UVODNIK

2

Tamo gdje vjetar milujestoljetne šume pisala se

naša historijaTamo gdje vjetar miluje stoljetne šume, na proplancima koji su se

okitili šarolikim ljekovitim biljem, dok je proljetno sunce ispijalo

rosnu èar uz pratnju zamamnog šuma bistrih potoka, kretala se rijeka

ljudi... April je, 28. dan, bude se sjeæanja i uspomene... Mlaði

naraštaji koji su u vihoru rata bili zaokupljeni svojim cuclama, danas

pomno slušaju historiju, i to ne onu „kabinetsku“ koja šturo nabraja

datume, dokumente, povelje..., veæ historiju koja se pisala na

Kamenici, Vozuæi, Tajanu, Ponijerima...

Mistièan je taj spoj oèaravajuæeg prirodnog ambijenta,

retrospektive ratnih dešavanja i tužne sjete na one koji su u borbi za

slobodu dali svoje živote...

Dva borca, jedan ratni komandant, drugi dobitnik najvišeg ratnog

priznanja „Zlatni ljiljan“, prizivaju sjeæanja na ratni period... Pomno

ih slušamo dok pogledom milujemo pejzaže Kamenice. Dok gazimo

šumskim putem u mislima se redaju slike, mozaik nakon svake nove

rijeèi naših saputnika biva upotpunjeniji, mistièniji, zamamniji...

Dok prièaju, mi, njihovi saputnici u posjeti spomen-obilježju

našim herojima koji su živote za slobodu dali na

zavidovièko-vozuækom ratištu, krišom pogledamo u njihova lica u

želji da pronaðemo još poneki detalj koji bi upotpunio našu spoznaju

o nama. Na njihovim licima èitamo bitke, akcije, podvige,

herojstvo...

Teško bi bilo pobrojati, napisati, ubilježiti sve detalje koje nam

prièaju. Ove historijske èinjenice možda i ne tragaju za slovom o

sebi, one tragaju za toplom ljudskom dušom koja brzo uspostavi onu

nit od srca do srca, one tragaju za èovjekom koji voli ljudski rod i

slobodu, one tragaju za mladim èovjekom koji æe svojoj djeci prièati

o herojima pred koje je historija donosila teška iskušenja.

Naša promišljanja, upiti i upijanja reèenog još su jaèa i intenzivnija

na spomen-obilježju u Kamenici. Ponosnim nas èini pogled na

šaroliku sliku velikog broja ljudi koji su došli da uèenjem Fatihe,

šutnjom i polaganjem cvijeæa pokažu da ne zaboravljaju svoju

historiju i najhrabrije sinove Bosne. Detalj po detalj æe kazati

fotografije sa naslovne i posljednje strane Biltena „desetke“, a

nutrinu i dušu ovog skupa, bar u skromnoj mjeri, nadamo se, neka

kažu ove reèenice satkane i vezene od emocija.

Na povratku osjetimo žal jer nismo imali priliku èuti još nekog od

aktivnih sudionika ratnih zbivanja na Kamenici, ali vjerujemo da æe

veæ naredne godine naš mozaik spoznaje o nama biti upotpunjen

historijskim èinjenicama koje æe nam kazivati heroji Kaknja. Povratak

kuæi je bio satkan od promišljanja i analize nauèenog. Nauèili smo

važnu lekciju, prièat æemo je, da se ne zaboravi... Veæ naredne

OPÆINE KAKANJ

interno informativno glasilo

OPÆINA KAKANJ

Alije Izetbegoviæa 123

72240 Kakanj

Tel. 032/771-800, 771-801

Fax 032 771-803

www.kakanj.com.ba

e-mail: opcinaka@bih.net.ba

IZDAVAÈ:

Opæina Kakanj

REDAKCIJA BILTENA

OPÆINE KAKANJ:

Evelin Memiæ

Azra Fejziæ

Mersud Kovaè

Tel: 032/555-301

Fax 032/771-803

e-mail:opcinaka@bih.net.ba;

evelin.memic@gmail.com

DTP i štampa:

Labirint Zenica

Tiraž:

1000 primjeraka

3

OPÆINSKO VIJEÆE

7. i 8. sjednicaOpæinskog vijeæa Kakanj

Opæinsko vijeæe u èetvrtak, 30.04.2009. godine je

zapoèelo 7.sjednicu. Na dnevnom redu za 7.

sjednicu nalazilo se 39 taèaka. Vijeæe je do 15.00

sati razmatralo devet taèaka, od kojih su usvojene:

