dječije siromaštvo i uskraćenost u bosni i hercegovini ... · pdf filedječije...

1

Dječije siromaštvo i uskraćenost u Bosni i Hercegovini: Analiza višestrukog preklapanja

uskraćenosti na nacionalnom nivou (N-MODA)

Lucija Ferrone ([email protected])

Yekaterina Chzhen ([email protected])

Ključne riječi: Dječije siromaštvo; dječije blagostanje; višedimenzionalno siromaštvo; Bosna i

Hercegovina.

JEL klasifikacija: i31, I32, J13.

Zahvala: Zahvaljujemo se učesnicima i organizatorima N-MODA radionice održane u

UNICEF-u BiH u septembru 2014. godine na pomoći u identifikovanju pokazatelja i dimenzija

uskraćenosti. Posebno se zahvaljujemo Sabini Žunić, Sanji Dunn i ostalim kolegama iz

UNICEF-a u BiH na primjedbama i sugestijama tokom istraživanja, kao i Agenciji za statistiku

BiH, Republičkom zavodu za statistiku Republike Srpske i Federalnom zavodu za statistiku

koji su dozvolili pristup anketnim podacima. Autori su, također, vrlo zahvalni Marlous de

Milliano i Zlati Bruckauf na konstruktivnim komentarima na raniju verziju ovog rada.

2

Izvršni sažetak

U ovom izvještaju predstavljeni su rezultati Analize višestrukog preklapanja uskraćenosti (N-

MODA) za Bosnu i Hercegovinu (BiH). MODA je alat koji je razvio UNICEF za

prepoznavanje razmjera i prirode materijalne uskraćenosti i monetarnog siromaštva koje

doživljavaju djeca (vidi de Neubourg et al 2012). Oslanja se na međunarodni okvir dječijih

prava1 kako bi se izradile nove dimenzije dobrobiti djeteta u oblasti opstanka, razvoja, zaštite

i društvenog učešća.

Analiza koristi podatke iz dva posljednja reprezentativna istraživanja koja su obuhvatala

domaćinstva u BiH. Istraživanje višestrukih pokazatelja (MICS) provedeno je 2011 - 2012.

godine i u ovom izvještaju se koristilo za analizu situacije u kojoj se nalaze djeca uzrasta od 0

do 4 godine, dok se analiza na podacima iz proširene Ankete o potrošnji domaćinstava (EHBS)

iz 2011. godine odnosi na djecu uzrasta od 5 do 15 godina. Dimenzije koje su analizirane kod

djece do pet godina su: ishrana, zdravlje, razvoj djeteta, nasilna disciplina, informisanost i

uslovi stanovanja. Kada je riječ o starijoj djeci, analizirano je sedam dimenzija: ishrana,

odijevanje, obrazovni resursi, slobodne aktivnosti, društveno učešće, informisanost i uslovi

stanovanja. Kod starije djece ova studija analizira i preklapanje uskraćenosti i monetarnog

siromaštva, koristeći apsolutnu liniju siromaštva zasnovanog na potrošnji u iznosu od 238 KM

mjesečno po djetetu.

Studija pokazuje da su gotovo sva djeca uzrasta od 0 do 4 godine (98,1%) uskraćena u najmanje

jednoj dimenziji, a da ih je trećina (33,2%) uskraćeno u četiri ili više dimenzija istovremeno.

Mlađa djeca su najčešće uskraćena u pogledu ishrane (71,8%), razvoja (65,7%), informisanosti

(53,4%) i nasilne discipline (48,7%). Djeca u seoskim područjima su češće uskraćena u

pogledu informisanosti i uslova stanovanja (što je uglavnom posljedica nedostatka

odgovarajućih sanitarija), nego što je to slučaj sa djecom iz gradskih područja, što ukazuje na

postojanje infrastrukturnih problema. Odrastanje uz majku koja je neobrazovana ili ima samo

osnovno obrazovanje povećava izglede da će dijete biti uskraćeno u svim dimenzijama osim

ishrane i stanovanja. Ova studija je također pokazala visoki stepen preklapanja između

1 Konvencija o pravima djeteta iz 1989. godine, zajedno sa Svjetskim samitom o socijalnom razvoju (1995) i

Milenijskim razvojnim ciljevima (2000).

3

različitih dimenzija, posebno između ishrane, razvoja djeteta i informisanosti, a 27,6% djece

ispod pet godina uskraćeno je u sve ove tri dimenzije istovremeno.

Gotovo troje od četvero djece uzrasta 5-15 godina (73,8%) uskraćeno je u najmanje jednoj

dimenziji, a skoro svako četvrto dijete (22,8%) uskraćeno je u tri ili više dimenzija. Starija

djeca su uglavnom uskraćena u pogledu informisanosti, slobodnih aktivnosti i uslova

stanovanja. Uskraćenost u pogledu informisanosti posljedica je nepostojanja pristupa internetu,

a stambena uskraćenost je posljedica prenaseljenosti domaćinstva (češće nego sanitarnih

uslova). Moguće je da do ove dvije vrste uskraćenosti dolazi zbog infrastrukturnih problema,

na primjer, zato što u nekom području ne postoji mogućnost priključenja na internet, odnosno

ne postoje dovoljno velike stambene jedinice. Obrazovanje i aktivnost nosioca domaćinstva,

kao i broj djece u porodici, usko su povezani s vjerovatnoćom da će dijete biti uskraćeno u tri

ili više dimenzija. U slučajevima kada je nosilac domaćinstva nižeg nivoa obrazovanja posebno

se povećava vjerovatnoća da će doći do uskraćenosti u bilo kojoj dimenziji.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH (ASBH), u BiH je gotovo trećina (30,6%) djece

uzrasta od 5 do 15 godina siromašna, prema liniji apsolutnog siromaštva mjerenog potrošnjom

od 238 KM po glavi. Siromašna djeca imaju veće izglede da će biti uskraćena u bilo kojoj

istraženoj dimenziji, i u bilo kojem broju tih dimenzija istovremeno. Ona također imaju veće

šanse da će doživjeti uskraćenost jačeg intenziteta. Život u brojnijoj porodici (s troje ili više

djece), u domaćinstvu čiji nosilac nema završenu srednju školu i ne radi - sve to povećava

izglede da će dijete biti i siromašno i uskraćeno u tri ili više dimenzija. Međutim, stepen

preklapanja između uskraćenosti i siromaštva je umjeren; samo 13,8% djece uzrasta 5-15

godina je i siromašno i uskraćeno u najmanje tri od sedam istraženih dimenzija. Neki oblici

uskraćenosti pokazuju veći stepen osjetljivosti na potrošnju domaćinstava (npr. odjeća i

ishrana), dok drugi nisu toliko zavisni od povećanja potrošnje u domaćinstvu (npr.

informisanost i uslovi stanovanja). Dakle, politike usmjerene na smanjenje dječijeg siromaštva

4

i uskraćenosti trebale bi unaprijediti i potrošačku moć domaćinstava, kao i dostupnost usluga/

infrastrukturu u lokalnim zajednicama.

Uvod

Istraživanja stalno potvrđuju da su djeca najranjivija kategorija društva. Opšte je poznato da

siromaštvo šteti djeci ne samo u vrijeme kada ga doživljavaju (Brooks-Gunn i Duncan 1997.

godine), već ono često ima i dugoročne posljedice (Gregg i Machin 2001.godine; Čorak, 2006.

godine; Esping-Andersen i Myles 2009. godine). Praćenje nivoa dječijeg siromaštva i

analiziranje njegovih odrednica od ključnog je značaja za kreiranje i provođenje djelotvorne

politike za unapređenje životnih uslova za djecu. Iako je siromaštvo među djecom obično

mjereno udjelom djece koja žive u siromašnim domaćinstvima, djeca uglavnom ne učestvuju

u potrošnji domaćinstva i odlukama koje se odnose na potrošnju, a njihove potrebe se mogu

razlikovati od potreba odraslih članova domaćinstva (vidi de Neubourg i sur. iz 2014. godine).

Nadalje, utvrđeno je da je siromaštvo višedimenzionalni koncept koji obuhvaća više od samih

prihoda ili potrošnje dobara i usluga:

"Djeca koja žive u siromaštvu uskraćena su u pogledu prehrane, vode i sanitarnih objekata,

pristupa osnovnim uslugama zdravstvene zaštite, sigurnog zaklona, obrazovanja, učešća u

društvu i zaštite, a premda teški nedostatak roba i usluga pogađa svako ljudsko biće, on je

najopasniji i najštetniji za djecu, ostavljajući ih bez mogućnosti i da uživaju svoja prava,

ostvare svoj puni potencijal i učestvuju u društvu kao njegovi punopravni članovi" (UN, 2007).

Uvažavajući višedimenzionalnu prirodu siromaštva, tokom protekle decenije postignut je

značajan napredak u njegovom mjerenju (vidi: Atkinson 2003. godine ; Bourguignon i

Chakravarty 2003. godine; Gordon et al 2003. godine; Alkire i Foster 2011. godine). Analiza

višestrukog preklapanja uskraćenosti (MODA) je nova metodologija koju je razvio UNICEF

kako bi se utvrdile razmjere i priroda materijalne uskraćenosti i monetarnog siromaštva koje

doživljavaju djeca (vidi de Neubourg et al 2012. godine). Oslanja se na međunarodni okvir

5

dječijih prava2 kako bi se izgradile nove dimenzije dobrobiti djeteta u oblasti opstanka, razvoja,

zaštite i društvene participacije. Stoga uključuje aspekte dobrobiti djeteta koji čak i ne moraju

biti direktno povezani s materijalnim sredstvima, ali na koje, umjesto toga, utiče nedostatak

lokalne infrastrukture (npr. vode i sanitarija) ili odnosi u okviru domaćinstva (npr. zaštita od

nasilja).

Ova studija koristi metodologiju MODA za analiziranje siromaštva i višestruke uskraćenosti

djece u Bosni i Hercegovini (BiH). Prema posljednjim analizama reprezentativnih podataka na

nivou BiH dobijenih Anketom o potrošnji domaćinstava za 2007. i 2011. godinu, djeca u BiH

češće žive u siromašnim i/ili materijalno uskraćenim domaćinstvima u odnosu na stanovništvo

kao cjelinu (Bruckauf 2014. godine; Chzhen 2009. godine). Ovaj izvještaj ide još dublje i nudi

detaljniju sliku o životnim uslovima djece u BiH. On analizira učestalost i intenzitet

višedimenzionalne uskraćenosti kod djece, kao i preklapanja između monetarnog siromaštva i

višestruke uskraćenosti.

Podaci i metode

Analiza koristi podatke iz dva posljednja reprezentativna istraživanja domaćinstava provedena

u BiH: Istraživanje višestrukih pokazatelja (MICS) 2011-2012 i proširena Anketa o potrošnji

domaćinstava (EHBS) iz 2011. godine.

MICS je međunarodno istraživanje koje se provodi po domaćinstvima i koje prikuplja

raznovrsne informacije o stanju djece. Dizajnirano za mjerenje napretka u odnosu na

međunarodno dogovorene razvojne ciljeve, MICS je vrlo pogodno istraživanje za analizu

višedimenzionalne uskraćenosti kod djece. Međutim, ovo istraživanje obično ne sadrži podatke

o prihodima i potrošnji domaćinstva, tako da se ne može koristiti za analizu monetarnog

siromaštva. Najnoviji podaci u okviru MICS-a prikupljeni su u BiH u periodu od novembra

2011. do marta 2012, na uzorku od 6838 domaćinstava (Agencija za statistiku Bosne i

2 Konvencija o pravima djeteta iz 1989. godine, zajedno sa Svjetskim samitom o socijalnom razvoju (1995) i

Milenijumskim razvojnim ciljevima (2000).

6

Hercegovine, 2013. godine). Kada je riječ o manjoj djeci (ispod pet godina) obuhvaćene su

oblasti kao što su ishrana, zdravlje, razvoj djeteta i dječija zaštita.

EHBS sadrži podatke o izdacima za potrošnju domaćinstava koje su koristile tri statističke

institucije u BiH za procjenu stope monetarnog siromaštva i druge ključne pokazatelje životnog

standarda, kao što su pristup trajnim potrošnim dobrima i stambeni uslovi. Osim toga,

istraživanje iz 2011. godine uključivalo je dva ad-hoc modula koji su sadržavali 11 pitanja koja

su se posebno odnosila na djecu ispod 16 godina u oblasti ishrane, razvoja djeteta i društvenog

učešća. Ove stavke su podskup od 14 pitanja o uskraćenosti koja su korištena u statistici EU o

dohotku i životnim uslovima (EU-SILC) iz 2009. godine. EHBS podaci su prikupljani tokom

2011. godine, proizvodeći reprezentativni uzorak od 7.400 domaćinstava (Bruckauf 2014.

godina).

Slijedeći pristup životnog ciklusa, MODA uviđa da djeca različitog uzrasta mogu imati različite

potrebe. Na primjer, za dojenčad i školsku djecu mogu biti relevantne različite dimenzije

dječijeg blagostanja. S obzirom na to da MICS sadrži obilje podataka o djeci ispod pet godina,

a da EHBS iz 2011. godine sadrži pitanja koja su relevantnija za stariju djecu, u ovoj studiji

postoje dvije starosne grupe: djeca do pet godina, na temelju podataka iz MICS 2011-2012.

godine, i djeca uzrasta 5 -15 godina, na temelju podataka iz EHBS 2011. godine.3 S obzirom

na to da MODA izučava raspodjelu uskraćenosti na nivou djeteta, za svaku starosnu grupu

može biti korišten samo jedan izvor anketnih podataka. Na primjer, kako bi saznali koliko

oblika uskraćenosti dijete doživljava u isto vrijeme, važno je imati podatke o svim oblicima

uskraćenosti kojima je ono izloženo iz istog seta podataka. Budući da u MICS istraživanju

nema podataka o potrošnji ili prihodima koji se koriste za mlađu starosnu grupu, to znači da

preklapanja između monetarnog siromaštva i višedimenzionalne uskraćenosti mogu biti

analizirana samo za stariju starosnu grupu.

Istraživanje se odvijalo u skladu sa smjernicama koje se odnose na MODA (de Neubourg sur.,

2012a) na sljedeći način. Pokazatelji i dimenzije uskraćenosti odabrani su za svaku starosnu

grupu pomoću međunarodnog okvira dječjih prava, kao i nacionalnih normi, uz proces

konsultacija sa BiH stručnjacima (iz vladinih ministarstava i statističkih institucija) i

stručnjacima UNICEF-a, i u skladu sa raspoloživošću podataka. Studija zatim procjenjuje udio

3 Konačni uzorak se sastojao od 1.959 djece 0-4 godine i 1.998 djece 5-15. godina

7

djece u svakoj starosnoj grupi koja su uskraćena prema svakom pokazatelju i dimenziji, kao i

u nekoliko dimenzija istovremeno, prikazuje stepen preklapanja između različitih dimenzija,

te analizira profil djece koja su istovremeno uskraćena u više dimenzija. Koristeći podatke iz

EHBS istraživanja iz 2011. godine, ova studija također analizira preklapanja između višestruke

uskraćenosti i monetarnog siromaštva kod djece uzrasta 5-15 godina.

Raspodjela broja uskraćenosti među djecom u određenoj starosnoj grupi na nivou BiH

pokazuje intenzitet cjelokupne dječije uskraćenosti za tu starosnu grupu. Kako bi se

identificirala djeca uskraćena u više dimenzija, mora biti odabrana granična vrijednost (prag).

Dijete će se smatrati uskraćenim u više dimenzija ako je broj njegovih uskraćenosti veći ili

jednak graničnoj vrijednosti (pragu). Upoređivanjem rezultata pomoću različitih pragova

moguće je dobiti dragocjen uvid u razmjere dječije uskraćenosti. Svim dimenzijama

uskraćenosti data je jednaka implicitna težina, jer međunarodni okvir dječijih prava ne daje

prioritet pojedinim pravima djeteta u odnosu na druge.

Omjer broja djece (H) odnosi se na broj djece u određenoj starosnoj grupi koja su višestruko

uskraćena prema određenom pragu, izražen kao postotak sve djece u ovoj starosnoj grupi.

Prosječan intenzitet uskraćenosti (A) može se izračunati kada se broj uskraćenosti višestruko

uskraćene djece podijeli s maksimalnim brojem istraženih dimenzija uskraćenosti (d),

uprosječen za svu uskraćenu djecu u relevantnoj starosnoj grupi. On bilježi postotak svih

mogućih oblika uskraćenosti prosječno uskraćenog djeteta.4 S obzirom da intenzitet

uskraćenosti ne utiče na omjer broja djece, može se izvršiti određeno prilagođavanje (Alkire &

Foster, 2011. god.). Prilagođeni omjer broja djece (M0) se tada izračunava kako slijedi:

𝑀𝑜 = 𝐻 ∗ 𝐴

Prilagođeni omjer broja djece zadovoljava uslov "dimenzionalne monotonosti", što znači da bi

stopa uskraćenosti trebala pasti kada kod uskraćenog djeteta dođe do poboljšanja stanja u

jednoj od dimenzija. Dakle, za razliku od prostog omjera broja djece, prilagođeni omjer

osjetljiv je na razmjere uskraćenosti kod svakog djeteta. Proizvod ova dva omjera, M0 je broj

koji se kreće od 0 do 1.

4 Treba imati na umu da je ovo cenzurisana mjera: računa se samo za djecu koja su uskraćena na osnovu izabrane

granične vrijednosti (praga).

