B I LT E N

2

BILTENOPĆINE KAKANJ

interno informativno glasilo

OPĆINA KAKANJAlije Izetbegovića 123

72240 KakanjTel. 032/771-800, 771-801

Fax 032 771-803www.kakanj.com.ba

e-mail: opcinaka@bih.net.ba

IZDAVAČOpćina Kakanj

REDAKCIJA BILTENAOPĆINE KAKANJ:

Evelin MemićAzra Fejzić

Mersud Kovač

Tel: 032/555-301Fax: 032/771-803

e-mail: opcinaka@bih.net.baevelin.memic@gmail.com

DTP I ŠTAMPA:Labirint d.o.o. Zenica

labirintzenica@gmail.com

Tiraž:1000 primjeraka

U V O D N I K

Iz godine u godinu Općina Kakanj posredstvom Zavoda za planiranje i izgradnju organizira akciju izbora naj-ljepših zelenih oaza i kućica u cvijeću. Na svečanosti koja je upriličena u velikoj sali Općine Kakanj, 6. augu-sta 2010. godine, proglašeni su najljepši balkoni, bašte, ulaz u stambenu zgradu, te najljepše školsko dvorište. Uz Općinu Kakanj kao gene-ralnog sponzora, provedbu akciju pomogla je, u svoj-stvu sponzora, Termoelek-trana Kakanj. Svi učesnici akcije dobili su diplome i prigodne poklone, a za na-građene vlasnike zelenih oaza osigurani su i određeni novčani iznosi.

Najljepša kakanjska ba-šta u 2010. godini je ona u kojoj su procvali pono-siti bosanski ljiljani, tik uz kamene gromade stoplje-ne sa zelenilom. U ovoj rascvjetaloj tišini uživa Nihada Berbić kojoj je pri-pala novčana nagrada u iznosu od 300 KM za osvo-jeno prvo mjesto.

Drugo mjesto i novčana nagrada u iznosu od 200 KM pripali su Semki Zaimović, dok je treću nagradu u iznosu od 100 KM osvojio Mirsad Dervoz.

Senija Biogradlija je po-nosna vlasnica najljepšeg balkona u Kaknju u 2010. godini. Novčanu nagradu u

Završena akcija izbora najljepših balkona, bašti,

školskih dvorišta...iznosu od 150 KM uručio je, općinski načelnik, Mensur Jašarspahić Suri. Drugo mjesto i novčani iznos od 100 KM pripali su Samiji Kubat, dok je treća nagrada u iznosu od 50 KM dodije-ljena Semki Zaimović.

Najljepši ulaz u stambe-nu zgradu nalazi se u nase-lju Termoelektrana. U dvo-rištu ove zgrade skrasila se čak i Snjeguljica i 7 patu-ljaka. Za najljepši ulaz dodijeljena je nagrada u iznosu od 100 KM.

Osnovna škola „Mula Mu-stafa Bašeskija“ Kakanj ima najuređenije školsko dvori-šte. Ovoj obrazovnoj usta-novi pripala je novčana nagrada u iznosu od 100 KM.

Ciljevi ove akcije su: povećati stepen ekološke svijesti, podsticati aktiv-nosti koje doprinose uljep-šavanju opće slike zajed-nice u kojoj živimo, te ukazivati na prednosti ži-vota u harmoniji i dosluhu sa pr irodom kako bi se zdravo, optimistično i za-dovol jno ž iv je lo. Opće poznato je da zelenilo od-mara čovjeku psihu i znat-no utječe na čovjekovo zdravlje, stoga možemo kazati da ova akcija pro-movira i zdrav život.

Fotose najljepših bašti i dvorišta objavljujemo na prvoj i posljednjoj strani Biltena Općine Kakanj.

B I LT E N

3

O P Ć I N S KO V I J E Ć E

Općinsko vijeće Kakanj 6. jula 2010. godine održalo je 21. redov-nu sjednicu na kojoj je razmatralo 13 tačaka dnevnog reda. Dnevni red je na samom početku izmije-njen tako što su u njega uvrštene 2 tačke: Razmatranje legalnosti održane sjednice Skupštine JP „Ka-kanj-sport“ d.o.o. Kakanj i Prijed-log odluke o organiziranju Privred-no-kulturne manifestacije „Ka-kanjski dani trgovine i kulture“.

Najviše vremena Vijeće je posve-tilo Prostornom planu općine Kakanj 2010 – 2030. što je u konačnici dove-lo i do njegovog usvajanja. Vijeće je, zatim, usvojilo Odluku o provođenju Prostornog plana općine Kakanj 2010 – 2030. kao i Odluku o stavljanju van snage prostornoplanske dokumenta-cije kojom su van snage stavljeni slijedeći prostornoplanski dokumen-ti općine Kakanj: Nivelaciono-regu-lacioni plan Kraljeva Sutjeska iz 1973. godine, Regulacioni plan Halji-nići iz 1982. godine, Izmjene i dopu-ne Regulacionog plana Donje i Gornje Kolonije, Regulacioni plan Pope i

Općinsko v i jeće Kakanj je 13.7.2010. godine održalo 22. re-dovnu sjednicu na kojoj je razma-tralo 14 tačaka dnevnog reda.

Dnevni red je na samom počet-ku dopunjen sa 2 tačke: Donošenje preporuke Općinskom načelniku za izmjenu visine naknade za vjenča-nja i Prijedlog rješenja o razrje-šenju Ive Majstorovića, člana Skupštine JP „Grijanje“ d.o.o. Kakanj. Izvještaj o izvršenju Budžeta Općine Kakanj za 2009. godinu i Prijedlog izmjena i dopu-na Budžeta Općine Kakanj za 2010. godinu nisu usvojeni, a potrebnu većinu nije dobio ni Prijedlog rje-šenja o konačnom imenovanju članova Upravnog Odbora JU za kulturu i obrazovanje (Irfan Hasa-gić, Indira Omerhodžić i Hedin Bjelopoljak).

Informacija o javnom pozivu za stimulativno zapošljavanje pri-pravnika je povučena s dnevnog reda s obzirom da žalbeni postu-pak još nije okončan. Potrebnu većinu dobili su: Prijedlog odluke o utvrđivanju visine i načina ispla-

Izvještaj sa 21. sjednice Općinskog vijećaPodvarda iz 1984. godine, Regulaci-oni plan „Tičići“ (naselje), Regulaci-oni plan Varda I iz 1989. godine, Re-gulacioni plan Varda II iz 1987. godi-ne, Regulacioni plan „Termoelektra-na Čatići“ iz 1984. godine i Idejno rješenje „Regulacioni plan Bijele Vode“ iz 1989. godine.

Vijeće je prilikom razmatranja legalnosti održane sjednice Skupštine JP „Kakanj-sport“ d.o.o. Kakanj do-nijelo zaključak kojim se nalaže za-kazivanje vanredne sjednice Skupšti-ne JP „Kakanj-sport“ d.o.o. Kakanj na kojoj će se staviti van snage ne-legalne odluke usvojene na sjednici od 19.6.2010. godine, te nakon toga ponovo razmotriti iste i uskladiti akti društva sa Zakonom o privrednim društvima. Vijeće je donijelo Odluku o organizovanju Privredno-kulturne manifestacije „Kakanjski dani trgo-vine i kulture“, a usvajanjem Odluke o nazivu mosta na rijeci Bosni na izlazu iz centra Kaknja tom mostu dat je naziv „Most mladih“. Vijeće je usvojilo: Rješenje o dodjeli JP „Elek-troprivreda“ BiH d.d. Sarajevo neiz-

građenog gradskog građevinskog ze-mljišta, Rješenje o utvrđivanju jav-nog interesa u svrhu realizacije Inve-sticionog programa eksploatacije krovnog uglja sloja jame „Seoce“, Izvještaj o radu sa finansijskim izvje-štajem JU Centar za socijalni rad Kakanj za 2009. godinu, te je data saglasnost za imenovanje direktora JU za kulturu i obrazovanje Kakanj kojom je na mjesto direktora ove ustanove imenovan dosadašnji direk-tor Izet Fejzović. Na kraju, Vijeće je prihvatilo Godišnju analizu o kretanju fizičkog obima i vrijednosti proizvod-nje u nosiocima razvoja općine Kakanj za 2009. godinu, broju upo-slenih, prosjeku ostvarenih neto plaća i ostalih ekonomskih parame-tara i Informaciju o ostvarenim rezultatima poslovanja pravnih subjekata koji vode knjigovodstvo po kontnom planu preduzeća po završnom računu za 2009. godinu. Potrebnu većinu nije dobio Prijed-log programa rasporeda sredstava za obilježavanje značajnih datuma i manifestacija za 2010. godinu.

