Šalabahter - fonologija staroslavenskog

Download Šalabahter - Fonologija staroslavenskog

Post on 13-Apr-2015

391 views

Category:

Documents

34 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

STSL fonologija

TRANSCRIPT

*kaina > kna (monoft) > cna (2.palat) > cna (kvant.u kval.) *Albona > Albuna (delab) > Alby1na (delab) > Albina (delab) > Labin (metateza likvida) *peningas > penga (nazal) > penz6 (3.palat) *dausas > dauh (ruki) > duh (monoft) > duh7 *gordu > grad (puna metateza likvida) *vedla > vela (pojednost. sugl. skupine dl) *kmpin > k[on]pin (nazal) *ordtei > orttei (pojednost.sugl.skup) > orstei (pojednost.sugl.skup) > orsti (monoft) *kta > ta (1.palat) *Kers > Cers (2.palat) > Cres (metateza likvida) *Bssantem >Bsantem (poj.sugl.skup) >Bs[on]t (nazal) >Bos[on]t7 (kv.u kval) >Bosut (denazal) *ponthis > pontis (gublj aspiracije) > ponti (otpad zavr.sugl) > p[on]ti (nazal) > p[on]t6 (kv. u kval) *gholva > golva (gubljenje aspiracije) > glava (puna metateza) *dra > y1dra (delab) > ydra (delab) > vydra (proteza) *atikas > aticas (3.palat) > aticus > aticu (otpadanje zavr.sugl) > atici (kvant.u kval) > ot6c6 *kinda > kda (nazal.) > da (1.palat.) > do (kvant. u kval.razl) *k'mtom> smtom (razvoj palatovelara) > smto (otpadanje zavr.sugl) > sto (pojednostavlj.sugl.skupa) *ms> mh (ruki) > my2hi (delabij) > mihi (delabij)> mih6 (kvant. u kval. razl) > mi6 (3.pal) *inga > jinga (proteza) > jga (nazal) > jza (3.palat) *mesinkas > mesk (nazal) > mesc6 (3.palat.) *rnkai > rnk (monoft) > r[on]k (nazal) > r[on]c (2.palat) > r[on]c (kvant. u kval) *jaga > jega (prijeglas) > jego (kvant. u kval) *prendtei > prenttei > prenstei (pojednost.sugl.skup) > prensti (monoft) > prsti (nazal) *auso > aus (stapanje o sa a) > auh (ruki) > uh (monoft) > uho (kvant.u kval) *rksom > rkhom (ruki) > rehu (pojednost.sugl.skup) > rh7 (kvant. u kval) *kuningas > kunga (nazal) > kunz6 (3.palat) > knz6

Navedite podjelu baltikih jezika. Kojoj su nadreenoj porodici pripadali? -zapadnobalt (izumrli: staropruski, jatveki), istonobaltiki (litavski, latvijski...) -satemska skupina indoeuropskih jezika Koliko je dugo trajalo baltoslavensko zajednitvo? -od otprilike 1500 500. pr. Kr. 16. do 6. st. pr. Kr. Kamo pripada uralska jez. porodica i od kojih se potporodica i jezika sastoji? -u jezine skupine koje su postojale uz indoeuropsku skupinu -potpor: ugro-finska (2 grane: ugrijska- ma, vogulski, ostjaki; finska) i samojedska Kojoj skupini pripada kaupski jezik? Gdje se govori i koliko ima govornika? -zapadnoslavenskim jezicima, lehitskoj skupini -uz baltiku obalu, zapadno od Gdanjska; 50 000 govornika Uz gl pr. napii redoslijed: ruki, 1.palat, jot, metat likvida, vokalizacija jerova to je epentetsko l? U kojoj fonolokoj okolini se izluuje? -suglasnik koji dodajemo u sredinu rijei radi lakeg izgovora (epenteza) -kod jotacije skupina pj, bj, mj, vj -kupiti kuplj[on], ljubiti ljublj[on], zemja zemlja Koji slavenski jezici i danas imaju nazale? -poljski i kaupski = [en], [an] -neka izolirana podruja: koruki govori oko Bleiburga... Navedite Havlikovo pravilo o sudbini jerova u kasnom praslavenskom. -posljednji jer u rijei ili akcentskoj cjelini je slab, u slogu ispred jak, u prethodnom slogu slab... naie li na slog s punim vokalom, nizanje kree ispoetka Navedite kasnopraslavensku vokalnu shemu. -koji su bili dugi, ostali su dugi (y, + i, a + u, [en], [on]), koji su bili kratki, ostali su kratki (o, 7, 6 + e), nema opozicije po duini -kratki su manje napeti od dugih : nenapeti tee tomu da se pomaknu prema sredini, a napeti bjee prema rubovima

