dodjela statue i pjesme dobro more porinuće · dodjela statue i pjesme slijedom...

bulletinAtlant PROSINAC 2011.

ISSN 1332-4594 broj: 28

DODJELA STATUE I PJESME

„DOBRO MORE“

POČETAK GRADNJE NOVE POSLOVNO-STAMBENE ZGRADE

?PorinućePorinuće

M/B AP ARGOSY

Mjesec prosinac vrijeme je radosti i darivanja. Mjesec je to koji u svi-

ma nama budi osobite emocije i blagdansku poletnost. Predbožić-no i samo božićno vrijeme označa-va posebno vrijeme u godini, kada se od blagdana velikog zaštitnika i zagovornika sv. Nikole, preko nedjeljnog paljenja svijeća na ad-ventskom vijencu, sve usmjerava prema najradosnijem danu Bad-nje večeri i Božića.Ovo svečarsko razdoblje iskoristio bih, uz čestitke, i za obraćanje svi-ma vama kako bih vam približio glavna obilježja poslovanja u go-dini koja je na izmaku.

Najave za 2011. godinu nisu nas ohrabrivale već u zadnjim mje-secima prošle godine, ali su nas usmjerile na oprez i racionalnost u poslovanju. Rekao bih da je bro-darstvo i pomorsko tržište u cje-lini tijekom godine, a nadasve da-nas, osjećalo negativne posljedice zbog dva osnovna razloga. Prvi je nesrazmjer ponude i potražnje brodskog prostora, a drugi je kri-

za bankarskog sustava. Tržište je preplavljeno velikim brojem no-vih brodova čija je logična poslje-dica negativan pritisak na vozari-ne. Treba napomenuti kako nisu operativni troškovi ono što priti-šće brodare, već su to financijske obveze, koje najčešće proizlaze iz masovne kupnje brodova u pret-hodnom razdoblju. Naime, rani-je su cijene brodova, zbog velike potražnje, bile visoke, a banke su davale kredite bez prevelikih za-htjeva i sada to dolazi na napla-tu. Danas mnogi brodari to teško mogu pokriti. Uz to, izrazito je mali broj banaka i financijskih in-stitucija spreman poduprijeti kli-jente u novim pothvatima i pro-jektima. Do novca za financiranje je puno teže doći, a kad se novac i osigura onda je njegova cijena sve samo ne jeftina. Moram istaknuti da Atlantska plovidba, zahvalju-jući svojoj dugogodišnjoj tradiciji i prepoznatom pozitivnom imidžu na pomorskom tržištu, nema pro-blema u osiguravanju financiranja svojih projekata i poslovnih pla-nova.

Sljedeća nam godina donosi nove izazove, osim intenziviranja ra-dova na izgradnji nove poslovne zgrade, u programu je i isporuka 7 novih brodova ukupne nosivosti gotovo 500 tisuća tona. Nesum-njivo, prihvat svih ovih brodova u kratkom vremenskom razdoblju bit će najzahtjevniji operativni zadatak s kojim ćemo se suočiti. U svakom slučaju važno je napo-menuti da novu poslovnu godinu, ma koliko ona teška bila, doče-kujemo financijski i operativno stabilni, ne zaboravljajući da smo i do sada znanjem i iskustvom znali prebroditi krize pomorskog tržišta. Mi smo tu već dugih 56 godina, postojani i čvrsti u svojim namjerama da i dalje stvaramo nove vrijednosti. U tom duhu za-vršavam ovo obraćanje, te upuću-jem svima vama, a osobito našim pomorcima, moje najiskrenije že-lje za sretan i blagoslovljen Božić i uspješnu Novu 2012. godinu.

kap. PERO KULAŠ dipl.ing. predsjednik Uprave

Poštovani dioničari, dragi kolege pomorci, djelatnici glavnog ureda i svi prijatelji Atlantske plovidbe!

NADZORNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK

Predsjednik kap. NIKO BRATOŠ, dipl. ing., zamjenik predsjednika kap. MATO BAJO, dipl. ing., članovi: BOŠKO ERCEGOVAC, dipl. ing.; MIRJANA MEMED, dipl. oecc.; mr. BORIS ROZIĆ, dipl. oecc., kap. LUKO ŠOLETIĆ, dipl.ing. i GORAN ŽAGAR, ing.

UPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK

kap. PERO KULAŠ dipl.ing. predsjednik Uprave

kap. PAVO ŠIŠEVIĆ dipl.ing. član Uprave

za komercijalne poslove

MARIN MATANA dipl.ing. član Uprave

za rukovođenje brodovima

mr. DUŠKO VLADOVIĆ-RELJA dipl.oecc.

član Uprave za financijske poslove

IVICA ŠURKOVIĆ, dipl.iur.član Uprave

za pravne poslove

2

DODJELA STATUE I PJESME

Slijedom dvadesetšesto-

godišnje prakse, od

1985. godine, a sukladno

odredbama Pravilnika

o ustanovljenju i do-

djeli javnih priznanja

Atlantske plovidbe d.d.

prigodom obilježavanja

njezina osnutka (15.

prosinca), dodijelit će se

našim pomorcima i za-

poslenicima u Kopnenim

službama statua „Do-

bro more“ (rad sada već

preminulog akademskog

kipara Koste Angelli Ra-

dovanija) s istoimenom

pjesmom dubrovačkog

akademika i književnika

Luka Paljetka, kao znak

posebnog priznanja za

30 godina predanog i

ustrajnog rada u Atlant-

skoj plovidbi d.d.

„DOBRO MORE“KAO ZNAK POSEBNOG PRIZNANJA

Marin Brbora, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 30.06.1976. godine u svoj-stvu mladića palube. 09.07.1980. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 09.06.1981. godine te plovi u svojstvu kormilara. 27.10.1989. godine odlazi u Višu pomorsku školu. Vraća se 04.03.1991. godine te plovi u svojstvu 3., 2. i 1. časnika palube. 06.09.2005. godine unaprijeđen u zvanje zapovjednika. Iskrcan sa m/b Atlant Svenja i koristi godišnji odmor.

Marijan Brać, 2. časnik stroja. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 03.09.1980. godine. 29.09.1982. godine raskida radni odnos istekom ugovora. Vraća se 27.04.1983. godine te plovi u svojstvu mazača, 4. i 3. časnika stroja. 01.03.2003. godine unaprijeđen u zvanje 2. časnika stroja. Ukrcan 09.08.2011. godine na m/b AP Držić.

Nedjeljko Bukvić, 1. časnik palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 01.09.1980. godi-ne u svojstvu kadeta. 08.04.1982. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 06.04.1983. godine te plovi u svojstvu 3., 2., 1. časnika palube i zapovjednika. Ukrcan 23.09.2011.godine na m/b Atlant Svenja.

Fuad Ćimić, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 21.07.1977. u svojstvu ka-deta. 27.10.1978. odlazi na Višu pomorsku školu.Vraća se 10.03.1979. i plovi na brodovima Društva u svojstvu 3., 2. časnika palube. 30.06.1980. odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 12.08.1981. te plovi u svojstvu 2. časnika palube. 02.11.1982. raskida radni odnos radi odlaska u Višu pomorsku školu. Vraća se 23.12.1984. i plovi u zvanju 2. i 1. časnika palube. Unaprijeđen je 13.08.1999. u zvanje zapovjednika. Iskrcan sa m/b Atlant Regine i koristi godišnji odmor.

Ivo Glavić, 2. časnik palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 29.05.1980. godine u svojstvu kadeta, 3. i 2. časnika palube. 02.02.1985. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 30.01.1986. godine te plovi na brodovima Društva u svojstvu 2. časnika palube. Ukrcan 06.11.2011. godine na m/b Libertas.

Ivan Govorčin, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 14.06.1980. godine u svojstvu kadeta i 3. časnika palube. 08.04.1983. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 09.03.1984. godine te plovi u svojstvu 3., 2., i 1. časnika palube. Unaprijeđen je 03.09.1996. godine u zvanje zapovjednika. Ukrcan 02.08.2011. godine na m/b Atlant Trina.

Nikola Hajdić, 1. časnik palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 24.06.1977. godine u svojstvu kadeta. 10.04.1979. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 18.06.1980. godine te plovi u svojstvu 3. časnika palube. 26.10.1982. godine odlazi u Višu pomorsku školu.Vraća se 01.05.1985. godine te plovi u svojstvu 3., 2., 1. časnika palube i zapovjednika. Ukrcan 06.11.2011. godine na m/b Libertas.

Drago Kalinić, brodski konobar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 11.10.1980. godine u svojstvu mladića sobe i pomoćnog konobara. 04.08.1985. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 25.08.1986. godine te plovi u svojstvu pomoćnog konobara. Od 10.05.1995. godine plovi u svojstvu glavnog konobara. Ukrcan 09.08.2011. godine na m/b AP Držić.

Slavko Koncul, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 19.04.1981. godine u svojstvu kadeta, 3., 2. i 1. časnika palube. Unaprijeđen 23.07.1996. godine u zvanje zapovjedni-ka. Ukrcan 15.10.2011. na m/b Zagreb.

Mile Maričić, brodski mehaničar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 01.11.1981. godine u svojstvu mehaničara. Ukrcan 24.05.2011. godine na m/b Oluja.

Ovogodišnji su dobitnici:

44

DOBITNICI NOVČANIH JUBILARNIH NAGRADAPravilnikom o radu Atlantske plo-vidbe d.d. određeno je da radnici i pomorci dobivaju novčane nagrade za 10, 15, 20, 25, 30, 35, 40 i 45 godina neprekidnog rada u Društvu.

„DOBRO MORE“KAO ZNAK POSEBNOG PRIZNANJA

10 godinaIvica BjeloperaIgor ČorkaloAnte DujićMiho DadićStanko Letica

15 godinaDamir GleđBaldo JerkovićMato MartinovićNikola SternišaIvica Šurković

20 godinaDarijo GlunčićLukša MartinovićStipo OrhanovićAnte Poša

25 godinaAnte BiočinaFrano ĆoićJoško DenderKatarina GrgurevićIvo HrdaloNikša KelezJosip PrimoracDamir PrišlićPero RadovacVicko Svilokos

30 godinaMarijan BračMarin BrboraNedjeljko Bukvić

Fuad ČimićIvo GlavićIvan GovorčinNikola HajdićDrago KalinićSlavko KonculMiro MatićMile MaričićJosip Mikelin OparaBožo OrlićŽeljan PetrićAntun RakigjijaBaldo SmrdeljMladen SpuževićNives WeinbergerGoran Žagar

35 godinaSrečko ČučukIvica JovićRajko JurkovićDamir MajićMilan MiletićDavor MojsićŽeljko RačićMarija Saltarić

40 godinaMato ButjerMato DadićIvica LukovićPavo ŠiševićÐuro Viđen

45 godinaNikola Pavlina

Miro Matić, šef službe upravljanja kvalitetom. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 04.06.1977. godine kao đak na praksi. 18.07.1977. go-dine raskid radnog odnosa po završetku ugovora. 12.07.1978. plovi kao vježbenik palube. 30.09.1979. odlazi u Višu pomorsku školu. Vraća se 27.09.1982. godine i plovi u zvanju 3., 2. i 1. časnika palube. 04.05.2005. godine unaprijeđen je u zvanje zapovjednika. Od 01.01.2006. godine zapo-slen je na mjestu šefa službe upravljanja kvalitetom.

Josip Mikelin Opara, brodski konobar. Zaposlen u Atlantskoj plovid-bi d.d. od 22.12.1980. u svojstvu mladića sobe i pomoćnog konobara. 17.03.1986. odlazi na odsluženje vojnog roka.Vraća se 24.02.1987. te plo-vi u svojstvu pomoćnog konobara. 04.11.2003. godine plovi u svojstvu glavnog konobara. 23.05.2011. godine ukrcan na m/b Atlant Svenja.

