dretva izađe iz prve funkcije (main). Prijevremeni završetak zbiva se pozivom funkcije exit od strane bilo koje dretve, ili pak nekim vanjskim signalom (SIGKILL, SIGSEGV, SIGINT, SIGTERM, ...).

Kako današnja računala uglavnom imaju više procesora, na ovaj način dobivaju znatna ubrzanja.

Osnovni cilj radionice je bio dati korisnicima određenu širinu na osnovu koje mogu nastaviti dalje sami istraživati i kreirati vlastite aplikacije.

Predrag Brođanac

Page 52: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

52

Algoritmi za osnovne škole

Predavač: Ivan Katanić Pohvaljeni učenici: Marija Gegić i Vedran Mihal

Radionicu je pohađalo 10 učenika osnovne škole, obrađeni su neki jednostavniji algoritmi koji su prikladni osnovnoškolskoj razini:

1. Pretraživanje u širinu poznatije kao BFS (Breadth first search) • jedan od osnovnih algoritama u teoriji grafova • obilazi graf u širinu i pogodan je za nalaženje najkraće udaljenosti između dva vrha

ukoliko su svi bridovi jednake težine • koristi strukturu podataka red (poznatiji kao queue) koja je također objašnjena

2. Pretraživanje u dubinu poznatije kao DFS (Depth first search)

• također jedan od osnovnih algoritama u teoriji grafova • obilazi graf u dubinu, pogodan je za nalaženje povezanih komponenti grafa jer je kôd

znatno kraći od BFS-a. • koristi strukturu podatak stog (poznatiji kao stack)

3. Binarno pretraživanje (Binary search)

• metoda koja se koristi za pretraživanje monotonog niza (rastući ili padajući niz) • primjer kôda, nalaženje broja x, u n-elementnom rastućem nizu a[]:

int lo = 0, hi = n-1; while( lo < hi ) { int mid = ( lo+hi )/2; if( a[mid] < x ) lo = mid+1; else hi = mid; }

traženi broj je na poziciji lo

4. Dinamičko programiranje – DP • objašnjeni i riješeni su neki jednostavniji, za osnovnu školi sasvim dovoljni, primjeri

dinamičkog programiranja • također je objašnjen dodatan način implementacije takvih rješenja – rekurzija s

memoizacijom

Polaznici:

1. Nikola Pintarić 2. Ivan Lazarić 3. Branimir Filipović 4. Marija Gegić 5. Vedran Kurdija 6. Mihael Liskij 7. Vedran Mihal 8. Mario Pejinović 9. Juraj Barlek 10. Karlo Kovačić

Page 53: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

53

5. Teorija igara

• rješavana je sljedeća igra: Mirko i Slavko imaju N keksa. Kada je na potezu, igrač uzima 2, 3 ili 5 keksa i pojede ih, igrač koji ne može napraviti potez je gubitnik. Mirko je prvi na potezu.

Objašnjeno je kako možemo „izračunati“ koji igrač ima pobjedničku strategiju, tj. može pobijediti bez obzira kako njegov protivnik igrao.

• kôd koji ispunjava niz win[], win[x] je jednak 1 ako igrač na potezu ima pobjedničku strategiju ako je na stolu x keksa, a 0 u suprotnom

win[0] = 0; for( int i = 1; i <= n; ++i ) if( ( i >= 2 && !win[i-2] ) || ( i >= 3 && !win[i-3] ) || ( i >= 5 && !win[i-5] ) ) win[i] = 1; else win[i] = 0;

konačno rješenje (za n keksa) je win[n]

Polaznici su vrlo uspješno pratili predavanja i rješavali zadatke, a najbolji među njima su bili pohvaljeni.

Ivan Katanić

Page 54: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

54

Algoritmi početni

Predavač: Ivica Kičić Pohvaljeni učenici: Luka Suman i Glorija Volarević

Radionica algoritmi početni za srednje škole se bavila pripremom polaznika za natjecanja u problemskim zadacima. Kako je razina znanja bila raznolika, radionica se držala algoritama s kojima većina polaznika nije bila upoznata. Tako su obrađeni neki tipični algoritmi poput logaritamske strukture i hash-a, ali i neki sporedni algoritmi poput monotonog queue-a i stack-a i sličnog.

Obrađene teme: monotoni queue i stack podjela niza na blokove logaritamska struktura disjoint-set data structure minimum spanning tree hash

Slijedi kratak opis tema na radionici:

Monotoni queue i stack su proširenja običnih struktura queue i stack. Uz operacije push i pop, odnosno operacije dodavanja i izbacivanja, monotoni queue i stack imaju dodatnu operaciju max, koja vraća iznos trenutačno najvećeg broja u strukturi. Sve operacije imaju složenost O(1).

Podjela niza na blokove je općenita metoda rješavanja zadataka koji traže efikasno izvršavanje raznih upita nad zadanim nizom. Takvi upiti su, primjerice, suma svih brojeva u zadanom podnizu, promjena određenog elementa, maksimalni ili minimalni broj u podnizu ili slično. Zadaci tog tipa uglavnom imaju vrlo velika ograničenja na veličinu niza, kao i na broj upita (obično se zadaje 100 000 elemanata i isto toliko upita). Time, iako su operacije relativno jednostavnog tipa, potrebno je pronaći algoritam koji ih brzo obrađuje. Ova metoda uglavnom ne može dati potpun broj bodova, zbog nedovoljne efikasnosti. Unatoč tome, ona je univerzalna, može se primijeniti na zadatke s raznim tipovima upita, pa može biti korisna u slučaju da natjecatelj ne uspije osmisliti dovoljno efikasno rješenje. Metoda podjele na blokove kaže da se početni niz podijeli na određen broj blokova (manjih podnizova) čime se omogućuje da se pri upitu obrađuju cijeli blokovi odjednom, a ne svaki elementi zasebno. Svaki blok koji se potpuno nalazi unutar podniza upita može se u jednom koraku pribrojiti rješenju. Dodatno, postojat će najviše dva bloka koja su samo djelomično unutar podniza upita. Za njih ćemo ručno petljom prolaziti po elementima. Potrebno je još, radi efikasnosti, odrediti broj blokova, odnosno veličine blokova. Jednostavnom analizom se dobiva da je optimalna veličina bloka približno , pa je tako složenost svakog upita O( ).

Polaznici:

1. Tonko Sabolčec 2. Matej Gradiček 3. Filip Keri 4. Luka Suman 5. Robert Injac 6. Glorija Volarević 7. Marin Drabić

N N

Page 55: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

55

Logaritamska struktura je jedna od važnijih i češće korištenih struktura. Njene mogućnosti su

dosta ograničene, ali unatoč tome često se koristi pri rješavanju zadataka. Posebnost te strukture je to što je implementacija krajnje jednostavna (svaka operacija se sastoji od svega par redova kôda, koji se lako zapamte), a samo vrijeme izvršavanja je vrlo kratko. Osnovne operacije strukture su 'izračunaj sumu elemenata zadanog podniza' te 'promijeni vrijednost zadanom elementu'. Za razliku od metode podjele na blokove, logaritamska struktura ima složenost O(log N). Operacije koje ova struktura koristi su vrlo jednostavne, što dodatno skraćuje vrijeme izvršavanja upita.

Disjoint-set data structure je još jedna korisna struktura, koja je, za razliku od prethodnih, nevezana uz nizove. Nerijetko se nailaze problemi u kojima je potrebno podijeliti zadani skup elemenata na odvojene grupe te proučavati svojstva tih grupa. Disjoint-set data structure je struktura koja omogućuje dva tipa upita nad takvim grupama elemenata: 'spoji grupe u kojima se nalaze elementi A i B' i 'provjeri jesu li elementi A i B u istoj grupi'. Ovo je također primjer algoritma koji ima vrlo jednostavnu implementaciju, a da je izrazito brz. Algoritam se temelji na dvije optimizacije, održavanju 'ranga' svake grupe te 'kompresiji putova'. Implementacijom samo jedne od te dvije optimizacije dobiva se složenost O(log N), dok implementacijom obje optimizacije složenost se spušta na O(α(N)), gdje je α(N) inverz Ackermannove funkcije. Ta funkcija raste izrazito sporo, tako da za sve razumljive i uopće dostižne veličine broja N vrijedi α(N) ≤ 4.

Spanning tree (razapinjuće stablo) je podgraf zadanog grafa koje sadrži sve čvorove početnog grafa zajedno s određenim podskupom bridova, takvim da između svaka dva čvora postoji točno jedan put. Minimum spanning tree (najmanje razapinjuće stablo) je takvo stablo s najmanjom mogućom ukupnom težinom bridova. Postoji više algoritama za rješavanje ovog problema. Jedan od njih je Kruskalov algoritam, koji se temelji na disjoint-set data strukturi. Algoritam prvo odvoji sve čvorove u zasebne grupe, nakon čega promatra jedan po jedan brid, od najkraćeg prema najduljem. Ukoliko krajevi trenutačnog brida nisu u istoj grupi, algoritam ih spaja (ubacuje taj brid u spanning tree), a u suprotnom preskače taj brid. Takav način biranja garantira da će dobiveno stablo imati najmanju moguću težinu. Najsporiji dio algoritma je sortiranje bridova po težini. Prolazak kroz bridove je, prema tom sortiranju, zanemariv. Tako da je ukupna složenost algoritma O(E log E), gdje je E broj bridova.

Page 56: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

56

Tema zadnjeg predavanja je bila hash. Hash je funkcija koja pretvara string u broj ograničenog

raspona. Koristi se za uspoređivanje stringova. Dva stringa se proglase jednakim ako im je hash vrijednost jednaka. Budući da je broj različitih stringova mnogo veći od broja različitih dobivenih vrijednosti moguća su preklapanja, tj. moguće je da usporedba bude netočna zato što dva različita stringa poprime istu hash vrijednost. Unatoč tome, hash je vrlo praktičan, jer, nakon što se stringovi jednom pretvore u broj, dva stringa se mogu usporediti u konstantnoj složenosti, neovisno o njihovim duljinama. Primjer primjene hash funkcije je sljedeći zadatak.

Zadana su dva stringa, A i B. Potrebno je naći sve pozicije pojavljivanja stringa B u stringu A. Duljine stringova su do milijun znakova.

Koristeći pravu hash funkciju moguće je u linearnoj složenosti izračunati hash vrijednosti za sve potrebne podstringove stringa A odjednom, nakon čega se jednostavno uspoređuju s hash-om stringa B. Složenost je prema tome linearna. Ukoliko je algoritam nedovoljno precizan, može se dodati još jedna hash funkcija, nakon čega je šansa za grešku zanemariva.

