Download - BH Potrosac II

Intermeco JUNI1:Layout 2 7/14/2011 10:12 AM Page 23

Obavezno sačuvati„BH Potrošač“ će u nastavcima objavljvati Zakon o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini. Cilj

nam je da svaki naš čitalac BUDE INFORMISAN o zakonskim odredbama koje ga štite u slučaju

kršenja potrošačkih prava

2 | B H P o t r o š a č

NASTAVAK 1.

ZAKON O ZAŠTITI POTROŠAČA U BOSNI I HERCEGOVINI

I – OPŠTE ODREDBE

Član1.(1) Zakon o zaštiti potrošača u Bosni i Herce-govini (u daljem tekstu: Zakon) uređuje odnoseizmeđu potrošača, proizvođača i trgovaca na teri-toriji Bosne i Hercegovine.(2) Na odnose i slučajeve iz oblasti zaštitepotrošača koji nisu regulisani ovim Zakonomprimjenjivaće se odredbe Zakona o hrani(„Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj50/04), Zakona o opštoj bezbjednosti proizvoda(„Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj45/04) te odgovarajuće odredbe zakona kojimase uređuju obligacioni odnosi u Bosni i Herce-govini. U slučaju nedoumice ili sukoba odredaba,primjenjivaće se odredba koja pruža veći stepenzaštite potrošačima.(3) Potrošač je svako fizičko lice koje kupuje, stičeili koristi proizvode ili usluge za svoje ličnepotrebe i za potrebe svog domaćinstva.(4) Proizvođač je svako fizičko ili pravno lice kojeposluje u Bosni i Hercegovini, bez obzira na vrstuili oblik vlasništva, javno ili privatno, koji u cjeliniili djelimično proizvodi proizvod ili pruža uslugu.Prema definiciji proizvođač je:a. svako lice koje uvozi proizvod ili uslugu u BiH, b. svako lice koje stavljajući svoje ime, robni žig,logotip, etiketu ili drugu karakterističnu oznakuna proizvod predstavlja sebe kao proizvođača.(5) Trgovac je svako lice koje direktno ili kaoposrednik među drugim licima prodajeproizvode ili pruža usluge potrošaču.(6) Proizvođač koji direktno dostavlja robu ili us-luge potrošačima takođe se smatra trgovcem.(7) Proizvod je svaka stvar nastala kao rezultatljudske djelatnosti namijenjena potrošačima ili jevjerovatno da će je koristiti potrošači, isporučena,bez obzira da li će biti plaćen ili ne, u toku komer-cijalne djelatnosti, i bez obzira da li je nova, ko-rišćena ili prepravljena.(8) Proizvodi obuhvataju gotove proizvode kao isirovine i sastavne dijelove. Oni obuhvataju svevrste proizvoda, uključujući i poljoprivredne

proizvode.(9) Robom se smatraju i proizvodi i nepokretnaimovina.(10) Usluga je svaka djelatnost čija je namijenada bude ponuđena potrošačima.

Član 2.Potrošač se ne može odreći niti biti uskraćen zaprava koja su mu data ovim Zakonom.

Član 3.Osnovna prava potrošača su:a. pravo pristupa osnovnoj robi i uslugamab. pravo na obrazovanje o pitanjima potrošačac. pravo na sigurnost i zaštitu života i zdravljad. pravo na informisanoste. pravo na izborf. pravo da bude saslušan i zastupang. pravo na naknadu štete i kompenzacijuh. pravo na život i rad u zdravoj i održivoj okolini.

Član 4.Nadležni organi za zaštitu potrošača u Bosni iHercegovini imaju glavnu odgovornost za pro-movisanje i implementaciju prava potrošača.

Član 5.Zahtjevi iz oblasti zaštite potrošača uzimaće se uobzir prilikom definisanja i implementacije os-talih politika i aktivnosti nadležnih organa uBosni i Hercegovini.

Član 6.Trgovci i druga pravna i fizička lica koji, u skladusa ovim Zakonom, potrošačima isporučujuproizvode ili pružaju usluge obavezni su daposluju na jezicima u službenoj upotrebi u Bosnii Hercegovini i da u pisanim dokumentima ko-riste puni naziv firme i sjedišta, ili skraćeni nazivfirme, ako je takav naziv upisan u sudski ilizanatski registar i sjedište.

II -OBAVEZA OBAVLjANjA TRGOVINSKEDJELATNOSTI NA POŠTEN NAČIN

Član 7.(1) Trgovac je obavezan da prodaje proizvod,odnosno pruža uslugu potrošaču na način kojinije u suprotnosti s dobrim poslovnim običajima.