Donošenje odluke o davanju saglasnosti Skupštini JP

„Vodokom“ za imenovanje Buza Fahrudina za èlana

Nadzornog odbora na period od dva mjeseca;

Prijedlog odluke o usvajanju nacrta Regulacionog

plana poduzetnièke zone „Vrtlište“ u Kaknju i

njegovom stavljanju na javnu raspravu; Nacrt

odluke o provoðenju Regulacionog plana

poduzetnièke zone „Vrtlište“ u Kaknju i njegovom

stavljanju na javnu raspravu; Prijedlog odluke o

davanju saglasnosti za raspisivanje javnog konkursa

za dodjelu zemljišta u Kaknju za izgradnju

poslovnog objekta pašnjak Prijeka Varda; Prijedlog

odluke o davanju saglasnosti za raspisivanje javnog

konkursa za dodjelu zemljišta u Bjelaviæima za

izgradnju benzinske pumpe; Prijedlog odluke o

davanju saglasnosti za raspisivanje javnog konkursa

za dodjelu zemljišta u Kaknju za izgradnju

poslovnog objekta u ulici Mehmeda Skopljaka;

Prijedlog odluke o davanju saglasnosti za

raspisivanje javnog konkursa za dodjelu zemljišta

za izgradnju stambeno-poslovnog objekta u ulici

27.juli u Kaknju.

Prijedlog odluke o usvajanju Plana kapitalnih

investicija za period 2009-2013. nije dobio

potrebnu veæinu, a rasprava po Prijedlogu kriterija

raspodjele sredstava za sport iz Budžeta Opæine je

odgoðena za drugi dio sjednice.

Na prvom nastavku 7. sjednice održanom

07.05.2009. godine Opæinsko vijeæe je usvojilo

Zakljuèak o utvrðivanju nacrta Kriterija raspodjele

sredstava za sport iz Budžeta Opæine kojim se

utvrðuje nacrt Kriterija raspodjele sredstava za

sport i kojim se isti upuæuje na javnu raspravu.

Period javne rasprave je 30 dana od dana donošenja

ovog zakljuèka, a svi zainteresirani sudionici mogu

svoje primjedbe dostaviti Službi za poduzetništvo –

Odsjeku za društvene djelatnosti Opæine Kakanj.

Usvojeni su i Program utroška sredstava komunalne

naknade za 2009. godinu i Program utroška

sredstava naknade za graðevinsko zemljište za

2009.godinu; Odluka o usvajanju Plana i programa

rada JU Centar za socijalni rad Kakanj sa

finansijskim planom za 2009.godinu; Odluka o

usvajanju Programa rada JU za kulturu i

obrazovanje sa finansijskim planom za

2009.godinu; Odluka o usvajanju Plana rada i

razvoja JU Dom zdravlja sa poliklinikom Kakanj sa

finansijskim planom za 2009.godinu. Vijeæe je

donijelo i Rješenje kojim se u Komisiju za

stimulativno zapošljavanje pripravnika ispred

Opæinskog vijeæa imenuje Haris Veispahiæ.

Opæinsko vijeæe je 11.05.2009. u 9.00 sati održalo

8. redovnu sjednicu na kojoj se razmatrala samo

jedna taèka dnevnog reda: Prijedlog odluke o

usvajanju Plana kapitalnih investicija za period

2009-2013. godina. Nakon uvodnog izlaganja

sekretara koordinacionog tima Mirhe Kuloviæ i kraæe

diskusije Vijeæe se pozitivno izjasnilo o ovom

prijedlogu. Projekti kojima æe Opæina aplicirati

prema „GAP-u“ su: asfaltiranje puta kroz selo

Popržena Gora, MZ Podgora; most u Krševcu i

ambulanta u Doboju.

