Download - 6.JAVNO ZDRAVSTVO za državni

5/9/2018 6.JAVNO ZDRAVSTVO za državni - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/6javno-zdravstvo-za-drzavni 1/40

Predmet: JAVNO ZDRAVSTVO(EPIDEMIOLOGIJA, MEDICINA RADA, SOCIJALNA MEDICINA,OPĆA MEDICINA) Ispitivači: gđa Klajn

Izvori: Epidemiologija, skripta; Babuš + ZAKON o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, NN br. 60 od 1.10.1992.+ PRAVILNIK o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse,kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te osobama koje se podvrgavaju tojobavezi, NN br. 23 od 23.3.1994+ PRAVILNIK o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti, NN br. 23 od 25.3.1994

Medicina rada; Beritić-Stahulajk,Socijalna medicina, praktikum I i II; Ž.JakšićOpća medicina; Budak,

EPIDEMIOLOGIJA

1. Epidemiologija, definicijagrana medicine koja se bavi istraživanjem raspodjele bolesti na nekom području te razlozima takve raspodjele. Cilj epidemiologije je prevencija bolesti i očuvanje zdravlja. Babuš 152. Endemija, epidemija, pandemijaendemija je dugotrajna prisutnost bolesti na određenom području; kaoendemska nefropatija u okolici Slavonskog Broda)epidemija (pojava određene bolesti na nekom području u većem brojunego se očekuje; na koliko stanovnika epidemija: na 200 000 st)pandemija (pojava kad neka bolest u kratkom vremenu zahvati višezemalja pa i kontinenata)Babuš 193. Infektivna dozada bi domaćin mogao reagirati infekcijom, potrebna je tvz infektivna doza

uzročnika. To je ona količina patogenih mikroorganizama koja će izazvatiinfekciju osjetljivih osoba. Što je broj unesenih uzročnika veći, to je veća

1



vjerojatnost da će domaćin reagirati ne samo infekcijom nego iinfekcioznom bolešću. Babuš 254. Virulencija je stupanj patogenosti, dok je patogenost sposobnost uzročnika da izazove bolest kod osjetljiva domaćina. Babuš 25

5. Imunitet je stanje imunosti, tj sigurnosti protiv određene bolesti. Ova obranauključuje humoralni i stanični imunitet. Humoralni imunitet čine protutijela (antitijela) nastala od tvz B limfocita, onih koji sazrijevaju podutjecajem koštane srži. Stanični imunitet nastaje od tvz T limfocita, onihkoji sazrijevaju pod utjecajem timusa. Imunitet može biti prirođen (dobivase od majke) i stečen (nastaje tijekom života). Stanični imunitet može biti

aktivan (nastaje nakon preboljenja neke zarazne bolesti, nakon cijepljenja i prokuživanjem infekcijom) i pasivan (domaćin ne stvara već ga dobiva, bude unesen imunim serumom, gamaglobulinom ili putem krvi u tokutrudnoće, odnosno mlijekom pri dojenju nakon poroda. Babuš 266. Epidemiološki lanac - Vorgalikov lanacima 5 elemenata:izvor zaraze: inficirani čovjek ili životinja, kliconoša,

putevi širenja zaraze: kontaktom, hranom, vodom, zemlom,člankonošcima i posteljicom, ulazna vrata infekcije: probavni i dišnisustav, sluznica, koža,količina i virulencija uzročnika teokolina sa svojim fizičkim, socijalnim i biološkim karakteristikama:domaćin može reagirati i na najmanju količinu uzročnika: morbili ivaričele, veličina infektivne doze kod pojedine bolesti ovisi o virulencijiuzročnika,

osjetljivost ili dispozicija domaćina: ima bolesti pred kojima je jeapsolutno osjetljiv pa će uvijek oboljeti kad prvi put dođe u kontakt snjihovim uzročnikom (morbili) a prema nekima je relativno osjetljiv, patreba velika količina uzročnika ili velike virulencije : poliomijelitis,meningokokni meningitis, difterija. Stupanj osjetljivosti domaćina na bolest - indeks kontagioznosti. Babuš 287. Izvor zaraze

inficirani čovjek ili životinja, kliconoša. Babuš 288. Kliconoštvom

2



se naziva zdrava osoba koja u sebi nosi klicu, uzročnike bolesti i izlučuje ihu okolinu. Izlučivati ih može pljuvačkom, slinom, krvlju, stolicom,mokraćom. Kliconošom se može postati nakon preboljenja bolesti ili poslije infekcije. Po trajanju kliconoštvo može biti akutno i kronično.Akutno je mnogo češće a može trajati nekoliko dana, tjedana koji mjesec.

Kronično kliconoštvo je rijetka pojava. U nas ga ima kod trbušnog tifusa i paratifusa i serumskog hepatitisa. Bab. 289. Prijenos bolesti hranomnajčešći mesom i mlijekom i njihovim prerađevinama, najčešće se prenosecrijevne zarazne bolesti i alimentarne intoksikacije (uzročnici: salnonela,stafilokoki i klostridijum perfigens), unese se veći broj uzročnika negodrugim načinima širenja bolesti pa tako imaju kraću inkubaciju i težukliničku sliku. Obilježja ovakve epidemije: izbija eksplozivno, trajekratko, broj oboljeli ovisi o broju osoba koje su uzimale hranu, mogunastati bilo kada ali su češće u toplijim mjesecima. Babuš 29, 3410. Hidrična epidemijanajčešće iz zdenaca, vodovod je kontroliran i voda kondicionirana. Vodomza piće najčešće se prenose crijevne zrazne bolesti. Vodom druge namjenemogu se prenjeti leptospiroza, virusni konuktivitis i streptokokoze. U vodise uzročnici ne razmnožavaju već razrjeđuju pa je infektivna doza unesena

u organizam manja a inkubacija duža. Obilježja ovakve epidemije:nespecifični proljevi, izbija eksplozivno, traje kratko, rezultati kemijskeanalize vode pokazuju povećanje nitrita, nitrata i potrošnje kisika znak sufekalnog zagađenja, izolacija uzročnika iz osumljičene vode i oboljelihosoba. Babuš 3111. Virulencijakao stupanj patogenosti, je sposobnost infektivnog agensa da izazove

simptome bolesti u osjetljivom domaćinu. Babuš 3512. Indeks kontangioznosti je stupanj osjetljivosti domaćina prema pojedinoj bolesti. Ovaj indeks pokazuje broj oboljelih na 100 izloženih nekoj zaraznoj bolesti. Kod bolestisa apsolutnom dispozicijom (morbili) taj će indeks biti gotovo 100, kodšarlaha on je 30-40, a kod polija je 0. Babuš 3513. Deskriptivna epidemiologija

opisuje bolest u populaciji kroz prizmu mjesta i vremena javljanja, te nekihkarakteristika oboljelih osoba. Dva pristupa kojima se mogu testirati postavke: eksperimentalni (istažiavč aktivno utječe na promjenu jednekarakteristike kako bi eventualno registrirao promjene u drugoj) i opažajni

3



(istraživač samo pasivni promatrač zbivanja, registrator određene promjene). Izvori informacija: redovito ( bolničke i izvanbolničkeinformacije) i posebna istraživanja (anketiranje). Istraživanje se vrži nauzorku, najbolji je slučaji uzorak (randomizacija) a složenije je dobivanje(strtificiranog uzorka). Babuš 39

14. Epidemiološka anketanačin provođenja posebnih ispitivanja, koristi se anketni list sa sastavljenim pitanjima i mogućim odgovorima da ili ne. Babuš 4015. Morbiditet broj oboljelih od neke bolesti prema broju stanovnika određenog područja.Morbiditet može biti opći i specifični. Konstanta može biti 100, 1 000, 10000. Babuš 41

16. Stopa incidencije broj novih bolesnika od neke bolesti na svakih 100, 1 000, 10 000,stanovnika određenog područja. Babuš 4217. Stopa prevalencijeukupan broj bolesnika od neke bolesti u određenom broju stanovnika nekog područja. Bab. 42

18. Mortalitetoznačava broj svih umrlih osoba nekog područja na 1 000 stanovnika tog područja u jednoj kalendarskoj godini na određenom području, u RH ?Babuš 4319. Specifični mortalitet - mortalitet dojenčadioznačava broj umrle djece dobi 0-365 dana na svakih 1 000 živorođenih u

jednoj kalendarskoj godini na određenom području. Babuš 4320. Perinatalni mortalitetoznačava mortalitet dojenčadi od 28. tjedna trudnoće do kraja 1. tjedna iza poroda, mrtvorođeni + živorođeni koji su umrli u ovih 7 dana nakon poroda,21. Neonatalni mortalitetmortalitet dojenčadi u dobi od 1. i 28. dana života

22. Postneonatalni mortalitetmortalitet dojenčadi u dobi od 28.i 365. dana života23. Letalitet

4



broj umrlih na 100 oboljelih od neke bolesti , Babuš 4424. Međunarodna klasifikacija bolesti, ozljeda i uzroka smrtiMKB: podijeljena ja na 17 poglavlja u koja su svrstana sva patološkastanja izražena brojevima od 000 do 999. Babuš 4425. Profesionalne bolesti

patološka stanja nastala u neposrednoj vezi s redovitim zanimanjem bolesnika. One nastaju djelovanjem specifične nokse koje izviru iztehnološkog procesa odnosno uvjeta rada. hepatitis B kod zdravstvenihradnika: liječnici 5-8 puta a drugo zdravstveno osoblje 3-6 putapod većimrizikom oboljenja. Babuš 5126. Kolektivni imunitetsva djeca jednog područja ne moraju biti cijepljenja protiv određene bolesti

a da ipak budu sva zaštićena. Štiti ih tzv kolektivni imunitet. Za većinu bolesti protiv kojih se provodi obavezno cijepljenje, proporcija cijepljenihmora doseći najmanje 90% predviđene djece. Babuš 5327. Granica gustoće proporcija neimunih koja je potrebna da se nolest u nekoj sredini možeširiti zove se granica gustoće. Svaka epidemija zaraznih bolesti određena usvom širenju granicom gustoće. Infekcija ima tendenciju da se u kolektivu

progresivno ili masovno širi zbog umnožavanja izvora zarazete se razvija uepidemiju. Epidemija se zatim postupno sama od sebe gasi, jer je brojosjetljivih time što su neki preboljeli bolest ili umrli, sasvim smanjen pa seinfekcija nema na koga dalje širiti. To je zapravo mehanizamsamoregualcije epidemije. Babuš 5428. Vrste analitičkih istraživanja: retrospektivna i prospektivna Babuš

