diskusija u nastavi (filozofije) - marul.ffst. logika/seminar/izlaganja/  · konstruktivistička...

Download Diskusija u nastavi (filozofije) - marul.ffst. logika/seminar/izlaganja/  · Konstruktivistička filozofija odgoja Postmodernistička polazišta:

Post on 30-Jan-2018

222 views

Category:

Documents

3 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Autentian cilj nastave

    filozofije i primjerene

    metode

    DISKUSIJA

    upanijsko struno vijee

    nastavnika filozofije i logike

    Split, 14. studeni 2009.

  • Planirana diskusija

    TEZA

    LITERATURA

    PRAVILA DISKUSIJE PREVENIRANJE PROBLEMA

    Neravnomjerno sudjelovanje

    Nedostatak kulture sluanja

    Destrukcija

    STRUKTURIRANJE

  • Struktura diskusije

    Prilagoeni Karl Popper format debate

    Dvije skupine s po tri lana

    A skupina potvruje zadanu tezu

    N skupina opovrgava zadanu tezu

    Sudionici govore po strogo odreenom redu i ispunjavaju

    specifine zadae

  • Red i uloga govornika

    A1 definira pojmove i iznosi argumente u prilog tezi 2 min

    Pauza 1 min

    N1 pobija argumente, iznosi kontra argumente 2 min

    Pauza 1 min

    A2 pobija kontra argumente, potkrepljuje argumente* 2 min

    Pauza 1 min

    N2 pobija potkrepu argumenata, potkrepljuje kontra argumente* 2 min

    Pauza 1 min

    A3 rekapitulira afirmativnu poziciju 1 min

    N3 rekapitulira negativnu poziciju 1 min

    *ne smiju uvoditi nove argumente, odnosno kontra argumente

  • TEZA: Skepticizam je opravdan

    TEKSTOVI

    Afirmacija Peter Unger, Obrana skepticizma, str. 156.-

    158.*

    Negacija John Hospers, Kritika skepticizma, str. 159.-

    162.*

    *T. Rekovac, Filozofija, Udbenik filozofije za 4. razred gimnazije

  • Skepticizam

    Skepticizam epistemoloki stav da nita nije

    mogue znati potpuno i pouzdano

    Dogmatizam epistemoloki stav da je potpuno i

    pouzdano znanje mogue

    Znanje = propozicijsko znanja (znanje da)

  • Skepticizam je opravdan

    Prem.1 Znati = biti siguran

    Prem.2 Nije mogue biti siguran

    Nije mogue znati

    Ad 1. Znati i ne biti u to siguran = nekonzistentnost

    Ad 2. Biti siguran da je p = Nita se ne moe pojaviti to

    e porei p (Dogmatizam) = nekonzistentnost

    boica tinte

  • Skepticizam nije opravdan

    to znai znati da je p?

    P je istinit (nuan uvjet)

    Biti uvjeren da je p istinit (nuan uvjet)

    Moi potkrijepiti istinitost p (dovoljan uvijet)

    Koliko potkrepe?

    Potpuna (skepticizam) - Znanje u jakom smislu

    Adekvatna (Hospers) - Znanje u slabom smislu

    Konkluzivna (potpuna) potkrepa nije mogua.

    Skeptiki je zahtjev neutemeljen.

  • Filozofija i odgoj

    Nastava filozofije filozofija

    Filozofija odgoj

    Odgojiti osloboditi miljenje

    Nastava filozofije osloboditi miljenje

  • Filozofija i odgoj

    Kratki i nepotpuni povijesni pregled

  • Filozofija i odgoj

    ANTIKA

    filozofija odgoj

    paradigma Znam da ne znam.

    pitati zato odgajati

    Sokrat; Platon, Drava

  • Filozofija i odgoj

    SREDNJI VIJEK

    ideologija (kranski nauk) odgoj

    paradigma Znam zato.

    znati zato odgajati

  • Filozofija i odgoj

    NOVI VIJEK

    ideologija odgoj

    (npr. prosvjetiteljstvo)

    paradigma Znam kako

    Znati kako odgajati = obrazovati

  • Filozofija i odgoj

    POSTMODERNAuruavanje ideologija, sustava, istina

    paradigma Znam da ne znam

    filozofija odgoj

    pitati Zato odgajati

  • Nacionalni kurikulum

    U nastavnom procesu teite se premjeta s programa i

    nastavnika na uenika te na njegov razvoj i postignua.

    Smisao nastave nije realizacija programa, nego razvoj

    ljudskih mogunosti svakoga uenika.

    Pomak u kurikulumskom pristupu s prijenosa

    znanja na razvoj kompetencija znai zaokret u

    metodama i oblicima rada.

  • Teorijsko utemeljenje metodike

    prakse

    Konstruktivizam

  • Konstruktivistika filozofija

    odgoja

    Postmodernistika polazita:

    Spoznajnoteorijski uvid spoznaja je ograniena, nema istine u apsolutnom smislu

    Etiki uvid postoje razliite razborite koncepcija dobroga ivota, nema dobra u

    apsolutnom smislu

  • Neautentian cilj nastave

    Znanje nema konaan oblik u kojem bi ga uenik mogao preuzeti.

    NEAUTENTIAN CILJ stjecanje znanja

    OSTVARLJIV odgojno-obrazovni proces organiziran kao reprodukcija

    znanja.

