Odgovori na pitanja: Ispit iz kolegija Dječja književnost

1.Prilagođenost dječje književnosti dječjoj dobi-Dječja se književnost s obzirom na prilagođivanje dječjoj dobi račva u 2 smjera: -pisci koji svjesno namjenjuju svoja djela malom djetetu (2-5,6god.) -pisci koja svoja djela namjenjuju općenito djetetu (da dijete samo sluša Ili čita knjigu kad mu odgovara)-uglavnom se dječja književnost odnosi na djela za djecu u dobi od 2-14god a to njihovo djetinjsko razdoblje se može podijeliti u 3 skupine:a) Prve dvije godine života; dijete se susreće ugl. s uspavankama, slikovnicama bez teksta i veoma kratke priče od nekoliko riječib) Od 1. do 6. godinec) Od 6. do 14. godine-Podjela od 3. godine života do 14. (b) i c)) : 1.Od treće do četvrte godine života: slikovnice s tekstom i kratke, jednostavne priče, tekst treba da bude u rimovanim stihovima – privlači djetetovu pozornost2.Od četvrte do sedme godine: razdoblje bajke, u tom razdoblju djeca vjeruju u ono što se u njima zbiva i uživljavaju se u njih, a vole i dječju poezijuInteres za bajku brže nestaje kod gradske nego kod seoske djece, ali ju ranije napuštaju djeca sa siromašnom maštom3.Od sedme do osme godine: djeca sama čitaju bajke i priče, bliska im je dj. Poezija4.Od osme do desete godine: jak interes za realističke pripovijetke, interes za životinje, pripovijetke u kojima su glavni junaci djeca i životinje5.0d desete do trinaeste godine: težnja za novim doživljajima, senzacijama, avanturistički romani i pripovijetke, romani o podvizima samostalnih dječaka, djevojčice vole sanjarenje i ljubavnu tematiku, zajedničke zgode dječaka i djevojčica6.Nakon trinaeste godine:putopisi, zbivanja u prirodi, život njihovih vršnjaka u dalekim i nepoznatim zemljama i različitim društvenim sredinama-Ovu podjelu treba uzeti općenito, a kod pojedine djece se javljaju odstupanja-Dječja književnost dijeli se na žanrove ili vrste; dječja poezija, priče, romani, pripovijetke o djetinjstvu, igrokazi i slikovnice – to su isključivo dječje vrste jer ih roditelji čitaju rijetko ili gotovo nikako-Granične vrste koje zaokupljaju i mladež i odrasle: basne, romani i pripovijetke o životinjama, znanstveno-fantastična djela, povijesni romani, putopisi, dnevnici…

2.Dječja književnost i pedagogija

-Dječja književnost je umjetnost riječi i opisuje život na način dostupan djetetu-Dječje djelo se prosuđuje i vrednuje na temelju:a)literarnih, estetskih kriterija (umjetničkih)b)sa stanovišta dječje psihologije (je li prikladno djelo za djecu)c)sa stanovišta društvene prihvatljivosti i usmjerenosti-Djeca pružaju otpor literaturi koja umata u literarno ruho odgojne i obrazovne sadržaje-U prošlosti (18.st) dječjim piscima jedina svrha dječjih djela bilo je poučavanje-Dječja književnost, kao i svaka druga književnost, odgaja-Dječje djelo ima moralnu (etičku) dimenziju, estetski je oblikovano, pedagošku dimenziju (treba se odgojiti kroz te doživljaje, dječje spoznaje), te pouku kao mogući cilj dječje književnosti, a sadržaj mora odgovarati uzrastu – PEDAGOŠKI RAZLOG

3.Nacionalni okviri i probijanje tih okvira u dječjoj književnosti-Dječja književnost je dio određene nacionalne književnosti-Teme bilo iz realnog, bilo iz fantastičnog svijeta, ne razlikuju se mnogo bez obzira na narodnost djeteta-Dijete ne proučava književna djela, nego ih čita i doživljava-Ne postoje relativne, nego samo općenite vrijednosti kad se čita-Za dijete postoji samo suvremena književnost, na jeziku kojim samo govori-U dječjoj književnosti prijevod živi kao originalni tekst-Treba imati na umu da dječji pjesnici teško prelaze preko svog jezičnog područja, stoga je problem ponekad prevesti tekst da se ne razlikuje mnogo od originalnih radova-Prihvaćanje takva stava nimalo ne isključuje niti umanjuje vrijednost nacionalne dječje književnosti, ona je djetetu sama po sebi bliska, a bliski su mu i strani autori sa opće dječjim ostvarenjima

4.Što je priča, nazivi priče i podvrste-Priča je za dijete jedna od najbliskijih vrsta dječje književnosti-Uvijek polazimo od usmene predaje - narodnog mita -MIT - sadržavao čudesne elemente koje prvobitni čovjek nije znao objasniti (prirodu, sile – objašnjavano politeizmom), unatoč čudesnim elementima ne treba ga poistovjećivat s fantastičnom pričom-čudesnost – bilo kakvo odstupanje od stvarnosti, priča kao takva bježi od zbilje; čudesni likovi, čudesni događaji-Priča po postanku: 1.narodna 2.umjetničkaNarodna priča1: -od najstarijih vremena živi u usmenoj predaji, te se kroz povijest prenosila usmenim putem s generacije na generaciju -nema točno zabilježen tekst stoga i postoji više verzija istih

1 Najstarija sačuvana – Bajka o brodolomniku – zabilježena prije otprilike 4000.godine u starom Egiptu

priča (npr. Perraultove i Grimmove: Pepeljuga, Trnoružica, Crvenkapica) -Znanost o narodnoj književnosti narodne priče dijeli na: 1.mit 2.legendu 3.bajku 4.pripovijetku ili novelu 5.anegdotu ili šaljivu priču -Od posebne su važnosti pripovijetka i bajka koje se međusobno razlikuju po realnoj i irealnoj podlozi (u bajci-čudesni događaji, nadnaravni likovi, što u pripovijetci nije slučaj)Umjetnička priča: -razvila se iz narodne priče -dijeli se na: 1.bajku (po uzoru na narodnu ili njoj slična) 2.fantastična priča 3.priča bliska realističkoj pripovijetci -Fantastična priča – elementi čudesnog da bi što bolje prikazala realan svijet, tvorac Lewis Carroll - Alica u zemlji čudesa -Priča bliska realističkoj pripovijetci – opisuje realne događaje i likove, a samo povremeno ubacuje i elemente priče (čudesnost; Slavko Kolar – Na leđima delfina) -Izrazi, nazivi za priču: GATKA = PRIČA = BAJKA l najširi naziv-Velika imena bajki: Charles Perrault – 17.st Jakob i Wilhelm Grimm – 18. – 19.st Hans Christian Andersen – 19.st Oscar Wilde Ivana Brlić Mažuranić -19. – 20.st ……

5.Svrsishodnost uklapanja bajke u dječju književnost-S bajkom se djeca najranije susreću, prati ih dugo i ostavlja najjače tragove-Bajka i dijete povezani su na simbolički način i u smislu da su bajku stvorili narodi na dječjem stupnju razvoja-Svi pedagozi ne gledaju jednako na bajku-Bajka ima svoje pobornike i protivnike što se tiče utjecaja na djecu:

Protivnici: Bajke štete djetetu jer: -su izgrađene na pretjeranoj mašti -sadržava tragične scene, stravične likove – ostavlja štetne tragove na dječjoj psihi -razvija monarhističke osjećaje: kraljevi, prinčevi, princeze… -uspavljuje dijete i zatvara mu pogled u realan život