Izvještaj sa 22. sjednice Općinskog vijećate sredstava za finansiranje rada savjeta, tekućih i materijalnih izdataka mjesnih zajednica, Pri-jedlog programa rasporeda sred-stava ostalim udruženjima (u program su amandmanski uvršteni UG Preporod i Udruženje slijepih i slabovidnih lica sa po 500,00 KM koja će se rasporediti iz stavke „Neraspoređena sredstva“, a pri-jedlog da se u ovaj program uvrsti i Udruženje „Josip Broz Tito“ nije dobio potrebnu većinu) i Prijedlog odluke o davanju saglasnosti na Odluku Nadzornog odbora JP „Vo-dokom“ d.o.o. Kakanj o izmjena-ma i dopunama Cjenovnika usluga parkiranja vozila.

Vijeće je odlučilo da Prijedloge odluke o komunalnom redu, odlu-ke o vodovodu i kanalizaciji, od-luke o zagrijavanju stambenog i poslovnog prostora u Kaknju da-ljinskim grijanjem i Uvjeta za is-poruku i preuzimanje toplotne energije iz daljinskog grijanja i odluke o uvjetima i načinu uređi-vanja, održavanja i upravljanja mezarjima-grobljima, razmatra u

formi nacrta i da iste uputi na javnu raspravu sa rokom provođe-nja javne rasprave od 30 dana. Vijeće je, zatim, donijelo Rješe-nja o konačnim imenovanjima članova upravnih odbora: JU Dom zdravlja sa poliklinikom Kakanj (Salih Hasagić, Miroslav Spasoje-vić, Ibrahim Aličković, Magbula Ganić i Abdulah Imamović), JU za predškolski odgoj i obrazovanje „Mladost“ Kakanj (Amel Gačić, Maja Tepić i Alma Alajbegović) i JU Centar za socijalni rad Kakanj (Samir Husika, Mahira Husika i Mehmedalija Velispahić).

Potrebnu većinu dobio je i Operativni programa žetve strnih žita na području općine Kakanj za 2010. godinu, kao i Preporuka Općinskom načelniku za izmjenu visine naknade za vjenčanja kojom mu se predlaže da visinu naknade za vjenčanja u matičnim uredima Općine Kakanj u toku redovnog radnog vremena, snizi sa 45,00 KM na 1,00 KM i Rješenje o razrješe-nju Ive Majstorovića, člana Skup-štine JP „Grijanje“ d.o.o. Kakanj.

B I LT E N

4

Svečanost otvaranja novoizgrađene Ambu-lante porodične medi-cine i prostorija MZ Doboj upriličena je u Doboju u utorak, 10. augusta 2010. godine. U gradnju Ambulante Projekat upravne odgo-vornosti – GAP uložio je 40 000 KM, Općina Ka-kanj je radove finansi-rala sa 49 500 KM, a MZ Doboj je uložila 30 000 KM. Radove je izvodila kakanjska firma GMK.

Donatori GAP-a su Američka agencija za me-đunarodni razvoj i pomoć – USAID, Švedska međuna-rodna razvojna agencija – SIDA i Ambasada Kraljevi-ne Holandije u BiH.

A K T U E L N O S T IZahvaljujući donatorskim sredstvima GAP-a, te ulaganjima Općine

Kakanj i MZ Doboj

U Doboju otvorena Ambulanta porodične medicine i prostorije MZ Doboj

Presijecanje vrpce

Na prigodnoj sveča-nosti prisutnima su se obratili, općinski načel-nik, Mensur Jašarspahić

Suri, te predstavnici donatora Projekta upravne odgovornosti – GAP: Njegova Ekselen-cija Bosse Hedberg, am-basador Švedske u BiH, Njegova Ekselencija Sweder van Voorst, am-basador Holandije u BiH, te Allan Reed, di-rektor Misije USAID-a u BiH. U ime penzionera MZ Doboj, donatorima i Općini Kakanj zahval-nost za izgradnju Ambu-lante iskazao je Muha-

med Mešić. Nakon obra-ćanja, uslijedio je čin presijecanja vrpce i zvaničnog otvaranja Ambulante i prostorija MZ Doboj. Vrpcu su pre-sjekli ambasadori Swe-der van Voorst i Bosse Hedberg, direktor Allan Reed i općinski načelnik Mensur Jašarspahić Suri. Igrom naroda BiH sveča-nost su ukrasili narodni orkestar i folklorna sek-cija KUD “Fadil Dogdi-begović Dikan”.Mladi fudbaleri FK Mladost Doboj prisustvovali svečanosti

Veliki broj građana prisustvovao je svečanostiIgrom naroda BiH svečanost su ukrasili članovi KUD Fadil Dogdibegović Dikan

B I LT E N

5

Fotopriča: Održani Dani poljoprivrede i ekoturizma

„Kakanj 2010“

A K T U E L N O S T I

Dani poljoprivrede i ekoturizma otvoreni narodnim melosom

Veliki broj gostiju na svečanosti otvaranja

Dane poljoprivrede posjetili su i predstavnici Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Pekar Delibašić predstavio svoje ukusne i slasne proizvode

Zabilježena raznovrsna ponuda proizvoda

Zdravlje iz prirode

Živjeti zdravije, poručuje pčelica Medina

UŽOK predstavio bogatu paletu svojih ručnih radova

Organizacija manifestacije ocijenjena odličnom ocjenom

B I LT E N

6

Urbanističko-građevin-ska inspektorica Leila Karamehić izvršila je, po zahtjevu građana, inspek-cijske preglede u sljede-ćim naseljenim mjestima:

U Povezicama zbog izvođenja radova na po-moćnom objektu, u ulici Imamovića zbog izvođenja radova na izgradnji ograde i šadrvana, u Crnču zbog izgradnje garaže, u Popa-ma zbog izvođenja radova na izgradnji kanalizacionog kolektora, u Karauli zbog bespravne gradnje pomoć-nog objekta, na Slapnoj Gori zbog problema zabra-ne korištenja puta, te ne-mogućnosti dogovora sa susjedom oko postavljanja ograde, u Bijelim Vodama zbog oštećenja stambenog objekta usljed miniranja u zoni eksploatacije sirovina, na Vardi zbog bespravne

Uvažavajući činjenicu da javnost od inspektora očekuje odlučne akcije radi uvođenja reda i poštivanja propisa, redovno informiramo o radu općinskih inspektora

Radne aktivnosti općinskih inspektora tokom jula 2010. godineBespravna gradnja, nesuglasice komšija, nelegalna prodaja na gradskom šetalištu, nelegalno zauzimanje javne površine...

Poštovani građani! Službu za poduzetništvo,društvene djelatnosti,eko-zaštitu i inspekcijske poslove možete kontaktirati na telefone sa brojevima 032/771-827,032/771-817 i 032/771-819. Sve nelegalne radnje i nesavjesne subjekte koje primijetite možete prijaviti, potpuno anonimno, u pisanoj formi, putem kontakt telefona, te putem foruma na službenoj web-stra-nici Općine Kakanj www.kakanj.com.ba. Općinski inspektori će provjeriti navode i poduzeti mjere u skladu sa nadležnostima. Zahvaljujemo na saradnji.

A K T U E L N O S T I

Više informacija o radu općinskih inspektora potražite na www.kakanj.com.ba

Zvanična web-stranica Općine Kakanj www.kakanj.com.ba

gradnje i uzurpacije općin-skog zemljišta, u ulici Seli-ma ef. Merdanovića zbog bespravne izgradnje ogra-da i dogradnje stambenih objekata, u ulici Alije Izetbegovića zbog besprav-ne dogradnje stana...

