dodjela statue i pjesme dobro more porinuće · dodjela statue i pjesme slijedom...
TRANSCRIPT
bulletinAtlant PROSINAC 2011.
ISSN 1332-4594 broj: 28
DODJELA STATUE I PJESME
„DOBRO MORE“
POČETAK GRADNJE NOVE POSLOVNO-STAMBENE ZGRADE
?PorinućePorinuće
M/B AP ARGOSY
Mjesec prosinac vrijeme je radosti i darivanja. Mjesec je to koji u svi-
ma nama budi osobite emocije i blagdansku poletnost. Predbožić-no i samo božićno vrijeme označa-va posebno vrijeme u godini, kada se od blagdana velikog zaštitnika i zagovornika sv. Nikole, preko nedjeljnog paljenja svijeća na ad-ventskom vijencu, sve usmjerava prema najradosnijem danu Bad-nje večeri i Božića.Ovo svečarsko razdoblje iskoristio bih, uz čestitke, i za obraćanje svi-ma vama kako bih vam približio glavna obilježja poslovanja u go-dini koja je na izmaku.
Najave za 2011. godinu nisu nas ohrabrivale već u zadnjim mje-secima prošle godine, ali su nas usmjerile na oprez i racionalnost u poslovanju. Rekao bih da je bro-darstvo i pomorsko tržište u cje-lini tijekom godine, a nadasve da-nas, osjećalo negativne posljedice zbog dva osnovna razloga. Prvi je nesrazmjer ponude i potražnje brodskog prostora, a drugi je kri-
za bankarskog sustava. Tržište je preplavljeno velikim brojem no-vih brodova čija je logična poslje-dica negativan pritisak na vozari-ne. Treba napomenuti kako nisu operativni troškovi ono što priti-šće brodare, već su to financijske obveze, koje najčešće proizlaze iz masovne kupnje brodova u pret-hodnom razdoblju. Naime, rani-je su cijene brodova, zbog velike potražnje, bile visoke, a banke su davale kredite bez prevelikih za-htjeva i sada to dolazi na napla-tu. Danas mnogi brodari to teško mogu pokriti. Uz to, izrazito je mali broj banaka i financijskih in-stitucija spreman poduprijeti kli-jente u novim pothvatima i pro-jektima. Do novca za financiranje je puno teže doći, a kad se novac i osigura onda je njegova cijena sve samo ne jeftina. Moram istaknuti da Atlantska plovidba, zahvalju-jući svojoj dugogodišnjoj tradiciji i prepoznatom pozitivnom imidžu na pomorskom tržištu, nema pro-blema u osiguravanju financiranja svojih projekata i poslovnih pla-nova.
Sljedeća nam godina donosi nove izazove, osim intenziviranja ra-dova na izgradnji nove poslovne zgrade, u programu je i isporuka 7 novih brodova ukupne nosivosti gotovo 500 tisuća tona. Nesum-njivo, prihvat svih ovih brodova u kratkom vremenskom razdoblju bit će najzahtjevniji operativni zadatak s kojim ćemo se suočiti. U svakom slučaju važno je napo-menuti da novu poslovnu godinu, ma koliko ona teška bila, doče-kujemo financijski i operativno stabilni, ne zaboravljajući da smo i do sada znanjem i iskustvom znali prebroditi krize pomorskog tržišta. Mi smo tu već dugih 56 godina, postojani i čvrsti u svojim namjerama da i dalje stvaramo nove vrijednosti. U tom duhu za-vršavam ovo obraćanje, te upuću-jem svima vama, a osobito našim pomorcima, moje najiskrenije že-lje za sretan i blagoslovljen Božić i uspješnu Novu 2012. godinu.
kap. PERO KULAŠ dipl.ing. predsjednik Uprave
Poštovani dioničari, dragi kolege pomorci, djelatnici glavnog ureda i svi prijatelji Atlantske plovidbe!
NADZORNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK
Predsjednik kap. NIKO BRATOŠ, dipl. ing., zamjenik predsjednika kap. MATO BAJO, dipl. ing., članovi: BOŠKO ERCEGOVAC, dipl. ing.; MIRJANA MEMED, dipl. oecc.; mr. BORIS ROZIĆ, dipl. oecc., kap. LUKO ŠOLETIĆ, dipl.ing. i GORAN ŽAGAR, ing.
UPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK
kap. PERO KULAŠ dipl.ing. predsjednik Uprave
kap. PAVO ŠIŠEVIĆ dipl.ing. član Uprave
za komercijalne poslove
MARIN MATANA dipl.ing. član Uprave
za rukovođenje brodovima
mr. DUŠKO VLADOVIĆ-RELJA dipl.oecc.
član Uprave za financijske poslove
IVICA ŠURKOVIĆ, dipl.iur.član Uprave
za pravne poslove
2
3
DODJELA STATUE I PJESME
Slijedom dvadesetšesto-
godišnje prakse, od
1985. godine, a sukladno
odredbama Pravilnika
o ustanovljenju i do-
djeli javnih priznanja
Atlantske plovidbe d.d.
prigodom obilježavanja
njezina osnutka (15.
prosinca), dodijelit će se
našim pomorcima i za-
poslenicima u Kopnenim
službama statua „Do-
bro more“ (rad sada već
preminulog akademskog
kipara Koste Angelli Ra-
dovanija) s istoimenom
pjesmom dubrovačkog
akademika i književnika
Luka Paljetka, kao znak
posebnog priznanja za
30 godina predanog i
ustrajnog rada u Atlant-
skoj plovidbi d.d.
„DOBRO MORE“KAO ZNAK POSEBNOG PRIZNANJA
Marin Brbora, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 30.06.1976. godine u svoj-stvu mladića palube. 09.07.1980. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 09.06.1981. godine te plovi u svojstvu kormilara. 27.10.1989. godine odlazi u Višu pomorsku školu. Vraća se 04.03.1991. godine te plovi u svojstvu 3., 2. i 1. časnika palube. 06.09.2005. godine unaprijeđen u zvanje zapovjednika. Iskrcan sa m/b Atlant Svenja i koristi godišnji odmor.
Marijan Brać, 2. časnik stroja. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 03.09.1980. godine. 29.09.1982. godine raskida radni odnos istekom ugovora. Vraća se 27.04.1983. godine te plovi u svojstvu mazača, 4. i 3. časnika stroja. 01.03.2003. godine unaprijeđen u zvanje 2. časnika stroja. Ukrcan 09.08.2011. godine na m/b AP Držić.
Nedjeljko Bukvić, 1. časnik palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 01.09.1980. godi-ne u svojstvu kadeta. 08.04.1982. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 06.04.1983. godine te plovi u svojstvu 3., 2., 1. časnika palube i zapovjednika. Ukrcan 23.09.2011.godine na m/b Atlant Svenja.
Fuad Ćimić, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 21.07.1977. u svojstvu ka-deta. 27.10.1978. odlazi na Višu pomorsku školu.Vraća se 10.03.1979. i plovi na brodovima Društva u svojstvu 3., 2. časnika palube. 30.06.1980. odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 12.08.1981. te plovi u svojstvu 2. časnika palube. 02.11.1982. raskida radni odnos radi odlaska u Višu pomorsku školu. Vraća se 23.12.1984. i plovi u zvanju 2. i 1. časnika palube. Unaprijeđen je 13.08.1999. u zvanje zapovjednika. Iskrcan sa m/b Atlant Regine i koristi godišnji odmor.
Ivo Glavić, 2. časnik palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 29.05.1980. godine u svojstvu kadeta, 3. i 2. časnika palube. 02.02.1985. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 30.01.1986. godine te plovi na brodovima Društva u svojstvu 2. časnika palube. Ukrcan 06.11.2011. godine na m/b Libertas.
Ivan Govorčin, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 14.06.1980. godine u svojstvu kadeta i 3. časnika palube. 08.04.1983. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 09.03.1984. godine te plovi u svojstvu 3., 2., i 1. časnika palube. Unaprijeđen je 03.09.1996. godine u zvanje zapovjednika. Ukrcan 02.08.2011. godine na m/b Atlant Trina.
Nikola Hajdić, 1. časnik palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 24.06.1977. godine u svojstvu kadeta. 10.04.1979. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 18.06.1980. godine te plovi u svojstvu 3. časnika palube. 26.10.1982. godine odlazi u Višu pomorsku školu.Vraća se 01.05.1985. godine te plovi u svojstvu 3., 2., 1. časnika palube i zapovjednika. Ukrcan 06.11.2011. godine na m/b Libertas.
Drago Kalinić, brodski konobar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 11.10.1980. godine u svojstvu mladića sobe i pomoćnog konobara. 04.08.1985. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 25.08.1986. godine te plovi u svojstvu pomoćnog konobara. Od 10.05.1995. godine plovi u svojstvu glavnog konobara. Ukrcan 09.08.2011. godine na m/b AP Držić.
Slavko Koncul, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 19.04.1981. godine u svojstvu kadeta, 3., 2. i 1. časnika palube. Unaprijeđen 23.07.1996. godine u zvanje zapovjedni-ka. Ukrcan 15.10.2011. na m/b Zagreb.
Mile Maričić, brodski mehaničar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 01.11.1981. godine u svojstvu mehaničara. Ukrcan 24.05.2011. godine na m/b Oluja.
Ovogodišnji su dobitnici:
44
DOBITNICI NOVČANIH JUBILARNIH NAGRADAPravilnikom o radu Atlantske plo-vidbe d.d. određeno je da radnici i pomorci dobivaju novčane nagrade za 10, 15, 20, 25, 30, 35, 40 i 45 godina neprekidnog rada u Društvu.
„DOBRO MORE“KAO ZNAK POSEBNOG PRIZNANJA
10 godinaIvica BjeloperaIgor ČorkaloAnte DujićMiho DadićStanko Letica
15 godinaDamir GleđBaldo JerkovićMato MartinovićNikola SternišaIvica Šurković
20 godinaDarijo GlunčićLukša MartinovićStipo OrhanovićAnte Poša
25 godinaAnte BiočinaFrano ĆoićJoško DenderKatarina GrgurevićIvo HrdaloNikša KelezJosip PrimoracDamir PrišlićPero RadovacVicko Svilokos
30 godinaMarijan BračMarin BrboraNedjeljko Bukvić
Fuad ČimićIvo GlavićIvan GovorčinNikola HajdićDrago KalinićSlavko KonculMiro MatićMile MaričićJosip Mikelin OparaBožo OrlićŽeljan PetrićAntun RakigjijaBaldo SmrdeljMladen SpuževićNives WeinbergerGoran Žagar
35 godinaSrečko ČučukIvica JovićRajko JurkovićDamir MajićMilan MiletićDavor MojsićŽeljko RačićMarija Saltarić
40 godinaMato ButjerMato DadićIvica LukovićPavo ŠiševićÐuro Viđen
45 godinaNikola Pavlina
Miro Matić, šef službe upravljanja kvalitetom. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 04.06.1977. godine kao đak na praksi. 18.07.1977. go-dine raskid radnog odnosa po završetku ugovora. 12.07.1978. plovi kao vježbenik palube. 30.09.1979. odlazi u Višu pomorsku školu. Vraća se 27.09.1982. godine i plovi u zvanju 3., 2. i 1. časnika palube. 04.05.2005. godine unaprijeđen je u zvanje zapovjednika. Od 01.01.2006. godine zapo-slen je na mjestu šefa službe upravljanja kvalitetom.
Josip Mikelin Opara, brodski konobar. Zaposlen u Atlantskoj plovid-bi d.d. od 22.12.1980. u svojstvu mladića sobe i pomoćnog konobara. 17.03.1986. odlazi na odsluženje vojnog roka.Vraća se 24.02.1987. te plo-vi u svojstvu pomoćnog konobara. 04.11.2003. godine plovi u svojstvu glavnog konobara. 23.05.2011. godine ukrcan na m/b Atlant Svenja.
Božo Orlić, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 09.07.1977. godine u svojstvu kadeta. 18.09.1978. godine odlazi na Višu pomorsku školu.Vraća se 24.12.1981. godine i plovi u svojstvu 3. časni-ka palube. 06.04.1983. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 22.03.1984. godine te plovi u svojstvu 3., 2. i 1. časnika palube. Unapri-jeđen je 09.10.2000. godine u zvanje zapovjednika. Iskrcan sa m/b Sveti Nikola I i koristi godišnji odmor.
Antun Rakigjija, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 06.09.1980. godine u svojstvu kadeta i 3. časnika palube. 06.01.1983. go-dine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 06.12.1983. godine i plovi na brodovima Društva u svojstvu 3., 2. i 1. časnika palube. Unaprijeđen 02.02.2006. godine u zvanje zapovjednika. Iskrcan sa m/b City of Dubrov-nik i koristi godišnji odmor.
Baldo Smrdelj, upravitelj stroja. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 23.02.1981. godine u svojstvu vježbenika stroja. 04.10.1982. godine raski-da radni odnos. Vraća se 05.05.1983. godine te plovi na brodovima Druš-tva u svojstvu mazača, 3., 2. i 1. časnika stroja. Unaprijeđen 08.10.2002. godine u zvanje upravitelja stroja. Iskrcan sa m/b Petka i koristi godišnji odmor.
Mladen Spužević, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 01.02.1980. godine u svojstvu kadeta i 3. časnika palube. 08.04.1982. go-dine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 25.03.1983. godine te plovi u svojstvu 3., 2. i 1. časnika palube. Unaprijeđen 05.04.1997. godine u zvanje zapovjednika. Iskrcan sa m/b AP Držić i koristi godišnji odmor.