Božo Orlić, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 09.07.1977. godine u svojstvu kadeta. 18.09.1978. godine odlazi na Višu pomorsku školu.Vraća se 24.12.1981. godine i plovi u svojstvu 3. časni-ka palube. 06.04.1983. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 22.03.1984. godine te plovi u svojstvu 3., 2. i 1. časnika palube. Unapri-jeđen je 09.10.2000. godine u zvanje zapovjednika. Iskrcan sa m/b Sveti Nikola I i koristi godišnji odmor.

Antun Rakigjija, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 06.09.1980. godine u svojstvu kadeta i 3. časnika palube. 06.01.1983. go-dine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 06.12.1983. godine i plovi na brodovima Društva u svojstvu 3., 2. i 1. časnika palube. Unaprijeđen 02.02.2006. godine u zvanje zapovjednika. Iskrcan sa m/b City of Dubrov-nik i koristi godišnji odmor.

Baldo Smrdelj, upravitelj stroja. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 23.02.1981. godine u svojstvu vježbenika stroja. 04.10.1982. godine raski-da radni odnos. Vraća se 05.05.1983. godine te plovi na brodovima Druš-tva u svojstvu mazača, 3., 2. i 1. časnika stroja. Unaprijeđen 08.10.2002. godine u zvanje upravitelja stroja. Iskrcan sa m/b Petka i koristi godišnji odmor.

Mladen Spužević, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 01.02.1980. godine u svojstvu kadeta i 3. časnika palube. 08.04.1982. go-dine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 25.03.1983. godine te plovi u svojstvu 3., 2. i 1. časnika palube. Unaprijeđen 05.04.1997. godine u zvanje zapovjednika. Iskrcan sa m/b AP Držić i koristi godišnji odmor.

Željan Petrić, kadrovski referent. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 01.04.1981. godine u svojstvu vježbenika palube. 07.07.1982. godine raskid radnog odnosa po završetku ugovora. Vraća se 10.09.1982. godine te plovi na brodovima Društva u svojstvu 3., 2. i 1. časnika palube. Od 01.09.1992. godine zaposlen u Kadrovskom odsjeku.

Nives Weinberger, financijski referent. Zaposlena u Atlantskoj plovidbi d.d. od 12.01.1981. godine kao knjigovođa deviznih poslova. 12.10.1981. godine raskid radnog odnosa po završetku ugovora. Od 21.12.1981. go-dine zaposlena u Financijskom odsjeku,devizna služba kao samostalni knjigovođa,a od 01.09.2001. godine kao financijski referent.

Goran Žagar, voditelj općih poslova. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 25.05.1977. godine kao vježbenik stroja. 16.09.1978. godine odlazi na Višu pomorsku školu. Vraća se 23.03.1983. godine i plovi u svojstvu ma-zača. Od 15.08.1987. zaposlen u Općem odsjeku kao referent za stambene poslove i kao voditelj općih poslova.

5

SKLAPANJE UGOVORA O PRODAJI DVA BRODA

13. studenog ove godine Društvo je sklopilo dva ugovora o prodaji bro-dova Atlant Regine i Atlant Svenja kineskom kupcu. Nekoliko dana na-kon sklapanja navedenih ugovora, do-govorena je primopredaja brodova, za Atlant Regine u listopadu, a za Atlant Svenju početkom 2012. godine. Inače, oba ta broda su tzv. brodovi blizanci za prijevoz teških tereta.

ODRŽANA GLAVNA SKUPŠTINA DRUŠTVA

Već smo u prošlom broju bulletina najavili održavanje Glavne skupštine Atlantske plovidbe d.d. Tom prilikom smo objavili i cjelokupan dnevni red s prijedlozima teksta svih odluka koje su Glavnoj skupštini Društva predlo-žili Uprava i Nadzorni odbor. Glavna skupština bila je sazvana za 16. kolo-voza ove godine, kada je i održana. Na Glavnoj skupštini dioničari su jedno-glasno donijeli odluke u tekstu kako su bile i predložene Glavnoj skupšti-ni.

PRIMOPREDAJA M/B ATLANT REGINE KUPCIMA

U skladu s potpisanim Ugovorom o prodaji, kineskom kupcu je dana 3. listopada ove godine predan m/b Atlant Regine. Primopredaja broda je protekla bez ikakvih teškoća u luci Singapur. Kako je već prethodno na-vedeno, primopredaja drugog broda

m/b Atlant Svenje istim kupcima se očekuje početkom 2012. godine.

POČETAK GRADNJE NOVE POSLOVNO-STAMBENE ZGRADE

Već smo u nekoliko navrata u bulle-tinu izvještavali o namjeri Atlantske plovidbe d.d. da u Dubrovniku, na lo-kaciji Polje od Gruža, sagradi novu po-slovno-stambenu zgradu u čiji bi se je-dan dio preselio i glavni ured Društva. Za realizaciju cjelokupnog projekta bilo je potrebno pribaviti tzv. Potvrdu na Glavni projekt koja je i dobivena tijekom ljeta ove godine. Nakon toga, budući su se stekli svi uvjeti da se za-počne sa samom gradnjom, proveden je pozivni natječaj između potenci-jalnih glavnih izvođača gradnje i na kraju tog postupka i detaljne analize svih pristiglih ponuda, Uprava Druš-tva je donijela odluku da se za glav-nog izvođača izabere splitska tvrtka Tromont d.o.o. sa kojom je Društvo, u drugim projektima, već imalo izrazito uspješnu suradnju. Dana 24. listopa-da 2011. godine je potpisan i Ugovor o građenju sa imenovanim glavnim izvođačem radova. Sa Tromontom d.o.o. će pojedine radove, u koncernu, izvoditi i Geotehnika d.o.o. i Kam-grad d.o.o. Osim navedenog ugovora, potpisani su i još neki dodatni ugovori koji su bili nužni prije početka izvo-đenja samih radova. Upravo su ovih dana ispunjeni i posljedni uvjeti pot-pisanih ugovora. Pripremni radovi na samom terenu su započeli, a o cijelom projektu dioničari se mogu detaljnije

upoznati iz zasebnog članka u ovom broju bulletina. Očekuje se da će ra-dovi izgradnje trajati do dvije godine i u sljedećim brojevima bulletina ćemo dioničare detaljno izvještavati o napre-dovanju radova.

PORINUĆE M/B AP ARGOSY

U brojnim člancima o novogradnja-ma Društva u Kini i Južnoj Koreji, koje je za dioničare u nekoliko pret-hodnih brojeva bulletina pripremao i pisao član Uprave Marin Matana, na-javljivali smo novi investicijski ciklus gradnje brodova za Društvo i to četiri panamax broda u Kini i tri supramax broda u Južnoj Koreji. Prvi od tih bro-dova je dana 18. studenog ove godi-ne porinut u Kini, u brodogradilištu JEHI. Radi se o brodu blizancu ranije sagrađenih m/b Miho Pracat i m/b Za-greb u istom brodogradilištu. Brod će po dovršetku imati nosivost od 79.800 DWT, ima dvostruku oplatu i sagra-đen je tako da može ploviti zaleđenim morem. Primopredaja ovog broda Atlantskoj plovidbi d.d. se očekuje u prvom tromjesečju sljedeće godine. Upravo ovih dana obaviješteni smo da se u brodogradilištu JEHI planira i po-laganje kobilice za drugi brod, pa vje-rujemo da ćemo do idućeg, proljetnog, broja Atlant bulletina moći izvijestiti o polaganju kobilice, te vjerovatno i o porinuću druge novogradnje. Inače, fotografije tog porinutog broda mogu se pogledati i na web stranici Društva (www.atlant.hr)

Vijesti IZ DRUŠTVAIvica Šurković, dipl. iur., član Uprave za pravne poslove i tajnik Društva

Od posljednjeg broja Atlant bulletina zabilježene su sljedeće važne vijesti iz života i rada Društva:

6

NASTAVAK OBNOVE FLOTE ATLANTSKE PLOVIDBE D.D.

XI. nastavak

Novogradnje Atlantske plovidbeMarin Matana, dipl. ing.,

član Upraveza rukovođenje brodovima

Kao što je navedeno u prethodnom bulletinu, obnova flote Atlantska plovidba d.d. u kineskom brodogradilištu JEHI započela je 24.09.2010. godine kidanjem limova za prvi brod iz serije od četiri ista broda tipa Panamax.Taj prvi brod, AP ARGOSY, uspješno je porinut 18.11.2011. godine i trenutno se nalazi vezan uz opremnu obalu brodo-gradilišta u JEHI. Primopredaja i ulazak u flotu Atlantske plovidba očekuje se tijekom mjeseca ožujka 2012. godine.

Izgradnja preostala tri jednaka broda iz iste serije:AP JADRAN• AP KONAVLE• AP PELJEŠAC•

odvija se prema planu.

U korejskom brodogradilištu STX, Jinhae započela je i iz-gradnja brodova tipa supramax od 57.000 DWT:

AP ASTAREA• AP SLANO• AP STON•

čija se primopredaja očekuje u travnju, svibnju i kolovozu.AP ARGOSY nakon punjenja suhog doka

7

Kobilica postavljena u suhom doku

Mjerenje struka kormila u području ležaja

Nastajanje trupa broda

Izrada blokova brodskog trupa

Prostor buduće strojarnice

Blokovi pripremljeni za ugradnju

8

Djelomično izgrađen trup brodaProvjera nalijeganja konusa osovine propelera

Brod nakon porinuća vezan uz opremnu obalu

TIJEK GRADNJE BRODA “AP ARGOSY” U SLICI:

9

Posebni projekti Atlantske plovidbe kap. Antun Asićšef Službe za posebne projekte

Pišući o poslovnoj zgradi u po-sljednjem broju bulletina, spo-menuto je kako se Upravnom

odjelu za izdavanje i provedbu doku-menata prostornog uređenja i gradnje predala dokumentacija Glavnog pro-jekta i započelo s postupkom dobiva-nja Potvrde na glavni projekt. Nakon očitovanja raznih zainteresiranih stra-naka o projektu kao što su Hrvatska elektroprivreda, Vodovod Dubrovnik, HT i ostalih Potvrda je izdana 11. ko-lovoza 2011. godine.

U međuvremenu su se pripremali izvedbeni nacrti kojim su se razra-dila pojedina tehnička rješenja dana glavnim projektom. Za ovako veli-ku građevinu bilo je potrebno izvršiti i kontrolu dijela glavnih i izvedbenih projekata od posebno ovlaštenih inže-njera (revidenata) ispitujući njegovu sukladnost sa zakonskim propisima obzirom na mehaničku otpornost i stabilnost, zaštitu od buke, uštedu energije i toplinsku zaštitu. Projekti su prema svojoj namjeni podijeljeni u sedam dijelova kao što su arhitektura, strojarske i elektrotehničke instalacije, a svaki od njih sastoji se od tekstual-

nog ili opisnog dijela, grafičkog dijela i troškovnika koji je obrađivao svaku pojedinu stavku građevine. Zakonska je obveza projektanta da u troškovnike unese i očekivane cijene rada i pojedi-nih dijelova. S tako pripremljenim pro-jektima i s troškovnicima koji su sadr-žavali samo stavke radova i materijala, proveden je natječaj za izvođača u dva kruga u kojem su sudjelovale renomi-rane građevinarske kuće iz Hrvatske. Nakon provedenog natječaja za glav-nog izvođača radova odabrana je tvrtka