8

Iako je moguće kritikovati korištenje prilagođenog omjera broja djece (M0) zbog njegovog

prikrivanja dimenzionalnosti uskraćenosti (time što je izražen jednim brojem), on posjeduje

nekoliko korisnih svojstava koja daju uvid u to šta pokreće višedimenzionalnu uskraćenost na

svakom pragu. M0 se može rastaviti na pojedinačne udjele različitih podgrupa djece i,

odvojeno, na pojedinačne udjele svake dimenzije. Što je veća učestalost i težina uskraćenosti

među djecom u određenoj podgrupi, i što je veća rasprostranjenost ovog obilježja domaćinstva

u dječijoj populaciji, to će više to obilježje domaćinstva doprinijeti ukupnom prilagođenom

omjeru broja uskraćene djece. Detaljniji opis, uključujući formule za sve pokazatelje, dat je u

Prilogu B.

Pokazatelji i dimenzije uskraćenosti

Na slici 1 navedene su dimenzije uskraćenosti odabrane za svaku starosnu grupu unutar ove

studije. Sve te dimenzije, osim informisanosti i stanovanja, definisane su na nivou djeteta

(odnosno cijele grupe djece u domaćinstvu). Dimenzije informisanosti i uslova stanovanja

definisane su na nivou domaćinstva. Oni su relevantne za okruženje u kojem djeca odrastaju i,

s obzirom na raspoložive podatke, ne mogu biti mjerene odvojeno za svako dijete. Međutim,

čak i ove dimenzije se mjere na način da je jedinica posmatranja dijete.

Slika 1 Odabrane starosne grupe i dimenzije dječije uskraćenosti

Svaka dimenzija uskraćenosti sačinjena je na osnovu dva pokazatelja, osim dimenzije “razvoj

djeteta”, gdje postoje ukupno četiri pokazatelja, dva za svaku starosnu podgrupu.5 Pokazatelji

5 Uobičajeno je korištenje dva pokazatelja za svaku dimenziju, iako nije pogrešno ni koristiti samo jedan ukoliko

on uspijeva obuhvatiti cijelu dimenziju. Analiza višestrukih preklapanja uskraćenosti rađena za Evropsku uniju

(EU-MODA) koristi dva pokazatelja za većinu dimenzija (vidi Chzhen i de Neubourg 2014.), kao i „Cross-

Uzrast 0-4 godine

• Ishrana

• Zdravlje

• Razvoj djeteta

• Nasilna disciplina

• Informisanost

• Stanovanje

Uzrast 5-15 godina

• Ishrana

• Odjeća

• Obrazovni resursi

• Slobodne aktivnosti

• Učešće u društvenim aktivnostima

• Informisanost

• Stanovanje

9

se biraju na osnovu toga koliko se blisko odnose na dimenziju koju trebaju mjeriti. Namijenjeni

su prvenstveno za označavanje stvarne uskraćenosti (npr. ako djeca nisu vakcinisana), nego na

povezanost s nekim oblikom uskraćenosti (npr. udaljenost od najbliže klinike). Pokazatelji (i

dimenzije) mjere se kao binarne varijable, gdje "1" označava prisustvo uskraćenosti, a "0"

označava njeno odsustvo. Kako bi se pokazatelji grupisali u dimenzije, MODA koristi

takozvani pristup “unije”: dijete je uskraćeno u nekoj dimenziji ukoliko je uskraćeno u barem

jednom od njena dva pokazatelja. To znači da odsustvo uskraćenosti na osnovu jednog

pokazatelja ne umanjuje postojanje uskraćenosti na koju ukazuje drugi pokazatelj. Na primjer,

činjenica da je primljena cijela serija vakcina protiv dječije paralize (polio) nije dovoljna da

nadoknadi izostanak pravovremenog vakcinisanja protiv morbila, zaušaka i rubeole (MMR).

Slično metodologiji EU-SILC, pitanja o uskraćenosti posebno namijenjena djeci u analizi

EHBS iz 2011. godine odnose se na cijelu grupu djece u domaćinstvu mlađe od 16 godina. Ako

je jedno dijete uskraćeno za neku stavku, pretpostavlja se da su i ostala djeca uskraćena za istu

tu stavku. Osim toga, pitanja koja se odnose na pristup djece različitim resursima imaju tri

potencijalna odgovora: da; ne – zato što domaćinstvo to ne može priuštiti; i ne - iz nekog drugog

razloga. Evropski pokazatelji uskraćenosti imaju tendenciju da se temelje na usko definisanom

prisilnom nedostatku: neka stavka nedostaje jer je ne mogu priuštiti (vidi Guio 2009. g).

Međutim, budući da djeca nemaju vlastita sredstva i nisu odgovorna za potrošnju svojih

roditelja, MODA definiše dječiju uskraćenost kao nedostatak nekog dobra iz bilo kojeg razloga

(vidi Chzhen i de Neubourg 2014). Konvencija o pravima djeteta iz 1989. godine štiti prava

djeteta bez obzira na “rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje,

nacionalno, etničko ili socijalno porijeklo, imovinsko stanje, invalidnost, rođenje ili drugi

status" njegovih roditelja ili staratelja (CRC članak 2). Stoga ova studija smatra da je dijete

uzrasta 5-15 godina koje nema pristup određenom resursu uskraćeno ili zato što to njegovo

domaćinstvo ne može priuštiti, ili iz nekog drugog razloga.

Tabela 1 prikazuje pokazatelje za svaku dimenziju uskraćenosti i starosnu grupu, uključujući

"pragove" korištene za njihovu izradu. Vidi Prilog A za više detalja.

Country MODA“ koja je obuhvatila nekoliko zemalja s nižim i srednjim prihodima (de Neubourg et.al. 2012b).

Više informacija: www.unicef-irc.org/MODA

10

Tabela 1 Dimenzije, pokazatelji i pragovi za studiju N-MODA BiH

Starosna grupa 1: Djeca 0-4

Dimenzija Pokazatelj Napomene Definicija

Ishrana

Prekomjerna

težina

Težina u odnosu na visinu veća za 2 standardne devijacije od međunarodne medijane (WHO)

Učestalost

hranjenja Učestalost hranjenja dojenčadi i male djece ispod preporučenog

minimuma6

Zdravlje

Morbili Dijete nije vakcinisano protiv morbila, zauški i rubeole do 18

mjeseci života

Polio

Dijete nije primilo 3 vakcine protiv polia do uzrasta od 12 mjeseci7

Razvoj djeteta

Igračke Za djecu ispod 3 god. Nema igračaka kupljenih u prodavnici.

Knjige Za djecu ispod 3 god. U kući nema dječijih knjiga.

Program

ranog razvoja

(ECEC)

Za djecu od 3-4 god. Dijete ne pohađa nikakav obrazovni program za rani razvoj.

Uključenost

roditelja Za djecu od 3-4 god. Otac nije uključen u najmanje jednu aktivnost s djetetom.

Nasilna disciplina

Fizičko Dijete živi u porodici u kojoj se primjenjuje fizičko kažnjavanje.

Psihološko Dijete živi u porodici u kojoj se primjenjuje psihološko nasilje.

Pristup informacijama

Kompjuter U domaćinstvu nema kompjutera.

Internet U domaćinstvu nema priključka na internet.

Stanovanje

Toalet U domaćinstvu nema toaleta s vodokotlićem (odvoda ili septičke

jame)

Prenaseljenost Broj spavaćih soba po osobi ispod 60% medijane iz HBS8

6 Za više detalja vidi prilog A 7 Vakcinacija djece je obavezna u BiH. Međutim, ne postoji mehanizam kojim se vakcinacija može nametnuti. 8 Korištena je medijana iz proširene Ankete o potrošnji domaćinstava (EHBS) kako bi se imala konstantna mjerila

prenaseljenosti. Pogledati bilješku 18 u Prilogu A.

11

Starosna grupa 2: Djeca 5-15

Dimenzije Pokazatelji Napomene Definicija

Ishrana Voće Voće ili povrće manje od jednom dnevno

Obroci Manje od tri obroka dnevno

Odjeća Odjeća Nema nikakvu novu odjeću

Obuća Nema dva para obuće

Obrazovni

resursi

Školska

putovanja Za djecu 6-15 Ne učestvuje u školskim aktivnostima koje je potrebno platiti

Domaća zadaća Za djecu 6-15 Kod kuće nema odgovarajuće mjesto za izradu domaće zadaće.

Slobodne

aktivnosti

Knjige U kući nema knjiga

Slobodne

aktivnosti Ne učestvuje redovno u slobodnim aktivnostima

Društveni

život

Proslave Nema proslave kada su posebne prilike (rođendan i sl.)

Prijatelji Ne može pozvati prijatelje s kojima bi se igralo

Informisanost Kompjuter U domaćinstvu nema kompjutera

Internet U domaćinstvu nema priključka na internet

Stambeni

uslovi

Toalet U domaćinstvu nema toaleta s vodokotlićem (odvoda ili septičke

jame)

Prenaseljenost Broj prostorija po osobi (isključujući kuhinju) ispod 60% medijane

za ovu starosnu grupu

U studiju su uključena samo djeca za koju postoje validni podaci za svaki od pokazatelja. To

omogućava dosljednost pokazatelja i dimenzija, ali može doći i do pristrasnosti, ako se djeca

isključena zbog vrijednosti koje nedostaju za bilo koji pokazatelj razlikuju od cijelog uzorka

na način koji ima veze s uskraćenošću. U prilogu E naveden je udio djece isključene iz studije

za svaku starosnu grupu, kao i analiza toga da li je mogućnost njihove isključenosti značajno

povezana s bilo kojom karakteristikom domaćinstva.9

Izvještaj predstavlja glavne rezultate sljedećim redoslijedom: najprije za mlađu starosnu grupu

(0-4 godine), a zatim za stariju starosnu grupu (5-15 godina).

9 Među djecom ispod pet godina, djeca koja imaju manje od tri godine i ona u gradskim sredinama imaju znatno

veće izglede da će biti isključena iz studije zbog vrijednosti koje nedostaju, uz nepromjenjivost ostalih faktora.

Među djecom uzrasta 5-15 godina, djeca iz domaćinstava u kojima je žena nosilac domaćinstva ili domaćinstava

čiji nosilac ima više obrazovanje, kao i domaćinstava s nižim omjerom radno sposobnih neaktivnih članova, imaju

veće izglede da će biti isključena iz studije.

12

Djeca uzrasta 0-4 godine

U ovom dijelu su predstavljeni rezultati analize uskraćenosti u samo jednoj dimenziji i

višestruke uskraćenosti kod djece ispod pet godina, na osnovu podataka iz MICS 4 (2001-

2012).

Analiza uskraćenosti u samo jednoj dimenziji

Analiza uskraćenosti u samo jednoj dimenziji predstavlja stope uskraćenosti za svaki

pokazatelj i dimenziju. Ovo je prvi korak u analizi uskraćenosti, a posebno je korisno razumjeti

šta izaziva uskraćenost u određenom kontekstu, kako bi se efikasno usmjeravale politike i

intervencije. Tako su djeca do pet godina uglavnom uskraćena u ishrani (71,8%), razvoju

(65,7%) i informisanosti (53,4%). Stopa uskraćenosti koja se odnosi na ishranu najčešće je

rezultat načina prehrane dojenčadi i male djece i obuhvata 65,6% djece ispod pet godina. Ovo

ukazuje na postojanje nepravilne ishrane.10

Što se tiče dimenzije razvoja djeteta, glavni izvor uskraćenosti su obrazovanje i odgoj u ranom

djetinjstvu (ECEC), za šta je uskraćena velika većina djece od 3 i 4 godine (87%). Glavni

razlozi niske obuhvaćenosti djece predškolskim obrazovanjem su nedovoljni fizički kapaciteti

i nedostatak mreže takvih institucija u cijeloj zemlji. Dok u malim gradovima i seoskim

područjima često i nema objekata za rano obrazovanje i razvoj, u gradskim područjima ove

ustanove su pretrpane. Što se tiče potražnje, čini se da unutar domaćinstava nedostaje svijesti

o potrebi za takvim ustanovama, a prema Istraživanju o znanju, stavovima i praksi provedenom

2013. godine među domaćinstvima s djecom predškolske dobi, glavni razlog zbog kojeg se

djeca ne upisuju u predškolske ustanove leži u uvjerenju da je za njih bolje da budu s bliskim

članovima porodice, a kao razlozi se navode i udaljenost i financijske teškoće. Dakle, čini se

da na nisku stopu upisa u predškolske ustanove utiču faktori na strani potražnje, ali i ponude.

Više od polovine djece ispod pet godina (53,4%) živi u domaćinstvu koje nema priključak na

internet, a više od jedne trećine domaćinstava nema kompjuter (38,8%). Sva djeca koja u kući

nemaju kompjuter, nemaju ni pristup internetu. To ponovo može biti ili problem finansijskih

mogućnosti (strana potražnje) ili infrastrukturni nedostatak pristupa internetu u području u

10 Uskraćenost prema ovom pokazatelju uglavnom pogađa djecu uzrasta 6-23 mjeseca koja nisu dojena i koja

imaju manje od 4 obroka dnevno čvrste ili polučvrste hrane, bez mliječnih proizvoda. Druga najbrojnija grupa po

uskraćenosti su djeca od 24 do 59 mjeseci koja imaju manje od 5 obroka dnevno.

13

kojem dijete živi (strana ponude). Iako ovi pokazatelji ne utiču direktno na djecu ispod pet

godina, uticaće indirektno na dječije blagostanje, jer će uticati na pristup informacijama onih

koji se brinu za djecu.

Četvrti najveći omjer broja uskraćene djece prisutan je kod dimenzije nasilne discipline

(48,7%). Skoro svako drugo dijete uzrasta 0-4 izloženo je nasilnoj disciplini u svom

domaćinstvu. Ova dimenzija obuhvata fizičko nasilje (40,8%), a 32% djece je izloženo i

psihičkom nasilju.11 Iako ovo nisu glavni izvori uskraćenosti za ovu starosnu grupu, to su ipak

vrlo važni faktori kada je riječ o dobrobiti djeteta.

Slika 2 Broj (omjer) uskraćene djece prema pokazateljima i dimenzijama

Izvor: MICS 2011-12. Osnova: djeca ispod 5 godina.

Još jedan važan dio analize uskraćenosti je razumijevanje veze između uskraćenosti i porodice

u kojoj dijete živi i, ako je moguće, njenih individualnih karakteristika. Postoje brojni faktori

11 Fizičko nasilje je udaranje ili šamaranje djeteta golim rukama ili nekim predmetom, a psihičko nasilje je vikanje

ili nazivanje djeteta pogrdnim imenima (vidi Prilog A).

16.9

65.6

12.3

18.5

11.9

48.3

87

17.6

40.8

32

38.8

53.4

9.1

22.1

0 20 40 60 80 100

Overweight

Feeding

Measles

Polio

Toys

Books

ECEC

Engagement

Physical

Psychological

Computer

Internet

Toilet

Overcrowding

Nu

trit

ion

Hea

lth

Ch

ild d

evel

op

me

nt

Ch

ildd

isci

plin

eIn

form

atio

nac

cess

Ho

usi

ng

Broj uskraćene djece (%)

71.8

24.7

65.7

48.7

53.4

28.7

Nu

trit

ion

Hea

lth

Ch

ild D

eve

lop

men

t

Vio

len

t D

isci

plin

e

Info

rmat

ion

Acc

ess

Ho

usi

ng

Bro

j usk

raće

ne

dje

ce (

%)

Prenaseljenost

Toalet

Internet

Kompjuter

Psihičko

Fizičko

Uključenost

Predškolsko

obr. Knjige

Igračke

Polio

Prenaseljenost MMR

Način ishrane

Pretilost

Pri

stu

p

info

rm.

Stan

ova

nje

D

isci

plin

a

Raz

voj d

jete

ta

Zdra

vlje

Is

hra

na

Sta

no

van

je

Pri

stu

p in

form

acija

ma

Nas

ilna

dis

cip

lina

Raz

voj d

jete

ta

Zd

ravl

je

Ish

ran

a

14

koji mogu biti povezani s uskraćenošću djeteta. Uz pomoć podataka koji se u MICS analizi

odnose na djecu ispod 5 godina utvrđeno je deset relevantnih varijabli. U tabeli 2 prikazana je

njihova raspodjela unutar uzorka. Prve dvije varijable su pojedinačne, mjerene na nivou djeteta,

dok se preostale odnose na nivo domaćinstva. “Niže obrazovanje” odnosi se na završenu

osnovnu školu ili izostanak obrazovanja, a “više obrazovanje” odnosi se na srednje obrazovanje

i više od toga. “Stopa izdržavanih članova” je odnos ukupnog broja članova domaćinstva ispod

15 i iznad 65 godina ( nominalno neaktivnog stanovništva) i broja članova domaćinstva od 15

do 64 godine (radno sposobnog stanovništva).12 Ovaj omjer ne uzima u obzir efektivno stanje

aktivnosti ukućana, ali predstavlja mjerilo teoretskog 'tereta' koje domaćinstvo treba izdržavati.

Kako bi se izradio binarni pokazatelj, koristili smo samo medijanu za domaćinstva s djecom

ispod pet godina.

Većina djece mlađe od 5 godina živi u seoskim područjima, u porodici s jednim ili dvoje djece,

a nosilac domaćinstva je najčešće muškarac sa završenom srednjom ili višom školom.