Kao primjer praktične primjene navest ćemo kôd Kruskalovog algoritma za najmanje razapinjuće stablo:

#include <cstdio> #include <algorithm> #define MAX_NODES 100010 #define MAX_EDGES 300010 using namespace std; struct Edge { int a, b, c; inline friend bool operator<( const Edge &a, const Edge &b ) { return a.c < b.c; } }; Edge edge[MAX_EDGES]; int parent[MAX_NODES]; int rank[MAX_NODES]; int n, m; int find( int x ) { return parent[x] == x ? x : parent[x] = find( parent[x] ); } inline bool spojeni( int x, int y ) { return find( x ) == find( y ); } void spoji( int x, int y ) { x = find( x ); y = find( y ); if ( x == y ) return; if ( rank[x] > rank[y] ) parent[y] = x; else {

Page 57: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

57

parent[x] = y; if ( rank[x] == rank[y] ) ++rank[y]; } } int main(void) { scanf("%d", &n); scanf("%d", &m); for ( int i = 0; i < m; ++i ) scanf("%d%d%d", &edge[i].a, &edge[i].b, &edge[i].c); sort( edge, edge + m ); for ( int i = 1; i <= n; ++i ) parent[i] = i; int result = 0; for ( int i = 0; i < m; ++i ) { if ( spojeni( edge[i].a, edge[i].b ) ) continue; result += edge[i].c; spoji( edge[i].a, edge[i].b ); } printf("%d\n", result); return 0; }

Shematski prikaz Kruskalovog algoritma

Ivica Kičić

Page 58: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

58

Algoritmi napredni / Olimpijski zadaci

Predavači: Igor Čanadi i Anton Grbin Pohvaljeni učenici: Neven Miculinić, Marin Tomić, Mislav Balunović i Klemen Kloboves

Ove godine u Krapini mi je pripala čast i odgovornost da pripremam olimpijce na radionici “Algoritmi napredni”. Radionica je trajala svaki dan po 7 sati s pauzama, a njen primarni cilj je bio da najbolji srednjoškolci riješe što više pametnih zadataka te se tako pripreme za nadolazeću sezonu natjecanja.

Koncipirao sam radionicu tako da sam ujutro napravio simulaciju natjecanja s četiri izabrana zadataka s prethodnih Olimpijada. Popodne smo objasnili rješenja zadataka te su učenici koji ih nisu riješili na natjecanju dobili priliku da pokušaju ponovo. Na taj način su shvatili gdje su pogriješili u razmišljanju te vidjeli put kojim se dolazi do rješenja.

Osim natjecanja, održali smo i predavanja o nekim naprednim temama dajući polaznicima moćne alate za rješavanje teških zadataka. Obradili smo teme:

Gaussova eliminacija Maximum matching Min cut/network flow Sweep line DFS stablo Brzo potenciranje matrica te prikaz rekurzivnih relacija preko matrica

Kako bi što bolje shvatili navedene metode, polaznici su riješili nekoliko zadataka koji se rješavaju pomoću njih.

Polaznici:

1. Martin Gluhak 2. Goran Flegar 3. Neven Miculinić 4. Marin Tomić 5. Mislav Balunović 6. Luka Hrabar 7. Tomislav Tunković 8. Klemen Kloboves 9. Matjaž Leonardis 10. Mihael Peklar 11. Ivica Kičić 12. Ivan Katanić 13. Matija Milišić 14. Antun Razum 15. Ivan Lazarić

Page 59: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

59

Zadaci koje smo na ovogodišnjoj Zimskoj školi rješavali su:

Zadatak Izvor Points Poljska olimpijada 2004./2005. Fibonacci Poljska olimpijada 2004./2005. Manoeuvres Poljska olimpijada 2004./2005. Bus Poljska olimpijada 2004./2005. Double Row Poljska olimpijada 2004./2005. Grid Baltička olimpijada 2008. Gloves Baltička olimpijada 2008. Bitwise Baltička olimpijada 2006. City Baltička olimpijada 2006. Coins Baltička olimpijada 2006. Critical Network Lines Srednjoeuropska olimpijada 2005. Trip Srednjoeuropska olimpijada 2001. Antenna Srednjoeuropska olimpijada 2006. Order Srednjoeuropska olimpijada 2008. Policija Hrvatska informatička olimpijada 2007.

Algoritam Sweep

Sweep, odnosno sweeping line pristup rješavanju problema je pristup u kojem se problem rješava tako da se zamisli nekakva linija koja se kreće s jedne strane na drugu “skenirajući” zadani problem (nerijetki su i problemi u kojima se ta linija vrti u krug). Promatrat ćemo ovaj pristup na konkretnom zadatku:

Zadano je N (1 ≤ N ≤ 100000) dužina u ravnini. Dužine su paralelne s koordinatnim osima, dakle ili su u horizontalnom ili u vertikalnom položaju. Dužine su zadane tako da se nijedne dvije dužine istog tipa (dvije horizontalne ili dvije vertikalne) ne diraju.

Izračunajte koliko ima parova dužina koje se sijeku. Koordinate su [1..100000]

Ulaz za gornji slučaj je: 6 1 7 6 7 3 4 8 4 6 1 10 1 8 6 11 6 6 1 6 7 9 3 9 7

Izlaz je: 4

Page 60: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

60

Definirajmo odmah na početku strukturu duzina:

struct duzina { int x1, x2, y1, y2; duzina() { scanf( "%d%d%d%d", &x1, &y1, &x2, &y2 ); if( x1 > x2 ) swap( x1, x2 ); if( y1 > y2 ) swap( y1, y2 ); } };

Ovdje je sve jasno: napravili smo strukturu koja u konstruktoru učitava podatke s inputa. Dakle,

već smo rekli da ćemo rješavati sweep-anjem. Neka ta zamišljena linija ide s lijeva na desno. Međutim, kako nam konkretno zamišljanje te linije pomaže i kako ćemo simulirati njeno kretanje?

Ta linija svojim kretanjem pokreće nekakve događaje. I sve se zapravo svodi na te događaje. Cijeli algoritam treba definirati preko tih događaja tako da se definira što se radi kod kojeg događaja. I kada to napravimo biti će jasno da je algoritam korektan.

U našem zadatku ta skenirajuća linija u svojem životu može doživjeti 3 različita tipa događaja. 1) Naletjela je na početak (lijevu točku) horizontalne dužine 2) Naletjela je na vertikalnu dužinu 3) Naletjela je na kraj (desnu točku) horizontalne dužine

Prvo, trebati će nam struktura event koja ima tri varijable: where, type, who. Više-manje u svakom

zadatku gdje se koriste event-i, oni se mogu opisati s te tri varijable. Ovdje nam where govori x-koordinatu događaja, type nam govori tip događaja (1, 2 ili 3 kako smo gore rekli), a who nam govori o kojoj se dužini radi.

struct event { int where, type, who; event( int a, int b, int c ) { where=a; type=b; who=c; } }; bool operator < ( const event &A, const event &B ) { if( A.where != B.where ) return A.where < B.where; if( A.type != B.type ) return A.type < B.type; return A.who < B.who; }

Definirali smo i operator < koji nam treba da bi sortirali te događaje (jer ih moramo obrađivati s

lijeva na desno redom kojim je i zamišljena linija naletjela na njih)

I sad jedino što nam je preostalo je da definiramo algoritam preko tih događaja. 1) Početak horizontalne dužine – dodamo tu dužinu u nekakvu strukturu 2) Vertikalna dužina – zanima nas koliko ima dužina koje se sijeku s tom vertikalnom

dužinom. Radimo nekakav upit na strukturi koju smo odabrali da bi saznali taj broj 3) Kraj horizontalne dužine – brišemo dužinu iz strukture

Main funkcija, dakle, ovako izgleda:

int main( void ) { int n; scanf( "%d", &n ); vector<duzina> D; vector<event> E; for( int i = 0; i < n; ++i ) { duzina A; D.push_back( A );

Page 61: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

61

if( A.y1 == A.y2 ) { // horizontalna E.push_back( event( A.x1, 1, i ) ); E.push_back( event( A.x2, 3, i ) ); } else { // vertikalna E.push_back( event( A.x1, 2, i ) ); } } int ret = 0; sort( E.begin(), E.end() ); for( vector<event>::iterator it = E.begin(); it != E.end(); ++it ) { if( it->type == 1 ) { // Dodaj horizontalnu duzinu D[it->who] u neku strukturu podataka } if( it->type == 2 ) { // Nadji koliko ima duzina kojima je y koordinata izmedju // D[it->who].y1 i D[it->who].y2 } if( it->type == 3 ) { // Makni horizontalnu duzinu D[it->who] iz strukture } } printf( "%d\n", ret ); return 0; }

Još jedino moramo odabrati strukturu. Pitamo se koja to struktura podataka daje odgovor na pitanje koliko ima brojeva iz intervala [a,b]. Jedna od tih struktura je tzv. segmentirano polje poznatija pod imenom ‘logaritamska struktura’.

Pripazite na to da linija može u nekom trenutku naletjeti na više događaja (svi na istoj x-koordinati). Dakle, nismo slučajno numerirali događaje s 1, 2 i 3 baš na taj način jer je bitno da napravimo upit strukturi tek nakon što smo ubacili sve horizontalne dužine na čiji početak smo naletjeli, a prije nego izbacimo one na čiji smo kraj naletjeli.

Vizualni primjer "Sweep line" algoritma

Page 62: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

62

Ova tehnika rješavanja se relativno često koristi, ne samo u geometrijskim problemima. Algoritmi

definirani na taj način preko događaja su vrlo jasni i lagano se uvjeriti da je rješenje valjano, a i lakše je debugirati i općenito provjeriti da li je kôd ispravan.

Polaznici su na ovoj radionici riješili puno zadataka, no nadam se da sam ih motivirao da nastave vježbati i nakon Zimske škole, jer rad je jedini put do uspjeha na natjecanjima.

Igor Čanadi

Page 63: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

63

WEB početni

Radionica WEB početni podijeljena je u 2 grupe zbog velike zainteresiranosti polaznika. Program i obrađivano gradivo bilo je jednako za obje grupe uz male prilagodbe prema predznanju i sposobnostima polaznika. Predavač: Adrian Satja Kurdija

Polaznici: I. grupa

1. Bruno Pavić 2. Matija Mirt 3. Ivan Mirt 4. Juraj Barilar 5. Veronika Belošević 6. Monika Kozjak 7. Karlo Kozjak 8. Dario Plahutar 9. Karlo Mrzlečki 10. Janko Kranjčec 11. Juraj Barlek 12. Marko Leljak 13. Alan Cerovečki 14. Filip Marjanović 15. Tina Golub 16. Ivona Zebec 17. Lana Borlinić 18. Tina Klasić

19. Tomislav Dlesk 20. Dominik Duš 21. Tibor Klobučar 22. Martin Forjan 23. Karlo Pušelj 24. Petra Ljubić 25. Dora Štrok 26. Tena Valjavec 27. Diana Marjanović 28. Antonio Habjanec 29. Nikola Pintarić 30. Matija Antol 31. Martina Turibak 32. Tajana Grinžek 33. Petra Klasić 34. Petar Forjan 35. Antonija Rigač 36. Tin Pavić

II. grupa

1. Karlo Babić 2. Mislav Žlepalo 3. Matej Leljak 4. Damir Bilal 5. Antonio Čuček 6. Lovro Hršak 7. Izidora Kolarec 8. Dina Leško 9. Nikolina Sitar 10. Lucija Mrzlečki

Radionica WEB POČETNI održana je u dvije grupe, radi velikog broja prijavljenih učenika. Program za svaku grupu održan je kroz tri dana, po četiri sata – ukupno 12 sati. U tih 12 sati polaznici su usvojili korisna znanja o korištenju interneta i izradi web stranica.