Zabilježeno na sjednici Opæinskog vijeæa

EKO-SLIKA MOGA KRAJA

4

Povodom 22. aprila - Svjetskog danaplanete Zemlje

22. aprila 2009. godine, povodom Svjetskog dana

planete Zemlje, u uredu opæinskog naèelnika Mensura

Jašarspahiæa-Surija uprilièen je prijem na kojem su

Saida Berbiæ, šef Odsjeka za zaštitu, praæenje i

unapreðenje okoliša, zraka i životne sredine Opæine

Kakanj i predstavnici Centra za ekonomski, tehnološki

i okolinski razvoj (CETEOR, struèni konsultanti u

procesu izrade LEAP-a) opæinskom naèelniku uruèili

izraðen Nacrt Lokalnog ekološko-akcionog plana

(LEAP) kojeg æe naèelnik u narednim danima uputiti na

raspravu radnim grupama LEAP-a, mjesnim

zajednicama i drugim društvenim subjektima, te na

odluèivanje Opæinskom vijeæu Kakanj. Dakle, na

Svjetski dan planete završeno je definisanje

dokumenta koji je baza za buduæe rasprave, a koji bi,

kada ga u konaènici usvoji Opæinsko vijeæe, trebao

jasno definisati strateške smjernice uspostave

održivog razvoja u Kaknju, razvoja koji podrazumijeva

harmonièan odnos industrijskog razvoja i zaštite

okoline. Osim Nacrta LEAP-a, Dragan Ajanoviæ,

direktor CETEOR-a, naèelniku je uruèio i zahvalnicu

za profesionalan odnos, uspješnu saradnju i lièni

doprinos u izradi LEAP-a, te prigodan poklon u obliku

minijature stare kapije. Prijemu su prisustvovali i

mališani kakanjskog obdaništa „Mladost“ koji su

plesali i pjevali u èast planete Zemlje.

Na konferenciji UNESCO-a 1969. godine John

McConnell je prvi put predstavio ideju obilježavanja

Dana planete Zemlje koja je ukljuèila 20 miliona

sudionika. Ubrzo su inicijativu prihvatile organizacije

i u drugim zemljama, te je 1990. godine Dan planete

Zemlje službeno postao meðunarodnim danom. Dan

planete Zemlje je godišnja manifestacija kojom se

želi skrenuti pažnja èitave svjetske javnosti na

opasnost koja prijeti životu na Zemlji. Ovim se Danom

želi pomoæi èovjeku da ponovno uspostavi kontakt s

prirodom, te ukazati na opæenitost ekološke krize:

zagaðivanje zraka i vode, radioaktivno zraèenje,

iscrpljivanje nenadoknadivih energenata i drugo. Na

taj Dan se poduzimaju razlièite konkretne akcije

zaštite života na Zemlji, buðenja svijesti,

odgovornosti, osjeæaja, ljubavi prema daru života i

prema svim stvorenjima.

LEAP je put do održivog razvoja

Osigurajmo našoj djeci odrastanje u ekološki èistomokruženju

Vesela djeèija igra u èast planete Zemlje

Sve èešæi sluèajevi zapaljenih kanti za smeæe

EKO-SLIKA MOGA KRAJA

5

Savjestneodgovornihpojedinacamora jednomproraditi:Zapaljenikontejner inapuštenipsiæi

Kakanjski vatrogasci brzo reagovali

Napuštanje životinje je kažnjivo djeloNeko ih je ostavio kraj puta

Poruka opæinskognaèelnika:Ukljuèimo se svijaèe i odluènije uakciju unapreðenjai zaštite našeprirode kako bi i naša djeca mogla osjetiti mirisproljetnog cvijeæa

Poštovani sugraðani, usmjerimo

na tren naše misli ka nekadašnjim

žiteljima našeg kraja koji se smatra

kolijevkom Bosne i Hercegovine.

Koliko li je radosti bilo u njihovim

dušama kada bi prvo proljetno

sunce obasjalo prirodne ljepote

koje su pokrivale bogata kakanjska

rudna polja? Koliko li je samo

djeèijeg smijeha bilo kad s

proljeæa sunèev sjaj izmami prve

šumske cvjetove u stoljetnim

šumama koje su presijecale

Trstionica, Ribnica, Zgošæa i Bosna?

Zamislimo koliko su ponosni bili

srednjovjekovni stanovnici ovog

kraja kada bi usmjerili pogled na

grandiozni Bobovac na èijim

kulama se talasao barjak zemlje

Bosne! Razmišljajmo s kolikim

poštovanjem su èuvali Zgošæanski

steæak, Sutješku džamiju,

Franjevaèki samostan i druge

kulturno-historijske vrijednosti kao

i spomenike svojih predaka koji su

živote dali za domovinu!

Ova promišljanja neka budu

zamajac našim aktivnostima koje

trenutno provodimo. Ukljuèimo se

svi jaèe i odluènije u akciju

unapreðenja i zaštite naše prirode

kako bi i naša djeca mogla osjetiti

miris proljetnog cvijeæa. Kroz našu

iskazanu ekološku svijest jaèajmo

naš patriotizam. Jaèanjem

ekološke svijesti i patriotizma

iskazat æemo naše poštovanje

prema onima koji su nesebièno

èuvali i branili ovu zemlju.