Željan Petrić, kadrovski referent. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 01.04.1981. godine u svojstvu vježbenika palube. 07.07.1982. godine raskid radnog odnosa po završetku ugovora. Vraća se 10.09.1982. godine te plovi na brodovima Društva u svojstvu 3., 2. i 1. časnika palube. Od 01.09.1992. godine zaposlen u Kadrovskom odsjeku.
Nives Weinberger, financijski referent. Zaposlena u Atlantskoj plovidbi d.d. od 12.01.1981. godine kao knjigovođa deviznih poslova. 12.10.1981. godine raskid radnog odnosa po završetku ugovora. Od 21.12.1981. go-dine zaposlena u Financijskom odsjeku,devizna služba kao samostalni knjigovođa,a od 01.09.2001. godine kao financijski referent.
Goran Žagar, voditelj općih poslova. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 25.05.1977. godine kao vježbenik stroja. 16.09.1978. godine odlazi na Višu pomorsku školu. Vraća se 23.03.1983. godine i plovi u svojstvu ma-zača. Od 15.08.1987. zaposlen u Općem odsjeku kao referent za stambene poslove i kao voditelj općih poslova.
5
SKLAPANJE UGOVORA O PRODAJI DVA BRODA
13. studenog ove godine Društvo je sklopilo dva ugovora o prodaji bro-dova Atlant Regine i Atlant Svenja kineskom kupcu. Nekoliko dana na-kon sklapanja navedenih ugovora, do-govorena je primopredaja brodova, za Atlant Regine u listopadu, a za Atlant Svenju početkom 2012. godine. Inače, oba ta broda su tzv. brodovi blizanci za prijevoz teških tereta.
ODRŽANA GLAVNA SKUPŠTINA DRUŠTVA
Već smo u prošlom broju bulletina najavili održavanje Glavne skupštine Atlantske plovidbe d.d. Tom prilikom smo objavili i cjelokupan dnevni red s prijedlozima teksta svih odluka koje su Glavnoj skupštini Društva predlo-žili Uprava i Nadzorni odbor. Glavna skupština bila je sazvana za 16. kolo-voza ove godine, kada je i održana. Na Glavnoj skupštini dioničari su jedno-glasno donijeli odluke u tekstu kako su bile i predložene Glavnoj skupšti-ni.
PRIMOPREDAJA M/B ATLANT REGINE KUPCIMA
U skladu s potpisanim Ugovorom o prodaji, kineskom kupcu je dana 3. listopada ove godine predan m/b Atlant Regine. Primopredaja broda je protekla bez ikakvih teškoća u luci Singapur. Kako je već prethodno na-vedeno, primopredaja drugog broda
m/b Atlant Svenje istim kupcima se očekuje početkom 2012. godine.
POČETAK GRADNJE NOVE POSLOVNO-STAMBENE ZGRADE
Već smo u nekoliko navrata u bulle-tinu izvještavali o namjeri Atlantske plovidbe d.d. da u Dubrovniku, na lo-kaciji Polje od Gruža, sagradi novu po-slovno-stambenu zgradu u čiji bi se je-dan dio preselio i glavni ured Društva. Za realizaciju cjelokupnog projekta bilo je potrebno pribaviti tzv. Potvrdu na Glavni projekt koja je i dobivena tijekom ljeta ove godine. Nakon toga, budući su se stekli svi uvjeti da se za-počne sa samom gradnjom, proveden je pozivni natječaj između potenci-jalnih glavnih izvođača gradnje i na kraju tog postupka i detaljne analize svih pristiglih ponuda, Uprava Druš-tva je donijela odluku da se za glav-nog izvođača izabere splitska tvrtka Tromont d.o.o. sa kojom je Društvo, u drugim projektima, već imalo izrazito uspješnu suradnju. Dana 24. listopa-da 2011. godine je potpisan i Ugovor o građenju sa imenovanim glavnim izvođačem radova. Sa Tromontom d.o.o. će pojedine radove, u koncernu, izvoditi i Geotehnika d.o.o. i Kam-grad d.o.o. Osim navedenog ugovora, potpisani su i još neki dodatni ugovori koji su bili nužni prije početka izvo-đenja samih radova. Upravo su ovih dana ispunjeni i posljedni uvjeti pot-pisanih ugovora. Pripremni radovi na samom terenu su započeli, a o cijelom projektu dioničari se mogu detaljnije
upoznati iz zasebnog članka u ovom broju bulletina. Očekuje se da će ra-dovi izgradnje trajati do dvije godine i u sljedećim brojevima bulletina ćemo dioničare detaljno izvještavati o napre-dovanju radova.
PORINUĆE M/B AP ARGOSY
U brojnim člancima o novogradnja-ma Društva u Kini i Južnoj Koreji, koje je za dioničare u nekoliko pret-hodnih brojeva bulletina pripremao i pisao član Uprave Marin Matana, na-javljivali smo novi investicijski ciklus gradnje brodova za Društvo i to četiri panamax broda u Kini i tri supramax broda u Južnoj Koreji. Prvi od tih bro-dova je dana 18. studenog ove godi-ne porinut u Kini, u brodogradilištu JEHI. Radi se o brodu blizancu ranije sagrađenih m/b Miho Pracat i m/b Za-greb u istom brodogradilištu. Brod će po dovršetku imati nosivost od 79.800 DWT, ima dvostruku oplatu i sagra-đen je tako da može ploviti zaleđenim morem. Primopredaja ovog broda Atlantskoj plovidbi d.d. se očekuje u prvom tromjesečju sljedeće godine. Upravo ovih dana obaviješteni smo da se u brodogradilištu JEHI planira i po-laganje kobilice za drugi brod, pa vje-rujemo da ćemo do idućeg, proljetnog, broja Atlant bulletina moći izvijestiti o polaganju kobilice, te vjerovatno i o porinuću druge novogradnje. Inače, fotografije tog porinutog broda mogu se pogledati i na web stranici Društva (www.atlant.hr)
Vijesti IZ DRUŠTVAIvica Šurković, dipl. iur., član Uprave za pravne poslove i tajnik Društva
Od posljednjeg broja Atlant bulletina zabilježene su sljedeće važne vijesti iz života i rada Društva:
6
NASTAVAK OBNOVE FLOTE ATLANTSKE PLOVIDBE D.D.
XI. nastavak
Novogradnje Atlantske plovidbeMarin Matana, dipl. ing.,
član Upraveza rukovođenje brodovima
Kao što je navedeno u prethodnom bulletinu, obnova flote Atlantska plovidba d.d. u kineskom brodogradilištu JEHI započela je 24.09.2010. godine kidanjem limova za prvi brod iz serije od četiri ista broda tipa Panamax.Taj prvi brod, AP ARGOSY, uspješno je porinut 18.11.2011. godine i trenutno se nalazi vezan uz opremnu obalu brodo-gradilišta u JEHI. Primopredaja i ulazak u flotu Atlantske plovidba očekuje se tijekom mjeseca ožujka 2012. godine.
Izgradnja preostala tri jednaka broda iz iste serije:AP JADRAN• AP KONAVLE• AP PELJEŠAC•
odvija se prema planu.
U korejskom brodogradilištu STX, Jinhae započela je i iz-gradnja brodova tipa supramax od 57.000 DWT:
AP ASTAREA• AP SLANO• AP STON•
čija se primopredaja očekuje u travnju, svibnju i kolovozu.AP ARGOSY nakon punjenja suhog doka
7
Kobilica postavljena u suhom doku
Mjerenje struka kormila u području ležaja
Nastajanje trupa broda
Izrada blokova brodskog trupa
Prostor buduće strojarnice
Blokovi pripremljeni za ugradnju
8
Djelomično izgrađen trup brodaProvjera nalijeganja konusa osovine propelera
Brod nakon porinuća vezan uz opremnu obalu
TIJEK GRADNJE BRODA “AP ARGOSY” U SLICI:
9
Posebni projekti Atlantske plovidbe kap. Antun Asićšef Službe za posebne projekte
Pišući o poslovnoj zgradi u po-sljednjem broju bulletina, spo-menuto je kako se Upravnom
odjelu za izdavanje i provedbu doku-menata prostornog uređenja i gradnje predala dokumentacija Glavnog pro-jekta i započelo s postupkom dobiva-nja Potvrde na glavni projekt. Nakon očitovanja raznih zainteresiranih stra-naka o projektu kao što su Hrvatska elektroprivreda, Vodovod Dubrovnik, HT i ostalih Potvrda je izdana 11. ko-lovoza 2011. godine.
U međuvremenu su se pripremali izvedbeni nacrti kojim su se razra-dila pojedina tehnička rješenja dana glavnim projektom. Za ovako veli-ku građevinu bilo je potrebno izvršiti i kontrolu dijela glavnih i izvedbenih projekata od posebno ovlaštenih inže-njera (revidenata) ispitujući njegovu sukladnost sa zakonskim propisima obzirom na mehaničku otpornost i stabilnost, zaštitu od buke, uštedu energije i toplinsku zaštitu. Projekti su prema svojoj namjeni podijeljeni u sedam dijelova kao što su arhitektura, strojarske i elektrotehničke instalacije, a svaki od njih sastoji se od tekstual-
nog ili opisnog dijela, grafičkog dijela i troškovnika koji je obrađivao svaku pojedinu stavku građevine. Zakonska je obveza projektanta da u troškovnike unese i očekivane cijene rada i pojedi-nih dijelova. S tako pripremljenim pro-jektima i s troškovnicima koji su sadr-žavali samo stavke radova i materijala, proveden je natječaj za izvođača u dva kruga u kojem su sudjelovale renomi-rane građevinarske kuće iz Hrvatske. Nakon provedenog natječaja za glav-nog izvođača radova odabrana je tvrtka
Tromont d.o.o. iz Splita s partnerima Kamgrad d.o.o. - Zagreb i Geotehnika inženjering d.o.o.- Zagreb. Trajanje ra-dova predviđeno je 22 mjeseca. Nakon sklopljenog Ugovora s rado-vima se započelo 4. studenoga 2011. pripremom terena. Osim ograđivanja i uklanjanja raslinja u pripremu tere-na uključeno je i izmještanje brojnih podzemnih instalacija od vodovoda i kanalizacije do telekomunikacijske mreže prilikom čega su u „podzemlju“ uvijek moguća iznenađenja u obliku neevidentiranih vodova ili cijevi.Prvi „ozbiljni“ građevinski posao koji slijedi nakon pripremnih radova je
gradnja zaštite građevinske jame. Za-štita građevinske jame je faza gradnje u kojem se vrše iskopi do predviđene dubine na kojoj se postavlja temeljna ploča i gdje započinje gradnja kon-strukcije zgrade. U našem slučaju dubina iskopa iznosi između 11-13 metara ispod postojeće razine terena gdje se smještaju tri podrumske eta-že tlocrtne površine 3.800 m2 svaka. Prikazujući brodskim mjerama dubina iskopa odgovara dubini skladišta jed-nog handysize broda. Opseg građevin-ske jame iznosi oko 255 m. Obzirom na nisku razinu terena iznad mora od 1,5 do 3 metra pomorskim žargonom rekli bi da će zgrada imati gaz od 9 metara. Između nekoliko tehnološ-kih rješenja primjenjivanih u građe-vinarstvu za zaštitu građevinske jame projektant IGH izabrao je metodu vi-jenca pilota koji se preklapaju. Piloti su promjera 0,88 m i, s površine tla, buše se vertikalno do dubine od oko 12 metara i tlocrtno se preklapaju oko 13 cm i svaki drugi je armiran, te se prvo izvode nearmirani piloti uz na-knadnu interpolaciju armiranih izme-đu njih. Ovako precizna bušenja zahti-jevaju precizna mjerenja na terenu što osiguravaju geodeti ucrtavanjem na terenu. Uloga pilota je održavanje vo-dotijesnosti građevne jame za vrijeme izvođenja radova na podzemnoj kon-strukciji, kao i osiguranje objekata od uzgona dok se ne uravnoteži težinom zgrade, brodskim rječnikom „ne ukrca dovoljna količina tereta“. Na taj način izvest će se vijenac zaštite građevinske jame duljine oko 255 metara koji će se sastojati od 392 pilota. Piloti se buše hidrauličkim bušilicama težine i do 80 tona s kojima smo nekad imali druge vrste iskustva, prevozeći ih brodovima za teške terete.