6229. Retrospektivna istraživanja

koriste zapažanja i informacije prikupljene u prošlosti, tu pripadaju studije prevalencije i bolesnik/kontrola istraživanja. Babuš 6430. Prospektivna istraživanjakoriste zapažanja i informacije koje se sabiru početkom istraživanja, druginazivi za prospektivna istraživnja su: longitudinalno i kohortno. Babuš 6531. Relativni rizik

označuje odnos stopa bolesti (incidencije, prevalencije) ili smrti(mortaliteta) među osobama koje su bile izložene nekom faktoru iosobama koje to nisu bili i pripisivi rizik: dobiva se ako se stopa oboljelih(umrlih) osoba koje nisu bile izložene određenom faktoru odbije od stope

5



oboljelih (umrlih) osoba koje nisu bile izložene djelovanju tog faktora.Babuš 6632. Intrahospitalna infekcija je ona koju bolesnik dobije na bolničkom odjelu, 5-10% svihhospitaliziranih bolesnika “zaradi” neku intrahospitalnu infekciju. Oko 3%

ih završava letalno. Uzroci: nedovoljna asepsa, antisepsa, sterilizacija, prenatrpanost bolesnika, manjak osoblja, neprovođenje aseptičkih postupaka, zloraba antibiotika, virulentniji uzročnici u bolnici i rezistentnina terpiju. Babuš 7133. Prevencija zaraznih bolestiprimarna: postupci koji se neprestano provode ili profilaksa: opće mjere:opskrba zdravom pitkom vodom, higijenska dispozicija fekalija i otpada,

nadzor nad smještajem, čistoćom javnih površina, nad prodajom svježegmesa, nad proizvodnjo i skladištenjem proizvoda, zdravstveni odgoj ispecifične ili epidemiološke: mjere prema kliconošama, obaveznacijepljenja, mjere zaštite stanovništva koje se provode na granici isekundarna: mjere koje se provode tek onda kad se određena bolest već pojavila Babuš 7434. Mjere prema kliconošama prvenstveno kod kroničnog kliconoštva. Postupci su jedino obavezne ukliconoša: salmonela, šigela, meningokoka, streptokoka ili piogenogstafilokoka u dječjim ustavovama ili bolničkim odjelima. U spomenutimslučajevima klicomoše se otkrivaju uzastopnim pregledima stolice tri dana(salmonele, šogele) odnosno brisa ždrijela (meningokok, streptokok, piogeni stafilokok). Kod pojave kliconoštva u spomenutim ustanovama,obavezno se primjenjuje kemoprofilaksa, antibiotici odnosno sulfonamidi.Mjere su: otkrivanje kliconoša, evidencija i prijava kliconoša, kontrolu

kliconoša. Babuš 7635. Kliconoštvo od trbušnog tifusa, postupak pregled stolice i mokraće na kliconoštvo od trbušnog tifusa kod osoba kojesu tu bolest preboljele, vrši se 3 puta. Prvi se pregled obavlja 7dana nakon prestanka terapije a ostali pregledi u razmaku od najmanje 24 sata od prošlog pregleda i to tri puta uzastopce. Pozitivan nalaz spomenutihuzročnika crijevnih boleseti (u preboljelih kod bacilarne dizenterije i

salmoneloze) u stolici ili mokraći zahtijeva prijavu i evidenciju takvihosoba na tvz karton kliconoša i prijaviti epidemiološkom odjelu Zavodaza zaštitu zdravlja RH. Nakon registracije i prijave, kliconošu je potrebnoi kontrolirati za trbušni tifus vrši se jednom na mjesec tijekom godine

6



dana a sastoji se od bakteriološkog pregleda stolice i mokraće. Ako triuzastopna pregleda stolice i mokraće budu negativna a k tome pregled žučikoji se vrši koji se vrši uporedo s trećim negativnim nalazom spomenutihuzoraka, takvu osobu briše iz popisa kliconoša. Ali ako i nakon godinudana od utvrđivanja kliconoštva ne uspije dobiti tri negativna nalaza takvu

se osobu proglašava kroničnim kliconošom. Otada se kontrola vrši jednomgodišnje a da bi se takav kliconoša brisao iz popisa potebno je 6 uzastopnih pregleda stolice i mokraće uzetih u razmaku mjesec dana budu negativni +negativn nalaz žuči. Babuš 7736. Karantenamjere zaštite stanovništva koje se provode na granici: naziv dolazi odtalijanske riječi quaranta što znači 40, dubrovčani su još 1377 godine prvi usvijetu riješili taj problem izgradnjom u luci tvz karantenskog lazareta.

Prema pravilnku u roku 24 sat prijaviti: pojavu kuge, kolere i žute groznice.Zdravstvenom pregledom moraju se podvrgnuti u roku 7 dana: endemskamalarija. Zdravstveni nadzor: 5 dana kog kolere, 6 dana kod kuge, 14 danakod hemoragičnih groznica. Babuš 82, 8937. Protuepidemijske mjeremjere skundarne prevencije: epidemiloško i terensko izviđanje. Moge se podijeliti na one koje se provode: prema izvoru zaraze: provode se samo

onda kad se pojavi bolsenik s nekom zaraznom bolešću (rano postavljanjedijagnoze, izolacija kućna ili bolnička, rano i efikasno liječenje,dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, evidencija i prijava oboljenjaodnosno smrti od ovih bolesti: VIDI PRAVILNIK), prema putevimaširenja: (spriječiti kontakt; voda, hrana, člankonošci) i prema osobamakoje su u posebnoj opasnosti da obole: (osobe koje su bile u kontaknu suugrožene osobe a mjere su: karantena, zdravstveni nadzor,

imunoprofilaksa, saroprofilaksa i kemoprofilaksa od kolere - tetraciklini utijeku 3 dana od izloženosti, TBC - izonijazidi ukoliko je tuberkulinska proba veća od 6 mm, bacilarna dizenterija - tetraciklin, malarije -4-aminokinolini). Babuš 8238. Prevencija kroničnih nezaraznih bolestiprimarna: opće mjere: (stvaranje pozitivnih uvijeta, odgovarajuća prehrana, odmor, rekreacija, zdravstveni odgoj) i specifične: (eliminacija

dosad rizičnih faktora ili ublažiti njihovo djelovanje) i sekundarna: (ranootkrivanje na pretkliničkom i kliničkom stadiju: skrining). Babuš 9039. Skrining

7



otkrivanje bolesti u drugom stadiju kad još nema nikakvih simptoma ali patološkepromjene već postoje. Postupci kao: fluorografija, mjerenje RR,mjerenje ŠUK, Papa-test, Vi-test, EKG, sistematski pregledi. Da bi biovalidan,skrining mora identificirati što više stvarno bolesnih i što manjezdravih proglasiti bolesnima. Babuš 93

40. Validnostizražava točnost mjerenja određene pojave ili promjene. Validnostuključuje dvije komponente: osjetljivost i specifičnost. Babuš 9341. Osjetljivost podrazumijeva se sposobnost postupka da točno identificira jedinice promatranja s traženim obilježjem. Osjetljivost skrininga prema tomeizražava proporciju vjerojatno bolesnih među zdravima, a specifičnost

proporciju vjerojatno bolesnih među oboljelima. Osjetljivost i specifičnostobično su obrnuto proporcionalne. Visoka osjetljivost ide na račun niskespecifičnosti i obratno. Babuš 9342. Specifičnost postupkaizražena je u tome da skrining točno identificira statističke jedinice beztraženog obilježja. Babuš 9343. Pouzdanost

skrininga odnosi se na onu kvalitetu koja pokazuje u kojem opsegu skriningdaje identičan rezultat kod ponovljenog testiranja istih osoba. Babuš 9544. Tercijarna prevencija kroničnih nezaraznih bolestifizioterapije i rehabilitacije. Babuš 9545. Zdravstveni nadzor postupak sekundarne prevencije kod akutnih zaraznih bolesti premaugroženoj populaciji, kontaktima. Sastoji se u tome da se takve osobe

svakodnevno javljaju u zdravstvenu ustanovu kako bi se odmah uočilaeventualna pojava bolesti kod njih, Babuš 10746. Epidemilogija kardiovaskularnih bolestinajčešći pojedinačni uzrok smrti u industrijslim razvijenim zemljama. URH godišnje umre preko 4000 osoba od koronarne bolesti. U industrijskimrazvijenimzemljama Europe ova bolest zahvaća oko 25% svih boesnikaKVB u dobi od 40 do 59 godina. Babuš 11747. Epidemilogija malignih neoplazmiSvaki treći stanovnik Europe 2000 godine oboljet će od raka (kompleksaod 180 raznih bolesti - raznog prirodnog tijeka i mogućnosti preživljavanja;očito se radi o nadolazećoj pandemiji), nedovoljne rane detekcije raka,

8



svega 50% liječenih preživi 5 godina nakon početka terapije, jednom pboljeli mora biti pod stalnom doživotnom kontrolom zdravstvene službe,mogućnost ponovnog razboljevanja može biti preko 20%. Babuš 11748. Deset stepenica primarne prevencije malignih neoplazmi1. Suzbijanje aktivnog i pasivnog pušenja,

2. Ispravna prehrana bez suviška energetskih tvari,3. Kontrola zagađenosti prehrane,4. Suzbijanje prekomjernog uživanja alkohola,5. Kontrola kancerogenih noksi i procesa,6. Kontrola ionizirajućeg zračenja,7. Kontrola virusnih oboljenja,8. Suzbijanje veneričnih bolesti,9. Zabrana kancerogenih lijekova,

10. Genetski faktori rasta. Babuš 118

ZAKON o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, NN br. 60 od1.10.1992.NAUČI SVE1. Zarazne bolesti, čl. 32. Kliconoše, čl. 9

3. Prijava zaraznih bolesti, čl. 164. Koje se prijavljuju telefonom /sa lab. nalazom AIDS/ a koje ne, čl. 165. Zdravstveni nadzor, čl. 296. Streptokok u vrtiću, čl. 337. Obavezna imunizacija, seroprofilaksa i kemoprofilaksa, čl. 428. Karantene i izolacije u lukama, čl. 479. Karantena gube, kolere, kuge, pjegavca, velikih boginja, čl.47

PRAVILNIK o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse,kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te osobama koje sepodvrgavaju toj obavezi, NN br. 23 od 23.3.1994NAUČI SVE1. Kalendar cijepljena2. Kemoprofilaksa, koje bolesti, kada i što3. Kalendar cijepljenja / nema RU u 8. razredu za Ž, već MOPARU u 6.

