dostignuti nivo restruktuiranja ŽeljezniČkog

Click here to load reader

Post on 04-Oct-2021

0 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

DOSTIGNUTI NIVO RESTRUKTUIRANJA ELJEZNIKOG SEKTORA U BIH U SKLADU SA DIREKTIVAMA EU
THE ACHIEVED LEVEL OF RESTRUCTURING OF THE RAILWAY SECTOR IN BOSNIA AND HERZEGOVINA IN
ACCORDANCE WITH EU DIRECTIVES
Doc. dr. Smajo Salketi, Saraj INENJERING Sarajevo
Kategorizacija rada: Pregledni nauni rad (Reviewarticle)
UDK 625.1/.5(4:497.6)
SAETAK: eljezniki sektor u Evropi u poslednjih dvadeset pet godina prolazi kroz korjenite promjene. Zemlje
lanice Evropske Ekonomske Zajednice pokušavaju, eljeznicu kao staru dravnu administrativnu firmu
restruktuirati i od nje napraviti profitabilnu i ekonomski odrivu savremenu kompaniju prilagodivu uslovima
trišnog privreivanja. Kao prvi korak na tom putu je restruktuiranje eljeznice u organizacionom i u tehniko-
tehnološkom pogledu. Restruktuiranje ide u pravcu dovoenja eljeznice u priblino ravnopravan poloaj sa
drugim granama saobraaja. Prvi korak je odvajanje transporta (operacija) od infrastrukture pri emu
operacije idu na trište a o infrastrukturi se brine drava. Zatim se ureuju odnosi izmeu drava lanica
stvaranjem jedinstvenog transportnog trišta i uvoenjem konkurencije na mrei svih pruga u Evropi. Strateški
ciljevi kojima se tei su Interoperabilnost i garantovana bezbijednost.
Veina Evropskih drava ima neki svoj put u ovom procesu restruktuiranja koji je uslovljen prije svega
pozicijom eljeznice u privrednom sistemu drave i spremnošu nadlenih organa da se bave ovim pitanjem.
Drugi bitan faktor je nivo razvijenosti i tehniko-tehnološke opremljenosti same eljeznice. Zatim, dostignuti
nivo restruktuiranja u susjednim dravama, odnosno regionu koje se neminovno prenosi i reflektuje na
susjede.
eljeznice u BiH, zajedno sa susjednim eljeznicama izuzev Hrvatskih eljeznica, su na poetku tog puta punog
nepoznanica i izazova.
KLJUNE RIJEI: Restruktuiranje, EU Direktive, eljeznice, transport, strategija.
ABSTRACT: Railway sector in Europe in the last twenty-five years went through radical changes. Member
countries of the European Economic Community are trying torestructure railways from old state owned
company into a profitable and economically viable contemporary company adaptable to the market economy.
As the first step in this process: is restructuring railways in organizational and technical and technological
ways. Restructuring goes in the direction of bringing the railways in approximately equal position with other
modes of transport. The first step is to separate the transport (operations) from the infrastructure where
operations go onthe market and infrastructure stays owned by state. Next step is regulating relationships
between Member States of EU by creating a single transport market and introducing competition in the railway
network in Europe. The strategic objectives are Interoperability and guaranteed security.
Most European countries has its own way in the process of restructuring that is conditioned primarily by
position of railways in the economic system of the country and the willingness of competentauthority to deal
with this issue. Another important factor is the level of development and technology of railway equipment,
then, the achieved level of restructuring in the neighboring countries, or region that are inevitably transmitted
and reflected on the neighbors. Railways in Bosnia and Herzegovina, together with the neighboring railways,
except for the Croatian Railways, are onthe beginning of this journey full of unknowns and challenges.
KEY WORDS: Restructuring, EU Directive, railways, transportation, strategy.
Primljeno / Received: 12. 11. 2015.
Prihvaeno/Recenzirano /Accepted/ Reviewed: 28. 11. 2015.