Tabela 2 – Raspodjela pozadinskih varijabli

Pozadinske varijable Procenat

Spol: ženski 51.4

Spol: muški 48.6

Dijete ima manje od 3 godine 58.8

Dijete ima više od 3 godine 41.2

Seosko područje 68.2

Gradsko područje 31.8

Žena nosilac domaćinstva 9.0

Muškarac nosilac domaćinstva 91.0

Majka ima niže obrazovanje 24.3

Majka ima više obrazovanje 75.7

Nosilac domaćinstva ima niže obrazovanje 32.4

Nosilac domaćinstva ima više obrazovanje 67.6

Najmlađe dijete ima manje od 3 godine 69.1

Najmlađe dijete ima više od 3 godine 30.9

Troje ili više djece ispod 18 godina 24.1

Jedno ili dvoje djece ispod 18 godina 75.9

Stopa izdržavanih članova iznad medijane 50.6

Stopa izdržavanih članova ispod medijane 49.4

Federacija BiH 70.1

Republika Srpska 28.1

Brčko distrikt 1.8

N 1,959

Izvor: MICS 2011-12. Osnova: djeca ispod 5 godina.

12 Prema zakonu u BiH, radna sposobnost se stiče sa 15 godina, a penzija sa 65. godina.

15

Za svaku od šest dimenzija i svih deset pozadinskih varijabli (uključujući entitete), u Prilogu

C je prikazan ukupan omjer broj djece prema dimenzijama uskraćenosti za svaku podgrupu

djece, definisan pozadinskim varijablama. Statistički značajne razlike na nivou pouzdanosti od

95% označene su zvjezdicom.

Na primjer, postoje značajne razlike prema vrstama područja (seoska u odnosu na gradska)

kada je riječ o tri dimenzije: razvoj djeteta, informisanost i uslovi stanovanja (vidi sliku 3). Kod

sve tri dimenzije ove razlike su najčešće zbog lošije infrastrukture (npr. predškolskih objekata,

interneta i sanitarija) u seoskim područjima. Važno je napomenuti da više od dvije trećine

(68,2%) djece mlađe od 5 godina u izučavanom uzorku živi u seoskim područjima.

Slika 3 Zastupljenost dimenzija prema mjestu stanovanja

Izvor: MICS 2011-12. Osnova: djeca ispod 5. godina *p<0.05.

U Prilogu C također su prikazane značajne razlike prema uzrastu djeteta (djeca ispod 3 godine

u odnosu na djecu od 3 ili 4 godine) u četiri od šest dimenzija: prehrana, zdravlje, razvoj djeteta

i nasilna disciplina. Čini se da je kod djece uzrasta od 0 do 4 godine uskraćenost češće prisutna

među djecom od 3 i 4. godine. Međutim, treba napomenuti da su kod dimenzije razvoja djeteta

korištene dvije različite grupe pokazatelja za ove dvije starosne podgrupe. Za djecu mlađu od

tri godine pokazatelji su prisustvo dječjih knjiga i kupljenih igračaka u domaćinstvu. A za djecu

uzrasta 3-4 godine izabrani pokazatelji su angažman oca i učešće djeteta u programu ranog

0.0

20.0

40.0

60.0

80.0

100.0Nutrition

Health

Child Development*

Violent Discipline

Information Access*

Housing*

Urban RuralGradsko područje

Seosko područje

Pristup informacijama* Razvoj djeteta*

Zdravlje*

Ishrana*

Nasilna disciplina*

Stanovanje*

16

obrazovanja (vidi tabelu 1). Slika 2 pokazuje da je uskraćenost posebno velika kod ovog

posljednjeg pokazatelja, što uzrokuje veću uskraćenost kod djece od 3-4 godine.

Međutim, kada se “pozadinske” karakteristike analiziraju jedna po jedna, njihov pojedinačni

uticaj na uskraćenost prema različitim dimenzijama može biti precijenjen. Kako bi se smanjio

rizik od otkrivanja prividnih odnosa, u tabeli 3 su prikazani rezultati modela logističke

regresije, posebno za svaku dimenziju, uz istovremeno korištenje svih pozadinskih varijabli

kao kovarijanata. To omogućava procjenu njihovih nezavisnih ili djelimičnih efekata na

vjerojatnoću da dijete ispod pet godina bude uskraćeno u svakoj dimenziji, dok sve ostalo ostaje

isto.

Iskazane procjene su efekti varijabli na log odds (logaritamske šanse) da dijete bude uskraćeno

u svakoj dimenziji. Kako bi se izračunali odgovarajući efekti na izglede za uskraćenost, što

vodi do više intuitivnog tumačenja, procijenjeni koeficijenti trebaju biti potencirani (anti-

logged). Procjene se uvijek odnose na kategoriju o kojoj je riječ, u odnosu na osnovnu

kategoriju. Na primjer, koeficijent varijable 'seoski' posljedica je uskraćenosti u dimenziji

života djeteta u seoskom području, u odnosu na dijete koje živi u gradskom području, dok su

ostale varijable u modelu konstantne. Odgovarajući omjeri izgleda prikazani su u Prilogu D.

Varijable koje utiču na najveći broj različitih dimenzija su: uzrast djeteta, najviši obrazovni

nivo majke i područje u kojem se domaćinstvo nalazi.

Kada je riječ o informisanosti i uslovima stanovanja, primijećene su značajne razlike u odnosu

na područje u kojem se domaćinstvo nalazi. Djeca u seoskim područjima imaju više od tri puta

veće izglede da će biti uskraćena za informacije i gotovo dvostruko veće izglede da će biti

uskraćena u pogledu uslova stanovanja u odnosu na djecu u gradskim područjima. Kada je riječ

o uslovima stanovanja, postoji značajna razlika u sanitarnim uslovima za koje je uskraćeno

12,8% seoske i 1,4% gradske djece. U međuvremenu, 64,6% djece u seoskim područjima nema

pristup internetu, u poređenju sa 29,5% djece u gradskim područjima.13 Ovo ukazuje na

postojanje infrastrukturnih problema u seoskim područjima.

13 U uzorku nije bilo djece koja imaju priključak na internet, a nemaju kompjuter. Zbog toga je broj djece koja

imaju internet isti za cijelu dimenziju informisanosti.

17

Djeca do tri godine imaju znatno manje izglede da će biti uskraćena u dimenzijama prehrane,

zdravlja, razvoja i nasilne discipline. Što se tiče o dimenzije razvoja djeteta, moguće je da je to

posljedica upotrebe različitih pokazatelja. Za djecu mlađu od tri godine pokazatelji su igračke

i posjedovanje knjiga kod kuće. Za djecu stariju od tri godine pokazatelji su angažman oca i

predškolsko obrazovanje i njega. S obzirom na to da je rano (predškolsko) obrazovanje

pokazatelj uskraćenosti u ovoj dimenziji, možda je ovim moguće objasniti zašto je uskraćenost

prisutnija kod djece starijeg uzrasta. Slično tome, pokazatelj "ishrana dojenčadi i male djece"

sačinjen je korištenjem različitih standarda minimalne učestalosti obroka kod djece različitog

uzrasta (vidi Prilog A), što za rezultat ima da veći postotak djece uzrasta od 24 do 59 mjeseci

ima manje od pet obroka dnevno, koliko iznosi preporučeni minimum.

Obrazovanje majke ima značajan uticaj na četiri odvojene dimenzije: ishranu, zdravlje, razvoj

djeteta, i nasilnu disciplinu. Djeca čije majke imaju niže obrazovanje imaju 1,7 puta veće

izglede da će biti uskraćena u dimenzijama prehrane i zdravlja, 1,8 puta veće izglede za

uskraćenost u pogledu razvoja, a 1,5 puta veće izglede da će biti uskraćena u dimenziji nasilna

disciplina. Ovi rezultati su u skladu sa obimnom literaturom koja se odnosi na ulogu

obrazovanja majke u blagostanju djeteta (vidi, na primjer, Carneiro i Parey, 2013.g.).

Djeca iz domaćinstava u kojima je majka nosilac domaćinstva imaju znatno manje izglede za

uskraćenost u pogledu stambenih uslova. To se poklapa sa zaključcima koji se odnose na djecu

do 18 godina iz analiza EHBS (2011) i Bruckauf (2014). Međutim, samo 9% djece obuhvaćene

ovom studijom živi u domaćinstvima čiji je nosilac žena.

Prema tabeli 3, djeca u Republici Srpskoj imaju veće izglede da budu uskraćena u pogledu

zdravlja i stambenih uslova, ali manje izglede da budu uskraćena u pogledu razvoja i nasilne

discipline, u odnosu na djecu u Federaciji BiH. Život u Brčko Distriktu smanjuje izglede za

uskraćenost u pogledu ishrane i nasilne discipline, ali povećava izglede za uskraćenost u

pogledu informacija.

18

Tabela 3 Koeficijenti logističke regresije za svaku dimenziju

Ishrana Zdravlje Razvoj djeteta

Nasilna disciplina


Stanovanje

Republika Srpska -0.05 0.35* -0.60*** -0.58** 0.05 0.59**

Brčko Distrikt -0.68* 0.36 0.14 -0.87* 0.89* -0.17

Djevojčica -0.09 -0.08 -0.20 -0.15 -0.12 -0.11

Dijete ispod 3 godine -2.48*** -0.48*** -2.40*** -0.54*** 0.12 0.19

Seosko područje -0.26 -0.22 0.70*** 0.05 1.23*** 0.51**

Žena nosilac domaćinstva -0.28 0.16 0.12 -0.48 -0.34 -0.93**

Majka ima osnovno

obrazovanje/neobrazovana 0.54* 0.51** 0.58* 0.41* 0.89 0.23

Nosilac domaćinstva ima niže obrazovanje

-0.33 -0.37 0.76*** 0.23 1.07 0.00

3 ili više djece -0.05 0.15 -0.04 0.23 -0.47** 0.02

Stopa izdržavanih članova iznad medijane

-0.02 -0.31* 0.11 0.61*** 0.47** -0.07

Postojanost 3.03*** -0.68*** 1.69*** -0.03 -1.36 -1.46***

N 1958 1958 1958 1958 1958 1958

Statistički značaj: *0.05 **0.01 ***0.001 - Izvor: MICS 2011-12. Osnova: djeca ispod 5 godina

19

Analiza preklapanja

Da bi razumjeli ozbiljnost dječije uskraćenosti, korisno je pogledati kakvi su odnosi među

različitim dimenzijama. Slika 4 prikazuje udio djece do pet godina koja su uskraćena u jednoj

određenoj dimenziji i još 1-5 drugih dimenzija. Na primjer, tek nešto više od jednog od desetero

djece (14%) uskraćeno je u dimenziji ishrane i još jednoj dimenziji, a tek nešto više od jednog

djeteta od petero djece (22%) uskraćeno je u dimenziji ishrane i još dvije dimenzije. Generalno

govoreći, rijetkost je da je dijete istovremeno uskraćeno u svih šest dimenzija: otprilike svako

stoto dijete (1,4%) istovremeno je uskraćeno u šest dimenzija. Međutim, također je rijetkost da

je dijete uskraćeno u samo jednoj dimenziji, a ne i u nekoj drugoj: taj postotak se kreće od 0,8%

za stambenu i zdravstvenu dimenziju, do 4,2% za dimenziju prehrane.

Slika 4 Preklapanje uskraćenosti prema dimenzijama

Izvor: MICS 2011-12. Osnova: djeca ispod 5 godina

Djeca uskraćena u bilo kojoj od tri dimenzije s najvećim brojem djece (ishrana, razvoj djeteta

i informisanost), najčešće su uskraćena u još najmanje dvije ili tri druge dimenzije. Vennov

dijagram na slici 5 pokazuje da postoji značajan stepen preklapanja između ove tri dimenzije.

4.2

3.1

1.8

1.2

0.8

0.8

14

12.5

8.4

6

2.8

2.5

22.4

21.1

15.5

16.2

6.9

7.4

20.5

18.5

16.9

15

7.7

10.1

9.3

9.1

9.4

8.9

5.1

6.4

1.4

1.4

1.4

1.4

1.4

1.4

0 10 20 30 40 50 60 70 80

Nutrition

Child Development

Information

Violence

Health

Housing


Dim

enzi

je

Only deprived in given dimension Deprived in one other dimension

Deprived in two other dimensions Deprived in three other dimensions

Deprived in four other dimensions Deprived in five other dimensions

Uskraćena u još dvije dimenzije Uskraćena u još tri dimenzije

Uskraćena u još pet dimenzija

Uskraćena u još jednoj dimenzijiUskraćena samo u datoj dimenziji

Uskraćena u još četiri dimenzije

Stambeni uslovi Zdravlje Nasilna disciplina Informisanost Razvoj djeteta

Ishrana

20

Više od jednog od četvero djece (27,6%) uskraćeno je u sve tri dimenzije istovremeno, dok

samo jedno od dvadesetoro djece (5,3%) nije uskraćeno ni u jednoj od ove tri dimenzije. Svako

peto dijete (19,7%) uskraćeno je i pogledu ishrane i razvoja (ali ne i u pogledu informisanosti),

više od jednog od desetoro djece (11.6%) uskraćeno je u pogledu razvoja i informacija (ali ne

i ishrane), a još jedna desetina (9,7%) uskraćena je u pogledu ishrane i informisanosti (ali ne i

razvoja). Samo 4,5% djece uskraćeno je u pogledu informacija, ali ne i u pogledu ishrane ili

razvoja, što ukazuje na to da djeca koja žive u domaćinstvima bez pristupa kompjuteru ili

internetu također pate od neadekvatne stimulacije i loše prehrane. Preklapanje ovih dimenzija

znatno je češće u seoskim područjima u odnosu na gradska.14

Slika 5 Preklapanje između dimenzija ishrane, razvoja djeteta i informisanosti


Slika 6 prikazuje preklapanje dimenzija razvoja djeteta i ishrane s nasilnom disciplinom,

dimenzijom koja je četvrta po broju uskraćene djece. Skoro svako četvrto dijete (25,8%)

uskraćeno je istovremeno u sve tri dimenzije, dok samo 6,9% djece nije uskraćeno ni u jednoj

od tih dimenzija. Dok je gotovo svako drugo dijete (48,7%) izloženo fizičkom i psihičkom

discipliniranju (nasilju) kod kuće, samo troje od stotinu djece (3%) uskraćeno je u dimenziji

nasilna disciplina, ali ne i u dimenzijama razvoja ili ishrane. To pokazuje da se uskraćenost u

dimenziji „nasilna disciplina“ rijetko pojavljuje odvojeno od drugih oblika uskraćenosti.

14 Preklapanje dimenzija ishrane, informisanosti i razvoja djeteta prisutno je 14,2% u gradskim i 33,9% u seoskim

područjima.

Ishrana

Razvoj djetetaInformisanost

27.6%

Nije uskraćeno ni u jednoj od tri dimenzije: 5.3%

9.7%

4.5 6.8%

19.7%

11.6%

14.8%

21

Slika 6 Preklapanje između dimenzija razvoja djeteta, ishrane i nasilne discipline


Višestruka uskraćenost

Analiza višestruke uskraćenosti prebacuje fokus sa omjera broja uskraćene djece u određenim

sektorima na situaciju kada su djeca istovremeno uskraćena u nekoliko dimenzija. Drugim

riječima, dok se analiza uskraćenosti u samo jednoj dimenziji bavila pitanjem pojave

uskraćenosti u različitim sektorima, analiza višestruke uskraćenosti fokusira se na težinu

višedimenzionalne uskraćenosti. Ona nam pomaže da shvatimo razmjere i dubinu uskraćenosti.

Slika 7 prikazuje raspodjelu broja dimenzija uskraćenosti kod djece ispod pet godina. Ova

raspodjela je relativno simetrična, i najviša je kod uskraćenosti u tri dimenzije. Iako je mali

broj djece uskraćen u svih šest dimenzija (1,4%), vrlo malo djece nije uskraćeno ni u jednoj

dimenziji (1,9%).

Not deprived in any: 6.9%

Razvoj djeteta

Nasilna disciplina

Ishrana

25.8% 7.5%

10.8%

21.5%

12.5% 2.9% 12.1%

Nije uskraćeno ni u jednoj od tri dimenzije: 6,9%

22

Slika 7 – Broj djece (zastupljenost) prema broju dimenzija


U tabeli 4 informacije su sažete tako što su prikazane stope višedimenzionalne uskraćenosti na

različitim pragovima (graničnim vrijednostima). Gotovo sva djeca predškolskog uzrasta

uskraćena su u najmanje jednoj dimenziji (98,1%), više od troje od petoro djece (63,1%)

uskraćeno je u najmanje tri dimenzije, a svako treće dijete (33,2%) uskraćeno je u najmanje

četiri dimenzije.

Ovi rezultati ukazuju na to da je uskraćenost široko rasprostranjena među djecom mlađom od

pet godina. Nadalje, dominiraju dimenzije razvoja djeteta i ishrane, koje predstavljaju važne

faktore napretka djeteta. Ključnu ulogu također igra nasilnička disciplina, koja se nalazi na

četvrtom mjestu i usko je vezana za prve dvije. Čini se da priroda tih dimenzija više ukazuje

na društveno-ekonomski položaj i ponašanje roditelja, nego na institucionalne/infrastrukturne

probleme; bilo bi stoga posebno korisno da se ove dimenzije rješavaju zajedno, s ciljem

promjene roditeljskog ponašanja i prakse.

U tabeli 4 može se sagledati i prosječni intenzitet uskraćenosti. Na primjer, djeca uskraćena u

tri ili više dimenzija u prosjeku su uskraćena u 62,1% svih dimenzija ukupno. To znači da su

ona, u prosjeku, uskraćena u 3,7 dimenzija, što dovodi do prilagođenog omjera broja

1.9

11.9

23.1

29.8

22.2

9.6

1.4

0.0

5.0

10.0

15.0

20.0

25.0

30.0

35.0

Bro

j usk

raće

ne

dje

ce(%

)

23

uskraćenosti od 0,39.15 To znači da uskraćenost djece ispod pet godina ne samo da je široko

rasprostranjena, već je i prilično teška.

