dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

60
Mitar Jokić Nikšićki mlin Rast izvoza potvrda konkurentnosti Mladen Bajković ETG Grupa Inovativnost je glavna za poslovni uspjeh Tomislav Čelebić Kompanija Čelebić Lanac bez slabih karika ISSN 0350-5340 Godina L Broj 4 April 2014. Nagrada Privredne komore za 2013. godinu Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

Upload: lamdiep

Post on 02-Feb-2017

242 views

Category:

Documents


4 download

TRANSCRIPT

Page 1: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

Mitar JokićNikšićki mlinRast izvozapotvrdakonkurentnosti

Mladen BajkovićETG GrupaInovativnostje glavna zaposlovni uspjeh

Tomislav ČelebićKompanija ČelebićLanacbez slabihkarika

ISSN

035

0-53

40

God

ina

L

Bro

j 4

Apr

il 20

14. Nagrada Privredne komore za 2013. godinu

Dokazkvaliteta i

uspješnostiposlovanja

Page 2: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

IMPR

ESU

M

Page 3: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

6 Nagrada Privredne komore za 2013. godinuDokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

CEFTA konferencijaMjere bezbjednosti hrane i uticaj na trgovinu

Privredna komora na sajmovima u BudviCrnogorski proizvod za crnogorski turizam

Slobodne zone – iskustva MakedonijePrivlače investicije u izvoz

Seminar u Privrednoj komoriSertifikacija, prednosti i potencijali

Robert ShillerPatriotizam i ekonomija

StartupNajčešće greške prilikom pokretanja biznisa

9

19

44

50

54

56

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna Gora

Tel: +382 20 230 545Fax: +382 20 230 493e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. RadovanovićNovica BulatovićTanja Radusinovićdr Mladen Perazićmr Nina DrakićAleksandar Marđonović

v.d. Glavna i odgovorna urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna Gora

Tel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Broj 4April 2014.

IMPR

ESU

MSadržaj

Page 4: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

4

Broj 4 April 2014.

Antonije Srdanović, nekadašnji urednik

GlasnikaGlasnik je uvijek na

strani privrede

Tomislav Čelebić, Kompanija ČelebićNema slabih karika u Čelebić sistemu

Mladen Bajković, ETG GrupaOdrživa gradnja za bolju budućnost

Radomir Kovačević, MezonBiznis izbor – energetika iinfrastruktura

IPA projekat - NEXTNema tržišta bezinovacija Mitar Jokić, Nikšićki mlin

Investiraju u razvoj i kadrove

30

16

48

38

1222

Page 5: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

5

Broj 4April 2014.

Listajući Glasnik...

1982.Izvoz moguć i vjerovatan

Ako je osnovni cilj ekonomske politike povećati izvoz, kreatori ekonomske politike mogu biti zadovoljni osnovnim porukama koje dolaze iz privrede. Izvoz je, gotovo prema svakoj anketiranoj radnoj organizaciji, ne samo moguć, već i vjerovatan. Danas je, međutim, mnogo toga nepoznatog u izvoznoj politici.

Čini se da se među uslovima za povećan izvoz na prvo mjesto stavlja motivisanost za izlazak na svjetsko tržište. Pretvore-no u rječnik privrednika, to znači da ekonomska politika mora toliko stimulisati izvoz da se približi atraktivnosti prodaje na domaćem tržištu.

Naša zemlja ima u nekim proizvodnjama izrazito komparativne prednosti. Međutim, zbog toga što nijesmo do sada željeli platiti cijenu izvozne orijentacije, umjesto da neke grane budu izraziti izvoznici (poljoprivreda i slično), tu smo deficitarni. U takvim granama nije u ovom momentu toliki problem koliko će se izvoziti, već koliko se može povećati proizvodnja na mogućem i potrebnom nivou.

Izvozna orijentacija i specijalizacija može se postići tek kada se otklone unutrašnje barijere za cirkulaciju roba usluga. Narasla privreda ne priznaje granice, ona priznaje samo normalno djelovanje ekonomskih zakonitosti, navodi se, između ostalog, u rezultatima novogodišnje ankete o poslovnim očekivanjima u 1982. godini koje je objavio Glasnik.

1985.Prosječna plata u 1985. godini

Prosječna decembarska plata, u 1985. godini, bila je u Jugoslaviji 57.628 dinara, a za njemačku marku trebalo je izdvo-jiti 128 dinara, prenio je Glasnik.

„Najbolje se zarađivalo u višem obrazovanju SR Slovenije – prosječno 172.722 dinara (1.350 maraka), a poređenja radi, prosječan lični dohodak u istoj branši u Bosni i Hercegovini iznosio je 64.744 dinara. Bez sumnje, nije bio loše plaćen ni slovenački društveni pravobranilac (160.056 dinara), ni oni koji su radili u tamošnjem pravosuđu (135.773 dinara), u pretovarnim uslugama (130.703) ili u cjelovodnom transportu (125.789).

Po visini decembarske plate mogu se izdvojiti crnogorski brodograditelji (118.780 dinara=927 maraka), kao i zaposleni u visokom obrazovanju Srbije (137.998). Istovremeno, lični dohoci makedonskih proizvođača rezane građe i ploča u prosjeku su iznosile svega 22.284 dinara, a u visokogradnji Crne Gore 28.030 dinara (218 maraka)“.

Uz pedesetogodišnji jubilej

Page 6: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

6

Broj 4 April 2014.

Nagrada Privredne komore za 2013. godinu

Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanjaLaureati Nikšićki mlin, Mezon, ETG Grupa i Tomislav Čelebić. Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović ocijenio da će 2014. godina biti u ekonomskom smislu bolja nego prethodna.

Page 7: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

7

Broj 4April 2014.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović uručio je Nagradu Privredne komore kompanijama Nikšićki mlin i Mezon za uspješno poslovanje, ETG grupi za inovativnost, te Tomisla-

vu Čelebiću za unapređenje menadžmenta, na svečanosti povo-dom Dana ove asocijacije privrednika u Vili Gorica 25. aprila 2014. godine.

Svečanosti, kojom je obilježeno 86 godina rada Komore, prisustvo-vali su predstavnici države, diplomatskog kora, lokalne uprave, privrede, nauke i kulture.

Čestitke su uputili, između ostalih, predsjednici EUROCHAMBRES Richard Webber, Savezne privredne komore Austrije Cristoph Le-itl i Unije trgovinskih i industrijskih komora Turske Rifat Hisar-ciklioglu, te komora regiona, Jadransko-jonskog foruma komora, brojni prijatelji i partneri.

- Privredna komora Crne Gore, kao vodeći predstavnik biznisa ima legitimnu i značajnu odgovornost u zastupanju preduzeća u pro-cesu evropskih integracija. Vi to dobro radite i želim da nastavite kako bi vaša Komora i dalje bila svetionik stabilnosti i održivosti, i imala centralnu ulogu u ekonomskom razvoju zemlje i njenoj in-tegraciji u EU – napisao je Webber, dodajući da cijeni angažman crnogorske Komore u EUROCHAMBRES-u, kao i napore koje ulaže u jačanje bilateralnih odnosa sa svim članicama te evropske aso-cijacije.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković je podsjetio da je ova asocijacija ustanovila Nagradu prije četiri ipo decenije - 1969. godine, smatrajući da uspješnim kompanijama i pojedincima koji se prepoznaju po veličini i kvalitetu uspjeha koji postižu treba odati priznanje za ono što stvaraju, budući da na taj način snaže nacionalnu ekonomiju.

- Svi dosadašnji dobitnici su prepoznavali značaj Nagrade i izdva-jali je kao posebnost među brojnim drugim priznanjima koja su sticali. Sa ponosom mogu reći da su svi dosadašnji dobitnici ove Nagrade bili personifikacija uspjeha u datom trenutku – rekao je Mijušković.

Komora se, prema njegovim riječima, uvijek prilagođavala aktu-elnim ekonomskim kretanjima i potrebama članica, te ekonomiji zemlje. Tako se mijenjala i Nagrada.

Naglasio je da su svi pozitivni rezultati ostvareni u vremenu krize potvrda izuzetnog znanja, napora i istrajnosti.

- Svaka ekonomija svijeta prosperitet duguje uspješnim privredni-cima i poslovnim ljudima, pa ni Crna Gora tu ne može biti izuzetak. Stoga, Nagradom Privredne komore ističemo primjere uspješnog poslovanja, društvene odgovornosti, inovativnosti, i unapređenja menadžmenta kompanija i pojedinaca koji mogu da služe kao uzor – riječi su njenog predsjednika.

U kojoj mjeri će energija i kreativnost tog, u materijalnom smislu, najproduktivnijeg segmenta svakog društva imati prostora za ne-ometan razvoj zavisi od sistemskog okvira za poslovanje, odnosno prilagođenosti regulative očekivanjima, mogućnostima i potre-bama privrede, dodao je on. Naglasio je da moramo mnogo više isticitati i podržavati prosperitetne kompanije i pojedince, jer oni direktno utiču na stvaranje povoljnog ekonomsko-socijalnog sta-nja u Crnoj Gori.

Uz čestitke dobitnicima Nagrade i želju da nastave uspješno poslo-vanje, predsjednik Komore je izrazio očekivanje da će primjerom

kompanija koje danas sa pravom mogu da ponesu ova priznanja krenuti i mnoga druga privredna društva, koja se sada bore na do-maćem i inostranom tržištu u veoma složenim uslovima. On se zatim zatim osvrnuo na istorijat institucije koju predstavlja i izra-zio poštovanje prema njenim utemeljivačima.

Ekonomski istoričari, dodao je on, saglasni su da je, tokom 86 go-dina postojanja, Komora pokretala različite inicijative i pravovre-meno uočavala i ukazivala na probleme privrednog razvitka Crne Gore i njenog društva, te da je pronalazila najcjelishodnije puteve za njihovo rješavanje.

- Sa zadovoljstvom konstatatujem da su aktivnosti i efikasnost rje-šavanja problema sa kojima se privreda suočava, visoka stručnost i angažovanje komorskih službi ono što privrednici prepoznaju da karakteriše današnju Privrednu komoru Crne Gore – zaključio je Mijušković.

Dobitnici

U ime Odbora za dodjelu Nagrade, prof. dr Milan Lakićević je ka-zao da laureat za uspješno poslovanje, Nikšićki mlin postoji od 1951. godine, a da je od 2008. u vlasništvu novosadske kompanije Agroglobe. Trenutno pokrivaju 30 odsto crnogorskog tržišta, pre-poznati su kao pouzdan i siguran partner. Dobri poslovni rezultati omogućili su i nove investicije -izgrađen je savremeni mlin većeg kapaciteta koji je pušten u rad krajem 2012 godine, pa su stvoreni uslovi za povećani plasman proizvoda na domaće i susjedna tr-žišta. Značajne količine proizvoda izvoze na tržišta Albanije, Ko-sova i Makedonije, pa se trenutno na inostranu pijacu plasira oko 35% proizvodnje. Stalnim ulaganjem i povećanjem kapaciteta kao i modernizacijom tehnologije Nikšićki mlin je postao najsavreme-niji u regionu. Dnevno preradi i samelje 200 tona pšenice u visoko kvalitetno brašno. U kompaniji planiraju povećanje izvoza, kao i investiciju u proizvodni pogon koji bi bio orjentisan samo na to. Nagradu je primio izvršni direktor Mitar Jokić.

Kompanija Mezon, vlasnika Radomira Kovačevića, dobitnica Na-grade Privredne komore za uspješno poslovanje, osnovana je 1992. godine, a osnovna djelatnost joj je izvođenje elektro radova. Od osnivanja firma je imala uzlazni put, pozitivno poslovala, ulagala u razvoj kroz obuku kadra, izgradnju prostora, nabavku opreme, pra-tila tržište i prilagođavala mu se. Upošljava 85 radnika koji realizu-ju i najsloženije projekte. Predstavnici su renomirane kompanije Landis Gyr a uspješno sarađuju i sa Siemensom. Realizovali su veliki broj projekata u infrastrukturi (dalekovodi, mreže, trafosta-nice, javna rasvjeta, rasvjeta tunela, napajanje repetitora mobilnih provajdera i dr.) što ih je preporučilo kod brojnih renomiranih firmi kao pouzdanog partnera na crnogorskom tržištu. Angažovani su na projektu unapređenja mjerenja u distributivnom sistemu čiji su investitori EPCG i A2A, a finansira ga EBRD-a. Ovaj složeni proje-kat je kruna njihovog rada, a za njegovu realizaciju i praćenje ima-ju nesebičnu pomoć partnera Regiocoma iz Njemačke i Saks-Pola iz Poljske.

Laureat Nagrade Komore za inovativnost je ETG grupa, čiji je vla-snik i izvršni direktor Mladen Bajković. ETG je kompanija specija-lizovana u projektovanju, project managementu, izvođenju radova u pojedinim fazama gradnje, kao i u gradnji po principu “ključ u ruke”, isporuci vrhunske opreme, energy i facility managmen-tu, te za usluge redovnog i preventivnog održavanja. Posvećeni su novim tehnologijama i njihovoj primjeni u izgradnji energet-

Page 8: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

8

Broj 4 April 2014.

ski efikasnih objekata. Članovi ETG grupe su profitni centri „ETG Trade“,„Green Engineering“,„Green Projects”, „Control System“. EDU Centar je prvi centar u regionu koji edukativnim aktivnostima čini nove tehnologije građenja dostupnim svim zainteresovanim klijentima. Doprinos na polju energetske efikasnosti je ključni se-gment korporativne odgovornosti Grupe, budući da riječ o kulturi življenja i korišćenja prostora i resursa po principu održivosti.

Dobitnik Nagrade za unapređenje menadžmenta Tomislav Čele-bić uspješno vodi svoju kompaniju u turbulentnim ekonomskim vremenima. Neki od najvećih projekata kompanije Čelebić su rea-lizovani po najvišim standardima u građevinarstvu i prije dogovo-renog roka, i to upravo u godinama finansijske i ekonomske krize. Od objekata po kojima prepoznajemo ovu kompaniju izdvajamo Delta City, tržni centar Bazar, miniobilaznicu u Podgorici i most na Ribnici, te više od 200.000 kvadrata stambenog prostora, među kojima i naselje City kvart. Još jedna značajna referenca Čelebić kompanije, koja doprinosi imidžu Glavnog grada, jeste i zgrada Univerziteta Donja Gorica, koja važi za najmoderniji univerzitet na Balkanu. Čelebić kompanija je danas aktivna u različitim sferama biznisa i partner kompanijama poput Delta Generali osiguranja. Pod okriljem Čelebić sistema razvile vrlo uspješne kompanije koje se bave rentiranjem poslovnog i stambenog prostora-Čelebić Rent, prometom nekretnina -Čelebić Real Estate, prometom nafte i naf-tnih derivata - CMC. A.D, visokim obrazovanjem- Univerzitet Donja Gorica, informacionim tehnologijama - IT Desk.

Godina uspjeha

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović iskazao je poštovanje pre-ma privredi, nagrađenima i Komori.

- Ovu nagradu doživljavam kao valorizaciju privrednog angažma-na nagrađenih, dokaz kvaliteta njihovog poslovanja i ocjenu vri-jednosti njihovog uspjeha. Želim da nastave sa ovakvim poslova-njem i budu dobar primjer koji treba slijediti. Primjer da Crna Gora obezbjeđuje dobre uslove poslovanja, za ostvarenje profita, kompa-nije koje se prepoznaju van granica Crne Gore po vrijednostima i uspjehu – rekao je Vujanović.

On je istakao da je Privredna komora Crne Gore u 2013. dala dopri-

nos uspješnoj godini naše ekonomije i pored globalne krize. On je kazao da je godina bila uspješna što pokazuje rast BDP od 3,5 odsto, industrijske proizvodnje od preko 10 odsto i turizam sa rekordnim rezultatima. Tu godinu je, prema njegovim riječima, obilježio kva-litetan nastavak poljoprivredne politike i ukazao na značaj među-narodnih sredstava kojima je podržana primarna proizvodnja u ovom sektoru.

- Poljoprivredu vidim kao najveću šansu za zapošljavanje, razvoj preduzetništva, a posebno na sjeveru Crne Gore – rekao je preds-jednik države.

Prethodnu i ovu vidi kao godine investicija na primorju, gradnje dionice autoputa od Podgorice do Mateševa i odabira izvođača iz-gradnje drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima koja će unapri-jediti situaciju u elektro-energetskom sektoru.

- Ubijeđen sam da će 2014. godina biti bolja od prethodne i da će svi akteri ekonomije Crne Gore dati doprinos ostvarenju tog rezul-tata. Iskazujem poštovanje Privrednoj komori za aktivnosti unu-tar Crne Gore, doprinos kreiranju zakona i ekonomske politike, ali i za njene međunarodne aktivnosti. Komora je imala snažne međunarodne kontakte, potpisala brojne sporazume i realizovala mnoge biznis forume kojima je crnogorska ekonomija kvalitetno promovisana. Mislim da smo zahvaljujući i aktivnostima Privre-dne komore uspostavili mostove kvalitetne saradnje sa brojnim zemljama – ocijenio je predsjednik Filip Vujanović.

U ime nagrađenih zahvalio je Tomislav Čelebić, vlasnik kompanije „Čelebić”, koji je rekao da ozbiljne kompanije nemaju budućnost bez vizije razvoja, menadžmenta koji stalno usavršavaju, uvođe-nja standarda, ali i njegovanja porodičnih vrijednosti. Konekcije sa kompanijama iz šireg okruženja su, smatra, najbolji put ka dugo-ročnom uspjehu.

- Ovo i još mnogo toga nas je svrstalo u uspješne ljude i kompanije. Danas kada dobijamo Nagradu Privredne komore, dobili smo i oba-vezu da svojim rezultatima činimo našu državu moćnijom, sna-žnijom i prosperitetnijom. Budućnost pripada onima koji njeguju timski rad, energičnost i efikasnost, onima sa vizijom koji vjeruju i pomažu sredini u kojoj posluju. Raduje nas što ste nas prepoznali kao takve i dali nam dodatnu motivaciju za vremena koja dolaze – rekao je Čelebić.

Page 9: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

9

Broj 4April 2014.

Crna Gora treba da donese više od 600 propisa usklađenih sa pravnom tekovinom Evropske unije a u vezi sa bezbje-dnošću hrane. Akcenat je na Zakonu o bezbjednosti hrane i

Strategiji koja je kompleksan dokument i sadrži jasan redosljed i rokove preuzimanja evropskih direktiva. Ispunjavanjem evropskih zahtjeva u ovoj oblasti, pored dostizanja neophodnih standarda, u znatnoj mjeri bismo umanjili sivu ekonomiju, rečeno je na kon-ferenciji „Mjere bezbjednosti hrane - uticaj na trgovinu u CEFTA regionu”, koja je održana u Privrednoj komori Crne Gore 24. aprila 2014. godine. Takođe je ocijenjeno da bi međusobno priznavanje nacionalnih sertifikata i laboratorijskih analiza unaprijedilo pro-tok roba u regionu.

Konferencija je okupila predstavnike državne administracije i privatnog sektora iz regiona. Predstavljena su iskustva, odnosno pravni okvir, primjeri dobre prakse i zahtjevi EU u ovoj oblasti u procesu pregovora za članstvo.

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović je pojasnila da je konferencija organizovana uz podršku dva projekta koja omogućavaju dobijanje dragocjenih saznanja kako iz prakse zemalja regiona tako i rezultata istraživanja koji su u funkciji una-pređivanja regionalne trgovine. Riječ je o projektima Implementa-cija CEFTA 2006 u cilju unapređenja i internacionalizacije privre-de jugoistočne Evrope, koji finansira Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke, uz podršku Unije privrednih komora te zemlje, i projekta Regionalna trgovinska logistika koji u sedam zemalja regiona realizuje Međunarodna finansijska organizacija (IFC) dio Svjetske banke, kako bi stimulisala njihov razvoj.

- Konferencija predstavlja nastavak dobre prakse susreta privrede i institucija sa ciljem da se kroz dijalog, razmjenu informacija i is-kustava doprinese razvoju regionalnog tržišta – rekla je Filipović.

CEFTA konferencija

Mjere bezbjednosti hrane i uticaj na trgovinu

Potrebno intenzivirati saradnju inspekcijskih i carinskih organa u regionu i uskladiti njihov rad, harmonizovati dokumenta koja prate promet robe, da bi se ubrzala procedura.

Pomoćnica ministara poljoprivrede i ruralnog razvoja Danijela Stolica kazala je da je uspostavljanje sistema kontrole i nadzora ključno, ali da Crna Gora nema dovoljne administrativne kapaci-tete za to.

- Ubrzano radimo na unapređenju administrativnih kapaciteta. Radi se i na donošenju zakona o bezbjednosti hrane, u kojem će ključno biti formiranje centralnog nadležnog tijela - saopštila je Danijela Stolica.

Ona je navela da su pred Crnom Gorom važni zadaci koji podra-zumijevaju usvajanje okvirnog zakonodavstva i njegovo usaglaša-vanje sa evropskim, izrada nacionalne strategije i kategorizaciju objekata koji posluju sa hranom.

- U tom poslu biće neophodna velika finansijska sredstva. Privre-dnici će morati da ulože dio novca kako bi ispunili tražene stan-darde, a dio će biti obezbijeđen kroz IPA projekte - predstavnica ministarstva.

EU zahtjevi

Zahtjevi Evropske unije u oblasti bezbjednosti hrane bili su tema prvog panela konferencije, kojim je moderirala Nina Drakić, ruko-vodilac Sektora za analize i istraživanja Privredne komore.

- Bezbjednost hrane je značajna za svakog pojedinca. Cilj ove poli-tike je zaštita zdravlja ljudi, životinja i bilja. Svi privredni subjekti moraju ispuniti zahtjeve o bezbijednosti hrane – rekla je Drakić.

Predstavnica hrvatske Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Vlatka Vrdoljak Muheljić, kazala je da su Poglavljem 12 - Bezbje-dnost, veterinarska i fitosanitarna politika, predviđeni brojni zada-ci koje moraju ispuniti preduzeća koja posluju sa hranom.

Page 10: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

10

Broj 4 April 2014.

- Propisani su brojni zahtjevi u odnosu na hranu, njeno uzorkovanje, temperaturu i vodu koja se koristi, objekte koji posluju sa hranom, njihovu higijenu i registraciju, prevoz hrane, slijedljivost, dokumentaciju, osoblje i otpad - rekla je Vrdoljak Muheljić.

Dodala je da članice EU moraju odrediti na-dležno tijelo za oblast bezbjednosti hrane i organizovati kontrole, koje bi trebalo da budu učestale, redovne i u zavisnosti od procjene rizika.

- Bezbjednost hrane podrazumijeva od-ređeni minimum higijenskih zahtjeva koje je neophodno ispuniti, a što nadležni mora-ju kontrolisati. Subjekti bi, sa druge strane, trebalo da obezbijede slijedljivost i samo-kontrolu - kazala je ona.

Poglavljem 12 je, kako je navela, predviđe-na i obaveza registracije subjekata, uz re-dovno ažuriranje podataka.

- Morate imati dobar plan kojim će biti obu-hvaćene sve aktivnosti koje namjeravate da obavite, sa preciziranim rokovima - sa-opštila je Vrdoljak Muheljić.

Smatra da je od posebne važnosti za pre-duzeća koja posluju sa hranom uvođenje, a ne kupovina od bilo koga, HACCP sistema.

Naglasila je da je saradnja između predu-zeća koja posluju sa hranom i nadležnih veoma važna, jer doprinosi ostvarenju bo-ljih rezultata kada je u pitanju bezbjednost hrane i ispunjavanje uslova EU.

Ona je posavjetovala da nadležni povedu računa o tradicionalnoj proizvodnji da bi ona mogla da se razvija nakon pristupanja Uniji. Takođe je preporičila da se spremimo za pregovore o prelaznim rokovima u kojim se može usaglasiti poslovanje preduzeća sa direktivom EU, te da ih je potrebno real-no definisati.

- Želim da vas Evropska unija dočeka širom otvorenih vrata – zaključila je ona.

Direktorica Fitosanitarne uprave Crne Gore i šefica Radne grupe za Poglavlje 12 Zorka Prljević kazala je da ono obuhvata veliki broj obavezujućih pravila i integrativni pri-stup ovome pitanju, što bi se reklo „od njive do trpeze”.

- Pravna tekovina EU podrazumijeva veli-ki broj pravila kojima se pokrivaju svi se-gmenti prehrambenog lanca. Poglavljem 12 su definisana pravila iz oblasti bezbjedno-sti hrane, kao i veterinarske i fitosanitarne politike - objasnila je Prljević, dodajući da je u toku izrada novog Zakona o bezbijednosti hrane čiji bi nacrt trebalo da bude uskoro poslat Evropskoj komisiji na mišljenje.

Prema njenim riječima, zbog slobodnog kretanja robe, pristupanje EU će se pozi-tivno odraziti na crnogorske proizvođače hrane.

Ona je dodala da je u Crnoj Gori neophodno formirati nacionalni savjet za bezbjednost hrane.

Analiza rizika

Moderator drugog panela, koji je bio po-svećen implementaciji sistema analize ri-zika inspekcijskih službi u oblasti trgovine, bila je sekretar Odbora za poljoprivredu Pri-vredne komore Lidija Rmuš.

- Imajući u vidu globalizaciju tržišta i do-stupnost proizvoda iz cijelog svijeta, nema osobe koju ne interesuje hrana. Zato anali-za rizika dobija na značaju i podrazumijeva uključivanje svih zainteresovanih strana, od proizvođača, uvoznika, distributivnih lanaca, do potrošača. Jedan od važnijih ciljeva Crne Gore u okviru integracionih procesa u EU je upravo unapređenje siste-

Radna grupa za NTB i TBT

Sastanak CEFTA međukomorske radne grupe za necarinske i tehničke barijere trgovini (NTB i TBT) održan je 25. aprila 2014. godine u Privrednoj komori Crne Gore. Sastanku su, pored domaćina, pri-sustvovali i predstavnici Ministarstva ekonomije, Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Privredne komo-re Srbije i Komore Makedonije. Radna grupa za TBT i NTB dio je Foruma pri-vrednih komora CEFTA potpisnica koji je osnovan sa ciljem da se međukomor-skom saradnjom i dijalogom pruži podr-ška privredi ovih zemalja da maksimi-ziraju pozitivne efekte stvaranja zone slobodne trgovine u regionu.

Nakon prezentacije zaključaka i prepo-ruka sa konferencije „Mjere bezbijedno-sti hrane – uticaj na trgovinu u CEFTA regionu“, predstavnici komora zemalja potpisnica CEFTA razmijenili su infor-macije o poteškoćama i barijerama sa kojima se suočavaju privredni subjekti u regionalnoj trgovini. Postignut je na-predak kada je u pitanju otklanjanje ba-rijera, ali prostor za unapređenje i dalje postoji. Stoga je, između ostalog, potreb-no uključiti predstavnike komora u rad sjednica Pododbora CEFTA 2006 za TBT i NTB u cilju bolje razmjene informacija između predstavnika vlasti i poslovne zajednice, zatim ići u pravcu zaključiva-nja sporazuma o pitanjima ocjenjivanja usklađenosti i olakšanje pristupa in-dustrijskih proizvoda na tržišta drugih članica CEFTA 2006, te razmotriti mo-gućnosti zaključenja multilateralnih/plurilateralnih ugovora u oblasti stan-dardizacije, akreditacije među nacio-nalnim tijelima za akreditaciju između svih potpisnica CEFTA.

Page 11: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

11

Broj 4April 2014.

Sa privrednicima iz Adane

Sarađivati u agraru, industriji, turizmu

U okviru posjete delegacije Adane Crnoj Gori, u Privrednoj komori su 16. aprila 2014. godine organizovani poslovni su-sreti domaćih i privrednika tog turskog grada.

Potpredsjednik Ivan Saveljić predstavio je djelatnost, organizaciju i istorijat Komore, uz naglasak da bitno mjesto u njenim aktivnosti-ma zauzima međunarodna saradnja.

- Saradnja sa Turskom je svijetla tačka u tim ekonomskim veza-ma. Što se tiče biznisa, dobićete u Privrednoj komori sve potrebne informacije i pomoć, kao i sve strane delegacije koje smo ugostili – rekao je Saveljić.

On je ocijenio da crnogorska i turska privredna komora baštine jako dobre odnose, saradnjom u EUROCHAMBRES i ABC, te kroz organizaciju uspješnih poslovnih susreta. Smatra da je u razvoju ekonomskih odnosa posebno bitna uloga Ambasade Turske, ali je i pozvao turske privrednike da se o ekonomiji i privrednim resursi-ma informišu i preko crnogorske Ambasade u Ankari, te konzulra-nih predstavništava.

U ime delegacije Adane govorio je predsjednik Upravnog odbora Privredne komore tog grada Atila Menevșe koji je zahvalio domaći-nu na dobroj organizaciji poslovnog susreta. On je pozvao crno-gorske privrednike u posjetu Adani, koju je opisao kao peti grad po veličini u Turskoj, u kojem postoje povoljni uslovi za razvoj poljo-privrede.

- Adana je jedan od lidera razvoja turske agrarne industrije i trgovi-ne. Cilj naše posjete je da definišemo šta je potrebno da bismo una-prijedili poslovnu saradnju između Adane i Crne Gore, poboljšali ekonomske i investicione veze. Mi možemo kao oblasti saradnje da ponudimo poljoprivredu, stočarstvo, prehrambenu proizvodnju, građevinarstvo, turizam, mašinsku i tekstilnu industriju – rekao je Menevșe.

