Palijativna i hospicijska njega - zakonodavstvo, programski i strateški

dokumenti u FBIH

Mogući modeli evaluacije procesa i ishoda

u palijativnoj njezi

Doc dr Aida Pilav

Kantonalna javna ustanova”Dom za socijalno zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba”

Okrugli stolUnapređenje kvalitete

socijalno – zdravstvene zaštite osoba sa invaliditetetom i drugih osoba,kroz pružanje institucionalne palijativne i hospicijske njege

Sarajevo, 21.12.2012.

Osnovni indikatori zdravstvenoga stanja u FBIH

Demografska tranzicija FBiH ( 2011.)

• Stopa nataliteta pokazuje trend stalnog opadanja, pa je u 2011. godini natalitet iznosio 9 ‰ što je niska stopa nataliteta, a sve je rezultat globalnih socio-ekonomskih dešavanja u državi

• Stopa opšte smrtnosti u 2011. godini imala srednju vrijednost od 8,5‰ i bilježi lagani ali kontinuirani porast posljednjih 10 godina

Osnovni indikatori zdravstvenoga stanja u FBIH

Demografska tranzicija FBiH ( 2011.)• Prirodni priraštaj zadržao trend opadanja i sa

vrijednošću od 0,5‰ ima izrazito nepovoljnu vrijednost i vodi u prirodnu depopulaciju

• Udio starog stanovništva preko 65 i više godina iznosi 14% (2011. godina) u ukupnoj strukturi stanovništva, što stanovništvo svrstava u red biološki starog stanovništva (regresivni tip)

Osnovni indikatori zdravstvenoga stanja u FBIH

Epidemiološka tranzicija FBiH ( 2011.)

• Povećan udio starog stanovništva projecira porast hroničnih oboljenja

• Porast udjela starog stanovništva utiče na porast stope općeg umiranja/mortaliteta

• Kontinuiran porast stope umiranja od hroničnih oboljenja (kardiovaskularna i cerebrovaskularna oboljenja, maligne neoplazme, metabolički sindrom, mentalna oboljenja), kao i povećanje njihovog strukturalnog učešća u ukupnoj stopi umiranja

Osnovni indikatori zdravstvenoga stanja u FBIH

Epidemiološka tranzicija FBiH ( 2011.)

• Dešavaju se i promjene životnog stila u smislu usvajanja nezdravog životnog stila koja su socijalno uvjetovana - značajne promjene u načinu ishrane (nutriciona tranzicija), reduciranje redovite fizičke aktivnosti, pušenje, upotreba alkohola, droga i psihotropnih supstanci

Osnovni indikatori zdravstvenoga stanja u FBIH

Epidemiološka tranzicija FBiH ( 2011.)

Vodeći uzroci smrti (2011.)

Oboljenja kardivaskularnoga sistema (53.4%) Maligne neoplazme (20.0%) Endokrini i metabolički poremećaji (5.4%)

Palijativna njega

Palijativna njega je oblik zdravstvene zaštite usmjeren na oboljenja i stanja kod kojih jasno postoji nemogućnost izlječenja ili dugotrajne kontrole, bavi se aspektima

kvaliteta, a ne kvantiteta života i zdravstvenog stanja, uz kupiranje najtežih

simptoma postupcima čiji je primarni ili jedini cilj obezbjeđivanje olakšanja od

patnje /patient comfort/.

(WHO 1989.)

Organizacija palijativne njege

• Palijativna medicinska njega obuhvata:– fizičke, – socijalne, – psihološke, – duhovne, – religijske, – egzistencijalne, – etičke– zakonske apsekte.

Palijativna njega

Iskustva i istraživanja pokazuju da palijativna njega:• afirmiše život i posmatra umiranje kao normalan

proces; • integrira psihosocijalne i duhovne aspekte njege

bolesnika; • nudi sistemsku podršku i pomoć bolesnicima da

žive aktivno sve do smrti;• nudi sistemsku podršku i pomoć porodici za vrijeme

bolesti i nakon smrti bolesnika; • koristi timski pristup u procjeni potrebe bolesnika i

njihovih porodica, uključujući savjetovanje gubitkom nakon smrti, ako je indicirano;

• povećava kvalitet života i može pozitivno uticati na tok bolesti.