Tabela 4 Broj (omjer) uskraćene djece i intenzitet uskraćenosti

Granična vrijednost Omjer broja djece (%) Prosječan intenzitet uskraćenosti (A)

Prilagođen omjer broja uskraćene djece (M0)

Najmanje 1 od 6 dimenzija 98.1 49.8 0.49






Kako bi se utvrdilo kod kojih pojedinačnih karakteristika i karakteristika domaćinstava postoji

veća vjerovatnoća da dođe do višedimenzionalne uskraćenosti djece, koristili smo logističku

regresiju za procjenu nezavisnih efekata deset pozadinskih varijabli na vjerovatnoću pojave

uskraćenosti u četiri ili više dimenzija. Ovakvim presjekom dobije se omjer broja uskraćenosti

(33,2%) koji se najviše može porediti s omjerom djece ispod pet godina (34,3%) koja žive u

domaćinstvima s mjesečnom potrošnjom po članu ispod nacionalne linije siromaštva od 238

KM.16 Iako ova analiza može biti napravljena za svaki mogući presjek, ovdje je u svrhu

ilustracije korišten prag od četiri ili više dimenzija.

Ovi rezultati pokazuju da, uz nepromjenjivost svih ostalih komponenti, dijete mlađe od tri

godine ima manje izglede da bude uskraćeno u četiri ili više dimenzija (tabela 5). To je u skladu

s rezultatima analize uskraćenosti u samo jednoj dimenziji koji ukazuju na to da djeca uzrasta

3-4 godine imaju veće izglede da budu uskraćena u brojnim dimenzijama.17 Međutim, djeca

imaju veće izglede da budu uskraćena u četiri ili više dimenzija ako žive u seoskim područjima

ili ako njihova majka ima samo osnovno obrazovanje ili uopšte nije obrazovana. Djeca koja

žive u domaćinstvima u kojima je žena nosilac domaćinstva imaju manje izglede da će biti

uskraćena u četiri do šest dimenzija, čak i nakon kontrole drugih važnih karakteristika

domaćinstva, iako se taj koeficijent može manje precizno procijeniti.18 Ovo je, ponovo, u

skladu s rezultatima koji ukazuju na niži stepen uskraćenosti u pogledu stambenih uslova i

15 M0 = H * A (vidi Prilog B). 16 Procjena izvršena na osnovu reprezentativnih podataka na nacionalnom nivou, iz analize EHBS 2011. 17 To može djelimično biti i zbog korištenja različitih pokazatelja kod dimenzije “razvoj djeteta”. 18 Treba napomenuti da samo jedno od desetoro djece (9%) živi u domaćinstvima čija su nosioci žene.

24

prenaseljenosti među djecom koja žive u domaćinstvima u Bosni i Hercegovini u kojima je

žena nosilac domaćinstva (Bruckauf, 2014). Također, postoje dokazi da, kada majka upravlja

prihodima domaćinstva, na djecu se troši veći dio prihoda (vidi Thomas, 1990; Dufflo, 2003).

Tabela 5 Logistička regresija: uskraćenost u četiri ili više dimenzija

Koeficijent Omjer izgleda

P-vrijednost

Republika Srpska 0.04 1.04 0.80

Brčko Distrikt -0.56 0.57 0.16

Djevojčica -0.29 0.75 0.06

Dijete ima manje od 3 godine -1.35*** 0.26*** 0.00

Seosko područje 0.69*** 1.99*** 0.00

Nosilac domaćinstva je žena -0.61* 0.54* 0.01

Majka ima osnovno obrazovanje/neobrazovana je

0.88*** 2.42*** 0.00


0.30 1.34 0.13

3 ili više djece -0.05 0.95 0.79

Stopa izdržavanih članova viša od medijane

0.32* 1.38* 0.03

konstanta -0.76*** 0.47*** 0.00


Također se može vidjeti i doprinos pozadinskih karakteristika prilagođenom nacionalnom

omjeru broja uskraćene djece (M0). Na primjer, slika 8 pokazuje da se za prag (graničnu

vrijednost) od četiri dimenzije, većina (80%) prilagođenog omjera broja uskraćene djece

odnosi na djecu iz seoskih područja. To je i zbog njihove veće zastupljenosti u populaciji

(68,2% djece ispod pet godina živi u seoskim područjima), i zbog većeg broja uskraćene djece

u seoskim područjima. Dok je 38,7% djece koja žive u seoskim područjima uskraćeno u četiri

do šest dimenzija, to vrijedi za samo 21,5% djece u gradskim područjima.

Što se tiče obrazovanja majke, više od polovine (61%) prilagođenog broja uskraćene djece čine

djeca čije majke imaju više obrazovanje. Ovo se možda čini nelogičnim, ali to je posljedica

veće zastupljenosti ove djece u uzorku (75,7% djece koja su učestvovala u studiji imaju majku

čije je obrazovanje više od osnovnog). Nasuprot tome, iako su djeca čije majke imaju niži nivo

obrazovanja izložena većem riziku od uskraćenosti, njih je relativno manji broj.

25

Slika 8 Učešće u prilagođenom omjeru broja uskraćene djece na državnom nivou prema

području u kojem dijete živi i obrazovanju majke


Sažetak

U ovom poglavlju ispitana je učestalost i težina uskraćenosti među djecom ispod pet

godina, na osnovu podataka iz MICS4 (2011-2012). U tu svrhu grupisano je 14 pokazatelja

u 6 dimenzija koje opisuju različite aspekte dječijeg života. Analizirane su sljedeće

dimenzije: ishrana, zdravlje, razvoj djeteta, nasilna disciplina, pristup informacijama i

uslovi stanovanja. Dijete se smatra uskraćenim ako je uskraćeno u bilo kojoj od tih

dimenzija. Glavni zaključci ovog poglavlja su sljedeći:

• Djeca uzrasta 0-4 godine najčešće su uskraćena u pogledu ishrane (71,8%), razvoja

(65,7%), pristupa informacijama (53,4%) i nasilne discipline (48,7%). U

međuvremenu, skoro svako četvrto dijete uskraćeno je u pogledu zdravlja (24,7%) i

uslova stanovanja (28,7%).

• Djeca u seoskim područjima imaju veće izglede da će biti uskraćena u pogledu

informacija i uslova stanovanja od gradske djece, što ukazuje na postojanje

infrastrukturnih problema. Dijete čija je majka neobrazovana ili koja ima samo osnovno

obrazovanje ima veće izglede da će biti uskraćeno u svim dimenzijama osim ishrane i

uslova stanovanja. U međuvremenu, djeca mlađa od tri godine imaju manje izgleda da

će biti uskraćena u pogledu ishrane, zdravlja i razvoja.

• Gotovo sva djeca (98,1%) uskraćena su u najmanje jednoj dimenziji. Trećina (33.2%)

djece uskraćena je u četiri ili više dimenzija istovremeno. Postoji visok stepen

19.9

80.1

Urban

Rural

61.039.0

Mother hassecondary/highereducation

Mother hasprimary/noeducation

Gradsko Seosko

Majka ima

srednje/više

obrazovanje

Majka ima osnovno

obrazovanje/nije

obrazovana

26

preklapanja dimenzija, posebno dimenzija ishrane, razvoja i informisanosti, a 27,6%

djece ispod pet godina uskraćeno je u sve tri dimenzije istovremeno. Također postoji i

visok stepen preklapanja između razvoja, prehrane i nasilne discipline (25,8%),

dimenzija koje su najčešće vezane za roditeljsku praksu.

• Dijete koje živi u seoskom području i čija majka ima niže obrazovanje ima značajno

veće izglede da bude uskraćeno u četiri ili više dimenzije, dok dijete mlađe od tri godine

ima manje izglede da će biti višestruko uskraćeno.

27

Djeca uzrasta 5-15 godina

U ovom poglavlju predstavljeni su rezultati analize uskraćenosti u samo jednoj dimenziji i

višestruke uskraćenosti, kao i preklapanja između monetarnog siromaštva i

višedimenzionalne uskraćenosti kod djece od 5-15 godina, na osnovu podataka iz

istraživanja EHBS 2011. godine.

Uskraćenost u samo jednoj dimenziji

Slika 9 prikazuje da su djeca uzrasta 5-15 godina najčešće uskraćena u dimenzijama

informisanosti (60,3%), slobodnih aktivnosti (25,5%) i uslova stanovanja (17,5%). Na

uskraćenost u pogledu informisanosti najviše utiče činjenica da veliki broj djece nema

pristup internetu (59,1%) ili ne posjeduje kompjuter (41,1%). Iako je to u skladu s

rezultatima koji se odnose na djecu ispod pet godina, starija djeca mogu više patiti od

uskraćenosti u pogledu informacija, jer je njima pristup internetu češće potreban za

ispunjavanje školskih obaveza. U međuvremenu, uskraćenost u pogledu slobodnih

aktivnosti prisutna je usljed nedostatka redovnih vannastavnih aktivnosti (24,5%) nego

zbog nepostojanja knjiga u domaćinstvu koje odgovaraju uzrastu djece (7,5%).

Uskraćenost u pogledu uslova stanovanja najviše je izazvana visokim stopama

prenaseljenosti domaćinstva (15,2%).

Nažalost, u istraživanju EHBS iz 2011. godine nema informacija o izloženosti djece

nasilnoj disciplini kod kuće. Međutim, na osnovu uporedivih podataka iz MICS4, otprilike

svako drugo (52,8%) dijete uzrasta 5 do 15 godina izloženo je nasilnoj disciplini.19 To je u

skladu s rezultatima koji se odnose na mlađu starosnu grupu (48,7%).

19 Kao i kod mlađe starosne grupe, ova stopa odnosi se na djecu koja žive u domaćinstvu u kojem je jedno dijete

uzrasta 2-14 godina bilo nasilno disciplinovano.

28

Slika 9 Broj (omjer) uskraćene djece prema pokazateljima i dimenzijama

Izvor: EHBS 2011. Osnova: djeca 5 – 15 godina

Za analizu profila djece koja su uskraćena u različitim dimenzijama, relevantne karakteristike

domaćinstva su naizmjenično stavljene u korelaciju sa svakom dimenzijom. Tabela 6 prikazuje

sastav uzorka za svaku od tih pozadinskih varijabli. Sve one izrađene su na nivou domaćinstva.

Većina djece uzrasta 5-15 godina živi u seoskim područjima, u porodicama s jednim ili dvoje

djece, a nosilac domaćinstva je najčešće muškarac, oženjen, zaposlen, sa srednjim ili višim

obrazovanjem. Nosilac domaćinstva je klasificiran da "nije u braku" ako se prijavio kao

samohrani roditelj ili je razveden/a (dok je kategorija “u braku” ili “živi u vanbračnoj zajednici”

osnovna kategorija). Omjer djevojčica u domaćinstvu predstavlja udio broja djevojčica uzrasta

5-15 godina u ukupnom broju djece 5-15 godina u domaćinstvu. S obzirom da nedostaju

informacije na individualnom nivou, ovo je proxy za rješavanje spolnih razlika u domaćinstvu

15.8

2.4

11.9

12.8

9.3

4

7.5

24.5

11.2

10.8

41.1

59.1

15.2

3.5

0 10 20 30 40 50 60 70

Fruit

Meals

Clothes

Shoes

School trips

Homework

Books

Leisure

Celebration

Friends

Computer

Internet

Overcrowding

Toilet

Nu

trit

ion

Clo

thin

gEd

uca

tio

nal

reso

urc

esLe

isu

reSo

cial

Par

tici

pat

ion

Info

rmat

ion

Ho

usi

ng


15.9 15.7

11.0

25.5

16.5

60.3

17.5

Nu

trit

ion

Clo

thin

g

Edu

cati

on

al R

eso

urc

es

Leis

ure

Soci

al P

arti

cip

atio

n

Info

rmat

ion

Acc

ess

Ho

usi

ng

Bro

j usk

raće

ne

dje

ce(%

)

Ob

razo

vn

i re

surs

i O

dje

ća

Ish

ran

a Sl

ob

. ak

t.

Dru

štv

eno

u

češć

e In

form

isan

ost

St

ano

van

je

Prenaseljenost

Toalet

Internet

Kompjuter

Prijatelji

Proslave

Slob. aktiv.

Knjige

Zadaća

Ekskurzije

Obuća

Odjeća

Obroci

Voće Ish

ran

a

Od

jeća

Ob

razo

vn

i re

surs

i

Dru

štv

eno

uče

šće

Slo

b. a

kti

v.

Pri

stu

p i

nfo

rmac

ijam

a

Stan

ov

anje

29

na nivou djece. "Stopa izdržavanih članova" izrađena je na isti način kao i za mlađe starosne

grupe, osim što je sada korištena medijana za relevantnu starosnu grupu.

U ovom istraživanju koristimo liniju siromaštva zasnovanu na podacima o potrošnji.

Domaćinstvo se definiše kao siromašno ako su njegovi ukupni izdaci za potrošnju po članu

domaćinstva ispod apsolutne linije siromaštva izračunate uz pomoć metodologije Agencije za

statistiku Bosne i Hercegovine (BHAS) i koja iznosi 238 KM mjesečno po članu

domaćinstva.20

Tabela 6 Raspodjela pozadinskih varijabli

Pozadinske varijable Procenat

Seosko područje 61.4

Gradsko područje 38.6

Najmlađe dijete ima manje od 5 godina 19.9

Najmlađe dijete ima više od 5 godina 80.1

3 ili više djece 26.4

Jedno ili dvoje djece 73.6

Nosilac obrazovanja ima osnovno obrazovanje/ neobrazovan 30.1

Nosilac domaćinstva ima srednje ili više obrazovanje 69.9

Nosilac domaćinstva je nezaposlen 31.1

Nosilac domaćinstva je zaposlen 68.9

Nosilac domaćinstva je žena 9.0

Nosilac domaćinstva je muškarac 91.0

Nosilac domaćinstva nije u braku (samohran) 1.7

Nosilac domaćinstva je u braku/živi sa partnerom 98.3

Stopa izdržavanih članova viša od medijane 88.9

Stopa izdržavanih članova niža od medijane 11.1

Udio djevojčica viši od medijane 37.8

Udio djevojčica niži od medijane 62.2

Federacija BiH 67.7

Republika Srpska 30.1

Brčko distrikt 2.2

N 1,998


U Prilogu C navedeni su omjeri broja uskraćene djece u svakoj dimenziji za svaku od

pozadinskih varijabli. Zvjezdica označava da je razlika između podgrupa statistički značajna

na intervalu pouzdanosti od 95%.

20 Metodologija BHAS uključuje geografsku prilagodbu cijena i zdravstvene izdatke, za razliku od metodologije

Svjetske banke (Bruckauf, 2014).

30

Slika 10 pokazuje da je uskraćenost veća u svakoj dimenziji kod djece koja žive u domaćinstvu

čiji nosilac ima niže obrazovanje.21 Gotovo četvoro od petoro djece (79,7%) u domaćinstvu čiji

nosilac ima osnovno obrazovanje ili je neobrazovan uskraćeno je za informacije i gotovo dvoje

od petoro djece (38,7%) uskraćeno je u pogledu slobodnih aktivnosti. Dimenzija s najmanjim

(apsolutnim) jazom je dimenzija “obrazovni resursi”, u kojoj je ukraćeno 8,2% djece iz

domaćinstava čiji nosilac ima više obrazovanje, u poređenju sa 17,7% djece iz domaćinstava

čiji nosilac ima niže obrazovanje.

Slika 10 Broj dimenzija prema obrazovanju nosioca domaćinstva

Izvor: EHBS 2011. Osnova: djeca 5 – 15 godina *p<0.05.

U tabeli 7 prikazane su procjene na osnovu logističkih regresijskih modela, zasebno za svaku

dimenziju. Tako je sada moguće protumačiti efekte karakteristika domaćinstva uz kontrolu svih

ostalih prediktora.

Međutim, obrazovanje nosioca domaćinstva i dalje je ključni prediktor dječije uskraćenosti,

čak i nakon što se uzmu u obzir efekti drugih relevantnih obilježja domaćinstva. Djeca koja

žive u domaćinstvu čiji nosilac ima niže obrazovanje imaju značajno veće izglede da će biti

uskraćena u bilo kojoj od sedam istraženih dimenzija. Na primjer, postoji 3 puta veća

vjerovatnoća da će ta djeca biti uskraćena u pogledu informacija i preko 2 puta veća

vjerojatnoća da će biti uskraćena u bilo kojoj drugoj dimenziji koja je zasebno istražena.22

21 Zvjezdica ukazuje da je ova razlika značajna, na nivou pouzdanosti od 95%. 22 Omjeri izgleda navedeni su u Prilogu D.

001020304050607080Nutrition*

Clothing*

Education*

Leisure*Social*

Information*

Housing*

Higher educated head Lower educated head

Informisanost* Obrazovanje*

Slobodne aktivnosti* Društveno učešće*

Nosilac domaćinstva ima više obrazovanje


Stanovanje* Odjeća*

Ishrana*

31

Još jedna relevantna karakteristika je broj djece u porodici. Rezultati pokazuju da djeca koja

žive s dvoje ili više braće i sestara imaju znatno veće izglede da će biti uskraćena u svakoj

dimenziji, osim slobodnih aktivnosti i obrazovanja, kod kojih ne postoji značajna razlika. To

može biti zbog činjenice da veći broj djece više opterećuje porodični budžet, te stoga postoji

veća “konkurencija” kada je riječ o porodičnim resursima.