(2) Trgovac je obavezan da prodaje proizvode,odnosno pruža usluge svim potrošačima podistim uslovima. Ako pojedinim grupamaodobrava posebne uslove (porodilje, mladenci,invalidi, penzioneri i dr.), oni treba da su jasno is-taknuti na prodajnom mjestu.(3) Trgovac je obavezan da isporuči potrošačuplaćeni proizvod ili uslugu.(4) Trgovcu je zabranjena diskriminacija bilokojeg potrošača, naročito odbijanjem prodajeproizvoda koji je izložen ili na drugi načinpripremljen za prodaju, ili odbijanjem pružanjausluga koje se mogu obaviti, ili uslovljavanjemprodaje proizvoda ili pružanjem usluga proda-jom drugih proizvoda ili pružanjem drugih us-luga.

Član 8.(1) Trgovac je dužan da rasprodaju proizvoda ob-javi na način uobičajen u mjestu prodaje.(2) Proizvod koji je na rasprodaji mora biti jasnoi vidljivo označen cijenom prije i cijenom nakonsniženja.(3) Ako je procenat sniženja cijena objavljen urasponu, najveći procenat sniženja treba da seodnosi najmanje na jednu petinu vrijednosti svihproizvoda na rasprodaji.

Član 9.Proizvod koji je na rasprodaji, jer mu uskoro is-tiče rok upotrebe, treba dodatno imati vidljivo is-taknut krajnji rok upotrebe.

Član 10.(1) Trgovac koji putem na rasprodaji prodajeproizvod sa nedostatkom ili greškom, dužan jetakav proizvod fizički odvojiti od redovne pro-daje ispravnog proizvoda i da vidljivo istakne dase radi o prodaji proizvoda sa nedostatkom iligreškom, te svaki pojedinačni proizvod posebnoda označi.(2) Trgovac je dužan upoznati kupca o tome učemu se sastoji nedostatak ili greška naproizvodu.(3) Trgovac koji prodaje proizvode kojima uskoroističe rok upotrebe, dužan je da takve proizvodefizički odvoji od redovne prodaje ostalihproizvoda i vidljivo istaknuti da se radi o prodajiproizvoda kojima uskoro ističe rok upotrebe. "

Intermeco JUNI1:Layout 2 7/14/2011 10:12 AM 4

Savez udruženja potrošača Bosne i Hercegovine upozo-rio je da bi poskupljenje struje za više od 30 odsto, ko-liko traži elektroprivredno preduzeće, bio težak udar naveć osiromašene potrošače.Na konferenciji za novinare u Sarajevu povodom zaht-jeva za povećanje cijene električne energije domaćin-stvima od Elektroprivrede BiH, predsjednik SkupštineSaveza udruženja potrošača BiH Murat Rašidović jekazao da su udruženja potrošača proučila taj zahtjev iutvrdili da se najveći procent poskupljenja električne

energije traži za domaćinstva i to više od 30 odsto.“Ogorčeni smo takvim zahtjevom jer cijenimo da bitakvo povećanje koje bi trebalo da stupi na snagu od 1.jula znatno izazvalo poskupljenja i drugih namirnicaznačajnih za životni standard građana”, kazao je Raši-dović.“Apelujemo na FERK da taj zahtjev razmotri sa poseb-nom odgovornošću, uvaži ekonomsko-socijalnusituaciju i da, ako se odluči na povećanje cijena, to budeminimalno” , kazao je Rašidović.

Savez udruženja potrošača BiH: Poskupljenje struje je udar na već osiromašne potrošače

Iako su mlinari u Republici Srpskoj snizili cijene brašna uveleprodaji na 82 feninga po kilogramu do pojeinjenjahljeba neće doći jer pekari tvrde da to još nije dovoljno zapojeinjenje osnovnog peciva.Pekari objašnjavaju da sadašnja cijena brašna nije ni nanivou kalkulacije i da bi do pojeinjenja moglo doći tek akocijena brašna bude spuštena na 65 feninga po kilogramu.Predsjednik Udruženja pekara Republike Srpske SašaTrivić rekao je da u ovom trenutku nema nikakvih naznakada bi cijena hljeba mogla biti niža, dodajući da sadašnja ci-jena brašna od 82 feninga po kilogramu nije ni na nivoukalkulacija, tako da se ne može očekivati pojeinjenjehljeba.