Slika 1: Parcela na početku priprema za gradnju
Početak izgradnje poslovne zgrade Atlantske plovidbe
10
Nakon što se izradi pilotni vijenac po cijelom opsegu postupno se započinje sa iskopima. Obzirom na bočne sile koje tlače na vijenac pilota i prijete urušavanju tijekom kopanja jame, pi-loti se koso sidre u bočno zemljište na dvije visine čeličnim sidrima duljine dvanaest, odnosno osam metara. Do dna jame predviđa se iskopavanje oko 47.000 m3 tla u sraslom stanju ili za oko 30% više rasuto, što bi uz dobro
trimovanje napunilo skladišta za jed-no putovanje nekome našemu handy-maxu. Tijekom iskopa predviđeno je dnevno ispumpavati oko 200 m3 vode. Nakon što se jama iskopa i na njenom dnu slije temeljna ploča, potrebno je iskopati četiri kaljužna zdenca čije će dno biti ispod nivoa temeljne ploče u kojima će se prikupljati i ispumpavati voda do trenutka svladavanja uzgo-na težinom zgrade na temeljnu ploču
kako zgrada ne bi „zaplovila“. Pre-ma riječima projektanta to je negdje dok se ne izgradi drugi nadzemni kat. Osim već spomenute količine iskopa tla u zaštitu građevinske jame ugradit će se oko 300 tona raznog čelika i oko sedam tisuća m3 raznih vrsta betona. Radovi na zaštiti građevne jame zavr-šit će se do ožujka 2012., ako vrijeme dozvoli (WP). Svi ovi radovi privremenog su karakte-ra s rokom trajanja dvije godine i izvo-de se isključivo u svrhu omogućavanja temeljenja i gradnje zgrade, nakon čega sve tlačne sile i vodotijesnost pre-uzima sama konstrukcija zgrade koja će se u međuvremenu izgraditi. Pri-likom izvođenja radova velika pozor-nost posvećena je zaštiti na radu, kojoj se bavi čitavo jedno poglavlje izvedbe-nog projekta, kao i zaštiti okoliša tako da je predviđeno i pranje „rota“ od ka-miona prilikom izlaska s gradilišta. Nakon ove zahtjevne i rizične faze s nepoznanicama podzemlja započinje se s gradnjom konstrukcije same zgra-de o čemu više u idućem broju.
Slika 2: Stroj za bušenje pilota
Slika 3: Presjek pilota sa sidrima
11
kap. Blago Milašević Razgovor
BLAGO MILAŠEVIĆ- Rođen 24.I.1950. godine- Diplomirao na Višoj pomorskoj školi 13.III.1975. godine- Ispit kapetana duge plovidbe položio 07.X.1980. godine- Prvo ukrcanje na p/b Dubrava 1968. godine- Kao III. časnik palube ukrcan na brod Janjevo 1973. godine- Kao II. časnik palube ukrcan na brod Koločep 1978. godine- Kao I. časnik palube ukrcan na m/b Banija 1979. godine- Kao zapovjednik ukrcan na brod Banija 1985. godine- U rujnu 2011. godine iskrcan s broda Orsula.
“MENE NIKADA NISU ZAUSTAVILI”
12
- Uvijek se u ovim prilikama sje-timo razgovora u prosincu 1998.godine s kapetanom Mihom Sjeka-vicom: “42 godine, 4 mjeseca i 18 dana radnog staža, sveukupno mi-lijun 296 tisuća 296 milja, 242 luke i 66 država.” Nije jedino bio u No-vom Zelandu.- Ni ja. Nisam bio u Novom Zelan-du. Australija, Indija, Japan, Kina, Koreja… Gotovo u svim državama. Od Dubrave 1968. do Orsule 2011.godine. Dubrava, parnjača. Brod pre-pravljen s garbuna na naftu. Drvene bokapolte. Stavljale su se tende. Puto-vanje iz Ploča za Ždanov. Vratili smo se poslije 18 dana u Split. Zapovjednik pokojni Petar Radić. Brod zahtjevniji nego danas. Radilo se puno. Posade puno. Bilo nas je 40. Ðaka na praksi, po četvorica od palube i u makinji. A na Orsuli, dva puta zaredom, prošle i ove godine. Zahtjevan brod jer su Jezera u pitanju. Imaš lockove, vez, malo spavanja, od dna do vrha pet dana nespavanja. Paluba i oficiri gore gvardiju drže. Plus toga svi moraju na vez za lockove. Treba se vezat da te po-digne. Druga stvar: Amerika i velike kontrole. Kao i u Kanadi i pogotovo u sjevernoj Europi. Mene nikad nisu za-ustavili, a zapovjednik sam od 85-te. Prvo na Baniji.
- Plava vrpca Vjesnika 1999. godine posadi broda Sveti Vlaho za spaša-vanje tajvanskih ribara?- Sveti Vlaho je kod Tajvana spasio sed-mero ribara. Brod im se zapalio. Neno Zelen bio je u gvardiji i ugledao ih je kako plutaju na senjalima od mreža. Pokupili smo ih, javili se Atlantskoj, vozili 12 sati i iskrcali ih na istočnoj obali na Tajvanu. Tradicionalni po-morski trofej Plava vrpca Vjesnika za ostvarene pothvate na moru koji se dodjeljuju za blagdan Svetoga Nikole,
primio sam u Zagrebu, u ime posade broda Sveti Vlaho i Atlantske. Spasili smo ljude i zadovoljstvo je što nam je netko to priznao.
- Što je vama na brodu još poseb-no važno? Brod na kojem ste zapo-vjednik ili posada na brodu? Ono: tko je prvi časnik palube, upravitelj stroja ili tko je kuhar?- Ljudi, pa brod i teret. Ako su ljudi zadovoljni to je najvažnije. Pitam tko je prvi, tko je upravitelj, i tko je ku-har, jer najviše smo zajedno. S prvim u neposrednom sam kontaktu, s upravi-teljem radi stroja, a ako je dobra kuhi-nja, ako se dobro jede, nema nikakvih problema. Braća Poše, Radovac…, a ima i mlađih. Nema više priučenih kuhara. Sve u svemu nije loše.
- U 56 godina Atlantske plovidbe mnogo se promijenilo. Od starog broda Banija 1955. do najnovijeg broda AP Sveti Vlaho 2010. Jesu li Dubrovčani i dalje glavni na brodo-vima Atlantske plovidbe?- Nisu. Dosta ih je otišlo. Nisu svi iz Grada. Možda većina. Danas je najvaž-nije kada dođe generacija fantastičnih kadeta, koji mogu odmah za drugoga. Interesira ih i žele naučiti. Iako ima i nekih koji su godinu dana na brodu, a ništa ih ne zanima. U 8 sati navečer isto ko da je pala atomska bomba. Ne-ćeš niđe nikoga nać. Mladi u kabinama. Laptop. Gledaju filmove. Muzika. Tre-su glavom. Zato je moja završna poru-ka: animirati mladost iz Dubrovnika. Treba mijenjati i školstvo. Što će ti Viša pomorska ili Fakultet, kad i u svijetu, u Engleskoj ili u Sjevernoj Europi sve je na bazi kursa koji traje 6 mjeseci, kao kod nas u Splitu. Ako misliš navegat, potrebna je dobra obuka uz suvreme-ne, najnovije instrumente. Sve auto-matski. Pregledno. Internet. I radari.
U svakom slučaju, nama se danas na brodu teže priviknut nego njima.
- Zbog čega? Administracija, papi-ri, kompjutori?- Po mome, nepotrebno se u tolikoj mjeri traže papiri. Check liste. Nave-galo se i prije. I nije bilo problema ni u Atlantskoj ni u drugim kompanijama. Upravitelj stroja treba najmanje četiri ure dnevno radit na kompjutoru. Što god oni dolje rade, svaki dio treba upi-sati. Izdavat check liste. Sve se svelo na neke fascikle. Imaš stalno neka jav-ljanja. Charter, subcharter, Atlantska. Treba sjediti i non stop nešto pisati. I nikoga ne smiješ preskočiti. Šalješ dokument unajmitelju. Brod. Teret. Dnevno toliko pisanja i fotokopiranja. A onda agenti…
- Je li zapovjednik uopće navega-va?- Ode rutu nacrtat. Više je u papirima nego gore, iako idem redovno i ujutro, u podne i popodne. Govorilo se kako će kompjuteri olakšati posao i kako će biti manje karte, a ima je deset puta više. Svi sigurnosni sistemi nalažu da moraš to raditi. Ako se nešto dogodi, prvo što traže su check liste. I dnevnik. I karte. Milijun stvari, a za sve je od-govoran zapovjednik. Isto tako u ma-kinji. Kapo. Čari navegacije više nema. I to je razlog što sam otišao u penziju, a mogao bi još dvije, tri godine. Imam šezdesetdvije godine. 52 broda. Znate li koliko je to. U Atlantskoj stalno sam od 69-te. A doma? Bavim se brodo-vima. Izradom maketa. Imam dubro-vačke, nordijske, talijanske brodove. Počeo sam se baviti i obradom starog namještaja. Plus toga djeca imaju bu-tigu, pa im uskačem. Ne radim to za pare. Radim to radi sebe. I garaža je opremljena. Alata ima. I idemo sad, popit piće i zapalit!
BLAGO MILAŠEVIĆ- Rođen 24.I.1950. godine- Diplomirao na Višoj pomorskoj školi 13.III.1975. godine- Ispit kapetana duge plovidbe položio 07.X.1980. godine- Prvo ukrcanje na p/b Dubrava 1968. godine- Kao III. časnik palube ukrcan na brod Janjevo 1973. godine- Kao II. časnik palube ukrcan na brod Koločep 1978. godine- Kao I. časnik palube ukrcan na m/b Banija 1979. godine- Kao zapovjednik ukrcan na brod Banija 1985. godine- U rujnu 2011. godine iskrcan s broda Orsula.
13
Pripala mi je čast da Vam predstavim naš brod Orsulu, časnike i posadu.Trenutno smo na putovanju iz brazil-ske luke Vila do Conde za Norvešku luku Sunndalsora s teretom alumine.Orsula spada u dobro držeći stariji brod u floti Atlantske plovidbe. Izgra-đena je 1996. u kineskom brodogradi-lištu Yiangnan luke Shanghai. Dužina joj je 200,00 metara, širina 23,44 m i nosivost 34176,75 mt. Brod plovi pod zastavom Marshall Islands, a bivšu luku Dubrovnik zamjenio je Majuro.Brod je konstrukcijski projektiran za plovidbu sustavom ustava i brana na plovnome putu Svetog Lovrijenca (St.
Lawrence Seaway) kojim se s mora sti-že do luka Velikih Jezera, te kao takav svoj je radni vijek proveo uglavnom između luka sjeveroistočne Kanade i zapadne Europe.Iako je brod u starosnim godinama, uspješno zadovoljava sve teže zahtjeve i propise lučkih vlasti. Inače Orsula je pod dugoročnim najmom za Kanad-skog unajmitelja Fednav sa sjedištem u luci Montreal.Ukrcan sam u luci Sault Ste Marie koja pripada Kanadskoj pokrajini Ontario. Luka se nalazi na rijeci St. Marie iz-medju jezera Huron i Superior, a brod je iskrcavao teret željeznih proizvoda
Zapovjednik Antun Kelez
m/b Orsula
Poštovano čitateljstvo Atlant bulletina!
14
ČASNICI PALUBE (s lijeva na desno): Adam Bočina, 3.čas.palube, Ante Kriste, 2.čas.palube, i Mario Gardašanić. 1.čas.palube
BIJELO OSOBLJE: (s lijeva na desno): Tomislav Kelez, pomoćni konobar, Zoran Poša, kuhar i konobar Frano Brajević
POSADA PALUBE: gornji red (s lijeva na desno): Kuzma Žuvela, kormilar, Nino Šimić, mornar, Nediljko Tudorović, vođa palube i Valentin Klarin, kormilarDonji red (čuče s lijeva na desno): Renat Borovina, kormilar, Danijel Kapović, vjež.palube i Ivo Zorić, vjež.palube
koji su prethodno ukrcani u Rumunjskoj luci Constan-tza. Nakon iskrcaja tereta proslijedilo se jezerom Supe-rior prema Kanadskoj luci Thunder Bay gdje se vršio ukrcaj tereta pšenice za luku San Juan koja sa nalazi na Karipskom otoku Puerto Rico. Ukrcajem tereta u luci Thunder Bay isplovilo se prema luci Montreal. Ploveći jezerom Ontario susrećemo se s tisuću otoka (thousand islands) koji svojom prirodnom ljepotom pljene naše po-glede, a posebno se ističu dva raskošna dvorca izgrađena u 19. stoljeću. Plovidba Velikim Jezerima kao i lokovi-ma Welland i Seaway kanala prošla su bez problema te je izlaskom iz zadnjeg locka (St.Lambert) brod izašao iz Velikih jezera. Svi smo sretni i zadovoljni jer je svakod-nevnim manevrima i neprospavanim noćima napokon došao kraj do nekog sljedećeg putovanja i ticanja luka Velikih Jezera.
15
Uvjeti plovidbe će biti znatno otežani zbog zaleđenosti plovnih puteva i ni-skih temperatura.Posada je raznolika, iz svih krajeva Li-jepe Naše, spoj iskustva i mladosti. Današnjim tempom poslovanja kada su boravci u luci veoma kratki, izlasci posade svedeni su na minimum ili ih nikako nema.Pregledi od strane lučkih vlasti su sve zahtjevniji i rigorozniji, tako da posada najviše slobodnog vremena ima u plo-vidbi koje vrijeme koristi uglavnom gledajući filmove i raznim drugim ak-tivnostima. Velika je udaljenost pomo-raca od obitelji, a jedino ih veže satelit-ska telefonska veza i sms poruke.Na kraju bih pozdravio sve čitatelje, zaposlenike Društva, a svim pomor-cima zaželio dobru plovidbu, mirno more i sretan povratak obiteljima.