Inspektorica je donije-la 28 rješenja kojima se investitorima nalaže da podnesu zahtjev za legali-zaciju bespravno izgrađe-nih objekata (ukoliko se ne postupi po rješenjima bit će naloženo uklanjanje objekata), doneseno je i 5 rješenja o uklanjanju be-spravno izgrađenih obje-kata, donesena su 2 rješe-nja o uklanjanju objekata usljed dotrajalosti, upuće-no je 15 obavijesti podno-siocima zahtjeva o podu-zetim radnjama na osnovu izvršenog inspekcijskog pregleda...

Općinski vodni inspek-tor Mirsad Delić uputio je Federalnoj upravi za in-spekcijske poslove obavje-štenje o zabilježenim slu-čajevima prisustva ani-malnog otpada u koritu rijeke Bosne na lokalitetu MZ Papratnica. Inspektor je boravio u nekoliko na-vrata na terenu zbog be-spravne gradnje, izvršio je kontrolu postupka legali-zacije mjesnih vodovoda u selu Kamen i u MZ Ričica...

Tržišna inspektorica Nizama Buza (ovlaštena da vrši i poslove sanitarne inspekcije) tokom jula na-pisala je 20 inspekcijskih zapisnika, izvršila je 3 kon-trole izvršenja rješenja, kod nadležnog Općinskog suda u Kaknju podnijela je jedan zahtjev za pokreta-nje prekršajnog postupka, izdala je dvije sanitarne saglasnosti i 4 rješenja o zabrani rada i otklanjanju nedostataka, napisala je 3 službene zabilješke, primi-la je 20 stranaka...

Zavodu za planiranje i izgradnju i JP „Vodokom“ Kakanj tržišna inspektorica je naložila da vrše redovno održavanje i zalijevanje cvijetnjaka, da u ranim jutarnjim satima metu

gradske ulice, vršila je kontrolu prodaje na ulici, kontrolirala je čistoću na kakanjskim saobraćajnica-ma (u dva navrata je zau-stavljen kamionski saobra-ćaj, preduzećima koja rade na izgradnji autoceste je naloženo da očiste saobra-ćajnice koje koriste), u Ulici šehida tržišna inspek-torica je zapečatila jednu zanatsku radnju, u MZ Do-boj je zapečaćen jedan ugostiteljski objekat, izvr-šena je jedna kontrola u Lučanima nakon koje su mještani sanirali puknuće na kanalizaciji, na osnovu anonimne dojave izvršena je kontrola i izdato je rje-šenje o zabrani rada jedne trgovačke radnje u Modri-nju...

Komunalna inspekto-rica Zahida Alić tokom jula je ispostavila 22 rje-šenja o otklanjanju nedo-stataka, izvršila je 9 kon-trola izvršenja rješenja ispostavljenih u mjesecu junu, kao predstavnik ovlaštenog organa prisu-stvovala je usmenim pre-tresima na prekršajnom odjeljenju Općinskog su-da u Kaknju (izrečene novčane kazne u iznosu od 180 KM)....

B I LT E N

7

U Vatrogasnom domu u Do-boju, u petak 13. augusta 2010. godine, upriličena je primo-predaja specijalnog vatroga-snog vozila kojeg je, zajedno sa još dva koja će biti raspore-đena na druge lokacije, prošlog mjeseca nabavila Kantonalna uprava civilne zaštite ZDK. Za nabavku vozila utrošeno je 500 000 KM. Vlada ZDK je odobrila da tri vatrogasna vozila za teh-ničke intervencije na cestama Kantonalna uprava civilne za-štite privremeno ustupi opći-nama Zenica, Kakanj i Maglaj.

A K T U E L N O S T INakon što je Vlada ZDK odobrila da Kantonalna uprava civilne zaštite tri vatrogasna vozila za

tehničke intervencije na cestama privremeno ustupi  općinama Zenica, Kakanj i Maglaj

U Kaknju izvršena primopredaja specijalnog vatrogasnog vozila

Vozila su namijenjena za intervencije spašavanja unesrećenih u saobraćajnim nezgodama, sposob-na su izvršiti gašenje požara vodom i pjenom, opremljena su hidrauličnim sjekačem i razupiračem,

cilindrom za razupiranje, pneumatskim jastucima za podizanje tereta, zaštitnom opremom za spasilačko osoblje, te drugom vatrogasnom opremom

Kontakt telefoni kakanjskih vatrogasaca: 123; 032/ 55 87 93; 032/ 55 80 69 (fax). Službu za civilnu zaštitu građani mogu kontaktirati na telefone sa brojevima 121 i 032/ 554-600

Vozila su namijenjena za intervencije spašavanja une-srećenih u saobraćajnim nez-godama, sposobna su izvršiti gašenje požara vodom i pje-nom, opremljena su hidraulič-nim sjekačem i razupiračem, cilindrom za razupiranje, pne-umatskim jastucima za podiza-nje tereta, zaštitnom opremom za spasilačko osoblje, te dru-gom vatrogasnom opremom.

Nakon provedene obuke spasilaca - profesionalnih va-trogasaca, vozila se raspoređu-ju na tri tačke magistralnog puta M-17 koji prolazi kroz Zeničko-dobojski kanton.

Nabavka i isporuka tri vozila izvršena je od strane preduze-ća ITC d.o.o. Zenica. Vatroga-snu nadogradnju je proizvelo i montiralo preduzeće “Volkan”, Izmir - Turska.

Nabavka triju vozila koštala je oko 500 000 KM

Detalj sa primopredaje specijalnog vozila

Načelnik Jašarspahić i direktor Kantonalne uprave CZ Sead Džanović

Specijalne makaze za sječenje lima

Vozilo je opremljeno modernom i skupocjenom opremom

B I LT E N

8

Granate je uklonila Federalna uprava civilne zaštite

Saniran potporni zid u Kraljevoj Sutjesci

Sanirano klizište iznad džamije u Kraljevoj Sutjesci

Produbljivanje korita Bosne

Vatrogasni vozni park dopunjen motociklom

A K T U E L N O S T I

U koritu Bosne, u Doboju, pronađene minobacačke granate iz perioda Drugog svjetskog rata

Aktivnosti Službe civilne zaštite u slici

B I LT E N

9

Početak radova ozvaničen izlaskom na mjesto gradnje

Gradnju kule finansira Republika Turska putem svoje vojne misije u sastavu EUFOR-a, te Općina Kakanj

Vrijednost radova iznosi 126 000 KM

Sahat-kula visoka 17 m skrasila se u neposrednoj blizini Gradske džamije, zabilježeno početkom augusta

Kraj radova se očekuje krajem augusta 2010. godine

A K T U E L N O S T I

Fotopriča:U toku izgradnja gradske sahat-kule

B I LT E N

10

Stade se cvijeće rosom kititi... Detalj sa gradskog šetališta

Nove ljuljačke u gradskoj jezgri Novi plakat sa panoramskim fotosom i lijepom porukom

Očišćena obala Zgošće Označavanje horizontalne signalizacije

A K T U E L N O S T I

Tamo-amo po gradu

B I LT E N

11

U periodu 1 – 30. juli 2010. godine u bračnu luku uplovili su: Gorak Asmir i Strika Adela, Ćo-sić Asmir i Karzić Selma, Kukić Adnan i Mašić Ed-na, Hadžić Admir i Odo-bašić Arnesa, Bajtarević Rusmir i Alajbegović Rej-hana, Skopljaković Ha-san i Ćosić Ehlimana, Drugović Elvir i Kahved-žić Ismira, Neimarlija Haris i Amiđić Adela, Delibašić Mukades i Zub-čević Ajla, Vehab Đenan i Murtić Amela, Čelebić Seudin i Begić Lejla, Begić Ahmed i Avdispahić Alisa, Gluhić Elzedin i Gačić Eldina, Sarač Se-nad i Mušić Ermelina, Haračić Sanin i Mandžuka Arnela, Bašić Muris i Vranduklija Elma, Spahić Amir i Bečirović Đenana, Kurtović Elvis i Handžić Nihada, Kusić Rasim i Delić Mensura, Bašić Ejub i Husika Dalila, Mur-tić Emir i Bajec Darjana, Benić Antoan i Mijatović Kristina, Mehmedović Emir i Merdanović Azra, Strika Sejid i Hasanspa-hić Mejrema, Đokić Đe-nan i Alajbegović Zijada, Berbić Nihad i Odobašić Aida, Husagić Bemsad i Kadić Amra, Fazlić Kenan i Mašić Ernesa, Čelebić Eldin i Pipo Alija, Nei-marlija Šefik i Kaldžija Fuada, Kovačević Dino i Stojić Lana, Kobilica Aladin i Tursum Elvisa, Vehabović Zahid i Ramić Haljča, Ramić Hašim i Bešić Sabina, Sejdić Sa-brija i Bajramović Elvira, Husić Hajrudin i Ma-hmutspahić Melisa, Če-lebić Aldin i Alić Samedi-na, Babaluk Minel i Buza

A K T U E L N O S T I

Mladencima upućujemo srdačne čestitke povodom stupanja u bračnu zajednicu

Zabilježeno u Matičnom uredu Kakanj, u sali u kojoj je izgovoreno hiljade sudbonosnih DA

Vjenčani u julu: Čestitamo mladencima!