U RS hljeb neće pojeiniti

Sindikalna potrošačka korpa začetvoročlanu porodicu u Republici Srpskoj/RS/ za maj koštala je 1.758 KM, što je za1,09 odsto skuplje u odnosu na aprilsku i saprosječnoma platom od 816 KM za nave-deni mjesec bila je pokrivena sa 46,4 odsto.U Srpskoj je u maju najviše poskupio pre-voz za 1,3 odsto, obuća i odjeća za 0,6 odsto, te hrana ibezalkoholna pića za 0,3 odsto, saopšteno je iz Savezasindikata RS.Četvoročlana porodica u RS je u prošlom mjesecu zanabavku prehrane izdvajala 676,62 KM, za stanovanje ikomunalne usluge 490,64 KM, za prevoz 185,40 KM, zaodjeću i obuću 149,40 KM, za održavanje domaćinstva101,61 KM, obrazovanje i kulturu 78,81 te za higijenu i

njegu zdravlja 76,19 KM.Prosječne isplaćene neto plate u maju bilesu najviše u finansijskom posredovanju1.225 KM i manje su od aprilskih za 7,62odsto, a najniže u ugostiteljstvu 555 KM,što je u odnosu na april povećanje od3,35 odsto.

Prosječna plata u prerađivačkoj industriji iznosila je 569KM, u građevinarstvu 592, ribarstvu 594, poljoprivredi išumarstvu 595, trgovini 603 i komunalnim i uslužnimdjelatnostima 621 KM.U Sindikatu ističu da ovi podaci treba da budu još jednoupozorenje da u Srpskoj već duže vrijeme neopravdanonajteže živi više od 160 000 radnika u privredi, kojimaVlada mora posvećivati daleko veću pažnju.

Savez sindikata RS

Potrošačka korpa u maju 1.758 KM, prosječna plata 816 KM

Dijeljenjem krastavaca iz domaće proizvodnje is-pred zgrade zajedničkih institucija BiH Udruženjepoljoprivrednika u BiH iskazuje nezadovoljstvosvojim položajem u zemlji.Predsjednik Udruženja Miro Pejić rekao je da jepovrće iz domaće proizvodnje, pored prekom-jernog uvoza u proteklim godinama, sada doživjelojoš lošiji plasman zbog negativne kampanje u

Evropi. Pejić je pozvao građane BiH da nesmetano ibez straha konzumiraju domaće proizvode, te poz-vao vlasti u BiH da u roku od 30 dana formirajuSavjet ministara BiH.On traži da se donese odluka o zaštiti domaćeproizvodnje i da se donese odluka o oporezivanjuluksuzne robe kako bi se osigurala značajna sred-stva za podsticaj u poljoprivredi na entitetskim

nivoima.“Ako do toga ne dođe, blokiraćemo graničneprelaze u oba entiteta”, poručio je Pejić dodavši daako i to ne urodi plodom, poljoprivrednici iz BiHće formirati šatorsko naselje pred institucijama iblokirati unutrašnje saobraćajnice.

Traže da se donese odluka o zaštiti domaće proizvodnje

BH poljoprivrednici dijelili krastavce

Ukupan indeks potrošačkih cijena u Republici Srp-skoj u maju je veći za 0,2 odsto nego u aprilu, po-daci su Zavoda za statistiku RS.Indeks odjeljka prevoza u maju je povećan za 1,3odsto, hrane i bezalkoholnih pića za 0,3 odsto, dokje kod namještaja i pokućanstva indeks cijena viši

za 0,1 odsto.U maju je smanjen indeks odjeljka zdravstvo za 0,1odsto, kod stanovanja za 0,5 odsto, a kod odjeće iobuće za 0,6 odsto.Indeksi cijena odjeljaka komunikacije i obrazovanjaostali su nepromjenjeni.

Indeks potrošačkih cijena u RS u maju je veći za 0,2 odsto

B H P o t r o š a č | 3



Od posljedica zaraze bakterijom enterohemor-agijska ešerihija koli do sada je preminulo 39ljudi. Broj smrtnih slučajeva i novooboljelihsvakodnevno raste. Od 38 njemačkih žrtava,većina je umrla od hemolitičko uremijskog sin-droma (HUS), a ostale od drugih komplikacijanastalih usljed infekcije. Jedna žena umrla je uŠvedskoj koja je ranije boravila u Njemačkoj.Iako se na početku sumnjalo da su izvor zarazekrastavci uvezeni iz Španije, nakon nekoliko sed-mica neizvjesnosti, njemački stručnjaci suzvanično potvrdili da su klice mahunarki, koje gajilokalno stanovništvo na sjeveru Njemačke, izvorzaraze bakterijom Ešerihija koli.Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavilaje kako je tip bakterije Ešerihije koli, potpuno nova,dosad još neviđena vrsta. EHEC je, kako navode,mutacija dva tipa Ešerihije koli, koja u sebi nosi sm-rtonosne gene.Strah potrošača širom Evrope je prouzrokovao padu prodaji povrća, što je imalo za posljedicuogromne gubitke poljoprivrednih proizvođača.Kako u Evropi, tako i kod nas, cijena krastavaca natržnicama i u tržnim centrima se prepolovila odizbijanja krize. U nekim evropskim zemljama seovo, ali i drugo sezonsko povrće dijelilo besplatno.Ni Bosna i Hercegovina nije u toj akciji zaostajala zaEvropom.