S poštovanjem, zapovjednik m/b Orsula
kap. Antun Kelez
POSADA STROJA: prvi red: Zvonko Miljan, upr str. i Joško Vuleša, 2.čas,strojadrugi red: Mario Burmas, mehaničar, Tomislav Medak, čistač i Pero Jeljenić, 4.čas.stroja:treći red: Vlatko Bibica, 3.čas.stroja, Nikša Jović, vjež.stroja i Ivo Vojvoda, električar
Ulazak broda u lock
Izlaskom iz jezera slijedi kratko ferma-vanje u Montrealu radi ukrcaja goriva i ponešto potrepština i smjer prema luci San Juan ili kako je još nazivaju “hu-ricane harbour” zbog hurikana koji su veoma česti baš u ovo doba godine.To smo mogli osjetiti i na vlastitoj koži jer smo na putu do luke San Juan kurs i brzinu broda prilagođavali tako da prođemo na sigurnoj udaljenosti (cca 250 nm) od tropske oluje Ophelia koja se nalazila na našoj ruti. Kako je sve poduzeto na vrijeme to nam je ciklon ostao cca 300 nm zapadno od naše rute te smo sretno uplovili u luku San Juan. Iskrcajem tereta isplovilo se prema Barzilskoj luci Vila do Conde. Ukrcajem tereta alumine u luci Vila do Conde prosljeđuje se prema norveš-koj luci Sundalsora, gdje je predviđena smjena posade. Novi članovi posade donijet će novita-ti iz Grada koje će bar na kratko pro-mijeniti brodsku svakodnevnicu.Nakon iskrcaja u luci Sunndalsora slijedi kratko putovanje, ukrcaj te-reta u norveškoj luci Aaheim te iskr-caj u Ghentu. Poslije Ghenta slijedi novo putovanje s ukrcajnim lukama
Antwerpen, Terneuzen, Rotterdam i Brunsbuettel te povratak zimskim uvjetima plovibe jer će iskrcajne luke, kako je najavljeno od strane unajmi-telja, biti luke sjeveroistočne Kanade.
16
Kratak osvrt na ovogodišnju turističku sezonu u Hotelu Lapad d.d.
Poštovani!
Možemo zaključiti da je sezona u Du-brovniku, a i u Hotelu Lapad d.d., bila bolja od očekivane, tj. bolja od plani-rane. Fizičke podatke već znamo. U Dubrovniku je za prvih deset mjeseci ostvareno 7% više noćenja nego za isto razdoblje prošle godine. Financijske podatke, ostvarene u dubrovačkim ho-telskim tvrtkama, znat ćemo uskoro. Što se tiče Hotela Lapad d.d., u 2011. godini smo planirali porast prihoda za 8%, a na kraju smo prihode povećali za 11% u odnosu na prošlu godinu što je s obzirom na prošlogodišnju uspješ-nu turističku sezonu više nego zado-voljavajuće. Kada govorimo o fizičkim
pokazateljima tada smo rasli 7% u od-nosu na prošlu godinu. Troškove po-slovanja Društva smo uspjeli zadržati na nivou prošle godine uz napomenu da smo kvalitetu usluge također zadr-žali na istom nivou. Hotel smo otvorili 15.III. Iskorištenost kapaciteta za tih 15 dana ožujka bio je samo 10%. Sve poslovne prihode smo ostvarili u periodu 1.IV. – 31.X. U peri-odu od 1.IV. – 1.XI. ostvarili smo popu-njenost od 87 %. Popunjenost po mjese-cima je izgledala: travanj 58%, svibanj 89%, lipanj 96%, srpanj 95%, kolovoz 98%, rujan 96% i listopad 77%.Danas je Hotel Lapad d.d. prepoznat i tražen na tržištu. Potvrde ovih tvrdnji davaju nam svakodnevno naši gosti, partneri, a i osvojene nagrade u ovoj godini. U 2011. osvojili smo tri vrijed-ne nagrade:Expedia Insider Select – to je nagrada koju gosti najveće agencije na svijetu dodjeljuju hotelima za izvrsnost. U svijetu je tu nagradu dobilo 500 hote-la, a hotel Lapad je jedan od 3 hotela u Hrvatskoj kojem je dodjeljena ova elitna nagrada koja još više dobija na težini kad se zna da se Lapad našao u
društvu hotela s 5*.Treće mjesto u kategoriji najbolji ho-tel s četiri zvjezdice hrvatskog Jadrana koje dodjeljuje Hrvatska radio televi-zija, Hrvatska gospodarska komora i Udruga poslodavaca u hotelijerstvu hrvatske ne temelju financijskih poka-zatelja i nivoa pružene usluge.Gold Award od strane Thomson Holidays za 2011. godinu (katego-rija hotela 4T). Gold Award nagrade Thomson & First Choice dodjeljuju se svake godine hotelima u pojedinim kategorijama (ovisno o T-ratingu & produktu/katalogu u kojem se nalaze) na temelju rezultata anketa gostiju za kategoriju “Accommodation Overall” odnosno na temelju ukupne ocjene gostiju. Thomsonova nagrada pred-stavlja zaista odličan završetak sezone za Hotel Lapad d.d. Što se tiče sljedeće sezone, hotel smo dobro ugovorili te, ukoliko na svjet-skom i zapadno europskom tržištu ne dođe do određenih poremećaja uslijed gospodarske krize s kojom se još uvi-jek bore svjetske vlade, očekujem da sljedeća sezona bude vrlo slična ovo-godišnjoj.
Željko Miletićdirektor Hotela Lapad d.d.
Hotel Lapad
17
NEPOZNATE POMORSKE STRANICE NekadašNji dubrovački
brodovi pod novim
imenima i zastavama
Marijan ŽUVIĆ
Kamo plove i gdje se nalaze naši brodovi? “Pelješac”, “Favorita”
i “Jadran” u kineskim lukama; “Mo-lunat” u Singapuru; “Hercegovina” u Kuwaitu; “Slano” u Miamiju; “Gruž” u njemačkoj luci Brake... Tako bi moglo izgledati izvješće o kretanju brodova Atlantske plovidbe kad bi ti brodovi uistinu plovili sa žutom du-brovačkom ciminijerom i pod stije-gom svetoga Vlaha. Imena su dobro znana, ali njih na našim provama već dugo nema. Ipak, svi ti brodovi brode i danas, samo pod drugim imenima, zastavama i gospodarima. Kao što svijetom brodi još cijela jedna Atlant-ska plovidba.
Pisac ovih redaka već nekoliko deset-ljeća prati što se zbiva s našijencima, nekadašnjim hrvatskim brodovima koje su plavi putovi odveli širom svi-jeta, pa je lako zbrojio da je među njima danas u plovidbi 19 veterana Atlantske plovidbe ukupne nosivosti 661.700 tona. Brojem nešto više, a tonažom tek neznatno manje nego u sadašnjoj floti dubrovačkoga brodara. Neki su iz Grada otišli tek prije koji mjesec, neki pak prije gotovo četvrt stoljeća, a mnogima je zajedničko da se u novim ulogama zadržavaju dulje nego bi to itko očekivao, against all odds rekli bi Englezi.
“Hercegovina” godine ne broji
“Hercegovina” je najzornija potvrda tome. Teško da bi se prije 13 godi-na, kad je tada već 21 ljeto stari bulk carrier zauvijek otišao iz Dubrovnika, itko kladio da će veteran još i na kon-cu 2011. broditi kao u mladosti. A to se upravo događa. Zahvaljujući pred-nostima novih tehnologija lako ga je na AIS-u pratiti kako, poput kakva linijaša, prelazi s kraja na kraj Perzij-skoga zaljeva. A prije samo dvije go-dine to se činilo nemogućim.Singapurski dnevni list “Strait Times” je 24. studenoga 2009. godine obja-vio oglas o dražbi panamskoga broda “Calypso I” zakazanoj za 8. prosinca na pomalo neobičnom mjestu, u ho-telu “Bayview” u Bencoolen Streetu. Bio je to početak kraja agonije starca koji se po sudovima počeo potezati u lipnju 2009., a prisilno usidren na Ea-stern Anchorageu u Singapuru našao se mjesec dana poslije. A da ništa nije bio kriv!Nevolja nekadašnje “Hercegovine” bila je što je pripadala panamskoj tvrtki Sirius Shipping Co., kojom je pak upravljao naš Split Ship Manage-ment, a čije je vlasništvo bio i brod “Pine Trader”, nekadašnja “Jablani-ca” šibenske Slobodne plovidbe. Mul-tinacionalna prehrambena grupacija Nidera tužila je SSM zbog tereta riže koji je bio oštećen na “Pine Trade-ru”, pa je sud zaplijenio i “Calypsa”.
Danas u plovidbi 19 veterana ukupne no-sivosti 661.700 tona. Brojem nešto više, a tonažom tek neznatno manje nego u sa-dašnjoj floti Atlantske plovidbe. Neki su iz Grada otišli tek prije koji mjesec, neki pak prije gotovo četvrt stoljeća, a mnogima je zajedničko da se u novim ulogama zadrža-vaju dulje nego bi to itko očekivao, aga-inst all odds rekli bi Englezi
“Algoma Spirit” – stara “Petka” plovi pod kanadskom zastavom
18
Svijetom brodi još jedna AtlantskaPremda se očekivalo da će brod star 32 godine otploviti ravno u rezalište u Alangu čekala ga je – nova mla-dost. Za sitne novce kupila ga je kuvajtska tvrtka Al-Ahlia Marine, odabrala mu ime “Portland” te ga registrirala u karipskoj državici Sve-ti Kristofor i Nevis. I od tada stara “Hercegovina”, isporučena Atlant-skoj u riječkome “3. maju” davnoga svibnja 1977., plovi li plovi!Što tek reći za nevelike brodove “Molunat” i “Slano” koje Atlantska plovidba prodala još 1987. godine?! Oba su već proslavila 40. rođendan, a plove i dalje. Nekadašnji teškaš “Molunat” čak je i zadržao izvorno ime, premda s Dubrovnikom nema nikakve veze. Još 2001. preinačen je u Singapuru za prijevoz žive stoke. Mali kontejnerski brod “Slano” sada se zove “Transport”, vlasnici su mu Amerikanci iz Miamija, pa je već dugi niz godina u karipskim voda-ma. Društvo im čini i stari teškaš “Kutina”, prodan još 1990. godine, a koji nakon brojnih promjena ime-na i libanonskih vlasnika, danas plo-vi pod zvučnim imenom “General” i zastavom Kambodže.
Dug život u Kini
Ipak, ti starci koji i dalje plove una-toč svemu nisu prava slika one druge Atlantske na svjetskim morima. Nju čine veliki i u pravilu još novi bro-dovi pred kojima su još mnoge go-dine naveganja. Upravo se uvidom u tu nekadašnju flotu može pratiti razvojni put dubrovačkoga brodara. Vrlo rijetko Atlantska je prodavala brodove iz nevolje, kako bi se osigu-rao novac za opstanak, a u pravilu su se još dobri i novi brodovi prodavali da oslobode mjesto još boljima i no-vijima.
Najbolja potvrda tome jest ovogo-dišnja prodaja blizanaca “Getaldića” i “Gundulića” talijanskoj brodovla-sničkoj obitelji Bogazzi iz Marina di Carrare. Točnije njihovoj britanskoj podružnici Navalmar iz Londona, premda kao i svi Bogazzijevi brodo-vi plove pod malteškom zastavom. “Colchester Castle” i “Rochester Castle” kako se sada zovu, kvalitetni su brodovi, stari tek 15, odnosno 14 godina i sigurno će još dugo ploviti. No, morali su otići jer već 2012. go-dine Atlantskoj stiže cijela nova flota brodova iz kineskih i južnokorejskih brodogradilišta.Nije tajna da je dubrovački brodar na svjetskoj pomorskoj sceni poznat po visokoj razini održavanja flote, a to posebno privlači Kineze koji žele
povoljno kupiti starije brodove koji će im još dugo služiti. Pri tome valja znati da čak i panamaxi od 72.500 tona u Kini plove u obalnoj plovid-bi, izuzeti od bilo kakve mogućno-sti vanjskoga nadzora, pa ih Kinezi mogu koristiti dulje nego bilo tko drugi. Izravno od Atlantske kupili su Kinezi “Favoritu”, te “Jadrana” i “Pelješca”, blizance iz “3.maja”. Bro-dove “Imperial” i “City of Dubrov-nik” Dubrovčani su prodali Grcima, ali su i oni na kraju dospjeli pod ki-nesku zastavu.Premda su već odavno otišli iz Grada još je sigurno mnogo godina plovid-be i pred nekadašnjim “Gružom”, “Petkom”, “Koločepom”, “Svetim Vlahom”...
NEKADAŠNJI BRODOVI ATLANTSKE PLOVIDBE
Brod Godina prodaje Sadašnje ime
ATLANT REGINE 2011 HAN ZHI
CITY OF DUBROVNIK 2003 XING TONG DA
FAVORITA 2002 YU HAI
GETALDIĆ 2011 COLCHESTER CASTLE
GUNDULIĆ 2011 ROCHESTER CASTLE
GRUŽ 1997 CONDOCK II
HERCEGOVINA 1998 PORTLAND
IMPERIAL 2005 YUE DIAN 3
JADRAN 2008 GLORYSUN
KOLOČEP 2009 OCEAN RIDER
KUTINA 1990 GENERAL
LOVE LETTER 2006 BSLE TERESA
LOVE SONG 2006 BSLE PACIFIC
MIHO PRACAT 2007 THEOTOKOS
MOLUNAT 1987 MOLUNAT
PELJEŠAC 2009 SEA STAR 7
PETKA 2000 ALGOMA SPIRIT
SLANO 1987 TRANSPORT
SVETI VLAHO 2008 UMANG
19
mr. Anica Kisić, prof.