Naglasak je bio na praksi, a ne toliko na teoriji, budući da je u informatici općenito praksa (primjena

teorije) mnogo važnija od same teorije.

Pohvaljeni: I. grupa: Karlo Pušelj, Nikola Pintarić, Juraj Barlek,

Tomislav Dlesk i Antonija Rigač II. grupa: Dina Leško, Nikolina Sitar i Lucija Mrzlečki

Page 64: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

64

Obrađene su sljedeće teme:

Osnovno o internetu općenito Uporaba najpoznatijih web preglednika Savjeti za brže i efikasnije pregledavanje web-a Efikasno korištenje pretraživača, osobito Google-a Korištenje raznih web stranica (Wikipedia, portali, forumi, blogovi) Uporaba maila, slanje attachmenta Izrada jednostavnih web stranica u Macromedia Dreamweaver-u Postavljanje web stranice na besplatni web prostor

U uvodnom dijelu polaznicima sam ukratko objasnio što je internet i na kojem principu radi. Onda su naučili trikove za efikasnije korištenje web preglednika (na primjeru Firefox-a). Primjerice, naučili su kako se koriste tabovi, prečaci na tipkovnici, privatno pretraživanje, pregledavanje povijesti (history), korištenje bookmarks-a, postavljanje početne stranice…

Upoznali su Google kao najbolji pretraživač interneta te su odmah pomoću njega i najpoznatije internet enciklopedije Wikipedije pronašli informacije o povijesti interneta. Na Google-u su upoznali razne načine pretraživanja (pretraživanje citiranog teksta, slika, videa, korištenje opcije "Napredno pretraživanje" i drugo).

Osim Google-a kao pretraživača, postoje vrlo posjećene web stranice koje je potrebno upoznati. Wikipedia je besplatna internetska enciklopedija koja ima prilično opširne tekstove o mnogim temama. Portali (poput tportal.hr, index.hr) mjesta su gdje ljudi uglavnom čitaju vijesti, ali obično imaju i dodatne sadržaje. Blogovi su uglavnom osobne web stranice na kojima se najčešće objavljuju vlastita razmišljanja svakih nekoliko dana. Forumi su web stranice na kojima ljudi razgovaraju o određenim temama; razmjenjuju mišljenja i iskustva. Polaznici su se registrirali na Forum.hr i tamo naučili kako se forum koristi.

Nezaobilazna vještina svakako je korištenje mail-a. Korisnici su naučili i kako se šalju attachmenti (privitci). Oni koji su imali korisnički račun na Gmail-u, naučili su kako se koristi njegov chat.

Polaznici su saznali čemu služi HTML kôd time što su u njemu napisali svoju prvu, primitivnu web stranicu koja sadrži samo naslov i jednu rečenicu. Dobar dio vremena iskorišten je za upoznavanje polaznika s programom Macromedia Dreamweaver MX koji služi za izradu web stranice bez potrebe za znanjem HTML kôda. Dakle, dok korisnik dizajnira web stranicu slično kao u npr. Wordu ili Power Pointu, dotle Dreamweaver sam pretvara njegov dizajn u HTML kôd te stranice.

Polaznici su naučili kako se na web stranici pomoću Dreamweavera oblikuje tekst, kreira link na drugu vlastitu stranicu ili na neku drugu internetsku stranicu, zatim kako se odabire naslov, uređuje pozadina, dodaju slike, Youtube filmići, Flash aplikacije, brojač posjeta… Sve to iskoristili su za sljedeći zadatak koji sam im

Page 65: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

65

postavio: izraditi web stranicu na temu po odabiru (koja se mora sastojati od više međusobno povezanih stranica) i podići je na internet.

Za podizanje web stranice (koju su polaznici izrađivali lokalno) koristili smo servis za besplatan web prostor: www.freewebspace.com. Tamo sam im pokazao kako se registrirati i uploadati svoju web stranicu na internet: pomoću alata File Manager na freewebspace.com potrebno je uploadati datoteke (.html ili .htm datoteke, slike i ostale datoteke koje stranica sadrži).

Evo i screenshotova nekih web stranica koje su učenici izradili.

Adrian Satja Kurdija

Page 66: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

66

WEB napredni

Predavač: Viktor Braut

Polaznici:

1. Dino Dolovčak 2. Luka Barić 3. Ante Korto Kelava 4. Luka Mihovil Glas 5. Domagoj Polanščak 6. Jan Jurinjak 7. Borna Bolfek 8. Denis Krznar 9. Leonard Vincelj 10. Goran Vodolšak 11. Josip Jelčić 12. Leo Uhernik 13. Ivan Horvat

14. Dino Draganić 15. Antonio Majcenić 16. Valentino Barušić 17. Nikola Gregurović 18. Marko Hlebec 19. Adrijan Mlakar 20. Nikolina Horvat 21. Maja Laginja 22. Teodor Markeš 23. Vlatka Barušić 24. Lorena Gregurović 25. Lucija Benc 26. Dora Barušić

Pohvaljeni učenici: Nikolina Horvat, Maja Laginja, Vlatka Barušić, Lorena Gregurović,

Lucija Benc i Dora Barušić TEME:

Općenito o internetu Korištenje i sigurnost IE/Mozille Firefox/Chrome Napredno pretraživanje (Google) Društvena mreža Facebook Gmail i gmail aplikacije (dokumenti, prezentacije, ankete) Torrenti web aplikacija "raspored sati online" Osnove izrade web stranice

Radionica Web napredni održana je u prvoj polovici Zimske škole. Zamišljena je da upozna učenike malo naprednijom upotrebom interneta, sigurnosti na internetu te osnovama izrade web stranica. Većina polaznika je prošle godine pohađala radionicu WEB početni na kojoj su bili upoznati s osnovama rada na internetu pa smo kroz prvih nekoliko tema prošli vrlo brzo.

U web preglednicima Internet Explorer, Mozilli Firefox i Google Chrome ponovili su osnovne funkcije kao što su: korištenje tabova, traženje pojma, povijest pretraživanja, bookmarks, brisanje privatnih podataka, postavljanje početne stranice, itd.

Naučili su što su ActiveX kontrole, VBScript, JavaScript i opasnosti koje donose malaware skripte. Zatim su se upoznali s naprednim pretraživanjem pomoću Google-a. Pretraživanjem slika, fraza, stranica pisanih na određenom jeziku, itd. Google je osnovan 1998. godine od strane dvojice studenata Larry Page i Sergei Brin kako bi organizirali informacije na internetu i olakšali im pristup.

Page 67: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

67

Facebook je, prema riječima osnivača Marka Zuckerberga,

zamišljen tako da se putem interneta povežu oni ljudi koji se već poznaju u stvarnom životu. Kao što početna stranica Facebooka kaže, on omogućuje korisnicima povezivanje i socijalizaciju s ljudima koji su im bliski i koji rade, studiraju i žive oko njih. Facebook je ujedno najpopularnije mjesto za objavljivanja fotografija, s više od 14 milijuna novih dodanih fotografija dnevno. U sklopu radionice polaznici su bili upoznati s procesom otvoranja korisničkog računa, dodavanja prijatelja, slika te korištenjem facebook aplikacija.

Polaznici su napravili svoj korisnički račun na Gmailu i upoznali se sa slanjem emailova, dodavanjem korisnika u adresar i korištenjem Google talka. Zatim je svaki polaznik imao zadatak napraviti vlastiti kalendar i podijeliti ga s ostalim polaznicima grupe. Uz google kalendar obrađeni su i google dokumenti (ankete, dokumenti i prezentacija).

"Raspored sati" je dinamička web aplikacija, namijenjena osnovnoškolcima i srednjoškolcima radi lakšeg zajedničkog učenja i snalaženja u školi i školskim obvezama. Aplikacija prvenstveno sadrži raspored sati, nadopunjen s najavljenim školskim događanjima, a sve to unose sami učenici za svoje razrede. U sklopu aplikacije Raspored sati objašnjena je i prednost logina pomoću facebooka i gmaila.

Najveći dio radionice predavalo se o osnovama izrade web stranica: što je to html, kako izgleda html kôd, osnovne naredbe, izrada stranice u Dreamweaveru te upload stranice na internet. Posljednji dan zadatak svakog polaznika bio je izrada stranice i upload na freewebspace.com.

Viktor Braut

Page 68: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

68

PHP

Predavač: Ivica Kičić Pohvaljeni učenik: Tonko Sabolčec

PHP je skriptni jezik predviđen za stvaranje dinamičnih web stranica. Za razliku od statičnih HTML stranica, PHP omogućuje pamćenje i obradu podataka na serveru. Na svaki korisnikov zahtjev poziva se određena PHP skripta koja generira sadržaj stranice. Pisanjem tih skripti stvaramo željenu web stranicu.

Ova radionica se bavila osnovnim temama vezanih uz programiranje web stanica u PHP-u. Cilj radionice je bio prikazati i objasniti najčešće korištene mogućnosti PHP-a. Razina polaznika je uglavnom bila početnička, uz jednu iznimku, polaznika koji se već otprije bavio web programiranjem. Radionica je bila organizirana na način da su sve teme bila objašnjavane na gotovom primjeru jednostavne web stranice, koju su polaznici dobili odmah prvi dan. Obrađene teme:

kratak uvod u PHP organizacija kôda razdvajanjem u više PHP datoteka uvod u MySQL (baze podataka), jednostavni oblici upita korištenje PHPMyAdmin-a korištenje baze podataka u PHP-u forme, GET i POST metoda session (login)

Radionica je započela upoznavanjem s alatom potrebnim za programiranje u PHP-u. Korišten je gotov skup programa pod nazivom XAMPP, koji uključuje sve potrebne alate: Apache (server), PHP te MySQL (bazu podataka). Za programiranje se koristio jednostavan tekst editor Notepad2. Nakon upoznavanja s alatima, ukratko su pokazane osnove sintakse PHP-a. Budući da je sintaksa PHP-a uvelike slična sintaksi drugih programskih jezika poput C++-a, radionica se nije zadržavala na općenitom programiranju, nego se orijentirala na primjenu programiranja u PHP-u za svrhe web stranica.

Nakon kratkog uvoda u PHP slijedile su osnove MySQL-a, baze podataka. Baza podataka je sustav predviđen za organizaciju, spremanje i čitanje velikih količina podataka. Koristi se za pohranu svih podataka vezanih uz web stranicu. Cijelom bazom podataka se upravlja preko upita tekstualnog oblika. Osnovni upiti su čitanje podataka, ubacivanje, brisanje i mijenjanje, dok postoje i razni upiti vezani uz postavljanje baze podataka. Na radionici su obrađeni samo jednostavni oblici prve četiri navede vrste upita, dok se za postavljanje baze koristio PHPMyAdmin.

