doc. dr. sc. barbara preložnjak - pravo.unizg.hr1].pdf · zakona i drugih akata sa ustavom...
TRANSCRIPT
Pojam pravnog akta
• Sve ljudske radnje kojima je svrha stvarati
pravna pravila i regulirati društvene odnose
(Mandić)
• Pravni akt = Pravna norma?
• Što još pravni akt obuhvaća osim pravne
norme?
materijalne radnje
činjenice važne za pravo (tužba, žalba, predstavka,
izjava i sl.)
Izvori pravnih akata (1)
• Društvene grupe - pravni poredak -interesi
Pravo se javlja u različitim oblicima (ustav, zakon, tužbe, presuda i sl.)
Različiti organi stvaraju te primjenjuju pravo(državni i pravni)
Pravo se stvara na osnovi različitih postupaka(ustavotvorni, zakonodavni, sudski, upravni)
Izvori pravnih akata (2)
• Čindbenici koji:
a) Stvaraju pravo
materijalni objektivni - politički i gospodarski čindbenicite odnosi između društvenih grupa koji dovode do funkcioniranja nekog državnopravnog poretka koji stvarapravo
materijalni subjektivni - grupe i pojedince kojiuspostavljaju i stvaraju pravo
b) Daju spoznaju o pravu
formalni - oblici u kojima se pravo pojavljuje
pravni akti koji sadrže pravne norme, pravni akti koji ne sadrže pravne norme, pravni odnosi
Opće karakteristike pravnih akata
• Naznaka organa koji je donio pravni akt
• Datum kada je akt donesen
• Ime akta (vrsta akta i koje odnose
regulira)
• Sadržaj akta
• Oblik akta
Pravni akti koji sadrže pravne
norme • Sadržaj - različite pravne norme
• Oblik - različit, ovisan o značaju pravne norme u reguliranju društvenih odnosa
• Postupak po kojemu je akt donesen - različit s obzirom na vrstu i složenost postupaka
• Osobni sastav tijela ili organa koji sudjeluju u postupcima
• Rangovna ljestvica
Rangovna ljestvica pravnih akata
Opći pravni akti
Ustav
Zakon
Uredbe, naredbe i odluke
Sudski precedenti
Običajno pravo
Akti društvenih organizacija
Pojedinačni pravni
akti
Ukaz
Rješenje i zaključak
Rješenje i presuda
Pravni posao
Razlika između općih i
pojedinačnih pravnih akata
A) Opći i pojedinačni pravni akti su povezanikroz proces postojanja i provedbe prava.
Kelsen - akti primjene i stvaranja prava
B) Obvezanost pravnih akata za pojedinceje ista. Iznimka - slučaju sukoba iliproturiječnosti.
Odnosi među pravnim aktima i
načelo zakonitosti (1) • Načelo zakonitosti - nalaže da sadržaj i oblik nižeg pravnog akata
bude u sukladnosti sa zahtjevima višeg pravnog akta
Materijalna nezakonitost - sadržaj nižeg pravnog akta ne slaže se s višim pravnim aktom
Npr. čl. 269. ZPP "Ne mogu se primijeniti nikakve prislilne mjere prema stranci koja se nije odazvala pozivu suda radi saslušanja niti se stranka može prisiliti na davanje iskaza."
Formalna nezakonitost - niži pravni akt donesen je u postupku i u obliku koji je protivan zahtjevima višeg pravnog akta
Npr. čl. 377. ZPP "Presuda se mora pismeno izraditi u roku od 8 dana od dana donošenja" i "pismeno izrađena presuda mora imati uvod, izreku i obrazloženje".
Odnosi među pravnim aktima i
načelo zakonitosti (2)• Načelo ustavnosti - zahtjeva sukladnost
zakona i drugih akata sa ustavom
vjernost i dosljednost ustavnim načelima
ne odstupanje od ustavnih načela
ne izigravanje ustavnih načela
• Načelo zakonitosti - zahtjeva sukladnost
nižih pravnih akata prema višim aktima
Odnosi među pravnim aktima i
načelo zakonitosti (3)• Izvor rimsko pravo - actio populares (povreda osobnih interesa
građana i pravde pravnog poretka)
• Građani mogu ocjenjivati socijalnu, moralnu i političku vrijednost pravnih pravila i institucija, postupke državnih organa
Subjektivna nezakonitost - uvjerenje koje građanin ima o zakonitim ili nezakonitim kvalitetama pravnog akta
moguće su greške i zablude
ovisi o kvaliteti subjekta (građanina) koji provodi vrednovanje
Objektivna nezakonitost - utvrđuje državni organ kroz objektivne kriterije postavene u višem pravnom aktu
utvrđuje se na zahtjev građanina, ali i po službenoj dužnosti državnog organa
Tehničko ustrojstvo načela
nezakonitosti i pravni lijekovi (1)
Koji organ je nadležan za utvrđivanje
nezakonitosti akta?