37
Restruktuiranje eljeznikog sektora u Evropi je proces koji traje ve decenijama. Sve zemlje Evropske Unije
pa i ne koje to nisu su manje ili više krenule tim putem, tako da je dostignuti nivo promjena koje taj proces
nosi sa sobom specifian za svaku eljeznicu. Glavni cilj restruktuiranja je, eljeznicu kao staro
administrativnu dravnu firmu, tranformisati i dovesti na transportno trište ali je prije toga treba postaviti u
priblino ravnopravan poloaj sa drugim transportnim granama. To prije svega podrazumijeva razdvajanje
infrastrukture i prometa na nain da infrastruktura prelazi u nadlenost drave koja e se o njoj starati u
punom kapacitetu. Na drugoj strani promet ili operator ide na trište ija se struktura vlasništva i nain
funkcionisanja ureuje po svim trišnim zakonima. To je osnovna postavka koja se kod svake eljeznice
ureuje na poseban nain i prilagoava mjesnim prilikama.
eljeznice u Bosni i Hercegovini su takoe krenule ovim putem na nain primjerene BH prilikama i stanju u
sektoru saobraaja openito.Struni rad na temu „ Dostignuti nivo restruktuiranja eljeznica u BiH u skladu sa
EU Direktivama„ obrauje ova pitanja . Rad je po strukturi podijeljen u tri dijele jer obrauje tri oblasti
znaajne za ovu problematiku.
Prvi dio rada pojašnjava genezu i osnove lanstva eljeznica BiH u Meunarodnoj eljeznikoj uniji (UIC) kao
i prava koja koriste eljeznike kompanije na osnovu pristupanja drave Bosne i Hercegovine Meunarodnoj
eljeznikoj organizaciji (OTIF), te primjenu jedinstvenih pravila i odredaba iz Konvencije o meunarodnim
eljeznikim prevozima (COTIF).
U nastavku se govori o prvim problemima koji se javljaju zbog tehnike neusklaenosti meu eljeznicama
unije i koji su rezultirali harmonizacijom odreenih standarda. U tom pravcu se ulazi u procedure donošenja
direktiva EZ kojih se moraju pridravati zemlje lanice a sve u cilju poboljšanja interoperabilnosti i sigurnosti
europskog eljeznikog sistema. Donošenje direktiva je predstavljeno u tzv. etiri eljeznika paketa.
Evropska komisija je 1996.godine predstavila svoju strategiju kroz Bijelu knjigu„Strategija revitalizacije
eljeznica zajednice“ da bi nastavila istu strategiju kroz Bijelu knjigu iz 2001. godine „ Transportna evropska
politika do 2010: as izbora“. Evropska komisija je najavila u Bijeloj knjizi od marta 2011 nove inicijative u
korist eljeznikog transporta i predloila je „etvrti eljezniki paket“ koji ima za cilj otvaranje unutrašnjeg
prijevoza putnika.
Drugi dio rada se odnosi na organizacionu strukturu eljeznikog sektora u Bosni i Hercegovini, odnosno na
vaeu zakonsku regulativuprema kojoj funkcionišu pravni subjekti u oblasti eljeznica u BiH. Ovdje su
obraene entitetske eljeznike kompanije eljeznice Federacije BiH (FBH) i eljeznice Republike Srpske
(RS).
Zatim je istaknuta vanost Regulatornog odbora eljeznica (RO) koji je mjerodavan za potpisivanje tehnikih
standarda i specifikacija, odobrenja za davanje licenci, potvrda o sigurnosti i dozvola kao i kontrolu propisa
kojih se moraju pridravati kompanije .
eljeznice Federacije BiH i eljeznice Republike Srpske su postigle saglasnost da osnuju eljezniku
korporaciju pod nazivom Bosansko-Hercegovaka eljeznika javna korporacija (BHJK) iji je osnovni
zadatak da omogui donošenje svih potrebnih odluka kako bi se neometano, sigurno i redovno mogao odvijati
meuentitetski i meunarodni saobraaj. U pravno formalnom pogledu osniva (BHJK) su entitetske vlade i
one su definisale nadlenosti korporacije.
Trei dio rada obrauje trenutno stanje u eljeznikom sektoru u BiH i dostignuti nivo restruktuiranja prema
EU Direktivama. Proces restruktuiranja uglavnom ide u dva pravca u organizacionom i tehniko-tehnološkom.