Polaznici:

1. Teodor Merkaš 2. Vedran Muhar 3. Marin Drabić 4. Tonko Sabolčec 5. Valentina Potočki

Page 69: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

69

MySQL je zapravo sustav neovisan o PHP-u, ali mu se može pristupiti preko njega. PHP sadrži funkcije za spajanje na bazu podataka, funkcije za slanje upita i funkcije za primanje rezultata upita. Preko tih funkcija skripta dobiva željene informacije iz baze podataka, koje zatim obrađuje te ih postavlja na web stranicu u željenom obliku.

Forme predstavljaju bilo kakav oblik 'formulara' koje korisnici ispunjavaju. To može biti forma za prijavu, forma za upisivanje poruka, forma za pretraživanje ili bilo što drugo. PHP nam omogućuje korištenje tih GET i POST informacija na jednostavan način. GET i POST su dvije različite, ali slične, metode slanja parametara serveru. GET parametri su parametri navedeni u URL-u stranice, dok su POST parametri slani drugim oblikom te nisu vidljivi korisniku. Preko te dvije metode ostvarujemo komunikaciju između korisnika i servera, što predstavlja najvažnije svojstvo dinamičnih stranica.

Session predstavlja aktivnu konekciju između servera i klijenta. Svaki klijent koji se spaja na server ima zasebnu sesiju. Za svaku sesiju možemo pamtiti podatke, odvojeno od drugih sesija. Primjena toga se najprije može primijetiti pri prijavi korisnika. Nakon što korisnik izvrši prijavu (nakon što ispuni formu), podaci za prijavu se šalju serveru, koji provjerava valjanost podataka. Ukoliko je korisnik napisao točne podatke, smatra se prijavljenim, i svaki daljnji zahtjev tog klijenta će se odnositi na taj korisnički račun. Podaci o prijavi spremaju se u sesiji. Nakon što se prekine veza između klijenta i servera (primjerice, korisnik ugasi web preglednik), ili nakon što istekne određeno vrijeme od zadnjeg zahtjeva, sesija se briše.

Zadnji dan su polaznicima zadane vježbe koje su se sastojale od nadograđivanja postojeće stranice.

Ivica Kičić

Page 70: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

70

JAVA

Predavač: Jasmin Velkić, ing. Pohvaljeni učenici: Toni Potrebić i Robert Injac

Java, kao jedan od nekoliko najzastupljenijih i najatraktivnijih programskih jezika današnjice (uz C++ i C#.NET), uspjela je privući pristojan broj polaznika Zimske škole, unatoč činjenici da radionica nije bila koncipirana na način da obrađuje složene algoritamske zadatke, već je naglasak stavljen na osnove razvoja korisničkih aplikacija. Navedeni pristup odbio je one polaznike kojima je isključivi cilj bio priprema za natjecanja, ali je stav predavača da je upoznavanje mlađih generacija s osnovama objektno orijentiranog programiranja i razvoja poslovnih aplikacija dugoročno podjednako važan, ako ne i važniji zadatak.

Budući da snaga većine popularnih modernih programskih jezika leži upravo u objektno orijentiranoj paradigmi, prvi dio radionice bio je posvećen upoznavanju s osnovama OOP-a. Polaznicima su objašnjena 4 osnovna koncepta:

Apstrakcija: Prilikom stvaranja klase, odnosno prilikom modeliranja koncepata iz stvarnog svijeta, potrebno je te koncepte opisati s onim svojstvima i ponašanjima koja su bitna za domenu za koju se razvija softver. Odnosno, znanje o domeni potrebno je destilirati i pretočiti u pravi skup apstrakcija, koje će precizno opisivati potrebne koncepte. Iako se ovo čini kao logičan zahtjev, upravo je odabir pravog skupa apstrakcija jedan od ključnih elemenata uspješnog razvoja aplikacija korištenjem OOP-a.

Enkapsulacija je sakrivanje unutarnjih implementacijskih detalja klase iza javnog sučelja. U Javi

se ostvaruje modifikatorima pristupa public, private i protected. Svaka klasa korištenjem ključne riječi public definira svoje javno sučelje, preko kojeg sve ostale klase (objekti) komuniciraju s njom. Unutarnji implementacijski detalji nisu poznati ostatku programa (ostalim klasama) te se oni mogu i izmijeniti, a da ostatak programa to ne osjeti. Budući da ostatak programa ne može pristupiti privatnim dijelovima drugih klasa, ne postoji njegova ovisnost o unutarnjoj implementaciji klase, pa se smanjuje vezivanje (coupling).

Nasljeđivanje je oblikovanje hijerarhijske strukture klasa na način da dijete može koristiti sva

svojstva i metode definirane u roditelju, ali i dodavati vlastita svojstva. Time se sprječava dupliciranje kôda te se, još važnije, omogućava polimorfizam. Polimorfizam je pozivanje metoda izvedene klase preko reference koja je tipa bazne klase.

Osnovna ideja je u tome da izvedena klasa može nadjačati, odnosno ponovno implementirati metode bazne klase, kako bi se te metode ponašale po pravilima te klase, a u isto vrijeme će upravo te metode biti pozvane, ako se iza reference tipa bazne klase zapravo skriva objekt izvedene klase.

Polaznici:

1. Evan Artić 2. Toni Potrebić 3. Robert Injac 4. Luka Suman 5. Ivan Lazarić 6. Mihael Peklar 7. Eleonore Gardlo 8. Goran Dolovčak

Page 71: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

71

Svi navedeni koncepti demonstrirani su na jednostavnom primjeru geometrijskih likova:

implementirana je bazna klasa GeometrijskiLik, te izvedene klase Krug i Pravokutnik. Primjena koncepta apstrakcije na objekte koji se modeliraju ovisi o zahtjevima aplikacije. U slučaju iz primjera, bilo je potrebno izračunavati opsege i površine raznih geometrijskih likova. Stoga je od svih svojstava geometrijskih objekata koje je moguće modelirati, odabrano samo nekoliko (onih koji su potrebni za računanje opsega i površine), dok su svojstva kao boja, debljina linije i slično zanemarena i nisu korištena pri modeliranju objekta. Time je opisan koncept apstrakcije. Naime, u situaciji kada bi namjena softvera bila drugačija, neka od odbačenih svojstava bi bila bitna, pa i ključna.

Enkapsulacija je demonstrirana sakrivanjem unutarnjih implementacijskih detalja svake klase, odnosno sakrivanjem svih svojstava i metoda koje nisu dio potrebnog javnog sučelja. Prvenstveno se demonstracija odnosila na pojmove gettera i settera, odnosno javnih metoda za kontrolirani pristup privatnim svojstvima klasa.

Nasljeđivanje je opisano kroz odnos GeometrijskiLik->Krug, odnosno GeometrijskiLik->Pravokutnik. Bazna klasa GeometrijskiLik definirala je metode zajedničke za sve likove, GetOpseg i GetPovrsina, getter i setter za svojstvo Ime, te metodu za ispisivanje svojstava geometrijskog lika. Izvedene klase naslijedile su navedenu implementaciju i dodale svoje posebnosti.

Polimorfizam se u Javi implicitno postiže, budući da su svi pozivi metoda virtualni. U konkretnom primjeru, izvedene klase Krug i Pravokutnik su nadjačale pozive metoda GetOpseg i GetPovrsina, te su definirale svoju implementaciju, odnosno izračune na temelju vlastitih dodanih svojstava. Naime, navedene metode u baznoj klasi nisu imale nikakvu logičnu implementaciju, jer opseg i površinu geometrijskog lika nije moguće izračunati bez podataka o tom liku, a ti podaci su definirani tek u izvedenim klasama.

Upravo iz prethodnog je slijedio zaključak da nema smisla implementirati metode za opseg i površinu u samoj klasi GeometrijskiLik, ali je isto tako poznato da se te metode moraju nalaziti u baznoj klasi zbog omogućavanja polimorfnih poziva.

Navedeni problem rješava se korištenjem apstraktnih metoda i apstraktnih klasa. Apstraktna metoda je ona metoda koja nema implementaciju, već se samo od nasljeđujućih klasa očekuje da navedenu metodu implementiraju. Isto tako, budući da klasa s apstraktnom metodom zapravo nema kôd koji bi se izvršavao pri pozivu te metode, takvu klasu uopće nije moguće instancirati, odnosno stvoriti objekt takve klase. Ovaj primjer je pokazao da je takav pristup u skladu sa zdravim razumom, jer konkretni objekti razreda GeometrijskiLik nemaju smisla postojati. Naime, uvijek će postojati neka konkretna implementacija geometrijskog lika, bilo Krug, Pravokutnik ili nešto treće.

Page 72: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

72

Ostvareni kôd, koji sadrži sve navedene koncepte, sadržan je u nastavku (u nešto skraćenom

izdanju): GeometrijskiLik.java public abstract class GeometrijskiLik implements Comparable { private String ime; public String getIme() { return ime; } public void setIme(String ime) { this.ime = ime; } public abstract double getOpseg(); public abstract double getPovrsina(); public GeometrijskiLik(String Ime) { this.ime = Ime; } @Override public String toString() { return this.getIme() + ": Opseg = " + this.getOpseg() + "; Povrsina = " + this.getPovrsina(); } } Krug.java public class Krug extends GeometrijskiLik { private int vrhX; private int vrhY; private int radijus; public int getVrhX() { return vrhX; } public void setVrhX(int vrhX) { this.vrhX = vrhX; } public int getVrhY() { return vrhY; } public void setVrhY(int vrhY) { this.vrhY = vrhY; } public Krug(int VrhX, int VrhY, int Radijus) { super("Krug"); this.vrhX = VrhX; this.vrhY = VrhY; this.radijus = Radijus; } @Override public double getOpseg() { return 2 * getRadijus() * Math.PI; } @Override public double getPovrsina() { return getRadijus() * getRadijus() * Math.PI; } public int getRadijus() { return radijus; }

Page 73: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

73

public void setRadijus(int radijus) { this.radijus = radijus; } @Override public boolean equals(Object obj) { if(!(obj instanceof Krug)) return false; Krug k = (Krug)obj; if(this.radijus == k.radijus && this.vrhX == k.vrhX && this.vrhY == k.vrhY) return true; return false; } } Kôd koji demonstrira korištenje polimorfnih poziva na temelju navedenih klasa: Pravokutnik.java public static void main(String[] args) { GeometrijskiLik lik1 = new Krug(5, 5, 3); GeometrijskiLik lik2 = new Pravokutnik(1, 1, 3, 4); System.out.println(lik1); System.out.println(lik2); }

Prve dvije linije funkcije main pozivaju konstruktore klasa Krug i Pravokutnik, koje stvaraju objekte odgovarajućih tipova i pridružuju ih referenci tipa bazne klase, GeometrijskiLik. Pozivom metode lik1.getPovrsina() pozvati će se ispravna metoda klase Krug, unatoč tome što je varijabla lik1 tipa GeometrijskiLik.