Navedi razliku izmeu praslavenskog i staroslavenskog te njihovih redakcija. -prsl: od 500.pr.Kr. do 12.st.pr.Kr. -stsl: od 10 12. st.pr.Kr. -redakcije: od 12.st. Protumaite sutinsku razliku izmeu prsl i stsl. -praslavenski je jezik starih Slavena, zabiljeen je jedino u posljednoj fazi stsl. jeziku; nedostajale su mu razvijena sintaksa, iznijansirana stilistika i leksik -ststl je knjievni jezik, jezik prijepisa slavenskih prijevoda irila i Metoda Nabrojite jezike koji se uvrtasvaju u nostratiku zajednicu. -sinokavkaski, ameriki, australski, kongosarski Moe li se jez. zajednitvo pretpostaviti jo dublje u povijest? -ovisi kako pretpostavljamo razvoj jezika monogenetiki, poligenetiki, kombinirano Navedite koje je promjene uvjetovao ZOS. -otpadanje zavr sugla, preslogovlj, pojednostav sugl.skupina, razvoj protetskih sugl to je preslogovljivanje? Kada ga susreemo? -pomicanje granice sloga kada se unutar rijei izmeu samoglasnika pojave 2 suglasnika, od kojih svaki pripada razlilitim morfemima, slogovna granica se pomie 1. slog zavrava na vokal *gnez-da gne-zda; nes-ti ne-sti; es-mi e-smi Koju promjenu izaziva jat monoftonkog podrijetla, a koju diftonkog? -monoft. kvantitativne u kvalitativne razl. -dift. monoftongizacija diftonga Protumaite jotovanje bilabijala, odredite vrijeme i sudbinu te promjene. -blj, plj, mlj, vlj, (flj) izluuje se epentetsko l polovica 7.st. -unutar morf je u svim slavenskim jez, a na granici morfema ga nema u mnogim jez Protumaite Havlikovo pravilo o rasporedu jakih jerova. -posljednji jer u rijei ili akcentskoj cjelini je slab, u slogu ispred jak, u prethodnom slogu slab... naie li na slog s punim vokalom, nizanje kree ispoetka

Usporedi najvjerojatnija podruja gdje su ivjeli Praindoeurop, a gdje Praslaveni -Praindoeu. S od Crnog mora i Kaspijskog jezera izmeu Dnjepra i Urala; Mala Azija; Dunavski bazen -Staroslaveni S i SI od Karpata, I od Visle; izmeu srednje Poljske i I Njemake; srednjodnjeparska hipoteza; u Panonskoj nizini Od kojih je porodica sastavljena uralska skupina jezika? Nadreena skupina? -u jezine skupine koje su postojale uz indoeuropsku skupinu -potpor: ugro-finska (2 grane: ugrijska- ma, vogulski, ostjaki; finska) i samojedska Poblie odredi pripadnost rusinskog jezika. -pripada istonoslavenskoj skupini slavenskih jezika -knjievni jezik Rusina u Srbiji, HR, JZ Ukrajini, JI Poljskoj, I Slovakoj i S Maar -1,6 milijuna govornika; u osnovi slovaki s utjecajem ukrajinskog Nabroji barem 2 izumrla slavenska jezika. Gdje su se govorili i do kada? -polapski (do 18.st; izmeu donje i srednje Labe te Odre na I) -slovinski (do polovice 20.st; prijelazni dijalekt izmeu kaupskog i pomeranskog) -pomeranski (srednji vijek i 16.st.; Pomeranija) Do kada moemo pretpostaviti jezini kontinuitet izmeu zap i junih Slavena? -do provale Huna u 4.st. Kako posuenice mogu pripomoi u rekonstrukciji praslavenskog jezika? -ako moemo rekonstruirati vrijeme posuivanja, posuenice su najvea pomo u odreivanju relativne kronologije glasovnih promjena -vulgarnolat. posuenica Kers (Cres, a ne res) rije je posuena nakon to je prestalo vrijediti pravilo o 1.palat. 1.palat. starija od metateze i 2.palat. Kada se provodi promjena kvant u kvalit razlike? to je potaknulo promjenu? -posljednja faza praslavenskog jezika, u 8.st. -monoftongizacija diftonga i nastanak nazala potaknuli promjenu