Agencija za bezbjednost hrane BiHAgencija za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovineinformisala je naš magazin da je uputila dopis svimnadležnim inspekcijskim organima sa zahtjevom

za pojačanim mjerama kontrole svježeg povrća priuvozu i prometu u Bosni i Hercegovini.Ova agencija je to uradila aktom broj 05-3-26-1-1003/11od 27.05.2011. godine, stoji u odgovoru nanaše pitanje “Šta Agencija za bezbjednost hraneBiH preduzima po pitanju uvoza povrća iz EU ?”.U Agenciji za bezbjednost hrane ističu da trgovinahranom podrazumijeva da rizična hrana možedospjeti na naše tržište, tako da opasnost za bh.građane ne može biti isključena. Ova agencija je iz-dala saopštenje u kome između ostalog pozivapotrošače na pojačane mjere higijene i prokuha-vanje namirnica, u cilju smanjivanja rizika odzaraze.U slučaju izbijanja epidemije trovanja hranom kodljudi moraju biti pripravni i alarmantno djelovati

svi nadležni organi koji osiguravaju lanac hrane ijavno zdravlje, ističu u ovoj Agenciji. U tom smisluAgencija za bezbjednost hrane BiH je inicirala iodržala sastanak sa nadležnim institucijama kakobi bili spremni za adekvatno djelovanje u slučajupotrebe.Iako se naknadno zvanično utvrdio izvor zaraze,odnosno ustanovljeno je da to nisu krastavci, Agen-cija za bezbjednost hrane navodi da svakodnevnoprati stanje i evaluira dostupne podatke, tako da jeu stanju pravovremeno reagovati. Predstavnici ove agencije konstatuju da je svijestpotrošača u razvijenim zemljama na zavidnomnivou. Bosna i Hercegovina kao zemlja koja prolazikroz neminovne poteškoće tranzicijskog periodado sada je uložila dosta truda u razvoj svijestipotrošača, no predstoji joj još dosta truda kako bipostigla nivo zemlja EU kojem teži na svom evrop-skom putu. Iz Agencije za bezbjednost hrane još sunaglasili da je posebno važno da su subjekti uposlovanju s hranom u obavezi stavljati na tržištezdravstveno ispravnu hranu. Ali, i ocjenjuju da sto-procentne sigurnosti nikada nema iz tog razloga ipostoje nadležna tijela u svakoj zemlji koja svojimradom doprinose održavanju što većeg nivoa sig-urnosti.Sezonsko povrće na policama marketa domaćeg porijeklaBH Potrošač je zatražio informacije o porijeklupovrća plasiranog o prodajnim objektima od dva

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je kako je tip bakterije Ešerihije

koli potpuno nova, dosad još neviđena vrsta

Nova bakterija hara Evropom

Enterohemoragijska ešerihija koli usmrtila 39 ljudi



vodeća trgovačka lanca u Bosni i Hercegovini.Iz PR službe Konzuma su nas informisali da je „sv-ježe povrće koje je u ponudi u Konzum prodavni-cama većim dijelom domaćeg porijekla, uzgojeno uhercegovačkim poljima, Lijevče polju, Semberiji i uokolini Tuzle“.Prema riječima Tatjane Raković iz Službe za odnose sjavnošću banjalučkog Merkatora i u ovom trgov-ačkom centru je povrće domaćeg porijekla.„Mercator Banja Luka u skladu sa visokim stan-dardima poslovanja, a u cilju zaštite svojihpotrošača, svakodnevno vrši sve potrebne kontroleproizvoda prije njihovog dospijevanja na police. Uaktuelnoj sezoni sve sezonsko povrće koje imamoje iz domaće proizvodnje. Mercator ima odličnusaradnju sa domaćim dobavljačima iproizvođačima, a kvalitet i ispravnost robe je im-perativ za ulazak na police naših trgovina“, dostavl-jeno nam je u odgovoru.

Kriza ne jenjavaS obzirom da smo po svemu sudeći tek na početkukrize, mnoge zemlje su uvele dodatne mjere oprezapri uvozu svih prehrambenih artikala.Ruska Federalna služba za fitosanitarni i veteri-narski nadzor je zbog epidemije izazvane pato-genim sojem bakterije Ešerihija koli izmeđuostalog uvela i ograničenja za uvoz mesa iz neko-

liko firmi iz 21 zemlje. Po podacima te ruske agencije odgovorne za veteri-narsku kontrolu uvoznih proizvoda, zbog epi-demije EHEC u Evropi, uvedena je pojačanakontrola 64 prerađivača mesa iz 21 zemlje, međukojima je 19 firmi iz pet zemalja EU.