Posebno zanimljive stvari dešavaju se u zadnje dvije linije. Metoda System.out.println() na konzolu ispisuje proizvoljan niz znakova, odnosno objekt tipa String. S druge strane, kao argument funkcije proslijeđen je objekt tipa GeometrijskiLik, odnosno Krug ili Pravokutnik. Funkcija println će pozvati funkciju toString, koja je definirana u klasi Object, koju nasljeđuju sve ostale klase, te će ispisati rezultat te funkcije. Navedena funkcija nadjačana je u klasi GeometrijskiLik, pa će se desiti polimorfni poziv te funkcije umjesto one u klasi Objectu. Isto tako, funkcija toString iz klase GeometrijskiLik poziva svoje funkcije getOpseg i getPovrsina, no budući da se te metode pozivaju nad objektima koji su tipa Krug i Pravokutnik, zapravo će se dogoditi polimorfni pozivi funkcija iz tih klasa.

Nakon upoznavanja sa osnovnim konceptima OOP-a, polaznici su upoznati i sa ostalim elementima jezika Java: rukovanje iznimkama, ulaz i izlaz podataka putem konzole te grafičko korisničko sučelje Swing.

Kao jedan od zadataka, bilo je potrebno napraviti jednostavan kalkulator, i to tako da se sve potrebne metode implementiraju u zasebnoj klasi Kalkulator, a korisničko sučelje samo prosljeđuje korisnikove akcije toj klasi. Ovdje se također radi o bitnom principu oblikovanja softvera, kojim se pokušava što veći dio programske logike maknuti iz korisničkog sučelja, koje je teško automatizirano testirati. Za kraj, napravljeno je jednostavno sučelje za pregledavanje, dodavanje i uređivanje geometrijskih likova s početka radionice.

Ova radionica polaznike je upoznala s velikim brojem vrlo važnih koncepata korištenih u razvoju modernih aplikacija te im je dala dobar temelj i smjer za daljnje obrazovanje u ovom području.

Jasmin Velkić

Page 74: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

74

Početnici – osnove računala

Predavači: Miljenko Hmelina, prof. i

Goran Dolovčak, prof.

Zbog velike zainteresiranosti najmlađih polaznika, radionica "Poče-tnici" bila je podijeljena u dvije grupe. Po težini gradiva, obje radionice predviđale su rad po istom programu, međutim, polaznici druge grupe su bili većinom učenici prvog razreda osnovne škole, stoga je program malo prilagođen uzrastu.

Polaznici:

POČETNICI – GRUPA A POČETNICI – GRUPA B

1. Luka Hršak 2. Marta Dlesk 3. Martin Očko 4. Maša Bobović 5. Dino Ranogajec 6. Dominik Ranogajec 7. Mateja Ljubić 8. Fran Kundih 9. Klara Bajcer

10. Bruno Miljan 11. Lovro Dolovčak 12. Ivor Mišak 13. Ivor Pavić 14. Jakov Jurinjak 15. Karla Topolovec 16. Ivona Pavić 17. Borna Gorup 18. Sven Ahčin

1. Monika Dunaj 2. Mateja Božinović 3. Lana Leljak 4. Bruno Petek 5. Alisa Lončar 6. Monika Hušnjak 7. Lucija Šalković 8. Katarina Mutak 9. Jakov Turner

10. Borna Cesarec 11. Hrvoje Žlepalo 12. Filip Bele 13. Jakov Bele

Pohvaljeni učenici: Početnici – grupa A: Ivor Mišak, Jakov Jurinjak, Sven Ahčin i Ivor Pavić Početnici – grupa B: Borna Cesarec, Alisa Lončar, Jakov Turner i Mateja Božinović

Grupa A pohađala je radionicu od ponedjeljka do srijede u prijepodnevnom terminu u trajanju od 4 sata, dok je grupa B pohađala radionicu od četvrtka do subote.

Page 75: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

75

Cilj radionice bio je da učenici steknu osnovno znanje rada na računalu te da se upoznaju s

osnovama programiranja (LOGO). Teme radionice: I. WINDOWS

• osobno računalo (dijelovi računala; uključivanje i isključivanje računala; mediji za pohranu podataka; uporaba miša i tipkovnice)

• radna površina (Desktop) (što su ikone i čemu služe; promjena pozadine radne površine; promjena postavki čuvara zaslona; stvaranje prečica; rad s prozorima)

• rad s mapama i datotekama (naučiti razliku između mape i datoteke; stvaranje nove mape; preimenovanje i brisanje mape; kopiranje mapa i datoteka; naredbe kopiraj i izreži)

• crtanje slika (Paint) (otvoriti program Paint; služiti se alatima za crtanje; spremanje crteža na računalo; otvaranje postojećeg crteža); zadatak učenicima za bolje svladavanje gradiva bio je nacrtati kuću

II. MICROSOFT WORD

• rad s programom MS Word • izgled i elementi prozora • rad s tekstom (unos, oblikovanje, kopiranje, premještanje) • spremanje i otvaranje dokumenata • umetanje slika u dokument

III. INTERNET

• objasniti pojam interneta • pregledavanje web stranica • upotreba tražilice • korištenje elektroničke pošte • spremanje teksta i slika s web stranice na računalo

Na kraju prvog dijela radionice polaznici su imali projektni zadatak. Naslov zadatka bio je „Grad

Krapina“. Služeći se internetom, trebali su pronaći tekstove i slike vezane za grad Krapinu, spremiti ih i oblikovati u MS Word-u. IV. MICROSOFT POWERPOINT

• objasniti svrhu Powerpoint prezentacija • pokretanje Powerpointa • odabir predloška za prezentaciju • upoznavanje s naredbama Powerpointa • umetanje crteža u prezentaciju

Kao zadatak za samostalno uvježbavanje učenici su trebali izraditi prezentaciju s četiri slajda gdje

su koristili već ranije spremljene radove (paint-kuća, word-tekst , internet-slike)

Page 76: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

76

V. LOGO

Zadnja nastavna tema odnosila se na učenje programiranja. Koristili smo slijedeće naredbe: FD broj – naredba za kretanje naprijed BK broj – naredba za kretanje unatrag CS – obriši zaslon LT broj – okretanje ulijevo za određeni kut RT broj – okretanje udesno za određenu kut HT – sakrij kornjaču ST – pokaži kornjaču REPEAT – ponavlja naredbu u zagradi n puta

Započeli smo s crtanjem najjednostavnijeg kvadrata, kuće i završili s češljem

Primjeri: Crtanje kvadrata

to kvadrat fd 100 lt 90 fd 100 lt 90 fd 100 lt 90 fd 100 end

Zatim smo upotrijebili naredbu repeat koja će pojednostavniti gornji dio kôda.

to kvadrat repeat 4 [fd 100 lt 90] end

Crtanje kuće

to kuca cs rt 90 repeat 4 [fd 70 rt 90] repeat 3 [fd 70 lt 120] end

Crtanje češlja

to cesalj :br cs rt 90 fd (:br-1)*10 rt 90 fd 5 rt 90 fd (:br-1)*20 rt 90 fd 5 rt 90 fd (:br-1)*10 lt 90 repeat :br [fd 50 pu bk 50 rt 90 fd 10 lt 90 pd] end

cesalj 15 Miljenko HmelinaGoran Dolovčak

Page 77: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

77

Računalo plus

Predavač: Miljenko Ilić, prof.

Radionica „Računalo plus“ bila je namijenjena učenicima nižih razreda koji su već pohađali jednu od prijašnjih Zimskih škola i učenicima koji imaju temeljna znanja iz informatike. Radionica se održavala od ponedjeljka do srijede u prijepodnevnom terminu. Teme radionice: I. PONOVIMO

Na početku radionice ponovili smo osnovne pojmove iz informatike koje su učenici trebali znati iz prijašnjih radionica. Tako smo se podsjetili koji su to osnovni dijelovi bez kojih računalo ne može raditi, koji uređaji spadaju u ulazne, a koji u izlazne, što se sve nalazi u kućištu računala. Na kraju smo zajedno riješili sljedeći zadatak:

Polaznici:

1. Maja Polanec 2. Sandra Majsec 3. Helena Polanščak 4. Neven Firšt 5. Sabina Jalšavečki 6. Marko Ovčarić 7. Vanja Turner 8. Lucija Kolarec 9. Krunoslav Drašković 10. Robert Kunštek 11. Nina Šalković 12. Kristina Kolarec 13. Denis Žižak 14. Kaja Javorić 15. Mateja Bočkaj 16. Katarina Barilar

Pohvaljeni učenici: Krunoslav Drašković, Nina Šalković, Maja Polanec i Robert Kunštek

monitor

hard disk

web kameraprinter

-na njemu je sve snimljeno

-ispis dokumenata

-na njemu vidimo štoračunalo radi

-vidimo se dok komuniciramo prekointerneta

Page 78: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

78

Cilj zadatka je povezati dijelove računala s njihovim nazivima i funkcijom. Nakon toga učenici su imali zadatak napisati tekst u MS Wordu i oblikovati ga prema uputama. Koristeći se internetom pronašli smo sliku na određenu temu, spremili je na računalo i umetnuli u novostvoreni dokument.

II. OBRADA TEKSTA

Nakon ponavljanja pristupili smo učenju novih znanja iz MS Worda, naučili smo upotrebljavati tablice:

Kreiranje tablica Kretanje tablicom Označavanje redaka, stupaca i ćelija u tablici Dodavanje i brisanje redaka i stupaca u tablici Spajanje i dijeljenje ćelija u tablici Oblikovanje tablice

Nakon što su učenici napravili raspored sati prema vlastitoj želji, pristupili smo rješavanju sljedećeg zadatka:

OŠ IVANA CANKARA 

OŠ ZAPRUĐE 

POLUFINALE 

OŠ MATE LOVRAKA 

PRVE

NST

VO Š

KO

LA

OŠ TRNSKO 

POLUFINALE 

FINALN

A UTA

KMICA 

 

 

III. IZRADA PREZENTACIJA

Microsoft PowerPoint je program za izradu prezentacija i sastavni je dio programskog paketa Microsoft Office. Služi za izradu multimedijalnih prezentacija, omogućujući dodavanje efekata, slika, zvukova, poveznica. Rabi se kao sredstvo pomoći u predavanjima i predstavljanjima nekih proizvoda i usluga.

Kreiranje prezentacija (pokretanje i zatvaranje MS PowerPoint-a, izgled prozora PowerPoint-a, stvaranje prezentacija, spremanje prezentacije).

RAM memorija

matična ploča

procesor

DVD-rom

-brzina rada računala

-koliko istovremeno možemo raditi

-na nju se sve spaja

-čitanje DVD-a

Page 79: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

79

Rad sa slajdovima (umetanje novog slajda, promjena redoslijeda slajdova, brisanje slajda). Oblikovanje slajdova i prezentacija (korištenje predložaka dizajna, sheme boja i pozadine,

grafičke oznake i numeriranje, animiranje teksta i objekata, okno zadatka „Prilagođena animacija“). Izvođenje prezentacija (prikazivanje prezentacije).

Završni zadatak učenika bio je samostalno izraditi prezentaciju na temu „Grad Krapina“. Jedno od rješenja možete vidjeti ispod.

GRAD KRAPINA

INFORMACIJ E

Za gorski gra d u da ljen 50 km od Za grebaBoga t a povijesna ba š t in a se že ča k 130 tisuća godin a un a tr a g. U Kra pini se n a la zi n ajpozna t ije na la zišt e pr ačovjeka , brdo H ušnja kovo.