-udaljava dijete od stvarnostiPobornici: -ističu važnost bajke u razvijanju dječje mašte i u stvaranju njihovog osobnog, dječjeg svijeta -djeca traže bajke i snažno ih doživljavaju -mnoge su velika umjetnička djela -pokazuje borbu čovjeka s prirodom -dobro gotovo uvijek pobjeđuje u bajkama -u izmišljenim junacima, pogotovo pozitivnim, narod je utjelovio sebe, svoje težnje i uvjerenost u svoju pobjedu -tvorac bajki je narod koji pokazuje svoj optimizam -izmišljanja nisu jednostavno izmišljanja nego i težnje: Npr. leteći sag – predviđanje aviona čarobni kristal – djelomična težnja za Tv-om živa voda – djelotvorni lijekovi -vjerojatno su pridonijele razvoju izvjesnih zanata: lončarskog, tkalačkog, zlatarskog, kovačkog…-po svim tim činjenicama jasno je da bajka djetetu nije samo korisna nego i nužno potrebna-ona nije svojstvena odraslom čovjeku jer on spoznaje i razumije svijet onako kakav svijet jest

6.Struktura i osobine narodne bajke-Sve narodne bajke različite su po: motivima tematici zajedničko: zbiljski likovi, natprirodna bića metamorfoze stalni brojevi nema oznake vremena i mjesta…-Bajka ima zaplet, razvoj i zaključak – nema granice između stvarnog i izmišljenog svijeta-Likovi obično nemaju osobnih imena već su npr. nazvani: Kraljević, Prosjak, Čoban i sl.-4 osnovna elementa koja mora imati bajka: 1.čudesno 2.oporavak od dubokog očaja 3.bijeg iz velike opasnosti 4.utjeha u sretnom kraju -Odrednice u Strukturi narodne bajke: 1.započinje in medias res ,bez duljih opisa 2.često se ponavljaju određene riječi, ponekad i odlomci 3.velike udaljenosti likovi prelaze munjevito brzo 4.stalni brojevi (posebno broj 3) 5.nagrada junacima (najčešće ruka kraljeve kćeri), 6.kazna za zle likove (smrt) 7.čudesni elementi (čarolije i čuda)

6.Charles Perrault(1628-1703)-Francuski književnik-Rođen u Parizu u bogatoj građanskoj obitelji-Pohađao najbolje škole i učio pravo pa je dobio i posao u službi kralja-Sudjelovao u osnivanju francuske Akademije znanosti i Likovne akademije-Imenovan doživotnim tajnikom na Akademiji lijepe književnosti-živio u doba procvata klasicizma (Corneille, Racine, Moliere) a sa svojom braćom se našao na čelu onih koji su se oštro bunili protiv antičke umjetnosti i povratka na njene klasične kanone-zalagao se za suvremenu umjetnost, a za novi uzor koji će zamijeniti Antiku izabrao je folklor-1696 objavljuje u nekom časopisu bajku Usnula ljepotica-1697 pod imenom svog sina objavljuje i zbirku od osam bajki po naslovom; Priče moje majke guske, ili priče i bajke iz starih vremena s moralnim poukama , zbirka je sadržavala bajke: Zaspala ljepotica, Crvenkapica, Plavobradi, Mačak u čizmama, Vile, Pepeljuga, Kraljević Čuperak i Palčić-Uspjeh je bio veoma velik i u svojoj zemlji je imao mnoštvo imitatora -Djelovao je i na braću Grimm, Andersena, Puškina, Madame Beaumont (Ljepotica i zvijer)-Bajke su mu sazdane na podlozi narodnih bajki, a pričao ih je gospodi u otmjenim salonima i njima je namijenio svoju zbirku isto koliko i djeci stoga u njima ima i stihova, moraliziranja, ironije i sl.-Bajke su mu se razlikovale po načinu pisanja i stoga se mogu podijeliti na: 1.one podsmješljivog tona 2.one bliže narodnim prototipovima (Mačak u čizmama, Crvenkapica) 3.one s više galantnosti, svjetskih motiva (Pepeljuga, Palčić, Usnula ljepotica)-Perraultove se verzije najpoznatijih dječjih priča razlikuju u: 1.detaljima 2.krupnijim obratima 3.u stilu-Crvenkapica: vuk pojede i baku i Crvenkapicu-Trnoružica: djevojčica od 15, 16 godina koja nosi nemodernu haljinu kakvu je nosila njegova baka, vila je uspavala cijeli dvor, roditelji kraljevne umiru, a nakon buđenja i vjenčanja Trnoružica dobije svekrvu ljudožderku koja na kraju sama sebe ubije bacivši se u kotao pun razl. gmazova-Pepeljuga: papučice od krzna, miševe je prvo trebalo uhvatiti u mišolovku da bi ih vila pretvorila u konje, štakora (zbog velikih brkova) u kočijaša…-U bajkama mu se sukobljavaju racionalni i pjesnički elementi, a njegovi nastavljači su ih samo kvarili„TRNORUŽICA“-Nakon niza godina što nisu mogli imati djece, jednog dana kraljica ostane trudna te ubrzo rodi kćer: upriličiše kralj i kraljica svečano krštenje a za krsne kume odabraše sve vile u zemlji (njih 7), one je darivale najljepšim

darovima (ljupkost, ples, pjevanje, sviranje) dok se sedma za to vrijeme sakrila-uskoro dođe red i na staru vilu, koja, ljuta što ju nisu pozvali reče da će se kraljevna rukom nabosti na vreteno i umrijeti, na što iskoči sedma mlada vila te, koliko je bilo u njenoj moći, poništi proročanstvo i kaza da je istina da će se ubosti na vreteno , no neće umrijeti već će pasti u dubok san koji će trajati 100 godina -tako i bi, jednog dana u prostorijama dvorca, kraljevna primijeti staricu kako prede, te i ona pokuša, no ubode se na vreteno i utone u san; čuvši za to, dobra vila doputovala do dvora te čarobnim štapićem dotakne sve u dvoru (osim kralja i kraljice) te i oni zaspaše, a imali se probuditi kad i kraljevna, uskoro je oko dvorca izraslo trnovito grmlje kroz koje nitko nije mogao proći-nakon 100 godina, kraljević iz drugog kraja bijaše u blizini, te mu seljak ispriča o usnuloj kraljevni, te on žudeći za ljubavlju i slavom krene po kraljevnu. Došavši do njene postelje, istog trena se kraljevna probudi te se vjenčaše-kraljević je krio brak od drugih, pogotovo zbog svojeg oca i majke koja je imala ljudožderske sklonosti, no nakon dvije godine i smrti njegovog oca kraljević javno proglasi svoj brak te na svoj dvor povede kraljevnu i njihovo dvoje djece: Zoru i Dana-kad je kraljević krenuo u rat, kraljica posla kraljevnu i njezino dvoje djece u ladanjsku kuću, daleko u šumu, te glavnom slugi naredi da za objed pripremi malu Zoru, kako bi zadovoljila svoje ljudožderske sklonosti, no sluga se zažali te podvali kraljici malo janje, nakon osam dana umjesto malog Dana podvali joj jare, a kad poželi i kraljevnu sluga ju zamjeni s košutom.-kad je kraljica shvatila da je prevarena, naredi da se u kotao pun zmija, žaba i ostalih gmazova baci kraljevna s djecom, no u tom trenutku stigao mladi kraljević te upita što se događa; kraljica, razjarena preokretom sama se baci u kotao gdje je požderaše gmazovi