On je iskoristio priliku da prenese pozdrave predsjednika TOBB-a Rifata Hisarciklioglua, sa kojim blisko sarađuje, obavljajući funkci-ju potpredsjednika Udruženja trgovinskih komora Turske.

Nakon sastanka i prezentacije potencijala grada Adane, upriličeni su bilateralni razgovori privrednika.

ma sigurnosti hrane i jačanje efikasnosti službenih inspekcijskih nadzora – rekla je Rmuš.

U skladu sa svjetskim trendovima analiza rizika obuhvata pro-cjenu, upravljanje i obavještavanje o tome. O rizicima sa aspek-ta djelatnosti institucija u kojima rade govorile su Biljana Blečić, direktorica Veterinarske uprave Crne Gore, Višnja Orban, glavna sanitarna inspektorka i Radojka Šćepanović, glavna fitosanitarna inspektorka.

- U Crnoj Gori se uvoze velike količine hrane, pa organi upravlja-nja rizikom moraju imati dobre sisteme zaštite. Moramo puno toga unaprijediti u proizvodnji hrane u našoj zemlji – ocijenjeno je u ovom segmentu konferencije.

Todor Milcevski, IFC, govorio je o iskustvima Makedonije i regi-ona na uspostavljanju konceptualnog, metodološkog i zakonskog okvira za kontrolu rizika i implementaciji inspekcijskih kontrola zasnovanih na sistemu analize rizika.

- Kompanija proizvođač je prva u lancu odgovornosti za zdrav pro-izvod – poručio je Milcevski.

Harmonizacija

U oviru trećeg panela „Harmonizacija dokumenata i procedura u regionalnoj trgovini“, moderirao Miljan Šestović, sekretar Odbora špeditera, govorili su Brankica Obućina, IFC, Saška Biorčević i Mi-tar Pržulj iz Privredne komore Srbije, Tijana Slagalo i Duljko Hasić iz Vanjskotrgovinske komore BiH, Vlatko Stojanovski iz Stopan-ske komore Makedonije, Žaklina Jurišić iz Hrvatske gospodarske komore. Predstavljena su iskustva crnogorskih kompanija 13. jul Plantaže i Martex koje su prenijeli Nikola Perović i Maja Šarano-vić.

Ocijenjeno je da većina država regiona ne primjenjuje mehanizme kontrole robe zasnovane na upravljanju rizicima. Netarifne bari-jere, čulo se, opterećuju regionalne trgovinske tokove, jer je njihov efekat razorniji od visokih carinskih stopa. Potrebno je intenzi-virati saradnju inspekcijskih i carinskih organa CEFTA zemalja i uskladiti njihov rad, harmonizovati dokumenta koja prate promet robe, da bi se ubrzala procedura. Rečeno je da je saradnja poboljša-na posljednjih godina, te da su brojne barijere uklonjene. Budućim članicama EU je savjetovano da propise donose kao pravilnike na nivou ministarstava ili Vlade, pošto je riječ o transponovanoj evropskoj legislativi o kojoj ne bi trebalo da bude skupštinske po-lemike.

Page 12: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

12

Broj 4 April 2014.

Obrazovanje, nauka i biznis trebalo bi da progovore istim tržišnim je-zikom, koji će skratiti dugi put od

ideje do inovacije primjenljive i primjerene kapacitetima crnogorskih preduzeća – oci-jenjeno je na prvoj nacionalnoj konferenci-ji „Obrazovanje, nauka i biznis – udruženi potencijal“ organizovanoj od 2. do 4. aprila 2014. godine, u okviru NEXT IPA Adriatic projekta, na Univerzitetu Donja Gorica i u hotelu Mediteran.

Konferencija je bila posvećena povećanju kreativnih resursa i kapaciteta domaćih preduzeća za korišćenje sredstava iz EU fondova za podršku inovacijama. Otvori-li su je predstavnici organizatora - rektor UDG prof. dr Veselin Vukotić i potpreds-jednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić.

Hrana strateški artikal

- U zemljama gdje ekonomija zasnovana na znanju odavno nije samo parola, osnov vrednovanja naučno-istraživačkog rada je sposobnost komercijalizacije njegovih re-zultata. Bez namjere da potcijenim bazična istraživanja, smatram da je neophodno da

Konferencija o udruženim potencijalima nauke i biznisa

Nema tržišta bez inovacija

Uspješnost u testiranju ideja na tržištu i kandidovanju inovacija tokom realizacije NEXT projekta biće signal za uspješno korišćenje sredstava iz evropskih fondova u narednom periodu.

obrazovanje, nauka i biznis progovore is-tim, tržišnim jezikom koji će skratiti dug put od ideje do inovacije, primjenljive i primjerene kapacitetima naših preduzeća da usvoje znanje i njihovim potrebama za poslovnim i tehnološkim inovacijama – re-kao je potpredsjednik Saveljić.

Govoreći o neophodnosti većeg ulaganju u nauku, potpredsjednik je istakao da su uva-ženi napori koje država ulaže u sistemska i strukturna prilagođavanja neophodna da znanje postane faktor razvoja, ali da su to procesi koji neminovno traže vrijeme.

- Zato su evropski projekti sa svojim me-hanizmima bržeg pokretanja inovacionog ciklusa i povezivanja nauke i biznisa mo-gućnost koju treba znati iskoristiti. Jasno je da će uspješnost u testiranju ideja na tržištu i kandidovanju inovacija tokom realizacije NEXT projekta biti signal za uspješno korišćenje sredstava iz evropskih fondova u narednom periodu – rekao je on.

Prema njegovim riječima, ako su razvojni prioritet sektori u kojima Crna Gora pos-jeduje privredno iskustvo, značajan dio potrebnih resursa, mogućnost osvajanja postojećih i generisanja novih tržišta, onda mora da bude kandidovano više predloga

za formiranje klastera proizvođača hrane i pića, gastro i kulturnog turizma.

- Moramo sačuvati prostor za organsku proizvodnju. Prirodni resursi i jeftina radna snaga ne mogu biti naš razvojni potencijal u sudaru sa velikim tržištima kojima je to osnovno opredjeljenje. Poljoprivrednici treba da traže podršku za udruživanje u kooperative sa dobrim programima kako bi dobili povoljnije uslove i bili ravnopravni partneri trgovinskim lancima i u pogledu svih onih segmenata bezbjednosti hrane koji su potrebni da bi proizvod direktno sa njive došao do potrošača u Crnoj Gori i spoljnim tržištima. Hrana je strateški arti-kal, njena cijena će rasti i vrijednost ono-ga što proizvedemo možemo višestruko uvećati slijedeći više standarde i uvodeći nove tehnologije. Harmonična veza između proizvođača sirovina i kupca prerađivača je jedan od uslova da se približimo kotama na kojima se danas nalazi agrar u EU. Ne-dovoljni prerađivački kapaciteti, viša faza prerade i distributivni centri su prepoznati kao ozbiljna prepreka rastu agrarne pro-izvodnje i od naše privrede se očekuje da aktivnije predlaže rješenja koja bi ublažila taj problem – riječi su Saveljića.

Page 13: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

13

Broj 4April 2014.

Težišne aktivnosti u sektoru turizma obu-hvatiće sistem posebne oznake kvaliteta smještajnih objekata koji bi osigurao pre-poznatljivost posebnog kvaliteta i diferen-ciranost ponude, uvođenje sistema sertifi-kovanja zelenog poslovanja.

U okviru projekta će se izrađivati kvalitetne analize podataka o glavnim emitivnim trži-štima i profilima klijenata s tih tržišta. Upo-znavaćemo se s primjerima najbolje prakse iz okruženja i šire kao novih smjerova kre-tanja u marketingu i prodaji. Zainteresova-na preduzeća će dobiti ekspertsku podršku na polju racionalnog korišćenja turističkog prostora, upravljanja destinacijom, poseb-no u pogledu smještajnih kapaciteta u de-stinacijama prilikom jednodnevne posjete turista s megakruzera. Izrazita segmenta-cija tržišta, nove vrijednosti i rastuća sofi-sticiranost kupaca stvaraju potrebu za sve većom raznolikosti sadržaja, aktivnosti i usluga u destinaciji i rast kombinovanih „odmora sunca i mora” s drugim turistič-kim proizvodima. U tom dijelu, od nas se očekuje da formulišemo prijedloge za uvođenjem inovacija u razvoju nautičkog turizma, zdravstvenog turizma koji u svoj sadržaj uključuje inovativno, autentično, zeleno i kulturološko, sportskog i golf turiz-

ma, eno i gastro turizma, eko, planinskog i ruralnog turizma. Ponuda “više od sunca i mora “ zahtijeva inovirani tržišni nastup, kreativnost u komunikaciji s tržištem, ra-zvoj kulture kvaliteta, te preduzeća iz ovog sektora mogu računati na ekspertsku po-dršku u ovom dijelu, što podrazumijeva i njihovu aktivnu ulogu u razmjeni informa-cija, tražnji novih tehnologija i definisanju optimalnih modela poslovnih inovacija.

Ekspanzija širokopojasnog interneta kroz realizaciju evropskih projekata koji pred-viđaju privatno-javna partnerstva zahtije-vaju podršku preduzećima iz ovog sekto-ra u cilju razvoja novih sistema i njihova implementacije. Izrada novih ICT sistema za usluge upravi i građanima, uvođenje programa otvorenog koda gdje god je to moguće, opsežnim i sistematičnim pristu-pom, područje infrastrukturnih projekata i edukacije (e-learning), spadaju među pri-oritetne aktivnosti za koje je opredijeljeno najviše sredstava iz evropskih fondova i na njima će se raditi i u okviru Next projekta. Očekujemo pojačan angažman ICT sektora u stvaranju informatizovane države u kojoj su poslovni procesi jasni i transparentni u radu na integraciji paralelnih sistema komunikacije, proizvodnji novih multime-dijalnih sadržaja koji će podići efikasnost i kvalitet poslovanja kao i osiguranju do-stupnosti informatičke osnove za razvoj elektronskog rada i trgovine (e-commerce), naglasio je Saveljić govoreći o značaju ICT sektora.

Završavajući izlaganje na prvoj konferen-ciji u okviru NEXT projekta, Saveljić je po-novio poziv da se objedine naučno-istra-živački i poslovno razvojni resursi, te da zbirom malih koraka u uvođenju inovacija, polako ali neprekidno sužavamo jaz sa vi-soko industrijalizovanim privredama.

Mijenjati svijest

Rektor Univerziteta Donja Gorica Veselin Vukotić kazao je da je cilj Evropske unije da kroz inovativnost, koja je proistekla iz različitosti, stvara nešto novo.

- Inovacije su praksa, a ne teorija. Nužda i muka rađaju inovacije. One su rezultat spontanosti, a ne konstruktivizma – kazao je Vukotić.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori je potrebno prvo mijenjati svijest, jer su ino-vacije velikim dijelom u domenu sistema vrijednosti.

- Takođe, treba afirmisati tržište. To je ino-vativna mašina za proizvodnju inovacija. Važnost tržišta je u tome što omoguća-va ljudima da slobodno pokušavaju da se ohrabre da preduzmu sopstvene rizike, da pokušaju da griješe i da uspijevaju. Inova-cije nema u sistemu u kojem nema tržišta. Nema ni inovativnosti, ni kreativnosti bez tržišta – kazao je Vukotić.

U nastavku su se učesnicima Konferencije obratili Ratka Sekulović, regionalni koor-dinator NEXT projekta, koja je predstavila mogućnosti programa i fondova EU za pe-riod do 2020, posebno COSMO program i novi IPA program za razvoj regionalne kon-kurentnosti namijenjen malim i srednjim preduzećima, te Smilja Kažić Vujačić, iz Ministarstva nauke, koja je predstavila je projekte koje trenutno sprovodi ovo mini-starstvo sa naglaskom na HORIZON 2020.

Dosadašnje aktivnosti na realizaciji NEXT projekta predstavila je mr Sandra Tinaj, menadžer Univerziteta Donja Gorica, dok je o budućim aktivnostima govorila Draga-na Šofranac, savjetnik u Službi za projekte u Privrednoj komori.

Drugog dana konferencije o razvoju i me-nadžmentu inovacionog kapaciteta predu-zeću govorio je profesor Đuro Kutlača sa UDG, a zatim su održani okrugli stolovi o temama iz IT, sektora tehnologije i bezbije-dnosti hrane, politehnike i građevinarstva, preduzetništvo i inovacija, turizma. Profe-sori Kutlača, Enes Banda i Tanja Bošković govorili su o metodama mjerenja kapacite-ta inovacija preduzeća.

Završnog dana konferencije, učesnici su posjetili Jadranski sajam u Budvi.

Privredna Komora Crne Gore i Univerzi-tet Donja Gorica učestvuju u sprovođenju NEXT Projekta finansiranog iz programa predpristupne pomoći Evropske Unije koji pored naše zemlje uključuje 11 partnerskih organizacija iz Italije, Hrvatske, Srbije, Bo-sne i Hercegovine i Albanije. Vodeći par-tner je Regija Marche iz Italije a projekat se sprovodi od jula 2013 do septembra 2015 godine. Ukupna vrijednost NEXT Projekta je gotovo 5.000.000 eura od čega je Uni-verzitetu Donja Gorica i Privrednoj komori Crne Gore za realizaciju aktivnosti u našoj zemlji stavljeno na raspolaganje 380.000 eura. Sredstva su opredijeljena za podršku crnogorskim preduzećima da kroz formuli-sanje i kandidovanje ekonomski isplativih projekata iskoriste raspoložive EU fondove namijenjene inovacijama i transferu teh-nologija.

Page 14: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

14

Broj 4 April 2014.

Odbor turizma i ugostiteljstva - Spremno dočekati prvog gosta

Turistička sezona je počela dolaskom prvih gostiju krajem marta. Odbor Udruženja tu-rizma i ugostiteljstva, sa sjednice 17. aprila 2014. godine, apelovao je na nadležne da se ubuduće na vrijeme izvrše pripreme, što se posebno odnosi na komunalne i infrastruk-turne radove, da bi ostvarili proklamovani cilj – šestomjesečnu ljetnju sezonu. Ta-kođe je zaključeno da je kruz-biznis veoma značajan za razvoj turističke ponude Crne Gore, pa je potrebno stvoriti tehničke uslo-ve za prijem velikog broja kruzera, pri čemu je poseban naglasak stavljen na mogućno-sti Luke Bar.

Razmotreni su rezultati crnogorskog turiz-ma ostvareni u 2013. godini, kada je Crnu Goru posjetilo 1,49 miliona turista, 3,65% više nego prethodne godine. Procijenjeni prihodi u ovom sektoru su iznosili 721 mi-lion eura, što je oko 4% više u odnosu na 2012.

Pomoćnica ministra održivog razvoja i tu-rizma Željka Radak Kukavičić, govoreći o Planu pripreme turističkih sezona 2014. i 2015. kazala je da se očekuje uspješnija tu-ristička sezona od prošlogodišnje.

- Predstoje nam aktivnosti kako bismo špic turističke sezone dočekali spremno. Vje-rujem da ćemo u najskorijem roku imati završene radove na putnoj infrastrukturi – rekla je ona.

Kazala je da će za pripremu turističke sezo-ne biti utrošeno 1,6 miliona u elektropreno-snu i distributivnu mrežu, sedam miliona eura u putnu infrastrukturu, Nacionalni parkovi će investirati preko 500 hiljada a MUP 420 hiljada. Ministarstvo je za ulaga-nje u komunalnu infrastrukturu opredije-lilo više od 36 miliona, ali se to ne odnosi

samo na predstojeću sezonu.

- Govorimo o pripremi sezone koja je već počela. Nespremno dočekujemo kruzer turiste raskopanim putevima, i divljim de-ponijama kraj njih. Hotel Delfin je ugovorio šestomjesečni buking sa Francuzima, ali je ovaj aranžman ugrožen zbog kratera na prilazu hotelu. Zbog novog Zakona o finan-siranju političkih partija ne možemo spro-vesti kampanju „Neka bude čisto” jer smo u nemogućnosti da zaposlimo ljude. Zato apelujemo na donosioce odluka da ovo bude nauk i da ubuduće turistička sezona i svi kapaciteti budu spremni kada dođe prvi gost na primorje – rekao je predsjednik Od-bora Dragan Ivančević.

Pomoćnik direktora JP Morsko dobro Rajko Malović je govorio o aktivnostima i projek-tima koje je ovo preduzeće uspješno reali-zovalo u cilju pripreme sezone.

Goran Čolović iz agencije Gorbis istakao je potrebu da se crnogorske luke osposobe za prijem kruzera, posebno stavljajući akce-nat na Luku Bar.

- Luka Bar može da bude najbolja destina-cija mega kruzera koji u velikom broju sada napuštaju Veneciju – rekao je Čolović.

Prodaja domaćih voda porasla 11,8 odsto

Pozitivni trendovi zabilježeni su na tržištu voda – uvoz je smanjen šest odsto, dok je prodaja domaćih voda porasla 11,8 odsto. Pokrivenost tržišta Crne Gore domaćim flaširanim vodama je 41 odsto, rečeno je na sastanku Grupacije za vode Privredne ko-mora Crne Gore 29. aprila 2014. godine.

U Crnoj Gori se flaširanjem prirodnih i mi-neralnih vode bavi sedam fabrika (od ko-jih se jedna bavi proizvodnjom gaziranih voda), koje su u prošloj godini proizvele 22,8 mil. lit. flaširane vode što je u odnosu na proizvodnju iz 2012. godine rast za 6%. Ukupni kapacitet izvorišta iznosi oko 350,0 mil. litara godišnje proizvodnje, tako da se sa tog aspekta u potpunosti mogu zadovo-ljiti potrebe domaćeg tržišta i ostvariti zna-čajan izvoz.

Iskazano apsolutnim iznosima, uvoz je smanjen za oko 1,9 mil. lit., a prodaja do-maće vode porasla je sa 19,5 mil. lit (u 2012) na 21,48 mil .lit. Pokrivenost tržišta „do-maćim vodama“ povećana je u odnosu na 2012. godinu za 2,3 mil. lit.

Najveću proizvodnju tokom 2013. godine,

ostvarila je fabrika „WATERGROUP” iz Ko-lašina, od 6,66 mil. lit. zatim slijedi „AQUA BIANCA“ sa 5,19 mil. lit., tako da ove dvije fabrike učestvuju sa oko 51,5 % u ukupnoj proizvodnji flaširanih voda.

Posljednjih godina smanjeno je učešće stranih voda u ukupnoj potrošnji sa 70% u 2009. godini na 59% u 2013. godini. Zabilje-žen je trend porasta prodaje domaćih voda na tržištu Crne Gore, ali je to još nedovoljno, s obzirom na postojeće kapacitete i kvalitet naših voda. Ako se posmatra navedeni pe-togodišnji period, uvoz je opao 9,2 odsto, a izvoz 53,5 odsto.

Iako proizvođači voda zadovoljavaju stan-darde u pogledu kvaliteta, ambalaže i etike-tiranja, što pruža mogućnosti za uspješno pozicioniranje, raspoloživi kapaciteti se malo koriste. Učešće voda domaćih proi-zvođača u ukupnoj potrošnji iznosi 41%.

Vlasnici fabrika voda kao glavni razlog nedovoljnog tržišnog učešća vide odnos ugostiteljskog i maloprodajnog sektora koji domaćim vodama ne daju odgovarajući tretman, obrazlažući da crnogorska voda trebala da bude mnogo više zastupljena u domaćim prodajnim objektima, marke-tima, hotelima, ne zato što je riječ o crno-gorskim, već o kvalitetnom i sa cijenama pristupačnom proizvodu.

Skroman marketinški nastup, problem nelikvidnosti, nepostojanje odgovarajuće robne marke u izvozu, kao i značajan uvoz voda, naročito kroz vezanu prodaju voda sa drugim proizvodima od strane konkurenci-je ograničavaju plasman vode kako na do-maćem, tako i na inostranom tržištu.

Grupacija za vode Privredne komore Crne Gore je zaključila da je potrebno organizo-vati sastanak sa crnogorskim turističkim udruženjima i iskazala potrebu za sličnim sa predstavnicima trgovinskih lanaca sa ciljem veće zastupljenosti njihovih proi-zvoda na domaćem tržištu.

Komoravijesti

Page 15: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

15

Broj 4April 2014.

Konstituisan Odbor za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine

Odbor za energetsku efikasnost i zaštitu ži-votne sredine je konstituisan u Privrednoj komori Crne Gore 17. aprila 2014. godine. Za predsjednika Odbora izabran je Mladen Bajković iz ETG grupe, dok je njegova za-mjenica Biljana Gligorić iz NVO Expeditio. Usvojen je Poslovnik o radu Odbora kao i njegov Program rada.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić je istakao da je ovaj Od-bor jako bitan jer može biti pokretač zna-čajnih poslova iz oblasti energetske efika-snosti i zaštite životne sredine.

- Odbor će se baviti praćenjem stanja, te promocijom ova dva važna segmenta - energetske efikasnosti i zaštite životne sre-dine. Predlagaće mjere u cilju unapređiva-nja uslova poslovanja, što podrazumijeva ugrađivanje zahtjeva za ispunjenje stan-darda vezanih za ove oblasti u sve segmen-te rada i poslovanja privrednih društava (projektovanje, gradnja, trošenje energije, otpad…) – kazao je između ostalog Saveljić.

Predsjednik Bajković je pozvao članove Odbora na intenzivan rad i na mjesečne sa-stanke na kojima će biti razmatrane stra-tegije i aktuelne teme iz oblasti energetske efikasnosti i zaštite životne sredine. On je izrazio zadovoljstvo što je Odbor sastavljen od privrednika, predstavnika ministarsta-va i akademske zajednice, te konsultant-skih firmi.

Članovi Odbora su uvjereni da će im resor-na ministarstva dati podršku i ocijenili da je potrebno mobilisati i eksperte jer Crnu Goru očekuje realizacija puno značajnih projekata iz oblasti energetske efikasnosti i zaštite životne sredine.

Generalna skupština ABC-a u Atini

Generalna skupština Asocijacije balkan-skih komora održana je 29. aprila 2014. u Atini. Predstavnici deset komora Balkana razgovarali o aktuelnim temama koje se tiču poslovnih sistema regije sa posebnim osvrtom na turizam.

Govoreći o oblastima u kojima balkanske zemlje treba da ujedine snage i ostvare bližu saradnju, predsjednik Unije komo-ra Grčke Konstantin Mihalos je posebnu pažnju posvetio sektoru energetike, poljo-privrednoj proizvodnji posebno u oblasti proizvodnje organske hrane, transportu, razvoju infrastrukture i, posebno, razvoju turizma.

- Izlazak iz recesije daje potpuno novu ulo-gu komorskim sistemima. Komore postaju institucije koje bolje od bilo koga drugog poznaju specifičnosti regija i imaju sposob-nost da pokrenu inicijative koje su na liniji sa lokalnim stvarnostima, potrebama i oče-kivanjima - naglasio je Mihalos.

Predstavnici komora Balkana zaključili su da je drastičan pad direktnih stranih inve-sticija u oblasti turizma, karakterističan za čitav euro zonu tokom poslednjih godina, moguće prevazići samo zajedničkim sna-gama.

Predstavnik Privredne komore Crne Gore, potpredsjednik Ivan Saveljić budućnost regionalnog turizma vidi u stvaranju za-jedničkog turističkog proizvoda i njegove promocije na dalekim tržištima poput Azi-je, posebno Kine i Japana, Sjeverne i Južne Amerike.

- Saradnja u regionu bi podrazumjevala, prije svega, partnerstvo sa lokalnim tu-rističkim agencijama, posebno njihovu međusobnu saradnju. Formiranje ovakve business to business to business mreže (B2B2B) kreiralo bi najvažniju logističku podršku realizaciji ovih ciljeva - istakao je Saveljić.

Privredna komora Crne Gore je, podsjetimo, u prošloj godini bila predsjedavajući Asoci-jacije balkanskih komora i obilježila deset godina članstva u ovoj međukomorskoj or-ganizaciji.

Crna Gora i EFTA zemlje

Sporazum o slobodnoj trgovini između Crne Gore i EFTA zemalja daje dobru osno-vu za dalji razvoj i unaprijeđenje trgovin-ske i ekonomske saradnje sa svim zemlja-ma EFTA-e, i nema problema u njegovoj implementaciji, zaključeno je na prvom sastanku Mješovite komisije Crne Gore i EFTA zemalja koji je održan 25. aprila u Privrednoj komori Crne Gore, u skladu sa članom 41 pomenutog Sporazuma.

Sastanku Mješovite komisije prethodio je sastanak podkomiteta za pravila porijekla, carinske procedure i trgovinske olakšice.

Komisijom je sa strane Crne Gore predsje-davao Goran Šćepanović, Generalni direk-tor u direktoratu za multilaterlanu i regi-onalnu trgovinsku saradnju i ekonomske odnose sa inostranstvom ministarstva ekonomije, a sa strane EFTA-e Norbert Frick, ambasador pri stalnoj misiji Lihten-štajna u Ženevi.

Predmet Mješovite komisije bile su slje-deće oblasti: • Ekonomski odnosi između strana potpi-snica Sporazuma;• Trgovina robama (pravila porijekla, carin-ska tarifa u oblasti poljoprivrede i industri-je, sanitarne i fitosnitarne mjere);• Zaštita intelektualne svojine;• Trgovina uslugama;• Javne nabavke;• Trgovina i održivi razvoj.

Održavanje prvog sastanka Mješovite ko-misije imalo je za cilj razmijenu informi-sanja i iskustava u definisanim oblastima.

Sporazum o slobodnoj trgovini između Crne Gore i EFTA zemalja (Evropsko udru-ženje slobodne trgovine) potpisan je 14. novembra 2011. godine u Ženevi, i u punoj primjeni je od 1. novembra 2012. godine.

Page 16: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

16

Broj 4 April 2014.

Antonije Srdanović je uređivao Glasnik 15 godina, a o privre-dnim temama, ulozi i doprinosu Komore ekonomiji, pisao je i u Ekonomskoj politici, Pivrednom pregledu, Ekonomici,

Glasniku PKJ, i dnevnim listovima. Sada je penzioner, pisanje mu je i dalje želja i strast, objavio je nekoliko knjiga u kojima “su stala da sviću” nova saznanja.

Glasnik: Bili ste urednik Glasnika u turbulentnom ekonomskom i političkom vremenu. Kako ste radili u tom periodu i po čemu ga se najčešće sjećate?

A.Srdanović: U Privrednu komoru Crne Gore sam došao 1985. go-dine na radno mjesto urednika nedjeljnog biltena Informacije. U to vrijeme izlazio je mjesečno i Glasnik Komore čiji je urednik bila Zlata Radulović. Poslije njenog penzionisanja postavljen sam, u početku za v.d. gavnog urednika, a nakon toga za glavnog i od-govornog urednika i taj posao sam obavljao do kraja 1999. godine. Pisao sam o ekonomskim zbivanjima i tokovima u privredi Crne Gore i ulozi Komore u podsticanju i unapređivanju privrednih ak-tivnosti u Republici. U tom periodu Glasnik je štampan u Pobjedi, a bilten Informacije na pisaćim mašinama u Komori, jer tada nije-smo imali ni jedan kompjuter. Dakle, objavljivanje informacija bilo je u duhu tog vremena, ali smo, ipak, privrednike blagovremeno

Antonije Srdanović, nekadašnji urednik Glasnika

Glasnik je uvijek na strani privrede

Cilj ovog glasila Privredne komore Crne Gore, i nekada i danas, bio je da doprinosi boljoj obaviještenosti privrednika.

Page 17: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

17

Broj 4April 2014.

informisali o aktivnostima Komore i mjerama koje preduzima u cilju pružanja pomoći preduzećima.

U tom veoma složenom i teškom vremenu za privredu Crne Gore, 1993. godine Vojin Đukanović je imenovan za v.d. generalnog di-rektora Holding komanije Željezara Nikšić da bi, kao dugogodišnji iskusni i uspješni privrednik, održao proizvodnju u toj fabrici. Sta-nje u privredi Republike bilo je izuzetno teško, industrijska proi-zvodnja 1992. godine smanjena je za novih 20%, a lični dohoci iz-nosili su četrdesetak maraka, dok je nacionalni dohodak, sa 3.000 dolara, u 1989. godini, pao na 80 do 100 dolara u posljednja dva mjeseca te godine.

Štampanje Glasnika u Pobjedi bilo je nešto jednostavnije, ali ne bez teškoća, jer nije uvijek bilo dovoljno novca. Posebno je bilo teško održati izlaženje Glasnika u vrijeme sankcija devedesetih godina. Tada smo, uz maksimalni napor i podršku predsjednika Privredne komore Vojina Đukanovića i Petra Popovića, rukovodioca Informa-cionog centra Željezare Nikšić, uspjeli da održimo izlaženje Gla-snika. List je, istina, tehnički bio slabijeg kvaliteta, ali sadržinski bogat i aktuelan. Objavljivani su prilozi koji su predstavljali ak-tuelnu privrednu situaciju u Crnoj Gori, teškoće sa kojima su se suočavala i najuspješnija preduzeća, te njihove aktivnosti da održe proizvodnju, sačuvaju tržište i veze sa dugogodiišnjim poslovnim partnerima.

Glasnik: Kako je tada izgledao Glasnik, na čemu ste temeljili uređi-vačku politiku, ko su vam bili saradnici?