ZNAMENITOSTI

Muzej krapinskih neandertalacaMuzej Ljudevita Gaja

Kulturne manifestacijeFašnikGlumački festivalLjeto u KrapiniTjedan kajkavske kulture

MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACANa jm odern iji i najsofist icir an iji muzej svijeta .Otvor en je 27. veljače 2010. god ine.Od otvor en ja do 3.kolovoza posjet ilo ga 84 t isuće ljudi.

Page 80: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

80

IV. LOGO

Na kraju radionice preostalo nam je još ponoviti programski jezik Logo i naučiti nešto novo. Prilikom ponavljanja osobno sam očekivao malo veće znanje iz Loga. Neki učenici prvi su se put susreli sa tim jezikom, pa nam je trebalo više vremena od očekivanog za upoznavanje sa naredbama. Usprkos tome uspjeli smo naučiti i nešto novo – uporaba petlje za crtanje niza likova Nacrtajte niz od 4 kvadrata duljine stranice 150. Rješenje:

TO KVADRAT REPEAT 4 [FD 150 RT 90] END TO NIZ.KVADRATA REPEAT 4 [KVADRAT RT 90 FD 150 LT 90] END

Nacrtajte niz od 4 kvadrata duljine stranice 150. Između svakog kvadrata u nizu je razmak od 20 koraka.

TO NIZ.KVADRATA REPEAT 4 [KVADRAT RT 90 PU FD 170 LT 90 PD] END

Miljenko Ilić

Page 81: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

81

Primjena računala u nastavi

Predavač: Krešimir Dunaj, prof.

Polaznici:

1. Andreja Cigula 2. Renata Vuzem 3. Vesna Škrlec 4. Ivana Čavuži 5. Dragica Šalković 6. Ljerka Krajačić 7. Renata Jurinjak Herceg 8. Gordana Pavić 9. Ružica Hršak 10. Darinka Došen 11. Melani Popović 12. Erika Tušek

Radionica „Računalo u nastavi (uredske aplikacije i Internet)“ održavala se od ponedjeljka do srijede u poslijepodnevnom terminu. Radionicu je pohađalo 12 nastavnika osnovnih i srednjih škola Krapinsko-zagorske županije.

Cilj radionice je da polaznici steknu znanje o unosu i obradi sadržaja korištenjem aplikacije MS Word, proračunskim tablicama i njihovoj izradi korištenjem aplikacije MS Excel, izradi prezentacija koristeći MS PowerPoint te korištenje Carnetovog CMS-a za uređivanje školskih web stranica. Teme radionice: MS WORD 2007

Pokretanje MS Worda, sučelje aplikacije, otvaranje novog i postojećeg dokumenta i zatvaranje aplikacije. Unos i oblikovanje sadržaja (promjena vrste fonta, veličine i boje fonta). Oblikovanje odlomka

(poravnanje odlomka u odnosu na lijevu, desnu marginu, centriranje odlomka, uvlačenje odlomka, uvlačenje prvog retka odlomka, prored u odlomku, razmak između odlomka i gornjeg/donjeg teksta, okviri odlomka i stranice, sjenčanje odlomka) Dodavanje nove stranice u dokument, oblikovanje vodenog žiga u dokumentu, kreiranje listi

(popisa). Kopiranje i premještanje teksta, umetanje i oblikovanje tablica, umetanje formula i funkcija u

tablicu, umetanje i oblikovanje zaglavlja/podnožja. Predpregled prije ispisa i ispis dokumenta na pisač.

MS EXCEL 2007

Prvi koraci u radu s tabličnim kalkulacijama (pokrenuti i zatvoriti aplikaciju (MS Excel) za tablične kalkulacije; otvoriti jednu, više radnih knjiga; pospremiti radnu knjigu na određenu lokaciju na uređaj za pohranu; pospremiti radnu knjigu pod drugim imenom; pospremiti radnu knjigu u drugom datotečnom formatu (predložak, web stranica); prijelaz između radnih listova, ili otvorenih radnih knjiga; upotrijebiti funkciju pomoći u aplikaciji; zatvoriti aplikaciju za tablične kalkulacije)

Page 82: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

82

Mijenjanje osnovnih postavki (upotrijebiti funkciju za povećanje (zumiranje) radne knjige; prikazati/sakriti trake alata; zamrznuti, odmrznuti naslove redaka i/ili stupaca; izmjena osnovnih postavki aplikacije: korisničko ime, glavna mapa za spremanje i otvaranje radne knjige Ćelije (Umetanje podataka; označiti ćeliju ili niz susjednih/nesusjednih ćelija. Označiti cijeli

radni list; označiti redak, stupac, niz susjednih/nesusjednih redaka i stupaca; brisanje redaka, stupaca iz radnog lista; mijenjanje širine stupca i visine retka; umetanje dodatnih sadržaja u ćeliju, zamjena postojećih sadržaja ćelije; umnožavanje sadržaja ćelije i niza ćelija unutar radnog lista, između radnih listova i otvorenih radnih knjiga; korištenje funkcije za samoispunu/kopiranje ili inkrementalno povećavanje ulaznih podataka; premještanje sadržaja ćelije i niza ćelija unutar radnog lista, između radnih listova i otvorenih radnih knjiga; obrisati sadržaj ćelija; upotreba funkcija pronađi i zamijeni za pronalaženje i zamjenu sadržaja u radnom listu; sortiranje niza ćelija po uzlaznom i silaznom kriteriju.) Radni list (umetanje novog radnog lista; preimenovanje radnog lista; brisanje radnog lista;

umnožavanje radnog lista unutar radne knjige i unutar otvorenih radnih knjiga; premještanje radnog lista unutar radne knjige i unutar otvorenih radnih knjiga) Formule i funkcije (aritmetičke formule – izvođenje

formula korištenjem relativnih adresa ćelija i aritmetičkih operatora; adresiranje ćelija – razumjeti i upotrijebiti relativne, mješovite i apsolutne adrese ćelija u formulama; izvođenje formula korištenjem funkcija sume, prosjeka, minimuma, maksimuma i brojanja; izvođenje formula korištenjem logičke funkcije IF (uzimanjem u obzir jedne ili dvije specifične vrijednosti).) Oblikovanje (brojevi/datumi; oblikovati ćelije za

prikaz valutnih simbola; oblikovati ćelije za prikaz postotaka; oblikovati sadržaj ćelije: podebljano, nakošeno, jednom i dvostruko podvučeno; pro-mijeniti boju sadržaja ćelije i pozadine ćelije; prenijeti oblikovanje sa ćelije ili niza ćelija na drugu ćeliju ili niz ćelija; poravnanje, efekti okvira; centriranje naslova preko niza ćelija.) Dijagrami/grafikoni (korištenje dijagrama/grafikona; dodavanje naslova, oznaka na

dijagramu/grafikonu, micanje naslova i oznaka s dijagrama/grafikona; umnožiti, premjestiti dijagram/grafikon unutar radnog lista, između otvorenih radnih knjiga.) Priprema izlaznih rezultata (promjena margina na radnom listu; promijeniti orijentaciju radnog

lista, promijeniti veličinu stranice; prilagodba postavki stranice tako da sadržaj radnog lista stane na određeni broj; stranica; dodati i promijeniti tekst i ostale podatke u zaglavlju i podnožju radnog lista; pregledati radni list prije ispisa; uključivanje i isključivanje crta rešetke, prikazivanje rubrika, redaka i stupaca za potrebe ispisa; primjena automatskog ispisa naslova redaka na svakoj stranici radnog lista.)

MS POWERPOINT 2007

Pokretanje aplikacije, sučelje aplikacije. Otvaranje novog i starog dokumenta, zatvaranje dokumenta i aplikacije. Umetanje slajda, unos i oblikovanje teksta, podešavanje pozadine slajda i stilova slajda,

premještanje i kopiranje slajdova, pogledi u prezentaciji, umetanje i oblikovanje slika, tablica i grafikona u prezentaciju, umetanje animacijskih efekata na objekte u slajdu i prijelaz između slajdova. Podešavanje postavki animacija, umetanje navigacijskih gumba na slajdove, umetanje

hiperveza na objekte slajda i povezivanje slajdova pomoću njih. Predpregled slajdova prije ispisa i ispis prezentacije na pisač.

Page 83: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

83

CARNETOV CMS ZA WEB STRANICE ŠKOLE

Spajanje pomoću web preglednika na web stranice Srednje škole Krapina (Carnet CMS). Prijavljivanje pomoću Carnet HUSO računa na web stranicu. Odabir svojeg profila na stranici, dodavanje i oblikovanje te brisanje nove

obavijesti za svoj profil, dodavanje mape i podmape u svoj profil te dodavanje priloga (Word ili Excel dokumenta). Dodjeljivanje i promjena prava korištenja dokumenata ostalim korisnicima web stranice. Brisanje priloga i mapa na svom profilu, spremanje navedenih sadržaja na svoj profil na web

stranici.

Na kraju radionice polaznici su imali projektni zadatak. Trebali su izraditi u MS Powerpoint-u kviz za učenike u kojem je trebalo dodati slajdove s pitanjima i ponuđenim odgovorima, na odgovorima je trebalo umetnuti hiperveze koje su se u slučaju pogrešnog odgovora spajale na slajd s porukom „Pogrešan odgovor pokušaj opet“ i hipervezom na njemu za povratak na slajd s istim pitanjem. U slučaju odabira točnog odgovora pojavio se novi slajd sa sljedećim pitanjem, prelaskom miša preko odgovora trebao se pojaviti okvir s tekstom „Odaberi ako si siguran/na“.

Krešimir Dunaj

Page 84: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

84

Digitalna fotografija

Predavač: Alen Spiegl, dipl. ing.