8.Braća Grimm : Jacob (1785 - 1863) i Wilhelm (1786 - 1859)-Jacob Ludwig Karl Grimm rodio se 1785, a Wilhelm Karl Grimm 1786 u Hanauu kod Frankfurta-živjeli u doba romantike, više od stotinu godina nakon Perraulta, izdali su najznačajniju zbirku bajki-Wilhelm: germanist-Jacob: filolog i lingvist-Jacob je izdao njemačku gramatiku, a skupa s bratom i njemački rječnik-zaslužan je i za popularizaciju našeg folklora i za njegov prodor u svijet-1815. upoznao se u Beču s Vukom Karadžićem; naučio je naš jezik i preveo na njemački više naših narodnih pjesama i Vukovu gramatiku-braća Grimm skupljala su bajke i obrađivala ih u povoljnoj atmosferi romantike-zajednički su skupljali narodne priče i zajednički ih obrađivali, ali završnu verziju, jezičnu i stilsku dao je Wilhelm-Izdali su dvije zbirke; Bajke za djecu i dom i Njemačke sage

-Ukupno su skupili, obradili i izdali oko 200 priča-Najvažnija je prva zbirka, koja nije bila sasvim namijenjena djeci, ali su je i djeca i odrasli primili kao svoju-Grimmove se priče mogu podijeliti u četiri grupe: 1.Priče u kojima prevladavaju fantastični elementi (bajke): a) najpoznatije dječje bajke u Grimmovoj verziji (Vuk i sedam kozlića, Ivica i Marica, Pepeljuga, Trnoružica, Crvenkapica, Snjeguljica) b) bajke s motivom pretvorbe životinja u čovjeka i obratno (Snjeguljica i Ružica, Žablji kralj, Sedam gavrana, Čarobno zelje…) c) bajke o nagrađenoj vjernosti i ustrajnosti i o nagradi za dobra djela i pomoć bližnjemu (Jednooka, Dvooka i Trooka, Dvanaest lovaca, Dva putnika, Vjerni Johann…) d) bajke o patuljcima i sličnim bićima (Tri patuljka u šumi, Cvilidreta) e) ostale bajke (Zlatna guska, Vrijeme života, Šest pomagača,…) 2.Priče u kojima prevladavaju realistički, često groteskni ali i nonsensni el.: (O mudrome krojaču, Tri lijenčine, Tri prelje, Djed i unuče, Tri brata, Sedmorica Švaba, Mudra seljačka djevojčica, Lijeni Hinko….) 3.Priče u kojima su glavni junaci životinje: (Lisica i mačka, Vuk i lisica, Stari Sultan….) 4.Priče s religioznim motivima (legende): (Marijino dijete, Siromašni i bogati)-Bajke rado slušaju djeca predškolske dobi i čitaju ih djeca školske dobi, dok priče realističkog tipa rado čitaju i kasnije i rado im se vraćaju kad su ih već jednom pročitala-U njihovim bajkama nema moraliziranja, nije u prvom planu uvijek junak iz naroda-Obično su vedre i vesele, kroz radnju se probija narodno iskustvo, poznavanje života, sažete su, kratke, često se javljaju duhoviti i muzikalni stihovi, ali sadržavaju na nekim mjestima i ironiju i gorčinu-Bajke su im djelomično očišćene od pretjeranih grubosti (teške kazne ostaju, ali ih uvijek nesvjesno predodređuje sam krivac)-Na granici su između čiste narodne bajke i prave umjetničke bajke„CRVENKAPICA“-baka djevojčici poklonila kapicu od crvenog baršuna pa je po tome ljudi u selu nazvaše Crvenkapicom-jednog dana, majka ju pošalje da posjeti bolesnu i slabu baku, te da joj odnese bocu vina i kolača, no upozori ju da ne skreće s puta-putem, sretne vuka, za kojeg nije znala da je zla životinja, te ju on prevarom navede da mu kaže gdje živi baka, a nju nagovori da uđe dublje u šumu kako bi ubrala baki buketić cvijeća, što ona i napravi, za koje je vrijeme vuk već otišao do bake, pojeo ju te legao u njen krevet-kad Crvenkapica stigne kod bake, ona joj se učini čudna te joj postavi pitanja (oči, uši, ruke, njuška) nakon čega vuk i nju pojede te glasno zahrče. Hrkanje je čuo i lovac koji je tuda prolazio, te uđe, škarama vuku razreže trbuh iz kojeg iskoče baka i Crvenkapica, a u trbuh mu baci kamenja, te vuk padne mrtav.

-Lovac odere vuka, baka uživala u kolačima, a Crvenkapica zaključi: „Ne smijem više nikad sama skrenuti s puta i trčati u šumu kad mi mama zabrani“.

9.Hans Christian Andersen(1805-1875)-danski književnik-rođen u mjestu Odense u Danskoj; otac mu je bio postolar, sanjalica kojeg je više privlačila umjetnost nego zanat, kad je umro sinu je u naslijeđe ostavio samo smisao za lijepo i težnju za umjetnošću; majka mu je bila vedre i praktične naravi -zaposlio se u tvornici sukna -značajan je njegov odlazak u Kopenhagen, sreću je pronašao u kazalištu i bio je slap glumac, plesač i pjevač-neredovito se školovao-za njega su se zauzeli pjesnik Guldberg i savjetnik Collin , a bio je čest gost i u drugim obiteljima koje su mu pomagale- Jonas Collin volio je Andersena, brinuo se o njegovom školovanju, a uz druge članove obitelji povezani su i dragi i gorki doživljaji, a često se javljaju pod raznim imenima i u njegovim djelima-1828. upisao se na sveučilište -putuje u Njemačku i Italiju -bio je redovni profesor i vijećnik-najveći je pisac bajki i priča -velik su mu uspjeh donijele Priče i zgode, koje je počeo izdavati u malim svescima, i pisao ih sve do starosti-bajci je proširio tematiku, koristio narodne motive, stvorio vlastite neobične priče, oživljujući pritom sasvim neznatne stvari (kositreni vojnik se tuži na samoću, cvijeće odlazi na ples…)-u bajci Ružno pače prikazao je svoj život i put do uspjeha-velik utjecaj na njega imao je Hoffmann, vlastiti život, narodni pripovjedači, priroda, prijatelji-malo je onih priča s natprirodnim, višim silama, a najdivnije su one bez ičega fantastičnog; npr. Carevo novo ruho, Djevojčica sa žigicama, Kraljevna na zrnu graška, Suputnik…, -unio mnogo novih elemenata u priču-narodne motive je očistio od grubosti-unosi lica i zgode iz vlastitog života-proširio je standardni životinjski svijet bajke (puževe, miševe, rode, krticu, zujka, ribice, patke, vrapce…)-Pored životinja unio je u priču i biljni svijet (tratinčica, heljda, jela, lan, u Cvijeću male Ide razl. vrste cvijeća, ružin grm, čkalj, grašak….a sve ih oživljuje, poosobljuje)-Velika je raznolikost u motivima i obradi: 1.od sasvim narodnih (Kresivo, Veliki Nikola i mali Nikola, Divlji labudovi) 2.djelomično narodni i tuđi motivi (Palčica, Mala sirena, Carevo novo ruho,) 3.potpuno originalni (Postojani kositreni vojnik, Sretna porodica)-Oživljava različite neobične predmete:

stvari s ognjišta (Kresivo, Srećine kaljače, Postojani kositreni vojnik…) lopta i zvrk – Zaručnici figurice – Pastirica i dimnjačar Stara ulična svjetiljka, Stara kuća i sl.-događaji se pojavljuju čudesno ili u snu ili kao poetski doživljaj (Cvijeće male Ide, Stara kuća)-djeca, pogotovo djevojčice vole Andersena do svoje desete, jedanaeste godine, no kasnije mu se ponovno vraćaju kao odrasli-Najpoznatije bajke: Djevojčica sa šibicama Carevo novo ruho Princeza na zrnu graška Mala sirena… Kresivo Postojani kositreni vojnik Ružno pače….„DJEVOJČICA SA ŠIBICAMA“-likovi: djevojčica-motivi: siromaštvo, jad, bijeda, velika mašta, smrt-bajka je napisana po jednoj slici na kojoj je bila djevojčica sa šibicama-mjesto i vrijeme radnje: zadnji dan u godini, zima, grad-sadržaj: Djevojčica po cičoj zimi na kraju godine, hoda gradom sva promrzla, ne želeći se vratiti kući zbog oca koji će ju grditi jer nije uspjela prodati šibice, a kod kuće joj je ionako hladno pod starim polu raspadnutim krovom. Već iscrpljena i potpuno promrzla, sjeda uz zid neke kuće te pali šibicu pokušavajući se ugrijati. Uz jednu, mašta o toplom kaminu, uz drugu mašta o bogatom blagdanskom stolu s pečenom guskom, treća šibica prikazuje joj veliko, prekrasno božićno drvce. No, svaki put se razočara kad šibica dogori, shvativši da mašta. U jednom trenutku vidi kako na nebu pada zvijezda te pomisli na baku. Pali cijeli svežanj šibica i zove baku da je povede sebi u nebo. Ujutro su je prolaznici našli mrtvu, smrznula se.„PRINCEZA NA ZRNU GRAŠKA“-likovi: princ, princeza, kraljica-pisac ju je čuo još kao dijete – sadržaj narodne bajke Mačak kraljević-nastala pod dojmom svađe između pisca i Henriette Wulff-sadržaj: princ je već dugo tražio pravu kraljevnu za sebe, sve dok jedne olujne večeri. Na vrata im je pokucala mlada djevojka, mokra i promrzla na kiši te zatraži da prenoći, prestavši se kao princeza. Kraljica, da bi spoznala da li je ona ona prava za njenog sina naredi slugama da joj pripreme krevet. Kraljica na dno stavi zrno graška, pa preko zrna dvadeset madraca i još dvadeset perina od guščjeg perja. Kad je ujutro pitaše kako je spavala, princeza reče da nikad nije lošije, cijelu noć se prevrtala, nije oka sklopila. Vidjevši da je prava kraljevna, kraljević ju uzme za ruku.

10. Lewis Carrol i fantastična priča(1832-1898)-pravog imena Charles Dogson-biografi spominju veliku razliku između onog što je taj pisac radio i pisao pod pravim i pod izmišljenim imenom

Charles Dogson – sin pastora, pripadao duhovnom staležu, cijeli život radio kao profesor matekatike na Oxfordu (47 god.)

- suhoparan i dosadan predavač, štampao znanstvene radove iz područja matematike- čudak, nije zasnovao vlastitu obitelj, nije izlazio u društvo ali

je volio djecu, dopisivao se s njima, na obali provodio dane u njihovom društvu

- jednog dana, poveo je na izlet tri djevojčice, kćeri svog ravnatelja, i zamoljen da im ispriča priču, pričao im je o pustolovinama djevojčice Alise koja je za Bijelim Zecom otišla u zečju rupu i ondje doživjela brojne neobične pustolovine - najmlađa kćerka Alice, zamolila je Dogsona da za nju napiše Alisine pustolovine, tako se Dogson pretvorio u Carrola-Carrol je posve drugačiji čovjek, čovjek mašte i poleta, izvrsnog stila-napisao je više književnih djela: Lov na Snarku (nonsense pjesma) Silvija i Bruno (roman) Najpoznatije: Alisa u zemlji čudesa Kroz ogledalo-u prvi mah, te dvije priče zbunjuju, neobične su i čudne-nemaju jasne radnje, svaki čas se oko glavnog lika okupljaju nova lica, često vrlo čudna (Kraljica Srca, Dvica, Sedmica, Ožujski Zec,Klobučar, Crna Kraljica…) -kao podloga za kompoziciju uzete su dvije igre; karte u Alisi, šah u Kroz ogledalo-Osobine fantastične Carrolove priče: -maštovita, elementima čudesnog želi prikazati stvarni, realni svijet -na podlozi realnog svijeta gradi irealan u kojem irealni elementi slikovito iskazuju osjetilima nedostupnu stvarnost koja postoji u podsvijesti, željama, dječjoj igri -ne pribjegava mitologiji, samo čudesnom svijetu -svaka veza s narodnim mitom i narodnom bajkom prekinuta je -prvi put se priča okreće sasvim i potpuno prema djetetu, zbiljsko dijete je glavni junak -svijet tih priča je svijet apsurda, asocijacija na realni život u dječjem snu ili igri -nelogičan slijed kazivanja, brzi obrati, iznenađenja, smjesa realnog i irealnog, pomanjkanje didaktičnosti u potpunosti-Carrol se izvanredno uživio u dječji svijet, otvorio je nove kolosijeke i proširio mogućnosti za priču

-djela ispunio djetetu bliskim likovima, scenama, obratima, situacijama, slikama i igrama riječi „ALISA U ZEMLJI ČUDESA“-izdana 1865.g.-temelji se na igri karata-fantastična priča-san kao stvarnost-Likovi: Alica, Bijeli Zec, Kneginja, Češerska mačka, Ožujski Zec, Klobučar, Puh, Kraljica, Kralj, Lažna Kornjača, Papiga, Miš, Patak, Dodo, Mladi orao, Rakovica, Svraka, Kanarinka, Ga-ga, Gušter Bill, Gusjenica, Grlica, Dvoranin Žaba, Dvoranin Riba, Karte: dvojka, petica, sedmica…-sadržaj:PUT U ZEČJU RUPU

Glavna junakinja Alisa sjedila je sa svojom sestrom na obronku i jako se dosađivala dok je sestra čitala knjigu (bez priča i razgovora). Kad je ugledala Bijelog Zeca koji govori i gleda na sat, uskočila je za njim u zečju rupu. Dugo je padala kroz rupu, gledajući u police oko sebe, te razmišljajući o tome koliko ima do središta Zemlje, te je zaključila da je središte Novi Zeland ili Australija, te i o svojoj mački Dini. Pala je na granje i neozlijeđena požurila za Bijelim Zecom i našla se u dvorani. Sva vrata bila su zaključana. Na stoliću je našla zlatni ključić ali on nije otvarao ni jedna vrata. Naišla je na mala vrata koja je ključ otključavao, pogledala kroz njih te ugledala prekrasan vrt. Na stoliću je tada pronašla bočicu s natpisom „PIJ ME“. Popivši – smanjila se, no shvatila da je ključ ostao na stolu. Pod stolom je našla kutiju s natpisom „JEDI ME“ i povećala se 3 metra.LOKVA SUZA

Jako je narasla te se zbog toga rasplakala i nastala je poplava. Bijeli Zec koji je naišao, trgnuo se, izgubio lepezu i rukavice te pobjegao. Počela se hladiti lepezom i navukla jednu rukavicu, te se od toga smanjila. Potrčala je do ključića, no upala je u lokvu, te pomislila da je u moru. Naišla je na miša kojeg je uplašila pričom o svojoj mački i psu koji jedu miševe. U vodu je upalo mnogo životinja i sve su za Alicom zaplivale prema obaliPREDIZBORNA UTRKA I DUGA VIJUGAVA PRIČA