A.Srdanović: Glasnik je tada uređivao Izdavački savjet čiji su čla-novi bili predstavnici Privredne komore, Vlade, privrede i medija, a redakciju su sačinjavali predstavnici privrede, medija i Komo-re. Uređivačka politika se temeljila na koncepciji koju je usvojio Izdavački savjet i Redakcija. Saradnici su većinom bili sekretari udruženja Komore koji su dobro pratili i poznavali probleme u svo-joj oblasti, a bilo je i spoljnih saradnika, istaknutih privrednika i naučnih radnika. Uređivačka politika se temeljila na programu Privredne Komore i njenih organa.

Glasnik: Koliko je tada bilo teško ili lako raditi novinarski i ure-dnički posao?

A.Srdanović: Posao glavnog urednika u to vrijeme nije bio nima-lo lak, niti jednostavan, kao što nije ni danas, jer je za svaki broj Glasnika morao pripremiti aktuelne informacije o dešavanjima u privredi kako bi što bolje i potpunije informisao privrednike o eko-nomskoj stvarnosti u pojedinim preduzećima i Republici. To je bio vrlo zahtjevan zadatak o kome se kontinuirano brinuo ne samo Iz-davački savjet i Redakcija, već i aktuelno rukovodstvo Komore, jer Komora je uvijek bila ozbiljan, kvalifikovan i pouzdan partner drža-vi, što podrazumijeva stalnu komunikaciju sa Vladom i nadležnim ministarstvima, kao i prisutnost u parlamentu kada se razmatraju privredni problemi u Republici. Informisanje je bilo stalni zadatak uređivačkog tima Glasnika kako bi partneri u Komori dobili sve neophodne informacije u vezi sa njihovim poslovnim interesima.

Glasnik: Da li su privrednici tada bili „otvoreni za saradnju“, a ka-zali ste da su Vam kolege iz Komore tj. njenih stručnih službi ne-sebično pomagali u poslu?

A.Srdanović: Privrednici su bili uvijek otvoreni za saradnju i u tom pogledu nije bilo teškoća za plasman aktuelnih informacija iz pojedinih oblasti privređivanja. U tom poglednu izdašno su mi pomaglali sekretari pojedinih udruženja i stručne službe koji su

bili najmjerodavniji i najupućeniji u određenu problematiku koju je trebalo predstaviti široj javnosti.

Glasnik: Kako je izgledao vaš radni dan?

A.Srdanović: Moj svaki radni dan je bio maksimalno ispunjen ak-tivnošću. Kao novinar Privredne komore redovno sam pratio sve sastanke koji su se održavali u Komori i sa njih informisao javnost, ne samo putem Glasnika Komore, već i znatno šire, preko Eko-nomske politike, Pivrednog pregleda, Ekonomike, Glasnika PKJ, kao i pojedinih dnevnih listova. U tom pogledu sam nastojao da kao dugogodišnji glavni urednik Glasnika Komore, koji je na izvoru infrmacija o ekonomskim zbivanjima u Crnoj Gori, široj javnosti predstavim istinito, i što potpunije aktuelno stanje u privredi, sve njene uspone i padove, kao i sve planove i nastojanja da se preva-ziđu problemi sa kojima su se suočavali privrednici u poslovanju.

Glasnik: Kako je tada radila Komora, koje su aktivnosti bile priori-tetne i kako su se nadležne institucije odnosile prema najstarijoj asocijaciji privrednika?

A.Srdanović: U tako složenim uslovima privređivanja prioritetne aktivnosti Komore i njenih organa bile su usmjerene na stvara-nje takve asocijacije koja će biti efikasan partner državi. Nadležne institucije tada nijesu uvijek u dovoljnoj mjeri i na adekvatan na-čin shvatale mjesto i ulogu Komore kao bitne karike u privrednom preobražaju u Republici.

Glasnik: Uporedite sadašnji i nekadašnji Glasnik. Šta ih povezuje i po čemu se razlikuju?

A.Srdanović: Sadašnji i i nekadašnji Glasnik mnogo se razlikuju u pogledu tehničke opremljenosti, što je normalno s obzirom na to da su različiti i uslovi u kojima su stvarani. Ono što povezuje sa-dašnji i nekadašnji Glasnik je tematika. I jedan i drugi su plasirali čitaocima najaktuelnije privredne teme.

Glasnik: Da li bi danas nešto promijenili u Glasniku?

A.Srdanović: Trenutno ne bih ništa mijenjao, mada uvijek postoji želja urednika i readakcije da svaki list bude što bolji i sadržajniji i tehnički što opremljeniji, jer i spoljni izled svakog lista u velikoj mjeri privlači čitaoce.

Glasnik: Stara je izreka da je novinarstvo „hljeb sa sedam kora.“ Šta vi kažete o ovoj djelatnosti? Kada bi opet bili u situaciji da birate, da li bi odabrali novinarstvo?

A.Srdanović: Novinarstvo je težak i odgovoran posao koji podrazu-mijeva aktuelnost, pravovremeno i istinito informisanje i punu od-govornost za svaku izgovorenu i napisanu riječ. To nalaže kodeks novinara. Kada bih bio u prilici da ponovo biram posao, bez dileme bih se opredijelio za isti koji sam godinama radio.

Glasnik: Novinari su „dobre pamtiše“ i nikad ne prestaju da pišu. I još jedna odrednica, duhovite dimenzije, odavno važi za ovu profe-siju „u novinarstvu je sve lako osim pisanja“. Šta vi pišete?

A.Srdanović: Tačno je da je najteže pisati, pogotovo kad se zna da je svaka napisana riječ izložena javnom sudu velikog broja čita-laca koji sa svog aspekta ocjenjuju objektivnost i istinitost svake informacije.

Nakon odlaska u penziju posvetio sam se književnom radu i do sada sam objavio nekoliko knjiga. To mi pričinjava zadovoljstvo kao i novinarstvo kome sam posvetio najveći period svoje profe-sionalne karijere.

Page 18: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

18

Broj 4 April 2014.

Agrar

Ponuditi konkurentne proizvodeMađarski ambasador Krisztián Pósa ocijenio da Crnu Goru očekuju veoma teški pregovori sa EUu oblasti poljoprivrede.

Crnogorski poljoprivrednici treba da ponude konkurentne proizvode jer u protivnom neće moći da ih plasi-

raju ni na domaćem, a kamoli na stranom tržištu, ocijenio je amabasador Mađarske u Podgorici Krisztián Pósa.

On je poručio da je Mađarska spremna da svoja iskustva na tom planu podijeli sa cr-nogorskim poljoprivrednicima.

- Pozivam ih da nas pitaju. Mi smo spremni da pomognemo - rekao je Posa za beograd-ski list Danas, prenosi MINA Business.

On je dodao da Crnu Goru očekuju veoma teški pregovori sa EU u oblasti poljoprivre-de i veoma je važno kako će se to okončati jer će od toga zavisiti šta će se u narednih deset do 15 godina dešavati u agraru.

Pósa je kazao da su agrarni proizvodi mađarskih proizvođača nedovoljno za-stupljeni na crnogorskom tržištu, pa će unaprijeđenje saradnje biti na obostranu korist.

Prema njegovim riječima, za razvijanje saradnje u ekonomskoj sferi važni su do-bri politički odnosi koji su, kad je riječ o Mađarskoj i Crnoj Gori, na visokom nivou.

- Zapadni Balkan, inače, veoma je intere-santno tržište za Mađarsku, o čemu govori i podatak da smo prošle godine na to trži-šte izvezli robe u vrijednosti od 3,5 milijar-di EUR, dok je izvoz u Rusiju iznosio 1,5 mi-lijardi, a u Kinu 2,6 milijardi EUR. Nasuprot tome, u Crnoj Gori mađarskih poljoprivre-dnih proizvoda gotovo da i nema - rekao je Pósa.

On podsjeća da je Mađarska u Crnoj Gori uložila pola milijarde EUR, po čemu je lider kada su u pitanju ulaganja u zemlje regi-ona.

Da mađarska poljoprivreda napreduje, najbolje svjedoče podaci da je u prošloj go-dini zabilježen rast od 22 odsto u odnosu na 2012, dok je udio poljoprivrede i bruto domaćem proizvodu sa 3,6 odsto u 2010.

porastao na 4,8 odsto u prošloj.

Mađarska, koja je prošle godine ostvarila agrarni izvoz od oko 8,1 milijardu EUR, naj-više izvozi guščje i pačje meso, a bilježi i značajan rast izvoza svinjskog i goveđeg mesa, zatim pšenice, kukuruza, šećerne repe i prerađevina od mesa.

Komentarišući podsticajne mere, kojima država stimuliše poljoprivrednu proizvo-dnju, Pósa podsjeća da je od 2012. do ove godine Ministarstvo poljoprivrede i rural-nog razvoja raspolagalo sa 12,3 milijarde EUR podsticajnih sredstava što je za 1,9 milijardi veći iznos nego u prethodnom šestogodišnjem ciklusu.

Na nedavnom Sajmu hrane u Budvi pred-stavilo se i 25 renomiranih mađarskih kompanija među kojima i PIK iz Segedina.

Page 19: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

19

Broj 4April 2014.

U okviru sajmova hrane, turizma i ekologije u Budvi, od 3. do 5. apri-la 2014. godine, Privredna komora

Crne Gore je organizovala štand na kojem su se, među ostalima, predstavili Bioteh-nički fakultet i projekat Međunarodne fi-nansijske korporacije za pomoć privredi u realizaciji regionalne trgovine.

Komora je, u sklopu sajamskih aktivnosti, a u saradnji sa ministarstvima održivog ra-zvoja i turizma te poljoprivrede i ruralnog razvoja, organizovala okrugli sto: „Crnogor-ski proizvod za crnogorski turizam”.

Potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović je saopštila da je ova tema u poslednjih ne-koliko godina bila predmet stalne pažnje na skupovima koje je organizovala ova aso-cijacija privrednika.

- Uvijek, i sa svih relevantnih adresa, imali smo bezrezervnu verbalnu podršku da se u crnogorskoj turističkoj ponudi u što većoj mjeri potencira naša specifična fiziono-mija, koja će je učiniti prepoznatljivim i poželjnim partnerom na svjetskim turistič-

Privredna komora na sajmovima u Budvi

Crnogorski proizvod za crnogorski turizam Hrana i piće, uz prirodne resurse, oduvijek su predstavljali neizostavan element uspješne turističke ponude. Konkurentska prednost u turističkoj ponudi Crne Gore je organska, zdrava hrana.

kim berzama, drugim riječima: internacio-nalnim brendom. Okrugli sto je prilika za napraviti korak dalje i razgovarati o prak-tičnim potezima – rekla je Filipović.

Pomoćnica ministra održivog razvoja i tu-rizma Željka Radak-Kukavičić je, podrža-vajući važnost unapređenja zastupljenosti tradicionalnih proizvoda, naglasila da je danas apsolutno nezamislivo vlastitu tu-rističku ponudu lišiti tipičnih nacionalnih i lokalnih specifičnosti i unikatnosti, ga-stronomije, kulturno-istorijskog nasljeđa, običaja.

Danijela Stolica, pomoćnica ministra po-ljoprivrede, kao konkurentsku prednost u turističkoj ponudi navela je ponudu or-ganske, zdrave hrane. Ministarstvo je kroz Agrobudžet opredijelilo sredstva za una-pređenje konkurentnosti proizvodnje čime se domaćim proizvođačima pomaže da intenzivnije učestvuju u turističkoj ponudi.

Saopšteno je da su u mnoštvu mogućnosti, hrana i piće, uz prirodne resurse, oduvijek predstavljali neizostavan element uspje-

šne turističke ponude. Crna Gora u tom se-gmentu ima jasan potencijal, pri čemu, da bismo došli do opipljivih benefita, moramo imati više spremnosti i sposobnosti u for-miranju složenih proizvoda i usluga, ula-ska u partnerske projekte, klastere i druge oblike obezbjeđivanja dodatih vrijednosti osnovnom proizvodu, u ovom slučaju turi-stičkoj usluzi. Takođe je saopšteno da do-maći proizvodi još nijesu u dovoljnoj mjeri zastupljeni u turističkoj ponudi , ali je ta-kođe konstatovano da je trenutna situacija znatno bolja u odnosu na period od prije nekoliko godina.

Učestvujući među više od 100 predstavnika privrede na okruglom stolu, iskustva i pre-dloge su predstavili: Stanko Bućin, direktor nabavke, Montenegro stars group, Milorad Šoljaga, direktor nabavke, Budvanska Rivi-jera, Danilo Škurić, direktor nabavke, Adri-atic Properties d.o.o, Aman Sveti Stefan, Zlatibor Milić, Hotelski edukativni centar, Vuko Mitrović, Asocijacija šefova kuhinja, Milutin Đuranović, mljekara Lazine, Ne-nad Čelebić, Interprodukt, Veselin Jovović, poljoprivredni proizvođač, Vesna Klikovac Katanić, Plantaže, Goran Rakočević, Aqua Monta

Zaključeno je da postoji kod hotelijera ne-dostatak informacija o ponudi poljopri-vrede i prehrambene industrije, potreba organizovanja distributivnih centara koji bi objedinili ponudu, konkurentna cijena koštanja domaćih poljoprivrednih proizvo-da, neposjedovanje sertifikata o ispravnosti i kvalitetu proizvoda, nedosljednost u ispo-ruci domaćih proizvoda, kako kvalitativno tako i kvantitativno kao i potreba una-pređenja ambalaže.

Privredna komora Crne Gore će u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turiz-ma i Ministarstvom poljoprivrede i rural-nog razvoja tokom ovog mjeseca pripremiti bazu podataka o ponudi i tražnji i organizo-vati B2B susret rukovodilaca nabavke ho-tela i restorana sa poljoprivrednim i pre-hrambenim proizvođačima.

Page 20: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

20

Broj 4 April 2014.

Energetika je tradicionalno jedna od najznačajnijih oblasti djelovanja EU, koja je u cjelini zavisna od uvoza

energije i ta zavisnost skoro kontinuirano raste. Evropski propisi u oblasti energetike sastoje se od pravila i politika koje pokri-vaju električnu energiju, gas, ugljovodoni-ke, obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i nuklearnu energiju - rekao je glavni pregovarač Aleksandar Andrija Pe-jović listu Elektroprivreda.

Veće reforme u energetici počele su 2006., nakon stupanja na snagu Sporazuma o Energetskoj zajednici, u kojem je Crna Gora ugovorna strana. Uslijedilo je usvajanje za-kona o energetici i o energetskoj efikasno-sti, a nafta je regulisana Zakonom o istraži-vanju i proizvodnji nafte i gasa.

- Okvirni zakon o transponovanju pravne tekovine koja se odnosi na nuklearnu bez-bjednost je Zakon o zaštiti od jonizujućeg zračenja i radijacionoj sigurnosti. Nova Strategija razvoja energetike, kojom bi ovaj sektor trebalo da se rukovodi do 2030. godi-ne, pripremljena je uz pomoć i podršku EU - naveo je Pejović.

Vlada je u maju prošle godine usvojila Nacrt strategije razvoja energetike Crne Gore posebno biogoriva, koji bi se koristili u transportu.

- Intenzivan rad na zakonodavstvu očekuje se u narednim mjesecima kako bi, u roko-vima koji su dogovoreni u okviru Energet-ske zajednice, implementirali Treći paket i Direktivu o obnovljivim izvorima energije iz 2009 - kazao je Pejović.

Prema njegovim riječima, analitički pre-gled pravne tekovine pokazao je da je cr-nogorsko zakonodavstvo u velikoj mjeri usklađeno s pravnom tekovinom EU u toj oblasti.

Međutim, posebna pažnja će tokom prego-

Energetika

Pregovori o energetici naredne godine

Izgradnja gasovoda kroz Crnu Goru

Trasa vrijedna118, 7 milionavora biti posvećena Direktivi koja nameće

obavezu državama članicama da održava-ju minimalne zalihe sirove nafte i naftnih derivata.

- Crna Gora je dobila mjerilo za otvaranje ovog poglavlja kojim se zahtijeva da izradi-mo detaljan Akcioni plan za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom tekovinom EU koja se odnosi na obavezne 90-dnevne rezerve nafte ili naftnih deriva-ta, uspostavljanje centralnog tijela za oba-veze rezerve nafte i unaprijeđenje skladi-šnih kapaciteta - rekao je Pejović.

S obzirom na finansijsku zahtjevnost ove obaveze i činjenicu da je većina zemalja to-kom pregovora zatražila prelazno razdoblje za potpunu implementaciju ove Direktive, Crna Gora planira da zatraži dodatni vre-menski period kako bi se po ovom pitanju usagladila s evropskim propisima.

- Crna Gora je već započela aktivnosti na ispunjavnju mjerila za otvaranje ovog po-glavlja. Formirana je Radna grupa koju čine predstavnici državne uprave, kao i privatne kompanije koje su glavni učesnici na trži-štu nafte i gasa - Jugopetrol Kotor i Monte-negro Bonus Cetinje - naveo je Pejović.

On je ocijenio da je prenošenje iskustava iz pregovaračkog procesa od izuzetnog zna-čaja za Crnu Goru, posebno kada je riječ o Hrvatskoj, koja je 2008. otvorila, a 2009. godine privremeno zatvorila 15. poglavlje. S obzirom na to da je i ona dobila prelazno razdoblje za pitanje strateških 90-dnevnih rezervi nafte, članovi crnogorske Radne grupe za izradu akcionog plana za strate-ške rezerve nafte su već održali sastanke s hrvatskim ekspertima o ovom pitanju kako bi prenijeli iskustvo i predložili najbolji mo-del za ispunjavanje mjerila.

- Ukoliko sve bude u skladu s predviđenim planom, ne očekujemo poteškoće kada je o ovim pitanjima riječ - zaključio je Pejović.

Izgradnja trase gasovoda dugačke 94,1 kilometar, koja će prolaziti kroz Crnu Goru, koštaće 118,7 miliona EUR, po-

kazali su podaci iz biznis modela gradnje Jadransko-jonskog gasovoda, prenijela je MINA Business.

- Prema toj računici, kilometar gasovoda kroz Crnu Gore koštaće oko 1,3 miliona EUR. Na toj ruti biće šest postrojenja za koja će se potrošiti oko pet miliona EUR. Skoro 100 miliona će se potrošiti na gaso-vod, dva na sisteme kontrole i nadgledanje, dok je za ostale troškove planirano oko 11,7 miliona EUR - navodi se u izvještaju o reali-zaciji projekta gradnje Jadransko-jonskog gasovoda, koji je usvojila Vlada.

Jadransko-jonski gasovod će povezati al-bansku Fieru sa Splitom, a prolaziće kroz Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. Planira-no je da gasovod bude dugačak 510 kilome-tara.

Jadransko-jonski gasovod će povezati albanski grad Fieru sa Splitom, a prolaziće kroz Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. Planirano je da gasovod bude dugačak 510 kilometara.

Page 21: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

21

Broj 4April 2014.

Trasa kroz Crnu Goru će ići od Ulcinja, pre-ko Bara, podvodnom dionicom do Luštice, preko nje, pa ponovo ispod mora do Hrvat-ske.

- U toku je izrada studije izvodljivosti, koja košta 3,5 miliona EUR, a izvođači su COVI i IPF konzorcijum. Studiju finansira EU u okviru projekta pod nazivom Investicio-ni okvir za zapadni Balkan, a trebalo bi da bude završena tokom drugog kvartala ove godine - navodi se u izvještaju.

Nakon toga planirano je da se u Albaniji na sastanku ministara usvoji finalna verzija studije.

Jadransko-jonski gasovod predstavlja na-stavak Trans-jadranskog gasovoda, koji preko Grčke, Albanije, Jadranskog mora i italijanske Pulje, omogućava transport gasa iz kaspijskog regiona prema zapadnoj Evropi.

Turska kompanija Global Ports, koja od početka godine upravlja Kontej-nerskim terminalom i generalnim

teretima (KTGT), već investira u barsko pre-duzeće koje želi da pretvori u profitabilno, saopštio je izvršni direktor Saygin Narin.

On je kazao da su u Global Portsu zadovolj-ni dosadašnjim rezultatima.

- Već vidimo neke rezultate, međutim prvu godinu smatramo periodom tranzicije. Ra-čunamo da će naredna biti prava godina početka”, rekao je Narin u intervjuu agenciji Mina-business.

Naveo je da su počele neophodne investici-je, prije svega poručena je IT oprema.

Kompanija nema IT sistem nego se oslanja na IT sistem Luke Bar koji nije savremen za posao koji KTGT treba da obavlja.

“Investiramo u servere, optičke kablove, kamere i slično. Samo ovaj početni dio in-vesticija u IT opremu iznosi oko 600 hiljada eura”, kazao je Narin i dodao da su isporuči-oci opreme crnogorske firme.

Prema njegovim riječima, priprema se i fizibiliti studija obalnog zida na kojem će biti postavljeni kranovi, da bi se provjerila

Global Ports

Investicije u Kontejnerski terminal

nosivost zida.

“Takođe, imamo dosta aktivnosti u oblasti sigurnosti i bezbjednosti, koja se ne odnosi samo na zaposlene, već i na imovinu kom-panije i naših klijenata, saopštio je Narin.

On je podsjetio da Global Ports upravlja Kontejnerskim terminalom nekoliko mje-seci, a već je povećao primanja radnicima preko 10 odsto.

“Dosta smo uradili u kompaniji od kada njome upravljamo. Naš primarni cilj je da kompaniju pretvarimo u profitabilnu, znači prvo moramo da ispečemo kolač pa da ga dijelimo”, poručio je Narin.

Kazao je da da bez obzira na nedavno rea-lizovani socijalni program, u kompaniji još postoji višak zaposlenih.

Narin je saopštio da je Global Ports počeo kao lokalna turska kompanija, ali je u vrlo kratkom roku postala međunarodna kom-panija koja je poslovanje proširila na Bar-selonu, Malagu, Lisabon, Bar.

“Naše međunarodno širenje pomaže da do-nesemo više posla u svaku od ovih luka, a Crna Gora i Bar mogu imati samo dodatne benefite od toga”, poručio je Narin.

Global Ports upravlja Kontejnerskim terminalom nekoliko mjeseci, a već su investirali u IT sistem i povećali primanja radnicima.

Page 22: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

22

Broj 4 April 2014.

Nikšićki mlin postoji od 1951. godine, od 2007. u vlasništvu je kompanije Agroglobe iz Novog Sada, zapošljava 50 radnika, pokriva oko 35 odsto domaćeg i toliko proizvoda plasiraju

na ino tržištima. Kompanija je vodila računa o osavremenjavanju proizvodnje, investirano je u gradnju savremenog mlina većeg ka-paciteta pa su stvoreni uslovi za povećani plasman proizvoda na domaćem i susjednim tržištima, kaže Mitar Jokić, izvršni direktor Mlina Nikšić.

Glasnik: Kako gospodine Jokiću vidite kompaniju kojom rukovodi-te? Da li ste “uhvatili korak” sa firmama iz Vaše branše koje rade u razvijenim zemljama i imaju dugu i uspješnu poslovnu tradiciju? Drugim riječima, možete li se na većim tržištima ravnopravno “no-siti” sa ovim preduzećima?

M.Jokić: Nikšićki mlin je savremena kompanija koja ima usposta-vljene standarde, iste kao u razvijenim evropskim zemljama. Naše preduzeće mnogo ulaže u razvoj i u osavremenjavanje proizvo-dnje, samim tim u kadrove, što smatram ključem uspjeha.

Napomenuo bih da su naši proizvodi već par godina prisutni na tržištima Kosova, Albanije i Bosne i Hercegovine kao i da izvoz svake godine raste do 10 % što je potvrda naše konkurentnosti i kvaliteta.

Glasnik: Kako vidite period od privatizacije Mlina do danas? Ili,

Nikšićki mlin, dobitnik Nagrade Komore za uspješno poslovanje

Investiraju u razvoj i kadrove

Izvoz svake godine raste 10 procenata što je potvrda konkurentnosti i kvaliteta. Od privatizacije do danas Mlin je postao moderna kompanija sa respektabilnim imidžom u regionu.

koje su prednosti, a koje poteškoće, koje donosi rad u velikom sis-temu poput Agroglobe?

M.Jokić: Hronološki gledano od privatizacije do danas Mlin se do-sta promijenio, što znači da je jedno urušeno preduzeće izraslo u potpuno novu i modernu kompaniju sa imidžom najsavremenijeg mlina u regionu. Prije svega, moram naglasiti da je mnogo rada i truda uloženo u našu firmu da bi bila ono što jeste sada. Predno-sti dolaska većinskog vlasnika Agrogloba ogledaju se u tome što omogućava što jednostavniju i konkurentniju nabavku žitarica kao i investicije, tako da Nikšićki mlin postaje dio jednog velikog sistema koji je od privatizacije do danas uspio da napravi prepo-znatljivo ime po kvalitetu svojih prizvoda kako na domaćem tako i na tržištima okruženja.

Glasnik: Često naglašavate da se Mlin na tržištu ističe kvalitetom proizvoda. U prilog tome govore i brojne nagrade koje dobijate. Šta podrazumijeva kontinuiran proces unapređenja kvaliteta proizvo-da, po čemu se Nikšićki mlin prepoznaje?

M.Jokić: Menadžment Nikšićkog mlina akcenat stavlja na kvalitet proizvoda. Higijenska ispravnost, zdravstveno bezbjedan i visoko-kvalitetan proizvod prioritet su naše kompanije, pa je 2008. uveden HACCP integrisan sistem bezbjednosti u proizvodnji i prometu hrane tako da postoji kontrola cjelokupnog lanca proizvodnje- si-

Page 23: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

23

Broj 4April 2014.

rovina, prerade, distribucije i prodaje. Uvođenje HACCP sistema garantuje bezbjedan proizvod do krajnjeg potrošača. Kompanija ide korak dalje ka globalnom-jednoobraznom standardu kontrole ISO 22 000- kako bi usvojila propise za zdravstvenu bezbjednost hrane koji važe širom svijeta i zavrijedila kompetentnost na svim tržištima. Da bi sa sigurnošću mogli da tvrdimo da imamo izvanre-dan kvalitet proizvoda, opremljenost naše labaratorije je podignu-ta na najviši nivo, koji obezbjeđuje konstantnu kontrolu kvaliteta finalnih proizvoda nakon završetka tehnološkog procesa.

Glasnik: Orjentisani ste na razvoj i usavršavanje, te izlazak na nova tržišta. Šta to znači?

M.Jokić: Nikšićki mlin snabdijeva sve veće pekare i trgovinske lance u Crnoj Gori, a proizvodi našeg preduzeća su prisutni i na tržištima Albanije, Kosova i Bosne i Hercegovine. Naglasio bih da 30% od ukupne proizvodnje izvozimo na tržišta okruženja i pla-niramo proširenje asortimana, poboljšanje efikasnosti rada kao i uvođenje inovacija kako bi dodatno bili konkurentni na pomenu-tim tržištima i kako bi doprinijeli poboljšanju postojećih pozicija.

Glasnik: Da li je cilj Vaše poslovne politike da ubuduće u cjelosti pokrijete potrebe crnogorskih potrošača ili Vam je veći interes osvajanje novih stranih tržišta? Ili i jedno i drugo?

M.Jokić: Cilj poslovne politike naše firme je rast tržišnog učešća na oba tržišta bez izuzetka, kao i uočavanje dobrih poslovnih šansi i konstantno osluškivanje okruženja odnosno sredine gdje poslu-jemo kako bismo uspješno odgovorili na zahtjeve tržišta.

Glasnik: Šta Vam znači Nagrada Privredne komore Crne Gore?

M.Jokić: Kada je riječ o nagradi, istakao bih da nam znači jako puno jer je ona prije svega potvrda našeg velikog rada proteklih šest godina, a i dolazi od ljudi koji imaju veliko iskustvo u mlinar-sko-pekarskoj industriji, a i generalno u privredi. Podsjetio bih, da smo u godinama krize uspjeli da istrajemo i da mlin pozicionira-mo među bolje crnogorske kompanije jer mu to mjesto pripada imajući u vidu tradiciju dugu 64 godine.

Glasnik: Nikšićki Mlin je uvršten u projekat Čistija proizvodnja u Crnoj Gori koji sprovode Privredna komora i organizacija UNIDO. Saopštite više detalja o ovom projektu.

M.Jokić: Zdrav proizvod zahtijeva zdravu životnu sredinu-očuva-nje resursa, pa je Nikšićki mlin uvršten u projekat Čistija proizvo-dnja u Crnoj Gori koji sprovode Privredna komora i organizacija UNIDO. Ekološki uticaj proizvodnih kapaciteta na životnu sredinu biće veoma važna oblast daljeg razvoja Nikšićkog mlina. Svi po-goni imaće sisteme i neophodne uređaje za poštovanje ekoloških normi bitnih za očuvanje prirodne životne sredine. Nikšićki mlin ima viziju dugoročnog održivog razvoja na regionalnom tržištu temeljenu na proizvodnoj i tehnološkoj inovativnosti u cilju konti-nuiranog poboljšanja kvaliteta proizvoda na zadovoljstvo mnogo-brojnih potrošača. Stoga su kvalitet proizvoda i higijenska isprav-nost na stalnoj provjeri, a posljednju riječ daje interna laboratorija koja je opremljena po savremenim standardima sa željom da se stalnim unapređenjem kadrova, opreme i organizacije obezbjedi zaštita zdravlja i sigurnost potrošača, te da ispitivanjima osigura intenzivno i trajno kontrolisanje kvaliteta i zdravstvene bezbje-dnosti svojih proizvoda. Rezultati tih i ispitivanja Instituta za jav-no zdravlje kao i Centra za ekotoksikološka ispitivanja – Podgori-ca garant su kvaliteta i higijenske ispravnosti proizvoda Nikšićkog mlina.

Page 24: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

24

Broj 4 April 2014.