R. za sve/ 4. Dijete ima febrilne konvulzije - što je s cijepljenjem Per i Pa

9



PRAVILNIK o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti, NN br. 23 od25.3.1994NAUČI SVE1. Prijava zaraznih bolesti, čl.2.

Koje se prijavljuju telefonom /sa lab. nalazom AIDS/ a koje ne, čl.

MEDICINA RADA1. Definicija medicine rada, MR 2 preventivna djelatnost čiji je glavni zadatak održavanje i unaprijeđivanjezdravlja zaposlenika te što dulje očuvanje radne sposobnosti.2. Definicija profesionalne bolesti, MR 3

bolesti prouzročene neposrednim prodiljenim utjecajem procesa i uvjetarada. Na listi se nalaze 44 profesionalne bolesti3. Definicija nesreće na poslu, MR 5 povrede prouzročene neposrednim kratkotrajnim mehaničkim, fizičkim ikemijskim djelovanjem, kao i povrede prouzročene naglim promjenama položaja tijela ili drugim iznenadnim promjenama fiziloškog stanjaorganizma, ako su uzročno povezane s obavljanjem rada.4. Procjena radne sposobnosti, MR 5, 129radna sposobnost je takvo stanje zaposlenika koje mu omogućuje rad u punom random vremenu uz napor koji mu ne ugrožava zdravlje.Ocjenjivanje radne sposobnosti je usklađivanje bioloških osobinaorganizma sa zahtjevima radnog mjesta. Ono počinje prije početkausmjerenog obrazovanja te se ponavlja pri stupanju u radni odnos. Ocjenaradne sposobnosti je rezultat timskog rada- specijalist medicine rada (koji je glavni nositelj) + psiholog+ soc.radnik+ injžinjer sigurnosti na radu itd.

5. Povrede na poslu, MR 24najčešća prof.oštećenja su ozljede na radu uzrokovane mehaničkom silom.Čimbenici koji sudjeluju pri pojavi tih ozljeda su:a.) ljudski- životna dob (najopasniji su oni>25g i >60g.), spol (muškarci suskloniji povredama), alcohol, droga, manjak iskustva, nezadovoljstvo na poslu, akut. i kronične bolesti. b.) okolišni- osvjetljenje, buka, toplina/hladnoća, međuljudski odnosi,organizacija rada (prekovremeni rad, nedostatak odmora, monotoni rad)

c.) socio-ekonomski- životni standard, stanovanje, običaji prehrane,obiteljske prilike6. Sprečavanje ozljeda na radu, MR 28

10



profesionalna orijentacija (nije svaki posao za svaku osobu), profesionalnoobrazovanje, organizacija radne okoline (buka, svjetlo, međuljudskiodnosi), termička zaštita, zdravstveni odgoj, briga za zaposlenikov soc-ekonomski položaj.7. Mikroklimatski uvjeti rada, MR 29

toplinski uvjeti, opasnost od suhe i vruće mikroklime (npr. u industrijistakla, valjaonicama metala) i vruće i vlažne mikorklime (rudnici, praonice)- toplinska iscrpljenost, toplinski udar, toplinski grčevi.8. Hidrična epidemija, MR 30- vidi kod epidemiologije9. Toplotni udar, MR 35u organizmu dolazi do zatajenja termoregulacije, povisi se temp.tijela na40-43C, osoba hiperventilira, suha je i vruća koža (jer prestaje znojenje), javljaju se glavobolja, mučnina i povraćanje (nadražaj meningi). U težim

slučajevima progredira do kome i smrti. TH/ ledena kupka i mirovanje.

10. Otrovanja, MR 36olovom, živom, manganom (pri izradi baterija i stakla), kadmijem(rudnici), kromom (proizvodnja čelika), nikalom (izrada elek.aparata),kobaltom, cinkom, bakrom i plinovima (amonijak, klor, fluor, fosgen,ugljični monoksid i dioksid), pesticidi.11. Kesonska bolest, MR 37“ronilačka bolest”. Povećano otapanje dušika pri povišenom tlaku, a pri ponovnom nižem tlaku se oslobađa u krv u boliku mjehurića što izazivaembolije. KS: bolovi u mišićima, zglobovima i kostima uz svrbež i crvenilokože, a moguća je čak i plućna embolija. TH/ rekompresija i ponovna sporadekompresija.12. Buka, MR 45

mjeračem zvuka mjeri se razina ukupne buke. BUKU definiramo kaomješavinu zvukova različitih jakosti i frekvencija, koja bude doživljena kaonepoželjna.Osjetljivost na buku ovisiti će o: karakteristikama buke (jakost, ritam, sadržaj) duljini, vrsti (superpozicija infrazvuka kod sjekača) i režimu izloženosti

(položaj osobe prema izvoru buke, prisutnost ili neprisutnost buke i uvrijeme odmora te u slobodno, a ne samo radno vrijeme)

individualnim karakteristikama izložene osobe (starost, stanje organasluha, osjetljivost na buku)

je granica neugode 90 dB11



je granica bola 120 dB50% svih oštećenja sluha manifestira se kroz teškoće u komunikacijiRad ili boravak u buci može prouzročiti 2 grupe učinaka: AUDITIVNE UČINKE EKSTRAAUDITIVNE UČINKE

AUDITIVNI UČINCI BUKE ♦ FAZA I ≡ AKUSTIČKA TRAUMAPočetna akustička trauma pri radu ili boravku u buci javlja se ufrekvencijskom području od 4000 Hz ≡ akustički skotom. Uz postojanjeovog skotoma, drugi kriterij za postavljanje dg. je prisutnost fenomenarekrutiranja (uho se još ponaša kao zdravo, ali je prag podražaja povišen).Osoba svog problema NIJE SVJESNA. FAZE II ≡ NAGLUHOST 1. provodnu ili konduktivnu nagluhost- Uzrokovana patologijom provodnog aparata (vanjski zvukovod, srednje uho, fenestra ovalis).Ispitivanje sluha: krivulja za koštanu vodljivost NEPROMIJENJENA, za zračnu vodljivost REDUCIRANA.2. osjetnu ili perceptivnu nagluhost 2a) senzoričkog tipa ≡ oštećen Cortijev organ

Praktički sva profesionalna oštećenja su ovog tipa i najčešće su

ireverzibilna !!2b) neuralnog tipa ≡ oštećen neuralni put između unutarnjeg uha imozgaIspitivanje sluha: i krivulja za koštanu i krivulja za zračnu vodljivost REDUCIRANE.3. centralno oštećenje sluha ≡ cerebralna patologija

Ispitivanje sluha: NEMA DISOCIJACIJE KRIVULJA

1. neznatna nagluhost ≡

za jakosti do 20 dB2. lagana nagluhost ≡ za jakosti 20-40 dB 3. umjerena nagluhost ≡ za jakosti 40-60 dB (govorni registar!) 4. teška nagluhost ≡ za jakosti 60-80 dB⇒ (praktički gluhoća!) OSOBA SE TEK SADA JAVLJA LIJEČNIKU!!!, no samo se može pokušati zaustaviti daljnje opadanje sluha. S vremenom, nagluhost progredira do FAZE III ≡ GLUHOĆAU pravilu se očituje kao simetrična bilateralna lezija, ali ima i

12



atipičnih apoplektiformnih oblika (teške promjene nakon kratkihekspozicija) te atipičnih unilateralnih oblika za koje nekad i nema pravog objašnjenja EKSTRAAUDITIVNI UČINCI BUKE I) NA VEGETATIVNI I ENDOKRINI SUSTAV

promjene vezane uz simpatikotoniju, ONE SU UVIJEK ISTE BEZOBZIRA KOLIKO DUGA EKSPOZICIJA BILA ⇒NAVEGETATIVNOJ RAZINI NEMA PRIVIKAVANJA NA BUKU !!! II) NA PSIHOMOTORIKU

razdražljivost, dekoncentracija, ⇒ radnog učinka, nesreća naradu III) NA SAN Insomnije ovog tipa su objektivizirane EEG-om (redukcija α -valova)I+II+III ⇒kronični umor, koji neki autori čak kvalificiraju kao bukomizazvanu neurozuPrevencija oštećenja sluha: HTZ medicinska : redoviti ORL-pregled i audiometrijska ispitivanja13. Trovanje olovom, MR 56“saturizam”, tvornice boja i rafinerije nafte. Olovo je kumulativan otrov

(nakuplja se u kostima). KS: GI trakt- mučnina, kolike s pratećomopstipacijom (zatvor stolice); SŽS- slabost i paraliza mišića, glavobolja,vrtoglavica, nesanica; krvotovorni sustav (hematopoetski)- anemija uz povećan broj retikulocita te bazofilno punktirane eritrocite. DG: povišenakoncentracija olova u krvi i urinu + krvni testovi- retikulociti, baz.punktirani eritrociti. TH/ kelati koji vežu olovo i izlučuju se putemurina.14. Trovanje živom, MR 58“merkurijalizam”, rudnici Hg i proizvodnja žarulja. Trovanja su najčešćekronična. KS: nespecifični simptomi poput glavobolje i vrtoglavice tespecifični: poput intencijskog tremora + psihičke promjene- razdražljivost isvadljivost koji zajedno čine sliku živinog eretizma. DG: povišena konc.Hgu urinu. TH/ simptomatska15. Trovanje metanolom i smetnje vida, MR 71Iritacija i Opći narkotički učinak su mu slabi, ali je metabolički učinak

najopasniji jer oduzima vodik enzimu alkohol-dehidrogenazi⇒nastanak formaldehida, a potom i mravlje kiseline⇒ova 2 metabolita stimuliraju uorganizmu stvaranje metaboličkih kiselina ⇒METABOLIČKA ACIDOZA

13



(alkalna rezerva pada na oko 10-15 vol%). Javljaju se nakon 6-10 habdominalne kolike praćene tahipnejom i očnim simptomima (diplopija,strabizam, midrijaza, sljepoća)Th: Etilni alkohol jer onemogućava metaboličko djelovanje. Mogu se dati i bikarbonati sa svrhom alkalizacije.

“Ljevačka groznica"(febris metallica) Nastaje kao posljedica kronične toksičnosti cinka, bakra,aluminija imagnezija, tj. njihova djelovanja na pluća. Simptomi su poput gripe, anajjači su u petak, preko vikenda je dobro, a opet se javljaju u pon.16. Pneumokonioze, MR 74, Int 390nastaju zbog udisanja anorganske mineralne prašine koja se ne može iz pluća otkloniti fiziološkim mehanizmima čišćenja. To su profesionalne bolesti- neke čak ne izazivaju simptome te se otkriju RTG slikom pluća.