Uz nepromjenjivost svega ostalog, djeca koja žive u domaćinstvu čiji nosilac nije u braku

(samohran) ili je razveden imaju veće izglede da će biti uskraćena u pogledu prehrane, odjeće,

obrazovanja i društvenog učešća. To i ne čudi, s obzirom na to da samohrani roditelji češće

oskudijevaju u pogledu prihoda i vremena (vidi Burchardt, 2008)

Život u Brčko Distriktu ili u Republici Srpskoj smanjuje izglede da će dijete biti uskraćeno u

pogledu slobodnih aktivnosti i društvenog učešća. Djeca koja žive u Republici Srpskoj,

međutim, imaju dva puta (2,1) veće izglede da će biti uskraćena u pogledu uslova stanovanja,

u odnosu na svoje vršnjake u Federaciji BiH.

32

Tabela 7 Koeficijenti logističke regresije za svaku dimenziju

Ishrana Odjeća Obrazovni resursi

Slobodne aktivnosti

Društveno učešće


Stanovanje

Republika Srpska -0.04 -0.10 -0.36 -0.48** -0.90*** -0.18 0.74***

Brčko Distrikt -0.66 -0.70 -0.56 -1.09** -1.32** -0.74* 0.02

Seosko područje -0.01 0.13 0.20 0.43** 0.13 0.76*** -0.16

Najmlađe dijete mlađe od 5 godina

0.00 0.05 0.00 0.58*** 0.10 0.24 -0.22

3 ili više djece 0.91*** 1.01*** 0.37 0.25 0.54** 0.42* 0.97***


0.75*** 0.91*** 0.84*** 0.92*** 0.85*** 1.11*** 0.83***

Nosilac domaćinstva je nezaposlen

0.78*** 0.64*** 0.57** 0.07 0.32 0.19 0.16

Nosilac domaćinstva je žena

-0.50 -0.74** -0.58 -0.33 -0.39 -0.38 -0.39

Nosilac domaćinstva nije u braku (samohran)

0.95* 1.01* 1.62** 0.76 1.18** 0.40 -0.10

Stopa izdržavanih članova visa od medijane

-0.04 -0.14 -0.37 -0.11 0.01 0.46** -0.68***

Udio djevojčica viši od medijane

-0.14 0.21 0.16 0.21 0.06 -0.07 0.22

Konstanta -2.39*** -2.58*** -2.19*** -1.70*** -2.07*** -0.82*** -1.80***

N 1998 1998 1550 1998 1998 1998 1998

Statistički značaj na nivoima:*0.05 **0.01 ***0.001 - Izvor: HBS 2011. Osnova: djeca 5 – 15 godina

Analiza preklapanja

Kako bi se ispitalo jesu li djeca koja su uskraćena u nekoj dimenziji istovremeno uskraćena i u

nekoliko drugih dimenzija, na slici 11 prikazan je postotak djece uskraćene pojedinačno u

svakoj dimenziji, kao i u bilo kojem broju drugih. Velika većina djece uskraćene u pogledu

informacija uskraćena je samo u toj dimenziji ili u još jednoj drugoj. Nasuprot tome,

uskraćenost u bilo kojoj drugoj dimenziji čečće je povezana sa drugim dimenzijama. Na

primjer, dok je 25,5% djece od 5 do 15 godina uskraćeno u pogledu slobodnog vremena, jedna

petina te djece (ili 5% ukupnog broja djece u ovoj starosnoj grupi) uskraćena je u još tri

dimenzije. Međutim, iako se možda čini da se informisanost pojavljuje kao izdvojena

33

dimenzija, nedostatak pristupa internetu kod djece školskog uzrasta može biti štetan za njihov

razvoj digitalnih vještina u današnjoj ekonomiji koja se zasniva na znanju.

Slika 11 Preklapanje dimenzija

Izvor: HBS 2011. Osnova: djeca 5 – 15 godina

Vennov dijagram na slici 12 pokazuje preklapanje između tri dimenzije koje imaju najveću

brojčanu zastupljenost: informisanost (60,3%), slobodne aktivnosti (25,5%) i stambeni uslovi

(17,5%). Začuđujuće, vrlo mali broj djece (6,4%) uskraćen je u sve tri dimenzije istovremeno.

Svako treće dijete (33,2%) uskraćeno je u pogledu informacija, ali ne i u druge dvije dimenzije,

dok gotovo isto toliko djece (30,8%) nije uskraćeno ni u jednoj od te tri dimenzije. To potvrđuje

prethodni zaključak da uskraćenost u pogledu informacija često ne prate druge vrste

uskraćenosti, jer gotovo polovina djece od 5 do 15 godina koja su uskraćena u pogledu

informacija nije uskraćena ni u jednoj drugoj dimenziji. Do najveće stope preklapanja

uskraćenosti (10,2%) u tri dimenzije istovremeno dolazi kod dimenzija slobodnih aktivnosti,

informisanosti i društvenog učešća. Preklapanje je veće u slučaju društvenog učešća i

informisanosti: 60% djece uskraćene u pogledu društvenog učešća također je uskraćeno i u

pogledu informacija (ili 9,9% ukupnog broja djece), dok je samo 8% djece koja su uskraćena

u pogledu društvenog učešća istovremeno uskraćeno i u pogledu slobodnih aktivnosti. Ako

pogledamo dimenzije u kojima je komponenta neposredne financijske dostupnosti viša nego

kod ostalih, kao što su odjeća, ishrana i obrazovni resursi, vidjet ćemo da preklapanje između

ove tri dimenzije ne zahvata jedno od dvadesetoro djece (3,9%). Genralno govoreći, nešto je

26

2

3

2

1

0

1

14

7

6

3

2

1

3

7

6

3

2

2

2

3

6

5

3

3

3

3

4

3

3

1

2

3

2

3

3

3

2

3

3

2

3

1

1

1

1

1

1

1

0.0 10.0 20.0 30.0 40.0 50.0 60.0 70.0

Information

Leisure

Housing

Nutrition

Clothing

Education

Social

Procenat uskraćene djece (%)

Only deprived in the given dimension Deprived in one other dimension

Deprived in two other dimensions Deprived in three other dimensions

Deprived in four other dimensions Deprived in five other dimensions

Deprived in six other dimensions

Uskraćena samo u datoj dimenziji Uskraćena u još jednoj dimenziji

Uskraćena u još dvije dimenzije Uskraćena u još tri dimenzije

Uskraćena u još pet dimenzija Uskraćena u još četiri dimenzije

Uskraćena u još šest

Informacije

Slob. aktiv.

Informacije Stanovanje

Ishrana

Odjeća

Obrazovanje


34

manje preklapanja između dimenzija kod djece od 5 do 15 godina nego kod djece ispod pet

godina, što je vjerojatno posljedica nižih stopa uskraćenosti za ovu starosnu grupu. To također

može biti rezultat korištenja podataka iz različitih istraživanja. Na primjer, u analizi EHBS iz

2011. godine nema nikakvih podataka o zdravlju ili zaštiti od nasilja.

Slika 12 Preklapanje uskraćenosti u pogledu slobodnih aktivnosti, informacija i

stambenih uslova


Višestruka uskraćenost

Raspodjela uskraćenosti je asimetrična, nakrivljena ulijevo, s više djece uskraćene u najviše

jednoj ili dvije dimenzije nego u tri ili više. Jedna četvrtina (26,2%) djece nije uskraćena ni u

jednoj dimenziji, a jedna trećina (33,9%) uskraćena je samo u jednoj dimenziji. Samo jedno

od stotinu djece uskraćeno je u svih sedam dimenzija istovremeno. Mora se napomenuti da

ovi rezultati ne mogu biti olako postavljeni u komparativni regionalni kontekst jer ostale

studije MODA nisu koristile sliče pokazatelje i dimenzije. Na primjer, procjene za Bugarsku i

Rumuniju iz studije EU-MODA ukazuju na viši nivo višedimenzionalne uskraćenosti među

djecom školskog uzrasta nego što je to slučaj u BiH (vidi www.unicef-irc.org/MODA).

Međutim, ovi rezultati se ne mogu porediti, jer su pokazatelji, dimenzije i pragovi korišteni u

studiji EU-MODA izrađeni u svrhu poređenja između različitih zemalja širom EU (vidi

Chzhen i de Neubourg 2014).

4,7% Razonoda

Stambeni uslovi 3,5%

Informisanost

33,2%

Nije uskraćeno ni u jednoj

od ove tri dimenzije 30.8%

6,4%

13,7

%

6,9%

0,7%

http://www.unicef-irc.org/MODA

35


Omjeri broja djece na različitim pragovima u tabeli 8 jednostavno samo potvrđuju prethodno

dobijene rezultate. Manje od jedne četvrtine (22,5%) djece od 5 do15 godina uskraćeno je u tri

ili više dimenzija. Međutim, velika većina (73,4%) djece iskusi barem jedan oblik uskraćenosti,

najčešće u oblasti informisanosti.

Uzimajući u obzir intenzitet uskraćenosti, vidimo da djeca koja istovremeno doživljavaju tri ili

više oblika uskraćenosti imaju tendenciju da su uskraćena u 60% od maksimalno sedam

dimenzija. To znači da su ta djeca, u prosjeku, uskraćena u 4,2 dimenzije istovremeno. Ovo

ukazuje na to da, iako je relativno malo djece uskraćeno u tri ili više dimenzija, intenzitet

uskraćenosti kod one djece koja jesu, prilično je veliki.

Tabela 8 Broj (omjer) uskraćene djece i intenzitet uskraćenosti

Omjer broja djece (%) Prosječan intenzitet uskraćenosti (A)

Prilagođeni omjer broja djece (M0)

Uskraćeno u najmanje 1 od 7 dimenzija 73.4 31.7 0.23







27

34

17

0807

03 0301

00

05

10

15

20

25

30

35

40B

roj u

skra

ćen

e d

jece

(%

)

Slika 13 – Broj uskraćene djece prema broju dimenzija

36

Kao i kod prethodne grupe, stope uskraćene djece na svakom pragu poređene su sa stopama

siromaštva mjerenog potrošnjom za ovu starosnu grupu (30,6%). Taj procenat nalazi se tačno

između stopa uskraćenosti za dvije i tri dimenzije (vidi gornju tabelu 8). U svrhu ilustracije u

analizi logističke regresije prema karakteristikama domaćinstva korišteni su pragovi od tri i

više dimenzija (Tabela 9).

Uz nepromjenjivost ostalih faktora, djeca koja žive u domaćinstvima čiji nosioci imaju niže

obrazovanje imaju gotovo tri puta veće izglede da će biti istovremeno uskraćena u tri ili više

dimenzija, u odnosu na djecu iz domaćinstava čiji nosioci imaju srednje ili više obrazovanje.

Djeca s dvoje ili više braće i sestara u domaćinstvu imaju 2,4 puta veće izglede za uskraćenost

u odnosu na drugu djecu. Djeca koja žive u domaćinstvu čiji nosilac nije u braku (samohran)

imaju gotovo tri puta veće izglede za uskraćenost od druge djece. Ne iznenađuje činjenica da

djeca iz domaćinstava čiji nosilac nije zaposlen imaju 62% veće izglede da budu uskraćena u

odnosu na djecu koja žive u domaćinstvima čiji su nosioci zaposleni.

Život u seoskom području povećava vjerojatnoću pojave uskraćenosti u tri ili više dimenzija:

seoska djeca imaju 1,5 puta veće izglede za uskraćenost od gradske djece. S druge strane, život

u domaćinstvu čiji je nosilac žena smanjuje vjerojatnoću da će dijete biti uskraćeno u tri ili više

dimenzija: djece iz domaćinstava na čijem je čelu žena imaju upola manje šanse da će biti

uskraćena u odnosu na djecu iz domaćinstava na čijem je čelu muškarac, uz nepromjenjivost

ostalih faktora.

Jedina regionalna razlika je u tome da život u Brčko Distriktu smanjuje vjerojatnoću pojave

uskraćenosti, uz nepromijenjenost svega ostalog.

Kako bi se izbjegla prevaga učinaka karakteristika na nivou domaćinstava zbog korelacije

između siromaštva zasnovanog na potrošnji i višestruke uskraćenosti, u regresiji nije

kontrolisan status siromaštva. Preklapanja između siromaštva i uskraćenosti analizirana su u

sljedećem poglavlju.

37

Tabela 9 – Logistička regresija: uskraćenost u tri ili više dimenzija

Koeficijent Omjer izgleda P-vrijednost

Republika Srpska -0.33 0.72 0.059

Brčko distrikt -0.82* 0.44* 0.034

Seosko područje 0.39* 1.48* 0.012

Najmlađe dijete ima manje od 5 godina -0.06 0.94 0.703

3 ili više djece 0.88*** 2.41*** 0.000

Nosilac domaćinstva ima niže obrazovanje 1.03*** 2.80*** 0.000

Nosilac domaćinstva je nezaposlen 0.48** 1.62** 0.001

Nosilac domaćinstva je žena -0.59* 0.55* 0.021

Nosilac domaćinstva nije u braku (samohran) 1.05** 2.87** 0.009

Stopa izdržavanih članova iznad medijane -0.19 0.82 0.295

Udio djevojčica iznad medijane 0.19 1.22 0.167

Konstanta -0.33 0.72 0.059

N 1998

Statistički značaj: *0.05 **0.01 ***0.001 - Izvor: HBS 2011. Osnova: djeca 5 – 15 godina

Kako bi bolje razumjeli njihov značaj za pojavu uskraćenosti, možemo pogledati kakav je

doprinos svake od tih varijabli na prilagođeni omjer broja uskraćene djece (M0) na nacionalnom

nivou, koristeći pragove za tri dimenzije uskraćenosti. Ne iznenađuje činjenica da najveći udio

u tom prilagođenom broju čine djeca koja žive s manje obrazovanim nosiocima domaćinstva.

To je najčešće posljedica visokog nivoa njihove uskraćenosti, a ne njihove velike zastupljenosti

u populaciji. Samo 30% djece uzrasta 5-15 godina živi u domaćinstvima čiji nosilac ima niže

obrazovanje. Gotovo dvije petine (38,4%) djece iz domaćinstava čiji nosilac nema

srednjoškolsko obrazovanje uskraćeno je u tri ili više dimenzija, u poređenju sa samo 15,7%

djece iz domaćinstava čiji nosilac ima srednje ili više obrazovanje.

Iako je stopa uskraćenosti viša kod djece koja žive u brojnijim porodicama nego kod one u

domaćinstvima sa samo jednim ili dvoje djece, 73,6% djece uzrasta 5 do 15 godina ima samo

jednog brata/sestru. Zbog njihove veće zastupljenosti u populaciji, prilagođenim omjerom

broja uskraćene djece (M0) dominiraju djeca iz manjih porodica.

38

Slika 14 Doprinos prilagođenom omjeru broja uskraćene djece prema obrazovanju

nosioca domaćinstva


Sažetak

Ovo poglavlje bavi se ispitivanjem stopa uskraćenosti kod djece uzrasta 5 do 15 godina, na

osnovu podataka iz studije EHBS iz 2011. godine. Grupisano je 14 pokazatelja u 7 dimenzija:

ishrana, odjeća, obrazovni resursi, slobodne aktivnosti, društveno učešće, pristup

informacijama i uslovi stanovanja, a svaka od njih predstavlja neki relevantni aspekt u životu

djeteta. Glavni zaključci do kojih se došlo u ovom poglavlju su sljedeći:

• Djeca uzrasta od 5 do 15 godina uglavnom su uskraćena u pogledu informacija,

slobodnih aktivnosti i uslova stanovanja. Uskraćenost u pogledu informacija posljedica

je nedostatka priključaka na internet, a uskraćenost u pogledu uslova stanovanja

izazvana je visokim stopama prenaseljenosti domaćinstava.

• Nivo obrazovanja nosioca domaćinstva značajno utiče na uskraćenost. Djeca iz

domaćinstava čiji nosilac nema srednjoškolsko obrazovanje imaju veće izglede da budu

uskraćena u bilo kojoj od sedam dimenzija.

• Gotovo troje od četvoro djece (73,8%) uskraćeno je u najmanje jednoj dimenziji.

Međutim, manje od jednog od četvoro djece (22,8%) uskraćeno je u najmanje tri

dimenzije istovremeno.

• Obrazovanje i aktivnost nosioca domaćinstva, kao i broj djece u porodici, vrlo su

povezani s vjerojatnoćom da dijete bude uskraćeno u tri ili više dimenzija.

56.543.5

One or twochildren

3 or more children45.5

54.5

Head of HH hashigher education

Head of HH haslower education

Jedno ili dvoje djece

3 ili više djece


Jedno ili dvoje djece Nosilac domaćinstva ima niže obrazovanje

39

Monetarno siromaštvo i uskraćenost

U ovom poglavlju analizirano je preklapanje između višedimenzionalne uskraćenosti djeteta i

monetarnog siromaštva. Od ključnog je značaja shvatiti na koji način su siromaštvo i

uskraćenost uzajamno povezani, kako bi se kreirale djelotvorne politike i na odgovarajući način

doprlo do djece koja su izložena bilo kojem obliku siromaštva.

Koristeći podatke iz studije EHBS iz 2011. godine koja se odnosi na djecu uzrasta 5-15 godina,

domaćinstvo je definisano kao siromašno ukoliko se nalazi ispod apsolutne linije siromaštva.

Linija siromaštva o kojoj je riječ zasnovana je na agregatnoj potrošnji domaćinstva, sačinjenoj

prema metodologiji Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine (BHAS) s pragom od 238 KM

po glavi mjesečno. Uključuje troškove potrošnje za zdravstvo i prilagođena je u skladu sa

geografskim varijacijama cijena.