Regulatorni odbor kao nadleno tijelo je servis kompanijama koje moraju ispuniti odreene uslove za svaki
naredni korak u pravcu restruktuiranja.U nastavku su date naznake dostignutog nivoa restruktuiranja
eljeznica u suasjednim zemljama kao i neka iskustva evropskih eljeznica.
eljeznice iz BiH su lanice Meunarodne eljeznike unije (UIC) ije je sjedište u Parizu. Ova organizacija je
utemeljena 20.10.1922.godine i njena osnovna zadaa je poboljšanje uvjeta u kojima se eljeznice osnivaju i
vode, te normiranje uvjeta u kojima se obavlja eljezniki prijevoz. Osnovni ciljevi su : podrška lanicama u
razvoju novog poslovanja i promicanje interoperabilnosti stvaranjem novih svjetskih standarda za eljeznicu.
Drava Bosne i Hercegovine je lan meuvladine organizacije za meunarodne eljeznike propise ( OTIF).
Sjedište OTIF-a je u Bernu, a cilj organizacije je unaprijeenje, poboljšanje i olakšanje meunarodnog
eljeznikog prevoza a posebno u uspostavljanju jedinstvenog pravnog sistema (ugovori o prevozu putnika,
upotrebi vagona,korištenju infrastrukture, prevoz opasnih materija).
38
. T
2 0
1 5
V o
l 2 .
Drave lanice OTIF-a se obavezuju da e svoju meunarodnu saradnju iz oblasti eljeznikog saobraaja
koncentrisati na prilagoavanje postojeih multilateralnih meunarodnih konvencija i sporazuma.
Jedinstvena pravila koja se primjenjuju su sljedea:
- Jedinstvena pravila za ugovor o meunarodnom eljeznikom prijevozu putnika (CIV), Dodatak „A“
Konvencije,
- Jedinstvena pravila za ugovor o meunarodnom eljeznikom prijevozu robe (CIM), Dodatak „B“
Konvencije,
- Pravilnik o meunarodnom eljeznikom prevozu opasne robe ( RID), Dodatak „C“ Konvencije,
- Jedinstvena pravila za ugovore o korištenju kola u meunarodnom eljeznikom saobraaju ( CUV),
Dodatak „D“ Konvencije,
( CUI), Dodatak „E“ Konvencije,
se primjenjuju na eljeznika vozna sredstva namijenjena za korištenje u meunarodnom saobraaju
( APTU), Dodatak „F“ Konvencije,
- Jedinstvena pravila o tehnikom prijemu eljeznikih voznih sredstava koja se koriste u
meunarodnom saobraaju ( ATMF, AVV) , Dodatak „G“ Konvencije,
- Ostali jedinstveni pravilnici Organizacije koji predstavljaju dodatke Konvenciji.
Generalni sekretar saopštava dravama lanicama izmjene Konvencije koje su donijele Komisije.Obraunska
jedinica predviena u Jedinstvenim pravilima je specijalno pravo vuenja koje primenjuje Meunarodni
monetarni fond.
Na osnovu toga lanstva drave Bosne i Hercegovine u OTIFu eljeznice iz BiH povlae svoja prava i prihvataju
Konvenciju o meunarodnim eljeznikim prevozima (COTIF).