Tromont d.o.o. iz Splita s partnerima Kamgrad d.o.o. - Zagreb i Geotehnika inženjering d.o.o.- Zagreb. Trajanje ra-dova predviđeno je 22 mjeseca. Nakon sklopljenog Ugovora s rado-vima se započelo 4. studenoga 2011. pripremom terena. Osim ograđivanja i uklanjanja raslinja u pripremu tere-na uključeno je i izmještanje brojnih podzemnih instalacija od vodovoda i kanalizacije do telekomunikacijske mreže prilikom čega su u „podzemlju“ uvijek moguća iznenađenja u obliku neevidentiranih vodova ili cijevi.Prvi „ozbiljni“ građevinski posao koji slijedi nakon pripremnih radova je

gradnja zaštite građevinske jame. Za-štita građevinske jame je faza gradnje u kojem se vrše iskopi do predviđene dubine na kojoj se postavlja temeljna ploča i gdje započinje gradnja kon-strukcije zgrade. U našem slučaju dubina iskopa iznosi između 11-13 metara ispod postojeće razine terena gdje se smještaju tri podrumske eta-že tlocrtne površine 3.800 m2 svaka. Prikazujući brodskim mjerama dubina iskopa odgovara dubini skladišta jed-nog handysize broda. Opseg građevin-ske jame iznosi oko 255 m. Obzirom na nisku razinu terena iznad mora od 1,5 do 3 metra pomorskim žargonom rekli bi da će zgrada imati gaz od 9 metara. Između nekoliko tehnološ-kih rješenja primjenjivanih u građe-vinarstvu za zaštitu građevinske jame projektant IGH izabrao je metodu vi-jenca pilota koji se preklapaju. Piloti su promjera 0,88 m i, s površine tla, buše se vertikalno do dubine od oko 12 metara i tlocrtno se preklapaju oko 13 cm i svaki drugi je armiran, te se prvo izvode nearmirani piloti uz na-knadnu interpolaciju armiranih izme-đu njih. Ovako precizna bušenja zahti-jevaju precizna mjerenja na terenu što osiguravaju geodeti ucrtavanjem na terenu. Uloga pilota je održavanje vo-dotijesnosti građevne jame za vrijeme izvođenja radova na podzemnoj kon-strukciji, kao i osiguranje objekata od uzgona dok se ne uravnoteži težinom zgrade, brodskim rječnikom „ne ukrca dovoljna količina tereta“. Na taj način izvest će se vijenac zaštite građevinske jame duljine oko 255 metara koji će se sastojati od 392 pilota. Piloti se buše hidrauličkim bušilicama težine i do 80 tona s kojima smo nekad imali druge vrste iskustva, prevozeći ih brodovima za teške terete.

Slika 1: Parcela na početku priprema za gradnju

Početak izgradnje poslovne zgrade Atlantske plovidbe

10

Nakon što se izradi pilotni vijenac po cijelom opsegu postupno se započinje sa iskopima. Obzirom na bočne sile koje tlače na vijenac pilota i prijete urušavanju tijekom kopanja jame, pi-loti se koso sidre u bočno zemljište na dvije visine čeličnim sidrima duljine dvanaest, odnosno osam metara. Do dna jame predviđa se iskopavanje oko 47.000 m3 tla u sraslom stanju ili za oko 30% više rasuto, što bi uz dobro

trimovanje napunilo skladišta za jed-no putovanje nekome našemu handy-maxu. Tijekom iskopa predviđeno je dnevno ispumpavati oko 200 m3 vode. Nakon što se jama iskopa i na njenom dnu slije temeljna ploča, potrebno je iskopati četiri kaljužna zdenca čije će dno biti ispod nivoa temeljne ploče u kojima će se prikupljati i ispumpavati voda do trenutka svladavanja uzgo-na težinom zgrade na temeljnu ploču

kako zgrada ne bi „zaplovila“. Pre-ma riječima projektanta to je negdje dok se ne izgradi drugi nadzemni kat. Osim već spomenute količine iskopa tla u zaštitu građevinske jame ugradit će se oko 300 tona raznog čelika i oko sedam tisuća m3 raznih vrsta betona. Radovi na zaštiti građevne jame zavr-šit će se do ožujka 2012., ako vrijeme dozvoli (WP). Svi ovi radovi privremenog su karakte-ra s rokom trajanja dvije godine i izvo-de se isključivo u svrhu omogućavanja temeljenja i gradnje zgrade, nakon čega sve tlačne sile i vodotijesnost pre-uzima sama konstrukcija zgrade koja će se u međuvremenu izgraditi. Pri-likom izvođenja radova velika pozor-nost posvećena je zaštiti na radu, kojoj se bavi čitavo jedno poglavlje izvedbe-nog projekta, kao i zaštiti okoliša tako da je predviđeno i pranje „rota“ od ka-miona prilikom izlaska s gradilišta. Nakon ove zahtjevne i rizične faze s nepoznanicama podzemlja započinje se s gradnjom konstrukcije same zgra-de o čemu više u idućem broju.

Slika 2: Stroj za bušenje pilota

Slika 3: Presjek pilota sa sidrima

11

kap. Blago Milašević Razgovor

BLAGO MILAŠEVIĆ- Rođen 24.I.1950. godine- Diplomirao na Višoj pomorskoj školi 13.III.1975. godine- Ispit kapetana duge plovidbe položio 07.X.1980. godine- Prvo ukrcanje na p/b Dubrava 1968. godine- Kao III. časnik palube ukrcan na brod Janjevo 1973. godine- Kao II. časnik palube ukrcan na brod Koločep 1978. godine- Kao I. časnik palube ukrcan na m/b Banija 1979. godine- Kao zapovjednik ukrcan na brod Banija 1985. godine- U rujnu 2011. godine iskrcan s broda Orsula.

“MENE NIKADA NISU ZAUSTAVILI”

12

- Uvijek se u ovim prilikama sje-timo razgovora u prosincu 1998.godine s kapetanom Mihom Sjeka-vicom: “42 godine, 4 mjeseca i 18 dana radnog staža, sveukupno mi-lijun 296 tisuća 296 milja, 242 luke i 66 država.” Nije jedino bio u No-vom Zelandu.- Ni ja. Nisam bio u Novom Zelan-du. Australija, Indija, Japan, Kina, Koreja… Gotovo u svim državama. Od Dubrave 1968. do Orsule 2011.godine. Dubrava, parnjača. Brod pre-pravljen s garbuna na naftu. Drvene bokapolte. Stavljale su se tende. Puto-vanje iz Ploča za Ždanov. Vratili smo se poslije 18 dana u Split. Zapovjednik pokojni Petar Radić. Brod zahtjevniji nego danas. Radilo se puno. Posade puno. Bilo nas je 40. Ðaka na praksi, po četvorica od palube i u makinji. A na Orsuli, dva puta zaredom, prošle i ove godine. Zahtjevan brod jer su Jezera u pitanju. Imaš lockove, vez, malo spavanja, od dna do vrha pet dana nespavanja. Paluba i oficiri gore gvardiju drže. Plus toga svi moraju na vez za lockove. Treba se vezat da te po-digne. Druga stvar: Amerika i velike kontrole. Kao i u Kanadi i pogotovo u sjevernoj Europi. Mene nikad nisu za-ustavili, a zapovjednik sam od 85-te. Prvo na Baniji.

- Plava vrpca Vjesnika 1999. godine posadi broda Sveti Vlaho za spaša-vanje tajvanskih ribara?- Sveti Vlaho je kod Tajvana spasio sed-mero ribara. Brod im se zapalio. Neno Zelen bio je u gvardiji i ugledao ih je kako plutaju na senjalima od mreža. Pokupili smo ih, javili se Atlantskoj, vozili 12 sati i iskrcali ih na istočnoj obali na Tajvanu. Tradicionalni po-morski trofej Plava vrpca Vjesnika za ostvarene pothvate na moru koji se dodjeljuju za blagdan Svetoga Nikole,

primio sam u Zagrebu, u ime posade broda Sveti Vlaho i Atlantske. Spasili smo ljude i zadovoljstvo je što nam je netko to priznao.

- Što je vama na brodu još poseb-no važno? Brod na kojem ste zapo-vjednik ili posada na brodu? Ono: tko je prvi časnik palube, upravitelj stroja ili tko je kuhar?- Ljudi, pa brod i teret. Ako su ljudi zadovoljni to je najvažnije. Pitam tko je prvi, tko je upravitelj, i tko je ku-har, jer najviše smo zajedno. S prvim u neposrednom sam kontaktu, s upravi-teljem radi stroja, a ako je dobra kuhi-nja, ako se dobro jede, nema nikakvih problema. Braća Poše, Radovac…, a ima i mlađih. Nema više priučenih kuhara. Sve u svemu nije loše.

- U 56 godina Atlantske plovidbe mnogo se promijenilo. Od starog broda Banija 1955. do najnovijeg broda AP Sveti Vlaho 2010. Jesu li Dubrovčani i dalje glavni na brodo-vima Atlantske plovidbe?- Nisu. Dosta ih je otišlo. Nisu svi iz Grada. Možda većina. Danas je najvaž-nije kada dođe generacija fantastičnih kadeta, koji mogu odmah za drugoga. Interesira ih i žele naučiti. Iako ima i nekih koji su godinu dana na brodu, a ništa ih ne zanima. U 8 sati navečer isto ko da je pala atomska bomba. Ne-ćeš niđe nikoga nać. Mladi u kabinama. Laptop. Gledaju filmove. Muzika. Tre-su glavom. Zato je moja završna poru-ka: animirati mladost iz Dubrovnika. Treba mijenjati i školstvo. Što će ti Viša pomorska ili Fakultet, kad i u svijetu, u Engleskoj ili u Sjevernoj Europi sve je na bazi kursa koji traje 6 mjeseci, kao kod nas u Splitu. Ako misliš navegat, potrebna je dobra obuka uz suvreme-ne, najnovije instrumente. Sve auto-matski. Pregledno. Internet. I radari.

U svakom slučaju, nama se danas na brodu teže priviknut nego njima.

- Zbog čega? Administracija, papi-ri, kompjutori?- Po mome, nepotrebno se u tolikoj mjeri traže papiri. Check liste. Nave-galo se i prije. I nije bilo problema ni u Atlantskoj ni u drugim kompanijama. Upravitelj stroja treba najmanje četiri ure dnevno radit na kompjutoru. Što god oni dolje rade, svaki dio treba upi-sati. Izdavat check liste. Sve se svelo na neke fascikle. Imaš stalno neka jav-ljanja. Charter, subcharter, Atlantska. Treba sjediti i non stop nešto pisati. I nikoga ne smiješ preskočiti. Šalješ dokument unajmitelju. Brod. Teret. Dnevno toliko pisanja i fotokopiranja. A onda agenti…

- Je li zapovjednik uopće navega-va?- Ode rutu nacrtat. Više je u papirima nego gore, iako idem redovno i ujutro, u podne i popodne. Govorilo se kako će kompjuteri olakšati posao i kako će biti manje karte, a ima je deset puta više. Svi sigurnosni sistemi nalažu da moraš to raditi. Ako se nešto dogodi, prvo što traže su check liste. I dnevnik. I karte. Milijun stvari, a za sve je od-govoran zapovjednik. Isto tako u ma-kinji. Kapo. Čari navegacije više nema. I to je razlog što sam otišao u penziju, a mogao bi još dvije, tri godine. Imam šezdesetdvije godine. 52 broda. Znate li koliko je to. U Atlantskoj stalno sam od 69-te. A doma? Bavim se brodo-vima. Izradom maketa. Imam dubro-vačke, nordijske, talijanske brodove. Počeo sam se baviti i obradom starog namještaja. Plus toga djeca imaju bu-tigu, pa im uskačem. Ne radim to za pare. Radim to radi sebe. I garaža je opremljena. Alata ima. I idemo sad, popit piće i zapalit!

BLAGO MILAŠEVIĆ- Rođen 24.I.1950. godine- Diplomirao na Višoj pomorskoj školi 13.III.1975. godine- Ispit kapetana duge plovidbe položio 07.X.1980. godine- Prvo ukrcanje na p/b Dubrava 1968. godine- Kao III. časnik palube ukrcan na brod Janjevo 1973. godine- Kao II. časnik palube ukrcan na brod Koločep 1978. godine- Kao I. časnik palube ukrcan na m/b Banija 1979. godine- Kao zapovjednik ukrcan na brod Banija 1985. godine- U rujnu 2011. godine iskrcan s broda Orsula.