Rodoljubni intelektualci 19-og stoljeća nalazili su jedan od temelja sveko-likog nacionalnog iden-
titeta u oživljavanju narodne tradicije i njegovanju narodne riječi. Među nji-ma se isticao Antun Kazali, župnik i književnik (1815.-1894.), o kojemu je 1994. Matica hrvatska Dubrovnik upriličila znanstveni skup, kada sam se potrudila ponešto rasvijetliti njegov rad na bilježenju narodnog pomorskog nazivlja i nikad objavljene riječničke građe. Nažalost, njegova rukopisna ostavština završila je u Arhivu Srpske akademije nauka i umetnosti u Beo-gradu, do koje se naše institucije nikad nisu potrudile doći, a u vrijeme sim-pozija zbog rata to je bilo nemoguće. Prema dostupnom starom izvještaju to je oko 30 svezaka riječničke građe iz različitih struka, usporedno, osim na hrvatskom i talijanskom, još na sedam jezika. Tako nažalost, svaki podatak o njegovom vrijednom radu možemo posredno skupiti iz rasprava o sličnim temama primjerice kod Vodopića, za-tim prvog rječnika nautičkog teoreti-čara Jurja Carića, u velikom Akade-mijinom Rječniku, Pomorskom rječniku iz 1852. učitelja brodoslovlja u Rijeci Antuna Mikoča, te rječnika koji je uredio poručnik trgovačke mornarice Rudolf Carić. Svi su se više ili manje, prema vlastitim riječima, koristili i Kazalijevim radom, poglavito ravna-
telj bakarske pomorske škole Božo Ba-bić koji je 1870. tiskao još šest knjižica o pomorskom nazivlju. Svi su oni na-stojali pročistiti pomorski jezik od pre-težno talijanskih tuđica. Juraj Carić se pita, da li pretjerano nametanje novih, doduše hrvatskih riječi, može do kraja uspjeti, i da li je to nužno, jer su sve pomorske tuđice usvojene u našemu življu postale već dio nas samih.Antun Pasko Kazali završio je nautič-ku školu, otac mu je bio pomorac, ali je na kraju odlučio upisati teologiju i postati svećenik. Da je more i njegove mijene uvijek osjećao u duši pokazuju njegovi ponajbolji stihovi. Potucajući se po župama dubrovačke biskupije uz more i po otocima, buntovni svećenik Kazali bio je vezan uz more i bilježio je različite izreke, poslovice i pomorsko nazivlje primorskog puka na hrvat-skom jeziku.Pomorska jezična baština vuče kor-jene još iz pradomovine, a Hrvati su je obogatili došavši na obale Jadrana. Puk je, živući uz more i od mora razvio bogat narodni rječnik i dokazao se kao pomorski narod, iako je višestoljetna dominacija Mletačke Republike uzro-kovala usvajanje mnoštva talijanizama u narodni izričaj.Božo Babić piše kako se odlučio sa-staviti rječnik jer mu je na vježbama u mornarici uvijek manjkalo hrvatskih riječi da imenuje stvari, pa je slušao svoje đake Dalmatince, koji su se slu-
žili riječima iz naroda. Naročito je bio zahvalan Kazaliju pa kaže, citiram “ni-kada ne mogu ovome velezaslužnom gospodinu hvale vratiti, kada mi on sve svoje dragocijenosti morskieh rije-či izložiše i mene uvjeri, da su Slaveni već korito (truplo) broda u svoje ruho odjenuli (...) I zbilja znadijaše on na-zivlje poglavitijeh dijela jednoga čam-ca, s navođenjem mjesta gdje ih je on čuo, kazati, i pojedine stvari iz mor-skoga zanata imenovati.” Prijateljevao je s Kazalijem kad je obilazio južnu Dalmaciju i u Kleku i uz Neretvu s domaćim ljudima išao na ribarenje, te odlazio na sajmove u Trpanj na Pe-lješcu. Zabilježio je riječi KORMILO, OPUTA, BOČNICA, ŠILOK, PLAV-ČICA, KRMA, ZASMOLITI, BRO-DICA, VISLAC, ŽABA, VIETAR U KRMU, RAT, ISKRMITI, JEDRO NA MIHUR, PRIČKA, VESLO itd. Na neke od starijih riječi upozorio ga je Kazali, osobito na riječ KOBILICA – talijanski: la chiglia, colomba.Babić je napisao knjižicu Mladi mor-nar ili put brodom iz Senja u Trst. Crta iz života pomorca Hrvata u kojoj Grga, vlasnik broda Marija, i kapetan Božo poučavaju mladog Iva riječima koje označavaju brodsku opremu, kon-strukciju jedrilja, o vrstama vjetrova, svjetionicima, propisima pri sudaru, na sidrištu, ponašanju u magli itd. Na kraju knjižice je mali riječnik hrvatskih i usporedno talijanskih i njemačkih rije-
doprinos antUna KazaLiJa priKUpLJanJU pomorsKoG nazivLJa
20
doprinos antUna KazaLiJa priKUpLJanJU pomorsKoG nazivLJa
či. Nalazimo tu 27 riječi iz Neretvan-skog kraja i 14 iz dubrovačkog kraja, uz napomenu da ih je većinu dobio od Kazalija, primjerice UZDA (mura, kod Cavtaćana), UTOK (de pogiatore), RI-BINA (dno), te STROM (deblo jarbo-la), “kako Kazali kaže”. Posebno je za-nimljiva poslovica koju priča kapetan, kad ga Ivo pita kako se zove konop što ide “od šljemena jedrilja k nosu broda”: “ Ne kaže se ono konop, dragane moj, nego VRVICA ili ČELO, jerbo je stara mornarska poslovica “da je uže za to-vare, konop (oko pasa) za fratra, a čelo za mornara”, a ova je poslovica, prema Kazaliju, s Lopuda.Babić je jako cijenio Kazalijev rad, pa kaže: “Kazali, može se reći, zapodjeo je naše pomorsko nazivoslovlje. Za njego-va župnikovanja 15 godina po Dalma-ciji bijaše mu zadaćom kupiti mornar-ske riječi i izreke (...) Naša je mornarica zaodjenuta ciglom talijanštinom, a narodno blago se prosulo i zakopalo u ustijuh naroda; ali ono što se nađe to je zlato mornarske svetinje. Putujući po-vede ga posestrima vila (Kazalija, o.p.) na jednu zadarsku ostrvicu (...) gdje na-đeš još trag staroslavenskom narječju, gdje ljudi tako malo sa svijetom opće, i nađe ih gdje diljaju na jednoj lađi (...) i slušajući žuđenom hrvaštinom riječi: KOBILICA, SJEKILJ, PASMA, PER-NO REBRO, PRUT, udari temelj hr-vatskom nazivlju za korito broda”.
Skok u svom riječniku navodi još riječi koje je Kazali zabilježio: STROM (de-blo), DRIJEVI (drvo), VIHAR (snažni vjetar koji vije vrtlog), PLAV (linter, navis, lađa).Među Kazalijevim književnim djelima većini je poznat spjev TRISTA VICAH UDOVICAH ispjevan na temu pomor-skog događaja iz 1541., kada je velika pomorska ekspedicija španjolskog kra-lja i njemačkog cara Karla V. na Alžir završila neuspjehom, a 150 brodova nastradalo s cijelom posadom. Serafin Razzi u svojoj povijesti Dubrovnika svjedoči 1595. da je u ekspediciji od 260 brodova sudjelovalo 13 dubro-vačkih, od kojih su bar dva uništena, mada je u nesretnoj ekspediciji Kar-la V. na Tunis 1535. stradalo čak 18 dubrovačkih galijuna. Ovo je za mali Dubrovnik bio veliki gubitak, a na Lopudu je nastala legenda i uzrečica o trista Vica koje su nakon ovih kata-strofa obudovjele (a u novije vrijeme Slavica Stojan arhivskim istraživanjem potvrđuje istinitost ove legende).Kazalijev spjev pun je doživljenih sti-hova bogatim rječnikom i sugestivnih opisa o vezi čovjeka i mora, o snazi lje-poti mora, o stradanju mornara i sud-bini brodolomaca, o slavi dubrovačke mornarice. I u spjevu nalazimo riječi primjerice VJETRIC, DRIJEVO, STI-JEG, KATARKA, BRODNICA, PLO-VUTINA, a nalazimo i narodna imena nekih vrsta riba.
Razniježen je i pun ljubavi kad kaže:“Dvanaest drijevah, dvanaest morskih tvrdjaNa tihiem vodama plovući,Kano da su ledom obvezani,Spuzeni im stiegovi oholiMertvo visu niz te vite jeleJedra biela istom potreptjujuKa no krilo ptice izdišuće.”
Idilične slike prekidaju se snažnim opi-sima oluje i katastrofe brodova:
“Jedra dere, a katarke kerši,Sve uzbunja more na valove, Goni brode na kraju nevierne,Prolama ih na skrovenim stienam, Prolomljene pučina proždire (...).”
“Sunce žarko koje sinoć sideProsvijetljujuć najliepšu brodnicuŠto sakupi silni Karlo-PetiPo svoiem i tudjim državam,Kad se danas verhu nas povratiOn’ ugleda malo plovutina’Koim tuku o hridi valovi (...)”
“A u moru, ako komu razderpljenog tielaPo štogod ostane,Cerv i babak uzmnažaju raneDok mu meso spane,Pa u mozgu sa svom diecom ta je množ zasiela,Pa u lobu svoje gniezdo hobotnica vie.”
21
Tamara Spajić, prof.
Podno kraških brda, u nekada ubavoj zavali Rijeke dubrovačke, teče najkraća rijeka na svije-
tu – Ombla. Stari su je Dubrovčani još od dvanaestog stoljeća nazivali jednostavno Rijeka, a nosila je ime i Arion.Pripada slivu rijeke Trebišnjice u jugoistočnom dijelu istočne Herce-govine.Rijeka Trebišnjica smatra se naj-većom ponornicom na Balkanu i jednom od najvećih ponornica na svijetu – s brojnim podzemnim to-kovima njezina dužina iznosi 187 kilometara.Ova je rijeka tvorena mrežom mnogobrojnih tokova u dubro-vačkom zaleđu, izvire na nadmor-skoj visini od 398 metara, a njeno krajnje ishodište je Jadransko more kod Dubrovnika – u podslivu rije-ke Omble te podzemnim tokovima od Duboke Ljute do Metkovića i od Metkovića do Svitansko Deran-skog blata, kao i pripadajućem sli-vu rijeke Neretve.Rijeku su opjevali mnogobrojni du-brovački pjesnici jer je ona za ljet-nih mjeseci pružala ugodan zaklon vlasteli koji su uz njene obale sa-gradili svoje kuće za odmor.Dubrovački latinist napisao je ele-giju naslovljenu Ad Ponticum sibi certum esse Romae, koju je objavio Urban Appendini u izboru poezije dubrovačkih pjesnika tiskanoj po-lovicom devetnaestog stoljeća. Ap-pendini navodi da je Kunić napisao
elegiju 1735. godine, kad je imao devetnaest godina i vjerojatno bio na početku studentskih dana u Rimu. Pjesma je upućena Ponti-ku, uobičajenom imenu kojim su pjesnici nazivali mornare. Iza ovog pseudonima vjerojatno se krije sam Benedikt Stay, latinist i Kunićev prijatelj, s kojim je ovaj rado lje-tovao u Stayevom ljetnikovcu na Batahovini.To zdanje i danas stoji ondje gdje se Ombla u svojem toku združuje s morem, a njegov je vlasnik, kao i prijatelj mu R. Kunić, već davno pokriven stoljećima koja donose nove ljude. Kunić je, ipak, ostavio ovu elegiju, stihove vične latinskom peru, kako kaže Appendini, iz ko-jih probija nostalgija za bistrim vodama Rijeke dubrovačke i pre-napučenog pristaništa Gruž, gdje je provodio vrele srpanjske dane u Stayevom dvorcu na Batahovini kraj Sustjepana. Kunić je obuzet čežnjom, zarobljen zgradama Rima uznesenim do neba te spominje one dane kad je promatrao bistru Om-blu gdje se združuje sa širokim mo-rem sustižući ga u njegovu toku.Veliča težak rad ribara što k obali vuku vrše i mreže napetim kono-pom. Prisjeća se vožnje čamcem i pjesama prijateljevih koje bi zadivi-le i same riječne nimfe Najade. Pri-ziva u sjećanje lovišta, ljupka mje-sta, studen prastare šume i vjetar što za ljetnih žega hladi sjenovite gajeve. Ove riječi ispunjene željom povratka u rodni kraj premalo ili
možda čak i previše govore o teš-kom navikavanju na život u Rimu i o tome kako je ovaj učenjak, teolog, redovnik i pjesnik žrtvovao uživa-nje u smiraju i svježini vrelih ljetnih dana uz uvijek hladne tokove Om-ble da bi u Italiji ostvario karijeru i ugled. O ljepoti Rijeke dubrovačke pisali su i drugi dubrovački pjesni-ci, primjerice Ilija Crijević i Ðuro Ferić, ali Rajmund Kunić je jedini u svoje stihove unio notu tuge i gor-čine zbog nemogućnosti povratka. Vjerujmo ipak da nije ostario, a da nije prevladao čežnju, zaboravivši skladnost čempresa i ljetnikovaca uz Omblu. Vjerujmo i to da je za to svoje neumrlo divljenje rodnim krajevima ipak dobio nagradu, jer se u svojim djelima uistinu vratio Dubrovniku.Još jedan dubrovački pjesnik, Luko Mihov Bona, inspiriran grčkom mi-tologijom, napisao je pjesmu Arion u rieku, Aretuza u goru, gdje je slo-bodno prepjevao grčki mit o nere-idi Aretuzi i riječnom bogu Alfeju. U grčkom mitu boginja Artemida preobražava Aretuzu u fontanu na otoku Siciliji, a Alfej miješa svoju vodu s njezinom izvirući u blizini, usred morske vode. Tako se Arion i Aretuza grle i oplakuju, on rije-kom, ona gorom, kako je spjevao Luko Bona i prate se brdima i ri-ječnim tokom sve do ušća u more, sjećajući nas na zaboravljenu i go-tovo uništenu ljepotu naše rijeke Omble.