Oko te lokve bile su mnoge životinje: Patak, Orlić, Dodo i Lory, te drugi neobični stvorovi. Nisu znali kako bi se osušili pa je miš pričao o Vilimu Osvajaču. Patak Dado je predložio predizbornu (kaukus) utrku. Trčali su pola sata, a kad su završili, Alica im je podijelila ušećereno voće. Dadi je dala naprstak da i on nju može nagraditi. Miš je tada ispričao dugu vijugavu priču o svom životu, te zašto se boji mačaka i pasa. Uvidjevši da ga Alica ne sluša, uvrijedio se i otišao. Alica je počela pričati o svojoj mački i spomenula kako lovi ptice. Sve su ptice tada pobjegle a Alica je ostala sama.GUŠTERA GURNI GDJE JE GUSTO

Naišao je Bijeli Zec koji je nešto tražio. Zamjenivši ju za svoju pomoćnicu Mary Ann, pošalje ju u kuću (na kojoj je pisalo „B-ZEC“) po lepezu i rukavice. Unutra je pronašla bočicu, popila njen sadržaj i toliko se povećala da joj je jedna ruka virila kroz prozor, a noga kroz dimnjak. Zec je prišao prozoru, no ona je zamahnula rukom te je pobjegao. Htio je poslati u kuću Gagu ali ovaj nije slušao. Guštera Billa su poslali da se spusti kroz

dimnjak ali ga je Alica izbacila nogom kao oprugom. Odlučili su zapaliti kuću, no Alica im je zaprijetila mačkom Dinom, te su ju ipak napali šljunkom. Šljunak se pretvorio u kolačiće koje je Alica pojela i smanjila se. Kad je izašla, svi su potrčali za njom, ali je uspjela pobjeći u šumu. Naišla je na ogromnog psa i sa štapom se ganjala s njim, te u uspjede pobjeći. Uskoro je naišla na gljivu.GUSJENIČIN SAVJET

Na gljivi je bila gusjenica koja je pušila iz duge nargile te joj rekla da jedna strana gljive smanjuje, a druga povećava. Ne znajući koja je koja strana obuhvatila je gljivu i otrgala sa svake strane. Iz desne ruke se počela smanjivati, iz lijeve povećavati. Sada joj je narastao vrat koji se toliko istegnuo da je virio iznad drveća. Došavši do prirodne veličine, ugledala je malu kućicu i, da veličinom ne prepadne njene stanovnike, smanjila se na pedalj veličine.PRASE I PAPAR

U kući je živjela Kneginja. Dvoranin Riba donio je kraljičin poziv na partiju kroketa, a Dvoranin Žaba ga je primio. Alica je ušla u kuću gdje je Kneginjica držala dijete, a kuharica kuhala juhu. Bila je tu i Češerska Mačka koja je se smije. Kuharica je u trenucima predaha sve gađala posuđem, a Kneginjica je Alici dala dijete i otišla igrati kroket. U jednom trenutku je naredila da Alici odrube glavu, ali je nitko nije poslušao. Dijete se putem pretvorilo u prase, te ga je Alica pustila, a Češersku Mačku pitala je za pu, no ona joj je rekla da su svi lud.Rekla joj je i da desno živi Klobučar, a na drugoj strani Ožujski Zec. Mačka je nestala, te se uskoro pojavila da pita što je s djetetom, drugi put kad se pojavila, pitala je je li se pretvorilo u prase ili dinju i taj put je na Aličinu molbu nestala od repa do cereka. Kuća Ožujskog Zeca se Alici učinila većom pa se povećala s pedlja na pola metra.LUDA ČAJANKA

Ispred kuće bio je postavljen stol za puno osoba, a za njim su sjedili Ožujski Zec, Klobučar i Puh. Kod njih je stalno bilo 5 sati i vrijeme za čaj jer su se zamjerili vremenu. Alica je sjela s njima i ponudili su je vinom kojeg nisu imali, što je ona smatrala nepristojnim, kao što su i oni smatrali to što je sjela s njima bez pitanja. Probudili su Puha koji im je pričao besmislenu priču o tri sestre.Klobučar je zatražio čistu šalicu pa su se svi pomaknuli za jedno mjesto. Alica mu je stalno upadala u priču te je on zaspao, a ona otišla. Prošla je kroz vrata u deblu i ponovno se našla u dvorani gdje je uzela ključić i ušla u prekrasan vrt.KRALJIČINO POLJE ZA KROKET

Na ulazu u vrt bio je grm bijelih ruža koji su 3 vrtlara bojali u crveno, jer je tamo trebao biti grm crvenih ruža. Tada je naišla povorka s kraljicom – špil karata. Kralj i Kraljica Herz bili su vladari, a ostali herčeva djeca. Ostale veće karte bili su gosti, a manje dvorjani. Kraljica je naredila da vrtlarima odrube glave ali ih je Alica sakrila i spasila, te je bila pozvana na kroket. Palice su bili plamenci, lopte ježevi, a lukovi savijeni dvorjani. Svi su igrali istovremeno i svađali se, a Kraljica je stalno vikala: „Odrubite mu (ili joj) glavu!“.Pojavila se Češerska Mačka i nastala je zbrka jer je odbila poljubiti Kraljevu ruku, na što je Kraljica zapovjedila da joj odrube glavu. U zbrci se vidjela samo mačja glava, a krvnik je govorio da joj ne može odrubiti glavu jer nema tijela. Alica im je savjetovala da pitaju Kneginju

(koja je bila u zatvoru jer je ispljuskala kraljicu) je li to njena mačka, no dok su se vratili s njom, Mačka je već nestala.PRIČA LAŽNE KORNJAČE

Alica je jedno vrijeme šetala s Kneginjom koja je iz svega izvlačila pouke, no uskoro ju je otjerala Kraljica, te su nastavili igrati kroket dok svi igrači nisu bili zatvoreni i spremni za pogubljenje. Tada je Kraljica otišla prošetati s Alicom, Kralj je sve pomilovao. Alica je na Kraljičinu molbu otišla s Grifonom (životinja koja postoji samo na slikama, slična ptičurini, a ima ralje i velike pandže) k Lažnoj Kornjači da joj ispriča svoj životopis. Ona je nekad bila prava kornjača koja je ušla u školu i učila predmete: Histeriju, Morepis, Riječni rad, Jelovježbu…. Na kraju im je dosadila priča o školi.KADRILA JASTOGA

Zatim su Lažna Kornjača i Grifon prepričali i demonstrirali ples: „Kadrila jastoga“ (četvorka s jastozima) samo bez jastoga. Tada je Alica njima ispričala o svemu kod Bijelog Zeca, te kako je pokušala Gusjenici izrecitirati pjesmicu ali je sve zvučalo pogrešno. Naredili su joj da recitira neku pjesmicu, ali je zvučala pogrešno i besmisleno,. Pokušala je i drugu kiticu ali ju nisu razumjelo. Kornjača je recitirala „Kornjačinu juhu“, začulo se „suđenje počinje“ i Grifon je poveo Alicu tamoTKO JE UKRAO MEDENJAKE

Sudilo se Manku jer je ukrao kraljičine medenjake. Prvi svjedok je bio Klobučar, drugi Kneginjina kuharica, a treći Alica. Alica je tijekom suđenja bez razloga narasla.ALIČINO SVJEDOČENJE

Pošto je narasla, kad je ustala porušila je sve porotnike, koje je morala potom vratiti na mjesta da bi se suđenje nastavilo. Ona je tvrdila da o slučaju ne zna ništa. Kralj je smislio zakon da svi koji su visoki kilometar moraju napustiti sudnicu što Alica nije htjela. Pojavio se novi dokaz, pjesma koja nije bila napisana Mankovim rukopisom, u čiju je obranu Alica i stala, a nije bila potpisana. Kad je već dostigla svoju veličinu Kraljica je naredila da joj odrube glavu. Alica je rekla da ih se ne boji jer su oni samo karte. Tada su je karte napale.