Osim toga eljeznice iz BiH su lanice nekih vanih meunarodnih organizacija u oblasti eljeznikiog
saobraaja kao što su:
- CER Meunarodna organizacija koja zastupa interese svojih lanova u Evropskom parlamentu,
Komisiji i Savetu ministara, kao i prema drugim institucijama koje donose odluke vane za elezniki
sekror
- CIT Meunarodni komitet sa nadlenostima iz oblasti propisa za meunarodni elezniki
saobraaj zasnovanim na COFIT konvencijama i odredbama iz meunarodnih ugovora za robni i
putniki saobtaaj
1. EVROPSKA TRANSPORTNA POLITIKA
Evropska komisija je 1996. godine predstavila svoju strategiju kroz bijelu knjigu „Strategija revitalizacije
eljeznica zajednice“ da bi je potvrdila bijelom knjigom iz 2001. godine „Transportna evropska politika do
2010: as izbora“ i naglasila razvoj modalnog transfera sa druma na neki od ekonominijih vidova transporta
(eljeznica, unutrašnji vodni transport). Posljednja bijela knjiga iz 2011. godine o transportu nazvana „Plan za
jedinstveni evropski transportni prostor - Stvaranje kompetitivnog i ekonominijeg u potrošnji transportnog
sistema“ definisala je strategiju za poboljšanje efikasnosti transportnog sektora uvoenjem naprednih sistema
upravljanja transportom u svim vidovima transporta. Opredlenje je da se investira u transportnu
infrastrukturu radi stvaranja jedinstvenog transportnog prostora u cilju podsticanja razvoja intermodalnog
transporta, inteligentno odreivanje cijena (tarifa u prevozu), norme za energetsku efikasnost svih prevoznih
sredstava koja se koriste u svim vidovima transporta i druge mjere u cilju unapreenja inovacija u oblasti
transporta. Efikasnost eljeznikog saobraaja jedna je od bitnih interesa za Evropsku uniju. eljeznice moraju
da poboljšaju svoje usluge da bi postigle isti nivo kao drugi vidovi transporta. Stvaranje jednog zajednikog
eljeznikog prostora zahtjeva uspostavljanje zajednikih kontrolisanih tehnikih pravila i zajednikih
rješenja u oblastima sigurnosti i interoperabilnosti eljeznikog sistema. Evropska eljeznika agencija - ERA
javlja se kao istrument koji omoguava stvaranje zajednikog eljeznikog prostora.
eljezniki transport mora biti tehniki usklaen a harmonizacija je posebno potrebna za eljezniku mreu
koja se gradi ve skoro 150 godina na osnovi nacionalnih tehnikih pravila i regulativa. Prvi problemi tehnike
harmonizacije pojavili su se sa zajednikim pravilima, fiksiranim u okvirima UIC-a, za slobodno saobraanje
39
postoji potreba i neophodnost uklanjanja istih u cilju razvoja jedinstvenog eljeznikog sistema u Evropi.
Razliite širine kolosjeka u Evropi su primjer odsustva meusobne koordinacije ali to nije ni jedini niti najvei
problem. Tehnika nekompatibilnost evropskog eljeznikog sistema zadnjih decenija imala je tendenciju
jaanja a posljedica toga je postojanje razliitih sistema napajanja kontaktne mree, razliiti i nekompatibilni
sistemi signalizacije, nacionalni informacioni eljezniki sistemi nisu meusobno povezani i razmjena
podataka na granicama vrši se runo na papirima.
1.1. Proces stvaranja jedinstvenog transportnog prostora
Evropska komisija je 1996.godine predstavila svoju strategiju kroz Bijelu knjigu „Strategija revitalizacije
eljeznica zajednice“ da bi nastavila istu strategiju kroz Bijelu knjigu iz 2001. godine „ Transportna evropska
politika do 2010: as izbora“. Evropska komisija je najavila u Bijeloj knjizi od marta 2011 nove inicijative u
korist eljeznikog transporta i predloila je „etvrti eljezniki paket“ koji ima za cilj otvaranje unutrašnjeg
prijevoza putnika.
U cilju adaptacije eljeznica zahtjevima trišta i jaanja njene efikasnosti 1991.godine zapoet je proces njenog
restrktuiranja kroz:
− garantuje nezavisnost upravljanja eljeznikim preduzeima,
− razdvaja eljeznika infrastrukture od servisa transporta,
− sanira finansijska struktura eljeznikih preduzea,
− garantuje pravo pristupa eljeznikoj mrei zemalja lanica.
2) 1995. godine, Direktive o licencama i dodjeli kapaciteta.
− Direktiva 95/18/EZ, diktira kriterije dodjele licence eljeznikim preduzeima,
− Direktiva 95/19/EZ, definiše uslove dodjele infrastrukturnih kapaciteta.