Poštovani građani! Centar za pružanje usluga građanima možete kontaktirati na telefon sa brojem 032/771-820.Telefonski imenik matičnih ureda: Kakanj 032/771-816, Brnjic 032/772-194,Kraljeva Su-tjeska 032/ 779-202.

Adha, Helja Safet i Tabak Nasiha, Penjo Mirzet i Kubura Edina, Ganibego-vić Hamdija i Zulfić Elvi-sa, Muflizović Samir i Ganić Dženana, Grgić Vedran i Marić Darinka, Isaković Emir i Kubura Merima, Haračić Hakim i Hunček Verica i Husika Azem i Karzić Mirha.

Mladencima upućuje-mo srdačne čestitke po-vodom stupanja u bračnu zajednicu, a za sve one koji planiraju zaključe-

nje braka prezentira-mo nekoliko korisnih informacija o neophod-nim radnjama koje tre-baju poduzeti kako bi sklopili brak.

Nakon stupanja na snagu Porodičnog zakona FBiH došlo je do izmjena u proceduri zaključenja braka. Budući bračni par-tneri podnose prijavu za zaključenje braka, prija-va i ostala dokumentaci-ja (rodni listovi, kopije ličnih karti i druga doku-

mentacija ako službena osoba ocijeni da je po-trebna) se predaje služ-benoj osobi ovlaštenoj za obavljanje čina zaključe-nja braka. Matičar (služ-bena osoba) u dogovoru sa budućim bračnim par-tnerima određuje rok za sklapanje braka koji ne može biti kraći od 30 dana, računajući od dana prijavljivanja.

Izuzetno, kada za to postoje opravdani razlo-zi, matičar može odobri-ti sklapanje braka prije isteka roka.

Buduće bračne par-tnere matičar je dužan upoznati da je potrebno da se do dana sklapanja braka uzajamno obavije-ste o zdravstvenom sta-nju, da posjete porodič-no savjetovalište, te da se upoznaju sa stručnim mišljenjem i uvjetima za razvoj skladnih bračnih zajednica. Matičar će mladence upoznati i sa mogućnostima definira-nja imovinskih odnosa tj. sa modalitetom ko-ji određuje da se imovin-skopravni odnosi bračnih partnera mogu utvrditi bračnim ugovorom koji se sastavlja kod notara.

Po isteku roka za skla-panje braka kod matiča-ra se dogovore datum, vrijeme i mjesto sklapa-nja braka. Zaključenje braka odvija se uz prisu-stvo dva svjedoka. Tom prilikom državni službe-nik pročita odredbe Po-rodičnog zakona FBiH kojim su regulirana pra-va i dužnosti bračnih partnera, a mladenci javno iskazuju volju za zaključenjem braka.

B I LT E N

12

I Z P R O T O KO L A

Direktori i maturanti srednjih škola bili gosti u uredu načelnika

Općinski načelnik ispratio kakanjske učenike koji su posjetili Kids Festival

Zakletvu položila novoimenovana građevinska inspektorica

Detalj sa prijema za kakanjske lovočuvare

Fotopriča: Izvod iz aktivnosti načelnika u periodu juni-august 2010. godine

B I LT E N

13

Vel ik i plakat sa pano-ramskim fotosom Kaknja i porukom postavljen je, na inicijativu općinskog na-čelnika Mensura Jašarspa-hića Surija, na stambenu zgradu uz gradsko šetali-šte. Panoramskim fotosom i prigodnom porukom op-ćinski načelnik želi jačati svijest građana o potrebi čuvanja i njegovanja urba-nih i infrastrukturnih kon-tura Kaknja. Tokom po -sljednih nekoliko godina K a k a n j j e d o b i o n o v u , ljepšu, moderniju, simpa-tičniju, primamljiviju sli-ku . Tr a s om nekada šn j e pruge života koja je pro-lazi la gradskom jezgrom procv je ta lo je cv i jeće , izgrađen je otvoreni mu-zej, centar grada ukrasila je fontana, postavljen je gradski displej, uređene su fasade zgrada, na teritori-ji cijele općine intenzivno se radilo na jačanju infra-strukture... Evidentan je progres i tendenci ja da Kakanj razbija predrasude o sivilu rudarskih gradova.

U protek lom vremenu zabilježene su i određene negativne pojave uništa-vanja i devastiranja dosti-gnu t i h u rban i h i i n f r a -s t r u k t u rn i h k on tu r a od strane nesavjesnih osoba. Stoga, načelnik šalje po-ruku: Kakanj, naš grad, naše bogatstvo, koje smo naslijedili, koje održava-mo, dograđujemo i čuvamo za nove generacije.

I Z P R O T O KO L APostavljen veliki plakat sa panoramskim fotosom Kaknja i porukom

Kakanj, naš grad, naše bogatstvo, koje smo naslijedili, koje održavamo, dograđujemo i čuvamo za nove generacije

Evidentan je progres i tendencija da Kakanj razbija predrasude o sivilu rudarskih gradova

Zabilježeno uz gradsko šetalište

B I LT E N

14

Mubarek mjesec ramazan snažno, upe-čatljivo i mistično ispunjava ljudske duše, čarobno ukrasi, namiriše i osvijetli maha-le, sokake i ulice.

Ramazan probudi sjetu na djetinj-stvo i prohujala vremena u kojima se ramazanska radost dijelila sa našim najmilijim koji više nisu sa nama . Ra-mazan je prilika da učimo od svojih predaka koji su imali manje kuće ali više porodične radosti, manje pogod-nosti ali više poštovanja prema stari-jima, manje luksuza ali više uzajamnog poštovanja...

Sa željom da mjesec posta, iftara, svjetlosti, oprosta i praštanja provedu u ozračju radosti i skrušenosti koja je svoj-stvena istinskim vjernicima, srdačnu če-stitku povodom dolaska mubarek mjeseca ramazana upućujem svim muslimanima i muslimankama.RAMAZAN ŠERIF MUBAREK OLSUN!

Općinski načelnikMensur Jašarspahić Suri

Čestitka povodom dolaska mubarek mjeseca ramazanaI Z P R O T O KO L A

Gradska džamija u Kaknju

B I LT E N

15

Povodom 12. augusta – Međunarodnog dana mladih, mladim Kakanjcima i Kakanjkama, i oni-ma koji se tako osjećaju, upućujem srdačnu čestitku.

Moje misli i moje najljepše želje usmjerene su ka vama-mladima koji su osnovni razlog mog optimizma i nade jer sam uvjeren da odrastate u ljude novog, boljeg vremena, vremena kojem ćete dati pečat ljubavi, razumijevanja, ljudske solidarnosti, tolerantnosti...

Ponosan sam na vas kakanjska omladino, s istinskim ljudskim osjećanjima pronosim dobar glas o vama, radujem se svakom vašem uspjehu u školi, sportu, kulturi, radujem se svakoj stečenoj diplomi... Zbog toga iz općinskog Budžeta izdvajamo znatna sredstva za stipendije, prevoz đa-ka i studenata, finansiranje rada pripravnika, zbog toga gradimo Omladinski centar i Gradsku galeriju. Započele su i aktivnosti na izradi projekta budućih gradskih bazena. U narednim godi-nama, na bazi mojih prijedloga i odluka Općinskog vijeća, pokušat ćemo graditi stanove za mlade i još mnogo toga što je potrebno mladom čovjeku.