organ koji donosi hijerarhijski viši pravni
akt od akta čija se zakonitost ispituje
organ koji na rang-ljestvici državnih
organa u višem položaju od organa koji je
donio akt čija se zakonitost ispituje
Tehničko ustrojstvo načela
nezakonitosti i pravni lijekovi (2)Kakvim postupkom dolazi do
utvrđivanja nezakonitosti?
različit u različitim pravnim poretcima
različit s obzirom ispituje li se zakonitost općeg ili pojedinačnog pravnog akta (npr. ustavnost zakona, dvostupanjski ili trostupanjski postupci)
po privatnoj inicijativi i po službenoj dužnosti
Ustavnost zakona i drugih propisa
• Ustavni sud na zahtjev:
jedna petina zastupnika Hrvatskoga sabora,
radno tijelo Hrvatskoga sabora,
predsjednik Republike Hrvatske,
Vlada Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom,
Vrhovni sud Republike Hrvatske ili drugi sud, ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku vođenim pred tim sudom,
Pučki pravobranitelj
predstavničko tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave
svaka fizička i pravna osoba
• Odlučuje se i o zakonima i propisima koji su prestali važiti (rok 1. g.)
• Zakon i dr. propis se mogu ukinuti ili izmjeniti
• Svatko kome je povrijeđeno pravo na osnovi ukinutog ili izmjenjeng zakona ili dr. propisa može tražiti izmjenu pojedinačnog pravnog akta
Pravni lijekovi (1)
• Širem smislu - sredstva kojima se pokreću
ispitivanja i čiji rezultat treba biti utvrđivanje
zakonitosti odnosno nezakonitosti pravnog akta
• Užem smislu - pravna sredstva kojima se želi
pobijati odluka državnih i drugih nadležnih
organa, iznesene u njihovim pravnim aktima,
zbog njihove pogrešnosti i da bi se otklonila
nezakonitost (pojedinačni pravni akti)
Pravni lijekovi (2)
• Odluka državnih i drugih nadležnih organa može bit pogrešna:
a) Ako je organ pogrešno ili nepotpuno utvrdio činjenično stanje na koje je primijenio propise,
b) Ako je točno utvrdio činjenično stanje, ali je na to stanje primijenio pogrešan pravni propis,
c) Ako je pogrešno utvrdio činjenično stanje i primijenio neadekvatan propis,
d) Ako se organ nije držao bitnih odredaba propisanog postupkabitnih za postizanje zakonitosti, očuvanje prava stranaka, jednakosti pred zakonom i pravne sigurnosti.
Ad a, b, c) Greške u odlučivanju (error in iudicando)
Ad d) Greške u postupanju (error in procedendo)
Sistematizacija pravnih lijekova
• Redoviti i izvanredni
• Remonstrativni i devolutivni
• Suspenzivni i nesuspenzivni
• Jednostrani i dvostrani
Svrha pravnih lijekova
Pravna - uklanjanje nezakonitosti
Politička - ostvarivanje političke stabilnosti
države kroz vladavinu prava i zaštitu prava
građana
Rok - iura vigilantibus sunt scripta
Pravna definitvnost - pravomoćnost
Pravomoćnost
Pravomoćnost može uslijediti kada:
je pravni akt donesen, a protiv njega nije dopuštena upotreba pravnih lijekova – akt postaje odmah pravomoćan
je pravni akt donesen, protiv njega je dopuštena upotreba pravnih lijekova, a stranka ne upotrijebi to pravo – akt postaje pravomoćan protekom roka za pravni lijek
je pravni akt donesen, protiv njega je dopuštena upotreba pravnih lijekova, stranka pravodobno upotrijebi to pravo –rješenjem organa koji rješava po žalbi akt postaje pravomoćan ili se poništava i vraća na ponovni postupak organu I. stupnja
Pravne posljedice pravomoćnosti
Izvršenje akta i obavljanje materijalnih
radnji
Ne bis in idem
Res iudicata pro veritate habetur
Nezakonitost pravnih akata
• Protupravnost, nevaljanost
• Pravomoćan pravni akt = Protupravan pravni akt?
• Nezakonitost može biti:
Teža
Lakša
Klasifikacija nezakonitosti pravnog
akta
Ništavost pravnog akta:
apsolutna,
relativna.