SILIKOZA- nastaje zbog udisanja silicijeva-oksida=kvarca. To je bolestrudara u rudnicima olova, bakra, srebra i zlata, te radnika u ljevaonicama.Promjene na plućima mogu ići u više faza i bolest se može zaustaviti na bilo kojoj fazi ili pak napredovati u iduću fazu

1. faza= Silikotični čvorići u plućima2. faza= Čvorići se spajaju u plućima3. faza= Masivna plućna fibroza4. faza= Respiratorna insuficijencijaBolest može početi i manifestirat se na 3 načina:A.) Akutna≤3g po izloženosti= sve teža zaduha, bolesnik brzo umireB.) Ubrzana 10-15g po izloženosti= zaduha+kašalj+ u 25% TBCC.) Kronična 20-30g. po izloženosti= KOPBDijagnoza: profesionalna anamneza+simptomi, RTG= sjene u oblikunovčića i znaci fibroze pluća i spirometrija= opstruktivno-restriktivnesmetnje ventilacije

ANTRAKOZA (bolest crnih pluća, bolest rudara u ugljenokopima),nastaje zbog dugotrajnog udisanja ugljene prašine- najopasniji je antracit, pluća i regionalni limfni čvorovi su crne boje u 90% slučajeva boleststagnira i prikazuje se kao ugljene makule u gornjim dijelovima plućačesto udružene s ograničenim emfizemom u 10% slučajeva bolestnapreduje u masivnu plućnu fibrozu, često praćena s TBC-om.Caplanov sindrom= česta udruženost poz.reumatoidnog faktora i pneumokonioze rudara u ugljenokopima. DG: RTG= u poč.bolesti čvorići

veličine vrška pripadače, koji se s vremenom povećavaju. AZBESTOZA-izazvana je udisanjem azbestne prašine tj.niti (radnici u rudnicima/preradiazbesta,građevinarstvo,brodogradnja,izolacijski mat.). Simptomi se

14



javljaju tek kad je plućna fibroza dovoljno uznapredovala, obično 10-20 poizloženosti -zaduha+batićasti prsti, skloni opetovanim respir.infekcijama.Povećana sklonosti pojavi KARCINOMA: Ca pluća-7x češći,Mezoteliomi pleure i potrbušnice-5x češći, Ca probavnog sustava- 3x češći.DG: profesionalna anamneza, RTG, dokaz (klinički) plućne fibroze.

17. Trbušni tifus, kliconoštvo, postupak, MR 7618. Profesionalni laringitis, MR 101kod nepravilne i prekomjerne uporabe glasnica (pjevači, glumci, predavači). KS: promuklost koja se tijekom dana pogoršava. DG:laringoskopski- hipotonija glasnica s čvorićima. TH/ pošteda govora i prevencija.19. Specifična zdavstvena zaštita radnika, MR 112

obuhvaća u prvom redu preventivne poslove i to: liječničke preglede raditvrđivanja radne sposobnosti, prethodni i periodični pregledi za radnamjesta s posebnim uvjetima, procjena rizika od štetnosti za zdravlje narandom jestu, praćenje činitelja u random okolišu i random procesu kojimogu ugroziti zdravlje, sudjelovanje u stručnoj rehabilitaciji te analiziozljeda na radu i profesionalnih bolesti itd.20. Pregled za posao ronioci, MR 11521. KOPB i radna sposobnost, B 290radna sposobnost bolesnika koji boluju od kronične opstruktivne plućne bolesti utvrđuje se spiroergometrijskim testiranjem minutne ventilacijepluća, te na temelju potrošnje kisika u toku doziranog fizičkog naporana bicikl-ergometru ili pokretnom saguako je FEV1<1,5L/min osoba nije sposobna za fizički rad bitnu ulogu imaju :a.) razina izloženosti plinovima, parama, aerosolima i prašinama poznatog

nadražujućeg djelovanja na dišne putove b.) mikroklimatski uvjeti radnog mjesta: temperatura i temperaturna dnevnavarijabilnost, vlažnost zraka i brzina strujanja zrakac.) ergonomski uvjeti radnog mjesta uključivo i očekivano fizičkoopterećenjed.) te osobito pušačka navikaukoliko je sanacija radnog mjesta nemoguća, obvezna je promjena radnogmjesta, tj. premještaj na radno mjesto na kojem nije izložen poznatim

respiratornim nadražljivcima niti u koncentracijama koje su niže od MDK 22. Spirometrija, MR- vidi Internu23. Radna sposobnost

15



24. Tko ne radi noćuVrijeme noćnoga radaČlanak 51.(1) Rad u vremenu izmedu 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućega dana, a u poljoprivredi između 22 sata uvečer i 5 sati ujutro idućega dana, smatra se

noćnim radom, ako za određeni slučaj ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća nije drukčije određeno.(2) Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena,tako da radnik radi noću uzastopce najviše jedan tjedan.Zabrana noćnoga rada žena u industrijiČlanak 52.(1) Zabranjen je noćni rad žena u industriji, osim ako je iznimno, u slučaju

ozbiljne opasnosti, zbog zaštite nacionalnih interesa, takav rad odobrioministar nadležan za rad.(2) Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na poslodavce kojizapošljavaju samo članove svoje obitelji.(3) Zabrana noćnoga rada iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na ženekoje obavljaju vodeće i tehničke poslove, odnosno na žene zaposlene uzdravstvenoj i socijalnoj službi za koje nije uobičajeno da obavljaju poslove fizičke naravi.(4) Ministar nadležan za rad mora prije davanja suglasnosti iz stavka 1.ovoga članka pribaviti o tome mišljenje sindikata i udruge poslodavaca.(5) Iznimno, ženi se može narediti rad noću i bez prethodnog odobrenjaministra rada, ako je takav rad prijeko potreban zbog više sile ilisprječavanja kvara na sirovinama.(6) O noćnom radu iz stavka 5. ovoga članka mora se u roku od 24 sataobavijestiti inspektora rada.

(7) Inspektor rada može zabraniti noćni rad iz stavka 5. ovoga članka akoocijeni da takav rad nije prijeko potreban, odnosno da ne postoji viša silaili opasnost od kvara na sirovinama.(8) Ministar nadležan za rad ovlašten je pravilnikom odrediti kojedjelatnosti, u smislu stavka 1. ovoga članka, spadaju u industriju.Izuzeci od zabrane noćnoga rada žena u industrijiČlanak 53.(1) Zbog potrebe boljeg iskorištavanja sredstava za rad, povećanja

zaposlenosti ili sličnih važnih gospodarskih ili socijalnih razloga, ministar nadležan za rad može odlučiti da se noćnim radom smatra vrijeme različito

16



od vremena propisanog u članku 51. ovoga Zakona, odnosno da se odzabrane noćnog rada izuzmu žene:1. u određenoj industrijskoj grani ili djelatnosti, odnosno u određenomzanimanju, pod uvjetom da udruge poslodavaca i sindikati o tome sklopesporazum ili dadu na to svoj pristanak,

2. kod jednog ili više poslodavaca,koji nisu obuhvaćeni odlukom iz točke1. ovoga stavka, pod uvjetom:- da poslodavac i radničko vijeće o tome sklope sporazum, teda se o tome zatraži mišljenje udruge poslodavaca i sindikata industrijskegrane ili djelatnosti, odnosno određenoga zanimanja,3. kod poslodavca koji nije obuhvaćen odlukom donesenom u skladu stočkom 1. ovoga stavka, odnosno s kojim nije sklopljen sporazum iz točke2. alineje 1. ovoga stavka, pod uvjetom:

- da je o tome zatraženo mišljenje zaposleničkog vijeća te udruge poslodavaca i sindikata industrijske grane ili djelatnosti, odnosnoodređenoga zanimanja,- da se ministar nadležan za rad uvjeri u prikladnost poduzetih mjerasigurnosti i zaštite na radu, socijalnih službi i jednakih mogućnosti i postupanja sa radnicama, teda odluka važi za određeno ograničeno razdoblje te da se može obnoviti u postupku i pod uvjetima propisanima za njeno donošenje.(2) Trudnica i majka do dvije godine djetetova života te samohrana majka sdjetetom do tri godine djetetova života, ne smije biti izuzeta od zabranenoćnoga rada, osim ako to sama traži.Noćni rad malodobnikaČlanak 54.(1) Za malodobnike zaposlene u industriji rad u vremenu između 19 satiuvečer i 7 sati ujutro idućega dana, smatra se noćnim radom.

(2) Za malodobnike zaposlene izvan industrije rad u vremenu između 20sati uvečer i 6 sati ujutro idućega dana, smatra se noćnim radnom.(3) Zabranjen je noćni rad malodobnika, osim ako je taka, rad prijeko potreban zbog više sile.(4) Zabrana noćnoga rada iz stavka 3. ovoga članka može se u slučajuozbiljne opasnosti, zbog zaštite nacionalnih interesa privremeno ukinutiodlukom ministra nadležnog za rad.(5) Ministar nadležan za rad ovlašten je pravilnikom odrediti koje

djelatnosli, u smislu stavka 1. ovoga članka, spadaju u industriju.

SOCIJALNA MEDICINA - Praktikum l;

17



Želimir Jakšić, Zagreb 1992

1. Štamparova načela: dr. Andrija Štampar je 1926 godine sažeo principena kojima se treba osnivati rad i organizacija zdravstvene službe u 10točaka:

1.Važnije je obavještavanje naroda od zakona2. Najvažnije je pripremiti u jednoj sredini teren i pravilno shvaćanje ozdravstvenim pitanjima.3. Pitanje narodnog zdravlja i rad na njegovom unapređenju nije monopolliječnika, nego se snjim treba da bave svi bez razlike. Samo ovomzajedničkom suradnjom može se unaprijediti narodno zdravlje.4. Liječnik treba da je uglavnom socijalni radnik; s individualnim terapijomne može mnogo da postigne; socijalna trapija je sredstvo koje ga može

dovesti do pravog uspjeha.5. Liječnik ne smije biti ekonomski ovisan od bolesnika, jer ga ekonomskaovisnost sprečava u glavnim njegovim zadacima.6. U pitanju narodnog zdravlja ne smije se činiti razlika među ekonomski jakih i slabih.7. Potrebno je stvoriti zdravstvenu orgnizaciju, u kojoj će liječnik tražiti bolesnika, ane bolesnikliječnika, jer se samo na taj način može u našemstaranju da obuhvati sve veći broj onih, čije zdravlje treba da čunamo.8. Liječnik treba da je narodni učitelj.9. Pitanje narodnog zdravlja od većeg je ekonomskog nego humanitarnogznačenja.10. Glavno mjesto liječničkog djelovanja su ljudska naselja, mjesta gdjeljudi žive, a ne laboratoriji i ordinacije. Jakšić 132. Definicija zdravljaZdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a

ne samo odsutnost bolesti i nemoći. Prvi član Statuta WHO iz 1948. Jakšić46

3. Definicija bolestiPatološki proces u ljudskom organizmu, njegovom dijelu, organu ilitkivnom sustavu koji ima više poznatu etiologiju, simptomatologiju, patologiju i prognozu. “Bolest je naziv za procese u organizmu, koji nastajukada se anruši harmonija i ravnoteža u djelovanju vanjskog svijeta na

organizam i obratno, te zbivanja u organizmu oprečna normalnim, kao posljedica unutrašnjeg uzorka.” S.Saltykow, Grmek 1958. Jakšić 57, 59,64, 227, 235

18



4. Definicija socijalnog blagostanja WHOstanje mira i sigurnosti u kojem svaki čovjek bez razlike na rasu, vjeru, političko uvjerenje, ekonomsku kondiciju i spol ima pravo na školovanje irad, koji mu daje mogućnost da živi harmonično u zdravoj okolini i koji mu pruža osiguranje u bolesti, iznemoglosti i starosti. Jakšić 775.