Restoran „Ćatovića mlini” najbolji u regionu

Međunarodni centar za razvoj turizma i ugostiteljstva Sacen International, u sklo-pu turističke akcije „Birajmo najuspješnije u turizmu jugoistočne Evrope”, proglasio je „Ćatovića mlini” u Morinju za najbolji resto-ran.

Za najbolje turističko mjesto proglašen je Beograd, a Turska za najbolju turističku de-stinaciju u jugoistočnoj Evropi.

Pored Crne Gore, patrola ovog centra obi-šla je i Srbiju, Tursku, Rumuniju, Bugarsku, Sloveniju, Hrvatsku, Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Tunis, Maltu, Grčku, nakon čega je međunarodni stručni žiri izabrao najbolje u turizmu.

Univerzitet Singidunum izabran je za par-tnera godine u turizmu jugoistočne Evrope, šampion zdravstvenog turizma je Banja Vrućica u BiH, lider porodičnog hotelijer-stva hotel Belvedere u Ohridu, najbolji u oblasti kulturnog turizma je grad Dubrov-nik, šampion etno turizma je etno selo »Ba-bina Reka« u Srbiji.

Najbolja turistička agencija jugoistočne Evrope je Kon Tiki Travel, odlučio je žiri ovog centra.

Specijalno priznanje namijenjeno je hotelu Slavija povodom 50 godina hotelijerstva ju-goistočne Evrope.

Zlatne medalje za piva nikšićke Trebjese

Nikšićko Gold i Tamno pivo pivare Trebjesa i ove godine su osvojili zlatne medalje na smotri kvaliteta Monde Selection 2014.

Zlatne medalje za kvalitet osvojili su Ni-kšićko Gold, boca 0,25 litara, i Tamno pivo, boca 0,33l, koje se prvi put našlo u selekciji.

Iz Trebjese je saopšteno da su ponosni što je kvalitet piva koje se proizvodi u Nikšiću još jednom prepoznat i potvrđen od jedne od najznačajnijih selekcija kvaliteta, koja više od pola vijeka ocjenjuje kvalitet neko-

liko hiljada prehrambenih artikala iz cije-log svijeta.

Menadžer korporativnih komunikacija Na-talija Milić saopštila je da zlatne medalje za kvalitet predstavljaju još jednu potvr-du visokih svjetskih standarda kvaliteta u proizvodnji piva koje primenjuje pivara Trebjesa.

- U godini za nama nastavljena su ulaganja u kvalitet proizvoda, što je za nas u pivari imperativ i obaveza prema potrošačima, ali i tradiciji po kojoj smo prepoznati - kazala je Milić.

Zlatne medalje za Nikšićko Gold i Tamno pivo biće uručene na svečanoj ceremoniji koja će se održati početkom juna u francu-skom Bordou.

Neto SDI 46 miliona u prva dva mjeseca

Ukupan priliv stranih direktnih investicija u prva dva mjeseca ove godine iznosio je 65,5 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 19,7 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke Crne Gore.

Ukupan odliv je, u odnosu na isti period prošle godine, porastao 59,7 odsto.

Odliv po osnovu povlačenja novca nerezi-denata investiranih u Crnu Goru iznosio je 19,1 milion eura, a ulaganja rezidenata u inostranstvo 625,4 hiljade eura.

Neto strane direktne investicije, odnosno razlika izme]u njihovog priliva i odliva, u prva dva mjeseca su iznosile 45,9 miliona eura, što je 76 odsto više nego u uporednom periodu prošle godine.

Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 31,2 miliona eura. Priliv po osnovu ulaganja u nekretni-ne bio je 24,5 miliona eura, a ulaganja u pre-duzeća i banke 6,7 miliona eura.

U formi interkompanijskog duga ostvaren je priliv od 33,6 miliona eura, a po osnovu povlačenja sredstava rezidenata investira-nih u inostranstvu 815,95 hiljada eura.

Osnovano preko četiri hiljade preduzeća

U Crnoj Gori je u 2013. godini osnovano 4,06 hiljada preduzeća, od čega najviše u Podgo-rici, Herceg Novom i Baru, pokazuju podaci Monstata.

Iz Monstata je saopšteno da je u prošloj go-dini u Podgorici osnovano 818 preduzeća ili 20,1 odsto od ukupnog broja, dok je u Her-ceg Novom i Baru osnovano njih 702 odno-sno 545.

- U opštinama Andrijevica, Šavnik i Plužine

Crna Goravijesti

Page 25: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

25

Broj 4April 2014.

zabilježen je najmanji broj novoosnovanih poslovnih subjekata, u Andrijevici i Pluži-nama po 11, a u Šavniku dva - dodaje se u saopštenju.

U Budvi je u prošloj godini osnovano 536 firmi, Nikšiću 282, Tivtu 193, Ulcinju 191, Kotoru 152.

U prošloj godini je bilo 1,08 hiljada neaktiv-nih poslovnih subjekata, odnosno onih koji su u prošloj godini prestali sa obavljanjem djelatnosti, a najviše ih je bilo u Podgorici 33,2 odsto, Baru 10,2 odsto i Budvi 8,6 odsto.

U Podgorici je u prošloj godini bilo 358 po-slovnih subjekata koji nijesu pokazali nika-kvu aktivnost, u Baru njih 110, a u Budvi 93.

Neaktivnih poslovnih subjekata u prošloj godini u Herceg Novom je bilo 84, Nikšiću 83, Bijelom Polju 74.

Regent Porto Montenegro

Novi luksuzni kondo-hotel »Regent Porto Montenegro« koji je u fazi gradnje i biće otvoren u avgustu, objavio je cijene svojih usluga za taj mjesec i septembar.

Noćenje u tom hotelu, zavisno od vrste sobe ili apartmana koštaće od 595 do čak 1.300 eura bez taksi, a sa uračunatim taksa-ma, cijena iznosi od 655,20 do 1.430,70 eura, pišu Vijesti.

„Regent Porto Montenegro“ hotel prostire se na skoro 20 hiljada kvadrata korisne površine, vrijedan je preko 53 miliona eura, a ima 35 soba i 45 apartmana, uključujući i četiri ultraluksuzna penthaus apartmana na posljednjoj etaži.

Takođe, Hotel je ranga pet zvjezdica i ra-

spolaže velikim centralnim atrijumom, bazenima, spa centrom, restoranima, baro-vima i salonima.

Posebnost ovog objekta biće malo „privatno ostrvo“ odvojeno vodenom povšinom od ostatka atrijuma, a do kojeg će se dolaziti potapajućom kamenom stazom. Gostima „Regent Porto Montenegro“ hotela na ra-spolaganju će biti i svi sportsko-rekretativ-ni sadržaji u tivatskom nautičko-turistič-kom centru, kao i luksuzni veliki otvoreni bazen Lido koji je do prošle godine radio u sklopu španske franšize „Purobeach“.

Uprkos „paprenim“ cijenama, boravak u „Regent Porto Montenegru“ tokom avgusta već je bukiralo više od 100 gostiju iz cijelog svijeta.

Više radnih dozvola strancima

Zavod za zapošljavanje stopirao je izdava-nje novih radnih dozvola strancima, jer je kvota premašena za više od 1,5 hiljada.

Pobjeda prenosi da je umjesto planiranih 6,2 hiljade, Zavod do 5. maja izdao oko 7,76 hiljada dozvola.

Načelnik Odjeljenja za odnose sa javnošću i međunarodnu saradnju u ZZZ, Danka Ćet-ković kazala je da je riječ o obustavi dozvo-la koje se prvi put traže, dok će obnovljene dozvole poslodavci i dalje dobijati.

Komentarišući veliko interesovanje privre-dnika u prethodna četiri mjeseca, Ćetković navodi dva osnovna razloga koja su uticala na broj izdatih dozvola.

- Poslodavci su požurili iz straha od novog zakona o zapošljavanju stranaca, kojim se najavljuju strožija i mnogo komplikovani-ja pravila. Sa druge strane, zbog kaznenih mjera u suzbijanju sive ekonomije, uzima-njem dozvola poslodavci legalizuju rad već zaposlenih stranih radnika - rekla je Ćetko-vić.

Na novi zakon o zapošljavanju stranaca još se čeka jer obrađivaču propisa, Ministar-stvu unutrašnjih poslova, treba da stigne

mišljenje Evropske komisije o predloženim rješenjima.

Ponuda Holanđana za Brodogradilište Bijela

Holandska Damen Shipyards Group jedina je dostavila ponudu na tenderu za prodaju oko 61,57 odsto akcija Jadranskog brodo-gradilišta Bijela.

Za prodaju oko 61,57 odsto akcija Jadran-skog brodogradilišta tender je raspisan 21. januara, a interesovanje za učešće pokaza-le su italijanska kompanija Fincantieri, ho-landska Damen Shipyards Group i konzor-cijum kojeg čine Blotraco Shipping Kipar, Roman Denkovych i litvanska UAB Litana.

Ponuda koju je dostavio konzorcijum odba-čena je jer nije ispunjavala kvalifikacione uslove tendera. Preostala dva ponuđača prošla su u naredni krug tenderskog po-stupka.

Page 26: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

26

Broj 4 April 2014.

Stečajni upravnik Kovačnice Zdravko Cicmil prihvatio je ponudu Neksana od 701 hiljadu eura za imovinu pre-

rađivačke fabrike Kombinata aluminijuma.

Cicmil je kazao da je Neksan prihvatio uslove plaćanja i da je ponuda prihvaćena.

- Prije dostavljanja ponude uplatio je avan-sno 100 hiljada, kada se potpiše ugovor uplatiće 101 hiljadu, dok će ostatak od pola miliona otplatiti u pet mjesečnih rata od po 100 hiljada eura - rekao je Cicmil za dnevne novine Dan.

Ugovor sa Neksanom, kako je dodao, treba-lo bi da se potpiše u narednih 15 dana.

- Moramo sačekati eventualne prigovore na odluku stečajnog upravnika, o kojima treba da odluči stečajni sudija. Kada se od-luči o prigovorima onda može da se potpiše ugovor - naveo je Cicmil.

Neksan, vlasništvo Miodraga Davidovića, ponudio je za imovinu Kovačnice 701 hilja-du eura, ali da 601 hiljadu plati nakon šest mjeseci, što nije bilo prihvatljivo Cicmilu, pa mu je poslao predlog otplate u ratama, koji je Davidović prihvatio.

To je četvrti tender za Kovačnicu. Na pre-thodna tri bilo je ponuda, ali nijedna nije prihvaćena.

Tender za Kovačnicu KAP-a

Prihvaćena Neksanova ponuda

Kompanija nikšićkog biznismena Miodraga Davidovića spremna da za imovinu prerađivačke fabrike Kombinata plati 701.000 eura.

Poljska kompanija Impeks metal biće partner Unipromu Veselina Pejovića u Kombinatu aluminijuma (KAP),

čiju je ponudu za podgoričku firmu prihva-tio stečajni upravnik.

- Čim uđem u KAP, oni će biti moji partneri i idemo dalje u razvoj fabrike. To je firma sa proizvodnjom od 75 hiljada tona raznih traka i limova od aluminijuma. Poljacima za njihovo tržište treba još 50 hiiljada tona limova i traka. Mi bismo to proizvodili u KAP-u i plasirali na poljsko tržište - rekao je Pejović Pobjedi.

Tokom istog mjeseca KAP je obišla i turska kompanija Šahinler, takođe zainteresova-na za saradnju.

- Riječ je o potpuno drugoj proizvodnji, au-tomobilskoj industriji, raznim legurama i auto djelovima. Te dvije firme se ne pre-klapaju sa proizvodnim programom. Za budućnost KAP-a nema sigurno nikakve bojazni. To bi svakako značilo i povećanje broja radnika ako se otvaraju novi progra-

mi - poručio je Pejović.

Za realizaciju ta dva posla, kako je dodao, trebalo bi samo vremena za promjenu opreme.

- Za proizvodnju limova neophodno bi nam bilo od osam do 12 mjeseci za instaliranje nove opreme. Što se tiče saradnje sa Tur-skom, sa proizvodnjom silumina i pravlje-njem legura pogone bi osposobili za dva, tri mjeseca - saopštio je Pejović.

Podsjetimo, Pejović je na tenderu za imo-vinu KAP-a ponudio 28,5 miliona EUR, ali je kao uslov tražio cijenu struje od 38 EUR po MWh u narednih pet godina. Tražio je i da se krug KAP-a proglasi industrijskom zonom kako bi mu se omogućila izgradnja objekata. Uslov je i da Vlada višku radnika isplati otpremnine, kao što je to bio slučaj u Željezari prije tri godine.

Trenutno je u KAP-u zaposleno 720 radni-ka, dok je Pejović ponudom precizirao da će mu u početku biti potrebno 300 radnika.

Poljaci i Turci obišli KAP

Zainteresovani za lim i auto djelove

Za budućnost KAP-a nema nikakve bojazni. Ako se otvore novi programi to bi značilo i povećanje broja radnika, kazao vlasnik Uniproma Veselin Pejović.

Page 27: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

27

Broj 4April 2014.

Agencija za promociju investicija (MIPA) predstavila je u aprilu investicione potencijale Crne Gore na Sajmu nekre-tnina u Moskvi.

Iz MIPA je saopšteno da je nekoliko crnogorskih i međunarodnih kompanija predstavilo sopstvene projekte u Crnoj Gori.

Direktor MIPA Miloš Jovanović kazao je da kako kriza na tržištu nekretnina jenjava, tako se iznova javlja veliko interesovanje ru-skih investitora za crnogorske nekretnine, ne samo na jugu, već i na sjeveru Crne Gore.

- Rusi su toga svjesni, kao i činjenice da crnogorsko tržište pred-stavlja sigurnu bazu za plasman njihovih investicija - kazao je Jo-vanović.

Crnogorski izlagači su, kako je saopšteno, bili zadovoljni podrškom Agencije na Sajmu, a takođe su i dali nove inicijative u smjeru što boljeg promovisanja investicionih potencijala Crne Gore.

Pored Rusa i Azerbejdžanci su bili veoma zainteresovani za novo-otkrivenu destinaciju, koju za njih predstavlja Crna Gora.

- Iz razgovora sa više zainteresovanih kompanija i potencijal-nih individualnih investitora, više puta su naglasili da Crna Gora predstavlja hit u Azerbejdžanu. Oduševljeni su blizinom planina i mora, najvećim indeksom biodiverziteta koja Crna Gora posjeduje, kao i gostoprimstvom našeg naroda - dodaje Jovanović.

Rusi su bili posebno zainteresovani za projekat Soho grupe, koji se realizuje na bazi crnogorsko-ruskog partnerstva u zoni Sutomora, na području takozvane Zlatne obale.

- Vjekovna tradicija dobrih međudržavnih odnosa navodi Ruse da Crna Gora bude jedna od prvih destinacija za koju smatraju da će njihove investicije biti sigurne. Treba da budemo agilniji i sposob-niji kako bi, i pored svjetske krize, koja je nastala najviše zahva-ljujući tržištu nekretnina, dugoročno zadržali pozitivne efekte koji donose strane investicije - zaključuje Jovanović.

Sajam nekretnina u Moskvi

Predstavljeni crnogorski investicioni potencijali

Rusi su bili posebno zainteresovani za projekat Soho grupe, koji se realizuje na bazi crnogorsko-ruskog partnerstva u zoni Sutomora, na području takozvane Zlatne obale.

Page 28: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

28

Broj 4 April 2014.

Nelegalan ribolov, nedostatak prerađivačkih kapaciteta i slab inspekcijski nadzor ključni su problemi sa kojima se suočavaju crnogorski ribari, ocijenjeno je 11. aprila 2014. na

javnoj debati o 13. pregovaračkom poglavlju – Ribarstvo.

Ribar Marko Kiso kazao je da je veliki problem u sektoru ribarstva nelegalni ribolov, koji inspekcijske službe ne mogu da suzbiju zbog nedostatka kapaciteta.

- U ribarstvu vlada zakon jačega, a bez dozvole lovi oko hiljadu ri-bara - naveo je Kiso.

Ribar Dragoljub Bajković rekao je da su Crnoj Gori potrebni pre-rađivački kapaciteti u sektoru ribarstva i da je neophodno unapri-jediti postojeću ribarsku flotu.

On je predložio da se napravi fabrika za preradu ribe, koja bi zapo-šljavala 70 do 100 radnika.

Bajković je pitao predstavnike Vlade kada mogu da očekuju kredi-te za jačanje ribarske flote.

Glavni pregovarač i državni sekretar za evropske integracije Ale-ksandar Andrija Pejović kazao je da bi Crna Gora u narednom periodu trebalo da radi na uspostavljanju održivog ribarstva, una-prijeđenju ribarske flote i prerađivačkih kapaciteta i izgradnji kva-litetnog sistema inspekcije i kontrole.

- Ukoliko u narednim godinama ne uradimo sve da unaprijedimo ribarsku flotu i prerađivačke kapacitete, onda će polazne osnove danom pristupanja u EU biti veoma niske - rekao je Pejović.

On je dodao da je neophodno raditi i na zajedničkom organizova-nju tržišta i državnoj pomoći u sektoru ribarstva, dok bi buduća strategija za tu oblast trebalo da doprinese uspostavljanju održivog ribolova i povećanju potrošnje ribe.

Pejović je naveo da Crna Gora nedovoljno koristi teritorijalne vode kao resurs u oblasti ribarstva i da je na dnu liste evropskih zema-

Javna debata o pregovaračkom poglavlju 13

Nelegalan ribolov ključni problem

Neophodno je unaprijediti ribarsku flotu i napraviti prerađivačke kapacitete.

lja kada je riječ o potrošnji ribe, koja iznosi tri do pet kilograma godišnje.

- Sektor ribarstva je nedovoljno razvijen, s obzirom na to da se na tu oblast odnosi svega 0,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) - kazao je Pejović i dodao da je za Crnu Goru ključan način pozici-oniranja u Zajedničkoj politici ribarstva EU, čiji fokus je održivost i profitabilnost.

On je saopštio da je u Crnoj Gori 2012. godine ulovljeno svega 623 tona ribe.

- Poređenja radi u Sloveniji, sa tako malom obalom, ulovljeno je 270 tona, u Albaniji 1,1 hiljadu tona, u Hrvatskoj 70 hiljada tona, Grčkoj 95 hiljada tona, a Italiji 290 hiljada tona - rekao je Pejović.

Šef radne grupe za 13. poglavlje Aleksandar Joksimović smatra da je ozbiljan problem Crne Gore, koja ne može parirati evropskim silama u sektoru ribarstva, zastarjela i mala ribarska flota, koju je neophodno modernizovati.

- Takva flota predstavlja ozbiljan problem, zbog čega je neophodno povećati i modernizovati - kazao je Joksimović i dodao da bi Crna Gora trebalo da sačuva i zaštiti tradicionalno ribarstvo, kakvo po-stoji u Boki Kotorskoj i poveže ga sa turizmom.

Savjetnik u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Deniz Fr-ljučkić najavio je da bi do početka naredne godine trebalo da bude završen novi obrazac za dozvole za lov ribe, koji bi bio usklađen sa pravilima EU.

Javnu debatu o 13. pregovaračkom poglavlju organizovala je Kan-celarija glavnog pregovarača za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore EU. Skup je organizovan u cilju predstavljanja politike EU u oblasti ribarstva, sagledavanja značaja tog poglavlja za Crnu Goru, kao i za razmjene mišljenja o dostignućima i izazovima koje je Crna Gora postigla u toj oblasti.

Page 29: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

29

Broj 4April 2014.

Švajcarski Orascom namjerava da, očuvanjem kulturnog na-sljeđa i promovisanjem istorijskog karaktera, obnovi tvrđava Mamula i ostrvo Lastavica, čim njegova ponuda na tenderu

bude prihvaćena i tako stvori jednu od vodećih destinacija u Crnoj Gori, saopšteno je iz kompanije, prenosi MINA Business.

Orascom, kako su kazali njegovi predstavnici, želi da projekat Ma-mula ostrvo Hotel & Spa doprinese unaprijeđenju turističke ponu-de Boke Kotorske i Crne Gore, da bude povezano sa Luštica Bay destinacijom i bude promoter na globalnom nivou tog strateškog razvojnog projekta.

- Na nedavno završenom tenderu ponudili smo zakup ostrva La-stavica sa tvrđavom Mamula na 49 godina, 1,5 EUR za kvadratni metar zemljišta i po 90 centi za zakup akvatorijuma. To je 50 odsto više od minimalno traženog iznosa - navedeno je u saopštenju.

Rekonstrukcija tvrđave Mamula i ostrva je, kako se dodaje, plani-rana u skladu sa konzervatorskim uslovima i utvrđenim standar-dima zaštite životne sredine, uz maksimalno očuvanje tradicio-nalne fizionomije predjela i postojeće organizacije prostora. Svaka planirana konstrukcijska intervencija biće prilagođena integral-nim svojstvima objekta i arhitektonskog koncepta tvrđave.

- Suprotno javno izraženim bojaznima, objekat će biti javnog tipa, u potpunosti otvoren za pristup Novljanima, građanima Boke, Crne Gore i uopšte svim gostima. Cijene usluga se neće razlikovati od cjenovne politike ostalih objekata na crnogorskoj obali, a planira-no je da projekat stvori direktno i indirektno 200 radnih mjesta - poručili su iz Orascoma.

Projekat čini ukupni procijenjeni obim investicije u iznosu od 15 miliona EUR,kao i preko 7,5 miliona EUR ukupnih direktnih pri-hoda za državni i budžet lokalne samouprave tokom prvih deset godina.

Revitalizacijom tvrđave će, kako su kazali iz kompanije, biti oču-

Orascom planira obnovu Mamule

Rekonstrukcija po standardima

Projekat Mamula ostrvo Hotel & Spa doprinijeće unaprijeđenju turističke

ponude Boke Kotorske i Crne Gore.

vano prirodno i istorijsko okruženje, ali će se ono kombinovati sa modernim hotelskim sadržajima, ugostiteljskim objektima, sport-skim i zabavnim sadržajima kojima će se udovoljiti zahtjevima različite klijentele.

- Koncept obnove predviđa maksimalni napor da se zaštiti živo-tna sredina i akvatorijum - dvije male plaže će biti sačuvane, sva otpadna voda će se prikupljati i reciklirati, modernim tehnikama izgradnje biće smanjene potrebe za grijanjem i hlađenjem - naveli su predstavnici kompanije.

Orascom, kako su kazali, uvijek izvodi samo projekte s niskim ste-penom zauzetosti prostora, niskim stepenom emisije ugljenika i ograničenom visinom gradnje, radi očuvanja pejzaža i prirodnog prostora.

To takođe podrazumijeva korišćenje arhitekture koja se uklapa u lokalnu zajednicu modernizovanjem tradicionalne lokalne arhi-tekture, ali i izgradnjom u skladu s najvećim ekološkim standar-dima.

- U tom pogledu reciklaža otpada i prečišćavanje voda čine osnovu za našu cjelokupnu operativnu filozofiju - saopštili su iz kompa-nije.

Orascomov arhitektonsko-urbanistički projekat turističke valori-zacije ostrva Mamula sadrži hotel, spa, dnevni/noćni plažni bar otvorenog tipa i istorijski zaštićen prostor, koji će biti i edukativ-nog karaktera, kao ključne komponente uklopljene u prostornu organizaciju tvrđave i ostrva.

- Zahtjevi zelene gradnje koja podrazumijeva korišćenje obnovlji-vih izvora energije i upotrebu energetski efikasnih tehnologija, kao i građenje korišćenjem prirodnih, zdravih i nezagađujućih materi-jala, odrediće koncepciju, dinamiku i model realizacije arhitekton-sko-urbanističkog projekta turističke valorizacije ostrva Mamula - navedeno je u saopštenju.

Page 30: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

30

Broj 4 April 2014.

Laureat Nagrade Privredne komore Tomislav Čelebić

Nema slabih karika u „Čelebić“ sistemuKljuč je uvijek u edukaciji kadrova i kvalitetnom odabiru menadžera i lidera u kompaniji. Kada je povoljna finansijska situacija unapređujemo sistem i usavršavamo se, a kada je nepovoljna - to još intezivnije radimo, kazao je vlasnik Kompanije Čelebić.

Page 31: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

31

Broj 4April 2014.

Lanac je jak onoliko koliko je jaka njegova najslabija karika. Prema riječima sagovornika Glasnika Tomislava Čelebića, dobitnika Nagrade Privredne komore Crne Gore za una-

pređenje menadžmenta, u Kompaniji Čelebić su godinama radili na tome da u njihovom sistemu nema slabih karika.

Jasno definisanom strategijom, precizno formulisanim ciljevima i motivisanom radnom snagom koja se stalno usavršava postigli su efikasnost u radu i povjerenje na tržištu. Čelebić svoju kompaniju u budućnosti vidi kao lidera u primjeni novih tehnoloških rješenja i postupaka gradnje uz primjenu najsavremenijih materijala, a sve kroz afirmaciju mladih i stručnih kadrova.

Glasnik: Dobitnik ste nagrade Privredne komore za unapređenje menadžmenta. Što Vam znači priznanje najstarije asocijacije pri-vrednika u zemlji i ocijenite saradnju sa njom?

T. Čelebić: Svako priznanje koje čovjek dobije predstavlja satisfak-ciju za njegov rad i potvrdu ubjeđenja i principa kojim se čovjek vodi. Priznanje Privredne komore Crne Gore za mene je i više od toga. Privredna komora,kao najstarija asocijacija privrednika u Crnoj Gori, svakako je najmjerodavnija institucija za vrednovanje rada nekog privrednika. Upravo zbog toga, zbog njene tradicije i njenog članstva ovo priznanje ima poseban značaj. Priznanje od strane kolega privrednika, koji najbolje znaju šta je sve potrebno učiniti da bi jedna kompanija bila uspješna, ima veliki značaj za mene i kompaniju na čijem sam čelu.

Inače, saradnja Čelebić kompanije sa Privrednom komorom Crne Gore je veoma dobra. Već duži niz godina član sam Upravnog od-bora komore, a Kompanija preko svojih predstavnika, aktivno uče-stvuje u radu Odbora za građevinarstvo i Odbora za kvalitet. Preko ovih organa Komore prenosimo naša iskustva i naša viđenja rješe-nja određenih problema u privrednom okruženju i na taj način se trudimo da damo svoj doprinos u poboljšanju sveukupnog privre-dnog ambijenta u Crnoj Gori.

Glasnik: Predstavite ukratko Kompaniju Čelebić i objasnite našim čitaocima najznačajnije korake preduzete ka unapređenju me-nadžmenta. Koliko su ti koraci doprinijeli da ona dugi niz godina bude među vodećim u crnogorskom građevinarstvu?

T. Čelebić: Uspješno poslovanje Čelebić kompanije već 23 godi-ne je stabilna baza za razvijanje našeg sistema u respektabilnu kompaniju kvalifikovanu za više oblasti u biznisu. I upravo svjesni činjenice da jedna djelatnost u poslovanju nosi određene rizike, posebno se vodilo računa o disiperziji kapitala, tako da je Čelebić kompanija danas aktivna u različitim sferama biznisa u kojima je i ostvarila partnerstvo u poslovanju sa kompanijama poput Del-ta Generali osiguranja. Takođe su se pod okriljem Čelebić sistema razvile vrlo uspješne kompanije koje se bave rentiranjem poslov-nog i stambenog prostora – Čelebić Rent; prometom nekretnina – Čelebić Real Estate; prometom nafte i naftnih derivata- CMC i informacionim tehnologijama – IT DESK. Takođe, opredijelili smo se da značajna sredstva uložimo u oblast visokog obrazovanja kroz Univerzitet Donja Gorica i time naglasimo značaj i vrijednost adekvatnog obrazovanja.

Postoji izreka da je lanac jak onoliko koliko je jaka njegova najsla-bija karika. Svjesni ove činjenice, godinama smo radili na tome da nema slabih karika u Čelebić sistemu. Na nama u menažmentu je bilo da prepoznajemo sve eventualne opasnosti ili moguće sla-bosti i da ih preduprijedimo i unaprijed eliminišemo. Ključ je uvi-

jek u edukaciji kadrova i kvalitetnom odabiru menadžera i lidera u kompaniji. Vremenom, jasno definisanom strategijom, precizno formulisanim ciljevima i motivisanom radnom snagom postigli smo efikasnost u radu i povjerenje na tržištu. Kupce smo stavili u prvi plan. Do danas se naša poslovna strategija nije promijeni-la: kada je povoljna finansijska situacija – unapređujemo sistem i usavršavamo se, kada je nepovoljna finansijska situacija- još inte-zivnije unapređujemo sistem i više se usavršavamo.

Glasnik: U kom pravcu ćete ubuduće unapređivati menadžment kompanije?

T. Čelebić: U narednom periodu opredijeljeni smo da naše poslova-nje u potpunosti uskladimo sa standardima ISO 14001 Sistem upra-vljanja zaštitom životne sredine, OHSAS 18001 Sistem upravljanja zaštitom zdravlja i bezbijednošću na radu. Na taj način zaokru-žićemo tri sistema menadžmenta. U daljem razvoju našeg integri-sanog sistema upravljanja planiramo da svoje poslovanje uredimo u skladu sa ISO 50001 Sistem upravljanja energijom kao i ISO/IEC 27001 Sistem upravljanja bezbijednošću informacija.

Naravno, ni jedan od ovih sistema menadžmenta ne može biti po-stignut i održavan bez kontinuiranog stručnog usavršavanja. Kon-tinuirani proces usavršavanja zaposlenih je naš osnovni zadatak i obaveza bez obzira na druge poslovne planove.