Neću posustati u nastojanjima da zajedno dočekamo ostvarenje našeg sna u kojem je Kakanj oaza zelenila i čistih rijeka, sredina prepoznatljiva po svojim prirodnim i kulturno-historijskim znamenitostima, lokalna zajednica jakih urbanih i infrastrukturnih kontura...

Općinski načelnikMensur Jašarspahić Suri

I Z P R O T O KO L A

Čestitka povodom 12. augusta – Međunarodnog dana mladih

Stručnu službu za poslove Općinskog načelnika možete kontaktirati na telefone: 032/ 771-801; 032/ 555-301, 032/ 771-800, lokal 745, fax: 032/771-802, e-mail: opcinaka@ bih.net.ba; enver.kusic@kakanj.com.ba, evelin.memic@gmail.com, web: www.kakanj.com.ba. Poštanska adresa: Alije Izetbegovića 123, 72 240 Kakanj

Zabilježeno tokom jednog od brojnih prijema za mlade, u ovom slučaju gosti su bili kakanjski odlikaši

B I LT E N

16

U skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša, te u skla-du sa Pravilnikom o uvje-tima za podnošenje za-htjeva za izdavanje oko-linskih dozvola, Tvornica cementa Kakanj je u po-stupku dobijanja okolin-ske dozvole nadležnom Federalnom ministarstvu okoliša i turizma pret-hodno dostavila Plan ak-tivnosti za postojeće po-gone i post ro jenja za koje je obavezno izdava-nje okolinske dozvole. Između ostalih pogona i postrojenja predviđenih Planom, navedeni su i pogoni i postrojenja za spaljivanje automobilskih guma kao alternativnog izvora goriva. Cjelokupna građanska javnost općine Kakanj kao i zvanične in-st i tuci je v last i b i l i su protiv instaliranja pogo-na i postrojenja za spa-l j ivanje automobi lsk ih guma kao alternativnih

E KO - S L I K A M O G A K R A J AOpćina Kakanj dobila pravnu bitku

Kantonalni sud u Sarajevu donio presudu kojom se poništava Rješenje Federalnog ministarstva

okoliša i turizma o odobravanju Plana aktivnosti za postojeće pogone i postrojenja Tvornice cementa Kakanj, kojim je, između ostalog,

predviđena mogućnost spaljivanja guma kao alternativnog izvora goriva

Općina Kakanj je i na ovaj način iskazala svoju ozbiljnost, te na jasan način dala do znanja svim subjektima na području općine Kakanj da će i u budućem periodu poduzimati sve

raspoložive mjere i radnje u cilju zaštite i očuvanja okoliša i životne sredineizvora goriva. Međutim, i pored protivljenja lokal-ne zajednice, na tako dostavljeni Plan aktivno-sti Federalno ministar-stvo okoliša i turizma, 26.novembra 2007. godi-ne, donijelo je Rješenje kojim se odobrava Plan aktivnosti za postojeće pogone i p o s t r o j en j a Tvorn ice cementa Ka -kanj, kojim je, između ostalog, predviđena mo-gućnost spaljivanja guma kao alternativnog izvora goriva. Nezadovoljna ta-kvim rješenjem Općina Kakanj, putem zakonskog zastupn ika, opć inskog pravobranioca, Smaje Ša-b i ća , p red nad ležn im Kantonalnim sudom u Sa-rajevu podnijela je tužbu protiv Federalnog mini-starstva okoliša i turizma radi poništenja Rješenja kojim se odobrava Plan aktivnosti za postojeće pogone i p o s t r o j en j a

Tvorn ice cementa Ka -kanj. Po tako dostavlje-noj tužbi i pr i loženim dokazima dana 15. jula 2010. godine na Kanto-nalnom sudu u Sarajevu održana je usmena javna rasprava, a 30. jula 2010. godine navedeni sud je donio presudu kojom se tužba uvažava, a ospore-no rješenje Federalnog ministarstva okoliša i tu-rizma poništava u cijelo-s t i , te predmet vraća tuženom na ponovni po-stupak. Donošenjem na-vedene presude i poništa-vanjem osporenog rješe-nja, Općina Kakanj je i na ovaj način iskazala svoju ozbiljnost, te na jasan način dala do znanja svim subjektima na području općine Kakanj da će i u budućem periodu poduzi-mati sve raspoložive mje-re i radnje u cilju zaštite i očuvanja okoliša i život-ne sredine.

B I LT E N

17

Živopisna rijeka Bosna, sa čijih obala strši okrutni mozaik svako-vrsnog smeća, sve više sija novim sjajem budeći sjetu da će se jed-nog dana vratiti vremena kada se vodom iz rijeke mogla i žeđ uga-siti, i čovjek i duša osvježiti, i narod ponositi. Kroz projekat „Čišćenje obala rijeke Bosne na području ZDK“ kojeg je finansi-ralo Ministarstvo za promet i ko-munikacije, prostorno uređenje i zaštitu okoline ZDK-a, Općina Kakanj je angažirala ekipu radni-ka koji su radili na čišćenju obala rijeke Bosne na lokalitetu Donjeg Kaknja, te uzvodno od Termoelek-trane Kakanj. Radovi su nastav-ljeni tamo gdje se stalo nakon radova koje je finansirala Tvorni-ca cementa Kakanj. Ekipa radnika je imala zadatak da tokom či-šćenja izvrši sasijecanje niskog rastinja na mjestima gdje je to potrebno, prikupi sasječeno rasti-nje i smeće - PVC vrećice, flaše i ostalo, te zbrinu prikupljeni otpad na odgovarajući način.

Nakon realizacije ovih akcija, započela je još jedna. Radi se o Projektu čišćenja obala vodotoka

E KO - S L I K A M O G A K R A J APričaj Bosno kud god budeš tekla...pričaj Bosno svojim valovima...

Budi se nada da će se vratiti vremena kada se vodom iz rijeke Bosne mogla i žeđ ugasiti,

i čovjek i duša osvježiti, i narod ponositi!u FBiH koju je pokrenuo Fond za zaštitu okoliša FBiH. Prvom fazom ovog projekta planirano je da se obuhvate dijelovi rijeka Bosne i Lašve sa ukupnom dužinom od cca 100 km. Na rijeku Bosnu otpada tri četvrtine prostora koji uklju-čuje tri općine: Visoko, Kakanj i Zenicu. Cilj projekta je čišćenje obala rijeka Bosne i Lašve od ot-padnog materijala koji je zaostao nakon poplava u periodu januar-mart 2010. godine, preventivno djelovanje i očuvanje voda, riječ-nih tokova, njihove flore i faune, te jačanje zakonskog okvira FBiH. Pored navedenog ovim projektom dolazi do podizanja svijesti jav-nosti, te se pokušava umanjiti dosadašnja praksa nepravilnog odlaganja otpada, a time i sma-njiti zatrpavanje korita rijeka i potoka smećem.

U cilju provedbe Projekta či-šćenja obala rijeke Bosne na po-dručju općine Kakanj potpisan je početkom juna 2010. godine, Ugovor između Safeta Harbinje, direktora Fonda za zaštitu okoliša FBiH i općinskog načelnika Men-sura Jašarspahića Surija. Ugovo-rom je određeno da će se za či-šćenje 43 km obale rijeke Bosne na teritoriji općine Kakanj iz Fon-da za zaštitu okoliša FBiH izdvo-jiti 120 400 KM, dok će Općina Kakanj uložiti 30 100 KM.

Premijer Vlade FBiH Mustafa Mujezinović posjetio je Kakanj 7. jula 2010. godine kako bi, zajed-no sa, općinskim načelnikom, Mensurom Jašarspahićem Suri-jem, u Bilješevu, na granici opći-na Kakanj i Zenica ozvaničio po-četak radova na čišćenju obala rijeke Bosne. Radovi se intenzivno odvijaju, a završetak se očekuje u septembru.