Polaznici:

1. Natalija Lonjak 2. Marko Mikša 3. Valentina Potočki 4. Eleonore Gardlo 5. Arijan Golub 6. Fran Klobučar 7. David Spiegl 8. Marko Rostok 9. Karol Ćorko 10. Fran Tomašić 11. Branko Barlović 12. Ivanka Švaljek 13. Lucija Švaljek 14. Andreja Cigula

Pohvaljeni učenici: Arijan Golub, Fran Tomašić i David Spiegl

U posljednje vrijeme sve više se mogu čuti pitanja: “zašto mi je slika neoštra?”, “zašto na slici ima puno šuma?”, “kako da dobijem sliku kao u časopisima?”, “zašto mi boje na slici nisu vjerne stvarnim bojama?”, “što je blenda?”, “što je osjetljivost?”.... Ponukan ovakvim pitanjima odlučio sam organizirati radionicu na kojoj bih svim zainteresiranim za fotografiju omogućio da dobiju temelje kako dobiti tehnički (i ne samo tehnički) dobru fotografiju. Iako je većina praktičnog rada i objašnjavanja bila korištenjem DSLR aparata, na radionici nismo zanemarili niti kompaktne fotoaparate pa čak ni fotoaparate u mobitelima. Zašto? Iako se pomoću fotoaparata u mobitelu sigurno ne može dobiti slika koja bi bila tehnički dobra kao i slika dobivena pomoću DSLR-a, cilj radionice je bio kako dobiti kvalitativno najbolje fotografije pomoću opreme koju svatko posjeduje. Radionica se odvijala u nekoliko faza:

princip rada digitalnih fotoaparata i osnovni tehnički parametri i njihov utjecaj na fotografiju osnovna pravila kompozicije predavanje gosta, gospodina Matije Topolovca iz Cropixa praktičan rad

1. Princip rada digitalnih fotoaparata

Kako bi najbolje mogli iskoristiti opremu koju posjedujemo, potrebno je razumjeti što je fotografija, kako ona nastaje. Osnovni princip je isti, kako za film tako i za moderne načine spremanja slika. Svjetlo je ono što svaki fotoaparat skuplja i na neki način sprema na film ili u memoriju (kartice, ugrađena memorija, disk). Još iz fizike znamo da pomoću leće možemo usmjeravati sliku na neku površinu koja je u slučaju fotoaparata film ili senzor. Dva najčešće korištena tipa senzora su: • CCD (Charge-coupled device) – veći dinamički raspon, manje šuma, zrelija tehnologija proizvodnje • CMOS (Complementary metal-oxide-semiconductor) troši oko 100 puta manje energije od CCDa,

jeftiniji

Page 85: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

85

Današnji razvoj tehnologije vrlo blizu je

približio kvalitetu oba tipa senzora. Kada svjetlo padne na senzor ono može biti dobro, prejako ili preslabo. Kako bi mogli kontrolirati količinu svjetla koja će pasti na senzor, koristimo tri parametra za optimalne rezultate: • Ekspozicija • Blenda • Osjetljivost Ekspozicija

Ekspozicija je osnovni element kojim reguli-ramo količinu svjetla koja pada na senzor. Što je ekspozicija dulja, više svjetla će pasti na senzor, odnosno što je ekspozicija kraća, manje svjetla će biti na senzoru. Ekspozicija se izražava obično kao razlomak ako je vrijeme padanje svjetla na senzor manje od 1 sekunde, odnosno u sekundama. Uobičajene vrijednosti ekspozicije su 1/1000 (tisućinka sekunde), 1/500, 1/250, 1/120, 1/60, 1/30,... pa do nekoliko sekundi. Neki aparati ili objektivi u sebi imaju ugrađenu stabilizaciju slike koja omogućava dobivanje oštrih slika i pri dužim ekspozicijama. Stabilizacija se odnosi jedino na podrhtavanje ruke prilikom držanja fotoaparata, a ne i na micanje objekta koji se slika. To znači da za oštre slike sporta stabilizacija neće imati nikakvu korist jer ne podrhtavaju aparat i objektiv nego subjekt koji se slika. Općenito se uzima da je moguće dobiti oštru sliku s ekspozicijom ne duljom od 1/60 ako se koristi ‘normalan’ objektiv (više o tome poslije). Naravno, želimo li koristiti dulje ekspozicije potrebno je za oštru sliku na nekakav način učvrstiti aparat; koristite stativ, nađite nekakav zid ili drugo čvrsto mjesto oko sebe na koji možete staviti aparat ili nađite mirno i čvrsto uporište za ruku. Što je manje vrijeme ekspozicije, slika će biti oštrija jer će bolje zaustaviti pokret. Naravno da za statične kadrove ovo nije problem.

Blenda

Najčešće unutar objektiva se nalaze listići raspoređeni u krug prikazani na slici iznad. Kako se i vidi na slici, mijenjanjem otvora mijenja se i količina svjetla koja pada na senzor – manji krug manje svjetla i obrnuto. Promjer kruga koji propušta svjetlo naziva se još i f broj. Što je f broj manji više svjetla dolazi do senzora. Osnovne mjere su f/1, f/1.4, f/2, f/2.8, f/4, f/5.6, f/8, f/11, f/16 i f/22. Primjećujete da je svaki osnovni f broj 1.4 puta veći od prethodnog (zbog fizikalnih zakona da količina svjetla koja prođe kroz krug raste/opada kvadratno s promjenom polumjera kruga). Što to znači? Ako pri blendi f/2 koristimo ekspoziciju od 1/100 tada će se promjenom blende na f/2.8 ekspozicija morati duplo povećati i iznositi 1/50. Utjecaj blende, osim kontrole količine propuštenog svjetla, je dobivanje dubinske oštrine. Što je veći f broj slika će imati veću dubinsku oštrinu.

Page 86: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

86

Osjetljivost (ISO)

Pojam osjetljivosti dolazi iz vremena filma, kada su se za različite svjetlosne prilike koristili različite fotoosjetljive emulzije. Osnovna osjetljivost se izražava brojevima 50, 100, 200, 400, 800, 1600,... Osjetljivost služi kako bi kontrolirali količinu svjetla koja nam je potrebna da bi dobili pravilno osvijetljenu sliku. Ako ima malo svjetla da bi slika bila pravilno eksponirana podizanje ISO vrijednosti je jedno od rješenja. No, međutim, nedostatak kojeg ovakav način dovođenja svjetla do senzora nosi je povećanje šuma na slici koji se vidi kao puno malih sitnih točkica raznih boja te gubitak detalja na slici. Pravilo je da se pokuša slikati sa što manjim ISO brojem.

2. Objektivi

Za dobivanje kvalitetne slike najveći utjecaj na krajnji rezultat ima kvalitetan objektiv. Objektivi se uglavnom sastoje od više različitih leća koje služe ispravljanju raznih optičkih anomalija koje se javljaju pri prolasku svjetla kroz različite medije (staklo/zrak) i geometrijskih izobličenja.

U pravilu su objektivi s manjim f brojem skuplji od onih s većim. Isto tako, kvaliteta slika je s takvim objektivima veća.

Za objektive je bitna žarišna duljina koja se izražava u milimetrima (mm) jer ona govori koliki kut ispred sebe ‘zahvaća’ taj objektiv. Vrijedi pravilo: manje mm – širi kut, odnosno veća površina ispred objektiva će biti zahvaćena.

Objektivi mogu biti: • fiksni – ne mijenja im se žarišna duljina, nije moguće zumiranje. Generalno, kvaliteta slika

s ovakvim objektivima je veća od zoom objektiva. • zoom objektivi – omogućuju zumiranje, odnosno promjenu žarišne duljine. Kvaliteta slike

je gotovo uvijek lošija od fiksnih, no prednost im je da su više univerzalni – nije potrebno stalno mijenjati objektive na aparatu. Zbog toga na kompaktnim (ne SLR) fotoaparatima imamo uvijek ugrađene zoom objektive.

Podjela po kutu koji objektivi pokrivaju:

• Širokokutni – koristi se kada iz male blizine trebamo zahvatiti što veće područje ispred fotografa (npr. slikate grupu ljudi iz male blizine). Pokrivaju područje od 8 do 35mm.

• Normalni – donekle predstavlja vidno polje koje ima naše oko. Pokrivaju područje od 35 do 70 mm.

• Teleobjektivi – koriste se kada je potrebno ‘približiti’ udaljene objekte, odnosno kada želite popuniti kadar s udaljenim objektom. Dobri i svjetlosno jaki objektivi (mali f broj) su izuzetno skupi.

Podjela po namjeni:

• Makro objektivi – koriste se za slikanje vrlo malih predmeta, odnosno detalja. Takvi objektivi obično imaju povećanja od 0.5 do 5 puta. 1:1 makro objektiv znači da će veličina objekta u prirodi biti jednaka na senzoru.

• Tilt and shift objektivi – koriste se uglavnom za slikanje arhitekture. To su objektivi specijalne konstrukcije kod kojih se mogu mijenjati ravnine slike i senzora. Vrlo skupi objektivi.

• Normalni objektivi

Page 87: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

87

3. Balans bijele boje (White balance)

Nekada slike ispadnu u neprirodnim bojama. Razlog tome je krivi balans bijele boje. Bijela boja pod različitim izvorima svjetlosti izgleda drugačije. Npr. pod svijetlom svijeće bijelo će izgledati crvenkasto-žućkasto. Kako bi dobili pravilnu reprodukciju boja potrebno je postaviti i odgovarajuću postavku. Kod novijih aparata ovo uglavnom funkcionira pouzdano, no najveći problem predstavlja fluorescentno svjetlo te je često potrebno to postaviti ručno. 4. Stativ

Neophodan dodatak svakom ozbiljnijem fotografu je stalak. On nam omogućava da u situacijama kada nema dovoljno svjetla, kada su potrebne duge ekspozicije, aparat bude apsolutno miran. 5. Bljeskalica (flash, blic)

Neophodan dio opreme za slikanje u slabim svjetlosnim uvjetima je blic. Blic dodaje svjetlo tamo gdje ga nema dovoljno. Vanjska bljeskalica daje puno bolje rezultate od ugrađene jer je os izvora svjetlosti dalje od osi svjetlosti koja ulazi u objektiv. 6. Tehnički savjeti

Tehnički dobru sliku možete dobiti srećom (rjeđe) ili poznavanjem parametara koji određuju kvalitetu slike (češće). Snimanje fotografija je razmišljanje o svjetlu koje ulazi u aparat i međusobno postavljanje parametara osjetljivosti, ekspozicije i blende. Neka opća pravila:

Pokušajte držati ISO što niže Što je kraća ekspozicija šansa je da će slika biti oštrija (poništava podrhtavanje aparata i

kretanje objekta koji se slika) Ako slikate sa stalka poželjno je imati žičani ili bežični daljinski kojim će te aktivirati aparat

kako bi se izbjeglo podrhtavanje aparata. Ako nemate daljinski, koristite okidanje sa pauzom koja je obično 2s ili 10s, kako bi se aparat poslije pritiska smirio. Ako slikate pejzaže poželjno je da je slika oštra, od objekata u prvom planu pa do onih

najdaljih. Da bi dobili takve slike potrebno je koristit što veći f broj (npr. 11 ili 16). Vodite računa da povećanje f broja vodi do povećanja ekspozicije. Primjera radi, ako je potrebno svjetlo uz standardne postavke f4, 1/200s za f16 ekspozicija će morati biti 1/12s što znači da iz ruke nije moguće dobiti kvalitetnu sliku. Tada bez stativa nema dobre slike. Povećavanje ISO vrijednosti dovest će do pojave šuma i pokvariti će kvalitetu fotografije. Za pejzaže poželjno je koristiti širokokutne objektive iako ne mora biti pravilo. Dakle, za dobru fotografiju pejzaža – stalak, visok f, a ekspozicija kako bude.