Oborivost pravnog akta
Ništavost pravnog akta
• Apsolutna
smatra se da pravni akt nije
postojao (ne priznaju se
pravne poljedice)
pravni akt se poništava
negira se pravovaljanost od
samog početka (ex tunc)
državni organ pazi na ništavost
po službenoj dužnosti
tužba za poništenje akta ne
zastarjeva
odluka o ništavosti je
deklaratorne prirode
• Relativna
manji stupanj ništavosti
pravni akt je valjan dok se ne
uloži tužba
postupak se pokreće po
zahtjevu zainteresirane
stranke
tužbeni zahtjev se mora
podnijeti u propisanom roku
ako se utvrdi ništavost pravne
posljedice, sadržaj i zahtjevi se
obezvređuju od početka (ex
tunc)
Oborivost pravnog akta
Akt proizvodi pravne učinke
Oboriv je radi nedostataka koji ga čine
protupravnim
Obara se samo na zahtjev oštećene
stranke
Prave posljedice su ukidanje (ex nunc)
Obaranje je konstitutivne prirode
Političko ustrojstvo načela
zakonitosti Odnos država - pravo - pravda
Pravda - subjektivni ili objektivni kriterij?
Povijesni pregled država i pravo su utilitarnog karaktera
rimsko pravo - ius est ars boni et aequi, constans et perpetua voluntius suum cuique tribuendi (Digesta I, 10)
srednji vijek - "božja pravda"
racionalizam - pravda potječe iz biti ljudskog uma i određuju je osjećaj društvenosti i osjećaj pravednosti (Duguit)
Greške: pravo proisječe iz pravde i načela pravde su nepromijenjiva
Hans Kelsen - načelo zakonitosti -bitan je sadržaj
Ustav
• Izražava temeljna načela koje postavljaju društvene snage koje u državi drže vlast
• Usmjeruje normativno razvoj države i društva
• Oblici:
pisani / nepisani
kodificirani / nekodificirani
• Po načinu mijenjanja:
kruti / meki
• Po načinu donošenja:
oktroirani ustav /ustavni pakt / tzv. narodni ustav
Zakon
• Pravni akt koji je po hijerarhiji odmah iza ustava
• Zakon u materijalnom smislu - akt koji je donesen u zakonodavnom postuku od strane zakonodavng tijela i nosi naziv zakon
• Zakon u formalnom smislu - akt koji ima sadržaj koji je uobičajen za zakone tj. koji se u većini država rezervira za zakone
• opći pravni akt, iako može biti ograničen teritorijalno, vremenski i s obzirom na krug adresata
• nezakonitost - posebni postupak (contra legem ili praeter legem)
Podzakonski pravni akti
• Akti čija je snaga manja od zakona
• Nužna vanjska dopuna, razrada ili nadomijestakzakonskim aktima
• Donose ih predstavnički, izvršni i upravni organi naosnovi (uredbe ili naredbe):
općeg ovlaštenja koje daje ustav i zakon
konkretnog ovlaštenja koje im dodjeljuje zakon
uredbe za primjenu zakona, na osnovi zakonskogovlaštenja, po nuždi i na osnovi ustavnog ovlaštenja
Akti sudskih organa
(sudbene vlasti)• Donose akte u građanskom, izvanparničnom i kaznenom
postupku
• Jesu li akti opći ili pojedinačni?
• Razlika između kontinentalno-europskog ianglosaksonskog pravnog sustava
• Sudski precedenti i teorije slobodnog stvaranja prava
• Sudske presude, rješenja, platni nalog - "sudovi sudena temelju zakona"
Običajno pravo (1)
• Pravna pravila koja su imala svoju
samostalnu egzistenciju kao socijalna
norma pa su ih državni organi preuzeli,
usvojili kao pravo i dali pravnu zaštitu
• Robovlasnički Rim, feudalizam, pravni
partikularizam (teritorijalni, personalni)
• Zemaljsko, crkveno i gradsko pravo
Običajno pravo (2)
• Socijalne pretpostavke:
opća primjena
dugotrajnost običaja
uvjerenost u ispravnost i razumnost običaja
• Proces sankcioniranja običaja
zakonodavni put
sudsko-izvršni put
Akti društvenih organizacija
• Pravila za ponašanje drštvenih organizacija i njihovih članova
• Donose se na temelju ovlaštenja nadležnog organa
• Tzv. autonomno pravo
• Pravo iniciranje i sankcioniranje
Akti privatnih osoba
• Pravni poslovi (jednostrani, dvostrani,
konsenzualni, realni)
• Odnos koordinacije
• Pretpostavke (pravna, poslovna
sposobnost, pravno dopušten, oblik, u
skladu s pravnim poretkom)
• Pravna valjanost (objektni moguć, pravno i
moralno dopušten)