Ženevske konvencijeMeđunardno humanitarno pravo obuhvaćeno je Ženevskom konvencijom iniihovim dopunskim Protokolima iz 1949 i 1977 godine:1.ŽK: za poboljšanje položaja ranjenika i bolesnika u oružanim snagama uratu2.ŽK : za poboljšanje položaja ranjenika ibolesnika i brodolomaca uoružanim snagama na moru 3.ŽK: o postupanju s ratnim zarobljenicima 4.ŽK: o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata. Konvencije su prihvaćene

od 151 države svijeta.MEDICINSKIM OSOBLJEM smatraju se osobe koje su određene od

strana u sukobu, isključivo za pronalaženje, prikupljanje, njega:zbrinjavanje ranjenika i bolesnika i za sprečavanje bolesti. Tu se ubraja iadm. Osoblje: medicinske jedinice i ustanove, kao i adm. Osoblje kojetransportira ranjenike i bolesnike. Med. osoblje može biti vojno icivilno, stalno ili povremeno.

OBAVEZE MED. OSOBLJA: Postupati humano u svim okolnostimasuzdržavati se od svih oblika neprijateljstva. Dopušteno im je nositisamo lagano osobno oružje koje može upotrijebiti samo u slučajuosobne opasnosti ili za zaštitu ranjenika i bolesnika za koji suodgovorni. Treba nositi znakove na osnovu kojih se može jasno utvrditinjihova funkcija. Med. osoblje koje prekrši međ. Hum. Pravo činikrivično djelo.

PRUŽANJE MED. ZAŠTITE: Mora se pridržavati principa med. etike kao

u vrijeme mira. Zabranjeno je primjenjivati med. zahvate koji nisuindicirani zdr. stanjem ili provoditi eksperimente.Mora se poštovativolja ranjenika ili bolesnika.

PRAVA MED. OSOBLJA: Međ. Hum. Pravo daju med. osoblju posebnuzaštitu u ratnim konfliktima. Ono ne smije biti napadnuto, treba biti branjeno. Pravo zaštite ne smije biti oduzeto ni pod kojim okolnostima.Med. osoblje ne može biti kažnjeno ako pruža pomoć koja je u skladu smed. etikom.Med. osoblje koje pripada državama koje nisu u konfliktu i

osoblje koje radi u okviru Međ. Org. CK ne može se zarobiti nitizadržati. Jakšić 145

6. Životni i drugi događaji ili Demografski parametric

19



su rađanje, umiranje, sklapanje brakova, rastave brakova i migracija i onjima postoje ove najvažnije definicije: Jakšić 1607. Natalitet porodnost je broj živorođene djece na 1000 stanovnika u jednoj godini naodređenom području. Bijela smrt - negativni natalitet, Prirodni prirast

-0,5 ‰ tvz BIJELA SMRT. Jakšić 1608. Fertilitetopći-broj živorođene djece na 1000 žena u reproduktivnoj dobi 15-49godina u jednoj godini na određenom području. Fertilitet-ukupni-izračunati prosječan broj živorođene djece na jednu ženu pod pretpostavkom specifičnog fertiliteta u promatranoj godini. Specifičnifertilitet je broj živorođene djece rođenih od žena određene starosti na1000 žena iste starosne grupe. Jakšić 160

9. Opći mortalitet ili opća smrtnost je broj umrlih osoba na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području. Jakšić 16010. Specifična smrtnost-mortalitet prema spolu i dobi-računa se na 1000 stanovnika, ili određenoj kategorijioboljenja -računa se na 10 000 ili 100 000 stanovnika u jednoj godini naodređenom području. Jakšić 16011. Prirodni prirast priraštaj-razlika između broje živorođenih na 1000 stanovnika i brojaumrlih na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području. Jakšić16012. Smrtnost dojenčadi je broj umrle dojenčadi na 1000 živorođene djece u jednoj godini naodređenom području. Dojenčetom smatra se dijete u dobi od 0-11 mjeseci.Jakšić 160

13. Bračnost ili nupcijalitet je broj sklopljenih brakova na 1000 stanovnika u jednoj godini naodređenom području.Jak16014. Divorcijalitet je broj rastava u jednoj godini na 1000 sklopljenih brakova na određenom području. Jak.16015. Očekivano trajanje života je očekivani broj godina života što još preostaje osobama određene životne

dobi. Računa se na temelju specifičnog mortaliteta prema dobi i spolu zaodređeno razdoblje preko tzv. životnih tablica. Jakšić 16016. Pušenje, 182, 301, 328

20



17.

Starenje 285

18. Tradicionalna i suvremena medicina: 333

19. Preventivna medicina 350

20. Jedinstvo medicine, 351

21. Principi rada zdravstva, 375

22. Dispanzerska metoda rada 376

21



23. Primjena timskog rada, 379

24. Primarna zdravstvena zaštitaPrimarna se zdr.zaštita odvija u najužem i najčešćem kontaktu izmeđustanovništva i zdr. radnika, između naroda, zdravstva i drugih društvenih

djelatnosti, u osnovnim jedinicama društvene zajednice: obitelji, mjesnojzajednici, školi, radnoj organizaciji ili drugoj socijalnoj instituciji. Zbogtoga se primarna zdr. zaštita javlja kao vrlo dinamičan i specifičan izraz položaja zdravstva u društvu, posljedica najčešćih zdr. problema jednogvremena, najčešćih zahtjeva za zdr. zaštitom, društvenih odnosa, kao ivelikog broja drugih faktora koji definiraju jednu sredinu. Jakšić 380, 38225. Primarna, sekundarna i tercijalna medicina, 381

26. Dom zdravlja, 382

27. BolnicaBolnica putem stacionara i polikliničko-konzilijarne djelatnosti provodizdr. zaštitu koja obuhvaća dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju, te rad named. istraž., na zdr. odgoju, naizobrazbi zdr. radnika, sudjelovanje u praćenju i proučavanju zdr. stanja stanovništva i drugo. Bolnice mogu bitiopće i specijalne. U specijalnoj bolnici provodi se liječenje i rehabilitacija bolesnika koji boluju od jedne odnosno od određene grupe bolesti ili

određenih dobnih grupa stanovništva-dječje, gerijatrijske i sl. bolnice. 38328. Opća bolnica

22



ima najmanje jedinice za unutrašnje bolesti, kirurgiju, pedijatriju,ginekologiju i porodiljstvo, te za zajedničke dijag.-lab. i druge djelatnosti:radiologija, anestezija, kliničko-kem. lab., prehrana bolesnika i drugo.Opća bolnica u čijem sjedištu postoji dječja bolnica ne mora imati jedinicuza pedijatriju. Opća bolnica provodi klinički rad putem odgovarajućih spec.

ord.Poslove zdr. zašt. u općoj i specijalnoj bolnici obavljaju specijalistiodgovarajućih grupa specijalnosti, te zdr. i drugi radnici s odgovarajućomstručnom spremom. 38329. Medicinski centar provodi mjere potpune zdr. zašt. tj. uključuje primarnu, polikliničko-spec. istacionarnu zaštitu. Med. centar je nastao integracijom doma zdravlja, bolnice i higijenskog zavoda s idejom da se zdr. zašt. organizira na principima sveobuhvatne medicine prilagođene potrebama korisnika. 384

30. Specijalni zavodise prema Zakonu osnivaju za obavljanje posebnih zadataka u zdr. zašt. kaošto su suzbijanje i liječenje određenih bolesti, proučavanje i provođenje pojedinih zadataka zdr. zašt., proizvodnju i ispitivanje imunobioloških preparata, ispitivanje i kontrolu lijekova, izradu i primjenu protetičkih pomagala i dr. U spec. zavode se ubraja i lječilište u kojem se podnadzorom zdr. radnika provodi liječenje i rehab. uz primjenu prirodnihljekovitih faktora. Njega, rehab., smještaj i opskrba kroničnih bolesnika idrugih osoba kojima nije potrebno bolničko liječenje pruža se u zavodimaza soc.-zdr. zaštitu-domovi za stare i druge osobe. 38431. Ljekarna i hitna medicinska pomoć, 385

32. Međunarodna klasifikacija bolesti, ozljeda i uzroka smrti: MKB: podijeljena je na 17 poglavlja u koja su svrstana sva patološka stanjaizražena brojevima od 000 do 999. Jakšić 62, 387

33. Međunarodni Crveni križna papiru prepiši , 387

34. Zdravlje do 2 000 godsvima u Europi osigurati jednake mogućnosti u razvoju i zašziti zdravlja.Ciljevi: mjere unapređenja zdravlja i sprečavanja bolesti i mjere za

liječenje bolesti i njihovih posljedica. Snege i sredstva se koriste da se:doda život godinama, dodati zdravlje životu i dodati godine životuodgađanjem smrti. Među ciljevima su: do 2000 u regiji prosječan život 65