13

Pripala mi je čast da Vam predstavim naš brod Orsulu, časnike i posadu.Trenutno smo na putovanju iz brazil-ske luke Vila do Conde za Norvešku luku Sunndalsora s teretom alumine.Orsula spada u dobro držeći stariji brod u floti Atlantske plovidbe. Izgra-đena je 1996. u kineskom brodogradi-lištu Yiangnan luke Shanghai. Dužina joj je 200,00 metara, širina 23,44 m i nosivost 34176,75 mt. Brod plovi pod zastavom Marshall Islands, a bivšu luku Dubrovnik zamjenio je Majuro.Brod je konstrukcijski projektiran za plovidbu sustavom ustava i brana na plovnome putu Svetog Lovrijenca (St.

Lawrence Seaway) kojim se s mora sti-že do luka Velikih Jezera, te kao takav svoj je radni vijek proveo uglavnom između luka sjeveroistočne Kanade i zapadne Europe.Iako je brod u starosnim godinama, uspješno zadovoljava sve teže zahtjeve i propise lučkih vlasti. Inače Orsula je pod dugoročnim najmom za Kanad-skog unajmitelja Fednav sa sjedištem u luci Montreal.Ukrcan sam u luci Sault Ste Marie koja pripada Kanadskoj pokrajini Ontario. Luka se nalazi na rijeci St. Marie iz-medju jezera Huron i Superior, a brod je iskrcavao teret željeznih proizvoda

Zapovjednik Antun Kelez

m/b Orsula

Poštovano čitateljstvo Atlant bulletina!

14

ČASNICI PALUBE (s lijeva na desno): Adam Bočina, 3.čas.palube, Ante Kriste, 2.čas.palube, i Mario Gardašanić. 1.čas.palube

BIJELO OSOBLJE: (s lijeva na desno): Tomislav Kelez, pomoćni konobar, Zoran Poša, kuhar i konobar Frano Brajević

POSADA PALUBE: gornji red (s lijeva na desno): Kuzma Žuvela, kormilar, Nino Šimić, mornar, Nediljko Tudorović, vođa palube i Valentin Klarin, kormilarDonji red (čuče s lijeva na desno): Renat Borovina, kormilar, Danijel Kapović, vjež.palube i Ivo Zorić, vjež.palube

koji su prethodno ukrcani u Rumunjskoj luci Constan-tza. Nakon iskrcaja tereta proslijedilo se jezerom Supe-rior prema Kanadskoj luci Thunder Bay gdje se vršio ukrcaj tereta pšenice za luku San Juan koja sa nalazi na Karipskom otoku Puerto Rico. Ukrcajem tereta u luci Thunder Bay isplovilo se prema luci Montreal. Ploveći jezerom Ontario susrećemo se s tisuću otoka (thousand islands) koji svojom prirodnom ljepotom pljene naše po-glede, a posebno se ističu dva raskošna dvorca izgrađena u 19. stoljeću. Plovidba Velikim Jezerima kao i lokovi-ma Welland i Seaway kanala prošla su bez problema te je izlaskom iz zadnjeg locka (St.Lambert) brod izašao iz Velikih jezera. Svi smo sretni i zadovoljni jer je svakod-nevnim manevrima i neprospavanim noćima napokon došao kraj do nekog sljedećeg putovanja i ticanja luka Velikih Jezera.

15

Uvjeti plovidbe će biti znatno otežani zbog zaleđenosti plovnih puteva i ni-skih temperatura.Posada je raznolika, iz svih krajeva Li-jepe Naše, spoj iskustva i mladosti. Današnjim tempom poslovanja kada su boravci u luci veoma kratki, izlasci posade svedeni su na minimum ili ih nikako nema.Pregledi od strane lučkih vlasti su sve zahtjevniji i rigorozniji, tako da posada najviše slobodnog vremena ima u plo-vidbi koje vrijeme koristi uglavnom gledajući filmove i raznim drugim ak-tivnostima. Velika je udaljenost pomo-raca od obitelji, a jedino ih veže satelit-ska telefonska veza i sms poruke.Na kraju bih pozdravio sve čitatelje, zaposlenike Društva, a svim pomor-cima zaželio dobru plovidbu, mirno more i sretan povratak obiteljima.

S poštovanjem, zapovjednik m/b Orsula

kap. Antun Kelez

POSADA STROJA: prvi red: Zvonko Miljan, upr str. i Joško Vuleša, 2.čas,strojadrugi red: Mario Burmas, mehaničar, Tomislav Medak, čistač i Pero Jeljenić, 4.čas.stroja:treći red: Vlatko Bibica, 3.čas.stroja, Nikša Jović, vjež.stroja i Ivo Vojvoda, električar

Ulazak broda u lock

Izlaskom iz jezera slijedi kratko ferma-vanje u Montrealu radi ukrcaja goriva i ponešto potrepština i smjer prema luci San Juan ili kako je još nazivaju “hu-ricane harbour” zbog hurikana koji su veoma česti baš u ovo doba godine.To smo mogli osjetiti i na vlastitoj koži jer smo na putu do luke San Juan kurs i brzinu broda prilagođavali tako da prođemo na sigurnoj udaljenosti (cca 250 nm) od tropske oluje Ophelia koja se nalazila na našoj ruti. Kako je sve poduzeto na vrijeme to nam je ciklon ostao cca 300 nm zapadno od naše rute te smo sretno uplovili u luku San Juan. Iskrcajem tereta isplovilo se prema Barzilskoj luci Vila do Conde. Ukrcajem tereta alumine u luci Vila do Conde prosljeđuje se prema norveš-koj luci Sundalsora, gdje je predviđena smjena posade. Novi članovi posade donijet će novita-ti iz Grada koje će bar na kratko pro-mijeniti brodsku svakodnevnicu.Nakon iskrcaja u luci Sunndalsora slijedi kratko putovanje, ukrcaj te-reta u norveškoj luci Aaheim te iskr-caj u Ghentu. Poslije Ghenta slijedi novo putovanje s ukrcajnim lukama

Antwerpen, Terneuzen, Rotterdam i Brunsbuettel te povratak zimskim uvjetima plovibe jer će iskrcajne luke, kako je najavljeno od strane unajmi-telja, biti luke sjeveroistočne Kanade.

16

Kratak osvrt na ovogodišnju turističku sezonu u Hotelu Lapad d.d.

Poštovani!

Možemo zaključiti da je sezona u Du-brovniku, a i u Hotelu Lapad d.d., bila bolja od očekivane, tj. bolja od plani-rane. Fizičke podatke već znamo. U Dubrovniku je za prvih deset mjeseci ostvareno 7% više noćenja nego za isto razdoblje prošle godine. Financijske podatke, ostvarene u dubrovačkim ho-telskim tvrtkama, znat ćemo uskoro. Što se tiče Hotela Lapad d.d., u 2011. godini smo planirali porast prihoda za 8%, a na kraju smo prihode povećali za 11% u odnosu na prošlu godinu što je s obzirom na prošlogodišnju uspješ-nu turističku sezonu više nego zado-voljavajuće. Kada govorimo o fizičkim

pokazateljima tada smo rasli 7% u od-nosu na prošlu godinu. Troškove po-slovanja Društva smo uspjeli zadržati na nivou prošle godine uz napomenu da smo kvalitetu usluge također zadr-žali na istom nivou. Hotel smo otvorili 15.III. Iskorištenost kapaciteta za tih 15 dana ožujka bio je samo 10%. Sve poslovne prihode smo ostvarili u periodu 1.IV. – 31.X. U peri-odu od 1.IV. – 1.XI. ostvarili smo popu-njenost od 87 %. Popunjenost po mjese-cima je izgledala: travanj 58%, svibanj 89%, lipanj 96%, srpanj 95%, kolovoz 98%, rujan 96% i listopad 77%.Danas je Hotel Lapad d.d. prepoznat i tražen na tržištu. Potvrde ovih tvrdnji davaju nam svakodnevno naši gosti, partneri, a i osvojene nagrade u ovoj godini. U 2011. osvojili smo tri vrijed-ne nagrade:Expedia Insider Select – to je nagrada koju gosti najveće agencije na svijetu dodjeljuju hotelima za izvrsnost. U svijetu je tu nagradu dobilo 500 hote-la, a hotel Lapad je jedan od 3 hotela u Hrvatskoj kojem je dodjeljena ova elitna nagrada koja još više dobija na težini kad se zna da se Lapad našao u

društvu hotela s 5*.Treće mjesto u kategoriji najbolji ho-tel s četiri zvjezdice hrvatskog Jadrana koje dodjeljuje Hrvatska radio televi-zija, Hrvatska gospodarska komora i Udruga poslodavaca u hotelijerstvu hrvatske ne temelju financijskih poka-zatelja i nivoa pružene usluge.Gold Award od strane Thomson Holidays za 2011. godinu (katego-rija hotela 4T). Gold Award nagrade Thomson & First Choice dodjeljuju se svake godine hotelima u pojedinim kategorijama (ovisno o T-ratingu & produktu/katalogu u kojem se nalaze) na temelju rezultata anketa gostiju za kategoriju “Accommodation Overall” odnosno na temelju ukupne ocjene gostiju. Thomsonova nagrada pred-stavlja zaista odličan završetak sezone za Hotel Lapad d.d. Što se tiče sljedeće sezone, hotel smo dobro ugovorili te, ukoliko na svjet-skom i zapadno europskom tržištu ne dođe do određenih poremećaja uslijed gospodarske krize s kojom se još uvi-jek bore svjetske vlade, očekujem da sljedeća sezona bude vrlo slična ovo-godišnjoj.

Željko Miletićdirektor Hotela Lapad d.d.

Hotel Lapad

17

NEPOZNATE POMORSKE STRANICE NekadašNji dubrovački

brodovi pod novim

imenima i zastavama

Marijan ŽUVIĆ

Kamo plove i gdje se nalaze naši brodovi? “Pelješac”, “Favorita”

i “Jadran” u kineskim lukama; “Mo-lunat” u Singapuru; “Hercegovina” u Kuwaitu; “Slano” u Miamiju; “Gruž” u njemačkoj luci Brake... Tako bi moglo izgledati izvješće o kretanju brodova Atlantske plovidbe kad bi ti brodovi uistinu plovili sa žutom du-brovačkom ciminijerom i pod stije-gom svetoga Vlaha. Imena su dobro znana, ali njih na našim provama već dugo nema. Ipak, svi ti brodovi brode i danas, samo pod drugim imenima, zastavama i gospodarima. Kao što svijetom brodi još cijela jedna Atlant-ska plovidba.

Pisac ovih redaka već nekoliko deset-ljeća prati što se zbiva s našijencima, nekadašnjim hrvatskim brodovima koje su plavi putovi odveli širom svi-jeta, pa je lako zbrojio da je među njima danas u plovidbi 19 veterana Atlantske plovidbe ukupne nosivosti 661.700 tona. Brojem nešto više, a tonažom tek neznatno manje nego u sadašnjoj floti dubrovačkoga brodara. Neki su iz Grada otišli tek prije koji mjesec, neki pak prije gotovo četvrt stoljeća, a mnogima je zajedničko da se u novim ulogama zadržavaju dulje nego bi to itko očekivao, against all odds rekli bi Englezi.