1.3. Prvi eljezniki paket
eljeznica se teško adaptira razvoju trišta i stvarnim potrebama korisnika usluga.Postoji mnogo mogunosti
poboljšanja transportne usluge koje mogu uiniti da eljeznica postane sve više interesantna u Evropi. Da bi
eljeznica postala konkurentna sa ostalim vidovima transporta nisu bile dovoljne smjernice Direktive
91/440/EEZ nego je potrebno definisati strategiju revitalizacije eljeznica zajednice koja je definisana prvom
Bijelom knjigom Evropske komisije (koja ima obavezan karakter za sve zemlje lanice) od 30.07.1996. godine
nazvana „Strategija revitalizacije eljeznica zajednice“, kroz jasno definisanje:
− finansiranja,
− obaveznog servisa,
osnove revitalizacije eljeznica zajednice. Na osnovu smjernica datih u Bijeloj knjizi po pitanjima eljeznica,
direktive se donose u paketu. Prvi paket odnosi se na tri nove direktive usvojene od Savjeta Evrope 26.02.2001.
godine i koje su trebale da budu prenesene na nacionalna zakonodavstva do 15.03.2003. godine.
− Direktiva 2001/12/EZ koja mijenja Direktivu 91/440/EEZ i koja predvia otvoren pristup Transevropskoj
eljeznikoj mrei,
1.4. Drugi eljezniki paket
Drugom Bijelom knjigom nazvanom „Evropska transportna politika do 2010: as izbora“iz 2001. godine
40
. T
napravljen je bilans stanja eljeznikog sektora i najavljene su nove komplementarne mjere. Da bi se omoguio
nesmetan saobraaj vozova u Evropskoj zajednici potrebno je ubrzati proces interoperabilnosti i poveati
sigurnost što je dovelo do osnivanja Evropske eljeznike agencije (ERA) koja bi nadgledala i upravljala
kompletnim procesom po pitanjima eljeznikog sistema u zajednici. Sve te mjere se nalaze u drugom
eljeznikom paketu.
Drugi eljezniki paket odnosi se na pet mjera predloenih 23.01.2002. godine a usvojenih u aprilu 2004.
godine koje su sljedile nakon objavljivanja druge Bijele knjige 2001. godine. Ovaj paket je precizirao otvaranje
šireg robno transportnog trišta predvienog za kraj 2007.godine. Direktive, odluke, regulative i preporuke iz
Drugog eljeznikog paketa su:
zajednice,
eljeznikog sistema i Direktivu 96/48/EZ o interoperabilnosti brzih pruga (izmjenjena Direktivom
2008/57/EZ - o interoperabilnosti),
− Direktiva 2004/51/EZ koja otvara nacionalni i internacionalni prijevoz tereta na cjelokupnoj evropskoj
mrei od 1. januara 2007. godine,
− Regulativa (EZ) n0. 881/2004 (trenutno izmjenjena Regulativom (EZ) n0. 1335/2008) o osnivanju
Evropske eljeznike agencije,
− Preporuka za pristup OTIF-u
1.5. Trei eljezniki paket
Ideja o treem eljeznikom paketu nastala je 2004. godine na zahtjev Evropskog Parlamenta (a ne Evropske
komisije kao što je normalno) kao dodatna garancija prije glasnja usvajanja drugog paketa. Evropska komisija
je bez predhodne Bijele knjige kao garanciju usvojila trei eljezniki paket 26.09.2007. godine i time je
zadovoljila zahtjev Evropskog Parlamenta za konkurentno otvaranje usluge internacionalnog prijevoza
putnika do 2010. godine. Trei paket najavio je djelovanje u sljedeim oblastima:
− Sertifikovanja mašinovoa, (Direktiva 2007/59/EZ),
− Direktiva 2007/58/EZ koja se odnosi na dodjelu infrastrukturnih kapaciteta i odreivanje tarifa za
korištenje eljeznike infrastrukture,
− Regulativu koja se odnosi na prava i obaveze putnika, (Regulativa (EZ) no 1371/2007),
− Regulativa (EZ) n0 169/2009 o pravilima konkurencije u transportnom sektoru za eljezniki, drumski i
rijeni transport. Regulativa koja se odnosi na kvalitet eljeznikog servisa.