Palijativna njega

• Principe palijativne njege treba primijeniti što je prije moguće u toku bilo koje hronične, u

konačnici smrtonosne bolesti, posebno karcinoma.

Palijativna njega i rehabilitacija su vrlo slabo razvijene komponente kontrole oboljenja u Federaciji BiH., te je potrebno zagovarati i

afirmirati koncept i važnost palijativne njege i liječenja.

Palijativna njega• Najčešća stanja i bolesti koji dovode do

potrebe za palijativnom medicinskom njegom – Više od tri hronične bolesti kod osoba

starijih od 75 godina – Želja pacijenta ili porodice za

terapijom ,,niskog prinosa’’ kada su svi terapeutski pokušaji beskorisni i uzaludni

– Učestalo posjećivanje ambulante porodične medicine, hitne medicinske pomoći ili hospitalizacije

– Funkcionalno propadanje – Nesposobnost/slabost– Gubitak tjelesne težine

Inicijativa za uvođenje palijativnog tretmana u FBIH

• Palijativna njega je osnovno ljudsko pravo• Veće promjene u zdravstvenoj i socijalnoj

politici utiču i na razvoj ustanova za palijativnu njegu (Clark et al. 2000)

• Ciljanim tretmanom smanjuju se troškove u zdravstvenom sistemu

• Posebno se snažno naglašava partnerstvo između zdravstvenih i socijalnih ustanova, te između javnog, privatnog i dobrovoljnog sektora pružanja usluga

Zakonski okvir

Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBIH (Sl.Novine FBIH 46/10) • predviđa ustanove za palijativnu njegu kao

socijalno zdravstvene ustanove koje imaju palijativni interdisciplinarni tim, ambulantu za bol i palijativnu njegu.

• Zdravstvene usluge palijativne njege i terapije bola mogu se pružati i u zdravstvenim ustanovama primarnog nivoa zdravstvene zaštite i posebnim odjelima zdravstvenih ustanova bolničkog nivoa zdravstvene zaštite. (član 93. Zakona).

Zakonski okvir

Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBIH

(Sl.Novine FBIH 46/10) • Ustanova za palijativnu njegu može biti

organizovana kao samostalna ustanova• Obavljanje zdravstvenih usluga u

ustanovi uređuje se ugovorom između doma zdravlja ili bolnice i zavoda zdravstvenog osiguranja kantona.

Zakonski okvir

Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBIH (Sl.Novine FBIH 46/10)

“Društvena briga za zdravlje na nivou kantonaobuhvata mjere za obezbjeđenje i provođenjezdravstvene zaštite od interesa za građane naPodručju kantona, i to: () obezbjeđenje palijativne njege za neizlječivo

bolesne, odnosno umiruće u saradnji sa ustanovama iz oblasti socijalne zaštite, karitativnim i drugim udruženjima i pojedincima.

Kanton obezbjeđuje sredstva za ostvarivanje društvenebrige za zdravlje iz stava 1. ovog člana u budžetukantona u skladu sa zakonom ( Član 13. Zakona)

Strategija za prevenciju, tretman i kontrolu malignih neoplazmi u FBIH

2012-2020.

Strateški cilj 4:

Obezbjeđivanje djelotvorne

palijativne njege za oboljele od malignih

neoplazmi

Strategija za prevenciju, tretman i kontrolu malignih neoplazmi u FBIH 2012-2020.

Pokazatelji ispunjavanja strateškog cilja

Kratkoročno (1-3 godine)– Razvoj Strategije za palijativnu njegu– Razvijeni standardi (kadrovski, tehnički,

organizacioni, farmakološki) za palijativnu njegu

– Obezbjeđivanje osnovnih uslova (kadrovski, tehnički, organizacioni, farmakološki) za implementaciju standardne palijativne njege

Strategija za prevenciju, tretman i kontrolu malignih neoplazmi u FBIH 2012-2020.