“Hercegovina” godine ne broji

“Hercegovina” je najzornija potvrda tome. Teško da bi se prije 13 godi-na, kad je tada već 21 ljeto stari bulk carrier zauvijek otišao iz Dubrovnika, itko kladio da će veteran još i na kon-cu 2011. broditi kao u mladosti. A to se upravo događa. Zahvaljujući pred-nostima novih tehnologija lako ga je na AIS-u pratiti kako, poput kakva linijaša, prelazi s kraja na kraj Perzij-skoga zaljeva. A prije samo dvije go-dine to se činilo nemogućim.Singapurski dnevni list “Strait Times” je 24. studenoga 2009. godine obja-vio oglas o dražbi panamskoga broda “Calypso I” zakazanoj za 8. prosinca na pomalo neobičnom mjestu, u ho-telu “Bayview” u Bencoolen Streetu. Bio je to početak kraja agonije starca koji se po sudovima počeo potezati u lipnju 2009., a prisilno usidren na Ea-stern Anchorageu u Singapuru našao se mjesec dana poslije. A da ništa nije bio kriv!Nevolja nekadašnje “Hercegovine” bila je što je pripadala panamskoj tvrtki Sirius Shipping Co., kojom je pak upravljao naš Split Ship Manage-ment, a čije je vlasništvo bio i brod “Pine Trader”, nekadašnja “Jablani-ca” šibenske Slobodne plovidbe. Mul-tinacionalna prehrambena grupacija Nidera tužila je SSM zbog tereta riže koji je bio oštećen na “Pine Trade-ru”, pa je sud zaplijenio i “Calypsa”.

Danas u plovidbi 19 veterana ukupne no-sivosti 661.700 tona. Brojem nešto više, a tonažom tek neznatno manje nego u sa-dašnjoj floti Atlantske plovidbe. Neki su iz Grada otišli tek prije koji mjesec, neki pak prije gotovo četvrt stoljeća, a mnogima je zajedničko da se u novim ulogama zadrža-vaju dulje nego bi to itko očekivao, aga-inst all odds rekli bi Englezi

“Algoma Spirit” – stara “Petka” plovi pod kanadskom zastavom

18

Svijetom brodi još jedna AtlantskaPremda se očekivalo da će brod star 32 godine otploviti ravno u rezalište u Alangu čekala ga je – nova mla-dost. Za sitne novce kupila ga je kuvajtska tvrtka Al-Ahlia Marine, odabrala mu ime “Portland” te ga registrirala u karipskoj državici Sve-ti Kristofor i Nevis. I od tada stara “Hercegovina”, isporučena Atlant-skoj u riječkome “3. maju” davnoga svibnja 1977., plovi li plovi!Što tek reći za nevelike brodove “Molunat” i “Slano” koje Atlantska plovidba prodala još 1987. godine?! Oba su već proslavila 40. rođendan, a plove i dalje. Nekadašnji teškaš “Molunat” čak je i zadržao izvorno ime, premda s Dubrovnikom nema nikakve veze. Još 2001. preinačen je u Singapuru za prijevoz žive stoke. Mali kontejnerski brod “Slano” sada se zove “Transport”, vlasnici su mu Amerikanci iz Miamija, pa je već dugi niz godina u karipskim voda-ma. Društvo im čini i stari teškaš “Kutina”, prodan još 1990. godine, a koji nakon brojnih promjena ime-na i libanonskih vlasnika, danas plo-vi pod zvučnim imenom “General” i zastavom Kambodže.

Dug život u Kini

Ipak, ti starci koji i dalje plove una-toč svemu nisu prava slika one druge Atlantske na svjetskim morima. Nju čine veliki i u pravilu još novi bro-dovi pred kojima su još mnoge go-dine naveganja. Upravo se uvidom u tu nekadašnju flotu može pratiti razvojni put dubrovačkoga brodara. Vrlo rijetko Atlantska je prodavala brodove iz nevolje, kako bi se osigu-rao novac za opstanak, a u pravilu su se još dobri i novi brodovi prodavali da oslobode mjesto još boljima i no-vijima.

Najbolja potvrda tome jest ovogo-dišnja prodaja blizanaca “Getaldića” i “Gundulića” talijanskoj brodovla-sničkoj obitelji Bogazzi iz Marina di Carrare. Točnije njihovoj britanskoj podružnici Navalmar iz Londona, premda kao i svi Bogazzijevi brodo-vi plove pod malteškom zastavom. “Colchester Castle” i “Rochester Castle” kako se sada zovu, kvalitetni su brodovi, stari tek 15, odnosno 14 godina i sigurno će još dugo ploviti. No, morali su otići jer već 2012. go-dine Atlantskoj stiže cijela nova flota brodova iz kineskih i južnokorejskih brodogradilišta.Nije tajna da je dubrovački brodar na svjetskoj pomorskoj sceni poznat po visokoj razini održavanja flote, a to posebno privlači Kineze koji žele

povoljno kupiti starije brodove koji će im još dugo služiti. Pri tome valja znati da čak i panamaxi od 72.500 tona u Kini plove u obalnoj plovid-bi, izuzeti od bilo kakve mogućno-sti vanjskoga nadzora, pa ih Kinezi mogu koristiti dulje nego bilo tko drugi. Izravno od Atlantske kupili su Kinezi “Favoritu”, te “Jadrana” i “Pelješca”, blizance iz “3.maja”. Bro-dove “Imperial” i “City of Dubrov-nik” Dubrovčani su prodali Grcima, ali su i oni na kraju dospjeli pod ki-nesku zastavu.Premda su već odavno otišli iz Grada još je sigurno mnogo godina plovid-be i pred nekadašnjim “Gružom”, “Petkom”, “Koločepom”, “Svetim Vlahom”...

NEKADAŠNJI BRODOVI ATLANTSKE PLOVIDBE

Brod Godina prodaje Sadašnje ime

ATLANT REGINE 2011 HAN ZHI

CITY OF DUBROVNIK 2003 XING TONG DA

FAVORITA 2002 YU HAI

GETALDIĆ 2011 COLCHESTER CASTLE

GUNDULIĆ 2011 ROCHESTER CASTLE

GRUŽ 1997 CONDOCK II

HERCEGOVINA 1998 PORTLAND

IMPERIAL 2005 YUE DIAN 3

JADRAN 2008 GLORYSUN

KOLOČEP 2009 OCEAN RIDER

KUTINA 1990 GENERAL

LOVE LETTER 2006 BSLE TERESA

LOVE SONG 2006 BSLE PACIFIC

MIHO PRACAT 2007 THEOTOKOS

MOLUNAT 1987 MOLUNAT

PELJEŠAC 2009 SEA STAR 7

PETKA 2000 ALGOMA SPIRIT

SLANO 1987 TRANSPORT

SVETI VLAHO 2008 UMANG

19

mr. Anica Kisić, prof.

Rodoljubni intelektualci 19-og stoljeća nalazili su jedan od temelja sveko-likog nacionalnog iden-

titeta u oživljavanju narodne tradicije i njegovanju narodne riječi. Među nji-ma se isticao Antun Kazali, župnik i književnik (1815.-1894.), o kojemu je 1994. Matica hrvatska Dubrovnik upriličila znanstveni skup, kada sam se potrudila ponešto rasvijetliti njegov rad na bilježenju narodnog pomorskog nazivlja i nikad objavljene riječničke građe. Nažalost, njegova rukopisna ostavština završila je u Arhivu Srpske akademije nauka i umetnosti u Beo-gradu, do koje se naše institucije nikad nisu potrudile doći, a u vrijeme sim-pozija zbog rata to je bilo nemoguće. Prema dostupnom starom izvještaju to je oko 30 svezaka riječničke građe iz različitih struka, usporedno, osim na hrvatskom i talijanskom, još na sedam jezika. Tako nažalost, svaki podatak o njegovom vrijednom radu možemo posredno skupiti iz rasprava o sličnim temama primjerice kod Vodopića, za-tim prvog rječnika nautičkog teoreti-čara Jurja Carića, u velikom Akade-mijinom Rječniku, Pomorskom rječniku iz 1852. učitelja brodoslovlja u Rijeci Antuna Mikoča, te rječnika koji je uredio poručnik trgovačke mornarice Rudolf Carić. Svi su se više ili manje, prema vlastitim riječima, koristili i Kazalijevim radom, poglavito ravna-

telj bakarske pomorske škole Božo Ba-bić koji je 1870. tiskao još šest knjižica o pomorskom nazivlju. Svi su oni na-stojali pročistiti pomorski jezik od pre-težno talijanskih tuđica. Juraj Carić se pita, da li pretjerano nametanje novih, doduše hrvatskih riječi, može do kraja uspjeti, i da li je to nužno, jer su sve pomorske tuđice usvojene u našemu življu postale već dio nas samih.Antun Pasko Kazali završio je nautič-ku školu, otac mu je bio pomorac, ali je na kraju odlučio upisati teologiju i postati svećenik. Da je more i njegove mijene uvijek osjećao u duši pokazuju njegovi ponajbolji stihovi. Potucajući se po župama dubrovačke biskupije uz more i po otocima, buntovni svećenik Kazali bio je vezan uz more i bilježio je različite izreke, poslovice i pomorsko nazivlje primorskog puka na hrvat-skom jeziku.Pomorska jezična baština vuče kor-jene još iz pradomovine, a Hrvati su je obogatili došavši na obale Jadrana. Puk je, živući uz more i od mora razvio bogat narodni rječnik i dokazao se kao pomorski narod, iako je višestoljetna dominacija Mletačke Republike uzro-kovala usvajanje mnoštva talijanizama u narodni izričaj.Božo Babić piše kako se odlučio sa-staviti rječnik jer mu je na vježbama u mornarici uvijek manjkalo hrvatskih riječi da imenuje stvari, pa je slušao svoje đake Dalmatince, koji su se slu-

žili riječima iz naroda. Naročito je bio zahvalan Kazaliju pa kaže, citiram “ni-kada ne mogu ovome velezaslužnom gospodinu hvale vratiti, kada mi on sve svoje dragocijenosti morskieh rije-či izložiše i mene uvjeri, da su Slaveni već korito (truplo) broda u svoje ruho odjenuli (...) I zbilja znadijaše on na-zivlje poglavitijeh dijela jednoga čam-ca, s navođenjem mjesta gdje ih je on čuo, kazati, i pojedine stvari iz mor-skoga zanata imenovati.” Prijateljevao je s Kazalijem kad je obilazio južnu Dalmaciju i u Kleku i uz Neretvu s domaćim ljudima išao na ribarenje, te odlazio na sajmove u Trpanj na Pe-lješcu. Zabilježio je riječi KORMILO, OPUTA, BOČNICA, ŠILOK, PLAV-ČICA, KRMA, ZASMOLITI, BRO-DICA, VISLAC, ŽABA, VIETAR U KRMU, RAT, ISKRMITI, JEDRO NA MIHUR, PRIČKA, VESLO itd. Na neke od starijih riječi upozorio ga je Kazali, osobito na riječ KOBILICA – talijanski: la chiglia, colomba.Babić je napisao knjižicu Mladi mor-nar ili put brodom iz Senja u Trst. Crta iz života pomorca Hrvata u kojoj Grga, vlasnik broda Marija, i kapetan Božo poučavaju mladog Iva riječima koje označavaju brodsku opremu, kon-strukciju jedrilja, o vrstama vjetrova, svjetionicima, propisima pri sudaru, na sidrištu, ponašanju u magli itd. Na kraju knjižice je mali riječnik hrvatskih i usporedno talijanskih i njemačkih rije-

doprinos antUna KazaLiJa priKUpLJanJU pomorsKoG nazivLJa

20

doprinos antUna KazaLiJa priKUpLJanJU pomorsKoG nazivLJa

či. Nalazimo tu 27 riječi iz Neretvan-skog kraja i 14 iz dubrovačkog kraja, uz napomenu da ih je većinu dobio od Kazalija, primjerice UZDA (mura, kod Cavtaćana), UTOK (de pogiatore), RI-BINA (dno), te STROM (deblo jarbo-la), “kako Kazali kaže”. Posebno je za-nimljiva poslovica koju priča kapetan, kad ga Ivo pita kako se zove konop što ide “od šljemena jedrilja k nosu broda”: “ Ne kaže se ono konop, dragane moj, nego VRVICA ili ČELO, jerbo je stara mornarska poslovica “da je uže za to-vare, konop (oko pasa) za fratra, a čelo za mornara”, a ova je poslovica, prema Kazaliju, s Lopuda.Babić je jako cijenio Kazalijev rad, pa kaže: “Kazali, može se reći, zapodjeo je naše pomorsko nazivoslovlje. Za njego-va župnikovanja 15 godina po Dalma-ciji bijaše mu zadaćom kupiti mornar-ske riječi i izreke (...) Naša je mornarica zaodjenuta ciglom talijanštinom, a narodno blago se prosulo i zakopalo u ustijuh naroda; ali ono što se nađe to je zlato mornarske svetinje. Putujući po-vede ga posestrima vila (Kazalija, o.p.) na jednu zadarsku ostrvicu (...) gdje na-đeš još trag staroslavenskom narječju, gdje ljudi tako malo sa svijetom opće, i nađe ih gdje diljaju na jednoj lađi (...) i slušajući žuđenom hrvaštinom riječi: KOBILICA, SJEKILJ, PASMA, PER-NO REBRO, PRUT, udari temelj hr-vatskom nazivlju za korito broda”.