Arion u rijeku, Aretuza u goru
22
Mjesec preplovio polovinu neba. Zagledao se okru-gao, steon, nasmiješen u
rijeku, a odozdo ga žaba pozdravila kreketom. Zbog njega se uspravilo cvijeće, po međama rasuo slak i iz smotanog tuljka rastvorio tobolac svileni. U njega se zavukla osa, za-zujala ponad narančina cvata teška bosonoga pčela.U pojatama zamirisalo sijeno. U pospanom se toplom dahu košare uzjogunili janjci. Bijelim glavama udaraju materino vime, vrte repi-ćem i upiru se nogama o osušenu slamu. Iz nabreklog se tobolca sli-jeva mlijeko i od njega se bude sta-nari - krava u kutu prebire sijeno, omahuje repom nevidljive muhe.Pet se jutarnjih mirnih sati sanjivo opružilo po uzglavljima. Budi ih kokotova pjesma. On stoji na vrhu međe, ponad obora i zagledan u
Tereza Buconić Gović, prof.
PRIJE SVANUĆA
DZORA
23
istok odašilje poruku glasnim pi-jevom. Zove sunce i pokazuje mu šareni rep, rastvoreno krilo i crvenu krijestu.Na okrajku brda zlatni rub. Ponad njega problijedjele zvijezde. Sjever-njača zaprla pogled i namignula
mjesecu. Iz neba se uskom trakom, iza koje bliješti nevidljivi oganj, ukazao omah dana.Pet puta zazvao pijetao. Pet ku-canja uputilo zvono. Niz orošenu se granu skrobuta po kapljici rose spustio pauk.
Pukla traka neba. Iz nje na-hrupilo sunce. Prelilo brdo, obojilo kapicu stijene i
meko sjelo na žitnjake u polju. U njima šušanj sitog miša. Lagani le-pet vuge. Sa žutom voljom, punom zrnja, ona se prikrada potoku i ša-renim perom dozivlje sunce.U lokvanju okrugli list. Na obrubu mu žaba. Pred njom jato mušica i meki skok na vlažni kamen. Obrok prvi. Mirisi vlage. Sitni vjetar po-miče grane i od njega se rascvjetava ljubica, bijeli tratinčica, žuto blije-šti kaljužnica.Škripe kućna vrata. Glasovi u ti-šini ranih ura. Šest se puta oglasi zvonik. Svijetom se razlete oblaci, ptice, vjetrovi.
Uz obalu biju valovi, brekće motor, škripe vesla. Ribari kreću od Dakse u susret Svetom Andriji. Vesla hvataju lapatke more. U vertikali i mokrom pljusku u modrilo iskaču palamide.
Započinju sile dana. Pred njima u brzom naletu visokim zvonom pje-va dzora.
Članovi posada brodova Atlantske plovidbe d.d. na dan 15. studenoga 2011.g.
City of SvetiDubrovnik AP Drţić Zagreb Nikola I Oluja Orsula Petka
Zapovjednik Robert Davor Slavko Ivica Vjeko Antun HrvojeMargitić Mojsić Koncul Kmetović Miletić Kelez Hure
I. časnik Ivica Ivo Stjepan Ivan Vicko Andro Lukopalube Lučić Kukuljica Popović Družijanić Vojvodić Đangradović Ljumović
II. časnik Dubravko Buratović Ivan Marojica Maro Miletić Ante Vlaho Andreuzzipalube Petar Đorić Stanić Handabak Nikolac Jurinović Kriste Aleksandar Kušić
III. časnik Mario Ivica Blaženko Tripo Adampalube ./. Dominiković Zamučen Carević Janović Biočina ./.kadet Petar Đani Hrvoje Mato Kristian Danijel Romano
Matana Vuković Opačak Franušić Barović Kapović Peršićkadet Ivan Ivan Romano Pavo Marko
Čiča Ivanović Pavlina Sršen ./. ./. GarvanvoĎa Pero Ivo Pero Tihomir Ante Josip Rade
palube Radovac Kesovija Đuraš Bukvić Vujović Košta GvozdenvoĎa Nediljko
palube ./. ./. ./. ./. ./. Tudorović ./.kormilar Ivica Denis Stjepan Marko Budimir Miroslav Leon
Jović Alerić Crnčević Marojica Milin Škarić Glaviškićkormilar Ivica Saša Milan Branko Ivica Renat Mario
Brletić Ţorić Prgomet Pribisalić Bjelopera Borovina Rakuljićkormilar Ivko Marijan Milan Dalibor Nedo Kuzma Rene
Kero Miletić Malvić Pešut Rastočić Ţuvela Načinovićkormilar Mario Zoran
./. Kunac ./. ./. Brguljan ./.mornar Pavo Tomislav BiĎovski Nino Dragan
Hajdić ./. Mario Mustapić ./. ./. Šimić Eldićmornar - Elvis
pom.konobar ./. ./. ./. Glaviškić ./. ./.Upravitelj Nikola Lučijano Ivo Miro Mateo Zvonko Denis
stroja Pavlina Karaman Lopiţić Tomašević Perović Miljan RadetićI. časnik Nikša Marijan Ivica Srećko Slavomir Joško Nikša
stroja Miloslavić Brać Romac Čučuk Nikolac Vuleša KaramanII. časnik Ekrem Ivica Miho Dragan Ante Silvio Tonči
stroja Sarić BurĎelez Salatić Kos Benković Gojević AntunovIII. časnik Stanko Dario Tonći Ivo Marin Pero Robert
stroja Stanić Rončević Čagalj Petković Jurinić Jeljenić Dobrićvjeţbenik Mario David Boris Mato Lukša Nikša SrĎan
stroja Gusić Šuman Sesar Mitrović Ješić Jović Kosovićvjeţbenik Mario Boţo Baldo
stroja Maslać ./. Nikolac Jozović ./. ./. ./.voĎastroja ./. ./. ./. ./. ./. ./.mazač
./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.vjeţbenik Mario Nikša Peroelektrike ./. Milošević Butjer Obradović ./. ./. ./.brodski Luko Stijepo Ivo
električar Kotlar Vidojević ./. ./. ./. Vojvoda ./.elektroničar Emir Borna Vladimir Borko
./. ./. Bavčić Bolfek Pipus ./. Fostingerbrodski Ivo Slavko Robert Josip Miletić Mišo Duško
mehaničar Burmas Didak Ţuvela Markovčić Maričić Hendić Nikolićbrodski Joško
mehaničar ./. ./. ./. ./. Poljski ./. ./.glavni Ante Jozo Emilio Branko Branislav Zoran Ivicakuhar Rabušić Matijević Straţičić Zaplatić Bukvić Poša Jeljenić
konobar Ivan Drago Jure Vicko Ante Frano NenadMrinov Kalinić Radić Puhjera Crnčević Brajević Mladin
pomoćni Robert Luka Damir Mario Ante Tomislav Markokonobar Barešić Ivanišević Ţarak Bačić Šeparović Kelez Dikenšajt
motorista ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.Robert Bore AnĎelo
čistać ./. ./. ./. ./. Piteša Mitrović Čikato
24
Popis posade na dan 15. studenog 2011.g.Miho AP Sveti Atlant Atlant Atlant
Pracat Imperial Vlaho Libertas Frauke Svenja TrinaZapovjednik Ivan Antun Vinko Antun Zapovjednik Ivica Lukša Ivan
Ivanković Krilanović Lujak Mihović Bušlje Jovica GovorčinI. časnik Luko Nikola Nikita Nikola I. časnik Klement Nedjeljko Mario palube Dobrić Zečević Dragojević Hajdić palube Rustan Bukvić Burin
II. časnik Robert Frano SrĎan Ivo Glavić II. časnik Cvijeto Ante Tomislavpalube Vukić Rozić Preljević Demir Čerimagić palube Arbulić Čiz Majstorović
III. časnik Branko Nikša Damir III. časnik Danijel Josip Antoniopalube Rubić Japunčić Palunčić ./. palube Jelavić Glavor Galićkadet Ivica Nikola Orsat voĎa Đino Pero Zoran
Akrap Kuraica Luetić ./. palube Marinović Kralj Rosokadet Sandro Leo Ante kormilar Miho Ivica Đuro
Dabelić Stanić Skaramuca ./. Zedniček Svetac GurišvoĎa Ţivko Slobodan Milan Dragan kormilar Nenad Jadran Mirko
palube Kljusurić Čače Miletić Ţilić Drenovski Matić ŠemanvoĎa Damir kormilar Slaven SerĎo Đivoje Draţen
palube ./. ./. Obradović ./. Straka Ante Vranić Šimovićkormilar Josip Nikša Dario Pasko mornar Cvijeto ./. Matej
Turkalj Gavrilica Saulan Kotlarić Šaravanja ./. Šeremetkormilar Daniel Ante Frano Ivan Upravitelj Boris Darko Rade
Bebić Bošković Miletić Banovac stroja Lončarica Roko Ljubibratićkormilar Vinko Miroslav Slavko Radoslav I. časnik Igor Željko Ivo
Cvjetković Biondić Šarić Kordić stroja Šeparović Ban Glunčićkormilar ./. Ljubo Matić II časnik Đivo Karmelo Davor
./. ./. Maro Hančević ./. stroja Pavlić Ivančević Mitićmornar Davor Danijel Velimir III. časnik
Prnjić šunjić Končar stroja ./. ./.Vlatko brodski Niko Damir Aleksandar
mornar Putica ./. ./. mehaničar barać Padovan PopovićUpravitelj Miho Damir Joško Mario brodski
stroja Lonac Prišlić Marlais Soko električar ./. ./.I. časnik Nikša Miho Gordan Dinko elektroničar
stroja Franušić Pavlina Tomljenović Radić ./. ./.II. časnik Dinko Marijan Nikša Jasmin glavni Mato Luko Vojislav
stroja Mirić Kardov Butigan Muratović kuhar Radoje Pavličević JovićIII. časnik Mato Tomislav Admir Lukša konobar Gjusti Josip Pavao
stroja Vatović Marević Vukotić Lasić Jerinić Mikelin Opara Bašicavježbenik Dario Franko Dario Ognjen čistač Vlaho Neven Marko
stroja Radetić Straţičić Ţitnik Pendo Kvestić Alajbeg Brtanvježbenik Mario
stroja Tošić ./. ./.mazač
./. ./. Mokošica Šipanbrodski. Zapovjednik Ivica Đurica
motorista ./. ./. ./. V.O.P. Miljas Gustinbrodski Tomislav časnik Marko Jakša
električar ./. Brletić ./. palube V.O.P. Belin Franićelektroničar Zlatko Vjekoslav Boţo III. časnik Stjepan Ivo
Tončić ./. Bukarica Pušić palube Rehak Čurlinpripravnik Boris Miljenko kormilar Miho Matko
elektroničar ./. ./. Milošić Špero Vlašić Maškarićbrodski Pero Branko Libero Veljko kormilar Boţo Ţeljko
mehaničar Gverović Tomašević Bošković Strukan Musladin Kuretbrodski kormilar Ante Ivan
mehaničar ./. ./. ./. ./. Đaković Iličićglavni Ivica Lovre Ante Ţeljko Upravitelj Edo Deniskuhar Luković Botica Poša Radović stroja Ţufić Kunica
konobar Martin Marko Dragan Ivo časnik Goran LjubomirGrujić GleĎ Petković Ţuvela stroja V.O.P. Stupalo Brailo
pomoćni Vedran Alvaro Ivan II. časnikkonobar ./. Udţenija Vrenko Škopljanac stroja ./. ./.