Gotovo svako treće dijete uzrasta od 5 do 15 godina (30,6%) živi u domaćinstvu koje se smatra

siromašnim na osnovu potrošnje. Zabrinjava činjenica da je ukupan broj siromašne djece mlađe

od 19 godina u periodu 2007. do 2011. godine porastao za više od četiri procenta (Bruckauf,

2014). U 2007. godini, 26,2% djece ispod 19 godina bilo je siromašno, a taj procenat je do

2011. godine porastao na 30,5%.

Slika 15 prikazuje broj uskraćene djece posebno za svaku dimenziju, među siromašnom djecom

i onom koja nisu siromašna. Siromašna djeca su znatno uskraćenija u svakoj dimenziji.23

Uskraćenost među siromašnom djecom posebno je velika u dimenzijama pristupa

informacijama i slobodnih aktivnosti. Međutim, relativni jaz između siromašne djece i one koja

nisu siromašna četiri puta je veći kod dimenzije odjeće, gdje je stopa uskraćenosti četiri puta

veća među siromašnom djecom, kao i kod ishrane, gdje je stopa uskraćenosti za 69% veća

među siromašnom djecom u odnosu na djecu koja nisu siromašna.

23 Sve razlike su značajne na nivou pouzdanosti od 95%.

40

Slika 15 Broj (omjer) uskraćene djece među siromašnom djecom i onom koja nisu siromašna


Štaviše, kod siromašne djece postoji tendencija većeg broja uskraćenosti u isto vrijeme. Slika

16 prikazuje stope uskraćenosti za svaki broj dimenzija uskraćenosti. Siromašna djeca imaju

znatno manje izglede da neće biti uskraćena ni u jednoj dimenziji, kao i da će biti uskraćena

samo u jednoj dimenziji. Stopa uskraćenosti među siromašno djecom tako stalno raste iznad

dvije dimenzije uskraćenosti naviše.

Slika 16 Raspodjela broja uskraćenosti na siromašnu djecu i djecu koja nisu siromašna

Izvor: HBS 2011. Osnova: djeca 5- 15 godina

28.2

35.3

20.6

43.2

29.3

80.4

29.7

10.5

7

6.8

17.7

10.9

51.4

12.2

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

Nutrition

Clothing

Educational Resources

Leisure

Social Participation

Information Access

Housing


Non poor Poor

0 1 2 3 4 5 6 7

Non poor 34.4 36.6 16.4 6.4 4.2 1 1.1 0

Poor 8.9 27.4 18.7 12.7 12.3 8.9 7.7 3.4

0

5

10

15

20

25

30

35

40

Stambeni uslovi

Ishrana

Odjeća

Obrazovni resursi

Slobodne akt.



Siromašna Nisu siromašna

Siromašna

Nisu sir. Nisu siromašna

41

Nadalje, slika 17 pokazuje da siromašna djeca imaju znatno veću stopu uskraćenosti na svakom

graničnom pragu. Krivulja koja se odnosi na siromašnu djecu uvijek je iznad krivulje koja se

odnosi na djecu koja nisu siromašna, u svakoj tački grafikona.

Slika 17 Stope uskraćenosti na različitim pragovima kod siromašne djece i djece koja

nisu siromašna


U tabeli 10 izložen je omjer broja uskraćene djece, kao i intenzitet uskraćenosti, i prilagođeni

omjer broja uskraćene djece, za siromašnu djecu i djecu koja nisu siromašna. Na pragu od tri

dimenzije uskraćena je gotovo polovina siromašne djece (45,1%), u poređenju s tek nešto više

od jednog od desetoro (12,6%) djece koja nisu siromašna. Intenzitet uskraćenosti siromašne

djece na ovom pragu iznosi 64%, što znači da su ova djeca, u prosjeku, uskraćena u 4,5

dimenzije istovremeno. To rezultira većim prilagođenim omjerom broja siromašne djece (0,29)

u odnosu na onu koja nisu siromašna (0,07).

1+ 2+ 3+ 4+ 5+ 6+

Non poor 65.6 29 12.6 6.2 2.1 1.1

Poor 91.1 63.7 45.1 32.3 20 11.1

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Nisu siromašna

Siromašna

42

Tabela 10 – Omjer broja uskraćene djece i intenzitet uskraćenosti, siromašna djeca i ona koja

nisu siromašna

Broj (omjer) uskraćene djece (H)

Intenzitet uskraćenosti (A)

Prilagođeni broj (omjer) uskraćene djece (M0)

Nisu siromašna



Siromašna

Najmanje 1 od 7 dimenzija

65.6 91.1 25.4 41.8 0.17 0.38


29.0 63.7 39.4 53.6 0.11 0.34


12.6 45.1 53.5 64.0 0.07 0.29


6.2 32.3 64.3 72.4 0.04 0.23


2.1 20.0 78.9 81.8 0.02 0.16


1.1 11.1 85.7 90.1 0.01 0.10

Izvor: HBS 2011. Osnova: djeca 5 – 15 godina

Kako bi pokazali koliko su usko vezani siromaštvo i uskraćenost, trebamo pogledati njihovu

stopu preklapanja. Budući da postoji više graničnih pragova, ovdje ćemo predstaviti dva

dijagrama, za pragove od dvije i tri dimenzije (slika 18). Možemo vidjeti da kod djece koja su

uskraćena postoji i tendencija siromaštva. Na primjer, na pragu od dvije dimenzije uskraćenosti

primjećujemo da je jedna petina djece (19,5%) istovremeno i siromašna i uskraćena u dvije ili

više dimenzija. Još jedna petina je samo uskraćena (20,1%), a 11,1% ih je siromašno. Konačno,

gotovo polovina djece (49,3%) nije ni siromašna, ni uskraćena.

Slika 18 – Preklapanja između siromaštva i uskraćenosti


Siromašna djeca

Uskraćena djeca

Siromašna djeca Uskraćena

djeca

19.5% 20.1%

11.1%

49.3%

13.8%

8.8%

16.8%

60.7%

2 -7 dimenzija 3 -7 dimenzija

43

Slika 19 prikazuje zajedničku raspodjelu broja uskraćenosti i agregata potrošnje domaćinstva24

kod seoske i gradske djece.25 Vertikalna linija predstavlja apsolutnu liniju siromaštva. Stopa

promjene broja uskraćenosti data kao porast od jedne KM potrošnje po članu domaćinstva (tj.

nagib linije) najbrže raste na nivoima potrošnje ispod apsolutne linije siromaštva, ilustrirajući

ne samo da su siromašna djeca izložena većem broju uskraćenosti istovremeno, već i da se

optimalan prag za analizu preklapanja između siromaštva i višedimenzionalne uskraćenosti

nalazi između dvije i tri uskraćenosti. S obzirom da je nužno da broj dimenzija uskraćenosti

bude izražen cijelim brojevima, ovdje ćemo izabrati viši granični prag od tri dimenzije.

Neizbježno je da je ova odluka donekle proizvoljna, a ovaj prag je izabran kako bi se naglasila

preklapanja s monetarnim siromaštvom kod djece koja su uskraćena u više dimenzija

istovremeno.

Zapanjuje činjenica da ne postoji razlika u broju uskraćenosti prema području u kojem dijete

živi kada je riječ o nivoima potrošnje ispod granice siromaštva (tj. ova dva podatka gotovo se

podudaraju). Zaista, ne postoji statistički značajna razlika u vjerojatnoći za pojavu uskraćenosti

u tri ili više dimenzija između djece koja su siromašna na osnovu potrošnje u gradskim

sredinama (41%) i one u seoskim područjima (47%). Međutim, među djecom koja nisu

siromašna, djeca iz seoskih područja (16%) imaju znatno veće izglede da će biti uskraćena u

najmanje tri dimenzije nego djeca koja nisu siromašna iz gradskih područja (8%). To ukazuje

na činjenicu da djeca koja nisu siromašna i koja žive u seoskim područjima imaju veće izglede

da neće imati pristup nekim resursima zato što ih nema u području u kojem žive, nego zato što

su prihodi u domaćinstvu nedovoljni.

24 Mjesečni troškovi po članu domaćinstva. 25 Maksimalan broj uskraćenosti na vertikalnoj osi je pet, a ne sedam, jer je broj uskraćenosti "ublažen" pomoću

lokalne ponderisane regresije broja uskraćenosti (redni broj varijable 0-7) na agregat potrošnje (kontinuirana

varijabla).

44

Slika 19 Raspodjela uskraćenosti i potrošnje

Izvor: EHBS 2011. Osnova: djeca 5 - 15 godina

U tabeli 11 prikazani su rezultati logističke regresije za utvrđivanje vjerojatnoće da će dijete

biti i siromašno i uskraćeno, da će biti samo siromašno, da neće biti siromašno, ali da će biti

uskraćeno, kao i da neće biti ni siromašno, ni uskraćeno, za prag od tri dimenzije. Ove

kovarijable su pozadinske varijable koje smo koristili u prethodnom poglavlju.

Karakteristike domaćinstva objašnjavaju veći broj varijacija u pogledu vjerovatnoće da će

dijete biti i siromašno i uskraćeno, u odnosu na vjerovatnoću da će biti samo siromašno ili samo

uskraćeno. Dijete ima znatno veće izglede da će biti i siromašno i uskraćeno ako nosilac

domaćinstva u kojem živi nema srednje ili više obrazovanje, ukoliko nije u braku (samohran)

ili je razveden i nezaposlen, uz nepromjenjivost svega ostalog. Život u većoj porodici (s dvoje

ili više braće i sestara) povećava vjerojatnoću da će dijete biti i siromašno i uskraćeno.

Potvrđujući i rezultate prezentirane na slici 19, ne postoje značajne razlike kada je riječ o

području u kojem dijete živi (seosko / gradsko), uz nepromijenjenost svega ostalog.

Nivo obrazovanja nosioca domaćinstva jedini je prediktor koji i dalje ostaje statistički značajan

kada je riječ o modelu “dijete je siromašno, ali nije uskraćeno”, dok je broj djece u domaćinstvu

jedini značajan prediktor kada je riječ o modelu “dijete je uskraćeno, ali nije siromašno”.

Uskraćenost i potrošnja

Gradsko Seosko

potrošnja

Bro

j usk

raće

no

sti

45

Tabela 11 Logistička regresija na pragu od 3 -7 dimenzija

Siromašna i uskraćena djeca

Samo siromašna Nisu siromašna ali su uskraćena

Republika Srpska -0.246 0.172 -0.311

Brčko Distrikt -1.066 -0.329 -0.211

Seosko područje 0.323 0.274 0.367

Najmlađe dijete ispod 5 godina 0.245 0.237 -0.506

3 ili više djece 0.684** -0.071 0.789***

Nosilac domaćinstva ima niži nivo obrazovanja

1.311*** 0.445** 0.192

Nosilac domaćinstva nije zaposlen 0.489** 0.203 0.277

Nosilac domaćinstva je žena -0.434 -0.122 -0.623

Nosilac domaćinstva nije u braku (samohran)

1.304* -0.887 0.075

Stopa izdržavanih članova domaćinstva visa od medijane

-0.114 -0.072 -0.237

Udio djevojčica viši od medijane 0.047 0.095 0.317

Konstanta -2.876*** -2.027*** -2.689***

N 1998 1998 1998

Statistički značaj na nivoima: *0.05 **0.01 ***0.001 - Izvor: HBS 2011. Osnova: djeca 5 – 15 godina

Slika 20 prikazuje kako gustoća raspodjele potrošnje varira između uskraćene i neuskraćene

djece, i u seoskim i u gradskim područjima. U oba slučaja, vrhunac raspodjele potrošnje za

siromašnu djecu nalazi se lijevo od linije siromaštva, a uskraćena djeca imaju sistematično niže

nivoe potrošnje.

Slika 20 Gustoća potrošnje kod uskraćene i neuskraćene djece


Konačno, simulirali smo potencijalne učinke povećanja potrošnje domaćinstava na

vjerojatnoću da će dijete uzrasta od 5-15 godina biti uskraćeno u tri ili više dimenzija, ili u

nekoj određenoj dimenziji. Kako bismo to uradili, uključili smo potrošnju domaćinstva po

Seosko Gradsko

Uskraćena djeca Neuskraćena djeca

Uskraćena djeca Neuskraćena djeca

potrošnja potrošnja

Gu

sto

ća

Gu

sto

ća

46

članu (tj. istu varijablu koja je korištena za procjenu stope siromaštva djece) u model logističke

regresije uskraćenosti.26 Tabela 12 pokazuje približne "granične" učinke povećanja potrošnje

od 100 KM mjesečno po članu domaćinstva27 na vjerojatnoću pojave uskraćenosti. Budući da

u modelima logističke regresije učinak povećanja jedinice u prediktorskoj varijabli zavisi od

njene početne vrijednosti, ovo možemo ilustrovati za tri različita nivoa potrošnje: za prosječnu

potrošnju (za djecu od 5-15 godina odvojeno, prema području u kojem žive), za apsolutnu liniju

siromaštva i za polovinu apsolutne linije siromaštva.

Na primjer, predviđena vjerojatnoća da će dijete koje živi u seoskom domaćinstvu biti

uskraćeno u tri ili više dimenzija kod prosječne potrošnje pala bi za 10 procenata, sa 21,9% na

11,4%. Simulirani učinak bio bi čak i veći na liniji siromaštva ili na pola linije siromaštva.

Međutim, ove rezultate treba tumačiti s oprezom. Nije riječ o efektima povećanja potrošnje

domaćinstva od 100 KM po članu, već o razlikama u uskraćenosti među djecom iz

domaćinstava s različitim nivoima potrošnje po članu.

Tabela 12 Marginalni efekti dodatnih 100 KM mjesečno po članu domaćinstva (u procentima)

Najmanje 3 dimenzije

Ishrana Odjeća Obrazovanje

Seosko Gradsko Seosko Gradsko Seosko Gradsko Seosko Gradsko

Na srednjoj vrijednosti

-10.52 -5.34 -4.80 -4.50 -8.20 -3.30 -4.00 -2.70

Na liniji siromaštva

-13.92 -13.80 -6.10 -10.30 -15.50 -17.20 -5.60 -5.70

50% od linije siromaštva

-15.57 -17.86 -7.70 -13.90 -22.60 -26.50 -7.80 -8.40

Slobodne

aktivnosti


Informisanost Uslovi stanovanja

Seosko Gradsko Seosko Gradsko Seosko Gradsko Seosko Gradsko

Na srednjoj vrijednosti

-7.80 -4.40 -5.40 -2.70 -7.20 -6.80 -6.00 -4.60

Na liniji siromaštva

-8.90 -6.40 -7.00 -3.90 -6.10 -6.70 -8.10 -7.80

50% od linije siromaštva

-9.70 -7.60 -8.80 -4.70 -4.70 -6.20 -10.30 -9.70

Sve posljedice su značajne na nivou 0.001. Izvor: HBS 2011. Osnova: djeca 5 – 15 godina

Učinci povećanja mjesečne potrošnje po članu domaćinstva u iznosu od 100 KM relativno su

skromni, iako su statistički značajni kada je riječ o dimenzijama uskraćenosti, sugerišući da je

uskraćenost možda povezana s infrastrukturnim problemima. Na primjer, vjerojatnoća da će

dijete biti uskraćeno u pogledu informacija, kod srednje vrijednosti, iznosi 58,3% u seoskim

26 Ovdje su istraživane razlike u uskraćenosti po domaćinstvima sa različitim nivoima potrošnje. Na osnovu

podataka iz samo jednog kruga istraživanja, ova simulacija ne nudi dokaze o učincima promjene potrošnje za

pojedina domaćinstava. 27 100 BAM po članu domaćinstva predstavlja ekvivalent iznosu od oko 500 BAM mjesečno za domaćinstvo

prosječne veličine.

47

domaćinstvima i 40,2% u gradskim. Porast potrošnje od 100 KM mjesečno smanjio bi ovu

vjerojatnoću na 51,1% u seoskim i 34,4% u gradskim područjima. I što je još važnije, povećanje

potrošnje u domaćinstvima sa siromašnom djecom (na polovini granice siromaštva) još više bi

smanjilo vjerojatnoću da ta djeca postanu uskraćena.

Od svih dimenzija, dimenzija odjeće najosjetljivija je na novčana sredstva, i u gradskim i u

seoskim područjima, posebno kada je riječ o siromašnoj djeci. To i ne čudi, jer će uvijek

postojati funkcionalno tržište dječije odjeće i obuće. Uskraćenost u pogledu ishrane također je

vrlo podložna povećanju novčanih sredstava, posebno kod siromašne gradske djece. Dakle,

iako povećanje kapaciteta domaćinstva za potrošnju ne bi automatski iskorijenilo

višedimenzionalnu uskraćenost djece, vrlo je vjerovatno da bi tada djeca imala bolji pristup

odgovarajućoj prehrani i odjeći. Iskorjenjivanje drugih oblika uskraćenosti zahtijevalo bi više

od dodatne sposobnosti potrošnje domaćinstva, ali i bolju dostupnost i pristupačnost lokalnih

sadržaja.

Sažetak

• Gotovo trećina (30,6%) djece u Bosni i Hercegovini uzrasta od 5 do 15 godina je

siromašna.

• Siromašna djeca imaju veće izglede da će biti uskraćena u bilo kojoj istraženoj

dimenziji i u bilo kojem broju tih dimenzija istovremeno. Ona također imaju veće

izglede da će intenzitet njihove višedimenzionalne uskraćenosti biti veći.