Page 88: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

88

Ako snimate sport, zašli ste u najzahtjevnije područje fotografije jer su zahtjevi za opremom najveći. Zašto? Potrebne su velike brzine zatvarača (vrlo male ekspozicije). Dodatni problem je slikanje sporta u dvorani jer uglavnom nema dovoljno svjetla te su vam potrebni brzi objektivi (s malim f brojem). Često je u takvim situacijama potrebno dizati ISO osjetljivost, a samo najbolji aparati imaju zadovoljavajuću sliku pri visokim osjetljivostima. Portreti su relativno česti motivi na fotografijama. Uglavnom se za slikanje portreta koriste

žarišne duljine od 70mm do 135mm. Uglavnom je cilj odvojiti osobu od pozadine kako bi se više istaknula zamućivanjem pozadine odnosno neoštrinom pozadine. Neoštrinu je najlakše dobiti da se objektiv stavi na što manji f broj (f2 ili f2.8) pa će ono što je izvan fokusa biti zamućeno. Dubinska oštrina je područje na slici koje je oštro gledano po dubini (u odnosu na senzor). Što

je manji senzor koji svjetlo pretvara u sliku (CCD ili CMOS) slika može biti oštrija. Za iste postavke svih elementa slike, slika s manjeg senzora imat će najveću dubinsku oštrinu, a s najvećim najmanju. Teleobjektivi imaju najmanju dubinsku oštrinu, a širokokutni najveću (uz iste ostale postavke). Makro slikanje zahtjeva stalak jer zbog velikog povećanja vrlo mali pomaci unose neoštrinu u

sliku. Isključite uklanjanje crvenih očiju kada slikate s blicem. Nekoliko brzih bljeskova iz

bljeskalice bi trebalo onemogućiti pojavu crvenih očiju, no to se gotovo nikada ne desi, odnosno oči i dalje budu crvene. Predbljeskovi prije glavnog bljeska često samo zbune ljude, a neki čak i zatvore oči. Bolje malo proširite kadar nego da objekti bitni za fotografiju ne budu na slici. Digitalne slike

i tako imaju dovoljnu rezoluciju da ih se može cropati (naravno ne previše). Zanemarite pravila i prepustite se kreativnosti. S digitalnim aparatima nema troškova kao s

filmom. Rezultate vidite odmah i ako znate što želite, a teorija vam nije strana, znate što treba mijenjati kako bi dobili željeni rezultat.

7. Gost predavač – gospodin Matija Topolovec

Jedan dan gost predavač bio je Matija Topolovec, fotograf Pixella. Polaznike je upoznao s osnovnim postulatima reporterske fotografije. Isto tako, upoznao ih je sa svojim počecima amaterskog bavljenja fotografijom koje je preraslo i u profesiju.

Nakon kraće rasprave upoznao ih je sa svojim omiljenim fotografskim motivima kojima se bavi

kada ne mora raditi. Polaznicima radionice najviše se svidjela njegova ideja slikanja svjetla: aparat se stavi na stalak, uzme se dugačka ekspozicija te s nekim predmetom koji svijetli se rukom iscrtavaju različiti uzorci. To je odmah i postao zadatak za zadaću za polaznike koji su kod kuće isprobavali i prezentirali svoje najbolje uratke.

Najmarljiviji učenici za svoje isticanje na radionici dobili su Pohvalnicu.

Alen Spiegl

Page 89: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

89

Programiranje CNC tokarilice

Predavač: Mladen Hršak, dipl. ing.

Polaznici:

1. Vlado Novosel 2. Ivan Tovernić 3. Davor Beden 4. Josip Tušek 5. Franjo Tušek 6. Stjepan Mužar 7. Marijan Novak

Sadržaj radionice:

1. Programiranje izradaka za CNC tokarilice 2. Podešavanje i priprema CNC tokarilice za rad 3. Izvođenje programa na CNC tokarilici

Radionica "Primjena računala u proizvodnji – programiranje CNC tokarilice" izvedena je u pet radnih dana po pet sati; što ukupno iznosi 25 sati. Polaznici radionice bili su profesori i suradnici u nastavi strojarske struke Srednje škole Krapina. Na radionici je sudjelovalo četiri profesora i dva suradnika u nastavi.

Cilj naše radionice bio je pokazati i uvježbati kako programirati i izraditi neki komad-predmet na CNC tokarilici. Programirati neki tehnološki proces tokarenja može se ostvariti na dva osnovana načina. Na ovoj radionici bavili smo se ručnim programiranjem, što podrazumijeva izradu i ispisivanje programa od strane tehnologa ručno bez dodatnih softverskih pomagala.

Radionica je planirana u tri povezane cjeline. Sadržaj prve cjelina obrađivali smo tijekom prva tri dana. Tu su se polaznici upoznali s osnovama stroja, upravljačke jedinice "Siemens – Sinumerik 840D" i načinima programiranja. Tehniku programiranja uvježbavali smo pomoću vježbi na simulatoru procesa tokarenja. Kao primjer navest ću nekoliko vježbi, jer bi opisivanje svih vježbi tražilo malo više prostora. Ciklus izrade konture Program: Potprogram "z1"

Page 90: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

90

Konačni izgled konture izratka na simulatoru bio bi: Ciklus izrade utora na gotovoj konturi Program: Definiranje utora: Konačni izgled simuliranog izrađenog utora: Ciklusi bušenja Program:

Page 91: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

91

Ciklus izrade utora za izlaz navoja Program: Ciklus za urezivanje navoja Program:

Page 92: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

92

Završetak edukacije programiranja protekao je u izradi dviju završnih vježbi. Prva vježba obrađuje vanjsko, a druga unutarnje tokarenje. Prva vježba – vanjsko tokarenje: Program ZSV_1 G54 TRANS 54.5 T2 D1 M6 S2500 F0.04 M3 G0 X30 Z0;1 Gl X-0.5;2 G0 Z1;3 X38 Z50;4 M5 T4 D1 M6 S2500 F0.08 M3 G0 X30 Z1;5 CYCLE95("kont_vanj",2,0,0.2,0,0.08,0.04,0.02,9,0,0,0) G0 X32;14 Z-8;15 CYCLE96(16,-12,"B",0) G0 X20;16 X38 Z50;17 M5 T6 D1 M6 G97 S500 M3 G0 X16 Z1;18 CYCLE97(1„1,-10,16,16,0,0,0.614,0.05,0,1,8,l,1,1,0) G0 X38 Z50;19 M5 T8 D1 M6 S1000 F0.01 M3 G0 X32;20 Z-38;20 CYCLE93(27,-39,3.2,4,0,20,20,,1,,,0,0,1,0,1,0) G0 X32;21 Z-42;21 G1 X-0.5;22 G0 Z-41.5;23 X38;24 Z50;25 M30

Potprogram Kont_vanj G1 X13 Z0.5;6* X16 Z-1;7* Z-12;8* G2 X20 Z-18 CR=4;* G3 X19 Z-22 CR=2.763;10* G2 X27 Z-29.865 CR=5.5;11* G1 Z-45;12* X29;13* M17

Page 93: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

93

Po izvršenom programiranju napravljena je simulacija procesa čime je zaključen proces izrade

programa za prvu vježbu. Druga vježba – unutarnje tokarenje: Program ZSV_2 G54 TRANS Z54 T1 D1 M6 S800 F0.1 M3 G0 X0 Z5;1 CYCLE83(5,,0,-35,0,-10,0,5,0,0,1,0,1,5,0,0,0) G0 X45 Z100;3 M5 T3 D1 M6 S2500 F0.03 M3 G0 X16 Z3;4 G1 Z-25;5 X15.5;6 G0 Z2;7 CYCLE95("kont_unut",2,0,0.2,0,0.03,0.02,0.02,11,0,0,0) G1 X16;8 G0 Z-20;9 CYCLE96(20,-25,"D",0) G0 Z1;10 X45 Z100;11 M5 T5 D1 M6 G97 S500 M3 G0 X18.9 Z2;12 G1 Z-12;13 CYCLE97(1„-12,-22,18.92,18.92,0,0,0.578,0,0,0,8,1,2,1,0) G0 Z2;14 X45 Z100;15 M30

Potprogram Kont_unut G1 X35 Z0.5;16* X32 Z-1;17* Z-4;18* G3 X18.92 Z-13 CR=9.13;19* G1 Z-25;20* X16;21* M17

Page 94: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

94

Po izvršenom programiranju napravljena je simulacija procesa čime je zaključen proces izrade

programa za drugu vježbu.

U drugom dijelu radionice, četvrtog dana, bavili smo se podešavanjem CNC tokarilice kako bi bila spremna za izradu komada kojeg smo u prvom dijelu programirali. Tu spadaju slijedeće radnje:

određivanje nul točke podešavanje alata gruba i fina korekcija alata

U trećem dijelu radionice, posljednjeg dana, izrađivali smo, na prethodno podešenoj CNC

tokarilici, komade koje smo programirali u prvom dijelu radionice. S nekoliko slika ilustrirat ću radnje završnog dijela radionice.

Page 95: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

95

gotovi komad

Na kraju da zaključimo izvješće o izuzetno uspješnoj radionici zajedničkom slikom svih sudionika.

Mladen Hršak

Page 96: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

Zimska škola informatike - Krapina 2011. RADIONICE

96

STRUČNO PREDAVANJE:

Mreže i Linux

Zbog premale zainteresiranosti, umjesto trodnevne radionice “Mreže i Linux”, održao sam samo jedno dvosatno predavanje.

Kratko sam preletio koncept Interneta i računalnih mreža, dajući polaznicima ideju na kojim

principima radi Internet, koji je zapravo skupina računala povezanih u mrežu. Objasnio sam im hijerarhiju interneta, povezujući teoriju s računalnom mrežom u Srednjoj školi Krapina i načinom na koji se računala iz učionice spajaju na Internet. Također, kroz primjere sam im prikazao kako rade sustavi i protokoli na kojima se Internet temelji: DNS, DHCP, TCP/IP i drugi.

Drugi dio predavanja sam posvetio Linuxu, ističući njegove prednosti i nedostatke u usporedbi s popularnijim operativnim sustavom Windowsi. Također, polaznici su imali puno pitanja u vezi Linuxa na koje sam im s veseljem odgovorio.

Naglasio sam i demonstrirao primjenu Linuxa

u natjecateljskim okruženjima. Pokazao sam kako se jednostavno može debuggirat program (tražiti pogreške) te ispisivati lako čitljiva rješenja. Ukratko sam objasnio i osnovne naredbe za rad s datotekama, pogotovo one koje mogu biti korisne na informatičkim natjecanjima.

Na kraju sam im dao svoj e-mail i zamolio da

me kontaktiraju s eventualnim budućim pitanjima oko Linuxa ili računalnih mreža.

Igor Čanadi

Page 97: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2011.

97

Page 98: BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE - hsin.hr · BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2011. SADRŽAJ 16. zimska škola informatike ... A ti rezultati su da je Hrvatska među prvih

98

16. ZIMSKA ŠKOLA INFORMATIKE – KRAPINA 2011. Krapina, 2. – 9. siječnja 2011.

BILTEN

Autori priloga i fotografija

Predavači i sudionici Zimske škole informatike – Krapina 2011.

Urednica

Vlasta Šeparović, dipl. ing. [email protected]

Tehnički urednik

Aron Bohr [email protected]

Likovno rješenje korica

Ivo Šeparović, dipl. ing.

Izdavač

Hrvatski savez informatičara Zagreb, Dalmatinska 12, tel./fax 01/48 48 770

www.hsin.hr, e-mail: [email protected]

Za izdavača odgovara

Ivo Šeparović, dipl. ing., tajnik HSIN-a [email protected]

Naklada 100 primjeraka

Tisak

Hrvatski savez informatičara


Top Related