Skok u svom riječniku navodi još riječi koje je Kazali zabilježio: STROM (de-blo), DRIJEVI (drvo), VIHAR (snažni vjetar koji vije vrtlog), PLAV (linter, navis, lađa).Među Kazalijevim književnim djelima većini je poznat spjev TRISTA VICAH UDOVICAH ispjevan na temu pomor-skog događaja iz 1541., kada je velika pomorska ekspedicija španjolskog kra-lja i njemačkog cara Karla V. na Alžir završila neuspjehom, a 150 brodova nastradalo s cijelom posadom. Serafin Razzi u svojoj povijesti Dubrovnika svjedoči 1595. da je u ekspediciji od 260 brodova sudjelovalo 13 dubro-vačkih, od kojih su bar dva uništena, mada je u nesretnoj ekspediciji Kar-la V. na Tunis 1535. stradalo čak 18 dubrovačkih galijuna. Ovo je za mali Dubrovnik bio veliki gubitak, a na Lopudu je nastala legenda i uzrečica o trista Vica koje su nakon ovih kata-strofa obudovjele (a u novije vrijeme Slavica Stojan arhivskim istraživanjem potvrđuje istinitost ove legende).Kazalijev spjev pun je doživljenih sti-hova bogatim rječnikom i sugestivnih opisa o vezi čovjeka i mora, o snazi lje-poti mora, o stradanju mornara i sud-bini brodolomaca, o slavi dubrovačke mornarice. I u spjevu nalazimo riječi primjerice VJETRIC, DRIJEVO, STI-JEG, KATARKA, BRODNICA, PLO-VUTINA, a nalazimo i narodna imena nekih vrsta riba.

Razniježen je i pun ljubavi kad kaže:“Dvanaest drijevah, dvanaest morskih tvrdjaNa tihiem vodama plovući,Kano da su ledom obvezani,Spuzeni im stiegovi oholiMertvo visu niz te vite jeleJedra biela istom potreptjujuKa no krilo ptice izdišuće.”

Idilične slike prekidaju se snažnim opi-sima oluje i katastrofe brodova:

“Jedra dere, a katarke kerši,Sve uzbunja more na valove, Goni brode na kraju nevierne,Prolama ih na skrovenim stienam, Prolomljene pučina proždire (...).”

“Sunce žarko koje sinoć sideProsvijetljujuć najliepšu brodnicuŠto sakupi silni Karlo-PetiPo svoiem i tudjim državam,Kad se danas verhu nas povratiOn’ ugleda malo plovutina’Koim tuku o hridi valovi (...)”

“A u moru, ako komu razderpljenog tielaPo štogod ostane,Cerv i babak uzmnažaju raneDok mu meso spane,Pa u mozgu sa svom diecom ta je množ zasiela,Pa u lobu svoje gniezdo hobotnica vie.”

21

Tamara Spajić, prof.

Podno kraških brda, u nekada ubavoj zavali Rijeke dubrovačke, teče najkraća rijeka na svije-

tu – Ombla. Stari su je Dubrovčani još od dvanaestog stoljeća nazivali jednostavno Rijeka, a nosila je ime i Arion.Pripada slivu rijeke Trebišnjice u jugoistočnom dijelu istočne Herce-govine.Rijeka Trebišnjica smatra se naj-većom ponornicom na Balkanu i jednom od najvećih ponornica na svijetu – s brojnim podzemnim to-kovima njezina dužina iznosi 187 kilometara.Ova je rijeka tvorena mrežom mnogobrojnih tokova u dubro-vačkom zaleđu, izvire na nadmor-skoj visini od 398 metara, a njeno krajnje ishodište je Jadransko more kod Dubrovnika – u podslivu rije-ke Omble te podzemnim tokovima od Duboke Ljute do Metkovića i od Metkovića do Svitansko Deran-skog blata, kao i pripadajućem sli-vu rijeke Neretve.Rijeku su opjevali mnogobrojni du-brovački pjesnici jer je ona za ljet-nih mjeseci pružala ugodan zaklon vlasteli koji su uz njene obale sa-gradili svoje kuće za odmor.Dubrovački latinist napisao je ele-giju naslovljenu Ad Ponticum sibi certum esse Romae, koju je objavio Urban Appendini u izboru poezije dubrovačkih pjesnika tiskanoj po-lovicom devetnaestog stoljeća. Ap-pendini navodi da je Kunić napisao

elegiju 1735. godine, kad je imao devetnaest godina i vjerojatno bio na početku studentskih dana u Rimu. Pjesma je upućena Ponti-ku, uobičajenom imenu kojim su pjesnici nazivali mornare. Iza ovog pseudonima vjerojatno se krije sam Benedikt Stay, latinist i Kunićev prijatelj, s kojim je ovaj rado lje-tovao u Stayevom ljetnikovcu na Batahovini.To zdanje i danas stoji ondje gdje se Ombla u svojem toku združuje s morem, a njegov je vlasnik, kao i prijatelj mu R. Kunić, već davno pokriven stoljećima koja donose nove ljude. Kunić je, ipak, ostavio ovu elegiju, stihove vične latinskom peru, kako kaže Appendini, iz ko-jih probija nostalgija za bistrim vodama Rijeke dubrovačke i pre-napučenog pristaništa Gruž, gdje je provodio vrele srpanjske dane u Stayevom dvorcu na Batahovini kraj Sustjepana. Kunić je obuzet čežnjom, zarobljen zgradama Rima uznesenim do neba te spominje one dane kad je promatrao bistru Om-blu gdje se združuje sa širokim mo-rem sustižući ga u njegovu toku.Veliča težak rad ribara što k obali vuku vrše i mreže napetim kono-pom. Prisjeća se vožnje čamcem i pjesama prijateljevih koje bi zadivi-le i same riječne nimfe Najade. Pri-ziva u sjećanje lovišta, ljupka mje-sta, studen prastare šume i vjetar što za ljetnih žega hladi sjenovite gajeve. Ove riječi ispunjene željom povratka u rodni kraj premalo ili

možda čak i previše govore o teš-kom navikavanju na život u Rimu i o tome kako je ovaj učenjak, teolog, redovnik i pjesnik žrtvovao uživa-nje u smiraju i svježini vrelih ljetnih dana uz uvijek hladne tokove Om-ble da bi u Italiji ostvario karijeru i ugled. O ljepoti Rijeke dubrovačke pisali su i drugi dubrovački pjesni-ci, primjerice Ilija Crijević i Ðuro Ferić, ali Rajmund Kunić je jedini u svoje stihove unio notu tuge i gor-čine zbog nemogućnosti povratka. Vjerujmo ipak da nije ostario, a da nije prevladao čežnju, zaboravivši skladnost čempresa i ljetnikovaca uz Omblu. Vjerujmo i to da je za to svoje neumrlo divljenje rodnim krajevima ipak dobio nagradu, jer se u svojim djelima uistinu vratio Dubrovniku.Još jedan dubrovački pjesnik, Luko Mihov Bona, inspiriran grčkom mi-tologijom, napisao je pjesmu Arion u rieku, Aretuza u goru, gdje je slo-bodno prepjevao grčki mit o nere-idi Aretuzi i riječnom bogu Alfeju. U grčkom mitu boginja Artemida preobražava Aretuzu u fontanu na otoku Siciliji, a Alfej miješa svoju vodu s njezinom izvirući u blizini, usred morske vode. Tako se Arion i Aretuza grle i oplakuju, on rije-kom, ona gorom, kako je spjevao Luko Bona i prate se brdima i ri-ječnim tokom sve do ušća u more, sjećajući nas na zaboravljenu i go-tovo uništenu ljepotu naše rijeke Omble.

Arion u rijeku, Aretuza u goru

22

Mjesec preplovio polovinu neba. Zagledao se okru-gao, steon, nasmiješen u

rijeku, a odozdo ga žaba pozdravila kreketom. Zbog njega se uspravilo cvijeće, po međama rasuo slak i iz smotanog tuljka rastvorio tobolac svileni. U njega se zavukla osa, za-zujala ponad narančina cvata teška bosonoga pčela.U pojatama zamirisalo sijeno. U pospanom se toplom dahu košare uzjogunili janjci. Bijelim glavama udaraju materino vime, vrte repi-ćem i upiru se nogama o osušenu slamu. Iz nabreklog se tobolca sli-jeva mlijeko i od njega se bude sta-nari - krava u kutu prebire sijeno, omahuje repom nevidljive muhe.Pet se jutarnjih mirnih sati sanjivo opružilo po uzglavljima. Budi ih kokotova pjesma. On stoji na vrhu međe, ponad obora i zagledan u

Tereza Buconić Gović, prof.

PRIJE SVANUĆA

DZORA

23

istok odašilje poruku glasnim pi-jevom. Zove sunce i pokazuje mu šareni rep, rastvoreno krilo i crvenu krijestu.Na okrajku brda zlatni rub. Ponad njega problijedjele zvijezde. Sjever-njača zaprla pogled i namignula

mjesecu. Iz neba se uskom trakom, iza koje bliješti nevidljivi oganj, ukazao omah dana.Pet puta zazvao pijetao. Pet ku-canja uputilo zvono. Niz orošenu se granu skrobuta po kapljici rose spustio pauk.

Pukla traka neba. Iz nje na-hrupilo sunce. Prelilo brdo, obojilo kapicu stijene i

meko sjelo na žitnjake u polju. U njima šušanj sitog miša. Lagani le-pet vuge. Sa žutom voljom, punom zrnja, ona se prikrada potoku i ša-renim perom dozivlje sunce.U lokvanju okrugli list. Na obrubu mu žaba. Pred njom jato mušica i meki skok na vlažni kamen. Obrok prvi. Mirisi vlage. Sitni vjetar po-miče grane i od njega se rascvjetava ljubica, bijeli tratinčica, žuto blije-šti kaljužnica.Škripe kućna vrata. Glasovi u ti-šini ranih ura. Šest se puta oglasi zvonik. Svijetom se razlete oblaci, ptice, vjetrovi.

Uz obalu biju valovi, brekće motor, škripe vesla. Ribari kreću od Dakse u susret Svetom Andriji. Vesla hvataju lapatke more. U vertikali i mokrom pljusku u modrilo iskaču palamide.

Započinju sile dana. Pred njima u brzom naletu visokim zvonom pje-va dzora.

Članovi posada brodova Atlantske plovidbe d.d. na dan 15. studenoga 2011.g.