Ivan Miodrag glavni Mile Nikšačistać ./. Kneţević ./. Buotić kuhar Pavličević Rončević
Popis posade na dan 15. studenog 2011.g.Miho AP Sveti Atlant Atlant Atlant
Pracat Imperial Vlaho Libertas Frauke Svenja TrinaZapovjednik Ivan Antun Vinko Antun Zapovjednik Ivica Lukša Ivan
Ivanković Krilanović Lujak Mihović Bušlje Jovica GovorčinI. časnik Luko Nikola Nikita Nikola I. časnik Klement Nedjeljko Mario palube Dobrić Zečević Dragojević Hajdić palube Rustan Bukvić Burin
II. časnik Robert Frano SrĎan Ivo Glavić II. časnik Cvijeto Ante Tomislavpalube Vukić Rozić Preljević Demir Čerimagić palube Arbulić Čiz Majstorović
III. časnik Branko Nikša Damir III. časnik Danijel Josip Antoniopalube Rubić Japunčić Palunčić ./. palube Jelavić Glavor Galićkadet Ivica Nikola Orsat voĎa Đino Pero Zoran
Akrap Kuraica Luetić ./. palube Marinović Kralj Rosokadet Sandro Leo Ante kormilar Miho Ivica Đuro
Dabelić Stanić Skaramuca ./. Zedniček Svetac GurišvoĎa Ţivko Slobodan Milan Dragan kormilar Nenad Jadran Mirko
palube Kljusurić Čače Miletić Ţilić Drenovski Matić ŠemanvoĎa Damir kormilar Slaven SerĎo Đivoje Draţen
palube ./. ./. Obradović ./. Straka Ante Vranić Šimovićkormilar Josip Nikša Dario Pasko mornar Cvijeto ./. Matej
Turkalj Gavrilica Saulan Kotlarić Šaravanja ./. Šeremetkormilar Daniel Ante Frano Ivan Upravitelj Boris Darko Rade
Bebić Bošković Miletić Banovac stroja Lončarica Roko Ljubibratićkormilar Vinko Miroslav Slavko Radoslav I. časnik Igor Željko Ivo
Cvjetković Biondić Šarić Kordić stroja Šeparović Ban Glunčićkormilar ./. Ljubo Matić II časnik Đivo Karmelo Davor
./. ./. Maro Hančević ./. stroja Pavlić Ivančević Mitićmornar Davor Danijel Velimir III. časnik
Prnjić šunjić Končar stroja ./. ./.Vlatko brodski Niko Damir Aleksandar
mornar Putica ./. ./. mehaničar barać Padovan PopovićUpravitelj Miho Damir Joško Mario brodski
stroja Lonac Prišlić Marlais Soko električar ./. ./.I. časnik Nikša Miho Gordan Dinko elektroničar
stroja Franušić Pavlina Tomljenović Radić ./. ./.II. časnik Dinko Marijan Nikša Jasmin glavni Mato Luko Vojislav
stroja Mirić Kardov Butigan Muratović kuhar Radoje Pavličević JovićIII. časnik Mato Tomislav Admir Lukša konobar Gjusti Josip Pavao
stroja Vatović Marević Vukotić Lasić Jerinić Mikelin Opara Bašicavježbenik Dario Franko Dario Ognjen čistač Vlaho Neven Marko
stroja Radetić Straţičić Ţitnik Pendo Kvestić Alajbeg Brtanvježbenik Mario
stroja Tošić ./. ./.mazač
./. ./. Mokošica Šipanbrodski. Zapovjednik Ivica Đurica
motorista ./. ./. ./. V.O.P. Miljas Gustinbrodski Tomislav časnik Marko Jakša
električar ./. Brletić ./. palube V.O.P. Belin Franićelektroničar Zlatko Vjekoslav Boţo III. časnik Stjepan Ivo
Tončić ./. Bukarica Pušić palube Rehak Čurlinpripravnik Boris Miljenko kormilar Miho Matko
elektroničar ./. ./. Milošić Špero Vlašić Maškarićbrodski Pero Branko Libero Veljko kormilar Boţo Ţeljko
mehaničar Gverović Tomašević Bošković Strukan Musladin Kuretbrodski kormilar Ante Ivan
mehaničar ./. ./. ./. ./. Đaković Iličićglavni Ivica Lovre Ante Ţeljko Upravitelj Edo Deniskuhar Luković Botica Poša Radović stroja Ţufić Kunica
konobar Martin Marko Dragan Ivo časnik Goran LjubomirGrujić GleĎ Petković Ţuvela stroja V.O.P. Stupalo Brailo
pomoćni Vedran Alvaro Ivan II. časnikkonobar ./. Udţenija Vrenko Škopljanac stroja ./. ./.
Ivan Miodrag glavni Mile Nikšačistać ./. Kneţević ./. Buotić kuhar Pavličević Rončević
Popis posade na dan 15. studenog 2011.g.Miho AP Sveti Atlant Atlant Atlant
Pracat Imperial Vlaho Libertas Frauke Svenja TrinaZapovjednik Ivan Antun Vinko Antun Zapovjednik Ivica Lukša Ivan
Ivanković Krilanović Lujak Mihović Bušlje Jovica GovorčinI. časnik Luko Nikola Nikita Nikola I. časnik Klement Nedjeljko Mario palube Dobrić Zečević Dragojević Hajdić palube Rustan Bukvić Burin
II. časnik Robert Frano SrĎan Ivo Glavić II. časnik Cvijeto Ante Tomislavpalube Vukić Rozić Preljević Demir Čerimagić palube Arbulić Čiz Majstorović
III. časnik Branko Nikša Damir III. časnik Danijel Josip Antoniopalube Rubić Japunčić Palunčić ./. palube Jelavić Glavor Galićkadet Ivica Nikola Orsat voĎa Đino Pero Zoran
Akrap Kuraica Luetić ./. palube Marinović Kralj Rosokadet Sandro Leo Ante kormilar Miho Ivica Đuro
Dabelić Stanić Skaramuca ./. Zedniček Svetac GurišvoĎa Ţivko Slobodan Milan Dragan kormilar Nenad Jadran Mirko
palube Kljusurić Čače Miletić Ţilić Drenovski Matić ŠemanvoĎa Damir kormilar Slaven SerĎo Đivoje Draţen
palube ./. ./. Obradović ./. Straka Ante Vranić Šimovićkormilar Josip Nikša Dario Pasko mornar Cvijeto ./. Matej
Turkalj Gavrilica Saulan Kotlarić Šaravanja ./. Šeremetkormilar Daniel Ante Frano Ivan Upravitelj Boris Darko Rade
Bebić Bošković Miletić Banovac stroja Lončarica Roko Ljubibratićkormilar Vinko Miroslav Slavko Radoslav I. časnik Igor Željko Ivo
Cvjetković Biondić Šarić Kordić stroja Šeparović Ban Glunčićkormilar ./. Ljubo Matić II časnik Đivo Karmelo Davor
./. ./. Maro Hančević ./. stroja Pavlić Ivančević Mitićmornar Davor Danijel Velimir III. časnik
Prnjić šunjić Končar stroja ./. ./.Vlatko brodski Niko Damir Aleksandar
mornar Putica ./. ./. mehaničar barać Padovan PopovićUpravitelj Miho Damir Joško Mario brodski
stroja Lonac Prišlić Marlais Soko električar ./. ./.I. časnik Nikša Miho Gordan Dinko elektroničar
stroja Franušić Pavlina Tomljenović Radić ./. ./.II. časnik Dinko Marijan Nikša Jasmin glavni Mato Luko Vojislav
stroja Mirić Kardov Butigan Muratović kuhar Radoje Pavličević JovićIII. časnik Mato Tomislav Admir Lukša konobar Gjusti Josip Pavao
stroja Vatović Marević Vukotić Lasić Jerinić Mikelin Opara Bašicavježbenik Dario Franko Dario Ognjen čistač Vlaho Neven Marko
stroja Radetić Straţičić Ţitnik Pendo Kvestić Alajbeg Brtanvježbenik Mario
stroja Tošić ./. ./.mazač
./. ./. Mokošica Šipanbrodski. Zapovjednik Ivica Đurica
motorista ./. ./. ./. V.O.P. Miljas Gustinbrodski Tomislav časnik Marko Jakša
električar ./. Brletić ./. palube V.O.P. Belin Franićelektroničar Zlatko Vjekoslav Boţo III. časnik Stjepan Ivo
Tončić ./. Bukarica Pušić palube Rehak Čurlinpripravnik Boris Miljenko kormilar Miho Matko
elektroničar ./. ./. Milošić Špero Vlašić Maškarićbrodski Pero Branko Libero Veljko kormilar Boţo Ţeljko
mehaničar Gverović Tomašević Bošković Strukan Musladin Kuretbrodski kormilar Ante Ivan
mehaničar ./. ./. ./. ./. Đaković Iličićglavni Ivica Lovre Ante Ţeljko Upravitelj Edo Deniskuhar Luković Botica Poša Radović stroja Ţufić Kunica
konobar Martin Marko Dragan Ivo časnik Goran LjubomirGrujić GleĎ Petković Ţuvela stroja V.O.P. Stupalo Brailo
pomoćni Vedran Alvaro Ivan II. časnikkonobar ./. Udţenija Vrenko Škopljanac stroja ./. ./.
Ivan Miodrag glavni Mile Nikšačistać ./. Kneţević ./. Buotić kuhar Pavličević Rončević
25
Kretanje brodova Atlantske plovidbe d.d. u periodu od 15. svibnja do 15. studenoga 2011. godine
BRODOVI SLOBODNE PLOVIDBE:
AP DrzicMUARA PANTAI 16.5.2011 U Coal
KAOHSIUNG 31.5.2011 I Coal
PEMANCIGAN 12.6.2011 U Coal
TUTICORIN 3.7.2011 I Coal
SAMARINDA 17.7.2011 U Coal
ZHUHAI 9.8.2011 I Coal
SHANTOU 24.8.2011 I Coal
MUARA SATUI 1.9.2011 U Coal
PARADIP 21.9.2011 I Coal
AP Sveti Vlaho LAHAD DATU 18.5.2011 I Potash
TAWAU 27.5.2011 I Potash
SANDAKAN 1.6.2011 I Potash
BINTULU 7.6.2011 I Potash
KUCHING 14.6.2011 I Potash
MUARA SATUI 20.6.2011 U Coal
PARADIP 22.7.2011 I Coal
PARADIP 7.8.2011 U Iron ore
XINGANG 26.8.2011 I Iron ore
PORT CHALMERS 18.9.2011 U Logs
TAURANGA 23.9.2011 U Logs
LANSHAN 27.10.2011 I Logs
LANSHAN 27.10.2011 I Logs
BUNYU ISLAND 9.11.2011 U Coal
City of Dubrovnik UST LUGA 20.5.2011 U Coal
ROSTOCK 25.5.2011 I Coal
UST LUGA 31.5.2011 U Coal
ROSTOCK 4.6.2011 I Coal
UST LUGA 12.6.2011 U Coal
PORTBURY 21.6.2011 I Coal
RIGA 29.6.2011 U Coal
NORDENHAM 5.7.2011 I Coal
RIGA 10.7.2011 U Coal
ROSTOCK 14.7.2011 I Coal
RIGA 18.7.2011 U Coal
ROSTOCK 22.7.2011 I Coal
RIGA 28.7.2011 U Coal
LIVERPOOL 6.8.2011 I Coal
UST LUGA 17.8.2011 U Coal
NORDENHAM 23.8.2011 I Coal
UST LUGA 29.8.2011 U Coal
AMSTERDAM 7.9.2011 I Coal
UST LUGA 13.9.2011 U Coal
TARANTO 3.10.2011 I Coal
TUAPSE 22.10.2011 U Coal
AMSTERDAM 9.11.2011 I Coal
Imperial PORT HEDLAND 17.5.2011 U Salt
CAOFEIDIAN 3.6.2011 I Salt
DALRYMPLE BAY 8.7.2011 U Coal
KRISHNAPATNAM 26.7.2011 I Coal
GANGAVARAM 29.7.2011 U Coal
GANGAVARAM 29.7.2011 I Coal
GANGAVARAM 29.7.2011 U Iron ore
LIANYUNGANG 19.8.2011 I Iron ore
TARAKAN 30.8.2011 U Coal
ENNORE 18.9.2011 I Coal
ADELAIDE 14.10.2011 U Iron ore
Libertas GDANSK 22.5.2011 I Soya beans
UST LUGA 2.6.2011 U Coal
JORF LASFAR 18.6.2011 I Coal
PUERTO DRUMMOND 2.7.2011 U Coal
BARBERS POINT 24.7.2011 I Coal
LONG BEACH 9.8.2011 U Coal
LAS VENTANAS 13.9.2011 I Coal
CAMPANA 6.10.2011 U Iron ore
Miho PracatTARANTO 21.5.2011 I Coal
UST LUGA 10.6.2011 U Coal
AMSTERDAM 17.6.2011 I Coal
UST LUGA 24.6.2011 U Coal
IMMINGHAM 3.7.2011 I Coal
UST LUGA 12.7.2011 U Coal
PORTBURY 21.7.2011 I Coal
UST LUGA 29.7.2011 U Coal
AMSTERDAM 4.8.2011 I Coal
UST LUGA 11.8.2011 U Coal
NORDENHAM 17.8.2011 I Coal
MO I RANA 23.8.2011 U Coal
IJMUIDEN 30.8.2011 I Coal
UST LUGA 6.9.2011 U Coal
TYNE 13.9.2011 I Coal
UST LUGA 21.9.2011 U Coal
ROSTOCK 26.9.2011 I Coal
UST LUGA 1.10.2011 U Coal
HAMBURG 9.10.2011 I Coal
AMSTERDAM 12.10.2011 I Coal
UST LUGA 17.10.2011 U Coal
LIVERPOOL 27.10.2011 I Coal
RIGA 3.11.2011 U Coal
LIVERPOOL 10.11.2011 I Coal
Oluja LAZARO CARDENAS 21.5.2011 U Steel slabs
POHANG 28.6.2011 I Steel slabs
KALAMA 2.8.2011 U Wheat
TAICHUNG 24.8.2011 I Wheat
KAOHSIUNG 31.8.2011 I Wheat
KWINANA 19.9.2011 U Coal
OKKE 12.10.2011 I Coal
Orsula ILICHEVSK 19.5.2011 U Silico mang.
SOREL 12.6.2011 I Silico mang.
DETROIT 16.6.2011 I Silico mang.
SAULT STE MARIE 24.6.2011 I Silico mang.