23



godina a najmanje 80% ljudi doživjet će dob od 65 godina bez oštećenja,nezdravo ponašanje će se smatrati društveno neprihvatljivo, razviti mjereza podršku obitelji i drugim društvenim jedinicama, PZZ će osiguratizaštitu za unapređenje zdravlja i sprečavanje bolesti, sistem PZZ ćeosigurati odgovarajuću dijagnostiku, liječenje, i rehabilitaciju cjelokupnom

stanovništvu. Jakšić 38935. Deklaracija iz Alma Ate, 1978.g8 temeljnih zdravstvenih potreba: 1. Zdravstveni odgoj stanovništva, 2.Ishrana, 3. Opskrba pitkom vodom i sanaciaj životne okoline, 4. ZZ majke idjeteta, 5. Imunizacija protiv određenih zaraznih bolesti, 6. Sprečavanjeendemskih bolesti, 7. Liječenje učestalih bolesti i ozljeda (pružanje PP iHMP), 8. Snabdijevanje esencijalnim lijekovima. Jakšić 39036. Broj zdravstvenih radnika

Danas u direktnoj zdr. zaštiti radi preko 5% svih zaposlenih, a za zdr. zašt.se izdaje 5-7% nac. Dohotka. Koncem ovog stoljeća u razvijenim zemljamaočekuju se izdaci i do 15% nac. Dohotka-SAD krajem stoljeća. Jedan odvažnih problema zdravstva u svijetu, a djelomično i kod nas jeneravnomjerna raspodjela liječnika, sestara i drugih zdr. radnika.Od2,500.000 liječnika i 4,000.000 sestara koliko se danas procjenjuje da ihdjeluje u svijetu, njih 2/3 rade u razvijenom svijetu, a samo 1/3 unerazvijenom, u kojem živi preko 2/3 ukupnog čovječanstva. Jakšić 39637. Statistički listić, Jakšić 6, 14

38. Socijalno zdravlje; Jakšić 21

39. Što je jedinstvena a što integralna medicina, Jakšić 33, 134

24



40. Integralna zdravstvena zaštita, Jakšić 136,169

41. Što je klinika, KBC, Jakšić 155

42. Najčešće kronične bolesti i vodeći uzroci

43. Epidemiologija hepatitisa, Int 492,

44. Da li školski liječnik može zatvoriti školsku kuhinju ? /ne/45. Prirodni prirast: 0,9 ???

25



46. Oboljenja do 14. Godine

OPĆA MEDICINAOpća medicina; Budak 1.

Trijažna metoda radadiferencijacija bolesti i upućivanje na obradu specijalistu, ponekad srednjaili viša naobrazba može je provoditi, 80-85% problema bi trebao LOMnapraviti sam,oni liječnici koji šalju više od 50% slučajeva specijalistuzovu se trijažeri-to je za pacijenta negativno jer se odlaže rješavanje problema i liječenje;skuplje je, a vrši se i despecijalizacija specijalista, B 6

2. Zadaci LOM

1.vodi pacijenta kroz obradu i terapiju u visokospec ustanovama, 2.rješavanje dominirajuće patologije i manje kompleksnih poremećaja,3.dugotrajni-doživotni tretmani i praćenje bolesti, 4.integralan pristupzdravlju i bolesti-unapređivanju zdravlja, prevencija, 5.ekonomskadeterminantnost, B 7

3. Ordinacija liječnika opće medicine105m2; čekaonica 20m2(1m2/pa.), 3 ordinacije (liječnik, sestra, patronažna), 2 sanitarna čvora (osoblje, pacijenti), savjetovalište s posebnim vratima za odrasle bolesnike, zašt. djece i dojenčadi (čekaonica,vaga) B 29

4. Liječnička torba1.instrumenti: kirurški mini set (škare, skalpel, pean), stetoskop,toplomjer, tlakomjer, slušalice, baterija,

2.Sitna oprema: rukavice, štrcaljke, sterilni kateteri CH 14-16, sistem zainfuziju, “S” tubusi za reanimaciju, uzorci-kutije za sterilno uzimanje urina,krvi, brisa ždrijela, 3. Kemikalije: alkohol, benzin, rivanol (antiseptik), test trake za urin,4.Zavoji: od 5,10,15 cm svakog po tri komada,sterilna gaza, trokutastamarama,leukoplast i vata, 5. Medikamenti: ampule: analgetici i spazmolitici (Analgin Buscopan),analeptici ( Coffein), antihistaminici (Phenergan, Dimidril-Calcium) ,

antikonvulzivi ( Diazepan, Fenobarbiton Na), antiaritmici Verapamil(Isoptin, Trasicor) upotrebljavati jedino uz prethodnu analizu EKG,kontraindikacije srčani blok, bradikardije, astma, dekompenzacija,

26



trudnoća, bronhodilatori (Aminophyllin) koristi se za bronhospazam iedem pluća, narkotici Morfij, indikacije:edem pluća, infarkti tumori, imetadon (heptanon), uterotonici (Ergometrin) oksitocin (Metergin),kardiononici Digoksin (Lanicor) daje se samo pri intenzinojdekompenzaciji srca s tahikardijom, diuretik Furosemid, ampula 37%

glukoze, vitamini B1,6,12, kristalni inzulin, Xylocain 2%, Atropin, antišok th, antibiotici, psihosedativi, neuroleptici (Largactil, Haloperidol),hipotenzivi (Verapamil, Redergin), hemostiptike-protamin sulfat, vitaminK, Tablete: Nitroglicerin lngv, salicilati, aspirin, andol, antibiotici,antihistaminici, spazmolitici,6.Recepti, uputnice, pisaći pribor, formulari. B 345. Antišok terapija, B 36, vidi u Internoj

6. Tim liječnika opće medicine i principi rada podjela posla prema znanju i sposobnosti članova tima, slijavanje znanja ivještina, podjela odgovornosti i zadovoljstva, Prema Prichardu 4osnovna tipa tomova:A. mjesni (liječnik, sestra, pantronažna sestra),B. ambulatni (liječnik, sestra, administrator)C. medicinsko-socijalni (liječnik, sestra, pantronažna sestra, socijalniradnik) D. rehabilitacijski (+psiholog, psihijatar, fizioterapeut, okupacioni

terapeut, ortoped) KOD NAS:tim opće medicine (liječnik, sestra, pantronažna sestra),tim po mjestu rada (liječnik, sestra, pantronažna sestra, socijalni radnik,industrijskog psihologa, ing. zaštite na radu)tim školske medicine (liječnik, dvije sestre, pedagoga ili psihologa), prednosti: veća skrb, specijalni postupci u dijagnostici, povišenozadovoljstvo, bolja obrada bolesnika, smanjenje prevalencije bolesti.

preduvjeti: samostalnost članova, koordinacija voditelja, motivacija,manjkavosti: nedosljednost, veći broj članova, grupa ljudi koja za isti ciljradi različite dijelove posla, Uži tim: liječnik, sestra, patronažna sestra-

27



praćenje epidemiološki kontinuirano, Širi tim: zakonodavac nije definiraonego je ostavio na volju LOM. Tu spadaju: specijalista. med. rada, soc.radnik, pedagog, B 39

7. Zdravstvena dokumentacija

Osobni Zdravstveni List: opći podaci (popunjava sestra), anamneza,status,laboratorijski nalazi; KKS, urin (zapiše se jedan pregled i zbog kojeg pregleda je došao, registrira se i sistematski pregled, cijepljenje uredno,alergije na cjepivo i lijekove, RTG srca i pluća, EKG), datum, nalazi, Dg:datum kontrole. Opći podaci, registracija sistem pregleda pacijenta, prvi pregled, kontrolni pregledi (zdr.stanje i rezultati) u rubriku dg. upisativisinu tlaka, EKG, RTG, DG napisati latinskim nazivom i šifrom MKB(međunarodna klasifik.bolesti i uzroka smrti).Tu šifru Zavodu za zaštitu

zdravlja šalje S20 u karton se napiše ime lijeka, pojedinačna i ukupna doza;napiše se kada je upućen pacijent i kada treba doći na kontrolu, OZL seslaže ili po abecedi ili po mjestu stanovanja i obično OZL obitelji su na jednom mjestu, obiteljski karton. Knjiga narkotika: dg,th, ime, adresa,recepti u duplikatu Za kontrolu narkotika. Prijava zaraznih bolesti. Dnevnaevidencija: (sestra): datum, No, ime, knjižica, dg, kvalif. (prvi pregled ilikontrola, interni (1xgod.) i vanjski (3 g) nadzor -dolaze iz Ministarstva),Registracija kroničnih bolesti-nije obavezno, Svjedodžbe povreda-potvrdasam ozlijeđeni dobije, B 44

8. Standardidogovoreni stručni kriteriji u okviru medicinskih, znanstvenih i tehničkihdostignuća, koji je nužno provoditi tokom pružanja ZZ populaciji inormativi: je mjerljiv kriterij utvđenog standarda, B 48

9. Akutne respiratorne bolestičine 25-30% svih bolesti, DG na temelju: anamneza, etiologija (sekret, bris,iskašljaj), lokalizacija, terapija, ocjena radne sposobnosti, klinička slika,laboratorij, Bakterijske angine: ↑leukociti posebno netrofili, ↑SE, Virusneangine, Otitis media acuta: u djece, H influenzae ili N catharalis a uodraslih β -hemolitički i pneumokok. TH PNEUM: 1.ampicilin (alveolarna pneum) bakt., 2.tetraciklini (intersticijska pn)→virusi, mikoplazme koddjece do 7 god. Ne tetraciklin nego eritromicin, 3.antitusik- za suhi kašalj,4.expektorans -za produktivni kašalj, hidracija, antipireza, opća njega ifizikalna terapija, prevencija tromboze (aktivna masaža nogu), B 55

28



10. Šećerna bolest faktor rizika za nastajanje ateroskleroze, B 65

11. Hipertenzija th, Dg: Arterijske hipertenzije10-20% populacije su hipertoničari, u 95-99% je esencijalna, granična

vrijednost 160/95, mjeriti RR 3x15 min pauze, OBRADA: anamneza, klin. pregled, fundus, Rtg srca i pluća, EKG, URIN, KRV (elektroliti, kreatin,kreatinin, glukoza, lipidi, ac.uric..), urolog. Isključiti: bubreg, kardiovask.,endokrine, neurogene, nakon ta 3 puta što smo mjerili tlak napravimodetaljnu obradu. Prije tog samo reći da smanji alkohol, kavu, cigarete, da sene sekira, th. esencijalne hipertenzije je domena LOM, ostale hip. sudomena i njih i specijalistu, B 7612. Terapija hipertenzije

4 stupnja th: strep shema: 1.higij.-dijet.mjere u komb. s tiazid. diureticimaili u komb. s beta blokatorom , 2.ako to ne štima onda ili diuretike s betablokatorom ili svaki od njih s drugim antihipertenzima (rezerpin,metildopa, prazosin), 3.diuretik+beta blokator + antihipertenziv, 4.ako niovo ne valja onda se trostruka komb. dodaje još i jedan vazodilatator minoksidil) ili inhibitor konvertaze angiotenzina (kaptopril), B 80