Pokazatelji ispunjavanja strateškog cilja

Srednjoročno i dugoročno (5-10 godina)– Implementacija programa njege i

rehabilitacije u zajednici– Razvijena mreža hospisa i centara za

specifične analgetske procedure– Omogućena raspoloživost i dostupnosti

lijekova za palijativnu njegu, posebno opioidnih analgetika, kao i organizovanje edukacija i certifikacija ljekara za kliničku primjenu pomenutih lijekova

– Ustanovljena mreža ustanova za palijativnu njegu

Mogući modeli evaluacije procesa i ishoda u palijativnoj njezi

Dokumentacija

1. Karton pacijenta i zabilješke o pružanju palijativne njege

2. Karton sestrinske njege

3. Plan sestrinske njege

4. Procjena socijalnog radnika

Standardizirani karton korisnika

1. OPŠTI PODACI O PACIJENTU/KLIJENTU

2. SPECIFIČNI PODACI O PACIJENTU/KLIJENTU

3. STATUS PRI PRVOM PREGLEDOM (PRIJEMU) U USTANOVU I OPSERVACIJE VEZANE ZA DALJNJU NJEGU

4. ANAMNEZA

Opservacije Evaluacija Evaluacija

Psihički status:

Opis bolesnika Izgled i držanje

Afektivitet Raspoloženje ( tužno, uplašeno, tjeskobno)

Svijest:

1. Kvantitativna

(somnolencija, sopor, koma)

2. Kvalitativna

(delirantna, smetena)

Orijentacija U mjestu, vremenu, prostoru, drugim osobama i vlastitoj osobi.

Standardizirani karton zdravstvene njege

1. OPŠTI PODACI O PACIJENTU/KLIJENTU

2. SPECIFIČNI PODACI O PACIJENTU/KLIJENTU

3. STATUS PRI PRVOM PREGLEDOM (PRIJEMU) U USTANOVU I OPSERVACIJE VEZANE ZA DALJNJU NJEGU

4. ANAMNEZA

KARTON SESTRINSKE NJEGE

Ime i prezime

Datum rođ. JMBG

Adresa

Spol Bračno stanje

Roditeljstvo Obrazovanje

Zanimanje Radni odnos

Radno mjesto Željeno oslovljavanje

Medicinska dijagnoza Datum prijema

OPĆE STANJE OPIS Rang prioriteta

Samopercepcija: kako opisuje i

doživljava sebe, osjećaj kontrole nad životom, misli li o sebi dobro ili loše, gubi li nadu, kako doživljava promjene u vlastitom izgledu, što osjeća, pretežno raspoloženje

Obrazac uloga i odnosa: odnosi i

problemi vezani za užu i širu obitelj, zavisnost u obitelji u vezi sa određenim problemom, kako obitelj reaguje na smješatj u ustanovu: usamljenost, posjete itd.

Tjelesna aktivnost: ima li dovoljno

snage za izvođenje tjelesnih aktivnosti, posebno aktivnosti samozbrinjavanja, bavi li se nečim npr. pisanje, čitanje, slikanje, ručni rad- kojom učestalošću

Plan sestrinske njege

PLAN ZA PODUZIMANJE AKTIVNOSTI

OPIS INTERVENCIJA

Datum:

PROCJENA/

PREPORUKE

Samopercepcija

Obrazac uloga i odnosa

Prehrana-metabolizam

Eliminacija

Prilozi

• Morseova skala za procjenu rizika od padova• Norton skala za procjenu sklonosti

dekubitusima• Upitnik za procjenu bola

Lokalizacija bola Intenzitet bola

Procjena socijalnog radnika

• Stanje vezano za kuću i porodicu• Sistem socijalne podrške • Finansijski status• Socijalna dijagnoza• Predložene socioterapijske mjere