• Djeca koja žive u većoj porodici (s troje ili više djece), djeca koja žive u domaćinstvu

čiji nosilac ima samo niže obrazovanje i nezaposlen je, izložena su većoj vjerovatnoći

da će biti siromašna i uskraćena u tri ili više dimenzija.

Rasprava

Rezultati ovog istraživanja pokazuju da je većina djece u BiH uskraćena u barem jednoj

dimenziji. Uskraćenost je intenzivnija kod mlađe djece (uzrast 0-4 godine), gdje je njih jedna

trećina uskraćena u četiri do šest dimenzija u isto vrijeme. Kako bi se efikasno rješavala

uskraćenost kod ove starosne grupe, politike se trebaju posebno fokusirati na dimenzije razvoja

djeteta, prehrane i nasilne discipline, s obzirom na visoke stope njihove učestalosti i visok

stepen njihovog preklapanja. Budući da na uskraćenost u ovim dimenzijama utiče roditeljsko

ponašanje, potrebne su politike koje imaju za cilj edukovanje i informisanje roditelja o

48

adekvatnim praksama u pogledu ishrane male djece i interakcije s njima, što bi moglo efikasno

poboljšati njihovo blagostanje u svim dimenzijama. Nadalje, kako bi se omogućilo da veći broj

djece uzrasta od tri i četiri godine učestvuje u programima za rani rast i razvoj (koji su vezani

za uskraćenost u dimenziji “razvoj djeteta” za ovu starosnu grupu), objekti predškolskog

odgoja i obrazovanja trebaju biti dostupniji i finansijski i fizički. Također, postoji visoka stopa

preklapanja između dimenzija ishrane, razvoja djeteta i informisanosti, što upućuje na to da

kod djece koja pate od neadekvatne prehrane također postoji tendencija da nemaju dovoljno

stimulacije, a njihovim roditeljima nedostaje pristup informacijama.

Starija starosna grupa (5-15 godina) uglavnom je uskraćena u pogledu informacija, slobodnog

vremena i uslova stanovanja. Uskraćenost u informacijama posebno se podudara s nedostatkom

pristupa internetu. Čini se da ovo više ukazuje na postojanje infrastrukturnih problema, tako da

bi se i politike koje se bave rješavanjem uskraćenosti kod ove starosne grupe trebale fokusirati

na taj faktor. To može biti učinjeno i na strani ponude usluga, poboljšanjem fizičkog pristupa

internetu, kao i na strani potražnje, pronalaženjem načina za smanjenje naknada i relaksacije

budžetskih ograničenja s kojima se domaćinstava često suočavaju. Međutim, iako je pristup

digitalnim informacijama sam po sebi važan, to ne bi nužno u isto vrijeme ublažilo i druge

dimenzije uskraćenosti, jer gotovo polovina djece koja su uskraćena u informacijama nije

uskraćena ni u jednoj od ostalih šest dimenzija.

Uskraćenost u pogledu slobodnih aktivnosti prisutna je kod djece koja ne učestvuju redovno u

vanškolskim aktivnostima. To je najčešće zbog nemogućnosti da te aktivnosti finansijski

priušte, kao i zbog izostanka objekata za vanškolske aktivnosti u određenom području.

Generalno govoreći, politika usmjerena na smanjenje uskraćenosti djece uzrasta od 5 do 15

godina trebala bi se fokusirati na načine za povećanje raspoloživih prihoda domaćinstava, kao

i na načine za povećanje pristupačnosti i dostupnosti tih usluga.

Budući da gotovo dvije trećine djece u obje starosne grupe žive u seoskim domaćinstvima,

posebno je važno ispitati implikacije razlika između uskraćenosti u seoskim i gradskim

područjima. Kod mlađe djece, život u seoskom području također povećava vjerojatnoću da će

biti uskraćena u pogledu razvoja i uslova stanovanja. Kod starije djece, život u seoskom

području povećava vjerojatnoću da će biti uskraćena u pogledu slobodnih aktivnosti.

Ponavljamo, sve to može biti posljedica teškoća u pristupu tim uslugama u seoskim

49

područjima. Mlađa djeca u seoskim područjima značajno su uskraćenija u pogledu sanitarija,

što poziva na infrastrukturne intervencije.

Koristeći podatke iz analize EHBS iz 2011. godine koji se odnose na djecu uzrasta 5-15 godina,

ova studija pokazuje da monetarno siromaštvo igra važnu ulogu u uskraćenosti djece.

Siromašna djeca imaju veće izglede da će biti uskraćena u svakoj dimenziji posmatranoj

zasebno, kao i u većem broju dimenzija istovremeno. Stoga bi rješavanje monetarnog

siromaštva djelimično ublažilo njihovu uskraćenost. Ipak, stepen preklapanja između

siromaštva i višedimenzionalne uskraćenosti je umjeren, što sugeriše da se dječija uskraćenost

ne može iskorijeniti samo povećanjem kapaciteta potrošnje domaćinstava. Štaviše, promjene

potrošnje domaćinstava više utiču na neke dimenzije uskraćenosti u odnosu na druge. Dok je

veća potrošnja povezana sa znatno nižim nivoima uskraćenosti u pogledu ishrane i odjeće,

druge dimenzije (posebno informisanost i stambeni uslovi) manje su osjetljive na promjene u

rashodima domaćinstva.

Konačno, ova studija nije otkrila nikakve značajne razlike u stopama višedimenzionalne

uskraćenosti između djece koja su definisana kao siromašna na osnovu potrošnje, uzrasta od 5-

15 godina, u seoskim i gradskim područjima. Nasuprot tome, djeca u seoskim područjima koja

nisu siromašna znatno su više uskraćena u tri ili više dimenzija istovremeno u odnosu na istu

takvu djecu u gradskim područjima. To pokazuje da seoska djeca pate od nedostatka pristupa

uslugama i infrastrukturi važnim za njihovo blagostanje, čak i ako potiču iz bogatijih

domaćinstava. U međuvremenu, uskraćenost među gradskom djecom može biti podložnija

ciljanim monetarnim intervencijama. Sveukupno, ovi rezultati pozivaju na višestrani pristup

politika, koje trebaju biti usmjerene i na potražnju, kao i na ponudu roba i usluga koje se odnose

na djecu.

Zaključci

Ova studija analizira uskraćenost djece uzrasta od 0-4 i 5-15 godina u Bosni i Hercegovini.

Korišteni su različiti izvori podataka za dvije starosne grupe: MICS4 za djecu 0-4 godine i

EHBS iz 2011. godine za djecu uzrasta 5-15 godina. Oba istraživanja su reprezentativna na

nivou BiH, te entiteta i Brčko distrikta. Uskraćenost je analizirana prema metodologiji MODA.

Za prvu starosnu grupu analizirano je šest dimenzija: ishrana, zdravlje, razvoj djeteta, nasilna

disciplina, pristup informacijama i uslovi stanovanja. Za drugu starosnu grupu razmatrano je

50

sedam dimenzija: ishrana, odjeća, obrazovni resursi, slobodno vrijeme, društveno učešće,

pristup informacijama i uslovi stanovanja.

Studija pokazuje da je većina djece u obje starosne grupe uskraćena u jednoj ili više dimenzija.

Gotovo sva djeca uzrasta od 0-4 godine (98,1%) uskraćena su u najmanje jednoj dimenziji.

Trećina (33.2%) ih je uskraćeno u četiri ili više dimenzija istovremeno. Gotovo troje od četvoro

djece (73,8%) uzrasta 5-15 godina uskraćeno je u najmanje jednoj dimenziji, a skoro svako

četvrto dijete (22,8%) uskraćeno je u tri ili više dimenzija. Djeca uzrasta 0-4 godine uskraćena

su uglavnom u pogledu ishrane, razvoja i informisanosti, a djeca uzrasta od 5 do 15 godina

uglavnom su uskraćena u pogledu informacija, slobodnih aktivnosti i uslova stanovanja. Kod

obje starosne grupe posebno je izražena uskraćenost u pogledu informacija što, čini se, upućuje

na postojanje infrastrukturnih problema. Postoje razlike između seoskih i gradskih područja,

jer djeca koja žive u seoskim područjima imaju veće izglede da će biti uskraćena u pogledu

informacija (obje starosne grupe), stambenih uslova i razvoja (djeca 0-4 godine) i slobodnih

aktivnosti (djeca 5-15 godina). Obrazovanje majke i/ili nosioca domaćinstva također igra

ključnu ulogu kod uskraćenosti. Djeca čija majka/nosilac domaćinstva imaju niže obrazovanje

imaju veće izglede za uskraćenost.

Monetarno siromaštvo analizirano je za djecu 5-15 godina. Rezultati pokazuju da siromašna

djeca imaju veće izglede da će biti uskraćena u svakoj dimenziji, a (ne)aktivnost i

(ne)obrazovanje nosioca domaćinstva povećavaju vjerovatnoću da će djeca istovremeno biti i

siromašna i uskraćena. Međutim, stepen preklapanja između uskraćenosti i siromaštva je

umjeren. Dakle, politike usmjerene na smanjenje siromaštva i uskraćenosti trebaju rješavati i

problem potrošnje domaćinstva i dostupnosti usluga / infrastrukture u određenim područjima.

51

Literatura

Alkire, S. and Foster, J. (2011). ’Counting and multidimensional poverty measurement ‘,

Journal of Public Economics 95: 476–487.

Atkinson, A.B. (2003). ‘Multidimensional deprivation. Contrasting social welfare and counting

approaches’, Journal of Economic Inequality, 1: 51-65.

Bourguignon, F. i Chakravarty, S.R. (2003). ‘The measurement of multidimensional poverty’,

Journal of Economic Inequality, 1: 25-49.

Brooks-Gunn, J., and Duncan, G. J. (1997). “The effects of poverty on children.” The future of

children, 55–71.

Bruckauf, Z. (2014) “Child poverty and deprivation in Bosnia and Herzegovina: Analysis of

the Bosnia and Herzegovina Household Budget Survey 2011.” Report for UNICEF Bosnia and

Herzegovina.

Carneiro P. i Parey, M. (2013) “Maternal Obrazovanje, Home Environments, and the

Development of Children and Adolescents” Journal of the European Economic Association

11(S1): 123-160

Chzhen, Y. (2009) “Child poverty in Bosnia and Herzegovina: analysis of the 2007 Household

Budget Survey.” Report for UNICEF Bosnia and Herzegovina. University of York.

Chzhen, Y. i De Neubourg, C. (2014) “Multiple overlapping deprivation analysis for the

European Union (EU-MODA): Technical note” Innocenti Working Paper 2014-01, UNICEF

Office of Research, Florence.

Chzhen, Y., de Neubourg, C., Plavgo, I. and de Milliano. M. (2014) “Understanding Child

Deprivation in the European Union: The Multiple Overlapping Deprivation Analysis (EU-

MODA) Approach” Innocenti Working Paper 2014-18, UNICEF Office of Research, Florence.

Corak, M. (2006). “Do Poor Children Become Poor Adults? Lessons from a Cross-Country

Comparison of Generational Earnings Mobility.” Research on Economic Inequality, 13, 143–

188.

Esping-Andersen, G., & Myles, J. (2009). “Economic inequality and the welfare state.” The

Oxford Handbook of Economic Inequality, 639–664.

Gordon, D. Nandy, S., Pantazis, C., Pemberton, S., Townsend, P. (2003). ’The distribution of

child poverty in the developing world’, Report to UNICEF. Centre for International Poverty

Research, Bristol.

Guio, A.-C. (2009). 'What can be learned from deprivation indicators in Europe?', Eurostat

methodologies and working paper, Luxembourg: Eurostat.

52

De Neubourg, C., Chai, J., de Milliano, M., Plavgo, I., i Wei, Z. (2012a). “Step-by-step

guidelines to the Multiple Overlapping Deprivation Analysis (MODA)”, Innocenti Working

Paper 2012-10, UNICEF Office of Research, Florence.

De Neubourg, C., Chai, J., de Milliano, M., Plavgo, I., i Wei, Z. (2012b). “Cross-Country

MODA study: Technical note”, Innocenti Working Paper 2012-05, UNICEF Office of

Research, Florence.

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo zdravlja, Ministarstvo

zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske i Institut za javno zdravstvo Federacije Bosne i

Hercegovine. (2013). Bosna i Hercegovina Istraživanje višestrukih pokazatelja (MICS) 2011–

2012, završni izvještaj. Sarajevo

Thomas, D. (1990) “Intra-household ReIzvor Allocation: an Inferential Approach”, The

Journal of Human ReIzvors 25, 635-664.

Dufio, E. (2003) “Grandmothers and Granddaughters: Old Age Pension and Intra-Household

Allocation in South Africa” World Bank Economic Review 17, 1-25.

53

Prilog A: Lista pokazatelja i dimenzija

Dimenzija Pokazatelj Definicija pokazatelja i prag Starosna

grupa

Ishrana Način ishrane

dojenčeta i

malog djeteta

Dijete mlađe od 6 mjeseci majka doji, ali ne isključivo; dijete uzrasta 6-8 mjeseci

(koje majka još uvijek doji) prima čvrstu ili polučvrstu hranu manje od dva puta

dnevno; dijete uzrasta 9-23 mjeseca (koje majka još uvijek doji) prima čvrstu ili

polučvrstu hranu manje od tri puta dnevno; dijete uzrasta 6-23 mjeseca koje nije

dojeno prima čvrstu, polučvrstu ili meku hranu i mliječne obroke manje od 4

puta dnevno; dijete uzrasta 24-59 mjeseci ima manje od 5 obroka dnevno.

0-4

Prekomjerna

težina

Odnos djetetove težine i visine veći je za više od dvije standardne devijacije od

medijane (WHO).

0-4

Voće i povrće Djeca ispod 16 godina ne konzumiraju svježe voće i povrće najmanje jednom

dnevno.

5-15

Tri obroka

dnevno

Djeca ispod 16 godina nemaju najmanje tri obroka dnevno. 5-15

Zdravlje Vakcinacija

protiv morbila i

zaušaka

Dijete do uzrasta od 18 mjeseci nije primilo vakcinu MMR.

(ne smatra se uskraćenim ako trenutno ima manje od 18 mjeseci).

0-4

Vakcinacija

protiv dječije

paralize

Dijete do uzrasta od 12 mjeseci nije primilo tri doze vakcine ‘polio’.

(ne smatra se uskraćenim ako trenutno ima manje od 12 mjeseci).

0-4

Odjeća Nešto nove

odjeće

Dijete ispod 16 godina nema barem nešto nove (ne polovne) odjeće. 5-15

Dva para obuće Dijete ispod 16 godina nema barem dva para obuće odgovarajućeg broja. 5-15

Razvoj djeteta Dječije knjige U domaćinstvu nema knjiga za djecu uzrasta 0-35 mjeseci. 0-4

Dječije igračke U domaćinstvu nema kupovnih igračaka za djecu 0-35 mjeseci. 0-4

Uključenost

oca

Otac (ili majka, ukoliko otac ne živi u domaćinstvu) nije uključen ni u jednu

aktivnost s djetetom28 . Odnosi se na djecu uzrasta 36-59 mjeseci.

0-4

Predškolski

odgoj i

obrazovanje

Dijete ne pohađa ustanovu za predškolsko obrazovanje i odgoj. Odnosi se na

djecu uzrasta 36-59 mjeseci.

0-4

Disciplinovanje

(kažnjavanje)

djeteta

Fizičko

kažnjavanje

Dijete živi u domaćinstvu u kojem je dijete uzrasta 2 do 14 godina iskusilo neki

oblik fizičkog29 kažnjavanja od strane roditelja.

0-4

Psihičko

kažnjavanje

Dijete živi u domaćinstvu u kojem je dijete uzrasta 2 do 14 godina iskusilo neki

oblik psihičkog30 kažnjavanja od strane roditelja.

0-4

Obrazovni

resursi

Školska

putovanja

Djeca školskog uzrasta ne učestvuju u školskim putovanjima ili aktivnostima

koje je potrebno platiti.

5-15

Domaća zadaća Djeca školskog uzrasta nemaju odgovarajuće mjesto za učenje ili izradu zadaće. 5-15

Slobodne

aktivnosti

Knjige Djeca ispod 16 godina kod kuće nemaju knjiga koje odgovaraju njihovom

uzrastu.

5-15

Slobodne

aktivnosti

Djeca ispod 16 godina ne učestvuju u redovnim slobodnim aktivnostima. 5-15

Društveno

učešće

Proslave Djeca ispod 16 godina nemaju proslave koje se organizuju za posebne prilike. 5-15

Prijatelji Djeca ispod 16 godina ne pozivaju povremeno prijatelje da se igraju kod njih

kući.

5-15

Informisanost Kompjuter U domaćinstvu nema kompjutera. 0-15

Internet U domaćinstvu nema interneta.

28 Čitanje knjiga ili razgledanje slikovnica, pričanje priča, pjevanje pjesmica, izvođenje djece izvan kuće ili u

dvorište, igra s djecom, provođenje vremena s djecom imenujući, brojeći ili crtajući predmete. 29 Protresanje, šamaranje ili udaranje djeteta golim rukama ili nekim predmetom. 30 Vrištanje na djecu ili nazivanje djeteta pogrdnim imenima.

54

Stambeni uslovi Prenaseljenost Broj prostorija po osobi manji od 60% nacionalne medijane (izračunato

korištenjem EHBS iz 2011. godine).31

0-15

Sanitarni uslovi Toalet tipa koji se razlikuje od toaleta s vodokotlićem i odvodnim cijevima ili

toaleta s odvodom za septičku jamu.