Alica se probudila na obronku s glavom u krilu svoje sestre. Ispričala joj je san i otrčala kući. Sestra je ostala sjediti i razmišljala je o svojoj sestrici i njenim doživljajima.

11. Artistički intermeco-Pisci bježe od stvarnosti, koja im se zgadila i razočarala ih nakon toliko realističkih i naturalističkih djela.-teme se traže u prošlim vremenima: nije važno vjerovati u sadržaje, nego dati živu ljepotu izgrađenu riječima.-srednjovjekovne legende postaju neiscrpan izvor tema-bajka doseže najviši umjetnički nivo-Wildeove priče i Maeterlinckove dramatizirane bajke , prije svega, nisu namijenjene djeci-bajka je način Wildeovog umjetničkog izražavanja-obojica su iskoristila ruho narodnih i umjetničkih bajki, i posebno srednjovjekovnih crkvenih legendi

-djeca mogu čitati i uživati u njihovim bajkama ali ih ne mogu shvatiti potpuno – literatura koja prelazi okvire dječje književnosti

12. Oscar Wilde(1854 - 1900)-Irac, rođen u Dublinu gdje je pohađao i koledž, ali se školovao i na Oxfordu-nakon smrti oca vraća se u Dublin i objavljuje poeziju-1878 dobiva „Nagradu za englesku književnost“-u Londonu stječe popularnost među književnicima-odlazi u Ameriku, a nakon povratka odlazi i u Pariz gdje se ženi i dobiva dva sina-radi kao novinar, piše poeziju i drame-1890 objavljuje svoje najpoznatije djelo Slika Doriana Graya-1891 upoznaje se s lordom Douglasom u kojeg se zaljubljuje, postaje i alkoholičar-zbog svoje homoseksualnosti i „nakaznog ponašanja“ biva osuđen na dvije godine zatvora-po izlasku umire sam i odbačen u Parizu-među najbolja djela spadaju i priče iz njegove dvije zbirke: Sretni kraljević i ostale bajke Kuća mogranja -djeci najbliže priče su: Sretni kraljević Slavuj i ruža Samoživi div Odani prijatelj Mladi kralj Ribar i njegova duša-priče su mu najbliže Andersenovom načinu pisanja-iskorištava sve za nj pogodne elemente različitih bajki-bujna poezija, paradoksi, pobjeda dobra i gorčina života, čarobni svijet: sve su to karakteristike njegovih priča-u svakoj njegovoj bajci priča se o djeci, što ne znači da ih je jasno namijenio njima„SRETNI KRALJEVIĆ“Papiri

13. Maurice Maeterlinck(1862-1949)-rođen u Ghentu u dobrostojećoj obitelji, otac notar, gdje je i završio pravo na Sveučilištu-1911. – Nobelova nagrada za književnost-pisao na francuskom-pisao drame, eseje, filozofska razmatranja i knjige o kukcima-prva drama Princeza Maleine, između ostalog pisao i opere-podliježe simbolizmu, s naglašenim misticizmom, a u dramama i fatalizmom-utjecaj su i na njega imale legende-piše o djeci ali ne prvenstveno za djecu

-bajka mu omogućavala da umjetničkim izrazom iznese svoj doživljaj-glasovita drama Plava ptica – bajka obrađena za scenu u raskošnim bojama-koristi mnoge elemente drugih bajki; likove oblači u kostime Grimmovih, Perraultovih, grčkih i drugih junaka; bogata simbolika i oživljavanje okolineO djelu:-U centru su brat i sestrica iz siromašne obitelji koji u snu kreću na putovanje, a sve stvari, životinje i likovi koji ih okružuju oživljuju i putuju s njima kroz prošlost i budućnost kao i kroz druge, simbolikom natrpane predjele, u lovu za plavom pticom koja predstavlja nedostižni ideal sreće i ljudskih htijenja, naravno- ne može se uloviti. Katkad se čini da su je djeca našla ali se njena boja potamni. Dječji pratioci: vjeran pas i lukava, opasna mačka, dobroćudni debeljko kruh i prijatelj mu šećer, opasna vatra, te mnoštvo alegoričnih lica; Svjetlost, Noć, San, Smrt, Vrijeme, Sreće (Sreća kad smo zdravi, Sreća od ljubavi spram roditelja, Sreća od plavog neba, od bezazlenih misli…), Ljubavi (Materinska ljubav…), Radosti (Radost od dobrote, od ljubavi…)… U takvom skupu alegoričnih lica, slika, lirike i simbolike dijete se jedva snalazi.Od 12 slika najshvatljivija je ona u Drvosječinoj kolibi u kojoj životinje i stvari poprimaju ljudske likove, scena u Zemlji uspomena kad se djeca druže s djedom i bakom koji su umrli ali ih sjećanje oživljuje, slika Carstva budućnosti.

14. Ivana Brlić-Mažuranić(1874-1938)-„hrvatski Andersen“-najbolja i najstarija dječja spisateljica u Hrvatskoj-iz poznate intelektualne obitelji Mažuranić: otac Vladimir- pisac, povjesničar, odvjetnik, djed Ivan – hrvatski ban i pjesnik, baka Aleksandra – sestra Dimitrija Demetra, djedov brat Matija- putopisac i sin Fran – pustolov i svjetski putnik…-rođena u Ogulinu gdje je provela i dio djetinjstva-neko vrijeme živi u djedovoj kući u Zagrebu-školuje se uglavnom privatno-poznavala francuski, njemački, ruski i engleski jezik-udala se s 18god. za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića i preselila u Slavonski Brod-majka sedmero djece za koje je i pisala svoja djela-prva žena članica JAZU; dvaput predložena za Nobelovu nagradu-bajke prevedene na desetak jezika , a o njoj su pisali brojni uglednici; Matoš, Kipling, Šimić, Barac, Domjanić…-pisala pjesme, priče i romane-najvažnija djela: Valjani i nevaljani Škola i praznici Slike (pjesme) Čudnovate zgode šegrta Hlapića Priče iz davnine Knjiga omladini (proza i stihovi) Jaša Dalmatin (povijesno-avanturistički roman)

-najbolja djela su Čudnovate zgode šegrta Hlapića (otvara dječju realističnu književnosti) i Priče iz davnina –najbolja zbirka bajki-Priče iz davnina: Kako je Potjeh tražio istinu Ribar Palunko i njegova žena Regoč Šuma Striborova Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica Lutonjica Toporko i devet župančića Sunce djever i Neva Nevičica Jagor-Motivi priča: jezik i stil iz narodnih bajki, proučavala narodni folklor i slavensku mitologiju iz koje uzima i likove (bog Svarožić, Mokoš, Perunova saveznica i vladarica nad močvarama, vile, Regoč i sl.), općeljudske istine….-u djelima prevladava poezija kuće, doma i tipični slavonski ambijent (šume, polja, livade…)-obogaćuje bajku novim likovima (Domaći, bjesovi u priči Kako je Potjeh tražio istinu, div Regoč, vila Kosjenka…)-podloga: borba između dobra i zla (dobre i zle vile, Svarožić i Bjesomar, baba Poludnica i kućni duh Bagan…), uvijek pobjeđuje dobrota i nevinost-likovi: pozitivni/negativni, simpatični/antipatični-dobra lica: djeca, baka i djed, domaće životinje, vile, dusi s ognjišta, maajke i mitska lica koja su personifikacija ljudima-negativna lica: bjesovi, bogataši, silnici, loše snahe, maćehe i mitske personifikacije-u prvom planu je lik majke i djeteta-Jezik: prirodan, čist, živ, jednostavan, svjež, nov, bez fraza, jezgrovit, pun narodne melodike, začudnih sintagmi, modela pričanja i vođenja radnje, blisko, napeto, sadržajno i raznoliko-pričanje: sažeto i prisno, blisko djetetu -deseterac u pripovijedanju-ujedinjene sve kvalitete i tematske i stilske-metamorfoze (guja - djevojka)Djela:Papiri