Glasnik: Umjetnici često kažu da su njihova djela njihova djeca. Od brojnih projekata, što ih je Čelebić realizovao, koje Vam je „čedo“ najmilije?

T. Čelebić: Nesumljivo to su tri projekta na koje smo jako ponosni. Ne zato što predstavljaju građevinski zahtjevne objekte, što oni svakako i jesu, već, prije svega,zbog svega što oni predstavljaju za širu drušvenu zajednicu. To su projekti koji su vezani uz objekte Univerziteta Donja Gorica, i objekta Delta City sa velikim stambe-no-poslovnim kompleksom City kvart.Svakako tu je i najduži most u Podgorici, most Vinstona Čerčila, koji se nalazi na Ribnici u okvi-ru mini obilaznice.

Zašto ovi projekti? Iz prostog razloga što oni predstavljaju centre društvenih zbivanja. Oni se nalaze u zonama koje smo sami pro-jektovali i osmislili i koje su kao takve postale centri društvenih zbivanja .

Zar treba naglašavati šta znači investicija u visoko obrazovanje. Svaki resurs jeoskudan, a znanje je, možemo slobodno reći, naj-oskudniji. Naša svijest o potrebiosvajanja novog znanja i stalnog usavršavanja nam je bio osnovna pokretačka snaga za realizaciju ovog projekta. Ovo je projekat koji će tek u narednom periodu dati svoje prave rezultate za cijelu društvenu zajednicu. Oko ovog pro-jekta se razvila jedna posebna poslovno-obrazovna zona u kojoj se pored UDG-a nalaze renomirane kompanije i američka osnovna i srednja škola. U punom smislu riječi može se reći da napravljen spoj obrazovanja i privrede.

Projekat Delta City sa stambeno-poslovnim kompleksom City kvart takođe je veoma značajan projekat koji smo realizovali i još uvijek realizujemo. Ovaj dio grada je postao centar svih zbivanja u Podgorici i Crnoj Gori. On je dao jednu novu modernu dimen-ziju stanovanja i postavio nove standarde u organizaciji prostora.Do sada smo u City kvartu realizovali oko 1.000 stambenih i 120 poslovnih jedinica. U ovom kompleksu relizovaćemo još oko 800 stambenih jedinica, kao i jedan poslovni objekat površine oko

Page 32: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

32

Broj 4 April 2014.

20.000 m2.

Projekat mosta na Ribnici u okviru mini obilaznice oko Podgorice je projekat na koji smo takođe jako ponosni. O značaju i sim-bolici mostova napisana su velika književ-na djela. Mostovi se grade sa namjerom da služegeneracijamai da svjedoče o vremenu u kojem su građeni. Oni predstavljaju sim-bole gradova, a neimari se uvijek njima po-nose.

Glasnik: Kakvi su planovi Vaše kompanije u bliskoj budućnosti i Vaša vizija o njenoj poziciji za recimno deset godina? Da li ste spremni za ulazak Crne Gore u EU i borbu na njenom, kako je neko ocijenio, nemilo-srdnom tržištu?

T. Čelebić: Moram naglasiti da smo već u više projekata imali strane kompanije kao konkurente na tržištu i uspijevali smo da ih pobijedimo. Sistem upravljanja, tehnički standardi i standardi menadžmenta u skla-du sa kojima radimo kao i stalan proces poboljšanja i edukacije je naš strateški put kojim se krećemo da bi bili što spremniji za sve jaču tržišnu utakmicu. Takođe, ve-like međunarodne kompanije koje dolaze u Crnu Goru nude partnersku saradnju na velikim projektima koje preduzimaju u Cr-noj Gori. I oni nas prepoznaju kao značaj-nog partnera sposobnog da iznese krupne i zahtjevne projekte.

U budućnosti vidimo našu kompaniju kao lidera u primjeni novih tehnoloških rješe-nja, tehnoloških postupaka gradnje, pri-mjeni najsavremenijih materijala i to sve kroz afirmaciju mladih i stručnih kadrova.

Glasnik: Okarakterišite poslovni ambijent u Crnoj Gori, gledano iz Vašeg sektora. Identifikujte barijere koje opterećuju Vaše poslovanje. Koje mjere treba preduzeti da bi se one prevazišle?

T. Čelebić: Građevinarstvo je sektor koji je najosjetljiviji na opšta privredna kretanja. U periodima privrednog rasta, građevi-narstvo prvo bilježi rast aktivnosti. Isto se dešava i u periodima recesije. Zato ne mo-žemo gledati građevinarstvo odvojeno od cjelokupnog privrednog okruženja.

Privredu karakteriše velika nelikvidnost. To je osnovni problem. Uzrok tom proble-mu je mala izvozna sposobnost naše pri-vrede, ili bolje reći slaba konkurentnost naših proizvoda. Zato moramo da se okre-nemo što više proizvodnim djelatnostima, prvenstveno onim koje su vezane za turi-zam i poljoprivredu. Tim djelatnostima

pripada i građevinarstvo sa izgradnjom in-frastrukture i smještajnih kapaciteta, kao i održavanjem objekata. Crna Gora ima veli-ki potencijal u turizmu, a turizam je izvoz kod kuće: strani gosti dolaze i troše domaće proizvode. Ovdje ih je mnogo lakše plasirati nego bilo gdje u inostranstvu. Moramo pre-dano raditi na poboljšanju kvaliteta naših proizvoda, ali i na razvoju svijesti kodturi-stičkih poslenika da potenciraju potrošnju domaćih proizvoda.

Što se tiče biznis barijera za građevinski sektor, one su poznate. Nedostatak detalj-nih urbanističkih planova, još uvijek nedo-voljno dobra katastarska evidencija, sporo rješavanje imovinskih odnosa. Što se tiče ostalih procedura za otpočinjanje gradnje, one su solidno definisane, ali uvijek posto-ji prostor za poboljšanje i ubrzavanje. Za prevazilaženje barijera, kao prvo potrebna je još bolja komunikacija između privrede i zakonodavne i izvršne vlasti. Tu je uloga Privredne komore nemjerljiva. Ona svojim kapacitetima i animiranjem privrednika može jako mnogo da utiče na poboljšanje poslovnog ambijenta. Organi komore to i rade, ali imam osjećaj da je članstvo u veli-koj mjeri inertno i da ne daje dovoljno logi-stičke podrške organima komore u smislu definisanja problema, predloga mjera i sl. Po ovom pitanju rukovodstvo Privredne komore treba još jače da istraje.

Glasnik: Tokom godina ste uspješno sa-rađivali sa gradonačelnikom Podgorice dr Miomirom Mugošom. Da li očekujete jednako kvalitetnu saradnju i sa novim pr-vim čovjekom Glavnog grada?

T. Čelebić: Gradonačelnik Mugoša će sva-kako ostati upamćen kao čovjek koji je svojom energijom pokrenuo i ubrzao razvoj Glavnog grada. Realizovao je mnoge infra-strukturne projekte i može se reći promije-nio izgled grada. Podgorica je danas mode-ran grad sa svim sadržajima koji ga čine jako poželjnim mjestom za život. Takav pristup i vizija prvog čovjeka grada pokla-pala se godinama, kao što vidite, sa našom vizijom i poslovnom filozofijom. Otuda i uspješna saradnja svih ovih godina.

Treba reći da je gradonačelnik Mugoša tra-sirao put kojim će se grad razvijati i nje-gov nasljednik će u tom dijelu imati lakši zadatak. Za građane bi bilo dobro da novi gradonačelnik u dobrom duhu prihvatiti izazov da se takmiči sa svojim prethodni-kom i uradi još više za Podgoricu i učini je ljepšom i prosperitetnijom. Tako ćemo svi napredovati, a to je cilj kojem svi težimo.

Page 33: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

33

Broj 4April 2014.

Abu Dhabi Capital Management (ADCM), firma za investici-je, potpisala je u aprilu sporazum o izgradnji hotela u Atlas Capital centru, jednom od najvećih i najluksuznijih centara

višestruke namjene u regionu.

Iz Atlas centra je saopšteno da se očekuje da će šestospratni hotel biti završen do kraja naredne godine. Pored hotela, Atlas Capital centar već sadrži luksuzne apartmane, kancelarije, ambasade i maloprodajne objekte.

Izvršni direktor firme ADCM, Jassim Alseddiqi, kazao je da Abu Dhabi Capital Management ima tradiciju investiranja u dobre pro-jekte koji se višestruko isplate, za šta je primjer i ta investicija. “

- Nakon završetka izgradnje u narednoj godini, hotel u Atlas Capi-tal centru će biti najveći u Podgorici i njime će rukovoditi međuna-rodni operator - rekao je Alseddiqi.

Abu Dhabi Capital Management je kompanija koja se bavi investi-ranjem u zemljama Golfskog zaliva (GCC), Velikoj Britaniji i istoč-noj Evropi.

- Ta firma je poznata po inovativnom pristupu investicijama, talen-

Investicija iz Abu Dabija

Najveći hotel u PodgoriciOčekuje se da će šestospratni hotel biti završen do kraja naredne godine.

tovanim menadžerima za investicije, sposobnostima da pronađe specifične poslovne prilike, kao i po dokazanim sposobnostima za ostvarivanje profita - navodi se u saopštenju.

ADCM je, prošle godine, kroz svoju firmu Spadille, preuzela london-sku kompaniju za razvoj luksuznih stambenih objekata Northacre, koja je razvojni menadžer „1 Palace Street”, trenutno jednog od naj-većih razvojnih projekata u užem centru Londona.

- Atlas Capital centar je zajednički projekat Capital Investmenta i Atlas grupe. Atlas Capital centar je najveći poslovno-stambeni centar višestruke namjene na Balkanu i predstavlja spoj vrhun-skih luksuznih apartmana, poslovnih prostora, hotela, malopro-dajnih objekata i podzemnog parkinga - navodi se u saopštenju.

ADCM je osnovana u Abu Dabiju, Ujedinjenim Arapskim Emirati-ma, kao firma za investicije koja traži pogodne prilike u različitim sektorima i područjima. Talentovani tim firme ADCM ima preko 40 godina iskustva na ključnim investicionim tržištima, uključujući Bliski istok i sjevernu Afriku, Sjevernu Ameriku, Evropu, istočnu Evropu i jugoistočnu Aziju.

Vodeći svjetski turistički vodič Lonely Planet, u majskom iz-danju svog magazina, najavio je Sea Dance festival u Budvi kao drugo najbolje muzičko dešavanje u Evropi ovog ljeta.

Time je „morsko izdanje” jednog od najboljih festivala EXIT-a, koji će ove godine privlačiti posjetioce i u Crnoj Gori, pozicionirano is-pred nekih od vodećih evropskih, kao što su mađarski Sziget (pro-glašen za najbolji evropski festival 2012. godine), engleski Secret Garden, njemački Berlin Festival ili francuski Rock En Sein.

Časopis ističe da je kupaći kostim nezaobilazan outfit za ovaj festi-val, a da bi Sea Dance trebalo da posjete svi ljubitelji dobrog provo-da, kao i da su mnogobrojne, predivne plaže crnogorskog primorja dovoljan razlog za posjetu.

Povodom ovog važnog priznanja najvećeg i najznačajnijeg vodiča

Novo priznanje Lonely Planeta

Sea Dance je top-muzičko dešavanjeFestival bi trebalo da posjete svi ljubitelji dobrog provoda, a mnogobrojne, predivne plaže crnogorskog primorja su dovoljan razlog za to.

za putovanja na planeti, kojeg godišnje koristi preko 300 miliona ljudi prilikom izbora destinacija za putovanja, direktor i osnivač EXIT festivala Dušan Kovačević jeizrazio uvjerenje da će ova obja-va privući mnogobrojne turiste iz Evrope u Crnu Goru, te najavio da će ubrzo biti poznat spisak izvođača koji će se predstaviti na Jazu.

Direktor Turističke organizacije Crne Gore Saša Radović je istakao da će činjenica da su Crna Gora i Budva nedavno izabrane kao je-dna od top 10 destinacija za zabavu na svijetu još više pomoći u promociji crnogorskog turizma.

- Podsjećam da je naša zemlja po Lonely Planetu bila medju 10 de-stinacija koje obavezno treba posjetiti u 2013. Jasna strategija Crne Gore je ulaganje u značajne projekte i manifestacije koji mogu da privuku veliki broj turista iz cijelog svijeta. EXIT za turizam Novog Sada i Srbije ostvaruje prihod od preko 15 miliona eura, i očekuje-mo da uspjeh crnogorskog izdanja festivala ne bude ništa manji - kazao je Radović.

Page 34: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

34

Broj 4 April 2014.

Poboljšanje baze šumsko-ekoloških podataka

Velika korist od boljeg gazdovanja šumama Stručnjaci iz Njemačke analiziraće stanje šuma u Crnoj Gori

kroz Projekat poboljšanja ekološke baze podataka za održivo gazdovanje i očuvanje šuma kako bi bolje iskoristi potenci-

jale ovoj oblasti. Ako u budućnosti Crna Gora bude bolje gazdovala šumama imaće velike koristi od toga. Neophodno je što pametnije koristiti resurse, više proizvoditi, a manje uvoziti – definisano je pomenutim projektom.

Tim istraživača iz šumarstva i ekologije iz Crne Gore, Srbije i Nje-mačke predstavio je 10. aprila 2014. godine, u Privrednoj komori Crne Gore, nedavno započeti projekat „Poboljšanje baze šumsko--ekoloških podataka za održivo gazdovanje šumama i zaštitu šuma u Crnoj Gori”. Projekat će crnogorskom šumarstvu stvoriti uslove za takozvano mapiranje šumskih staništa, sa bazom po-datka iz koje bi se crpjele vjerodostojne informacije za planiranje održivog gazdovanja šumama. To bi značilo i lakše uspostavljanje adekvatnih sistema zaštite šuma od negativnih, sve izraženijih uticaja, kako biotičkih, tako i abiotičkih.

- Istovremeno će metodologija, koja kao proizvod istraživanja u okviru DBU projekta, služiti kao osnova za lakše definisanje pro-jekta na uspostavljanju cjelokupne baze podataka važnih za pla-niranje održivog gazdovanja i zaštite šuma u pravcu pristupa IPA fondovima Evropske Unije - rekao je pomoćnik ministra za šumar-stvo Adem Fetić.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvo održi-vog razvoja i turizma, zatim Uprava za šume, Agencija za zaštitu životne sredine, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, kao i Uprava za nekretnine Crne Gore, sa istraživačkim timom, radiće na projektu u naredne dvije godine, a prve konkretne aktivnosti počeće u maju. Ovaj istraživački projekat finansirala je Njemačka fondacija za zaštitu životne sredine (DBU), sa 125.000 eura. U pro-jektu učestvuju stručnjaci sa Univerziteta u Frajburgu i Šumarskog fakulteta iz Beograda. Da bi bolje odgovorili na izazove klimatskih promjena, zaštitu biodiverziteta i ispunili zahtjeve EU koje se tiču

Nature 2000, crnogorsko šumarstvo treba da obezbijedi osnovne ekološke informacije koje sada nedostaju. To je važna prekretnica za postizanje ciljeva i načela multifunkcionalnog, održivog i pri-rodi bliskog gazdovanja šumama koje je definisano u Nacionalnoj šumarski politici. Iz tog razloga, glavni cilj projekta je da se uvede novi, inovativni metodološki pristup za poboljšanje ekološke baze podataka za održivo gazdovanje šumama i očuvanje šuma, koji bi se testirao u nekoliko pilot područja Crne Gore. U okviru projek-ta predviđeno je finasiranje dva doktoranta i dva magistranta iz oblasti pedologije i fitocenologije što je značajan doprinos razvoju kadrovske osnove u šumarskom sektoru, u čemu je značajna podr-ška Šumarskog fakulteta u Beogradu.

Ekspert iz Njemačke dr Aksel Vajnrajf kazao je da Crna Gora ima 122 miliona kubnih metara drvne mase i objasnio da bi u narednih nekoliko godina mogli godišnje da siječemo gotovo dva miliona kubika. Kada bi ta građa završila u modernoj drvnoj industriji to bi, rekao je, za nekoliko godina značilo prihod od 1,6 milijardi eura i posao za 48.000 radnika.

Prezentaciji je, osim predstavnika partnera u projektu, prisustvo-vao i ambasador Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori Pius Fischer koji je izrazio zadovoljstvo što će njegova zemlja, koja ima veliko iskustvo u sektoru šumarstva, pomoći Crnoj Gori da bolje iskoristi potencijale koje ima u toj oblasti.

- Dobro je što će se analizom stanja šuma u Crnoj Gori baviti struč-njaci iz Njemačke koji imaju viševjekovno iskustvo u gazdovanju ovim resursom. Ako u budućnosti budete bolje gazdovali šumama imaćete velike koristi od toga. Morate što pametnije da koristite resurse, više proizvodite, a manje uvozite – rekao je ambasador.

Privreda će realizacijom ovog projekta dobiti potvrdu da se šuma-ma gazduje na održiv način, što će značiti i spremnost za izlazak na inostrano tržište. Na sjednicama Odbora udruženja šumarstva i drvne industrije Privredne komore, privrednici će biti upoznati sa projektom i pratiti njegovu realizaciju.

Page 35: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

35

Broj 4April 2014.

U cilju pripreme i pravilnog sprovođe-nja novih propisa koji će se primje-njivati od 2015. godine, u Privrednoj

komori Crne Gore je 2. aprila 2014. godine održan seminar na temu „Nove obaveze proizvođača i trgovaca u vezi sa tekstilom, obućom i kristalnim staklom“. Događaj su organizovali Ministarstvo ekonomije i Agencija za tehničku podršku Francuske (ADETEF), u okviru EU Projekta „Razvoj in-frastrukture kvaliteta i metrologije u Crnoj Gori – DQIM“ koji je odobren iz Instrumenta finansijske pomoći – IPA 2011. Skup u Pri-vrednoj komori otvorili su Dragan Vukče-vić, viši savjetnik u Ministarstvu ekonomije i Vitomir Fister, vođa DQIM projekta.

- Postepenim preuzimanjem EU pravila o zaštiti potrošača, crnogorsko zakonoda-vstvo unapređuje nivo bezbjednosti po pi-tanju industrijskih proizvoda koji se kupuju na tržištu Crne Gore i doprinosi ispunjenju važnog aspekta zaštite ekonomskih prava potrošača – prava na dobijanje svih ne-ophodnih informacija o kvalitetu kupljene robe - istakao je Fister.

U pripremi seminara je najavljeno da je Mi-nistarstvo ekonomije, u cilju usklađivanja domaćeg sa evropskim zakonodavstvom, u poslednjoj fazi pripreme tri pravilnika koja uređuju pitanja označavanja sastava teks-tilnih proizvoda, obuće i proizvoda od kri-stalnog stakla.

- Pravilnici za svoj osnovni cilj imaju za-

Tekstil, obuća, kristalno staklo

Novi propisi, nove obaveze

štitu i pravovremenu informisanost svih potrošača koji kupuju tekstil, obuću i pro-izvode od kristalnog stakla. Očekuje se da pravilnici stupe na snagu početkom 2015. godine - precizirao je Goran Nikolić, načel-nik Direkcije za industrijski razvoj u Direk-toratu za industriju i preduzetništvo pri Mi-nistarstvu ekonomije.

Posebnu pažnju učesnika seminara pobu-dila je Breda Goršek, predstavnica Ministar-stva privrednog razvoja i tehnologije Slove-nije koja je predstavila iskustva Slovenije u vezi sa sprovođenjem zakonodavstva EU o tekstilu, obući i kristalnom staklu. Goršek je objasnila da je donošenje navedenih pravil-nika imalo za cilj adekvatno i pravovreme-no informisanje potrošača.

- Što se privrede tiče, iskustvo Slovenije po-kazuje da pravila o označavanju proizvoda pomažu kod suzbijanja nelojalne konku-rencije. Posebnih troškova za privrednike nije bilo. S obzirom na to da je akcenat sta-vljen na potpunu transparentnost pripre-me propisa, preduzeća su bila u potpunosti pripremljena na nova pravila i nije bilo po-teškoća prilikom njihovog stupanja na sna-gu. Primjetila sam, sa zadovoljstvom, da je Crna Gora pitanju transparentnosti poklo-nila veliku pažnju, što potvrđuje današnji seminar - zaključila je Goršek.

Učesnicima događaja - nadležnim držav-nim službenicima, kao i proizvođačima, uvoznicima i distributerima, objašnjeno je

da će novi propisi o označavanju tekstilnih proizvoda i obuće posebno biti značajni s aspekta zaštite potrošača.

U tom smislu je govorio Branko Rakonjac, rukovodilac Regionalnog biroa Privredne komore za sjever Crne Gore.

- Od 2015. godine, ovi proizvodi će moći da se isporučuju na crnogorsko tržište samo ako su propisno obilježeni, odnosno propi-sno označeni po pitanju materijala od kojih su napravljeni. Pravilnici će uticati na sma-njenje sive ekonomije jer će zakon obave-zivati da se na tržištu može naći isključivo kvalitetna roba sa ispravnom i potpunom dokumentacijom – rekao je Rakonjac.

Dodao je da se propisima o označavanju te-kstilnih proizvoda i obuće zaokružuje teh-ničko zakonodavstvo koje se odnosi na iste proizvode, ali sa aspekta zabrana, odnosno ograničenja prisustva štetnih materija.

Nakon izlaganja Mijata Šestovića, koordi-natora CPJ Tržišne inspekcije pri Upravi za inspekcijske poslove, na temu „Nadzor proi-zvoda na tržištu – priprema za vršenje nad-zora u sljedećem periodu“, uslijedila je dis-kusija. Ocijenjeno je da će događaji poput ovog, koji imaju za cilj pravovremeno in-formisanje o novim propisima i obavezama koje proizilaze iz njihove pravilne primjene, pomoći kvalitetnom sprovođenju tržišnog nadzora, poslovanju i konkurentnosti pri-vrednih subjekata, a time i uspješnijem za-vršetku procesa EU integracija Crne Gore.

Page 36: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

36

Broj 4 April 2014.

Privredna komora Crne Gore je 22. aprila 2014. godine organizovala se-minar na temu „Upravljanje ljudskim

resursima u preduzeću“, sa predavačem dr Nevenkom Pavličić, specijalistom kliničke psihologije.

Cilj seminara bio je da se prezentira upra-vljanje ljudskim potencijalima - kao funkci-ja koja objedinjuje poslove i zadatke vezane za ljude, njihovo zapošljavanje, izbor, obra-zovanje i druge aktivnosti razvoja zaposle-nih.

- U Privrednoj komori postoje čvrsta opred-jeljenja u smislu povećanja učesća u aktiv-nostima stalnog razvoja ljudskih resursa, a sve u cilju dobrobiti svih građana Crne Gore i kreiranja ekonomije bazirane na znanju – istakao je u ime organizatora dr Mladen Pe-razić, rukovodilac Sektora za obrazovanje ove asocijacije privrednika.

On je podsjetio da je razvoj ljudskih resur-sa jedan od ključnih prioriteta Crne Gore na putu eurointegracija. Komora je, dodaje, aktivni subjekat u promjenama u privredi i društvu, između ostalog i kao kreator rje-šenja u svim oblastima koje se odnose na unapređenje privređivanja i poslovnog am-bijenta.

- Tako da je ovaj projekat rezultat našeg shvatanja da su samo stručni i obrazovani kadrovi, ključni preduslovi za budući pro-speritet i konkurentnost na zajedničkom evropskom trzistu – rekao je Perazić.

Doktorka Nevenka Pavličić je ekspert sa dugogodišnjim iskustvom u oblasti ljud-skih resursa, odnosno selekciji kadrova, čiji su klijenti, među ostalima, bile institucije iz privrednog i državnog sektora.

Prema njenim riječima, ljudski resurs su svi zaposleni i oni mogu da doprinesu eko-nomskoj vrijednosti organizacije.

Upravljanje ljudskim resursima u preduzeću

Bogatstvo organizacije su kvalitetni kadrovi

- Oni su potencijal sa kojom treba raditi. Nije prednost organizacije u sredstvima i novcu, već u kvalitetu ljudi koje zapošljava. U Crnoj Gori se nedovoljno vodi računa o pripremi, edukaciji kadrova za poslove koje će obavljati u budućem periodu. To je nužno jer nikada ne znate kada će vas zaposleni napustiti, pa na njegovo mjesto mora doći unaprijed pripremljen kadar – rekla je Pa-vličić.

Objasnila je da je upravljanje ljudskim re-sursima sistematsko privlačenje, razvoj i korišćenje ljudskih resursa radi ostvarenja ciljeva organizacije. Ono podrazumijeva mjere i aktivnosti pri planiranju, regrutova-nju, selekciji, socijalizaciji, obuci, usavšava-nju, ocjenjivanju performansi, nagrađiva-nju, motivisanju, te zaštiti zaposlenih, da bi se obezbjedio kvalitetan potencijal ovog resursa.

Upravljanje ne znači eksploataciju ljudi, već stvaranje uslova koji im omogućavaju da vještine iskažu u punom obimu, kazala je ona. Posebno u krizi zaposleni moraju da vještine usavršavaju, da bi razvijali organi-zaciju u kojoj rade.

- Osnovna filozofija upravljanja ljudskim re-sursima je tretiranje pojedinca kao cjelovi-te, zrele ličnosti, nosioca ideja i kreativnosti, produktivnosti i kvaliteta. Pri ocjeni kadra veoma je važno imati pozitivan stav prema ljudima, ali se mora biti i pragmatičan, mul-tidisciplinaran i shvatiti da ne postoji jedin-stven konceptualni okvir za bavljenje tom vrstom posla – kazala je Pavličić.

Tokom predavanja ona se posebno bavila pitanjima upravljanja ljudskim resursima prilikom zapošljavanja, procesa socijaliza-cije, obuke i razvoja. Govorila je o motivaciji i sistemu nagrađivanja, te o praćenju uspje-šnosti zaposlenih.

Osnovna filozofija upravljanja ljudskim resursima je tretiranje pojedinca kao cjelovite, zrele ličnosti, nosioca ideja i kreativnosti, produktivnosti i kvaliteta.

Page 37: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

37

Broj 4April 2014.

Privredna komora Crne Gore je 7. apri-la 2014. godine organizovala seminar „Marketing menadžment u malim i

srednjim preduzećima“.

Cilj seminara bio je da ukaže na značaj marketinga za mala i srednja preduzeća, kreiranja najboljeg marketing miksa i izbje-gavanja najčešćih grešaka koje se događa-ju. Predavač je bio mr Radivoje Drobnjak sa Ekonomskog fakulteta u Podgorici.

Rukovodilac Sektora za obrazovanje Pri-vredne komore Crne Gore dr Mladen Pera-zić, pozdravljajući brojne učesnike skupa – predstavnike kompanija, kazao je da je seminar jedan u nizu koji ova asocijacija organizuje, i podsjetio na prošlogodišnjih 50 edukativnih aktivnosti sa preko 2.000 učesnika.

- U Privrednoj komori postoje čvrsta opred-jeljenja u smislu davanja što većeg dopri-nosa razvoju ljudskih resursa Crne Gore i povećanja učešća u aktivnostima koje omogućavaju visoko kvalitetno cjeloživo-tno obrazovanje, a u cilju dobrobiti svih gradjana Crne Gore i kreiranja ekonomije bazirane na znanju. Ove aktivnosti su re-zultat našeg shvatanja da su samo stručni i obrazovani kadrovi ključni preduslov za budući prosperitet i konkurentnost na za-jedničkom evropskom tržištu – rekao je Perazić.

Predavač Drobnjak je kazao da marketing predstavlja specifičan segment poslovne djelatnosti koji, naročito u malim kompa-nijama, značajno doprinosi kreiranju kako dobre radne atmosfere tako i komunikacije sa krajnjim kupcima. On je naglasio da dio marketing strategije preduzeća treba da bude identifikacija zaposlenih sa kompani-

Razvoj ljudskih resursa

Marketing menadžment u malimi srednjim preduzećimaDinamičnije prihvatanje promjena i značajnija uloga marketinga učiniće da kompanije budu konkurentnije i suoče se sa izazovima evropskog tržišta, mnogo nemilosrdnijeg i kompleksnijeg nego što je nacionalno.

jom u kojoj rade, te da je veoma bitno steći i zadržati povjerenje kupaca.

On je iznio podatke da mala i srednja pre-duzeća u Crnoj Gori zapošljavaju 52.000 radnika, što je 36 odsto od ukupnog broja zaposlenih, te da su ova preduzeća lideri u obučavanju radne snage za posao.

- Mala i srednja preduzeća imaju potencijal da se brzo mijenjaju i prilagođavaju. Jako je važno da ova preduzeća spoznaju značaj tehnološke revolucije koja se dešava na glo-balnoj sceni i da svoju ponudu prilagođava-ju promjenama koje donosi, te da preuzmu aktivniju ulogu u kreiranju i edukaciji po-trošača – rekao je Drobnjak.

Prema njegovim riječima, značajan broj kompanija u Crnoj Gori sve više uviđa zna-čaj tih promjena i marketinga.

- Nažalost, dinamika prihvatanja promjena možda još nije na zadovoljavajućem nivou, jer se borimo sa nekim tradicionalnim shvatanjima i pristupima. Nadam se da će veća dinamika prihvatanja promjena i do-vođenja marketinga na pravo mjesto učini-ti da kompanije budu konkurentnije da se suoče sa izazovima evropskog tržišta, mno-go nemilosrdnijeg i kompleksnijeg nego što je nacionalno – kazao je predavač.