Kako bismo sebi i našim

potomcima vratili svježinu zraka,

bistrinu rijeka i ljepotu stoljetnih

šuma, mi radimo na Lokalnom

ekološko-akcionom planu, borimo

se da provedemo zakljuèke

Opæinskog vijeæa koji se odnose na

unapreðenje okoliša, trudimo se da

proširujemo mrežu daljinskog

grijanja, nabavljena je mobilna

monitoring stanica, radimo na

zaštiti prašumskog podruèja Gornja

Bukovica ... opæinski naèelnik

Mensur Jašarspahiæ-Suri

PODRŽITE LEAP, PODRŽITE

BORBU ZA BAJKOVITI KAKANJ

SA PITOMIM PEJZAŽIMA I

HARMONIÈNIM ODNOSOM

INDUSTRIJE I OKOLIŠA!

Vratimo djeci svježinu zraka ibistrinu rijeka

IZ PROTOKOLA

6

Maturanti SSŠ, STŠ i Gimnazije „MuhsinRizviæ“ Kakanj, te kuglaši KK Rudar bili

gosti naèelnikaOpæinski naèelnik Mensur Jašarspahiæ-Suri u

ponedjeljak 27. aprila 2009. godine u svom uredu je

ugostio Šerifa Kovaèa, direktora Srednje struène škole

Kakanj, i nekoliko maturanata ove škole. Na prijemu

se razgovaralo o pripremama za organizovanje

maturske veèeri, te o daljim planovima maturanata.

Nekoliko dana poslije naèelnika su posjetili i

Abdulah Šljivo, direktor Srednje tehnièke škole

„Kemal Kapetanoviæ“ Kakanj i nekoliko maturanata

ove škole. Na prijemu su maturanti sa naèelnikom

razmijenili mišljenja o njihovim planovima za dalje

školovanje, a razgovarano je i o organizaciji maturske

veèeri za maturante ove škole. Zajednièka

promišljanja naèelnika i kakanjskih maturanata o

životu, uèenju i radu poprimili su tradicionalni

karakter.

U èetvrtak 14. maja 2009. godine gosti naèelnika su

bili direktorica i maturanti Gimnazije “Muhsin

Rizviæ” Kakanj.

Opæinski naèelnik je ugostio i kadete Kuglaškog

kluba „Rudar“ koji su na kadetskom ekipnom

prvenstvu BiH koje se nedavno održalo u Maglaju i

Vogošæi postali državni prvaci.

Èestitamo državnim prvacima Direktorica i maturanti kakanjske Gimnazije

Kakanjska mladost u posjeti naèelniku Maturanti Srednje tehnièke škole

26

ZANIMLJIVOSTI

Slovo o MZ Donji Kakanj Donji Kakanj se kao sjedište suda i pazara prvi put

spominje u defteru Sandžaka Bosna 1468. godine.

Sudeæi prema prièama starosjedilaca mjesto je uz

sud imalo èaršiju, bezistan (trg na kojem se nalaze

male trgovaèke i zanatske radnje), džamiju i han,

danas poznatiji kao Fazlipašiæa han (mjesto u kojem

su odsjedali putnici i karavani, u sklopu hana je

obavezno bila kovaènica, kafana i konjušnica).

Zajedno sa Kolobara i Moriæa hanom u Saraju

vijekovima je služio svojoj svrsi i bio veza sa

vezirskim gradom Travnikom sve do 1970 –tih

godina. Od familija koje su naseljavale tada Donji

Kakanj pominju se Požari i Torlakoviæi.

Iako danas nosi naziv Donji Kakanj on je preteèa

današnjeg Kaknja koji æe se sa osnivanjem Rudnika

Kakanj 1900. godine zapoèeti ubrzano razvijati.

Teritorijano se Donji Kakanj smjestio na desnu

obalu rijeke Bosne i Ribnice. Mjesnu zajednicu

Donji Kakanj danas èine podružnice Donji Kakanj,

Jahorina, Karaulsko Polje, Tièiæi, Groce i Èifiæi.

Prema posljednjem popisu stanovništva ova

mjesna zajednica broji oko 1350 stanovnika i oko

675 domaæinstava. Kroz cijelu mjesnu zajednicu

prolazi magistralni put M-17, te regionalni put

Kakanj - Donji Kakanj - Banje koji se kod

nekadašnjeg hana odvaja za mjesne zajednice

Mramor i Brnjic. Zahvaljujuæi upravo ovakvom

geografskom položaju od samog nastanka pa do

danas Donji Kakanj je imao dobru putnu i svaku

drugu vezu sa ostalima veæim mjestima srednje

Bosne.

Industrijski razvoj ovog kraja zapoèet æe sa

dolaskom Austrougarske monarhije, koja æe uz

eksploataciju šume rijekom Ribnice otvoriti i

Rudnik. U Donjem Kaknju bila je izgraðena brana

koja je zaustavljala plavljene balvane koju æe

poslije zamijeniti uskotraèna pruga kanjonom

rijeke Ribnice o èemu svjedoèe brojni ostaci pruge.