Radnici angažirani na čišćenju obala Bosne

Čišćenje obala Bosne u Bilješevu

Rijeka Bosna, tok na području Donjeg Kaknja

Stara dobra kosa

Vijekovima život daješ svima, rijeko Bosno, srce u grudima...

Zabilježeno tokom posjete premije-ra Mujezinovića Kaknju

B I LT E N

18

Iz godine u godinu isti problem, animalni otpad u rijeci Bosni

Od nadležnih federalnih inspektora zatražena odlučna akcija, povratne informacije o poduzetim aktivnosti-ma nema

Zabilježeno na lokalitetu Mačuh, pretpostavlja se da otpad potiče iz neke klaonice uzvodno od Kaknja

O ovom problemu bilo riječi i u Dnevniku FTV

Savjest jednom mora proraditi

Jedna od brojnih divljih deponija

Otpad na zelenoj površini

Detalj sa akcije čišćenja gradske jezgre,akciju organizirali Općina Kakan,SOM i Crveni križ

I to je to!

Lijepa poruka

Čuvajmo planetu Zemlju jer nam je samo jedna, bila je jedna od poruka

Omladino svaka čast!

Detalj iz gradske jezgre

Lijep prizor u centru grada

E KO - S L I K A M O G A K R A J A

Iz objektiva

eko-redara

B I LT E N

19

Oblaci prašine, nanosi ka-mena i zemlje, hrpe nasi-pnog materijala na cesti, suženje kolovoza – sve su ovo problemi koji su se pojavili na cesti koja vodi do Donjeg Kaknja, u vrijeme početka izgradnje nove dionice auto-ceste. Put je postao gotovo neprohodan za automobile, a pješaci se uopće nisu mogli kretati. S ciljem zaštite gra-đana i javnog dobra, općin-ska inspekcija odlučno je krenula u akciju. Uz pomoć policije, u neposrednoj bli-zini Plavog mosta zaustavlje-no je nekoliko teretnih vozi-la za koja je konstatovano da krše nekoliko važećih propisa. Osim toga, o ovom problemu obaviještena je kantonalna inspekcija, Mini-starstvo za prostorno uređe-nje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK, Direk-cija za izgradnju, upravlja-nje i održavanje autocesta FBiH...

Nakon ove akcije, općin-skim službenicima koji rade na rješavanju ovog problema javili su se nesavjesni izvo-đači i podizvođači radova na izgradnji autoceste sa čvr-stim obećanjem da će odmah riješiti sve probleme koje su prouzrokovali. Nadamo se da će, tokom gradnje autoce-ste, ljudi koji žive uz dio-nicu na kojoj se gradi auto-cesta biti na prvom mjestu, a ne profit, jurnjava, uništa-vanje ceste, nanošenje ze-mlje na asfalt...

E KO - S L I K A M O G A K R A J A

Zabilježeno na lokalitetu Plavi most na samom početku radova

Detalj zabilježen tokom pranja ceste

Odlučnom akcijom općinskih inspektora spriječeno haotično stanje

na cesti koja vodi do Donjeg Kaknja

Nakon akcije općinske inspekcije započelo čišćenje saobraćajnica

B I LT E N

20

U Arhivi Rudnika mrkog uglja Kakanj sačuvana je „Knjiga mom-čadi“ u kojoj se nalaze imena ru-dara iz 1901. godine. Knjiga je ustrojena nekoliko mjeseci poslije otvaranja Rudnika i u njoj se nala-ze svi oni koji su bili osigurani kod Bratinske blagajne sa osnovnim podacima o mjestu i datumu rođe-nja, kao i datum stupanja u rudar-ski posao. Upadljivo je da se među imenima nalazi vrlo mali broj do-maćih ljudi. To su, većinom, struč-na lica koja su se prije bavila ru-darskim poslovima u mjestima gdje je rudarstvo bilo mnogo prije razvi-

Jedna od najvećih poplava u Kaknju desila se u maju 1915. godine. Iz crnih navučenih oblaka, nad ovim rudarskim krajem, izlila se velika koli-čina kiše. Sve je to prouzrokovalo velike štete. Rudnik je, naime, bio poplavljen. Nezadrživa bujica gurala je željezničke vagone sa depoa, a tone deponovanog uglja otplovile su u rijeku Bosnu. U Zgošći do temelja je „otplovio“ dućan Muje Čelebića, dok je u Kraljevoj Sutjesci vodena stihija potpuno uništila 15 kuća. Kako se ovo desilo u periodu Prvog svjet-skog rata (a rudari su bili oslobođeni vojne dužnosti), pošto su kakanjski rudari ostali privremeno bez posla, upućeni su, na izvjesno vrijeme, na rad u rudnike Breza i Zenica, a jedan dio i u Zavidoviće na sječu drva i u Teslić na rad u Destilaciji. Kada se, u međuvremenu, osposobio Rudnik oni su se ponovo nakon mjesec dana vratili na rad u Kakanj.

I Z H I S T O R I J E K A K N J A

Vremeplov : Prvi rudari u Kaknju (Glas rudara, broj 12, 3.12.1977. godine)

Prvi rudari u Kaknju

jeno. Iz „Knjige momčadi“ povadi-li smo samo nekoliko imena prvih rudara u Kaknju sa njhovim osnov-nim podacima: 1. Florijan Ramšak (rođen 1852. godine u Austriji), Ibro Čajdrić (rođen 1861. godine u Ze-nici), 3. Stjepan Jurić ( rođen 1873.

godine u Fojnici), 4. Juro Opačak (rođen 1864. godine u Zenici), 5. Lovro Dusić (rođen 1862. godine u Fojnici), 6. Ante Razderk (rođen 1857. godine u Austriji), 7.Anto Ribičić (rođen 1862. godine u Foj-nici), 8.Jozo Stojanović (rođen 1874. godine u Fojnici).

Inače, ova knjiga broji 66 radnika, ali, vjerovatno, da ih je bilo više, sa-mo, možda, nisu bili članovi Bratinske blagajne, jer je za njeno članstvo bio potreban određeni radni staž.

Preneseno iz : Prvi rudari u Kaknju (Glas rudara, broj 12, 3.12.1977. godine)

Jedna od najvećih poplava u Kaknju desila se u maju 1915. godineTone deponovanog uglja otplovile su u rijeku Bosnu

Dračići, siromašno seoce sa neko-liko desetina kuća, bilo je od novem-bra 1941. do januara 1942. godine sjedište štaba Prve čete Zeničkog partizanskog odreda. U decembru 1941. godine osnovana je još jedna manja četa. Ona je zauzela položaj oko Bijelih Voda. I brzo je došao okr-šaj. Već ranije neprijatelj je znao za okupljanje partizana i formiranje odreda. Oni su odlučili da se partizan-ske jedinice još u zametku unište. Jednog decembarskog dana 1941. godine krenulo je oko 40 neprijatelj-skih vojnika na Dračiće. Seljaci iz najbližeg sela neprimjetno su ih pro-veli do jedne zgrade u kojoj se nalazio štab. Rafal neprijateljskog mitraljeza sve je iznenadio. U zgradi se zateklo 19 partizana koji su odmah istrčali i na ivici šume prihvatili borbu. Prvi

Prvi obračuni Zeničkog partizanskog odreda sa neprijateljemobračun sa neprijateljem nije dugo trajao.Opijenog strijeljanjem i poko-ljem nevinih ljudi, nenaviknutog na otpor, neprijatelja je zbunio siloviti protivnapad partizana. Poslije kratke borbe neprijateljski vojnici su počeli da bježe. Sedamnaestogodišnji mla-dić Momčilo Karkeljaš sa pokvarenim pištoljem bez metaka gonio je četvo-ricu naoružanih neprijateljskih vojni-ka. Kao nagradu za držanje u borbi dobio je ispravnu pušku. Prije velike borbe nekoliko dana uzastopno nepri-jateljski avioni bombardovali su selo. Kažu da su se partizani toliko navikli da su znali kada ih bombarduje pilot, pristalica NOP-a, a kada fašista, jer je u Rajlovcu među pilotima bilo mnogo simpatizera NOB-a. Poslije prvog okršaja, zasjede na prilazima selu bdjele su i noću.