On je kazao da mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori najčešće griješe u tome što slabo definišu ciljno tržište, pa se time ne orijen-tišu dobro na ciljne potrošače. Ona, dodaje Drobnjak, imaju neadekvatnu komunikaci-ju sa već postojećim potrošačima.

- Više posvećuju pažnju osvajanju novih kupaca, a mnogo manje energije ulažu u to da postojeće potrošače zadrže – zaključio je on.

Page 38: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

38

Broj 4 April 2014.

Elektro radovi su osnovna djelatnost kompanije koja je od osnivanja imala uzlazni put, pozitivno poslovala, ulagala u razvoj, obuku kadra, izgradnju prostora, nabavku opre-

me, pratila tržište i prilagođavala mu se. Pored dobre saradnje sa mnogim firmama na domaćem tržištu i okruženju ovlašćeni su predstavnici renomirane firme Landis Gyr, uspješno sarađuju sa Siemensom, angažovani su na projektu unapređenja mjerenja u distributivnom sistemu čiji su investitori EPCG i A2A, a finansira ga EBRD-a. Ovo je kruna njihovog rada, a u ovom zahtjevnom poslu imaju pomoć biznis partnera Regiocoma iz Njemačke i Saks-Pola iz Poljske.

Glasnik: Uspješno poslujete preko dvije decenije. Kako iz današnje perspektive vidite taj poslovni put?

R. Kovačević: Prije više od dvije decenije, kada je firma osnovana, nijesmo mogli ni zamisliti da ćemo stići do današnjeg uspjeha. Po-čeli smo rad sa nekoliko zaposlenih, a cilj nam je bio da se održimo u novonastalim tržišnim uslovima privređivanja. Uslovi današnjeg poslovanja su znatno povoljniji. Ogledaju se kroz ogroman napre-dak u tehnologijama, komunikacijama, poslovnom ambijentu, sta-bilnosti tržišta, novim investicijama, otvorenost tržišta i još mnogo toga. Crna Gora, kao mala ekonomija, mora se prilagoditi tržišnim uslovima poslovanja i iskoristiti, prije svega, svoje ogromne poten-cijale u energetici, turizmu, poljoprivredi i uslužnim djelatnosti-ma.

Glasnik: Mezon je proizvodno – uslužna firma koja slovi za kvali-tetnog i pouzdanog partnera brojnih domaćih i stranih kompanija.

Mezon doo Danilovgrad, dobitnik Nagrade Komore za uspješno poslovanje

Biznis izbor – energetika i infrastruktura

Šta možete reći o saradnji sa poslovnim partnerima?

R. Kovačević: U prvim kontaktima sa velikim kompanijama morali smo im prvo objasniti odakle dolazimo i gdje je ta mala zemlja. Bili su skeptici da možemo usvojiti znanja iz novih tehnologija, a još su više sumnjali da to možemo lako implementirati. Međutim, naša prednost je to što smo mali, i uz dobro planiranje i strategiju, za kratko vrijeme smo došli do dobrih rezultata. Razvili smo proizvo-dnju mjerno - razvodnih ormara, opremili neophonim sredstvima za kvalitetan i bezbjedan rad. Tokom razvoja, poštujući normative i standarde naše struke, pratili smo tehničko tehnološki razvoj, učili i razmjenjivali iskustvo sa srodnim firmama. Razmjenom iskusta-va, a na bazi postignutih rezultata i poslovnih odnosa stvorili su se partnerski odnosi sa većim brojem domaćih i stranih firmi radi zajedničkog uspješnog poslovanja.

Glasnik: Predstavite poslove na kojima ste do sada radili.

R. Kovačević: Dosadašnjim radom Mezon d.o.o. Danilovgrad je iz-veo elektro radove na mnogim infrastrukturnim objektima širom Crne Gore. Ovom prilikom možemo istaći: elektrifikaciju oko 50 sela, kroz vladin program devedesetih, preko 150 repetitora za mo-bilne operatore i Radio difuzni centar, preko 100 km javne rasvjete u svim opštinama, tunele Lokve i Raš, a posebno bih istakao da smo realizovali elektro radove na modernizaciji HE Perućica.

Glasnik: Kažete da je kruna rada kompanije na projektu unapređe-nje sistema mjerenja u distributivnom sistemu čiji su investito-ri EPCG i A2A, a finansira ga EBRD-a. Koliko je ovo bio zahtjevan posao, u kojoj je mjeri završen i što predstoji, kada će posao biti

Page 39: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

39

Broj 4April 2014.

Za najznačajniju crnogorsku privrednu nagradu predložili su nas EPCG i A2A, a priznanje Privredne komore je kruna našeg rada koje nam otvara nove puteve u biznisu, ocijenio je Radomir Kovačević, vlasnik Mezona.

okončan?

R. Kovačević: Da, kruna našeg uspješnog rada je realizacija projek-ta unapređenja sistema mjerenja u distributivnom sistemu EPCG i A2A, koji je kreditiran i praćen od strane EBRD-a. Projekat je kon-cipiran i podijeljen u više cjelina, a mi smo realizovali proizvodnju mjerno razvodnih ormara i njihovu ugradnju sa pripadajućim ra-dovima na objektima potrošača. Implementacijom novih tehnolo-gija u oblasti mjerenja i upravljanja ostvaruje se preciznost, pouz-danost, sigurnost, efikasnost i ušteda, kako za isporučioca, tako i za korisnika električne energije, a time se stvaraju preduslovi za pružanje i drugih usluga potrošačima. Radovi su započeli prije tri godine, uspješno smo ih završili u predviđenom roku, 30. 04. 2014 godine. Radove smo izvodili u svim distribucijama Crne Gore i ukupno instalirali 165,000 pametnih brojila i prateće opreme, upra-vljivih, nadziranih i daljinski očitanih softverskim sistemom, što “pokriva” oko 45% potrošača u distributivnom sistemu EPCG i A2A. Za ovako obiman, posao pored našeg dugogodišnjeg iskusnog ka-dra i nesebične podrške partnera Regiocoma Njemačka i Sakspol Poljska, angaživali smo i 15 firmi sa 180 zaposlenih, svi sa prostora Crne Gore. Obimnost ovog projekta nas je natjerala da se reorga-nizujemo, razvili smo programsko vođenje i upravljanje ukupnim poslom, obučili mladi kadar, opremili se potrebnom mehanizaci-jom, razvili proizvodnu liniju za šemiranje mjerno - razvodnih or-mara, razvili saradnju sa više stranih firmi i uključili ih u proces realizacije projekta. Ovo je najveći projekat ove vrste u regionu pa EPCG i A2A, a time i nas kao izvođače radova, ovaj projekat svrsta-va u vodeće kompanije regiona. Benefiti uspješne realizacije ovog

projekta nas i naše konzorcijske partnere ohrabruje i podstiče na zajednički nastup na sličnim projektima u regionu, što bi ujedno bio naš prvi izlazak na strano tržište.

Glasnik: Preko programa Senior Expert Sistem iz Bona, koji je or-ganizovala Privredna Komora Crne Gore, aplicirali ste za saradnju sa njemačkim privrednim stručnjacima. Kakvi su rezultati ove sa-radnje?

R. Kovačević: Zahvaljujući Privrednoj Komori Crne Gore preko programa SES iz Bona ostvarili smo saradnju sa ing Reinhardom Aschendorffom koji nam je pomogao oko unutrašnje organizacije, razvoja novih servisa, a naročito u ostvarivanju novih poslovnih kontakata. Tako da se ovom prilikom zahvaljujemo Privrednoj ko-mori i agenciji SES i takvu saradnju mogu preporučiti svim privre-dnim subjektima u Crnoj Gori.

Glasnik: Smatrate da su radnici najveći kapital društva, a Mezon zapošljava 85 radnika. Pojasnite, molim, ovu konstataciju?

R. Kovačević: Tačno, najveći kapital Mezona jesu njegovi zaposle-ni. Početkom devedesetih startovalo nas je sedmoro sa željom da obezbijedimo porodičnu egzistenciju, jer smo zbog tranzicije ostali bez “sigurnog” zaposlenja. Danas su neki od nas u penziji, a neki će uskoro postati penzioneri. Međutim, uspješnim radom stvorili smo preduslove i zaposlili svoju djecu da mogu porodicama obez-bjeđivati elementarnu egzistenciju. Širenjem kapaciteta, a poseb-no kroz prethodno navedeni projekat, primili smo izuzetno mlad kadar, obučili ih, osposobili i dali im solidne uslove za kreativan i timski rad. Oni su to sa lakoćom prihvatili i dali, mogu slobodno

Page 40: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

40

Broj 4 April 2014.

reći, neočekivani doprinos našem uspjehu. To me još više ohra-bruje jer imamo odličan mladi potencijal koji će, sigurno, uz našu podršku, svojom kreativnošću, postizati odlične rezultate. Iz tog razloga često ističem da imamo spoj iskustva i mladosti spremnih i obučenih da izvedu i najsloženije projekte.

Glasnik: Mezon je firma koja redovno izmiruje sve obaveze, a ra-zvojne projekte su finasirali iz sopstvenih sredstava. Ističete da možete finansirati realizaciju novih biznis ugovora. Na koje nove poslove računate?

R. Kovačević: Od samog početka pa do danas razvoj smo bazirali na kapitalu stečenom kroz uspješno poslovanje. Najveći uspjeh je obezbijediti kontinuitet u poslu, uredno servisirati sve obaveze i obezbijediti uspješan razvoj. Našom ponudom su planirani svi tro-škovi. Uspješnom realizacijom svih planski ugovorenih obaveza stvara se dohodak, toga su svjesni svi zaposleni i vode računa o svim troškovima, svako na svom nivou. Stvoreni dohodak se dijeli kako je i planiran. Kroz dosadašnje postignute reference, kvalitet i neophodne bonitete za uspješan rad imamo podršku više banaka i partnerskih firmi sa kojima zajedno nastupamo na tržištu. Kako je Crna Gora obezbijedila kvalitetne preduslove za dobre investi-cije, a posebno u energetici i infrastrukturi, vidimo svoju šansu za buduće poslove.

Glasnik: Posebno ističete spremnost Mezona u pripremi i izradi projekata energetske efikasnosti i energetskog menadžmenta. Ri-ječ je o izuzetno značajnoj i perspektivnoj djelatnosti.

R. Kovačević: Razvojem novih tehnologija, racionalizacijom tro-škova svijet je prepoznao i uveliko implementirao projekte ener-getske efikasnosti i energetskog upravljanja. Prateći razvoj ovih projekata i mi se spremamo i već smo sa EBRD - om u fazi izrade studije energetskog menadžmenta za našu firmu. Studija obuhva-ta izradu male solarne elektrane kao pilot projekta, preko kojeg bi se edukovao naš kadar i dokazali neophodni parametri za izradu većih projekata. Ušteda energije i pametni sistemi su budućnost našeg tržišta i u tome vidimo šansu za razvoj i svoje poslovanje.

Glasnik: Za uspješno poslovanje ove godine ste dobili Nagradu Pri-vredne komore Crne Gore. Koliko će Vam priznanje najveće orga-nizacije privrednika, moguće, pomoći u radu?

R. Kovačević: Uspjeh ne dolazi sam od sebe, a to potvrđuje i ovo priznanje od najveće organizacije privrednika tj. Privredne komo-re Crne Gore. Priznanje koje dolazi sa ovako značajne adrese, a na prijedlog našeg cijenjenog i uvaženog investitora EPCG i A2A meni lično i svim zaposlenim u Mezonu izuzetno mnogo znači i daje podsticaj i obavezu da je kroz naredne poslove potvrdimo i oprav-damo. Ovo značajno priznanje je kruna našeg rada i uz dosadašnje reference čini nas još uspješnijim, a time i preporučuje sadašnjim i budućim korisnicima naših usluga.

Glasnik: Želite li da kažete još nešto što nije obuhvaćeno pitanji-ma?

R. Kovačević: Nagradu za uspješno poslovanje želimo podijeliti sa našim partnerima, saradnicima i učesnicima na realizaciji dosa-dašnjih poslova. Ovo nije nagrada samo Mezonu već svima njima, te im iz tog razloga, ovim putem, želim čestitati i zahvaliti. Svaka zajednica čini skup pojedinaca. Pojedinci u zajednici Privredne komore Crne Gore napravili su instituciju kojom se može ponositi Crna Gora.

Page 41: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

41

Broj 4April 2014.

Seminar na temu „Novi trendovi u međunarodnom prometu - novi in-strument plaćanja – Platna obligacija

banke – BPO”, održan je u organizaciji Pri-vredne komore Crne Gore 1. aprila 2014.

U međunarodnom trgovinskom prometu i izvoznik i uvoznik su izloženi raznim rizi-cima. Neophodno je mnogo znanja, pažnje, informisanosti i dobre komunikacije sa iza-branom bankom da bi se izbjegli rizici ili da se na najbolji način zaštiti od istih. Nema uspješno završenog spoljnotrgovinskog posla bez uspješno završene finansijske konstrukcije tog posla. Zato, svaki ugovor o trgovini sadrži tzv. „finansijsku klauzulu” u kojoj se do detalja navodi izabrani mehani-zam plaćanja sa dokumentima koja najbo-lje štite od pretećih rizika.

Najveći rizik za prodavca - izvoznika je da izveze ugovorenu robu odnosno izvrši ugo-vorenu uslugu, a kupac – uvoznik ne izvrši plaćanje na ugovoreni način. Ovom riziku izvoznik je izložen uvijek u slučaju da ugo-vori mehanizam plaćanja „open account” (na otvoreno) ili inkaso, bez ikakve druge zaštite (avalirane mjenice banke, garancije, stendbaj akreditiva).

Da bi spoljnotrgovinac bio siguran da je na najbolji način sačinio „finansijsku klauzu-lu“, mora obavezno, prije potpisivanja ugo-vora sa stranim partnerom, da provjeri kod svoje banke da li je sve dobro zapisano kao što je i želio i da li je odabrao adekvatan me-hanizam plaćanja.

Najveći rizik za kupca – uvoznika je da unaprijed plati poručenu robu, a prodavac istu ne isporuči ili isporuči manju količi-

Trendovi u međunarodnom prometu

Platna obligacija banke novi instrument plaćanja

nu ili isporuči robu lošijeg kvaliteta. Kupac mora znati koja dokumenta da ugovori sa svojim partnerom, jer se samo dobrim do-kumentima štiti od rizika kojima je izložen.

Analize Međunarodne trgovinske komo-re pokazuju da će rast spoljnotrgovinskih transakcija do 2020. godine biti skoro 8% i da 80% međunarodne trgovine čine „open account“ transakcije, a na raspolaganju su različiti sigurniji mehanizmi plaćanja. Sva-ki od mehanizama ima svoje prednosti i mane, ali se mora znati da ako želimo veću sigurnost, mehanizam plaćanja je relativno skuplji, a ukoliko sigurnost plaćanja nije prioritet, može se koristiti jeftiniji i jedno-stavniji mehanizam.

„Open account“ je najnesigurniji mehani-zam plaćanja za izvoznika, a za uvoznika najpovoljniji. (Buy now – Pay Later) Izvo-znik praktično kreditira uvoznika s tim da mu ovaj plati izvezenu robu odnosno izvr-šenu uslugu 30, 60, 90 dana od određenog datuma, npr. od datuma otpreme. Ovaj me-hanizam plaćanja se koristi u međunarod-nom prometu samo kada se ima puno po-vjerenje u uvoznika i više je u praksi kada je u pitanju unutrašnji promet.

Imajući u vidu kretanja i promjene na glo-balnom nivou, finansijsku krizu koja i da-lje traje, banke moraju ponuditi klijentima inovativne usluge, nove mehanizme u cilju smanjenja rizika poslovanja, smanjenja troškova svojim klijentima, a povećanja efi-kasnosti poslovanja i novih izvora za finan-siranja trgovine.

Slijedeći taj trend, Medjunarodna trgovin-ska komora u Parizu (ICC Paris) – Komi-

sija za bankarsku tehniku i praksu, sebi je postavila ambiciozan cilj da uvede jedan inovativan način podrške „open account-u“ i za spoljnotrgovinske partnere učini sigurnijim trgovinske transakcije preko njihovih banaka. Ovaj novi instrument BPO – Bank Payment Obligation – platna obligacija banke će omogućiti uvoznicima i izvoznicima da u lanac trgovinske tran-sakcije uključe svoje odabrane banke. Na bazi standardizovanih poruka (ISO 20022) i prethodne provjere podudarnosti podataka od strane SWIFT-a, ovaj novi instrument će ubrzati finansijske transakcije i biti dodat-ni instrument finansiranja malih i srednjih preduzeća.

U platnu obligaciju banke (BPO) je ugrađena najbolja praksa sa dokumentarnim akredi-tivima i open accoint-om. To je instrument između akreditiva i open account/a (elek-tronski akreditiv). Usvojena su i Pravila za ovaj instrument URBPO 750 – Uniform Ru-les for Bank Payment Obligation, Version 1.0. koja su prevedena na srpski jezik i za-hvaljujući Nacionalnom odboru ICC Serbia, objavljena dvojezčno.

Dakle, platna obligacija banke - BPO pravila, su nova rješenja koje je Međunarodna trgo-vinska komora dala kao odgovor na nove tržišne potrebe. Definisana u cilju promje-na finansijskih transakcija u trgovini, BPO je neopoziva obaveza jedne banke prema drugoj da će se plaćanje obaviti određenog datuma. To je alternativni instrument za izmirenje obaveza u trgovini, kreiran da do-puni postojeća rješenja, a ne da ih zamijeni. Pravila su jednoglasno usvojena u aprilu, 2013. na sastanku Bankarske komisije Me-đunarodne trgovinske komore, a njihova primjena je počela od 1. jula 2013. godine.

Platne obligacije banke omogućavaju ban-kama da ublaže rizike vezane za međuna-rodnu trgovinu u korist kupaca i prodavaca. One omogućavaju fleksibilne finansijske propozicije kroz vezano finansiranje, prije i poslije otpreme.

Izbor odgovarajućeg platnog mehanizma i instrumenta je izuzetno važan i zbog toga je ovaj seminar bio prava prilika da se učesni-ci detaljno upoznaju sa novim instrumen-tom i pravilima koja se na njega primenju-ju, a koji je odnedavno dostupan bankama i njihovim klijentima.

Predavač na seminaru bila je Cvijeta Anđel-ković član Komisije za bankarsku tehniku i praksu ICC Paris i Trade Finance konsul-tant.

Page 42: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

42

Broj 4 April 2014.

Autoput do Crne Gore za četiri godine?

Očekujem da autoput Beograd-Boljare bude završen za četiri godine, izjavio je novoiza-brani predsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić u Skupštini te zemlje.

- To bi bio nedvosmisleno veliki uspjeh i ogroman rezulat. Uvjeren sam da ćemo kroz koncesione ugovore taj autoput u po-tpunosti izgraditi – rekao je Vučić u aprilu.

Ovu izjavu je prokomentarisao ministar sa-obraćaja i pomorstva Crne Gore Ivan Brajo-vić, riječima da je ona najbolji je pokazatelj da vlade u Podgorici i Beogradu sinhroni-zovano rade na saobraćajnoj povezanosti dvije države.

- To se poklapa sa našim ranijim tvrdnja-ma proisteklim iz razgovora sa kolegama iz Srbije, da će se u dogledno vrijeme naši građani voziti auto-putem od Bara do Beo-grada – rekao je Brajović.

Podsjetimo, krajem februara, predstavni-ci Vlade Crne Gore potpisali su sa Kinom okvirni Sporazum i Ugovor o gradnji, pro-jektovanju i nabavci i ugradnji opreme i materijala za autoput Bar-Boljare odnosno prioritetnu dionicu Smokovac-Mateševo. Kineske kompanije CCCC i CRBC su ponu-dile da prioritetnu crnogorsku dionicu au-toputa od Smokovca do Mateševa izgrade za 809,58 miliona eura.

U Srbiji je u toku gradnja dionice od 12,5 kilometara između Uba i Lajkovca sred-stvima iz budžeta Srbije, a azerbejdžanska kompanija Azvirt radi na oko 40 kilometa-ra autoputa između Ljiga i Preljine.

BiH opštine povoljne za ulaganje

Bosanskohercegovačke opštine Teslić, Te-šanj i Žepče, prema FDI magazinu (Finan-cial Times Group), koji je specijalizovan za direktne strane investicije, uvršćene su među 10 najpovoljnijih investicionih lo-kacija južne Europe po stepenu troškovne korisnosti.

- Ući u 'top 10' najatraktivnijih lokacija za strane investicije u ovom dijelu Evrope za-ista nije mala stvar, pogotovo kada dolazite iz Bosne i Hercegovine, opterećeni svim problemima koje imamo - ocijenio je načel-nik opštine Teslić Milan Miličević.

Podsjetio je da su ove tri opštine ušle u zajednički projekt promocije svojih privre-dnih kapaciteta, te poručio da je „cilj čitave priče stvoriti nova radna mjesta”.

- Dvije industrijske zone nudimo po popu-larnoj cijeni od jedne konvertibilne marke po metru kvadratnom za izgradnju prosto-ra potencijalnih investitora i uz odgovara-juće uslove. Nakon 10 godina taj investitor zemljište dobiva u vlasništvo. Drugo su sti-mulativne mjere, a to je 5.000 KM po sva-kom novozaposlenom radniku kojeg ski-date sa biroa - pojasnio je Miličević tajnu teslićkog uspjeha.

Dodao je kako se u Tesliću pojavio veliki broj potencijalnih investitora iz Slovenije, Hrvatske, Italije, Austrije, Švicarske i Tur-ske, te najavio njihovo zanimanje za ulaga-nja u Žepču i u Tešnju.

Kategorije i kriterijumi prema kojima je FDI grupa za evaluaciju donijela odluku da proglasi najbolje evropske regije i gradove su ekonomski potencijal, odnos investicija i troškova, ljudski resursi, infrastruktura, kvalitet života, povoljno poslovno okruže-nje, kao i promotivna strategija za privlače-nje direktnih stranih investicija.

Za prestižnu nagradu „FDI europski gradovi i regije budućnosti 2014/2015” prijavilo se 468 gradova.

Fiat povećao izvoz 50 odsto

Kompanija Fiat automobili Srbija u prvom kvartalu ove godine povećala je izvoz 50 odsto i najuspješniji je domaći izvoznik, ali

i jedan od najvećih poslodavaca u regionu.

Fiat bilježi i rast prodaje u Sjevernoj Ame-rici, a mjesečno se samo u Italiji plasira se-dam hiljada vozila, prenosi Tanjug.

Kompanija je u periodu od januara do mar-ta ove godine izvezla automobile za 374,8 miliona eura i na prvom je mjestu liste 15 najvećih srpskih izvoznika.

Fiat je samo u Sjedinjenim Američkim Dr-žavama (SAD) i Kanadi u martu plasirao oko dvije hiljade modela 500L.

Predsjednik Udruženja uvoznika vozila i djelova Miloš Petrović rekao je da je Fiat otvorio vrata svim svjetskim proizvođači-ma automobila i da je Srbija tržište koje je dobro za ulaganje.

- Sve velike kompanije koje se bave kom-ponentama rade i za Fiat i za okruženje. Prema tome, mislim da je ovo stabilno ula-ganje pokazalo da vrijedi doći u Srbiju - re-kao je Petrović.

U Fiatu smatraju da će ova godina izvozno i finansijski biti mnogo bolja. Luka Bar je od početka godine nabavila, zahvaljući tom poslu, opremu vrijednu sedam milona eura za pretovar automobila.

Hrvatska ekonomija među 10 najgorih

Hrvatska se nalazi na top 10 listi zemalja koje imaju najgoru ekonomiju u 2014. go-dini, pokazuje istraživanje britanskog Eco-nomista.

Regionvijesti

Page 43: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

43

Broj 4April 2014.

Ove podatke je objavio Robert Alan Vord, glavni urednik Inteligence Unita, konsul-tantskog odjeljenja magazina Economist.

- Fiskalna štednja, visoka nezaposlenost, spoljni dug, krediti i slaba konkurentnost koče rast. Oporavak sledi od 2015. godine - odgovorio je Vord na svom Twitter profilu na pitanje zašto se Hrvatska našla u dru-štvu Kipra, Ukrajine, Portorika, Libije, Cen-tralnoafričke Republike, Venecuele, Gvine-je, Argentine i Barbadosa.

Podatke britanskog Economista, prema kojima je Hrvatska među deset najgorih privreda u svijetu, treba uzeti s rezervom, ocijenio je hrvatski ministar ekonomije Ivan Vrdoljak.

On smatra da podaci Economista vjerova-tno ne uključuju zemlje Trećega svijeta.

- Sve reforme koje radimo trebalo bi da budu brže i željeli smo da budu brže i vje-rujemo da će rezultati neizostavno doći, ali to nije razlog da Hrvatska bude među deset najgorih ekonomija svijeta. U okruženju imamo nekoliko zemalja koje su daleko lošije od Hrvatske što ne znači da nam ne treba biti bolje i biće bolje i rezultati svega što radimo će uskoro doći - rekao je Vrdo-ljak Hrvatskoj televiziji, prenosi Hina.

On je dodao da se na tome radi već godinu, podsjetivši da su usvojeni zakoni o strate-škim investicijama i o poboljšanju investi-cione klime.

Kreč iz Mostara

Jedna od vodećih njemačkih firmi za pro-izvodnju kreča SCHAEFER KALK Gmbh & Co i kompanija BFS iz sastava grupacije Stanić, započinju novi proizvodni projekt vrijedan 30 miliona eura, a najavljeno je otvaranje novih 150 radnih mjesta.

Kako je saopšteno iz Stanić Group, cjeloku-

pna proizvodnja bit će izvezena na tržišta Afrike, Azije i Evropske unije (EU).

- Sve dosadašnje analize koje smo napra-vili pokazuju zadovoljavajući kvalitet ka-mena na lokaciji Kreševo. Zbog toga su BFS i SCHAEFER KALK uputili pismo namjere Gradu Mostaru za izgradnju tvornice kreča. Grad Mostar odabran je zbog blizine Luke Ploče budući će kompletna proizvodnja biti izvezena preko te luke na afričko i azijsko. Takođe, izvozićemo na tržište EU – navodi se u njihovom saopštenju.

Saradnja u turizmu sa Albanijom

Sporazum o saradnji u turizmu između Crne Gore i Albanije, koji su u aprilu potpi-sali predstavnici dvije vlade, trebalo bi da doprinese efikasnijoj razmjeni turista, kao i zajedničkom nastupu na udaljenim, emi-tivnim tržištima.

Takođe, ključni dogovor između dva mini-starstva je usklađivanje prostornih plano-va, naročito kada su u pitanju projekti koji se tiču i Crne Gore i Albanije. Na sastanku su razmjenjena iskustva u vezi sa projek-tom neformalnih naselja, s obzirom da se Albanija sprema za sličan projekat.

Prvi sajam ženskog preduzetništva u Dubrovniku

Na poziv Gender Task Force (GTF), dele-gacija Crne Gore učestvovala je na Prvom sajmu ženskog preduzetništva Jugoistoč-ne Evrope koji je održan od 3. do 5. aprila 2013. godine, u hotelu Valamar Lacroma u Dubrovniku.

Privrednu komoru Crne Gore na ovom Saj-mu predstavljala je Nina Drakić, sekretar-ka Odbora za žensko preduzetništvom, a delegaciju su činile i predstavnice Cetinj-skog Parlamentarnog foruma, Asocijacije poslovnih žena, Direkcije za razvoj MSP, Unije poslodavaca, NVO „Status”, Udruženja preduzetnica, kao i uspješne preduzetnice. Tom prilikom, Asocijacija poslovnih žena

Crne Gore primljena je u članstvo Međuna-rodnog udruženja poslovnih žena (FCEM).

Događaj je organizovao GTF u okviru sv-jetskog skupa FCEM-a, u saradnji sa Hr-vatskom gospodarskom komorom (HGK) Dubrovačko – neretvanske županije i Udrugom poslovnih žena Hrvatske (KRUG), a pod pokroviteljstvom predsjednika Repu-blike Hrvatske Iva Josipovića. Cilj organiza-tora bio je postizanje rodne ravnopravnosti u preduzetništvu i rješavanje društvenih i ekonomskih problema koji utiču na privre-du - na nacionalnom i regionalnom nivou.

U okviru sajma održani su B2B sastan-ci gdje je više od 60 zena preduzetnica iz 15 zemalja svijeta, razmijenilo iskustva te pokrenulo razgovore o mogućoj saradnji. Pored toga, organizovana je panel diskusija na temu „Korištenje komparativnih pred-nosti u postizanju konkurentnosti“, čije su učesnice bile predstavnice hrvatskog ministarstva preduzetništva i zanatstva, Udruženja „Deša”, Centra za inovacije i pre-duzetništvo (ZŠEM), kompanije Agrokor, HGK Split i GTF-a. U sklopu pratećeg dijela programa, u prostorijama poljoprivrednog gazdinstva Agroturizam Laptalo, organizo-vana je radionica na temu „Strateško plani-ranje - Perspektive ženskog preduzetništva 2015-2020”.

Prvi sajam ženskog preduzetništva Jugoi-stočne Evrope dio je trogodišnjeg regional-nog projekta „Žensko Preduzetništvo: Motor za stvaranje radnih mjesta u Jugoistočnoj Europi” čiji je nosilac Savjet za regionalnu suradnju (RCC), a sprovode ga GTF i Regio-nalni centar za razvoj preduzetničkih kom-petencija za zemlje Jugoistočne Evrope (SEECEL), uz finansijsku podršku Švedske razvojne agencije (SIDA). Događaj je okupio više od 100 učesnica - žena preduzetnica, predstavnica udruženja poslovnih žena i poslodavačkih udruženja iz devet zemalja uključenih u ovaj projekat (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Koso-vo, Makedonija, Moldavija, Srbija i Turska), kao i predstavnica iz Bugarske.