City of SvetiDubrovnik AP Drţić Zagreb Nikola I Oluja Orsula Petka

Zapovjednik Robert Davor Slavko Ivica Vjeko Antun HrvojeMargitić Mojsić Koncul Kmetović Miletić Kelez Hure

I. časnik Ivica Ivo Stjepan Ivan Vicko Andro Lukopalube Lučić Kukuljica Popović Družijanić Vojvodić Đangradović Ljumović

II. časnik Dubravko Buratović Ivan Marojica Maro Miletić Ante Vlaho Andreuzzipalube Petar Đorić Stanić Handabak Nikolac Jurinović Kriste Aleksandar Kušić

III. časnik Mario Ivica Blaženko Tripo Adampalube ./. Dominiković Zamučen Carević Janović Biočina ./.kadet Petar Đani Hrvoje Mato Kristian Danijel Romano

Matana Vuković Opačak Franušić Barović Kapović Peršićkadet Ivan Ivan Romano Pavo Marko

Čiča Ivanović Pavlina Sršen ./. ./. GarvanvoĎa Pero Ivo Pero Tihomir Ante Josip Rade

palube Radovac Kesovija Đuraš Bukvić Vujović Košta GvozdenvoĎa Nediljko

palube ./. ./. ./. ./. ./. Tudorović ./.kormilar Ivica Denis Stjepan Marko Budimir Miroslav Leon

Jović Alerić Crnčević Marojica Milin Škarić Glaviškićkormilar Ivica Saša Milan Branko Ivica Renat Mario

Brletić Ţorić Prgomet Pribisalić Bjelopera Borovina Rakuljićkormilar Ivko Marijan Milan Dalibor Nedo Kuzma Rene

Kero Miletić Malvić Pešut Rastočić Ţuvela Načinovićkormilar Mario Zoran

./. Kunac ./. ./. Brguljan ./.mornar Pavo Tomislav BiĎovski Nino Dragan

Hajdić ./. Mario Mustapić ./. ./. Šimić Eldićmornar - Elvis

pom.konobar ./. ./. ./. Glaviškić ./. ./.Upravitelj Nikola Lučijano Ivo Miro Mateo Zvonko Denis

stroja Pavlina Karaman Lopiţić Tomašević Perović Miljan RadetićI. časnik Nikša Marijan Ivica Srećko Slavomir Joško Nikša

stroja Miloslavić Brać Romac Čučuk Nikolac Vuleša KaramanII. časnik Ekrem Ivica Miho Dragan Ante Silvio Tonči

stroja Sarić BurĎelez Salatić Kos Benković Gojević AntunovIII. časnik Stanko Dario Tonći Ivo Marin Pero Robert

stroja Stanić Rončević Čagalj Petković Jurinić Jeljenić Dobrićvjeţbenik Mario David Boris Mato Lukša Nikša SrĎan

stroja Gusić Šuman Sesar Mitrović Ješić Jović Kosovićvjeţbenik Mario Boţo Baldo

stroja Maslać ./. Nikolac Jozović ./. ./. ./.voĎastroja ./. ./. ./. ./. ./. ./.mazač

./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.vjeţbenik Mario Nikša Peroelektrike ./. Milošević Butjer Obradović ./. ./. ./.brodski Luko Stijepo Ivo

električar Kotlar Vidojević ./. ./. ./. Vojvoda ./.elektroničar Emir Borna Vladimir Borko

./. ./. Bavčić Bolfek Pipus ./. Fostingerbrodski Ivo Slavko Robert Josip Miletić Mišo Duško

mehaničar Burmas Didak Ţuvela Markovčić Maričić Hendić Nikolićbrodski Joško

mehaničar ./. ./. ./. ./. Poljski ./. ./.glavni Ante Jozo Emilio Branko Branislav Zoran Ivicakuhar Rabušić Matijević Straţičić Zaplatić Bukvić Poša Jeljenić

konobar Ivan Drago Jure Vicko Ante Frano NenadMrinov Kalinić Radić Puhjera Crnčević Brajević Mladin

pomoćni Robert Luka Damir Mario Ante Tomislav Markokonobar Barešić Ivanišević Ţarak Bačić Šeparović Kelez Dikenšajt

motorista ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.Robert Bore AnĎelo

čistać ./. ./. ./. ./. Piteša Mitrović Čikato

24

Popis posade na dan 15. studenog 2011.g.Miho AP Sveti Atlant Atlant Atlant

Pracat Imperial Vlaho Libertas Frauke Svenja TrinaZapovjednik Ivan Antun Vinko Antun Zapovjednik Ivica Lukša Ivan

Ivanković Krilanović Lujak Mihović Bušlje Jovica GovorčinI. časnik Luko Nikola Nikita Nikola I. časnik Klement Nedjeljko Mario palube Dobrić Zečević Dragojević Hajdić palube Rustan Bukvić Burin

II. časnik Robert Frano SrĎan Ivo Glavić II. časnik Cvijeto Ante Tomislavpalube Vukić Rozić Preljević Demir Čerimagić palube Arbulić Čiz Majstorović

III. časnik Branko Nikša Damir III. časnik Danijel Josip Antoniopalube Rubić Japunčić Palunčić ./. palube Jelavić Glavor Galićkadet Ivica Nikola Orsat voĎa Đino Pero Zoran

Akrap Kuraica Luetić ./. palube Marinović Kralj Rosokadet Sandro Leo Ante kormilar Miho Ivica Đuro

Dabelić Stanić Skaramuca ./. Zedniček Svetac GurišvoĎa Ţivko Slobodan Milan Dragan kormilar Nenad Jadran Mirko

palube Kljusurić Čače Miletić Ţilić Drenovski Matić ŠemanvoĎa Damir kormilar Slaven SerĎo Đivoje Draţen

palube ./. ./. Obradović ./. Straka Ante Vranić Šimovićkormilar Josip Nikša Dario Pasko mornar Cvijeto ./. Matej

Turkalj Gavrilica Saulan Kotlarić Šaravanja ./. Šeremetkormilar Daniel Ante Frano Ivan Upravitelj Boris Darko Rade

Bebić Bošković Miletić Banovac stroja Lončarica Roko Ljubibratićkormilar Vinko Miroslav Slavko Radoslav I. časnik Igor Željko Ivo

Cvjetković Biondić Šarić Kordić stroja Šeparović Ban Glunčićkormilar ./. Ljubo Matić II časnik Đivo Karmelo Davor

./. ./. Maro Hančević ./. stroja Pavlić Ivančević Mitićmornar Davor Danijel Velimir III. časnik

Prnjić šunjić Končar stroja ./. ./.Vlatko brodski Niko Damir Aleksandar

mornar Putica ./. ./. mehaničar barać Padovan PopovićUpravitelj Miho Damir Joško Mario brodski

stroja Lonac Prišlić Marlais Soko električar ./. ./.I. časnik Nikša Miho Gordan Dinko elektroničar

stroja Franušić Pavlina Tomljenović Radić ./. ./.II. časnik Dinko Marijan Nikša Jasmin glavni Mato Luko Vojislav

stroja Mirić Kardov Butigan Muratović kuhar Radoje Pavličević JovićIII. časnik Mato Tomislav Admir Lukša konobar Gjusti Josip Pavao

stroja Vatović Marević Vukotić Lasić Jerinić Mikelin Opara Bašicavježbenik Dario Franko Dario Ognjen čistač Vlaho Neven Marko

stroja Radetić Straţičić Ţitnik Pendo Kvestić Alajbeg Brtanvježbenik Mario

stroja Tošić ./. ./.mazač

./. ./. Mokošica Šipanbrodski. Zapovjednik Ivica Đurica

motorista ./. ./. ./. V.O.P. Miljas Gustinbrodski Tomislav časnik Marko Jakša

električar ./. Brletić ./. palube V.O.P. Belin Franićelektroničar Zlatko Vjekoslav Boţo III. časnik Stjepan Ivo

Tončić ./. Bukarica Pušić palube Rehak Čurlinpripravnik Boris Miljenko kormilar Miho Matko

elektroničar ./. ./. Milošić Špero Vlašić Maškarićbrodski Pero Branko Libero Veljko kormilar Boţo Ţeljko

mehaničar Gverović Tomašević Bošković Strukan Musladin Kuretbrodski kormilar Ante Ivan

mehaničar ./. ./. ./. ./. Đaković Iličićglavni Ivica Lovre Ante Ţeljko Upravitelj Edo Deniskuhar Luković Botica Poša Radović stroja Ţufić Kunica

konobar Martin Marko Dragan Ivo časnik Goran LjubomirGrujić GleĎ Petković Ţuvela stroja V.O.P. Stupalo Brailo

pomoćni Vedran Alvaro Ivan II. časnikkonobar ./. Udţenija Vrenko Škopljanac stroja ./. ./.

Ivan Miodrag glavni Mile Nikšačistać ./. Kneţević ./. Buotić kuhar Pavličević Rončević































































25

Kretanje brodova Atlantske plovidbe d.d. u periodu od 15. svibnja do 15. studenoga 2011. godine

BRODOVI SLOBODNE PLOVIDBE:

AP DrzicMUARA PANTAI 16.5.2011 U Coal

KAOHSIUNG 31.5.2011 I Coal

PEMANCIGAN 12.6.2011 U Coal

TUTICORIN 3.7.2011 I Coal

SAMARINDA 17.7.2011 U Coal

ZHUHAI 9.8.2011 I Coal

SHANTOU 24.8.2011 I Coal

MUARA SATUI 1.9.2011 U Coal

PARADIP 21.9.2011 I Coal

AP Sveti Vlaho LAHAD DATU 18.5.2011 I Potash

TAWAU 27.5.2011 I Potash

SANDAKAN 1.6.2011 I Potash

BINTULU 7.6.2011 I Potash

KUCHING 14.6.2011 I Potash

MUARA SATUI 20.6.2011 U Coal

PARADIP 22.7.2011 I Coal

PARADIP 7.8.2011 U Iron ore

XINGANG 26.8.2011 I Iron ore

PORT CHALMERS 18.9.2011 U Logs

TAURANGA 23.9.2011 U Logs

LANSHAN 27.10.2011 I Logs

LANSHAN 27.10.2011 I Logs

BUNYU ISLAND 9.11.2011 U Coal

City of Dubrovnik UST LUGA 20.5.2011 U Coal

ROSTOCK 25.5.2011 I Coal

UST LUGA 31.5.2011 U Coal



PORTBURY 21.6.2011 I Coal

RIGA 29.6.2011 U Coal

NORDENHAM 5.7.2011 I Coal






LIVERPOOL 6.8.2011 I Coal




AMSTERDAM 7.9.2011 I Coal


TARANTO 3.10.2011 I Coal

TUAPSE 22.10.2011 U Coal


Imperial PORT HEDLAND 17.5.2011 U Salt

CAOFEIDIAN 3.6.2011 I Salt

DALRYMPLE BAY 8.7.2011 U Coal

KRISHNAPATNAM 26.7.2011 I Coal

GANGAVARAM 29.7.2011 U Coal

GANGAVARAM 29.7.2011 I Coal

GANGAVARAM 29.7.2011 U Iron ore

LIANYUNGANG 19.8.2011 I Iron ore

TARAKAN 30.8.2011 U Coal

ENNORE 18.9.2011 I Coal

ADELAIDE 14.10.2011 U Iron ore

Libertas GDANSK 22.5.2011 I Soya beans


JORF LASFAR 18.6.2011 I Coal

PUERTO DRUMMOND 2.7.2011 U Coal

BARBERS POINT 24.7.2011 I Coal

LONG BEACH 9.8.2011 U Coal

LAS VENTANAS 13.9.2011 I Coal

CAMPANA 6.10.2011 U Iron ore

Miho PracatTARANTO 21.5.2011 I Coal




IMMINGHAM 3.7.2011 I Coal







MO I RANA 23.8.2011 U Coal

IJMUIDEN 30.8.2011 I Coal


TYNE 13.9.2011 I Coal




HAMBURG 9.10.2011 I Coal






Oluja LAZARO CARDENAS 21.5.2011 U Steel slabs

POHANG 28.6.2011 I Steel slabs

KALAMA 2.8.2011 U Wheat

TAICHUNG 24.8.2011 I Wheat

KAOHSIUNG 31.8.2011 I Wheat

KWINANA 19.9.2011 U Coal

OKKE 12.10.2011 I Coal

Orsula ILICHEVSK 19.5.2011 U Silico mang.

SOREL 12.6.2011 I Silico mang.

DETROIT 16.6.2011 I Silico mang.

SAULT STE MARIE 24.6.2011 I Silico mang.