Preporuke potrošačimaU Bosni i Hercegovini, osim Agencije za bezb-jednost hrane koja ističe da svoju ulogu imaju ipotrošači koji moraju vršiti odabir, rukovati shranom na ispravan način, skladištiti je i konzu-

mirati u sakladu sa dostupnim uputama stručn-jaka, te na taj način lično uticati na smanjivanjepotencijalnih rizika, svoje preporukepotrošačima uputio je i Ombudsman za zaštitupotrošača BiH:lObavezno prati ruke prije jela i prije pripre-manja namirnica. Voda mora biti čista.lNamirnice treba dobro skuvati ili prepeći, aone koje se jedu sirove - temeljno oprati.lOsoba koja barata s hranom mora biti zdrava.lKoristiti svježu hranu iz vlastitog podneblja -najbolja je formula zdravog i jeinog obroka.lOrganske namirnice su skuplje, ali je velikanjihova dobrobit za zdravlje ljudi.lVažno je slušati svoje tijelo i razumjeti svojmetabolizam, umjereno jesti te redovno vježbati.l Zdrava hrana kao takva ne postoji, postojisamo zdravstveno ispravna hrana, a prehrana,da bi imala pozitivne efekte na naše zdravlje,treba biti prije svega odgovarajuća. A takvupravilnu ili odgovarajuću prehranu definišu za-pravo samo dvije riječi: raznovrsnost i pravamjera. Ukratko, možemo jesti sve, ali umjereno. Ijoš jedno važno načelo kojeg bi se trebalo držatijeste da organizam želi i treba hranu svog pod-neblja.lVažno načelo pravilne prehrane jeste i da sesvaki obrok priprema ex tempore, što znači da jesvjež i pripremljen uoči konzumacije te da nemapodgrijavanja.lKada neko ima probavne smetnje ili drugesimptome koje može povezati s hranom,svakako treba odmah reagovati i obratiti seljekaru.

Enterohemoragijska ešerihija koli usmrtila 39 ljudi



Intervju: doc. dr Radenko Đurica, specijalista sanitarne hemije i osnivač UG „Eko potrošač“

Katastrofalne posljedice zdravstveno neispravne hranePrvi čovjek nedavno osnovanog udruženja „Ekopotrošač“, doc. dr Radenko Đurica, specijalistasanitarne hemije, je jedan od vodećih stručnjaka uRepublici Srpskoj u oblasti kontrole kvaliteta i is-pravnosti namirnica. Napisao je nekolikosamostalnih i zajedničkih naučnih i stručnihradova iz ove oblasti. Neki od njih su: „Modi-fikacija metoda za ekstrakciju i instrumentalnoodređivanje mikotoksina u namirnicama“,„Sadržaj kadmijuma, olova, cinka i selena uproizvodima od mesa na banjalučkom tržištu”,„Neophodni kriterijumi za bezbjedno korištenjeaditiva u ishrani“...U svjetlu dešavanja na tržištu povrća u zemljama EU iistupa Svjetske zdravstvene organizacije o pojavi novemutirane bakterije Ešerihije koli, u razgovoru za „BHPotrošač“ doc. dr Đurica upozorava da je, mimo ovognovog razloga za strahovanje, dovoljna i činjenica daje evidentan porast karcinoma izazvanog, između os-talog i konzumiranjem neispravne hrane.

Kolika je opasnost od pojavljivanja nove bakterijena BH tržištu i da li je opravdan strah potrošačakoji prema izjavama trgovaca, manje nego uobiča-jeno kupuju krastavce?Polazeći od činjenice da je porast karcinoma u Bosni iHercegovini u proteklih petnaestak godina, koji suposljedica zdravstveno neispravne hrane, (koji setrenutno kreću oko 20%), normalno je da potrošačireaguju sa sumnjom i oprezom. Pored hemijske, radi-ološke i mikrobiološka kontiminacija je prisutna unamirnicama na tržištu Bosne i Hercegovine. To jenešto što ukazuje na potrebu javno-zdravstvene kont-role hrane i pojačan rad inspekcijskih i svih drugihkontrolnih organa. Tržište BiH je dosta otvoreno za

uvoz hrane, dok je izvoz prehrambenih proizvodaotežan. Male su mogućnosti za kontrolu svihuvezenih prehrambenih proizvoda. Normalno jeočekivati da su potrošači pod određenom vrstomstraha kada imaju informaciju o određenim kontam-inantima. Što je i rezultat manje kupovine krastavaca istraha od bakterije Ešerihije koli.