Page 44: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

44

Broj 4 April 2014.

Tekstilni gigant nasjeveroistoku Makedonije

Makedonija će dobiti najveću integri-sanu tekstilnu zonu u Evropi, najavio je Selcuk Alperen, direktor međunarodne multinacionalne kompanije „Weibo Gro-up”.

Ta firma planira da izgradi kompleks te-kstilnih proizvodnih objekata na površi-ni od oko 40 hektara u sjeveroistočnom dijelu Makedonije.

- Za početak, uložićemo oko 180 miliona dolara, a kasnije će dostići i 400 miliona. Biće zaposleno 4.000 do 5.000 radnika, i za oko pet godina očekujemo izvoz vre-dan od 600 do 800 milijardi dolara - re-kao je Alperen.

U kompaniji „Weibo Group” kao glavne razloge za ulaganje u Makedoniji navo-de povoljno poslovno okruženje, kvali-tetnu radnu snagu i mogućnost za brzu proizvodnju i isporuku.

Početak izgradnje objekata očekuje u drugoj polovini godine, a 2015. će biti ostvaren prvi izvoz.

Makedonske slobodne zone, njih če-tiri, već šest godina privlače stra-ne investitore, a prethodna, 2013,

donijela im je više od 215 miliona eura.

Vlada Makedonije, kako navodi Al Jazeera, platila je stotine miliona eura za promociju zona, ne bi li privukla ulagače i to se ispla-tilo, jer brojni stranci tu posluju bez carina i poreza, ukoliko proizvode za izvoz.

Slobodna zona Skoplje 1 je, takoreći, država u državi. Proizvođači ne plaćaju carinu na sirovine za proizvodnju. U njoj se trenutno obrne milijardu i 200 miliona evra godišnje. Tamo radi više od 1.500 radnika koji za-rađuju 25 odsto više od državnog proseka Makedonije, koji trenutno iznosi 340 evra.

- Država gradi celu ukupnu infrastruktu-ru, to znači puteve, priključke za struju, za vodu, za sve one komunalije. Najvažnije je što država daje zemljište na dugoročan za-kup, do 99 godina, gde jedan hektar zemlji-šta godišnje košta samo 1.000 evra - kaže direktor slobodnih ekonomskih zona Vik-tor Mizo.

Postavlja se pitanje kako nadomjestiti tro-škove zbog neprihodovanja velikog broja

Slobodne zone – iskustva Makedonije

Privlače investicije u izvoz

U zoni Skoplje 1 obrne se milijardu i 200 miliona eura godišnje, radi 1.500 radnika koji zarađuju 25 odsto više od prosjeka u državi.

poreza.

- U stvari, ti prihodi ne bi ni postojali da nije bilo zone. Država se odriče deset godina poreza na profit i deset godina personal-nog poreza na plate, ali ta radna mesta, te fabrike ne bi ni postojale da nisu bile zone - ističe Mizo.

Profesor ekonomije Abdylmenaf Bexheti smatra da slobodne zone suštinski nisu mnogo donijele.

- Imaju maksimalni doprinos za izvoz, ali isto je uvozna komponenta mnogo jaka. Tako da je dodatna vrijednost, cilj svake privrede, veoma niska. Drugo, veoma za-brinjavajuće, jeste da su male plate u tim zonama. Na neki način, mi izvozimo jefti-nu radnu snagu. Treće, izvozimo jeftine energente. Kod nas energija nema tržišnu cijenu. Ta cijena je socijalna. Tako mi izvo-zimo i skupo uvezenu energiju – rekao je Bexheti

Neki ekonomisti tvrde da su kroz te zone diskriminisani domaći investitori, koji su osuđeni da sami sebi dovode vodu, struju, plin, puteve - sve ono što se na tacni daje strancima.

Page 45: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

45

Broj 4April 2014.

Javni dug država nastalih raspadom bivše SFRJ dostigao je fantastičnih 90 milijardi eura.

Mada su poređenja, naročito u ekonomiji, uvijek nezgodna, treba ipak podsjetiti na to da je dug bivše države prije rasparčava-nja bio gotovo četri i po puta manji, to jest oko 20 milijardi dolara.

Rekorder je za sada Slovenija, koja će se ove godine zadužiti goto-vo 28,8 milijardi eura, ali ona ima i najmanje razloga za brigu jer je njen bruto domaći proizvod i najveći pa ima mogućnosti da ono što je uzela i vraća. Javni dug Slovenije u 2013. godini porastao je na 71,7 odsto bruto domaćeg proizvod i procena je da će ove godini dostići gotovo 81 odsto BDP-a.

- Ove godine, javni dug će porasti na 28,8 milijardi eura, odnosno 80,9 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je gotovo četiri puta veći nivo u odnosu na onaj iz 2008, prije izbijanja globalne finansijske krize - navodi slovenački Zavod za statistiku.

Na drugom mjestu je Hrvatska s malo manjim zaduženjem od oko 28,7 milijardi, a prati ih Srbija s dugom koji je prešao 20 mi-lijardi eura. Tačnije, Ministarstvo finansija objavilo je da je javni dug Srbije na kraju marta iznosio je 20,507 milijardi eura, što je

Posljedice gubitka tržišta

Zemlje bivše SFRJ dužne 90 milijardi eura

Najviše duguju Slovenija i Hrvatska, najmanje Crna Gora.

62,3 odsto bruto domaćeg proizvoda. U martu je javni dug povećan 109 miliona eura.

Ostale republike, to jest države, debelo zaostaju, ali, s obzirom na njihovu ekonomsku snagu, i ono što duguju je previše.

Tako je država u Bosni i Hercegovini dužna oko 5,5 milijardi eura, Makedonci su za državne potrebe pozajmili 2,7 milijarde eura, a Crna Gora je dužna 1,7 milijardu.

Po ocjeni domaćih ekonomista, sve zemlje bivše SFRJ, sem Slo-venije, polako klize u dužničko ropstvo i ako ne preduzmu hitne

i oštre mjere, u njega će i zapasti.

Kako je izjavio saradnik Instituta za tržišna istraživanja Saša Đogović, zemlje bivše države tonu u velike

dugove jer su raspad i dezintegracija tržišta destruktivno djelovali na indu-

striju, proizvodnja je padala, tržište se smanjilo, a konkurentnost privreda i firmi značajno pala. Izgubljena su tr-

žišta u Africi, Aziji.

Page 46: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

46

Broj 4 April 2014.

To je suprotno od predviđanja Vlade iz Pretpristupnog eko-nomskog programa iz januara. Vlada u osnovnom scenariju očekuje da državni dug raste još ove godine na 56,9 odsto

BDP-a, a da već naredne počne njegovo smanjivanje usljed rasta ekonomije podstaknutog velikim projektima poput turističkih na-selja na Luštici i u Kumboru, izgradnje autoputa i podvodnog elek-troenergetskog kabla za Italiju.

Državni dug na kraju prošle godine iznosio je 1,87 milijardi eura ili 56 odsto BDP-a u čemu se slažu podaci MMF-a i Vlade. Na kraju ove godine Vlada očekuje da će državni dug narasti na dvije mili-jarde eura i da će to u osnovnoj prognozi vrijedjeti 56,9 odsto BDP--a, a u prognozi nižeg rasta 58,9 odsto.

MMF procjenjuje da će na kraju ove godine državni dug iznositi 58,7 odsto. Međutim za narednu godinu dolazi do velikih razlika u projekcijama, jer MMF ne očekuje da će doći do snažnog ekonom-skog rasta crnogorske ekonomije.

Vlada u osnovnoj prognozi za narednu godinu predviđa pad držav-nog duga na 55,3 odsto BDP-a, a u najgorem slučaju da će imati rast na 59,6 odsto. MMF međutim očekuje veliki rast državnog duga na čak 63,42 odsto.

MMF je ranije saopštio da se ne slaže sa namjerom crnogorske Vlade da se za autoput zaduži 800 miliona eura od ove godine do završetka izgradnje. Vlada očekuje da će državni dug na kraju 2016. iznositi 2,91 milijardu eura, što će u osnovnoj varijanti biti 52,7 odsto BDP-a, a u scenariju nižeg rasta na 58,2 odsto. MMF oče-kuje da će te godine dug države narasti na 68,35 odsto BDP-a.

Vlada u dokumentima makroekonomske analize nema prognoze za 2017. i naredne godine, osim da će se državni dug održati na dvije milijarde, ali da će njegovo učešće u BDP-u padati zbog rasta ekonomije. MMF ne vidi taj rast jer očekuje da će državni dug u 2017. iznositi 73,22 odsto BDP-a, 2018. će još rasti na 75,78 odsto a tek u 2019. godini očekuju blagi pad na 75,33 odsto.

Najmanji državni dug Crna Gora je imala 2007. godine kada je iz-nosio svega 27,5 odsto BDP-a ili 737 miliona eura. Za samo četiri godine nakon toga na kraju 2011. državni dug je udvostručen na 1,48 milijardi ili 46 odsto BDP-a.

Međunarodni monetarni fond

Prognoza za Crnu GoruDržavni dug Crne Gore mogao bi u naredne četiri godine porasti na 75% BDP-a, navodi se u novoj prognozi MMF-a za Crnu Goru.

Page 47: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

47

Broj 4April 2014.

Evropska komisija povisila je u proljećnim prognozama pro-cjenu rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini na 2,9 odsto, sa 2,7 odsto koliko je predviđala u februaru.

U novim ekonomskim prognozama povećana je procjena rasta bruto domaćeg proizvoda Crne Gore i u narednoj godini sa tri od-sto na 3,6 odsto.

Iz EK su kazali da bi stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori u ovoj godi-ni trebalo da iznosi 19,1 odsto, a u narednoj 18,2 odsto.

Prema projekcijama, deficit budžeta bi ove godine trebalo da iznosi 0,6 odsto BDP-a, a javni dug 58,5 odsto BDP-a. Za narednu godinu EK predviđa suficit budžeta od jedan odsto, dok je javni dug projek-tovan na 59,4 odsto BDP-a.

Iz EU su u dijelu izvještaja posvećenom Crnoj Gori, procijenili da će oporavak crnogorske ekonomije uglavnom biti generisan za-hvaljujući početku nekoliko velikih investicija koje će u narednim godinama pokrenuti aktivnosti u sektoru građevinarstva, zapo-šljavanja i uvoza.

Prema podacima EK, crnogorski BDP u prošloj godini porastao je 3,5 odsto, najviše zahvaljujući aktivnostima energetskog sektora u posljednjem kvartalu, u mjeri većoj nego što se očekivalo.

Iz EK su pohvalili konsolidaciju javnih finansija u prošloj godini i usporavanje rasta javnog duga, zahvaljujući padu budžetskog defi-cita. Javni dug je, kako su naveli, i dalje na visokih 58 odsto BDP-a.

- Tenzije u Ukrajini mogle bi negativno uticati na investicije u ne-kretnine u Crnoj Gori, gdje su Rusi ključni igrači, a ovoga ljeta bi se mogao smanjiti broj turista iz Rusije i Ukrajine - navodi se u izvještaju Komisije.

Osim rasta BDP-a, u EK očekuju da će narednih godina rasti i za-poslenost, izvoz i uvoz, a samim tim i inflacija za koju predviđaju da će u ovoj godini iznositi 1,8 odsto, a u narednoj godini 2,7 odsto. Osnovni scenario predviđa dalji rast ekonomskih aktivnosti, bazi-ran na novom ciklusu stranih investicija. Evropska komisija oče-kuje da će naredne godine biti završena obnova nikšićke Željezare i početak rada novog bloka Termoelektrane Pljevlja.

- Situacija u Kombinatu aluminijuma Podgorica (KAP) ostaje ne-izvjesna i njegova prizvodnja će, čak i u slučaju njegove uspješne prodaje, ostati smanjena i ograničena zbog visokih troškova proi-zvodnje - ocjenjuje se u izvještaju EK.

U eurozoni se ove godine, prema novim prognozama EK, očekuje rast ekonomije od 1,2 odsto, a u narednoj 1,7 odsto. U saopštenju EK se navodi da je ekonomski oporavak EU stabilan i da će dovesti do smanjivanja nezaposlenosti brže nego što se očekivalo.

Evropska komisija

Poboljšana procjena rasta

Gordana Đurović je za Blic Crna Gora kazala da bi trebalo sačuvati umjereni optimizam i realnu percepciju koju nam nude najavljene investicije u srednjem roku vrijedne četiri

milijarde eura.

Slovenački dnevnik Delo je ocijenio da svim zemljama bivše Ju-goslavije prijeti dužničko ropstvo zbog javnog duga od 90 milijardi eura, a da je prije raspada Jugoslavije on bio oko 20 milijardi. Sve te zemlje, osim Slovenije, piše list, “polako klize u dužničko ropstvo ukoliko ne preduzmu hitne i stroge mjere”.

Prema ocjeni Đurović, članak je refleksija slovenačke političke scene i njihove velike zabrinutosti, budući da je ta zemlja imala mnogo bolje razvojne performance u nedavnom periodu.

„Postojeće stanje u zemljama regiona ne bih konotirala kao „odla-zak u dužničko ropstvo”. Smatram da ima prostora za razvoj i opo-ravak, posebno ako se više posvetimo pripremi dobrog poslovnog ambijenta za dinamičnu realizaciju planiranih investicija i ako se umjesto nekih političkih motiva posvetimo zdravim ekonomskim, koje će pojačati jedinstvo kod donošenja važnih odluka u Vladi, kao i parlamentu“, rekla je Đurović.

Ona kaže da je prosječni nivo zaduženosti država regiona, uključu-jući Sloveniju i Hrvatsku, koji je u 2013. godini bio 53 odsto BDP-a, ozbiljan ako se posmatra u sadašnjem kontekstu.

Đurović kaže da se u zemljama regiona koje su članice EU, s ob-zirom na očekivane stope rasta u 2014-15, očekuje postepeni opo-ravak, dok ostale zemlje “prate trend sporog, ali neizvjesnog opo-ravka”.

Dr Gordana Đurović

Sačuvati umjereni optimizam Regionu i Crnoj Gori ne prijeti dužničko ropstvo zbog nivoa javnog duga, ocijenila je profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici.

Page 48: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

48

Broj 4 April 2014.

ETG Grupa, dobitnica Nagrade Privre-dne komore za inovativnost, nastala je kao rezultat jasnih vizija i vrije-

dnog rada članova porodice Bajković koji, od 1997. godine, posvećeno izgrađuju kom-paniju danas prisutnu i poslovno aktivnu u cijelom regionu jadranskih zemalja, u do-menu energetike, životne sredine i građe-vinarstva.

Sagovornik Glasnika je Mladen Bajković, vlasnik i izvšni direktor ETG Grupe.

Glasnik: Kako doživljavate značaj Nagrade Privredne komore za inovativnost i da li će ona biti motivacija za buduće poslovne uspjehe i unapređenje inovativnosti Vaše kompanije?

M. Bajković: Od osnivanja ETG Grupe radi-mo zajedno, timski i posvećeno idemo ka ciljevima, ne posustajući pred preprekama. Radimo na jedan otvoren i transparentan način, koristeći se činjenicama i hrabrošću koja je potrebna za nove izazove i rizike. Naši zaposleni su svjesni sebe i svojih spo-sobnosti, rade uz humor i pozitivnu energi-ju koja pomaže u oslobađanju kreativnosti i inovativnosti, što je rezultiralo i Nagradom. U vremenu kada se neizmjernom brzinom dešavaju promjene, u moru inovacija, Na-grada za inovativnost, osim privilegije, predstavlja i obavezu, zadatak, otvara nova pitanja kako nastaviti uzlaznom putanjom i napraviti još inovativniji potez koristan za društvenu zajednicu. Dakle, Nagrada nam predstavlja kako priznanje za dosadašnji trud, tako i podstrek za promjene ka boljoj budućnosti.

Glasnik: Inovacija se definiše kao komerci-jalizacija ideje, odnosno uvođenje na tržište novog ili značajno poboljšanog proizvoda, usluge, procesa ili primena nove marketing metode i načina organizacije poslovanja u cilju ostvarivanja konkurentske prednosti. Objasnite na konkretnom primjeru inova-cije koje je realizovala ETG Grupa, a koje su je preporučile za priznanje Komore.

M. Bajković: Doprinos na polju energetske efikasnosti smatramo ključnim segmen-tom zaslužnim za priznanje koje smo do-bili. Sistem i način na koji gajimo kulturu življenja i korištenja prostora i resursa po principu održivosti je jedinstven na našim prostorima i u okruženju. Dokazali smo da za primjenu principa održivog građe-nja ne postoje ograničenja, rekonstruisali smo pedesetogodišnju zgradu koristeći najsavremenija naučno – tehnološka do-stignuća, preobratili je u niskoenergetski objekat, tj. naš EDU- centar. Razlika u odno-

ETG Grupa, dobitnica Nagrade za inovativnost

Održiva gradnja za bolju budućnostU doba snažnog zamaha industrije informacionih i komunikacionih tehnologija, inovativnost igra jednu od glavnih uloga za poslovni uspjeh, smatra direktor Mladen Bajković.

Page 49: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

49

Broj 4April 2014.

su na objekte slične namjene u regionu je što posjetioci mogu da se uvjere u učinkovitost ovakvog pristupa građenju, budući da su svi implementirani segmenti i funkcionalni i vidljivi kao dio en-terijera. Animiramo i edukujemo posjetioce, različitih interesnih i starosnih kategorija: od mališana, preko znatiželjnih pojedinaca ili grupa, do usko specijalizovanih stručnjaka iz različitih segmenata inženjerskih djelatnosti.

Glasnik: Dijelite li stav pojedinih svjetskih ekonomista da je ino-vativnost važna, pa i presudna za poslovni uspjeh i da li se tome u Crnoj Gori pridaje zaslužena pažnja?

M. Bajković: Inovativni pristup radu jeste jedan od glavnih fakto-ra koji je pozitiivno uticao, kako na širu zajednicu, tako i na kom-panijski poslovni rast. Danas, više nego ikada, u doba snažnog zamaha industrije informacionih i komunikacionih tehnologija, inovativnost igra, ako ne presudnu, onda jednu od glavnih uloga za poslovni uspjeh. Mislimo da se u Crnoj Gori sve više pažnje po-svećuje inovativnosti i kompanijama koje prate svjetske trendove i donose inovacije u Crnu Goru.

Glasnik: Približite našim čitaocima ETG grupu, istorijat, poslove kojima se bavi i biznis filozofiju. Kako je nastao ovaj porodični bi-znis?

M. Bajković: ETG je kompanija koja prije svega nudi sistemska ili kompletna rješenja u oblastima gradnje objekata i parcijalna u instalacijama grijanja, klimatizacije, vodovoda, kanalizacije, opre-manje enterijera kroz projektovanje, kao i projekt menadžment od strane iskusnih inženjera u svakoj od pomenutih oblasti. ETG ima i sopstvenu trgovačku kuću u okviru koje plasira vrhunsku opre-mu (oko 60 poznatih brendova) u svim navedenim oblastima, a obim prometa koji ostvaruje sa svojim inostranim dobavljačima omogućuje visoku konkurentnost na tržištu Crne Gore. Iskustvo u projektovanju i održavanju ovih sistema uz uvijek siguran lager rezervnih djelova pomogli su nam da se visoko pozicioniramo i kao kompanija koja pruža vrhunske usluge u oblastima energy managementa i facility managementa. Iz svega navedenog može se vidjeti i to da je ETG Grupa nastala kao rezultat jasnih vizija i vrijednog rada članova porodice Bajković koji od 1997. posvećeno izgrađuju kompaniju i koja je danas prisutna i poslovna aktivna u cijelom regionu jadranskih zemalja.

Glasnik: Nove tehnologije građenja su nešto po čemu se Vaša kompanija prepoznaje. U kojoj mjeri je kod nas zastupljena, da tako kažemo, svijest o značaju energetski efikasnih objekata, te zainteresovanost za njihovu gradnju?

M. Bajković: Puno smo posvećeni promociji i primjeni novih teh-nologija u izgradnji energetski efikasnih objekata, pa nas jako čini srećnim to što smo po tome i prepoznatljivi, tako znamo da je naš trud i usmjerena energija urodila plodom. Intezivno se radi na podizanju svijesti i edukaciji lokalne zajednice o energetski efikasnim sistemima, jer je do sada zainteresovanost fizičkih lica, privrednih subjekata i javnog sektora bila jako mala.

Glasnik: Šta je Ideja nove graditeljske misli i kako joj ETG grupa doprinosi svojim Edukativnim centrom za zelenu i energetski efi-kasnu gradnju? Upoznajte nas sa radom ovog Centra, ali sa i objek-tom u kojem se nalazi. Koliko je polaznika prošlo Vaše seminare, radionice, multimedijalne treninge?

M. Bajković: U cilju podrške ideji Nove graditeljske misli rekon-struisali smo pedesetogodišnju zgradu i koristeći najsavremenija

naučno – tehnološka dostignuća, preobratili je u niskoenergetski objekat, odnosno naš EDU Centar. Poboljšali smo građevinsku fi-ziku novim izolacionim materijalima, ugradili prozore standar-dizovane za „pasivne” objekte, sagradili solarnu elektranu koja pokriva 70% potreba samog objekta, instalirali najsavremenije tehnologije grijanja i hlađenja koje omogućuju optimalnu uštedu u potrošnji energije i pružaju maksimalan komfor za življenje. Ovo je prvi centar u regionu koji sa edukativnim aktivnostima čini nove tehnologije građenja dostupne svim zainteresovanim kli-jentima, različitih interesnih i starosnih kategorija: od mališana, preko znatiželjnih pojedinaca ili grupa, do usko specijalizovanih stručnjaka iz različitih segmenata inženjerskih djelatnosti. Edu-kativne aktivnosti se sprovode kroz različite edukativne radionice, prezentacije, treninge. Sala za edukaciju ima 20 sjedećih mjesta i interaktivnu tablu koja omogućuje istovremeno prikazivanje više sadržaja na različitim medijima. Na raspolaganju je i brojna struč-na literatura i edukativni sadržaji u elektronskom obliku. Do sada je dosta polaznika imalo priliku da prisustvuje jednonevnim i vi-šednevnim seminarima i predavanjima renomiranih stručnjaka iz zemlje i inostranstva na lokalnom i stranim jezicima, interak-

tivnim radionicama, praktičnim prezentacijama, multimedijalnim treninzima itd.

Glasnik: Otkrijte nam planove ETG grupe za blisku budućnost. Kako vidite ETG grupu u budućnosti, recimo za 10 godina?

M. Bajković: ETG Grupa je već izašla na regionalno tržište. Vla-snici smo projektantske kuće Green Projects u Beogradu. Takođe, suvlasnici smo i firme u Zagrebu koja se bavi projektovanjem energetskih postrojenja (hidro, termo, solarnih elektrana) i zašti-tom životne sredine. U svim kompanijama je zaposleno preko 150 visokoobrazovnih kadrova. To ukazuje da želimo biti značajan re-gionalni privredni subjekat u domenu energetike, životne sredine i građevinarstva.

Trudimo se da svake godine budemo bolji i bolji, tako da ćemo za 10 godina sigurno biti par koraka ispred…

Glasnik: Molimo da navedete sve što je od značaja a nije obu-hvaćeno pitanjima.

M. Bajković: Iako imamo još puno toga da kažemo ostavićemo da to učinimo djelima.

Page 50: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

50

Broj 4 April 2014.

Privredna komora Crne Gore i Sekretarijat za razvoj preduze-tništva Glavnog grada organizovali su 10. aprila 2014. godine seminar na temu „Sertifikacija, prednosti i potencijali“.

O tome kako implementacijom standarda unaprijediti organizaci-ju, odnosno poslovanje, polaznicima seminara iz lokalne uprave, javnih i privatnih preduzeća govorili su predstavnici Instituta za standardizaciju Crne Gore mr Miodrag Perović, Centra za kvalitet prof. dr Milan J. Perović, Ministarstva ekonomije Dragan Vukčević i Odbora za kvalitet Privredne komore mr Danilo Radoman, nakon pozdravnih riječi mr Vladimira Pavićevića iz Sekretarijata za ra-zvoj preduzetništva Glavnog grada i moderatora skupa Aleksan-dra Marđonovića, rukovodioca Službe za kvalitet u Komori.

- Glavni grad Podgorica je u okviru svog plana razvoja za period 2012-2017. prepoznao značaj primjene međunarodnih standarda u oblasti kvaliteta i, shodno tome, jedan od programa u okviru tog plana je vezan za njihovu promociju. Tokom 2013. godine podržali smo Savjetovanje o kvalitetu u Tivtu. Nadam se da ćemo kroz da-našnju i buduće radionice animirati što više preduzeća sa teritorije Podgorice, kako javnih, tako i privatnih, ka uvođenju standarda u oblasti kvaliteta, i da ćemo na taj način pomoći privredu na nivou Podgorice, što je zadatak Glavnog grada, odnosno Sekretarijata za razvoj preduzetništva – rekao je Pavićević.

Direktor Instituta za standardizaciju Crne Gore (ISME) Miodrag Perović objasnio je da su značajne koristi od standardizacije una-pređenje pogodnosti proizvoda, procesa i usluga za predviđene svrhe, sprečavanje prepreka u trgovini te olakšavanje tehnološke saradnje.

- Standardi su alati održivog razvoja. Oni direktno utiču na vašu konkurentnost, ali i na rast privrede. Od 13.000 malih i srednjih preduzeća, samo 179 posjeduje sertifikate koji im uređuju poslova-

Seminar u Privrednoj komori

Sertifikacija, prednosti i potencijali

Koristi od standardizacije su unapređenje proizvoda, procesa i usluga, sprečavanje prepreka u trgovini, te olakšavanje tehnološke saradnje.

nje, a da bi izašli na tržište EU moraju ih imati – rekao je Perović.

Predstavljajući ISME, on je naveo da su donijeli 11.400 MEST crno-gorskih standarda.

- Ne može sistem standardizacije da razvija samo ISME, već se to mora raditi u sinergiji sa vama, privrednicima, odnosno zaintere-sovanim stranama – smatra Perović.

Profesor dr Milan J. Perović iz Centra za kvalitet je govorio o stan-dardima menadžmenta kvalitetom, koje je, kao novu paradigmu upravljanja, ocijenio podjednako interesantnim kako za sve vrste preduzeća, tako i za društvene organizacije.

- Ovi standardi jedino ne dotiču umjetnost i domaću radinost – kazao je Perović.

Objasnio je da uspostavljanjem sistema mendžmenta kvalitetom QMS, organizacija garantuje da će održavati i poboljšavati kvalitet proizvoda u skladu sa zahtjevima EU direktiva. Osvrnuo se i na dobro poznatu činjenicu da primjena standarda nije obavezna.

- Primjena standarda nije obavezna, ali nije obavezno ni preži-vljavanje organizacije. Standardi su u duhu promjena na bolje, promjena u tehnologiji, biznisu, na tržištu, kao i onim koje donose aktuelni integracioni procesi. Dugoročno, najuticajniji faktor na poslovne performanse je kvalitet proizvoda i usluga – rekao je Pe-rović.

On je ocijenio da je primjena standarda svojevrsna garancija uspjeha, no i da je uspjeh lakše postići nego ga održati.

- Standardi obavezuju na održivi uspjeh, dakle na permanentan rad da bi se to ostvarilo –zaključio je predstavnik Centra za kva-litet.

Page 51: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

51

Broj 4April 2014.

Dragan Vukčević je govorio o aktivnostima Ministarstva ekono-mije u vezi sa ovom temom, saradnji sa drugim organima upra-ve, tržištu sertifikata i aktuelnom stanju, te o Strategiji slobodnog kretanja robe. Pojasnio je pojedine članove Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usaglašenosti, kao i Uredbu o postupku notifikacije u oblasti tehničkih propisa, standarda i po-stupaka ocjene usaglašenosti. Govorio je i o CE znaku.

- Proizvod koji ima CE znak je 99,99 odsto bezbjedan za upotrebu, što međutim ne znači da je i kvalitetan – naglasio je Vukčević, na-vodeći kao primjere rijetkih crnogorskih kompanija koje imaju ovo obilježje Poliex iz Berana i Kronus Montenegro.

O dobrovoljnoj sertifikaciji izlaganje je imao predsjednik Odbora za kvalitet Privredne komore mr Danilo Radoman, vodeći ocjenji-vač ISO 9001 i menadžer QMS u Luci Bar.

- Sistem menadžmenta kvalitetom je opšte prihvaćeni međunaro-dni standard, fleksibilan sistem zahtjeva koji se lako prilagođavaju individualnim potrebama svake organizacije i procesno je orijen-tisan. Dobro isplaniran, uveden i sertifikovan QMS donosi trajna poboljšanja kvaliteta, odnosa sa kupcima, upravljanja, planiranja, efikasnosti procesa i poslovnih rezultata – rekao je Radoman.

Prema njegovim riječima, koristi od sertifikacije QMS su interne i eksterne, a ona izgrađuje povjerenje među ljudima, preduzećima, organizacijama, te u krajnjem, vladama i državama. On je pojasnio da se sertifikati izdaju na tri godine, nakon čega se ulazi u proces resertifikacije. Ukazao je na problem da zbog nižih troškova predu-zeća angažuju sertifikaciona tijela koja nijesu akreditovana.

- Pogrešno je mišljenje da je samo važan sertifikat, a ne i ko ga je izdao – naglasio je Radoman.