Mjesna zajednica je jedinstvena i široj javnosti

poznata po termomineralnim vodama Tièiæi.

Poèetkom osamdesetih godina pokrenuta je

inicijativa de se termalne vode Tièiæi odvedu iz

Tièiæa, ali se nakon struène analize iz Beograda

potvrdilo da bi se sa dislokacijom izgubila ljekovita

svojstva vode, pa se od inicijative odustalo,

prisjeæa se osamdesetogodišnji odbornik mjesne

zajednice Donji Kakanj Èelebiæ Atif.

Meðu prepoznatljiva obilježja ovih prostora

ubrajaju se „grèki“ grobovi koji se nalaze na kosi

zvanoj Kaursko Greblje, te steæci koji se nalaze u

Donjim Tièiæima.

U ustupljenim prostorijama šumskog preduzeæa

Jahorina 1934. otvorena je škola, struja u Donji

Kakanj provedena je davne 1952. godine,

autobuska linija Kakanj- Donji Kakanj prvi put

prevezla je putnike na ovoj relaciji 1984. godine, a

Steæak-svjedok srednjovjekovne vremenitosti

Zabilježeno u Donjem Kaknju

27

ZANIMLJIVOSTI

prvi zabilježeni telefonski razgovori bili su 2004.

godine kada je provedena telefonska linija u MZ.

Od novijih dešavanja bilježimo aktivnosti

mještana Donjeg Kaknja koje se ogledaju kroz

razne projekte, inicijative i saradnju sa lokalnim

vlastima, nevladinim organizacijama, i drugim

institucijama koje su dale svoj doprinos razvoju

ove mjesne zajednice.

Da lokalne vlasti nisu zaboravile ovu mjesnu

zajednicu svjedoèe i ulaganja u infrastrukturu i

razvoj poljoprivrede, što je vidljivo na svakom

koraku kada krenete ovim krajem.

Znaèajnim finansijskim sredstvima kantona i

opæine u vrijednosti od 320 000 KM sanirano je

klizište u mjestu Tièiæi, asfaltiran je put u mjestu

Tièiæi u vrijednosti 80 000 KM iz sredstava Budžeta

Opæine, 2008. godine zapoèeli su radovi na

asfaltiranju puta u mjestu Groce u vrijednosti 100

000 KM iz kantonalnih sredstava, ulièna rasvjeta

osvjetlila je put do škole i školsko dvorište OŠ

„Ahmed Muradbegoviæ“ u Donjem Kaknju za što je

Opæina izdvojila 6 500 KM. Još jedan znaèajan

projekat za mještane bio je otvaranje Podruène

ambulante u Donjem Kaknju 2007. godine za što je

iz Budžeta Opæine izdvojeno 95.000 KM što je

stanovništvu omoguæilo bolju dostupnost

zdravstvenoj ustanovi.

Ništa manje znaèajni nisu poljoprivredni

podsticaji koje poljoprivrednici ostvare putem

kantonalnih i opæinskih programa. Tako na ovoj

mjesnoj zajednici ima oko 9 stalnih plastenièkih

proizvoðaèa, te znaèajan broj koji se bave

pèelarstvom i voèarstvom.

Ono što zvanièni predstavnici Mjesne zajednice

Donji Kakanj istièu kao prioritetno, a za što su izradili

projekte i aplicirali za dobijanje sredstava jeste :

– Dovršetak sanacije klizišta u Tièiæima;

– Asfaltiranje puta za zaseok Brdo, asfaltiranje

puta trasa Škola – Banje;

– Završetak radova na asfaltiranju puta u Grocu;

– Izgradnja uliène rasvjete u Tièiæima;

– Izgradnja kanalizacije u mjestu Karaulsko

Polje.

Aktivno na mjesnoj zajednici djeluju nevladine

organizacije i udruženja graðana od kojih æemo

navesti samo neka: World Wision koji je donirao 50

èurana demobilisanom borcu iz mjesta Groce, NVO

„Alternative“ koje i danas djeluju na mjesnoj

zajednici, „MF Žene za Žene International“

provode projekat na mjesnoj zajednici koji se

ogleda u pomoæi ženama kroz sticanje vještina

šivenja, pletenja, razne oblike samozapošljavanja

i druge aktivnosti za kojim se pokaže interesovanje.

Džamija u Donjem Kaknju

Atif Èelebiæ, dugogodišnji aktivista u MZ