Nakon iskustva sa pilećim, svinjskim gripom isličnim oboljenjima, stiče se utisak da bi sistem za-štite potrošača mogao kvalitetnije da funkcioniše.Da li smatrate da je izostala reakcija ili stav vlastiBiH i pratećih odgovarajućih organizacija kada jeu pitanju uvoz povrća iz EU?Mi u Bosni i Hercegovini reagujemo s obzirom na ka-pacitete koje imamo u smislu stručnjaka, nosilacavlasti, laboratorijske opremljenosti, saradnje institucijaitd. Slaba reakcija je plod straha stručnjaka šta će rećivlast, laboratorije često nisu u mogućnosti da daju brzi dovoljno kvalitetan odgovor na neku od alarmant-nih situacija: zagađenje ili oboljenja iz razloga što ne-maju dovoljno savremnu opremu, reagense,stručnjake, to je nažalost slika izostale pravovremene ikvalitetna reakcije na tržištu prehrambene industrije.Kod ovakvih slučajeva vrlo je važna reakcija Agencijeza bezbjednost hrane, Ministarstava poljoprivrede,zdravstva i trgovine i turizma itd.

Da li smatrate da postoji mogućnost da se evi-dentno ogromna količina povrća, koja zbog padatražnje u evropskim zemljama može pojaviti natrpezama zemalja u razvoju, pa što ne reći i BiH?Ponuda i potražnja je vrlo važan ekonomski para-metar koji vrijedi i u oblasti hrane i prehrambeneindustrije. Prilikom proizvodnje, uvoza-izvoza,

prometovanje hrane jedan od osnovnih para-metara je količina određene namirnice koja poredostalog utiče na cijenu proizvoda. Sigurno je da ćese sva ona roba koja nema kupca u zemljamaEvropske unije naći na tržištu pored drugih ze-malja i u Bosni i Hercegovini što će uticati nagušenje domaće proizvodnje i lošiji ekonomskistatus naših proizvođaća, samim tim i lošije stanjeu privredi.

Kao aktivista u zaštiti potrošača, smatrate li da sena tržištu BiH dovoljno vodi računa ozdravstvenoj ispravnosti namirnica i koje korakepredlažete u cilju poboljšanja stanja?Na bezbjednosti hrane u smislu laboratorijskih kon-trola treba neprestano raditi i podizati nivo kako labo-ratorijske opreme tako vršiti neprestanu edukacijukadrova u oblasti hemijskih, mikrobioloških i radi-oloških analiza. Činjenica je da se ne vrši dovoljan brojlaboratorijskih analiza prema broju namirnica koje seprometuju na tržištu Bosne i Hercegovine ukazuje danije slučajno u porastu karcinomi i oboljenjastanovništva. Takođe, ne postoji dovoljna saradnjaizmeđu BiH institucija, zavoda, instituta, fakulteta, re-sornih ministarstava što ukazuje da su potrošači čestoprepušteni sami sebi da odlučuju gdje i šta kupiti. Ko-rake koje je potrebno preuzeti iz ove oblasti su prijesvega: primjena usvojenih zakona, sankcije za neza-konit promet higijenski neispravne robe, kao iedukacija stanovništva.

U Republici Srpskoj postoji nekoliko udruženjagrađana, pa i asocijacija koje se bave zaštitompotrošačkih prava. Vlada Republike Srpske priministarstvu trgovine i turizma ima i kancelarijuza zaštitu potrošača. Nedavno su na osvnovupredloženih projekata, plasirana sredstva, a pro-jekti su realizovani u prvom kvartalu ove godine.


Udruženje za zaštitu žiranata BiH sugerisalo jeprevarenim žirantima da pokrenu krivičnepostupke protiv odgovornih službenika ubankama, jer su mnogi koji su to učinilioslobođeni vraćanja tuđih kredita.Predsjednik Udruženja Jovica Cvjetković rekaoje da je problem prevarenih žiranata zaintereso-vao Svjetsku banku sa čijim predstavnicima je otome već razgovarano, te dodao da će i unarednom periodu biti održano nekoliko sas-tanaka o tom pitanju."Problem žiranata treba riješiti sistemski i u Re-publici Srpskoj i u BiH, odnosno treba izvršiti`veliki pritisak ̀na dužnike. DjelovanjemUdruženja u posljednjih godinu dana promje-nilo se i postupanje sudova, pa su mnogi žirantidobili oslobađajuća rješenja i oslobođeni suvraćanja tuđih kredita", istakao je Cvjetković.Udruženje za zaštitu žiranata BiH vodi kam-panju pod nazivom "Žiranti bez države, pre-vareni i nezaštićeni" koja će trajati do 29.februara 2012. godine.Cvjetković navodi da očekuje dobre rezultateod ove kampanje koja se sastoji od edukacije ži-ranata, zagovaranje izmjena i dopuna zakonskeregulative i sankcionisanje odgovornih za pre-vare žiranata."Edukacija i informisanje žiranata o njihovimpravima i obavezama ide dobro, ali će zago-varanje o izmjenama i dopunama zakonskeregulative kvalitetnije riješiti problem jemstva",smatra Cvjetković.On je dodao da Odjeljenje za bankarski sektoru Ministarstvu finansija Republike Srpske imaradni materijal koji u obliku nacrta treba da ide