15. Fantastična priča-nova vrsta priče potaknuta Carrolom-priča koja uvijek prikazuje realni svijet, a pribjegava irealnosti da bi bolje prikazala njegovu realnost; slikovito prikazuju osjetilima nedostupnu stvarnost koja postoji u podsvijesti, željama, igri djece -ponire u suvremeni svijet i izgrađuje svoju čudesnu sliku o njemu-njezine su vrijednosti u imaginaciji, suosjećanju i razumijevanu, viziji i vjeri, stimuliranju i inspiraciji-originalna je (samo je jedna Alica u zemlji čudesa, Priča o Zeki Peteru…)-mora biti emocionalno uvjerljiva, iskrena, individualnog duha i temperamenta-junaci su često s drugog svijeta, inscenacije prelaze preko ruba stvarnosti, vrijeme, kakvo je u stvarnosti, ne postoji

-priče su logične, događaji se odvijaju normalno, zaplet raste do maksimuma a rasplet mora biti razuman-ne pribjegava mitologiji, samo čudesnom svijetu-Predstavnici fantastične priče: Lewis Carrol – Alisa u zemlji čudesa Carlo Collodi – Pinocchio James Barrie – Petar Pan Selma Lagerlof – Legende o Kristu Astrid Lindgren – Pipi duga čarapa Hugh Lofting – Pripovijest o dr. Dolitleu…

16. Carlo Collodi(1826 - 1890)-talijanski književnik, pravog imena Carlo Lorenzini, koji je pseudonim uzeo iz naziva rodnog mjesta njegove majke-rodoljub, novinar-počinje pisati za djecu u dobi od 50 godina-preveo Perraultova djela a zatim izdao vlastita-djela: Minuzzolo Giannettinova geografija Giannettinova gramatika Giannettinovo putovanje Italijom-piše prema starim uzorima pedagoške dječje priče: ujedinjuje znanja koja su nužna djeci i didaktičke pouke-najčešći lik njegovih djela je dječak - ni previše dobar ni previše loš, nestašan, ne previše marljiv, sklon igri, dobra srca, a sa svim dječjim manama – najbolje prikazan u djelu Pinocchio (drveni lutak dok je nestašan i ne sluša oca Geppetta, kasnije dječak)-priča nosi osobine moderne priče-mašta nije sputana, jednostavan jezik i živ način pripovijedanja

17. James M. Barrie (1860 – 1937)-škotski pisac iz siromašne radničke obitelji-gubitak brata predstavio je za njega samog velik gubitak i to je utjecalo na kasniji nastanak Petra Pana-1904. u Londonu je prvi put prikazan igrokaz Petar Pan-„Svako dijete, osim jednog, odrasta“-lik vječnog dječaka i simbola djetinjstva-1906. Petar Pan u kensingtonskim vrtovima-1911. igrokaz Petar i Wendy – prvi put kao priča, ne kao i igrokaaz-nastao iz straha što djetinjstvo prolazi, djeca postaju pametna i ostare-u Barrievoj varijanti fantastične priče nema samo igre nego i razmišljanja o životu, ona je filozofsko – poetična fantastična priča- Wendy – Jane – Margaret

18. Selma Lagerlöf(1858 - 1940)-švedska književnica-jedna od rijetkih žena s najvećom slavom u književnosti-često pisala o svojoj zemlji-1909. – Nobelova nagrada-učiteljica-rođena s jednom nogom kraćom pa je većinu vremena sjedila slušajući bakine priče-putuje svijetom i iskustva prenosi u svoje pripovijetke-djela: Čudnovato putovanje Nilsa Holgerssona s divljim guskama Legende o Kristu-U romanu Čudnovato putovanje… na krilima mašte i na leđima gusaka, nestašni dječak Nils putuje uzduž i poprijeko Švedskom, kroz njenu sadašnjost i prošlost, upoznaje samu zemlju, prirodu, ljude i heroje iz povijesti i izgrađuje se u toj dugoj i surovoj školi-priča je maštovita, originalna, -Legende o Kristu – samo se vjeruje u tu priču, nema dokaza da su se te priče zaista dogodile, a pričaju o životima nekih svetaca, mučenika i slavnih ličnosti

19. Erich Kästner(1899 - 1974)-njemački književnik-služio vojni rok za vrijeme Prvog svjetskog rata, nakon čega postaje pacifist-pjesnik, pisac kazališnih komada (Život u ovo doba) i romanopisac za odrasle (Fabijan, Iščezla minijatura, Mali pogranični promet…) i djecu-studirao je germanistiku i romanistiku, doktorirao filozofiju, bavio se novinarstvom…-djela za djecu: 35.maj (fantastična priča) Konferencija životinja

- realistička literatura za djecu: Emil i detektivi Leteći razred Tonček i Točkica Dvostruka Lota Blizanke…

-djela su mu bila zabranjivana jer je bio protivnik nacizma, pa objavljuje u Švicarskoj-1960.-dobio je nagradu Hans Christian Andersen

-Bavarska akademija za umjetnost osnovala je literalnu nagradu u njegovu čast

Karakteristike njegovih realističkih djela – KÄSTNEROV TIP ROMANA-odgovaraju suvremenom vremenu, human i napredan pogled na svijet-sklon humoru i vedrom i optimističnom pogledu na svijet-iskrenost osjećaja, jasnoća mišljenja i jednostavnost izraza-svi se mitski elementi brišu – djeca djeluju kao djeca-Kästnerov stil i način pripovijedanja: obične riječi, često iz dječjeg žargona, rečenice su kratke, naslovi poglavlja duhoviti, radnja puna akcije i napetosti-imaju i irealnih dijelova koje opisuju realni svijet (Emilov san npr.)-ne uljepšava život svojim djelima: ima i loših roditelja, socijalnih nejednakosti i bijede, napuštene djece, loših ljudi – razvija u djetetu socijalističke osjećaje-razvija u djetetu ono iskonsko dječje, upoznavajući ga s životom kakav jest-radnja je uvijek u prvom planu-likovi su mu slični u svim djelima, Emil je prototip svih njegovih junaka: vedri, prpošni, poduzetni i aktivni dječaci, te djevojčice koje nikad ne klonu u teškoćamaO djelu:Emil i detektivi – papiri (on podsjeća na Heidi – dječak je ali i mali čovjek), prvo predstavlja likove pa onda kreće s radnjom-družina, akcija, pustolovine i avanture, igra, jasnoća teksta

20. Priče o igračkama i lutkama-temelji već u Andersenovoj priči o postojanom kositrenom vojniku -život mrtvoj figurici, igrački treba da udahne dječja mašta-u dječjim pričama javljaju se životinje onakve kakve su djeci poznate kao igračke, a ne kakve su u stvarnom životu-u filmovima i pričama likovi su onakvi kakve je nacrtala ljudska ruka, ili kakve su izrezale škare-jedna od poznatijih takvih priča je priča Winnie the Pooh, suvremenog dječjeg pjesnika A.A.Milnea, priče o malom dječaku Kristoferu i o pustolovinama što ih doživljuje sa svojim medvjedićem Winniem i drugim životinjama (tigar, zec, praščić…) -izvrstan primjer takve vrste fantastične priče je talijanski pisac G. Faniculli u knjizi Modri Čovječuljak, kojega nacrta djevojčica, te koji kreće u istraživanje svijeta te na kraju završava na komodi-ako je čitalac prihvatio stvarnost, istinsko postojanje takvih likova, oni će ga uvjeriti u postojanje i drugih nevidljivih realnosti (govor mirisima i sl.)-Faniculli je brat Andersenovih malih likova na tom polju fants. priče -djecu u igri s lutkama, pravi dječji svijet u kojem se teško razabire granica između mašte i realnosti, dao je Milan Šega u fant. priči Čarobni ključić-tehnika fantastične priče ovog žanra poslužila je i nastanku brojnim dječjih filmova gdje stvarnost doživljavanja pretvara irealna zbivanja u zbiljnost21. Ela Peroci