DULUTH 28.6.2011 U Wheat

SKIKDA 19.7.2011 I Wheat

CONSTANTZA 3.8.2011 U Steel products

SAULT STE MARIE 30.8.2011 I Steel products

THUNDER BAY 11.9.2011 U Wheat

SAN JUAN 28.9.2011 I Wheat

VILA DO CONDE 9.10.2011 U Alumina

SUNNDALSORA 27.10.2011 I Alumina

AAHEIM 3.11.2011 U Olivin sand

GHENT 7.11.2011 I Olivin sand

ANTWERPEN 10.11.2011 U Steel products

Petka ITAGUAI 4.6.2011 I Coal

PONTA DA MADEIRA 30.6.2011 U Iron ore

HAMBURG 17.7.2011 I Iron ore


GDYNIA 26.7.2011 I Coal









Sveti Nikola I TIANJIN 20.5.2011 I Manganese ore

BAYUQUAN 25.5.2011 I Manganese ore

KWINANA 10.6.2011 U Wheat

INCHON 4.7.2011 I Wheat

TOWNSVILLE 29.7.2011 U Fertiliser

ROZY 21.8.2011 I Fertiliser

GERALDTON 14.9.2011 U Wheat

PHU MY 28.9.2011 I Wheat

DAMPIER 17.10.2011 U Salt

NOSHIRO 2.11.2011 I Salt

Zagreb UST LUGA 18.5.2011 U Coal

WILHEMSHAVEN 26.5.2011 I Coal

















DUNKIRQUE 30.10.2011 I Coal



BRODOVI ZA TEŠKE TERETE:

Atlant Frauke JEDDAH 2.6.2011 I Project cargo

ELEUSIS 7.6.2011 U Project cargo

VALLETTA 13.6.2011 U Project cargo

SKIKDA 15.6.2011 I Project cargo

ARZEW 17.6.2011 I Project cargo

MOERDIJK 24.6.2011 I Project cargo

ANTWERPEN 25.6.2011 U Project cargo

AALBORG 29.6.2011 U Project cargo

VENTSPILS 1.7.2011 U Project cargo

DAKAR 15.7.2011 I Project cargo

CONAKRY 21.7.2011 U Project cargo

MONROVIA 25.7.2011 I Project cargo

TEMA 28.7.2011 I Project cargo

LAGOS 31.7.2011 I Project cargo

DOUALA 13.8.2011 U Project cargo

BOMA 17.8.2011 I Project cargo

MALABO 21.8.2011 U Project cargo

DOUALA 23.8.2011 U Project cargo

LAAYOUNE 5.9.2011 I Project cargo

RIJEKA 15.9.2011 U Project cargo

PORTO MARGHERA 17.9.2011 U Project cargo

MARINA DI CARRARA 25.9.2011 U Project cargo

PORTO TORRES 28.9.2011 U Project cargo

ABU DHABI 16.10.2011 I Project cargo

JEBEL ALI 21.10.2011 I Project cargo

PORT KHALID 22.10.2011 U Project cargo

MESSAIEED 24.10.2011 I Project cargo

DOHA 24.10.2011 I Project cargo

UMM AL QASR 26.10.2011 I Project cargo

SOHAR 31.10.2011 U Project cargo

Atlant Regine LAEM CHABANG 29.5.2011 U Project cargo

BATAM 8.6.2011 U Project cargo

SHARJAH 23.6.2011 I Project cargo

JUBAIL 24.6.2011 I Project cargo

HAMRIYAH 27.6.2011 U Project cargo

JEBEL ALI 29.6.2011 U Project cargo

ADEN 6.7.2011 I Project cargo

DJIBOUTI 7.7.2011 U Project cargo

CONSTANTZA 25.7.2011 I Project cargo

ILICHEVSK 26.7.2011 I Project cargo

CIVITAVECCHIA 5.8.2011 I Project cargo

GAETA 8.8.2011 U Project cargo

BUNBURY 13.9.2011 I Project cargo

WARRI 10.11.2011 U Project cargo

WARRI 10.11.2011 I Project cargo

Atlant Svenja GENOVA 1.6.2011 U Project cargo

SEVILLA 7.6.2011 U Project cargo


BOULOGNE 17.6.2011 U Project cargo

BILBAO 22.6.2011 U Project cargo

TOULON 28.6.2011 I Project cargo

ROTTERDAM 5.7.2011 U Project cargo

TALAMONE 16.7.2011 U Project cargo

PORT SUDAN 29.7.2011 I Project cargo

CHITTAGONG 11.8.2011 I Project cargo

KOLKATA 18.8.2011 U Project cargo

KOLKATA 18.8.2011 I Project cargo

CHENNAI-MADRAS 31.8.2011 U Project cargo

CHENNAI-MADRAS 31.8.2011 I Project cargo

COLOMBO 6.9.2011 I Project cargo

BANJARMASIN 20.9.2011 I Project cargo

SHANGHAI 6.10.2011 U Project cargo

DALIAN 23.10.2011 U Project cargo

TAICHUNG 26.10.2011 U Project cargo

PHU MY 30.10.2011 U Project cargo

PORT KELANG 3.11.2011 I Project cargo

Atlant Trina MUMBAI (BOMBAY) 15.5.2011 U Project cargo

MUMBAI (BOMBAY) 15.5.2011 I Project cargo

MUSCAT 20.5.2011 I Project cargo

JUBAIL 24.5.2011 I Project cargo

SHUWAIK 26.5.2011 U Project cargo



KAKINADA 14.6.2011 I Project cargo

CHENNAI-MADRAS 17.6.2011 I Project cargo

PARADIP 27.6.2011 I Project cargo

KOLKATA 1.7.2011 U Project cargo

MONGLA 10.7.2011 I Project cargo

CHITTAGONG 13.7.2011 I Project cargo

VISAKHAPATNAM 21.7.2011 U Project cargo

CHENNAI-MADRAS 23.7.2011 U Project cargo

MUMBAI (BOMBAY) 2.8.2011 U Project cargo

MUMBAI (BOMBAY) 2.8.2011 I Project cargo

HODEIDAH 20.8.2011 I Project cargo


ABERDEEN 17.9.2011 I Project cargo

ROGNAN 21.9.2011 U Project cargo

MANDAL 1.10.2011 U Project cargo

MANTYLUOTO 5.10.2011 U Project cargo

GIJON 15.10.2011 U Project cargo

MUSSAFAH 5.11.2011 I Project cargo

HAMRIYAH 8.11.2011 I Project cargo

MINA ZAYID 9.11.2011 I Project cargo

BRODOVI OBALNE PLOVIDBE:

Mokošica GENOVA 18.5.2011 I Steel coils

PIOMBINO 20.5.2011 U Steel coils

SETUBAL 31.5.2011 I Steel coils

SEVILLA 7.6.2011 U Steel beams

TARANTO 29.7.2011 U Limestone

CONAKRY 16.8.2011 I Limestone

HUELVA 4.9.2011 U Steel products

HEREKE 14.9.2011 I Steel products

TEMRYUK 22.9.2011 U Wood

AUGUSTA 4.10.2011 I Steel beams

SAINT NICOLAS 8.10.2011 U Alu Ingots

GAETA 16.10.2011 I Alu Ingots

GAETA 16.10.2011 I Wood


SALERNO 28.10.2011 I Alu Ingots

LEGHORN 29.10.2011 U Feed products

Šipan SAINT NICOLAS 15.5.2011 U Alu Ingots

TRIESTE 26.5.2011 I Alu Ingots

RIJEKA 27.5.2011 U Steel coils

CATANIA 30.5.2011 I Steel coils

SAINT NICOLAS 3.6.2011 U T-bars

TRIESTE 22.7.2011 I T-bars


POZZALLO 5.8.2011 I Alu Ingots

GABES 8.8.2011 U Aluminium O.

SAINT NICOLAS 13.8.2011 I Aluminium O.

SAINT NICOLAS 16.8.2011 U T-bars

TRIESTE 20.8.2011 I T-bars

CHIOGGIA 23.8.2011 U General cargo

REGGIO DI CALABRIA 26.8.2011 U General cargo

SEVILLA 4.9.2011 U Alu Ingots

SETE 12.9.2011 U General cargo

LIMASSOL 19.9.2011 I Alu Ingots

ISKENDERUN 21.9.2011 I General cargo


TRIESTE 3.10.2011 I Alu Ingots

KOPER 3.10.2011 U Wood

CAGLIARI 8.10.2011 I Wood

FOS 13.10.2011 U Steel coils

GABES 20.10.2011 I Steel coils

GABES 20.10.2011 U Feed products

KOPER 27.10.2011 I Feed products

KOPER 29.10.2011 U Steel coils

RAVENNA 31.10.2011 I Steel coils

RAVENNA 31.10.2011 U Feed products

VALLETTA 6.11.2011 I Feed products

26

PRVA POSADA BRODA BANIJA– prosinac 1966. g.

Ratković Luka, zapovjednik; Kaminski Slavko, I. časnik palube; Hrdalo Rade, II. časnik palube; Čorović Savo, III. časnik palube; Lukin Željko, RTG; Radanović Zdenko, upravitelj stroja; Radovanović Duško, I. časnik stroja; Carević Petar, II. časnik stroja; Singolo Joško, III. časnik stroja; Njirić Dominik, III. časnik stroja; Galov Nedjeljko, vođa palube; Zajec Ivan, tesar; Bačelić Šime, kormilar; Brzić Vojko, kormilar; Fistanić Antun, kormilar; Kalabrić Tomo, kormilar; Matešić Vice, kormilar; Topić Mate, kormilar; Čičković Ognjen, mornar; Jurac Vid, mornar; Josipović Mate, vođa stroja; Sumić Svemir, električar; Torić Miho, mehaničar; Krelić Eduard, mehaničar; Milković Pero, motorist; Peračić Živko, motorist; Valić Dragutin, motorist; Bosnić Dušan, čistač; Belčić Juraj, čistač; Ossian Ivo, I. kuhar; Katić Ivo, II. kuhar; Kordić Stijepo, I. konobar; Bastijančić Josip, II. konobar; Bikić Antun, kadet; Nobilo Frano, kadet; Plenković Ante, kadet; Pavlović Slobodan, vježbenik stroja; Stupalo Vlado, vježbenik stroja; Kralj Mato, mladić sobe; Moretić Pero, mladić sobe; Guljermović Marin, mladić kuhinje.

Sagrađen u Brodogradilištu Split 1966. g.BRT 16.905NRT 10.398DWT 28.472Dužina preko svega: 186,95 mNajveća širina: 22,90 mVisina na sredini broda: 12,87Pogonski stroj: FIAT B757S od 7.721 kWNajveća brzina: 14,5 NMPreuzet u flotu od Brodogradišta Split dana 28.11.1966. g.Prodan 24.03.1987. g. firmi „Dabinovic“

m/b BANIJA

Ure

dn

ički

ko

leg

ij:

Dub

ravk

o C

ota

(gla

vni u

red

nik

), M

ato

Bajo

, Dub

ravk

o Ka

min

ski,

Tonć

i Milo

slav

ić, Ž

elja

n Pe

trić

, Ivi

ca Š

urko

vić,

Edo

Tas

lam

an i

Gor

an Ž

agar

, Des

ign

: m

&m

Foto

gra

fije

: At

lant

ska

plov

idba

, Lek

tor

i kor

ekto

r: m

r. To

mis

lav

Kulji

š, T

isak

: Ti

skar

a ALF

A-2,

Dub

rovn

ik, N

akla

da:

3.8

00, P

red

sjed

nik

Up

rave

: ka

p. P

ero

Kula

š

27

bulletinAtlant

Čestit Božić i sretna Nova godina2012.dubrovnik.hilton.com

www.hotel-lapad.hr

[email protected]

ATLANTAGENT d.o.o.

[email protected]

www.laus.cc

ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.

ATLANT PUTNIČKA AGENCIJA d.o.o.

www.atlant.hr

dodjela statue i pjesme dobro more porinuće · dodjela statue i pjesme slijedom...

Documents