13. Rad sa grupom hipertoničaračl.,2-4xmj.,1-2sata, 6mj. vodi patronažna sestra, čl.grupe, ukazati na prirodu bolesti, faktore rizika, predstavlja kompl.,dokumentacija (vođenjeevidencije o stanju bolesnika), mjerenje tlaka, pacijente trebe naučiti da prepoznaju hiper.krizu i da sam sebi pomogne ili da zove hitnu pomoć, kodhiper.krize tj. kod naglog tlaka daje se diaksozid-i.v. i verapimil-Isoptin.Max. učinak za 5 min. i traje najmanje 5 sati. B 81

14. Radna sposobnost hipertoničara A. blaga, oscilatorna i nekomplicirana hipertenzija ne treba bolovanje, B. slaba hipertenzija sa stenokardijom treba poštediti pacijenta dok se neregulira tlak,C. srednja teška hipertenzija bez komplikacija zahtijeva ne veći napor, sjedeće zanimanje bez većih odgovornosti, D. teška hipertenzija nesposoban 190/130, B 82

15. Ulkusni bolesnik, bolovanje i radna sposobnost10 % pop. su čiraši, TH: 1.ANTACIDI-MgOH, AlOh-svaka 3 sataneutraliziraju kiselost, 2.H2 BLOKATORI (cimetidin 3x1,ranitidin 1x1)

29



blokiraju lučenje HCl, 3.ANKSIOLITICI i PSIHOTER. PRISTUP uklonitistres, pušenje, kavu, alkohol i nesteroidne antireumatike, 4.Bizmit,PGE1,2-protektivno djelovanje, 5. KIRURŠKI suptotalnagastrektomija, Bibroth i selekt. vagotomija i piloroplastika, 6.ANTIKOLINERGICI ali je djelovanje malo CIMETIDIN 4x1tbl. 4-6

tjedana, 1tbl-doza održavanja 6tj., th-6tj-ako ne zacijeli suspektno namalignom, ULCUS DUODENI bol prije jela na gladno i bol noću, jesen, proljeće; etiolog: sekrecija HCl i pepsina, psihička t., slaba ishrana, alkoholte pušenje, osobito natašte, ULCUS GASTRICI na maloj krivini, etiologija:nastaje zbog obrane sluznice želuca (psihički, nasljedni, pušenje, alkohol), javlja se nakon jela osjećaj boli, nadutosti, B 101

16. Kućni posjet

1dnevno/liječnici, redovni-izvan radnog vremena/ako ne-poziv unutar radnog vremena onda hitno: a)na poziv pacijenta ili ukućana, b)bez poziva;u kontrolu 1-2x mjesečno kod nepokretnih i teško pokretnih;th., Neophodna hospitalizacija-kad nema kućnog liječenja,kad se zahtijevadijagnostika i soc.indikacije, ne plaća se ili svga 3 dnevno Zap.Europa40%kućnih posjeta, više na selu, mikrorejonski , B 93

17. Gljivične bolesti stopala, B 115

18. Terminalni bolesnik, B 137

19. Grupe antibiotika, B 150

20. Pencilini, B 151

30



21. Alkoholizam, prevencija20 %M, 7%Ž, ukupno 8% odrasle pop., još 3 osobe, vodeći uzrok krivičnihdjela,uzroka prometnih i povreda na radu, uzrok radne sposobnosti,uzrok invaliditeta,uzrok mortaliteta,bolovanja,inv.mirovina,neproduktivnost,lošautjecajna okolina, prema SZO ALKOHOLIZAM JE TEŠKO KRONIČNA

SOC.-MED. BOLEST;TO JE PROBLEM ZDRAVSTVA A NEDRUŠTVA;DO ALKOHOLIZMA DOLAZI ZBOG porem ponašanja istila života koji je čovjek odabrao

22. Liječenje alkoholizma i posljedicePRIM.PREVEN.-smanjenje proizvodnje alkhola, viša cijena proizvoda,oporezivanje restorana koji toče alkohol zabrana alk. u prometu,prestati reklamirati,obrazovanje u školi, SEK.PREV.-1.što manje

prepoznavanje alk. od strane zdrav. i soc. Radnika, 2.što ranije postavitidefinitivnu dg., 3.što ranija th., 4.uklanjanje iz ugrožene sredine, 5.mediko-socio-psiho teapijski pristup, TERC. PREV. 1.rehabilitacija, 2. Rehabilit psihološka (grupna psihoth.), rehab. tjelesna i rehab .kulturna, 3.resocijalizacija, DEF. ALKOHOLIČARA osoba koja zbog dugotrajnoguzimanja akohola postala pvisna i zdr.i soc.problem, liječnik PZZ-morautvrditi prevalenciju treba ili tražiti ili registrirati i provesti obradu i th;nagovoriti na liječenje i njega i ključnog člana u obitelji, u dg. obradaEMG,RTG,transamilaze,kreatinin, bolovanje dajemo ako postoje teškaoštećenja.U početnoj fazi 2x uz priliku na liječenje-to je plaćeno bolovanje. Nakon toga ima pravo na 2 neplaćena bolovanja-to je svjesnasamopovreda.Ako ni tada nema poboljšanja onda više ne može dobiti bolovanje.Bolje je da obitelj prima soc. Pomoć nego da on neproduktivnoradi, s problemom upoznati šefa poduzeća,soc.radnika, POSLJEDICE CNSatrofija mozga, psihoorgan. sindrom, epilepsija, PNS polineuropatija 90%

jetra-stratoza,hepatitis, 75%…. Ak.nekroza jetre,oštećenje sluznice,g.trakta, direktni uzrok smrti 0,3%,inditrektni 7,7% (3.mjesto)

23. Rad sa grupom alkoholičaraklubovi liječenih alkoholičara osnivaju se u RO i MZ pod kontrolomtimova opće medicine i soc. službe s ciljem liječenja i rehabilitacije njih ičlanova obitelji, tjedno 1 sat na kraju radnog vremena, najmanje provoditi 5god od početka apstinencije-10%ljudi(grupnath,kla) 2-4xmj., Dinamika

grupe:sami iznose svoje priče-peobleme,laička patronaža,podrška grupe,čćanovi obitelji, ako napravi recidiv onda ponovo 5 god.,Liječnik:form.registar,određuje tim za liječenje i rehabilitaciju; B 168

31



17. Narkomanija, B 176

18. Kalendar kontinuiranog cijepljenja, vidi u Pravilnik o načinjuprovođenja imunizacije

19. Zdravstvena zaštita radnika, B 227

20. Zdravstvena zaštita starih ljudiiznad 65 god., problemi starije poulacije: 1.socijalni, 2.ekonomski,3.zdravstveni, 4.psihički-emocionalni, rješavaju se putem mirov.-invalid.osiguranja, zdr. i soc.zaštita, nepokretnost,vid,sluh,demencija-što otežavakontakte i onemogućava samostalni život i brigu za sebe vid, esp., lokom.,kž.-patologija, MORBID: KV, ENDOKR., NEOPL., LOKOM., CNS,MALA POMOĆ: lokom., resp., KV,GI, CNS, VELIKA POMOĆ: stopala,ud, demencija, uro infekti, depresije, anemije, dijabetes, RR, LIJEKOVI:apsorpcija, distribucija, biot….,obratiti pažnju na dozu lijekova jer je ošteć.

sluznica GI trakta, krvne žile i jetra, B 236

21. Specifičnosti rada LOM s radnicima prof. bolesti, bolest profesija, ozljeda na radu, pregledi: prethodni, periodički, sistematski, ocjena radne sposob., ocjena privremenenesposobnosti za rad, B 252

22. Rad LOM u zaštiti mentalnog zdravlja

1 dispanzer za zaštitu ment zdravlja na dom zdravlja, pred i bračnasavjetovališta:odgoj i utjecaj na razvoj djeteta, predškolska djeca: odgoj irazvoj, školska djeca: socijalizacija, nastavnici, pubertet: emancipacija,

32



negativni uzorci, adolescencija: identitet, profesija, erotski život,frustracije, brak: položaj žene i muškarca, stara pop.: zanemarenost,inferiornost, B 255

23. Psihosomatske bolesti

somatska manifestacija čovjekovih psiholoških i emocionalnih problema:konstitucija, prethodne bolesti, ranije emocionalne smetnje, strah, socijalničimbenici: 1. Probavni: ulkus, kolitis, konstipacija, proljev, 2. Respiratorni:diskijezije, atonija, astma, TBC, pov RR, 3. Cirkulacijski: hipertireoza,kardiospazam,ak. neuroza, 4. Ginekološki.: dismenoreja, frig., vaginizam.,libido, 5. Koža: neurodermitis, eritroze, urtikarije -pozitivni transfer ikontrasfer, B 259

24. Bolesti urogenitalnog traktaakutne, rek?, asimot. bakterijacija,a k.komplic., kron.kompl., izlječenje, perzistiranje, relaps-2tj.,re, -rizik: anomalije, st.zapreke, instr.zahvati, porem. inerviranja?, dijabetes, djevojčice-kraća uretea, najčešće nespec.upale uro trakta: 1.uretritis, prostatitis, 3.cistitis, 4.pirelo?, podjela uroinfekcija: 1.akutne, 2.akutne rekurvirajuće? nekomplicirane bez anomalija,3.asimptotska bakterijarija? 2-3 uzastopna, pozitivna bakter nalaza urina , TH:a)ako u predškolskoj dobi i u trudnica liječi se kaosimptomska, b)u starijih žena nije potrebanantimikotik, 4.akutne rekurentne komplicirane-postoje anomalije ali se,uspješno liječe, 5.kronične komplicirane-postoji strukt. anomalija, ausprkos th, javlja se uvijek isti uzr?, 10*5 klica/mlurina,najčešće E.coli, -izlječenje:najmanje 2 tj. nakon prekida th nema bakterija i nema simptoma, -relaps:ponovna infekcija istim uzročnikom urotrakta u toku 2tj. nakonprekida terapije/ponovno javljanje simptoma,

-reinfekcija:ponovna infekcija različitim uzročnikom u toku 2 tj. nakon prekida th., -th:sulfanomidi s trimetoprimom, -litijaze nastaju zbog zastojaurina,uroinfekcija,hiperCa++, oligurija, ginekološki problemi:promjeneiscjetka,pov.menstr.,tegobe u maloj zdjelici,tegobe u menopauzi,smetnjeoticanjem,tumori genitaljia,mogu dovesti do uroinfekcija, B 277

25. TH Astmeukloniti alergene, 1.adrenalin i.m. (širi bronhe), 2.kortikosteroid

prednizolon iv. (protiv upale i edema), 3.mukolitik i ekspektorans Bisolvan,4.bronhodilator salbutamol selek. Beta 2 agonist 1. Salbutamol ventolin

33



bronhospazmolitik 2.bromheskin bisolvon sekretolitik olakšavaiskašljavanje, 5. kućna njega, 6. Hiposenzibilizacija koža

26. TH kroničnog bronhitisa1.vazokonstriktori kapi za nos, 2.mukolitik i ekspektorans bisolvan,

3.antibiotik ampicilin kašalj pogot purulentan, 4.beta stimulator ventolin,5.hidracija

27. Slobodni izbor liječnika prema novom zakonu svaki osiguranik ima pravo na slobodni izbor svogliječnika.Može ga mijenjati svake godine od 15.12.-30.12. uz uvjet da je toopravdano Dom Zdravlja odlučuje o tome da li je opravdano.