1.6. etvrti eljezniki paket
Evropska komisija je 17.septembra 2010 usvojila prijedlog projekta koji bi radio na pojednostavljenju i jaanju
pravila tako što bi se izmjenile i spojile neke direktive iz prvog paketa u jednu jedinstvenu Direktivu
2012/34/EZ. Direktiva 2012/34/EZ18 postavila je:
a) pravila primjenjiva za upravljanje eljeznikom infrastrukturom i za aktivnosti prijevoza eljeznikim
preduzeima,
b) kriteriji izdavanja, produenja vaenja ili izmjene licenci eljeznikim preduzeima,
c) principi i procedure primjenjive za odreivanje visine i naplaivanje naknada pristupa infrastrukturi kao i
raspodjela infrastrukturnih kapaciteta.
Poetkom vaenja Direktive 2012/34/EZ od 15. decembra 2012. godine prestaju da vae direktive
91/440/EEZ, 95/18/EZ i 2001/14/EZ. Evropska komisija je najavila u svojoj Bijeloj knjizi iz marta 2011/19
nove inicijative u korist eljeznikog transporta. etvrti eljezniki paket najavljen je od strane Evropske
komisije februara 2013. godine i pregovori bi trebali da traju do kraja 2014. godine a imao bi za cilj:
− otvaranje unutrašnjeg prijevoza putnika,
preduzea,
−poboljšanje uslova pristupa infrastrukturi i kvaliteta usluga,
41
Regulativa za transportne koridore 20 predvia uspostavljanje integralnog upravljanja na šest transportnih
koridora do 10. novembra 2013. godine i još na tri do 10. novembra 2015. godine. Ti transportni koridori ine
osnovu multimodalne TEN-T mree.
2. STRATEŠKI CILJEVI OTVARANJA TRIŠTA
Ono što je zajedniko u sve etiri eljeznika paketa je definisanje i stimulisanje dva strateška cilja koja se ele
postii kroz restruktuiranje eljeznikog sektora u Evropi a to su „interoperabilnost i bezbijednost“. eli se
postii da eljezniki sektor koristi bezbijednost i interoperabilnost kao prednost i argument u otvaranju
eljeznikog trišta.Otvaranje eljeznikog trišta, Evropska Zajednica ini u cilju stvaranje konkurencije u
pruanju eljeznikih usluga i konkurencije u industriji koja snabdjeva eljeznicu.
Strategija EZ je stalno poveati nivo bezbjednosti. eljeznika preduzea moraju da uspostave svoj sistem
upravljanja bezbjednosti i na osnovu toga a nakon provjere od strane nacionalnog tijela za bezbjednost
dobivaju potvrdu o bezbjednosti. Potvrda o bezbjednosti, zajedno sa licencom, omoguava da eljezniko
preduzee moe ii na otvoreno evropsko eljezniko trište odnosno da moe od upravitelja infrastrukture
koji posjeduje ovlaštenje za bezbjednost iznajmiti trasu voza, koja je objavljena u izjavi o mrei. Obzirom na
kriterije iz etvrtog paketa (Direktivu 2012/34/EZ) koje mora zadovoljiti Upravitelj infrastrukture stvaren
je otvoreni pristup evropskoj eljeznikoj mrei i ispunjeni uslovi Interoperabilnosti.
Interoperabilnost, (sposobnost transevropskog eljeznikog sistema, koja omoguava sigurno i neprekinuto
saobraanje vozova, uz ispunjavanje potrebnih performansi). Ta sposobnost poiva na svim, tehnikim i
operativnim uslovima, koji moraju biti ispunjeni da bi se zadovoljili osnovni zahtjevi.
Osnovni principi Direktive bezbjednost su da se bezbjednost eljeznikog sistema odrava na postojeem
nivou i da se stalno poboljšava u cilju poštivanja i primjenjivanja definisanih pravila bezbjednosti. eljeznika
preduzea i infrastrukturni menaderi moraju preduzeti sve mjere i radnje u cilju kontrole rizika i uspostaviti
sistem upravljanja bezbjednosti.
eljezniko preduzee i upravitelj infrastrukture mora uspostaviti svoj sistem upravljanja bezbjednošu
(Safety Management System – SMS)kako bi mogao od nacionalnog tijela za bezbjednost - NSA (National Safety
Body) dobiti potvrdu ili ovlaštenje za bezbjednost.