U Zeničkom partizanskom odredu borio se veliki broj kakanjskih antifašista

B I LT E N

21

kakanjskog fudbala. Mnogima i danas nije jasno kako smo mogli savladati Zenicu (današnji Čelik) i prije njih ući u savezni rang takmičenja. Pobijedila je, međutim, naša velika upornost, fanatična borbenost (---) – s ponosom ističe Predrag Spasojević.

Na ovoj utakmici on je imao „zadatak“ da „ukroti“ opasnog Ba-

I Z H I S T O R I J E K A K N J A

Trideseti septembar 1961. godine za Salku Đuđu (lijevo) i Behaiju Neimarliju (desno), šofere pogo-na saobraćaja Rudnika Kakanj, bio je posebno radostan. Naime, tog dana su se upisali u listu ri-jetkih majstora volana, jer je njihov autobus, koga naizmjenično voze od 1959. godine, prevalio stotinu hiljada kilometara bez veće opravke. Oni se nadaju da će do prve opravke proći još bar pe-deset hiljada kilometara. Njihov uspjeh je još značajniji što nije bilo nimalo lako prevaliti toliku cifru kilometara na relaciji Kakanj-Kraljeva Sutje-ska-Ričica-Radovlje, po putevima kao što su ovi. (Glas rudara, broj 9, 16.10.1961. godine)

Listajući albume najljepših ka-kanjskih fudbalskih uspomena, nai-lazimo na 17. avgust 1958. godine. Trenutak kada se prvi put, Druga savezna liga uselila i u naš rudarski gradić i kraj. Taj trenutak za neza-borav izborili su: Izet Džafić, Anton Duvnjak, Predrag Spasojević, Zijah Prežić, Salem Merdanović, Srećko Šimunac, Vitomir Đurđević, Toma Miškulin, Ivan Hornung, Zoran Bešlić i Alojz Šimunac. Iako je prošlo punih dvadeset pet godina od ovog neza-boravnog i neponovljivog događaja, Predrag Spasojević, jedan od uče-snika ove utakmice, još uvijek, nosi neizbrisive uspomene i sjećanja.

-Pobjedom nad favoriziranom ekipom Zenice i ulaskom u Drugu ligu, mi smo priredili prvorazredno iznena-đenje. Međutim, treba imati u vidu činjenicu, da smo, zaista, imali jak sastav, predvođeni jednim izuzetnim asom, Ivanom Hornungom, legendom

Vremeplov: Nezaboravna generacija, Kakanjske novine, broj 123, 16. decembar 1983. godine

šića. I to je obavio više nego uspješ-no. Uostalom, kao i na drugim uta-kmicama, u kojima se isticao zala-ganjem i borbenošću, Predrag Spa-sojević je igrao na poziciji lijevog beka. Imao je ono, što svaki bek mora imati ( u svim sistemima i vremenima ) žustrinu, neustrašivost, okretnost, ali i prodornost.

(---) Njegova fudbalska karijera bila je kratka, ali uspješna. Počeo je u onoj sjajnoj generaciji pod-mlatka, zajedno sa Džafićem, Ši-muncem, Bešlićem, Đurđevićem, Vidovićem i Vranićem, koju je ama-terski vodio Rade Jovanović, takođe bivši fudbaler Rudara. Svi skupa su debitirali za prvi tim na utakmici sa Špartom u Belom Manastiru, u de-cembru 1953. godine. Od tada, pa sve do kraja 1961. godine, kada je prestao sa aktivnim igranjem, broj tri na „zeleno-crnom“ dresu bio je rezerviran za Predraga Spasojevića.

U okviru poslova na uređenju dvorišta Osnovne škole „Rudi Čajavec“ prije ne-koliko mjeseci postavljen je eksponat koji pogledu prolaznika teško može pro-maći. Riječ je o avionu tipa „Brege 522“ na kakvom je letio i Rudi Čajavec, jedan od pionira partizanskog ratnog vazduho-plovstva. Avion je poklon Ratnog vazdu-hoplovstva Jugoslavije, dopremljen je iz garnizona Rajlovac.

Preneseno iz: Kakanjske novine, broj 226, 27. februar 1987. godine, str. 11.

Vremeplov: Majstori volana Vremeplov: Avion na poklon (Kakanjske novine, broj 226, 27.

februar 1987. godine, str. 11)

Predrag Spasojević

Brege 522

B I LT E N

22

I Z H I S T O R I J E K A K N J A

Pruga duga koliko i kakanjska ulica. Pruga smetnji svih Kakanjaca. Naime, ona svima smeta, jer tračnice prolaze kroz središte gradića, naseljenog sa obje strane. Ali, ujedno, to je pruga života i potreba ne samo radnika, nego i cijelog Kaknja.

Neugodna je. To niko ne poriče. Čak ni oni koji na njoj zarađuju svoj hljeb. Svaka željeznička kompozicija, koja prođe ovim industrijskim kolosijekom, bude, manje-više, propraćena uzdasima i negodovanji-ma. Nije ni čudo. Kad prolaznici ostanu umotani u guste slojeve dima i osuti, pone-kad garom, koje, svakodnevno, izbacuje mala i velika lokomotiva (ovdje zajednički ima i uzani i normalni kolosijek) na sve strane, lijevo i desno, a to znači i na ulicu i u obližnje stanove.

Od nje su počađile ulične svjetiljke i fasade novogradnji. Najveći neprijatelj je noćnog sna susjednih građana. Svako njeno brektanje i svaki prodorni pisak prodire duboko u snove stanovnika Ulice Stanislava Traupa.

Međutim, kakanjsko „zlo“ staro je go-tovo kao i Rudnik, odnosno kao Stara, oro-nula separacija. Bez nje se život i proizvod-nja Rudnika ne bi mogla ni zamisliti.

Svakoga dana, mjeseca i godine ovom kratkom prugom, dužine tri kilometra, klize prema Željezničkoj stanici, a odatle po či-tavoj zemlji, vagoni sa tonama našeg uglja.

Ugalj, taj crni biser mračnog podzemlja, tek što ugleda dan, prođe kroz mnogo „komisija i kontrola“, dok ne dobije „vizu“ za široku potrošnju. Na leđima ove pruge on odlazi u „bijeli“ svijet, a prodorni zviž-duci lokomotive, kao da u njegovo ime šalju posljednji pozdrav rođenom gradu, čija su njedra puna njega, a odakle se on odvaja i postaje nasušni hljeb stanovnika u ovom kraju.

Nekada su potrebe Rudnika i čitavog grada bile mnogo manje. Proizvodnja nije postizala ovako velike razmjere. Tada su se i kroz Kakanj provlačile dvije trake uzanog kolosijeka, na kojima su, svakodnevno, „krstarile“ male lokomo-tive, „čađare“. Ali, novim vremenom, potrebama i perspektivama (a to je bilo poslije rata) stvarali su se i novi profili. I mala, uzana kakanjska pruga dostigla je razmjere širokog kolosijeka. Zar to ne zvuči pomalo simbolično, jer to su, sada, kolosijeci života.

Koliki je značaj ove pruge može se za-ključiti iz, na primjer , nekih cifara. Godiš-nji plan od 3,520.000 tona ostvario je pogon

Vremeplov: „Kolosijeci života“, Glas Rudara, broj 13, 20. decembar 1961. godine

18. jula 1998. godine rudnička parnjača je kroz centar grada ot-puhtala u kakanjsku historiju

Rudnička parnjača je posljednji put prošla kroz gradsku jezgru i otpuhtala u lokalnu historiju, pra-ćena škripom vagona i pogledima znatiželjnika, 18. jula 1998. godi-ne. Tračnice rudničke pruge svojim perom je utisnuo u mozaik kakanj-ske historije Raif Čehajić: „Vodili su željezničari brigu o sigurnosti Kakanjaca na prijelazima, stojeći na posljednjem vagonu (kada je voz išao u suprotan smjer , ili u lokomotivi, sa pištaljkom u ustima i crvenom zastavicom u ruci, te vozeći polako i osmatrajući prugu ispred sebe). Kad bi parnjača kre-nula od mosta na rijeci Bosni, naročito u jesen i zimu, čađavi dim se širio gradom i osjećao njegov oštri i otrovni miris. Od toga bi dima pocrnjele fasade zgrada, pa su posla imali i moleri. Kasnije se počelo razmišljati i o uvođenju dizelske lokomotive, ali kako su one bile skupe, nisu nikada uvede-ne u saobraćaj“.