  • Autentian cilj nastave

    AUTENTIAN CILJ (na)uiti uiti

    NEIZVJESTAN !!! Stvaranje uvjeta koji nee prijeiti ostvarenje cilja

    Stvaranje slobodnoga

    dijalokog ozraja u nastavi

  • Cilj nastave filozofije

    Razviti sposobnost posjedovanja razliitih

    interpretacijskih perspektiva i kriterija te otvorenost prema

    reviziji, odnosno samoregulaciji

    B. arni

    Odgoj nepristranih graana univerzuma B. Russell

    Moi kritiki misliti i samostalno uiti

  • Zadae nastave filozofije

    OBRAZOVNE (sadraj zadan planom i programom) definirati pojmove i staviti ih u povijesno-filozofski kontekst

    FUNKCIONALNE itati filozofski tekst s razumijevanjem

    uiti samostalno uiti

    koristiti se usvojenime pojmovima u samostalnom miljenju

    razvijati sposobnost kritikoga miljenja

    ODGOJNE razviti sklonost za samostalno i cjeloivotno uenje

    razviti sklonost kritikom miljenju

  • Diskusija kao metoda

    DISKUSIJA

    ZADACI NASTAVE CILJ NASTAVE

    Slobodno dijaloko ozraje

    u nastaviMetoda za koje vjerujemo da

    nee prijeiti ostvarenje cilja

    Moi kritiki misliti

    i samostalno uiti

  • to je diskusija (rasprava)?

    Diskusija se definira kao poseban oblik grupne interakcije

    u kojoj lanovi (sudionici) zajedniki razmatraju pitanja od

    zajednikog interesa, razmjenjuju i ispituju razliite aspekte

    svojih odgovora, poveavaju znanje ili razumijevanje,

    opravdavaju ili opovrgavaju stavove, odluke, rjeenja ili

    aktivnosti o problemu (predmetu) koji se razmatra.

    (Kova, 2006.)

  • Vrste diskusije u nastavi

    Spontana diskusija

    Planirana (strukturirana) diskusija

  • Planirana diskusija

    TEZA

    LITERATURA

    PRAVILA DISKUSIJE PREVENIRANJE PROBLEMA

    Neravnomjerno sudjelovanje

    Nedostatak kulture sluanja

    Destrukcija

    STRUKTURIRANJE

  • Struktura diskusije

    Prilagoeni Karl Popper format debate

    Dvije skupine s po tri lana

    A skupina potvruje zadanu tezu

    N skupina opovrgava zadanu tezu

    Sudionici govore po strogo odreenom redu i ispunjavaju

    specifine zadae

  • Red i uloga govornika

    A1 definira pojmove i iznosi argumente u prilog tezi 2 min

    Pauza 1 min

    N1 pobija argumente, iznosi kontra argumente 2 min

    Pauza 1 min

    A2 pobija kontra argumente, potkrepljuje argumente* 2 min

    Pauza 1 min

    N2 pobija potkrepu argumenata, potkrepljuje kontra argumente* 2 min

    Pauza 1 min

    A3 rekapitulira afirmativnu poziciju 1 min

    N3 rekapitulira negativnu poziciju 1 min

    *ne smiju uvoditi nove argumente, odnosno kontra argumente

  • Varijanta 1

    Skupine za domau zadau itaju iste tekstove koji

    ilustriraju suprostavljena gledita

    Skupne drijebom izvlae stranu (A ili N)

    neposredno prije diskusije

    PREDNOST

    Uenici se neposredno na filozofskmm tekstovima upoznavaju sa

    suprostavljenim gleditima

    NEDOSTATAK

    Koliina teksta koju je potrebno proitati i analizirati (vrijeme i strpljenje)

  • Varijanta 2

    Uenici kod kue itaju samo onaj tekst/tekstove ije e gledite zastupati u diskusiji

    Uenici raspodjeljeni u skupine tako da u diskusiji (po mogunosti) zastupaju gledite suprotno osobnom

    PREDNOST

    Koliina teksta za koju je razlono oekivati da nee obeshrabriti uenike.

    Uenici pronalaze u izvornom tekstu argumente koji pobijaju njihova osobna uvjerenja

  • Zato ba planirana diskusija?

    IZ PERSPEKTIVE ZADATAKA NASTAVE FILOZOFIJE

    uenici dobivaju jednaku mogunost sudjelovanja

    uenici se dre zadane teme, tj. diskusija ostaje fokusirana

    uenici ne upadaju jedni drugima u rije, tj. ue se aktivno sluati

    uenici ue iznijeti svoje stajalite u ogranienom vremenu

    uenici svoje stavove racionalno obrazlau uz upotrebu primjerenoga pojmovlja (iz zadane literature i prethodno usvojenih)

    uenici se spremaju za raspravu iz ponuenih izvora ili onih koje sami pronalaze

    svaki je uenik unutar skupine potaknut i motiviran na vlastiti doprinos

  • Zato ba planirana diskusija?

    IZ PERSPEKTIVE CILJA NASTAVE FILOZOFIJE

    Jer vrsto vjerujem da je diskusija metoda koja u

    nastavi stvara ozraje koje nee prijeiti

    ostvarenje cilja nastave filozofije