Da bi se dozvolilo da upravlja koristi eljezniku infrastrukturu, upravitelj eljeznike infrastrukture mora
dobiti ovlaštenje za bezbjednost od nacionalnog tijela za bezbjednost u dravi gdje je on osnovan.
Da bi se dao pristup eljeznikoj infrastrukturi, eljezniko preduzee mora da ima potvrdu/sertifikat o
bezbjednosti
Za svako vozilo prije puštanja u rad ili upotrebu na mrei mora biti dodijeljeno tijelo zadueno za odravanje
(Entities in Charge of Maintenance-ECM) koji se treba upisati u nacionalni registar vozila.
2.1. Glavni inioci otvaranja trišta
Glavni inioci a ujedno i kamen temeljac EZ zakonodavstva za otvaranje trišta eljeznikih usluga suprikazani
na Slici 1:
(TSIs-Technical specification of interoperability), notifikovana tijela (NOBOs-Notified Body), imenovana tijela
(DEBOs-Designated Body),
Railway Undertakings), upravitelja infrastrukture (IMs-Infrastructure Managers),
− promjena od samoregulacije do regulatornog okvira od strane javne uprave putem regulatornog tijela (RB-
Regulatory Body) i nacionalnog tijela za eljezniku bezbjednost (NSA-National Safety Body),
− uvoenje okvirnih pravila za ulazak na trište eljeznikih preduzea putem licenci i potvrda za bezbjednost,
− zadrati postojei i kada je izvodljivo poveati nivo bezbjednosti razvojem zajednikog pristupa
bezbjednosti kroz zajednike bezbjedonosne metode (CSMs-common safety methods) i sistem upravljanja
bezbjednosti (SMS-Safety Management System),
safety indicators) i zajednikih bezbjedonosnih ciljeva (CSTs-Common safety targets).
42
. T
Da bi se eljeznikim preduzeima i privrednim subjektima omoguilo iskorištenje svih prednosti koje
proizlaze iz uspostavljanja prostora bez unutrašnjih granica, posebno je potrebno poveati meusobnu
povezanost i interoperabilnost nacionalnih eljeznikih mrea, kao i pristup tim mreama kroz provoenje
svih mjera koje se mogu pokazati potrebnima u podruju tehnikih standarda. Na prikazu (Slika 1.)je
Zakonodavstvo EZ na otvorenom eljeznikom trištu.
Slika 1. Zakonodavstvo EZ u eljeznikom otvorenom trištu
3. ELJEZNIKI SEKTOR U BOSNI I HERCEGOVINI
Obzirom da je drava Bosna i Hercegovina Dejtonskim Ugovorom ureena na specifian nain to i eljezniki
sektor u BiH ima za Evropske prilike neuobiajenu strukturu.
Uz vrlo sloenu Ustavnu i drugu zakonsku regulativu moe se konstatovati da eljezniki sektor u BiH poiva
na pet sledeih zakonskih dokumenata:
1. Zakon o eljeznicama Bosne i Hercegovine,
2. Zakon o eljeznicama Federacije BiH,
3. Zakon o eljeznicama Republike Srpske,
4. Zakon o sigurnosti eljeznikog saobraaja u Bosni i Hercegovini
5. Sporazum o formiranju BHJK
Kada je u pitanju administrativna (politika) hijerarhijska struktura koja upravlja sektorom eljeznikog
saobraaja u BiH ona je predstavljena piramidom na Slici.2.
Slika 2. Piramida upravljanja eljeznikim sektorom u BiH
43
3.1. Zakon o eljeznicama u Bosni i Hercegovini
Zakon o eljeznicama Bosne i Hercegovine je donesen 30. juna 2005.godine. Zakon je stupio na snagu u avgustu
2005. i sastoji se od 23 lana…