DULUTH 28.6.2011 U Wheat
SKIKDA 19.7.2011 I Wheat
CONSTANTZA 3.8.2011 U Steel products
SAULT STE MARIE 30.8.2011 I Steel products
THUNDER BAY 11.9.2011 U Wheat
SAN JUAN 28.9.2011 I Wheat
VILA DO CONDE 9.10.2011 U Alumina
SUNNDALSORA 27.10.2011 I Alumina
AAHEIM 3.11.2011 U Olivin sand
GHENT 7.11.2011 I Olivin sand
ANTWERPEN 10.11.2011 U Steel products
Petka ITAGUAI 4.6.2011 I Coal
PONTA DA MADEIRA 30.6.2011 U Iron ore
HAMBURG 17.7.2011 I Iron ore
RIGA 22.7.2011 U Coal
GDYNIA 26.7.2011 I Coal
UST LUGA 4.8.2011 U Coal
TARANTO 22.8.2011 I Coal
TUAPSE 30.8.2011 U Coal
AMSTERDAM 20.9.2011 I Coal
RIGA 28.9.2011 U Coal
IMMINGHAM 11.10.2011 I Coal
UST LUGA 17.10.2011 U Coal
TARANTO 2.11.2011 I Coal
Sveti Nikola I TIANJIN 20.5.2011 I Manganese ore
BAYUQUAN 25.5.2011 I Manganese ore
KWINANA 10.6.2011 U Wheat
INCHON 4.7.2011 I Wheat
TOWNSVILLE 29.7.2011 U Fertiliser
ROZY 21.8.2011 I Fertiliser
GERALDTON 14.9.2011 U Wheat
PHU MY 28.9.2011 I Wheat
DAMPIER 17.10.2011 U Salt
NOSHIRO 2.11.2011 I Salt
Zagreb UST LUGA 18.5.2011 U Coal
WILHEMSHAVEN 26.5.2011 I Coal
RIGA 1.6.2011 U Coal
NORDENHAM 7.6.2011 I Coal
UST LUGA 14.6.2011 U Coal
ROSTOCK 19.6.2011 I Coal
RIGA 25.6.2011 U Coal
UST LUGA 30.6.2011 U Coal
TARANTO 14.7.2011 I Coal
TUAPSE 14.8.2011 U Coal
AMSTERDAM 31.8.2011 I Coal
UST LUGA 7.9.2011 U Coal
AMSTERDAM 14.9.2011 I Coal
RIGA 20.9.2011 U Coal
IMMINGHAM 30.9.2011 I Coal
RIGA 7.10.2011 U Coal
PORTBURY 14.10.2011 I Coal
UST LUGA 23.10.2011 U Coal
DUNKIRQUE 30.10.2011 I Coal
UST LUGA 6.11.2011 U Coal
ROSTOCK 10.11.2011 I Coal
BRODOVI ZA TEŠKE TERETE:
Atlant Frauke JEDDAH 2.6.2011 I Project cargo
ELEUSIS 7.6.2011 U Project cargo
VALLETTA 13.6.2011 U Project cargo
SKIKDA 15.6.2011 I Project cargo
ARZEW 17.6.2011 I Project cargo
MOERDIJK 24.6.2011 I Project cargo
ANTWERPEN 25.6.2011 U Project cargo
AALBORG 29.6.2011 U Project cargo
VENTSPILS 1.7.2011 U Project cargo
DAKAR 15.7.2011 I Project cargo
CONAKRY 21.7.2011 U Project cargo
MONROVIA 25.7.2011 I Project cargo
TEMA 28.7.2011 I Project cargo
LAGOS 31.7.2011 I Project cargo
DOUALA 13.8.2011 U Project cargo
BOMA 17.8.2011 I Project cargo
MALABO 21.8.2011 U Project cargo
DOUALA 23.8.2011 U Project cargo
LAAYOUNE 5.9.2011 I Project cargo
RIJEKA 15.9.2011 U Project cargo
PORTO MARGHERA 17.9.2011 U Project cargo
MARINA DI CARRARA 25.9.2011 U Project cargo
PORTO TORRES 28.9.2011 U Project cargo
ABU DHABI 16.10.2011 I Project cargo
JEBEL ALI 21.10.2011 I Project cargo
PORT KHALID 22.10.2011 U Project cargo
MESSAIEED 24.10.2011 I Project cargo
DOHA 24.10.2011 I Project cargo
UMM AL QASR 26.10.2011 I Project cargo
SOHAR 31.10.2011 U Project cargo
Atlant Regine LAEM CHABANG 29.5.2011 U Project cargo
BATAM 8.6.2011 U Project cargo
SHARJAH 23.6.2011 I Project cargo
JUBAIL 24.6.2011 I Project cargo
HAMRIYAH 27.6.2011 U Project cargo
JEBEL ALI 29.6.2011 U Project cargo
ADEN 6.7.2011 I Project cargo
DJIBOUTI 7.7.2011 U Project cargo
CONSTANTZA 25.7.2011 I Project cargo
ILICHEVSK 26.7.2011 I Project cargo
CIVITAVECCHIA 5.8.2011 I Project cargo
GAETA 8.8.2011 U Project cargo
BUNBURY 13.9.2011 I Project cargo
WARRI 10.11.2011 U Project cargo
WARRI 10.11.2011 I Project cargo
Atlant Svenja GENOVA 1.6.2011 U Project cargo
SEVILLA 7.6.2011 U Project cargo
ANTWERPEN 15.6.2011 U Project cargo
BOULOGNE 17.6.2011 U Project cargo
BILBAO 22.6.2011 U Project cargo
TOULON 28.6.2011 I Project cargo
ROTTERDAM 5.7.2011 U Project cargo
TALAMONE 16.7.2011 U Project cargo
PORT SUDAN 29.7.2011 I Project cargo
CHITTAGONG 11.8.2011 I Project cargo
KOLKATA 18.8.2011 U Project cargo
KOLKATA 18.8.2011 I Project cargo
CHENNAI-MADRAS 31.8.2011 U Project cargo
CHENNAI-MADRAS 31.8.2011 I Project cargo
COLOMBO 6.9.2011 I Project cargo
BANJARMASIN 20.9.2011 I Project cargo
SHANGHAI 6.10.2011 U Project cargo
DALIAN 23.10.2011 U Project cargo
TAICHUNG 26.10.2011 U Project cargo
PHU MY 30.10.2011 U Project cargo
PORT KELANG 3.11.2011 I Project cargo
Atlant Trina MUMBAI (BOMBAY) 15.5.2011 U Project cargo
MUMBAI (BOMBAY) 15.5.2011 I Project cargo
MUSCAT 20.5.2011 I Project cargo
JUBAIL 24.5.2011 I Project cargo
SHUWAIK 26.5.2011 U Project cargo
JEBEL ALI 30.5.2011 U Project cargo
JEBEL ALI 30.5.2011 U Project cargo
KAKINADA 14.6.2011 I Project cargo
CHENNAI-MADRAS 17.6.2011 I Project cargo
PARADIP 27.6.2011 I Project cargo
KOLKATA 1.7.2011 U Project cargo
MONGLA 10.7.2011 I Project cargo
CHITTAGONG 13.7.2011 I Project cargo
VISAKHAPATNAM 21.7.2011 U Project cargo
CHENNAI-MADRAS 23.7.2011 U Project cargo
MUMBAI (BOMBAY) 2.8.2011 U Project cargo
MUMBAI (BOMBAY) 2.8.2011 I Project cargo
HODEIDAH 20.8.2011 I Project cargo
ANTWERPEN 5.9.2011 U Project cargo
ABERDEEN 17.9.2011 I Project cargo
ROGNAN 21.9.2011 U Project cargo
MANDAL 1.10.2011 U Project cargo
MANTYLUOTO 5.10.2011 U Project cargo
GIJON 15.10.2011 U Project cargo
MUSSAFAH 5.11.2011 I Project cargo
HAMRIYAH 8.11.2011 I Project cargo
MINA ZAYID 9.11.2011 I Project cargo
BRODOVI OBALNE PLOVIDBE:
Mokošica GENOVA 18.5.2011 I Steel coils
PIOMBINO 20.5.2011 U Steel coils
SETUBAL 31.5.2011 I Steel coils
SEVILLA 7.6.2011 U Steel beams
TARANTO 29.7.2011 U Limestone
CONAKRY 16.8.2011 I Limestone
HUELVA 4.9.2011 U Steel products
HEREKE 14.9.2011 I Steel products
TEMRYUK 22.9.2011 U Wood
AUGUSTA 4.10.2011 I Steel beams
SAINT NICOLAS 8.10.2011 U Alu Ingots
GAETA 16.10.2011 I Alu Ingots
GAETA 16.10.2011 I Wood
SAINT NICOLAS 20.10.2011 U Alu Ingots
SALERNO 28.10.2011 I Alu Ingots
LEGHORN 29.10.2011 U Feed products
Šipan SAINT NICOLAS 15.5.2011 U Alu Ingots
TRIESTE 26.5.2011 I Alu Ingots
RIJEKA 27.5.2011 U Steel coils
CATANIA 30.5.2011 I Steel coils
SAINT NICOLAS 3.6.2011 U T-bars
TRIESTE 22.7.2011 I T-bars
SAINT NICOLAS 31.7.2011 U Alu Ingots
POZZALLO 5.8.2011 I Alu Ingots
GABES 8.8.2011 U Aluminium O.
SAINT NICOLAS 13.8.2011 I Aluminium O.
SAINT NICOLAS 16.8.2011 U T-bars
TRIESTE 20.8.2011 I T-bars
CHIOGGIA 23.8.2011 U General cargo
REGGIO DI CALABRIA 26.8.2011 U General cargo
SEVILLA 4.9.2011 U Alu Ingots
SETE 12.9.2011 U General cargo
LIMASSOL 19.9.2011 I Alu Ingots
ISKENDERUN 21.9.2011 I General cargo
SAINT NICOLAS 25.9.2011 U Alu Ingots
TRIESTE 3.10.2011 I Alu Ingots
KOPER 3.10.2011 U Wood
CAGLIARI 8.10.2011 I Wood
FOS 13.10.2011 U Steel coils
GABES 20.10.2011 I Steel coils
GABES 20.10.2011 U Feed products
KOPER 27.10.2011 I Feed products
KOPER 29.10.2011 U Steel coils
RAVENNA 31.10.2011 I Steel coils
RAVENNA 31.10.2011 U Feed products
VALLETTA 6.11.2011 I Feed products
26
PRVA POSADA BRODA BANIJA– prosinac 1966. g.
Ratković Luka, zapovjednik; Kaminski Slavko, I. časnik palube; Hrdalo Rade, II. časnik palube; Čorović Savo, III. časnik palube; Lukin Željko, RTG; Radanović Zdenko, upravitelj stroja; Radovanović Duško, I. časnik stroja; Carević Petar, II. časnik stroja; Singolo Joško, III. časnik stroja; Njirić Dominik, III. časnik stroja; Galov Nedjeljko, vođa palube; Zajec Ivan, tesar; Bačelić Šime, kormilar; Brzić Vojko, kormilar; Fistanić Antun, kormilar; Kalabrić Tomo, kormilar; Matešić Vice, kormilar; Topić Mate, kormilar; Čičković Ognjen, mornar; Jurac Vid, mornar; Josipović Mate, vođa stroja; Sumić Svemir, električar; Torić Miho, mehaničar; Krelić Eduard, mehaničar; Milković Pero, motorist; Peračić Živko, motorist; Valić Dragutin, motorist; Bosnić Dušan, čistač; Belčić Juraj, čistač; Ossian Ivo, I. kuhar; Katić Ivo, II. kuhar; Kordić Stijepo, I. konobar; Bastijančić Josip, II. konobar; Bikić Antun, kadet; Nobilo Frano, kadet; Plenković Ante, kadet; Pavlović Slobodan, vježbenik stroja; Stupalo Vlado, vježbenik stroja; Kralj Mato, mladić sobe; Moretić Pero, mladić sobe; Guljermović Marin, mladić kuhinje.
Sagrađen u Brodogradilištu Split 1966. g.BRT 16.905NRT 10.398DWT 28.472Dužina preko svega: 186,95 mNajveća širina: 22,90 mVisina na sredini broda: 12,87Pogonski stroj: FIAT B757S od 7.721 kWNajveća brzina: 14,5 NMPreuzet u flotu od Brodogradišta Split dana 28.11.1966. g.Prodan 24.03.1987. g. firmi „Dabinovic“
m/b BANIJA
Ure
dn
ički
ko
leg
ij:
Dub
ravk
o C
ota
(gla
vni u
red
nik
), M
ato
Bajo
, Dub
ravk
o Ka
min
ski,
Tonć
i Milo
slav
ić, Ž
elja
n Pe
trić
, Ivi
ca Š
urko
vić,
Edo
Tas
lam
an i
Gor
an Ž
agar
, Des
ign
: m
&m
Foto
gra
fije
: At
lant
ska
plov
idba
, Lek
tor
i kor
ekto
r: m
r. To
mis
lav
Kulji
š, T
isak
: Ti
skar
a ALF
A-2,
Dub
rovn
ik, N
akla
da:
3.8
00, P
red
sjed
nik
Up
rave
: ka
p. P
ero
Kula
š
27
bulletinAtlant
Čestit Božić i sretna Nova godina2012.dubrovnik.hilton.com
www.hotel-lapad.hr
ATLANTAGENT d.o.o.
www.laus.cc
ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.
ATLANT PUTNIČKA AGENCIJA d.o.o.
www.atlant.hr