u parlament Srpske i trebalo bi da tu prob-lematiku riješi kvalitetno."Nadamo se da bi do kraja godine trebalo dadobijemo kvalitetan zakonski osnov. Najvažnijeje da se prema tom zakonu nikada više nemože desiti da žirant bude doveden u pozicijuda potpiše ugovor, a da ne zna zaduženostdužnika, niti da davalac kredita - banka da kli-jentu ugovor da potpiše, a da ga prethodno otome nije upoznao", naglašava Cvjetković.Prema njegovim riječima, ima dosta nevalidnihi falsifikovanih ugovora i ne može se dokazatimjenica za kog je dužnika, jer ne daju kopijeugovora.Cvjetković je istakao da se prema novom za-konu neće smjeti desiti da žiranti u traženjukopije ugovora o jemstvu od banke ilimikrokreditne organizacije dobiju negativanodgovor."To ne može biti tajna, jer smo dali potpis. Akotakvih slučajeva ima, treba da se obrate Agencijiza bankarstvo. Ako žirant zna kreditnuzaduženost dužnika i pristaje da bude žirant toje onda njegov problem", zaključio je Cv-jetković.

Kampanja „Žiranti bez države, prevareni i nezaštićeni“


Katastrofalne posljedice zdravstveno neispravne hraneKao potrošač, primjetite li da se na polju zaštiteVaših prava nešto poboljšalo ove u odnosu naprošlu godinu?Mišljenja sam da se nedovoljno čuje glaspotrošača, pogotovo u vremenu velike ekonosmkekrize kada svaki stanovnik izdvaja iz svog vlasti-tog budžeta samo onoliko da se prehrani, a državanema dovoljno sredstava za realizovanje kandi-dovanih projekata iz ove oblasti. Očekivati jenažalost da će ova oblast proizvodnje ipotrošnje hrane u Bosni i Hercegovini biti jošdugo vremena iza drugih prioriteta, da će kar-cinomi jetre, žuči, želuca, tankog i debelog cri-jeva itd. biti i dalje u porastu.

U BiH nema sporne serije Podravkinih proizvoda”Eva skuša fileti” u biljnom ulju 115 grama, takoda potrošači ovog artikla u BiH nemaju razlog zazabrinutost, saopšteno je iz ”Podravke”.Ova kompanija, čije je sjedište u Koprivnici,Hrvatska, je obavijestila javnost da je u toku pro-ces povlačenja proizvoda ”Eva skuša fileti” ubiljnom ulju 115 grama serije 31012011, upotre-bljivog do 31. januara 2015. godine, jer je labora-torijskim analizama u jednom od devetanaliziranih uzoraka utvrđena veća prisutnosthistamina od one koje propisuje pravilnik.Histamin je materija koja kod lica sklonih alergi-jama može izazvati različite tegobe, kao što suprobavne smetnje, vrtoglavica, promjene na koži,teškoće sa disanjem i slično, a na ovu materijunaročito su osjetljivi djeca i trudnice.

Podravka: U BiH nema sporne serije ”Eva skuša fileti”