Kakanj je dosanjao san, umje-sto tračnica u centru grada je uređeno šetalište, zasađeno cvije-će, postavljen gradski displej... A ona, nekad pruga života, danas je pruga uspomena.

Saobraćaja za prvih deset mjeseci. Ili od ukupne ovogodišnje proizvodnje Rudnika, koja iznosi 1,200.000 tona, žičara prebaci kotlovskog uglja, za potrebe čatićke Termo-elektrane, oko 400.000 tona. Ostali dio od 800.000 tona otpada na prevoz željezni-com. Ako se tome doda, da sve potrebe

Građevinskog preduzeća, te trgovinskih preduzeća, ostalih ustanova i stranaka za-dovoljavaju se ovom prugom, onda se u potpunosti može shvatiti značaj ove pruge za Kakanj.

Decenijama je ovaj mali željeznički krak simbol grada i njegovog postojanja. Za nju su vezane i neprijatne uspomene ljudi koji rane na njoj, a naročito mašinovođa i pruž-nih radnika. Svaki od njih, koji već dugo vremena radi na transportu uglja, sjetiće se tragičnog udesa Fadila Dogdibegoviće, sjetit će se i pijanog radnika koji je našao smrt pod točkovima voza, ili upaljenih kola, sudara sa kamionom i oštećenih vagona izbačenih na ulicu. No, ona je, međutim, odraz naših svakodnevnih potreba.

Kolike su te potrebe dovoljno je samo sat provesti na kompoziciji jednog od mno-gobrojnih vozova na ovoj relaciji, kojih, kroz Kakanj, prođe dnevno od 18 do 24.

Treba prerađeni ugalj, koji Stara sepa-racija izbacuje kroz mnoštvo svojih želje-znih otvora u vagone, prebaciti na Želje-zničku stanicu. Tamo ga čeka ogromna vaga. Poslije mjerenja, dugačke kompozicije stoje usidrene na staničnim kolosijecima, čekajući svoj polazak i da se otisnu na da-leki put potrošačima ili, pak, da se prebace na depo Nove separacije odnosno čatićke Termoelektrane. Rijetko se desi, da se kompozicija prazna vraća sa stanice. Uvijek ona ima i punih vagona građevinskog mate-rijala, trgovačke robe, jamske građe i ostalog potrebnog za Kakanj i Rudnik. Sve su to činjenice koje opravdavaju postojanje naše „zle“ pruge. Svi želimo da ona jednog dana bude uklonjena. Čak i oni u pogonu Saobraćaja. A Kakanjci sanjaju da se umje-sto pruge pojavi gradsko šetalište. Svakako, da to neće biti san i želja, već i u dogledno vrijeme i java. Rade Božović

Preneseno iz: Glas Rudara, broj 13, 20. decembar 1961. godine

Posljedni prolazak parnjače kroz Kakanj (18. juli 1998. godine)

B I LT E N

23

I Z H I S T O R I J E K A K N J A

Četrnaestog, petnaestog i še-snaestog maja 1963. godine izvr-šena je probna vuča lokomotivom koja je upotrebljavala briketirani ugalj Breze i Kaknja na uzanoj pruzi Višegrad-Stambolčić. Evo, ukratko, utisaka sa tog puta.

Lijep, sunčan majski dan. Sta-novnici Mesića, Renovice i Sjetli-ne, sa čuđenjem posmatraju du-gačku kompoziciju koja vučena malom lokomotivom serije 83 nezadrživo grabi punom parom, vukući 160 tona bruta, prema Stambolčiću.

Na dijelovima pruge, sa usponom i preko 20 promila, voz juri brzinom od tridesetak kilometara na sat.

U lokomotivi mašinovođa i lo-žač nasmijani i zadovoljni prate pogledom bistru planinsku ljepo-ticu Praču, razmišljajući o pa-strmki koja se krije u njenim vo-dama i zelenilom ukrašenim ide-alnim mjestima za ribolov. Danas se, ova inače teška pruga, prelazi u pola muke, bez napornog nepre-stanog nabacivanja uglja, bez neprekidnog čišćenja „rostova“, uz pjesmu sigurnosnih ventila koji ispuštaju višak pare kod pu-nog opterećenja i na usponima, dok kazaljka manometra ne napu-šta blizinu brojke 12 – dozvoljenog opterećenja kotla.

Kakvo je to čarobno gorivo koje danas daje toliku snagu „ći-ri“, da može bez „roptanja i pu-hanja“ u punoj brzini savladati ovu lijepu trasu, na kojoj se, ina-če, često satima zakašnjava?

Šta je ubačeno u ložište, da mašinovođa i ložač mogu, uz povremeno „tanko nabacivanje“ goriva, obavljajući svoj posao bez znoja i muke, pratiti ove divne krajolike istočne Bosne, dok crve-ne zastavice propuštaju voz bez zadržavanja kroz male suncem „utopljene“ stanice?

Na rijetkim mjestima, gdje voz stane radi uzimanja vode, po ko-

Vremeplov: Juri voz... (Glas rudara, broj 6, 31. maj 1963. godine)

ji znatiželjnik sa čuđenjem okre-će u ruci mali crno-smeđi komad jajolikog oblika. Na upit, vozovo-đa lakonski i zadovoljno odgovara: „Briket-Breza!“.

To je staro, željezničarima dobro poznato gorivo, samo novog oblika. Sitni ugalj, problem svih rudnika uglja, koji u ljetne mje-sece puni rudničke depoe, zada-vajući brigu i glavobolju rudari-ma, dobio je čvrst određeni oblik i našao svoje mjesto u ložištu lokomotive.

Dugo je tehničke rukovodioce rudnika Kakanj i Breza „progoni-la“ misao kako da se sitnom uglju da pogodan oblik, da bi i ovaj našao širu primjenu i plasman. Briketiranje nije nov postupak, ali su trebali dugotrajni pokusi da se ugalj koji nema dovoljno smole poveže u briket i postigne posto-janost za uskladištenje.

Na tome se radilo i u domaćim institutima i kod inostranih firmi. Konačno je od sitnih ugljeva rud-nika Kakanj i Breza, po Carboram postupku sa dodatkom smole i veziva, u francuskoj firmi PIC pri-zvedeno prvih pokusnih 160 tona briketa iz ugljeva Srednjobosan-skih rudnika, koji se, eto, isproba-vaju na jednoj od najtežih pruga.

Željezničari su zadovoljni! U

Sekciji za vuču vozova ŽTP-a Sa-rajevo već pitaju: „Koliko ćete tona proizvoditi?“

Sviđa im se što je vrlo pogodan za lagerovanje.

„Nikakvih promjena na njemu nema, a stoji kod nas na snijegu, kiši i suncu, već duže od tri mjeseca!“-kažu.

Mašinovođa i ložač primjećuju: „Neće oni iz Sekcije dati čisti briket! Mješaće ga sa ugljem!“- i sa uzdahom žaljenja prate pjenu-šavi tok Prače, u kojem su tek danas mogli pri radu uživati.

Da li će voznom osoblju rad biti olakšan, a rudarima osigura-na prodaja jednog proizvoda koji je u svom starom izvornom obliku bio skoro nepoželjan na tržištu?

Ispitivanja briketa koja su u toku i pokazuju izvrsne rezultate daće odgovor na pitanje upotre-bljivosti, a ekonomska računica troškova proizvodnje na pitanje mogućnosti prozvodnje ovog asor-timana u bazenu.

Dug je još put do industrijske proizvodnje. Ali, postugnuti rezul-tati pružaju nadu, da će i rudari-ma i ložačima osvanuti bolji dani, lijepi kao ovaj „probni dan“ u kanjonu Prače.

(Preneseno iz : Glas rudara, broj 6, 31. maj 1963. godine)

Probni dan u kanjonu Prače