Institut internih revizora i Privredna Komora Crne Gore organi-zovali su 16. aprila 2014. godine ekspertsko predavanje za sti-canje profesionalnih kvalifikacija za obavljanje eksterne ocjene

kvaliteta rada revizije, u skladu sa IIA standardima.

Specijalistička sertifikacija, u okviru koje je organizovano preda-vanje „Metodologije rada ocjenjivača tokom sprovođenja ocjene kvaliteta revizije u skladu sa IIA standardima“ prva je tog tipa u re-gionu. Predavač je bio magistar Norbert Wagner, direktor Instituta internih revizora Austrije i Akademije za obuku internih revizora te zemlje, te predstavnik Global IIA za obuku u oblasti eksterne ocjene kvaliteta revizije.

Wagner je bio predavač na više desetina međunarodnih konferen-cija u organizaciji nacionalnih instituta internih revizora iz cijelog svijeta. Riječ je o ekspertu sa velikim praktičnim znanjem, s obzi-rom na to da je između ostalog dugo godina bio direktor Željeznice Austrije.

Skupu u Komori prisustvovali su brojni predstavnici finansijskih institucija, javnog i privatnog sektora iz Crne Gore, Srbije te Bosne i Hercegovine.

Ekspertska obuka organizovana je u cilju dodatnog jačanja kredi-biliteta finansijskog izvještavanja u crnogorskim kompanijama, te jačanja povjerenja javnosti i investitora u stepen ispunjenosti zahtjeva korporativnog upravljanja, u skladu sa opšteprihvaćenim preporukama Evropske Komisije.

Rukovodilac Sektora obrazovanja Privredne komore Crne Gore dr Mladen Perazić pozdravio je učesnike i ocijenio da su predavanja već opravdala očekivanja.

Predsjednik Upravnog odbora IIRCG doc. dr Slavko Rakočević je kazao da se u Crnoj Gori razvija interna revizija, te da je Institut postao respektabilna ustanova.

- Ljudi koji steknu zvanje eksternog eksperta moći će da verifikuju rad internih ocjenjivača – rekao je Rakočević.

Istakao je značaj toga što je Crna Gora prva organizovala ova-kvu regionalnu sertifikaciju i ocijenio da će time skrenuti pažnju Evropske komisije, koja na ovu temu planira konferenciju.

Treće predavanje u okviru ekspertske sertifikacije najavljeno je za 28. maj 2014. godine.

Specijalistička sertifikacija

Ocjena kvalitetarevizije po IIAstandardima

Page 52: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

52

Broj 4 April 2014.

Svijetvijesti

Globalna ekonomija se polako oporavlja

Globalna ekonomija se polako oporavlja, a dobrim sprovođenjem ekonomskih progra-ma moguće je izbjeći rizike koji bi mogli negativno da utiču na oporavak, zaklju-čeno je na sastanku najviših zvaničnika Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Na sastanku je ocijenjeno da je neophodno učiniti sve u cilju bržeg privrednog rasta, koji bi umanjio i dalje visoku nezaposle-nost.

Direktor MMF-a Christine Lagarde je na-kon sastanka saopštila da je svijet prošao kroz dužu ekonomsku katastrofu, ali da se sada kreće u pravcu privrednog rasta.

- Naš osnovni zajednički cilj i dalje je krei-ranje dinamične, održive, balansirane eko-nomije, sa velikim mogućnostima zapo-šljavanja - navodi se u saopštenju MMF-a.

MMF je uputio kritike Sjedinjenim Ame-ričkim Državama zato što Kongres još nije ratifikovao nacrt reforme ovog fonda.

Nove reforme MMF-a usvojene 2010. godi-ne, predviđaju bolju zastupljenost zemalja u razvoju, kao i veću ulogu u odlučivanju pojedinih velikih članica poput Kine i Bra-zila. Reforma se odnosi i na način finansi-ranja MMF.

MMF je najveća svjetska finansijska insti-tucija koja ima ukupno 187 članica. Budžet te organizacije za zajmove državama je 395 milijardi USD.

Kina: Najslabiji rast u posljednjih 18 mjeseci

Kineska ekonomija je u prvom ovogodi-šnjem tromjesečju zabilježila najslabiji rast u posljednjih 18 mjeseci, pokazali su zva-nični podaci.

- Rast kineske ekonomije u periodu od ja-nuara do marta iznosio je 7,4 odsto u po-ređenju sa istim periodom prošle godine, nakon 7,7 odsto rasta u posljednjem pro-šlogodišnjem kvartalu - objavio je državni Zavod za statistiku.

Riječ je o najslabijem rastu kineske ekono-mije na godišnjem nivou od trećeg tromje-sečja 2012, kada je rast bio takođe 7,4 odsto.

- Usporavanje kineske ekonomije odraz je transformacije ekonomskog režima - sma-tra Sheng Laiyun iz Zavoda za statistiku.

Kineska vlada je isključila mogućnost uvođenja značajnijih podasticajnih mjera kako bi se suzbilo povremeno slabljenje rasta, signalizujući da je usporavanje aktiv-nosti očekivan rezultat njenih reformskih nastojanja, iako neki analitičari smatraju da će druga najveća svjetska ekonomija i dalje gubiti zamah.

U odnosu na prethodno tromjesečje kine-ska ekonomija porasla je 1,4 odsto, bilježeći najslabiji rast u posljednje dvije godine, a to prema tumačenju stratega u banci Credit Agricole, Dariusza Kowalczyka odgovara stopi rasta na godišnjem niovu od 5,8 odsto.

- To naglašava intenzitet usporavanja na početku nove godine - kazao je Kowalczyk.

Izglasano formiranje bankarske unije

Evropski parlament izglasao je posljednje mjere i time zaokružio usvajanje novog seta propisa koji će spriječiti banke da do-vedu neku članicu EU do bankrota.

Komesar EU za finansijska tržišta Michel Barnier saopštio je da s obzirom na to da je bankarska unija izglasana velikom veći-nom, sada postoji istinski evropski sistem za nadzor banaka u eurozoni i rješavanje eventualnih budućih problema.

Poslanici su izglasali mjere na posljednjoj plenarnoj sjednici uoči majskih izbora, okončavši dugotrajan i težak proces, po-

krenut nakon posrnuća brojnih banaka na vrhuncu dužničke krize u eurozoni, prenosi Tanjug.

Bankarsku uniju čini jedinstveni nadzorni mehanizam koji će početi da radi u novem-bru i Mehanizam jedinstvenog rješenja, koji će reagovati po potrebi da stabilizuje ili ugasi određenu banku prije nego što ona nanese štetu široj ekonomiji.

- Bankarska unija stavlja tačku na eru obi-mnih paketa pomoći i osigurava da poreski obveznici više ne snose troškove posrnuća banaka - poručio je Barnier.

Page 53: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

53

Broj 4April 2014.

Saudijska Arabija gradi najviši toranj

Saudijska Arabija namjerava da izgradi najviši neboder u svijetu, Toranj kraljev-stva u Džedi, a radovi bi trebalo da počnu naredne sedmice.

Tako bi, kako prenosi CNN, Dubai, dugogo-dišnji prvak po najvećim, najdužim i naj-skupljim stvarima u svijetu, uskoro bi mo-gao dobiti konkurenciju, a poznati neboder Burj Khalifa u Dubaiju mogao bi ostati bez Ginisove titule ako Saudijska Arabija reali-zuje svoj plan.

Neboder u Saudijskoj Arabiji bi trebalo da bude visok hiljadu metara, dok je Burj Kha-lifa visok 827 metara. Gradnja bi trebalo da košta 1,23 milijarda USD, a zgrada će imati 200 spratova i gledaće na Crveno more.

Peugeot: Profit do 2018.

Francuski proizvođač automobila PSA Pe-ugeot Citroen najavio je da će se do 2018. godine vratiti na staze profita.

To će se dogoditi zahvaljujući smanjenju broja modela i pomoći dobijenoj od kine-skih investitora i francuske države.

Novi izvršni direktor kompanije Carlos Ta-vares, koji je prošlog mjeseca došao na čelo kompanije poslije druge uzastopne godine gubitaka od više milijardi EUR, rekao je da će Peugeot do 2018. godine dostići opera-tivnu maržu od dva odsto u odsjeku za pro-izvodnju automobila, nakon što je prošle godine operativna marža tog odsjeka bila minus 2,9 odsto, prenose agencije.

PSA Peugeot Citroen je imao brojne pote-škoće s prilagođavanjem na lošu situaciju na automobilskom tržištu Evrope, pri čemu je njegova prodaja prošle godine pala 5,4 odsto na globalnom tržištu.

U februaru, Peugeot je dobio tri milijarde EUR od kineskog partnera Dongfenga i francuske države.

Page 54: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

54

Broj 4 April 2014.

Američki ekonomista Robert Shiller, prošlogodišnji dobitnik Nobelove nagrade, uvjeren je da su patriotizam i neka vrsta “zdravog nacionalizma” najvažniji uslovi za uspješnu borbu

protiv stagnirajuće privrede.

On vjeruje da su poslovni ljudi širom svijeta prestali obimnije da investiraju u nove projekte nakon početka globalne finansijske krize u ljeto 2008. godine, zbog opšte pesimističke klime i preveli-ke bojazni za buduće poslove.

Shiller, profesor ekonomije na američkom Unverzitetu Jejl koji je lani za svoje teorijske radove u ekonomiji dobio i prestižnu Nobe-lovu nagradu, kaže da jedini uspješan način borbe protiv tekuće stagnacije i vrlo skromnog rasta u većini najrazvijenijih zemalja predstavlja prvenstveno stvaranje nove, pozitivne, poslovne klime.

“Ljudi su suviše zaplašeni razgovorima o krizi i ne ulažu u nove projekte. Jedini način da se razbije ta loša klima je stvaranje novog talasa poslovnog povjerenja”, ističe on.

Ekonomijom upravljaju osjećanja i utisci, a istorija velikih kole-banja na berzama akcija je u velikoj mjeri posledica “stagnacije u glavama ljudi”, smatra ugledni američki stručnjak.

Shiller objašnjava da poslovni optimizam podstiče biznismene da troše više novca i šire svoje poslove, unajmljuju više saradnika, grade nove fabrike, dok učestale priče o ekonomskom padu utiču da se poslovna aktivnost sužava i svi bitni rashodi smanjuju. Kao dobar primjer ekonomskog “buma”, on navodi polet u američkoj privredi koji je zabilježen u prvoj polovini protekle decenije, kada je “postojala čvrsta vjera u trijumf kapitalističkog preduzetničkog duha u novom milenijumu”.

Visok privredni rast u SAD i drugim razvijenim djelovima svijeta tada je bio toliko moćan, jer je ogromna masa ljudi bila spremna, psihološki i finansijski, da investira u stambenu gradnju, informa-ciono-tehnološki sektor i druge brzo rastuće djelove ekonomije, navodi Shiller, a prenosi portal Finmarket.

Kada je, međutim, u ljeto 2008. godine buknula globalna finansijska kriza, informacije o opštem blagostanju brzo su zamijenjene izvje-štajima o mnogobrojnim koruopcionaškim skandalima u hipote-karnom biznisu SAD i drugih razvijenih ekonomija, zloupotebama u velikim zapadnim bankama, drugim finansijskim institucijama, ali i greškama finansijskih regulatora, navodi američki profesor .

U tako lošoj poslovnoj klimi, strah od posljedica duboke recesije u svjetskoj privredi početkom 2009. postao je najveći u proteklih

Nobelovac Robert Shiller

Patriotizam i ekonomija Podizanje patriotskog duha neopodno je dabi se radikalno promijenilo ekonomsko raspoloženje u jednoj zemlji.

30 godina, objašnjava Shiller, koji je krajem 2012. godine posjetio Japan i tom prilikom dao “ključne savjete” premijeru te zemlje, Šinzu Abeu.

Premijer Japana je, naime, primjenjujući Shillerove savjete i nje-govu “psihološku teoriju” uspio da pokrene u pozitivnom smjeru treću po snazi svjetsku privredu, koja je prethodnih bezmalo 20 godina uglavnom bila u recesivnom stanju.

Abe je preduzeo niz mjera u cilju efikasne i brze primjene u do-maćoj ekonomiji obilnih novčanih i finansijskih stimulacija, uz istovremeno sprovođenje strukturnih privrednih reformi.

Takva ekonomska politika je brzo dala veoma opipljive rezultate, jer je prema analizi Međunarodnog monetarnog fonda razlika iz-među stvarne i moguće proizvodnje u Japanu opala lani na svega 0,9 odsto, prema visokih 3,6 procenata u “kritičnoj” 2011. godini.

Ostale najrazvijenije zemlje nijesu, za razliku od Japana, još pro-šle “ni polovinu puta ka stvarnom privrednom oporavku”, a poda-ci MMF-a pokazuju da je u tom dijelu svjetske ekonomije razlika između realno ostvarene u moguće produkcije u 2013. bila i dalje visoka – 3,2 odsto, iako nešto manja nego u periodu kada je kriza bila na vrhuncu.

Premijer Abe, pored primjene navedenih stimulativnih ekonom-skih mjera, uporno radi i na podizanju patriotskog duha u Japanu, jer je i to neopodno da bi se radikalno promijenilo raspoloženje nacije i ekonomska klima u “zemlji izlazećeg sunca”, koja je dece-nijama poslije Drugog svjetskog rata bila najbolji primjer države sa stalnim i visokim privrednm rastom.

Page 55: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

55

Broj 4April 2014.

Euro je u aprilu dostigao vriednost 8,3 odsto iznad najniže kursne vrijedno-sti prema dolaru u poslednjih dvana-

est mjeseci.

Među ekonomistima se stvara strah da bi to moglo da ugrozi ekonomski oporavak eurozone.

Izlaz – strana tražnja

Jačanje eura u odnosu na dolar je, napisao je u svojoj analizi Majkl Ivanovic, ugledni ekonomski analitičar iz Njujorka, direktna posledica politike Evropske centralne ban-ke, jer „rast cijene eura znači tržište želi više eura i šalje poruku ECB da poveća koli-činu eura koje su u opticaju”.

Jak euro može da se olupa o glavu eurozo-ni. Naime, prosječna stopa nezaposlenosti u eurozoni od 11,9 odsto obuhvata razno-vrstan spektar – od 6,7 odsto u Njemačkoj, preko 10,4 u Francuskoj, 13 odsto u Italiji, pa do 25,6 odsto u Španiji.

Oporavak je nemoguć ako je zasnovan na domaćoj potražnji. Izlaz je u stranoj potra-žnji i povećanom izvozu. A sa jačanjem eura destimulišu se izvozni potencijali Evrope prema drugim djelovima svijeta. Jer, sa jačanjem eura, evropskim proizvodi-ma na stranim tržištima skače cijena u do-

Ekonomisti brinu

Da li jak euro slabi EU?

Rast cijene eura znači tržište želi više te valute i šalje poruku Evropskoj centralnoj banci da poveća količinu koja je u opticaju.

larima, i tako postaju manje poželjna roba.

- Koliko brzo i koliko daleko euro može da se gura nagore zavisi i od monetarne poli-tike centralnih banaka SAD i Japana. Obe banke su odlučne da zdrže izrazito labavu monetarnu politiku u doglednoj budućno-sti - kaže Ivanović. A takav razvoj situacije može a bude koban za instituciju kao što je ECB čiji kredibilitet počiva isključivo na obezbjeđivanju stabilne kupovne moći.

Nestandardne mjere

Predsjednik Evropske centralne banke (ECB) Mario Draghi izjavio je da bi svako dodatno jačanje zajedničke evropske valu-te moglo da pokrene i nestandardne mjere, poput „kvantitativnog popuštanja”, upravo što je i FED primijenio u Sjedinjenim Dr-žavama.

Dalje jačanje eura natjeraće ECB da pokre-ne novi talas stimulansa kako bi održala svoju dosadašnju “labavu” monetarnu poli-tiku i borila se protiv preterano niske infla-cije, rekao je juče Draghi. Euro je apresirao 14% u odnosu na dolar od jula 2012, što je dovelo do četvorogodišnjeg minimuma in-flacije u eurozoni od 0,5% u martu mjesecu. Svako dalje jačanje eura zahtijeva nestan-dardne mjere, između ostalog i kvantita-tivno popuštanje.

- Tokom proteklih nekoliko mjeseci kurs eura je bivao sve više i više važan za stabil-nost cijena”, rekao je Draghi na proljećnom zasijedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF): “Ako želimo da monetarna politika ostane prilagodljiva kao što je da-nas, dalje jačanje kursa zahtijevalo bi do-datne stimuluse”.

Draghi je prošlog mjeseca izjavio da je snaga eura potkopavala pokušaje ECB za stabilizaciju eurozone. On je tokom ovog vikenda naglasio da kurs eura nije bio fokus politike ECB i odbio da navede kon-kretan nivo kursa koji bi pokrenuo even-tualne podsticaje u vidu kvantitavinog po-puštanja. Za to vrijeme inflacija u eurozoni je pala sa 2,7% u prvom kvartalu 2012. na samo 0,5% u prvom tromjesečju ove godi-ne. Bitni faktori za ovaj rezultat bile su i niske cijene hrane i energenata. Deflacija može predstavljati opasnost za ekonomiju jer ona otežava smanjivanje državnih du-gova i dugova preduzeća, ali odlaže i priva-tnu potrošnju jer građani odlažu kupovinu u iščekivanju daljeg pada cijena.

Draghi je takođe napomenuo da bi poo-štravanje američke monetarne politike, odnosno ukidanje tamošnjeg paketa sti-mulusa, moglo da ima negativan efekat na neke ekonomije u razvoju.

Page 56: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

56

Broj 4 April 2014.

Prilikom pokretanja startupova puno toga može poći po zlu. Čini se kako postoji bezbroj razloga za trošenje

sredstava i nemoguće se unaprijed pripre-miti na baš svaki detalj.

Kako biste izbjegli početničke zamke pri-likom pokretanja vlastitog biznisa, donosi-mo vam pregled šest najskupljih grešaka koje se mogu dogoditi svakom preduzetni-ku.

Pogrešan tim ljudi

Zapošljavanje pogrešnih ljudi obično je najskuplja greška koju preduzetnici mogu napraviti. Takav potez će se pokazati gu-bitkom vremena i dobiti i rezultiraće pa-dom morala zaposlenih.

- Odabir zaposlenih prilikom pokretanja startupa je kao igranje košarke u školskom dvorištu: možeš uzeti svoje prijatelje i igra-ti se s njima, ali ako želiš napredovati do pravog igrališta, moraš pažljivo sastaviti svoje igrače - poručuje Bill Aulet, glavni menadžer Martin Trust centra sa univer-ziteta MIT.

Izrazito je bitno odabrati ljude koji posje-duju različite vještine, ali dijele zajedničke vrijednosti i imaju povjerenje jedni u druge u teškim situacijama. Zato je prilikom po-kretanja nove kompanije važno prethodno radno iskustvo na kojem ste već upoznali svoj radni tim, jer ćete tako smanjiti mo-gućnost neuspjeha.

Loše određivanje cijena

- Najveća greška koju sam napravila u svom prvom biznisu, proizvodnji ručnih torbica, bilo je loše određivanje cijena - po-ručuje Sarah Shaw, direktorica konsalting kompanije Entreprenette.

Sarah nije shvatala da u cijenu svake ruč-ne torbe treba uračunati cijenu kvadratne površine tvornice. Bez detaljnog razumije-vanja svih troškova, nije bila u stanju pra-vilno odrediti cijenu svom proizvodu. Dvije godine nakon pokretanja startupa, podu-zetnica je uložila više od sto hiljada dolara vlastitog novca. Zahvaljujući upornosti i interesu poznatih osoba za njene torbice, ostvarila je godišnji prihod od milion dola-ra i privukla je investitore, no nije se uspje-la oporaviti od događaja koji su uslijedili nakon 11. septembra te je nakraju ugasila kompaniju 2002.

Još jedan mladi američki preduzetnik To-

Startup

Najčešće greške prilikom

pokretanja biznisa Zapošljavanje pogrešnih ljudi obično je najskuplja

greška koju preduzetnici mogu napraviti. Takav potez će se pokazati gubitkom vremena i dobiti

i rezultiraće padom morala zaposlenih

bin Booth skupo je platio pogrešno određi-vanje cijena. Njegova kompanija Blue Oak Energy bavila se ugrađivanjem solarnih panela, kada je odlučio prihvatiti posao instalacije panela u trgovačkim centri-ma u čak osam različitih saveznih država paralelno. Različite cijene poreza i rada u državama, neiskustvo u komplikovanim poslovnim uslovima, vremenske neprilike, kašnjenja u isporuci, svi faktori skupa bili su dovoljni da uzrokuju ogromne gubitke za njegovu kompaniju. „Klišeji su apsolu-tno tačni, bolna iskustva su najbolja prilika za učenje“, poručuje Booth.

Čekanje savršenog trenutka

Nakon što shvatite kako imate izvrsnu po-slovnu ideju, prirodno je odgađati lansira-nje biznisa dok ideja ne bude u potpunosti formirana. No, nije potrebno biti genijalac da shvatite kako ne možete očekivati veli-ki priljev novca ako oklijevate i odmah ne pokrenete posao.

Ova greška najizraženija je u tehnološkom području, prilikom razvijanja aplikacija. Ne želeći staviti na tržište nedorađen pro-izvod, propuštate dragocjenu priliku za prikupljanjem sredstava koji će rezutirati unaprijeđenom verzijom. Treba krenuti od osnova, bitno je proširiti glas o novom startupu i probuditi interes potencijalnih

ulagača, nakon čega neće biti problema u realiziranju „savršenog“ proizvoda.

Nepoznavanje tehnologije

Mary Juetten najbolji je primjer kako ne-poznavanje tehnologije u cijelosti može rezultirati poslovnim neuspjehom. Nakon što je osnovala Trakight, softversku kom-paniju koja se bavila pružanjem usluga zaštite intelektualnog vlasništva, kodira-nje softvera i izrada web stranica nisu joj bile jače strane. U tom dijelu oslanjala se na kolege koje su posjedovali traženu ek-

Page 57: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

57

Broj 4April 2014.

Da su šume veliko bogatstvo Crne Gore znaju njeni žitelji, ali je manje poznato kako to izgleda u brojkama

i u poređenju sa ostalim zemljama. Crna Gora je uz, skandinavske zemlje, jedna od najšumovitijih zemalja u Evropi, u odnosu na broj stanovnika. Jer, od ukupne povr-šine Crne Gore (1.382.200 hektara), šume i šumsko zemljište zauzimaju 743.609 ha ili 54 odsto. Na to o kakvim potencijalima i resursima je riječ, ukazuje podatak da se „čisto” pod šumama nalazi 621 hiljada hek-tara, što znači da po glavi stanovnika ima 0,9 ha, a toliko u Evropi imaju još samo skandinavske zemlje. Kada govorimo o okruženju, Slovenija je na drugom mjestu po stepenu šumovitosti jer ima 0,6ha po glavi stanovnika, slijedi Hrvatska sa 0,47, te Srbija 0,3 ha.

Oko 60 odsto stanovništva Crne Gore ve-zano je za selo i prostore koji su bogati šu-mama. Najviše šuma je sjeveru zemlje, a „lider” po šumovitosti među opštinama je pljevaljska, jer se na njenoj teritoriji nalazi čak 30 odsto šuma Crne Gore i to, uglav-nom, visoko kvalitetnih. Zato se i sjedište Javnog preduzeća Crna Gora šume nalazi u ovom gradu.

Veliki potencijal

Šumsko bogatstvo

nedovoljno iskorišćeno

Crna Gora je uz, skandinavske zemlje, jedna od najšumovitijih zemalja u Evropi, u

odnosu na broj stanovnika.

Većina šumskog bogatstva, tačnije 67 odsto od ukupne površine je u državnom vlasni-štvu, a Vlada Crne Gore Nacionalnom šum-skom politikom i strategijom nastoji da što kvalitenije eksploatiše šumsko bogatstvo, jer je bilo perioda nekontrolisane sječe šuma, naročito u vremenu Jugoslavije, do devedestih godina prošlog vijeka. Tako su 1918. godine crnogorske šume, bolje reče-no prašume, otvorene za iskorišćavanje, a sve do 1933. godine stabla za sječu nijesu ni obilježavana, pa su nerijetko sječena ona najkvalitenija. To je uzrokovalo brojne degradicione procese, pa zato Vlada zakon-skim propisima i drugim dokumentima te aktivnostima radi sve kako bi što bolje šti-tila i iskorišćavala ovo bogatstvo.

Inače, na području Crne Gore trenutno po-sluje oko 150 preduzeća koja se bave sje-čom i eksploatacijom šuma, uključujući i proizvođače namještaja. Većinom je riječ o firmama u privatnom vlasništvu. Među-tim, njihovo učešće u ukupnoj privrednoj proizvodnji je svega 1,6 odsto, što znači da je šumsko bogatstvo Crne Gore vrlo malo valorizovano u odnosu na potencijale.

B. Pejović

spertizu, umjesto da se obrazovala na po-dručju programskih jezika i kreiranja web stranica.

Tim zaposlenih koji je bio zadužen za fi-nalnu realizaciju savjetovao je promjenu programskih jezika, a cijenu koju je platila za nepoznavanje svih tehnoloških eleme-nata ogledao se u jednogodišnjem kašnje-nju lansiranja proizvoda. „Što se tehnolo-gije tiče, sve je stvar pravog vremena za pozicioniranje na tržištu. Preduzetnici koji nisu izvrsno tehnički potkovani, trebali bi se dodatno obrazovati, a ne ostavljati taj segment u tuđim rukama koje nisu pod njihovom kontrolom,“ kaže Mary.

Škrtarenje na advokatima

Prethodna dva preduzetnička primjera takođe pokazuju što znači nepoznavanje pravne materije. Tobin Booth, osnivač Blue Oak Energy i danas žali što nije uložio ne-koliko hiljada dolara i pronašao advokata koji će u potpunosti razumjeti tehnologiju obnovljivih izvora energije i sastaviti savr-šen poslovni ugovor. Tako je prilikom po-kušaja naplate svojih potraživanja shvatio manjkavosti u poslovnom ugovoru koje mu nisu omogućavale angažovanje agen-cije za naplatu potraživanja.

Sarah Shaw, koja je proizvodila vlastitu li-niju ručnih torbica, imala je neugodnih is-kustava jer je prilikom sastavljanja ugovo-ra zaštitila svoje prezime kao `trade mark` ručnih torbica, a nakon što je prodala kom-paniju investitorima, nije mogla koristiti svoje prezime za bilo koji drugi proizvod. Danas žali što se nije na vrijeme konsulto-vala sa advokatskim timom.

Nedovoljna ulaganja u marketing

Preduzetnici su izrazito sigurni u uspjeh svoje kompanije i smatraju da je ulaganje u promociju nepotreban trošak jer je nji-hov proizvod toliko izvrstan i prepozna-tljiv. Prečesto se oslanjaju na promociju putem društvenih mreža, ali zaboravljaju kako takva promocija iako ne zahtijeva ve-lika sredstva, ipak nudi ograničen doseg, a pravi rezultati takve kampanje mogu se očekivati tek nakon šest mjeseci ili godinu dana. Stručnjaci savjetuju ulaganje deset do dvadeset posto sredstava od planiranog bruto prihoda, a tek nakon što budete eta-blirani biznis, možete smanjiti iznos sred-stava za pet do deset posto.

Page 58: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja

58

Broj 4 April 2014.

Britanski list Huffington Post svrstao je u aprilu Kotor među 15 „neotkrivenih evropskih destinacija”.

- Ušuškanog u mirnom kanalu crnogorskog zaliva, Kotor krase slikoviti krajolik i prirodne ljepote. Posjetioci mogu hodati kroz lavirint krivudavih, popločanih ulica, ali i obići zgrade koje datiraju iz srednjeg vijeka. Za nenadmašan pogled na planine i more, preporučujemo penjanje uz 1.350 stepenika do drevnih zi-dina grada. Avanturisti u duši mogu probati let paraglajderom sa vrha okolnih litica – navodi autorka teksta Emily Wasserman.

Ona navodi da kada je riječ o evropskim destinacijama, veće ne znači uvijek i bolje.

- Iako turisti često gravitiraju većim gradovima poput Londona i Pariza, prijatna iznenađenja se kriju mimo utabanih staza, u ovim

Kotor među 15 neotkrivenih destinacija

Huffington Post za nenadmašan pogled na planine i more, preporučuje penjanje uz 1.350 stepenika do drevnih zidina ovog crnogorskog grada.

draguljima starog kontinenta. Vrijedi se potruditi i posjetiti jednu od ovih 15 destinacija, bilo da je riječ o albanskom gradiću na litici sa pogledom koji oduzima dah, ili švajcarskom seocetu poznatom po pivu i siru – piše ona.

Pored Kotora, Huffington post preporučuje turistima Porto Palermo u Albaniji, Sent Agnes u Francuskoj, Koimbru i Azores u Portugaliji, Varšavu u Poljskoj, Apencel u Švajcarskoj, Smolare u Makedoniji, Sibiu u Rumuniji, Košice u Slovačkoj, Korčulu u Hrvatksoj, Bolge-ri u Italiji, Folegandros u Grčkoj, Malagu u Španiji, i Kutnu Horu u Češkoj.

Kada je već o Kotoru riječ, pomenimo da su za turiste u aprilu otvo-reni njegovi bedemi. Za obilazak bedema potrebno je izdvojiti tri eura. Kotor je od prodaje ovih ulaznica tokom prošle godine priho-dovao 184.000 eura.

Page 59: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja
Page 60: Dokaz kvaliteta i uspješnosti poslovanja