Kako e u prasl.glasiti praie.oblik k'mtom ? *k'mtom>smtom (razvoj palatovelara) >smto (otpad zavr.sugl) >sto (pojed.sugl.skupa Koje e se promjene dogoditi na praie.rijei kinda i to je rezultat u stsl? *kinda> kda (nazal.) > da (1.palat.) > do (kvant. u kval.razl) Kada se u prasl.ponovno javlja labijalnost? Koje promjene to uvjetuju? -u posljednjoj fazi praslav. 8.st. -monoftongizacija i nazalizacija ju uvjetuju nastaju u i [on] u kvantitat.u kval.razl. Kako na temelju prasl.fon.promj tumaimo tvorbu prez.osnove met- od gl. mesti? -pojednostavljenjem suglasnikih skupina dt > tt > st met-tei > me-ttei > mesti (met) Navedite promjene praie.oblika musi u prasl, pa sve do hrvatskog. *ms>mh (ruki) >my2hi (delab) >mihi (delab)>mih6 (kvan.u kval. r) > mi6 (3.pal) U kojim junoslavneskim jez. se ne uvrtava epentetsko l? -u bugarskom i makedonskom : hrv. zemlja, Skoplje bug/mak. zemja, Skopje Po kojim e se zakonitostima zbivati promjene ranih prasl. oblika: *mesinkas > mesk (nazal) > mesc6 (3.palat.) *inga > jinga (proteza) > jga (nazal) > jza (3.palat) Kakva je sudbina jakih jerova u kasnom prasl, a kako e biti u srednjoju.slav. i akavskom, a kako u kajkavskom? -jaki jerovi se vokaliziraju, postaju puni vokali: 7>o, 6>e -u akavskom prvo bili izjednaeni, a kasnije se vokalizirali u a/e/o, esto su se vok. i jaki jerovi: otoc, pos, doska... -u kajkav. prvo izjednaeni, a zatim se vokalizirali u e: pes, sen, petek...

niski (otvoreni): e,a,o visoki (zatvoreni): i,u ispred m/n u zavrnom slogu daje kratko stapanje o sa a: o > / u > y1 / 1 e> gubljenje aspiracije: bh > b, dh > d, g'h > g', gh > g, gwh > gw gubljenje labiovelara: kw > k, gw > g gubljenje slogotvornih sonanata: r, l, m, n dobivaju ispred sebe / ruki: r, u, k, i + s + a, u, o > h r, u, ki, i + s + e, i > satemizacija: k' > s, g' > z prijevoj ZOS: otpadanje zavrnih sugl pomicanje granice sloga pojednostavljivanje sugl. skupina (skn, stl, bvl ispada 2. sugl.),

1. palatalizacija: k, g, h > k', g', h' > , , sk > t, zd > d prijeglas: ako je iza palatala u > i, a > e, a > o monoftongizacija (ako je diftong na kraju rijei, ispred sugl) au > , ai > /, eu > (j), ei > 2. palatalizacija: k, g, h, k, g, h k, g, h > c, z/, s 3. palatalizacija: (), , + k,g,h + samogl. (osim /, /y) > c, z, s

jotacija: izluivanje epentetskog l nazalizacija: e, i + m, n > a, u + m, n > metateza likvida: puna, nepotpuna, punoglasje pojednostavljivanje skupina tl, dl kvantitavne u kvalitativne razlike: > o, kratko y1 > , dugo y1 > y, > , >

dt

> tt > st spreavanje zijeva: v ispred (> y), (> ) j ispred e, ,

NOSTRATIK I

AFRAZIJSKA

(15

0

razvoj jerova: > o, > e - semitski: armejski, hebrejski, denazalizacija: > e, > u feniki, arapski - egipatski

0 pr. n. e.) SINOKAVSKI AMERIKI A

Recommended

View more >