28. HITNA POMOĆliječnik i 2 bolničara, liječnik prima poziv za hitnu pomoć, ispita zašto su pozvani i odlučuje da li je to za hitnu intervenciju ili ne.defibrilator,pribor za ranimaciju, EKG (endotrahealni tubus, Ambu maska)

29. KUĆNA NJEGAmed. Sestra CK-aktivisti,centar za kućnu njegu 2x2h dnevno dolazimed.sestra i pravo na to imaju svi koji ne mogu brinuti o sebi,a novčanunaknadu dobivaju samo aktivni osiguranici ili umirovljenici; može se dobitii više sati dnevno,o blačenje, presvlačenje, hranjenje, higijena kreveta,fizikalna terapija, lijekovi, prevencija dekubitusa, pripremljen obrok

30. DISPANZERSKA METODA RADAi kurativna i preventivna i rehabilitacijska, cilj ove metode jeupotrebljavanje jedinstvene medicine obuhvaća prevenciju prim. odgoj,

prosvjećivanje, cijepljenje, ekologija, SEk rana detekcija i liječenje-sist.pregledi, TERC. rehabilit.(med., prof.,soc.)

31. DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA RETROSTERNALNE BOLIKardijalne - bol koronarnih arterija, bol valvula, kardiomiopatija, polikarditis, disekcija aorte, prolaps, p. embolija, p. hipertenzija,Ekstrakardijalnih, kralježnica, mialgije, sy. Ramenog obruča, spazam jednjaka, ezofagitis, p.ulcus, ž.kolike, resp.smetnje, pneumotorax, mediost.,

psihološke smetnje

32. EPIDEMIOLOŠKA METODA RADA

34



1.zarazne bolesti-škola, kuhinja,sanitarni čvor, 2.kronično degenerativnenezarazne bolesti, 3.okolišni problem i problemi na radnim mjestima-imaza cilj rano otkrivanje i otklanjanje zaraznih i kron. degen. bolesti i ostalihaspek. Zdravlja.Cilj je da se bolest što ranije otkrije.Najidealnije je kad seotkrije u poč. fazi djelovanju faktora rizika i rizičnih grupa.

33. ETIČKI ASPEKTI RADA LOM pacijent nije broj nego čovjek,u terminalnoj fazi tumora davati morfij dodaljnnjega, LOM može ali i ne mora kazati da boluje od Ca, bitan je odnossestre i liječnika prema pacijentu,treba napraviti sve što je u našoj moći,ane ga odmah odbaciti tj. poslati specijalistu,

34. KRON. SRČANA INSUFICIJENCIJA i ZATAJENJE SRCA

kao uzroci: kardijalni (miokardiopata, ish bolest, mane, endokarditis,miokard), ekstrakardijalni: KOBP, ciroza, anemije, endokrine,nneuromuskularne,autoimune, neoplazme, edem pluća: lijeva ili desno, ↑ili↓MV, TH: digitalis, β agonisti (dopamin) diuretici, Ca inhibitori,vazodilatatori, Akutno: morfij, O2, vazodilatatori, diuretik ako jedekompenziran uzrokovana infarktom miokarda , paroksizmalnatahikardija: masaža, digitalis, verapamil, β blokator

35. Prostitucija

36. Opći status

37. Bolovanje

38. Abuzus

35



39. Kron. bolesti adolescenata

40. Stolica djeteta 1 god. Ima krvi i sluzi, Dg: /najvjer. Salmonela,

Shigela/41. Epidemiologija hepatitisa, Int 492, F42. Lista prioriteta u zdravstvu

43. Prevencija AIDS-a

44. Pregled RTG tehničara

45. Epidemija legioneloza, Fališevac 164

46. Respiratorne infekcije u vrtićima

36



47. Postupak kod porodilja na terenu

48. Hiperbarna komora, plinska gangrena, P 20

49. Starački dom

50. Sanitetsko vozilo

51. Električna oftalmopatija Čupak 650, B 27352. Određivanje glukoze u krvi53. Nesreće

54. Profesionalna orijentacija za hendikepirane

37



55. Najčešće kronične bolesti i vodeći uzroci

56. Patronažna sestra i sestra koja pruža zdravstvenu njegu

57. DEPO LIJEKOVA U ORDINACIJI1 SET SADRŽI:, antišok: 3-4ampule adrenalina 1.1ooo, 0,3-0,5 mli.v.im./15, 50-80 mg antihistaminik (Dimidil),kortikosteroid (UltrakortenDerametazan),a minotilin 6 mg/kg polako intravenozno samo ako postoji bronhospazam, predznaci:blijed, orošen, lupanje,t ahikardija,t ihitromni puls, mučnina, povraćanje,urtika

58. RAD S GRUPOM DIJEBETIČARAnasljedni faktori,pretilost,neuredan način života i alkoholizam,edukacija,upute o prehrani,tj.aktivnosti,kontroli,terapiji,komplikacijama,

38



voditelji-sami bolesnici uz pomoć ured.tima, mentorstvo-1-2xmj. Pacijentidolaze natašte pa se gleda šećer i aceton prvi sat radnog vremena, 2xgodišnje dijabetolog-vrši trijažu svih dijabetičara u ambulanti,loše stanje se prepušta liječniku, svake 2 god. kompletna obrada, samokontrola-šećer iaceton u urinu,šećer u krvi-test treba ako bolesnik koji prima inzulin ima u

mokraći šećer so 1 % smatra se dobro reguliranim.Ako je šećer u urinuneg.,a aceton poz, treba davanje inzulina ili dodati, dijabetes je soc.-med. bolest-2% pop.,doživotna ovisnost o dijeti i th.Zbogkomplikacija(invalidnosti,gubitak radne sposobnosti,ranija smrtnost) nijesposoban za sva zanimanja naročito ako nije moguće dobro regulirati npr.rad na visini i teški fizički rad.

59. PATRONAŽNI RAD

1 viša med.sestra na 2 tima, 7-9 sati prima pacijenta(alk,dijab,apopl,tumori), liječniku prethodni dan, -9-13sati obilazi bolesnike, zdrave (zdr.odgoj, trudnice, dojenčad, djeca) psihomotoričkirazvoj djece i dojenčadi, obavještava liječnika,kron.bolesnici( alk.,tumori,RR,dijabetes) kontrolira stanje i provodi th,surađuje s CK, ostalim dispanzenima, organizira kućnu njegu, sudjeluje uradu klubova, savjetovališta. S liječnikom organizira preventivne aktivnostii soc.-med. u svom rejonu

60. RACIONALNA FARMAKOTERAPIJAoptimalni lijek, ispravan način, prava doza, adekvatno dugo, kritički stav, polipr…….-korištenje 2 ili više, akcija i interakcija lijekova, j-----oštećenje je posljedica polipr. Jer dolazi do nepovljne interakcije, 61. SUMNJA NA AMI

ako stenokardija ne reagira na tbl. Nitroglucerina, simptimi:tiši tonovi,padtlaka,slab puls,loš izgled,hladan znoj i bol, zvati hitnu-u koronarnu jedinicu, nitroglicerin(2-5min)-sumnja na infarkt, kardiološka dorada(EKGenzimi,ultrazvuk,Rtg,scintig.,koranografija), EKG-Qzubac-ožiljak, podignuta S-Tspojnica-lezija, inverzija Tvala-ishemija, TH:1.streptokinaza,2.morfij-bol, 3.O2-maska, 4.vazodilatator-nitriti, 5.beta blokator,6.antagonist la, 7.antiamituk?, 8.antikoagulator-heparin,

62. DJELOTVORNOST ČEŠNJAKAznatno snižava povišene masnoće u krvi,prevencija aterosklerozi,1.obiteljska:nedostatak LPL↑hilom?, 2.obiteljska:↑LDL-ksantonin,↑AS),

39



3.smiješani:↑LDL,VLDL, (↑AS), 4.(AR):↑kolest,triglic.,IDL(↑AS “broadβ ”-β VLDL), 5.↑VLDL,(↓LPL,LCAT,↑AS-endogena),6.↑VLDL,↑hikomikoni?(↓LPL,↑AS), ČEŠNJAK JE: 1. tonik- sredstvo za jačanje, 2.antiseptik, 3.antibiotik, 4.antihelmintik, 5.antihipertenziv,6.antiaterosklerotik, 7.antidijabetik, 8.antidijanoik, češnjaka ima u obliku:

soka, eteričnog ulja, sirupa i namirnica, 63. KARDIO-PULM. RESUSCITACIJA1.prohodnost dišnih puteva, 2.umjetno disanje 2-3 brzo,2-15/min.,intubacija, 3.masaža srca 4-5cm100/min, 15:2 ili 5:1-do znakovasmrti ili spontanog oživljenja, dignuti noge gore;prvo kreće disanje;prednjastijenka prsnog koša 3-4 cm treba ići dolje kod pritiska,

64. NARUČIVANJE i REZERVIRANJE TERMINAčekanje 120-130 min-velike ekon.štete, frustracija pacijenta i liječnika-nervoza liječnika, obavještavanje kroz 1 mj.,oglasi,škole,mjesta stanovanjada se prelazi na naručivanje-1/3 akutni,2/3 kronični,1-2%urgentni, između2 prva pregleda 1-2 kontrola, svaki 10 min., ponedjeljak 2x više negoutorak,kancel. 3 soba, ide se na to da se čekanje smanji,da bude kvalitetniji pregled,manji su ekonomski gubici,da odnos bude humaniji,da se pacijent

ne osjeća kao broj, 1.manje čekanje, 2.veća kvaliteta pregleda, 3.većaekonomičnost

40

Download - 6.JAVNO ZDRAVSTVO za državni

Top Related