Kao što smo i najavili, “BH Potrošač“ će, između os-talog, predstavljati i aktivnosti nevladinog sektora uoblasti zaštite potrošača. U ovom broju pokušaćemoprikazati koje aktivnosti na Internetu preduzimajuudruženja potrošača u Republici Srpskoj, a u okvirukampanje podržane od strane Ministarstva trgovinei turizma RS pod nazivom „Za informisanje iedukaciju potrošača“.Razvojem informacionog društva na našim pros-torima, Internet za sve veći broj građana postaje pri-marni izvor informacija. Taj trend će sigurno rasti iInternet prezentacije će u vrlo kratkom roku postati lice svih subjekata našegdruštva. Iz tog razloga, pregledali smo web izdanja udruženja potrošača u Re-publici Srpskoj. Postoji nekoliko NVO koje se primarno ili sekundarno bave za-štitom potrošačkih prava. Prisustvo ovih organizacija ima i svoju regionalnuzastupljenost. U Trebinju postoji „Oaza“, u Zvorniku „Zlatica“, „Zvono“ je iz Bi-jljine, Stella“ iz Istočnog Sarajeva, dok se u zapadnom dijelu Srpske nalaze„Topeer“ iz Doboja, „Potrošač“ Gradiška, „DON“iz Prijedora i „Plava Sfera“ izBanjaluke.Upravo ove organizacije čine Asocijaciju potrošača Republike Srpske.Kako navode na svojoj internet prezentaciji www.potrosacirs.ba, ova Asocijacijaosim što „radi na zastupanju interesa potrošača u RS i ostvaruje saradnju na re-gionalnom i međunarodnom nivou“, misija im je da „rade i na podizanju javnesvjesti posredstvom informisanja i edukacije građana – potrošača“.Aktivnosti ovih organizacija sigurno prouzrokuju određene troškove, a u skladusa istaknutom misijom, čudno izgleda da je na njihovoj internet straniciposljednja aktivnost stara 465 dana. Imajući u vidu da je Internet besplatanresurs, za ovako bahat odnos prema potrošačima koji bi htjeli da se informišusigurno se ne može naći opravdanje.Ali, nije da se i nema sredstava. Jer, Vlada RS je za prvih pet mjeseci ove godineodobrila sredstva za sve već pomenute organizacije i to po 1.250 KM, ili ucjelokupnom iznosu od 10.000KM.Osim ovog, Vlada RS je odobrila sredstva od 56.800 KM i za projekte koje su or-ganizacije provodile na terenu u prvim mjesecima ove godine.Prilikom poziva organizacijama na konkurs za izbor udruženja potrošača ko-jima se dodjeljuju novčana sredstva, Ministarstvo trgovine i turizma je pozvaloudruženja koja su upisana u „Registar udruženja potrošača“ da kandiduju pro-jekte u skladu sa „Godišnjim programom za zaštitu potrošača za 2010. godinu“.S obzirom da su se projekti kandidovali pod nazivom „Informisanje i edukacijapotrošača“, u najmanju ruku je čudno da se o dva „najskuplja“ projekta u ukp-noj vrijednosti od skoro 30.000 KM, ništa ne može naći na internetu. Projekat„...Jer potrošač je zakon“ nije niti jednim slovom pomenut na sajtu Plave sfere(www.plavasfera.org), dok Pokret potrošača RS uopšte nema svoju internet

stranicu.Za razliku od ove dvije organizacije, Udruženje potrošača „Zvono“ iz Bijeljinejedino je u svom valastitom web izdanju (www.bn.upzvono.org) informisalo daje organizovalo desetka radionica u bijeljinskim srednjim školama i tržnimcentrima na temu iz projekta za koji su iz budžeta dobli sredstva u iznosu od5.800 KM.U edukativnim radionicama pod nazivom „Obrazovan potrošač- zaštićenpotrošač“ učestvovalo je nekoliko stotina učenika, profesora, pedagoga, privred-nika te članova udruženja.Sličnu prezentaciju aktivnosti imaju u Udruženju potrošača „Don“ iz Prijedora(www.donprijedor.com ) koje je organizovalo veliki broj okruglih stolova, te is-tupa u medijima u prijedorskoj regiji.Ostala udruženja potrošača upisana u registar Ministarstva trgovine i turizmasu u rubriku za web sajt naveli onaj sa početka priče, odnosno sajt Asocijacijepotrošača Republike Srpske.Ministarstvo trgovine i turizma RS u svom godišnjem planu za zaštitupotrošača ističe da udruženja potrošača u Bosni i Hercegovini predstavljaju vrlobitan subjekt u sistemu zaštite potrošača jer imaju ulogu posrednika izmeđupotrošača i nadležnih organa, inspekcija i drugih subjekata u BiH kojima je za-konom propisana obaveza zaštite potrošača, a sve u cilju zaštite pojedinačnih izajedničkih interesa potrošača. Kroz svoje javno djelovanje udruženja za zaštitupotrošača podstiču, pomažu i utiču na: razvoj fer odnosa proizvođača i davalacausluga prema potrošačima, konkurenciju na tržištu, praćenje i regulisanjemonopola, konkurencijske proizvode na tržištu, adekvatnost kvaliteta i kvan-titeta za novac kupca, zadovoljavajuće standarde roba i usluga, edukacijupotrošača, ali i proizvođača i davalaca usluga, uspostavljanje ravnoteže snagaizmeđu svih subjekata na tržištu, selekciju proizvoda i usluga na domaćemtržištu, uklanjanje birokratskih barijera, sprečavanje mita i korupcije.Bilo bi interesantno znati i stav potrošača o aktivnostima koje se provode napolju zaštite potrošača, a uz pomoć nevladinog sektora.Iz tog razloga Vas pozivamo da nam pošaljete Vaša zapažanja [email protected] ili nas pronađite na Fejsbuku.

„Informisanje i edukacija potrošača“ na Internetu


j u n / j u l 2 0 1 1 . | i n t e r m e z z o | 3 1


Download - BH Potrosac II

Top Related