(1922 - 2001)-najpoznatija slovenska dječja spisateljica-rođena u Rogaškoj Slatini, gimnaziju i učiteljsku školu odradila u Ljubljani-isprva radila kao učiteljica, kasnije kao novinarka-najpoznatije njeno djelo je Maca Papučarica-izgradila je svoj tip fantastične priče u kojoj je mašta slobodna, ali uvijek kruži oko realnog dječjeg svijeta-gradi vrlo kratku priču, u tekstu nema nikakvog jezičnog žongliranja, izraz joj je jednostavan, rečenice su kratke i jednostavno građene-Djela: Moj kišobran može biti i balon Tisuću puta lijepo Sitno kao mali prst Breskve Ptičice su odletjele Maca Papučarica Gdje su stazice Zato što je na nebu oblak Kućica iz kocaka Za laku noć…-naivno iznosi istinu o dječjem životu-irealnost je slikovita i jednostavno ispričana da je djeci skroz uvjerljiva-da bi se prikazalo bunilo bolesti, ili dječje hvalisanje ili dječja razmišljanja o postanku svijeta Ela uvijek izvrši transpoziciju u irealno, a taj prijelaz uvijek blizak djetetu„MACA PAPUČARICA“U priči neuredna djeca u malom selu, nikad ne znaju gdje su ima papuče, pa im roditelji, kad djeca pitaju gdje su odgovore; odnijela ih je maca papučarica. U jednom trenutku priča se odljepljuje od zemlje i stvara lik Mace Papučarice, pa jednog dana sva djeca ostanu bez papuča i kreću u potragu za macom, bosi kroz šumu. Kada pronađoše Macinu kućicu, pokucaju te uđu i vide mnoštvo lijepo pokrpanih, čistih, lijepih papučica po policama. Svako dobije svoje natrag a Maca ih upozori na urednost.

21. Antoine de Saint-Exupery(1900 – 1944)-po zanimanju avijatičar-za vrijeme služenja vojnog roka u francuskoj vojsci odabrao je avijaciju-bio je civilni pilot, instruktor i aktivni borac u Drugom svjetskom ratu-1944 u letu sa Sardinije u Francusku, poginuo je, vjerojatno su ga oborili Nijemci-U djelima je obrađivao teme iz avijatičarskog života: Noćni let Ratni pilot Zemlja ljudi-piše priču u kojoj želi da se uživi u filozofiju djeteta i djetinjstva-dokazao je koliko je priča vitalna, unio je nov sadržaj i jezik,, prikazao je modernog čovjeka i njegove preokupacije, preko čudesnog prikazivao je realan svijet-stvorio je novi lik, Malog princa kakvog prije u pričama nije bilo-s njime je priča još jednom prekoračila granice dječjeg svijeta

-Jedino djelo za djecu: Mali princ„MALI PRINC“-1943-fantastična priča filozofskog karaktera koja ima svoje prethodnike u Barrieu i Bensonu-govori o „nedotupavosti odraslih u vezi sa zaista važnim stvarima u životu“-suprotstavljaju se svijet odraslih i svijet djece-ima izmišljenih doživljaja i lica--------papiri 23. Karel Čapek (1890 - 1938)-jedan od najvećih čeških književnika, pisac koji je i u svjetskoj književnost zauzeo posebno mjesto-doktor filozofije, pisac i novinar -prikazivao je svojim osebujnim stilom probleme ovoga svijeta i svijeta koji dolazi (rat, mehanizacija…)-izmislio je i prvi put upotrijebio riječ robot-drame: Iz života insekata Makropulova tajna R.U.R. Bijela bolest-romani: Tvornica apsolutnog Krakatit-pripovijetke o životu malih ljudi: Pripovijetke iz jednog džepa Običan život Prva smjena…-bajke: Poštarska bajka Doktorska bajka Razbojnička bajka-pisao je dakle i bajke, obično izdavane pod naslovom Devet bajki kojima su kasnije pridodane još 2, što ih čini ukopno jedanaest-životinje i ptice u njima govore, ima vila, vodenjaka, duhova i čuda, iz kojih proviruje i narodna bajka, i legenda, i saga-uvijek polazi od elemenata standardne priče -najosnovnija karakteristika njegovih bajki su mali obični ljudi (skitnice, lopovčići, siromasi, stražari, poštari…)-slika komične, alegorijske, paradoksalne i simboličke scene„POŠTARSKA BAJKA“ – papiri

24. Gianni Rodari ili angažirana priča(1920 - 1980)-među mlađim talijanskim piscima koji pišu priče-završio učiteljsku školu, bavi se novinarstvom-1948. počeo je pisati za djecu pjesme i priče, velik je uspjeh postigao s pričom Čipolino, s tom pričom uveo je u priču dvije novosti: -svijet voća i povrća (uz neke životinje i kukce) -lica i tematiku borbe malog naroda protiv izrabljivača

Primjer likova za priču Čipolino s obzirom na novosti-likovi: 1. predstavnici potlačenog naroda: Čipola i njegovih sedam sinova (Čipolino, čiča Tikvić, postolar Grozdić, glazbenik Kruškić, Porilukić, stric Borovnica, djevojčica Rotkvica) 2. iz tabora bogataša oni s vrlo malo prava, a koji će im se pridružiti: Višnjić i djevojčica Jagodica 3. gospoda i njihove sluge (princ Limun, barun Naranča, grofica Trešnja, knežević Mandarinko, detektiv mister Mrkvić, stražari limunovci, pas Oštrozub… )-ova priča novog tipa liči na basnu: u radnji sudjeluje voće i povrće a misli se na ljude-karakterizacije likova, sitni detalji, vješt način izvođenja radnje, živ dijalog„PUTOVANJE PLAVE STRIJELE“ -knjiga s manirom političke angažiranosti-s istom živosti prikazao je oživljujući ih, pobunu igračaka u trgovini-igračke žele da ih za novogodišnje darove dobiju siromašna djeca, pa izlaze iz Befanina dućana, putuju vlakom-igračkom Plava strijela i odlaze u stanove siromašnoj djeciOstala djela: Gelsomino u zemlji lažljivaca Telefonske priče Planeta ispunjenih želja

25. Slavko Kolar(1891 - 1963)-poznati novelist i humorist posebnog tipa-postao je dječji pisac kad je prenio na papir priče koje je pričao svom malom posinku te su tako nastale zbirke: Na leđima delfina Petrica Kerempuh, objavljene i pod naslovom Jurnjava na motoru-izgradio je svoj tip realističke novele natopljene humorom i svoj stil dikcije i vokabulara na kajkavskom-stvorio je poseban tip priče bliske realističkoj pripovijetci-Petrica Kerempuh - priča na motive, u stilu narodnih priča novelističkog ili relističkog tipa-tematski raznolike priče, u cjelini je primjesa imaginarno-irealna-nije uspio ostvariti onaj posebni sklad između teme, ambijenta, lica seljačkih i kaputaških, krajolika i dikcije koje nalazimo u njegovim novelama