Dodatak B: Metode za mjerenje uskraćenosti

Omjer broja uskraćene djece za svaki pokazatelj i dimenziju predstavlja broj djece uskraćene

prema svakom konkretnom pokazatelju i dimenziji, iskazan kao udio u referentnoj populaciji

djece na koju se odnosi svaki pojedinačni pokazatelj i dimenzija. Za izračunavanje ovog

omjera broja uskraćene djece koristi se sljedeća formula:

hj,r =qj,r

nr

qj,r = ∑ yj

n𝑟

i=1

gdje

hj,r – omjer broja djece uskraćene u dimenziji j referentne populacije r

qj - broj uskraćene djece u dimenziji j referentne populacije r

nr - ukupan broj djece u referentnoj populaciji r

yj - status uskraćenosti djeteta i u dimenziji j, gdje je yj = 1 ako je xj < Zj (uskraćenost) i yj =0

i ako xj ≥ Zj (ne postoji uskraćenost)

xj - vrijednost dimenzija j za dijete i

Zj - prag dimenzije j

Ista jednačina može se koristiti za izračunavanje broja djece prema pokazateljima.

Za izračunavanje ukupne uskraćenosti po djetetu koristi se sljedeća jednačina:

𝐷𝑖 = ∑ 𝑦𝑗

𝑑

𝑗=1

u kojoj je:

Di - ukupan broj dimenzija u kojima je uskraćeno svako dijete i; yj = 1 ukoliko je dijete i

uskraćeno u dimenziji j; yj = 0 ukoliko dijete i nije uskraćeno u dimenziji j.

Omjer broja višedimenzionalne uskraćenosti izražava broj uskraćene djece u zavisnosti od

dimenzija odabranih za svaku starosnu grupu i odabrane granične tačke (praga), kako bi se

31 Kako bi se uskladile mjere prenaseljenosti, prilagođeni su i broj prostorija i veličina domaćinstva. U HBS

istraživanju, kuhinja, ukoliko postoji, oduzeta je od ukupnog broja prostorija, jer se u MICS izvještaju govori

samo o 'prostorijama za spavanje'. Veličina domaćinstva je prilagođena, pa se djeca mlađa od 5 godina vode se

kao 0,5. Na kraju, za obje grupe je korištena HBS medijana.

55

identificirala uskraćena djeca. To znači da se dijete i smatra uskraćenim ako je broj

dimenzija u kojima je dijete uskraćeno (Di) jednak ili veći od granične tačke (praga) K.

To se može definisati na sljedeći način:

yK = 1 ako je Di ≥K,

yK = 0 ako je Di < K

Kako bi se izračunao omjer broja djece koja su uskraćena u više dimenzija, koristi se sljedeća

jednačina:

𝐻 =𝑞𝐾

𝑛𝑎

𝑞𝐾 = ∑ 𝑦𝐾

𝑛

𝑖=1

u kojoj je:

H – omjer broja djece uskraćene u više dimenzija u odnosu na graničnu tačku (prag) K u

starosnoj grupi a

𝑞𝐾 - broj djece koja su uskraćena u najmanje K dimenzija uskraćenosti u starosnoj grupi a

𝑛𝑎 - ukupan broj djece u starosnoj grupi a;

𝑦𝐾 – status uskraćenosti djeteta i u zavisnosti od granične tačke (praga) K;

Di - broj dimenzija uskraćenosti svakog djeteta i;

K – granična tačka (prag).

Prosječan intenzitet višedimenzionalne uskraćenosti A izražava rasprostranjenost dječije

uskraćenosti među djecom koja su uskraćena u više dimenzija. To je zbir svih postojećih

uskraćenosti među djecom definisanom kao uskraćena, izražen kao udio u zbiru svih mogućih

uskraćenosti među djecom uskraćenom u najmanje K dimenzija.

Za prosječan intenzitet uskraćenosti koristi se sljedeća jednačina:

𝐴 =∑ 𝑐𝐾

𝑞𝐾 1

𝑞𝐾 × 𝑑

u kojoj je:

A- Prosječan intenzitet višedimenzionalne uskraćenosti prema graničnoj tački (pragu) K za

starosnu grupu a

𝑞𝐾 - broj djece uskraćene u najmanje K dimenzija uskraćenosti u starosnoj grupi a

d - ukupan broj razmatranih dimenzija po djetetu unutar odgovarajuće starosne grupe a;

56

𝑐𝐾 - broj uskraćenosti kod svakog djeteta i uskraćenog u više dimenzija, gdje je 𝑐𝐾 = Di *

𝑦𝐾.

𝑀0 se sastoji i od omjera broja djece uskraćene u više dimenzija i od prosječnog intenziteta

njihove uskraćenosti. Omjer broja djece uskraćene u više dimenzija izračunava se na osnovu

sljedeće formule:

𝑀0 = 𝐻 ∗ 𝐴 =∑ 𝑐𝐾

𝑞𝐾 1

𝑛𝑎 ∗ 𝑑

u kojoj je

𝑀0 – prilagođeni omjer broja djece uskraćene u više dimenzija, među djecom uskraćenom u

najmanje K dimenzija uskraćenosti u starosnoj grupi a;

𝑐𝐾 - broj uskraćenosti svakog djeteta i uskraćenog u više dimenzija, gdje je 𝑐𝐾 = Di * 𝑦𝐾.

57

Prilog C: Raspodjela uskraćenosti po dimenzijama i pozadinskim karakteristikama

Djeca 0-4 godine


Nasilna disciplina


Stanovanje

Dječak 72.5 25.3 67.8 50.3 55.1 29.9

Djevojčica 71.2 24.1 63.6 47.2 51.8 27.6

Dijete preko 3 godine 93.9* 30.2* 89.2* 56.1* 51.6 26.7

Dijete ispod 3 godine 56.3* 20.8* 49.2* 43.5* 54.7 30.1

Gradsko područje 75.0 27.4 54.4* 44.5 29.5* 21.4*

Seosko područje 70.3 23.4 70.9* 50.7 64.5* 32.1*

Nosilac domaćinstva je muškarac 72.5 24.5 65.1 49.8 53.4 30.1*

Nosilac domaćinstva je žena 65.1 26.5 71.6 37.8 52.8 14.5*

Majka ima više obrazovanje 70.2 23.2 61.3* 45.1* 46* 27.4

Majka ima niže obrazovanje 76.9 29.1 79.5* 59.9* 76.5* 32.8


73.8 25.8 60.1* 47 43.8* 28.4


67.6 22.2 77.4* 52.3 73.6* 29.2

Najmlađe dijete >3 godine 92.8* 28.7 90.4* 57.9* 51.9 24.5*

Najmlađe dijete < 3 godine 62.4* 22.9 54.6* 44.6* 54.1 30.6*

Jedno ili dvoje djece 72.2 24.4 65.2 45.9* 52.9 28.2

3 ili više djece 70.6 25.4 67.4 57.5* 54.8 30.4

Stopa izdržavanih članova niža od medijane

71.1 26.6 65.5 40.6* 50.2 28.6

Stopa izdržavanih članova visa od medijane

72.6 22.8 65.9 56.6* 56.5 28.8

Federacija BiH 71.9 22.8* 68.7* 52.5* 54.2 25.9*

Republika Srpska 72.3 29.4* 57.7* 39.5* 50.7 36.5*

Brčko Distrikt 56.2 29.3* 64.7* 31.6* 65.6 21.1*

*Statistički značaj na nivou od 95%

58

Djeca 5-15 godina

Ishrana Odjeća Obrazovanje Slobodne aktivnosti



Stanovanje

Gradsko područje 13.8 12.1* 8.9* 18.3* 13.7* 46.0* 16.1

Seosko područje 17.2 17.9* 12.4* 30.1* 18.3* 69.3* 18.5

Najmlađe dijete > 5 godina 15 14.4* 13.8* 22.8* 15.6* 58.2* 17.3*

Najmlađe dijete < 5 godina 19.7 20.8* 0* 36.7* 20.3* 68.5* 18.6*

Jedno ili dvoje djece 12.2* 11.2* 11.1 22.7* 14.0* 56.3* 13.5*

3 ili više djece 26.4* 28.0* 11.0 33.6* 23.6* 71.3* 28.9*


11.5* 10.8* 8.2* 19.9* 12.7* 51.9* 13.0*


26.3* 27.0* 17.7* 38.7* 25.5* 79.7* 28.0*

Nosilac domaćinstva je zaposlen

11.8* 12.3* 8.9* 23.9* 14.6* 57.1* 15.7*

Nosilac domaćinstva je nezaposlen

25.0* 23.2* 15.9* 29.2* 20.9* 67.3* 21.6*

Nosilac domaćinstva je muškarac

15.9 16.0 11.0 25.7 16.5 60.6 17.8

Nosilac domaćinstva je žena

16.0 12.7 11.5 23.8 16.8 56.8 15.2

Nosilac domaćinstva je u braku/živi u zajednici

15.8 15.5 10.7* 25.4 16.3* 60.3 17.6

Nosilac domaćinstva nije u braku/razveden(a)

25.2 23.8 29.6* 33.2 31.0* 57.2 13.5

Stopa izdržavanih članova niža od medijane

13.5 13.8 16.4* 24.3 14.8 48.6* 23.0*

Stopa izdržavanih članova viša od medijane

16.2 15.9 10.4* 25.7 16.7 61.7* 16.9*

Stopa ženske djece niža od medijane

16.2 14.2 10.6 23.4* 15.7 60.3 16.2

Stopa ženske djece visa od medijane

15.5 18.1 11.8 29.0* 17.8 60.3 19.7

Federacija BiH 15.2 15.2 11.6 27.6* 19.3* 60.5 13.5*

Republika Srpska 17.8 17.1 9.9 21.7* 10.8* 60.5 26.7*

Brčko Distrikt 10.8 10.8 8.3 15.0* 8.0* 50.7 15.9*

* Statistički značaj na nivou od 95%

59

Prilog D: Logistička regresija, koeficijenti i omjeri izgleda

Djeca 0-4 godine


Nasilna disciplina


Stanovanje

Republika Srpska -0.05 0.35* -0.60*** -0.58** 0.05 0.59**

Omjer izgleda 0.95 1.42* 0.55*** 0.56** 1.05 1.81**

Brčko Distrikt -0.68* 0.36 0.14 -0.87* 0.89* -0.17

Omjer izgleda 0.50* 1.44 1.15 0.42* 2.44* 0.84

Djevojčica -0.09 -0.08 -0.20 -0.15 -0.12 -0.11

Omjer izgleda 0.91 0.92 0.82 0.86 0.89 0.90

Dijete ima manje od 3 godine -2.48*** -0.48*** -2.40*** -0.54*** 0.12 0.19

Omjer izgleda 0.08*** 0.62*** 0.09*** 0.58*** 1.13 1.21

Seosko područje -0.26 -0.22 0.70*** 0.05 1.23*** 0.51**

Omjer izgleda 0.77 0.81 2.02*** 1.05 3.43*** 1.66**

Nosilac domaćinstva je žena -0.28 0.16 0.12 -0.48 -0.34 -0.93**

Omjer izgleda 0.76 1.18 1.13 0.62 0.71 0.40**

Majka ima osnovno obrazovanje/nije obrazovana

0.54* 0.51** 0.58* 0.41* 0.89 0.23

Omjer izgleda 1.71* 1.66** 1.78* 1.50* 2.42 1.26


-0.33 -0.37 0.76*** 0.23 1.07 0.00

Omjer izgleda 0.72 0.69 2.14*** 1.26 2.91 1.00

3 ili više djece -0.05 0.15 -0.04 0.23 -0.47** 0.02

Omjer izgleda 0.96 1.16 0.96 1.26 0.62** 1.02


-0.02 -0.31* 0.11 0.61*** 0.47** -0.07

Omjer izgleda 0.98 0.73* 1.11 1.85*** 1.61** 0.93

Konstanta 3.03*** -0.68*** 1.69*** -0.03 -1.36 -1.46***

Statistički značaj na nivoima * 0.05 **0.01 ***0.001 – Izvor: MICS 2011. Osnova: djeca 0-4 godine

60

Djeca 5-15 godina

Ishrana Odjeća Obrazovni resursi

Slobodne aktivnosti



Stanovanje

Republika Srpska -0.04 -0.10 -0.36 -0.48** -0.90*** -0.18 0.74***

Omjer izgleda 0.96 0.91 0.70 0.62** 0.41*** 0.83 2.10***

Brčko Distrikt -0.66 -0.70 -0.56 -1.09** -1.32** -0.74* 0.02

Omjer izgleda 0.52 0.50 0.57 0.34** 0.27** 0.48* 1.02

Seosko područje -0.01 0.13 0.20 0.43** 0.13 0.76*** -0.16

Omjer izgleda 0.99 1.14 1.23 1.53** 1.14 2.15*** 0.86

Najmlađe dijete ima manje od 5 godina 0.00 0.05 0.00 0.58*** 0.10 0.24 -0.22

Omjer izgleda 1.00 1.05 1.00 1.79*** 1.11 1.27 0.80

3 ili više djece 0.91*** 1.01*** 0.37 0.25 0.54** 0.42* 0.97***

Omjer izgleda 2.49*** 2.73*** 1.45 1.29 1.72** 1.52* 2.63***


0.75*** 0.91*** 0.84*** 0.92*** 0.85*** 1.11*** 0.83***

Omjer izgleda 2.12*** 2.48*** 2.32*** 2.50*** 2.33*** 3.05*** 2.30***

Nosilac domaćinstva je nezaposlen 0.78*** 0.64*** 0.57** 0.07 0.32 0.19 0.16

Omjer izgleda 2.19*** 1.90*** 1.77** 1.08 1.37 1.21 1.17

Nosilac domaćinstva je žena -0.50 -0.74** -0.58 -0.33 -0.39 -0.38 -0.39

Omjer izgleda 0.61 0.48** 0.56 0.72 0.68 0.69 0.68

Nosilac domaćinstva nije u braku 0.95** 1.01* 1.62** 0.76 1.18** 0.40 -0.10

Omjer izgleda 2.58** 2.74* 5.08** 2.15 3.24** 1.49 0.90


-0.04 -0.14 -0.37 -0.11 0.01 0.46** -0.68***

Omjer izgleda 0.96 0.87 0.69 0.89 1.01 1.59** 0.51***

Stopa djevojčica iznad medijane -0.14 0.21 0.16 0.21 0.06 -0.07 0.22

Omjer izgleda 0.87 1.23 1.17 1.24 1.06 0.93 1.24

Konstanta -2.39*** -2.58*** -2.19*** -1.70*** -2.07*** -0.82*** -1.80***

Statistički značaj na nivoima: *0.05 **0.01 ***0.001 – Izvor: EHBS 2011. Osnova: djeca 5-15 godina

61

Prilog E: Procenat vrijednosti koje nedostaju kod pokazatelja

Djeca 0-4 godine Procenat koji nedostaje

Koeficijenti logističke regresije

za isključenost iz studije

Koeficijent Std. greška

P>t

Pokazatelji

Prekomjerna težina 9.51 Republika Srpska 0.41* 0.20 0.04

Način hranjenja 2.82 Brčko distrikt 1.03 0.66 0.12

Morbili 1.95

Dječija paraliza 0.05 Djevojčica -0.11 0.16 0.47

Igračke 0.18 Dijete ima manje od 3 godine 0.49* 0.22 0.03

Knjige 0.06 Seosko područje -0.47* 0.20 0.02

Predškolsko obrazovanje

0.26 Nosilac domaćinstva je žena 0.16 0.29 0.60

Uključenost oca 0.48 Majka ima osnovno obrazovanje/neobrazovana je

-0.01 0.23 0.97

Fizičko nasilje 1.19 Nosilac domaćinstva ima niže obrazovanje

-0.10 0.18 0.59

Psihičko nasilje 0.21 Najmlađe dijete ima manje od 3 godine

-0.16 0.25 0.51

Kompjuter 0.00 3 ili više djece 0.23 0.20 0.26

Internet 0.00 Stopa izdržavanih članova visa od medijane

-0.09 0.18 0.61

Toalet 0.30 Konstanta -1.69 0.26 0.00

Prenaseljenost 0.00

Djeca isključena iz studije

15.42

Djeca 5-15 godina Procenat koji nedostaje

Koeficijenti logističke regresije

za isključenost iz studije

Pokazatelji Koeficijent Std. Greška

P>t

Voće 3.47

Obroci 3.44 Republika Srpska -0.07 0.25 0.78

Odjeća 3.26 Brčko distrikt -0.47 0.57 0.41

Obuća 3.22

Školska putovanja 3.25 Seosko područje 0.32 0.25 0.19

Domaća zadaća 3.28 Najmlađe dijete ima manje od 5 godina

-0.48 0.48 0.32

Knjige 3.22 3 ili više djece -1.06 0.62 0.09

Slobodne aktivnosti 3.41 Nosilac domaćinstva ima niže obrazovanje

-0.68* 0.29 0.02

Proslave 3.22 Nosilac domaćinstva je nezaposlen

-0.27 0.26 0.30

Prijatelji 3.22 Nosilac domaćinstva je žena 0.85** 0.33 0.01

Kompjuter 0.00 Nosilac domaćinstva nije u braku (samohran)

0.57 0.59 0.34

Internet 0.00 Stopa izdržavanih članova visa od medijane

-2.06*** 0.23 0.00

Prenaseljenost 0.00 Udio djevojčica viši od medijane 0.36 0.22 0.11

Toalet 0.09 Konstanta -1.72 0.30 0.00

Djeca isključena iz studije

4.09

dječije siromaštvo i uskraćenost u bosni i hercegovini ... · pdf filedječije...

Documents