diseminacija za grundtvig asistenturu 2012. 2013.-grundtvig asistentica-marina butorac

1 Diseminacija za projekt Grundtvig Asistentura, Grundtvig Asistentica: Marina Butorac, 2012.-2013.

NASLOV RADA: DISEMINACIJA

PROJEKT: GRUNDTVIG ASISTENTURA U PROGRAMU CJELOŽIVOTNOG UČENJA AGENCIJE ZA

MOBILNOST I PROGRAME EU sa sjedištem: Gajeva ulica 22, 10 000 Zagreb, Hrvatska

TRAJANJE PROJEKTA: 10.09.2013. - 19.03.2013.

ORGANIZACIJA PRIJAVITELJ:

„Udruga za očuvanje vilinskih krajeva, život u skladu sa Zemljom i kulturu duha Vilenice“, sa sjedištem

u Vlaškoj 93 B, 10 000 Zagreb, Hrvatska

ORGANIZACIJA DOMAĆIN U PROJEKTU:

"Vrtna akademija Mecklenburg-Vorpommern", GARTENAKADEMIE M-V gGmbH, sa sjedištem u

Hofstraße 2, 17217 Penzlin/Ortsteil Marihn

GRUNDTVIG ASISTENTICA:

Marina Butorac, magistra inženjerka krajobrazne arhitekture, geomantkinja

Obrazovanje:

o Magistra inženjerka krajobrazne arhitekture, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

Hrvatska

o Geomantkinja, Edukacija u geomantiji, „Škola cjelovitog pristupa prostoru“ , nekadašnji

„Centar za prirodu i kulturu – Sirion“, 2005./2006., Zagreb, Hrvatska


0. SADRŽAJ:

Naslovnica……………………………………………………………………………………………………………………………….…………1

0. SADRŽAJ………………………………………………………………………………………………………………………………………….2

I. Opis provedenih aktivnosti i rezultata………………………………………………………………………………….…….3-14

II. Suradnici/ice, stručnjaci/ice i savjetnici/ice u projektu Grundtvig Asistentura

u Njemačkoj prije provedbe projekta-priprema projekta……………………………………………………………..15

II.1. Suradnici/ice, stručnjaci/ice i savjetnici/ice u provedbi projekta

Grundtvig Asistentura u Njemačkoj……………………………………………………………………………………………….15

III. Popis grafičkih priloga………………………………………………………………………………………………………………….16

III.1. Crteži izrađeni u programu ProgeCad……………………………………………………………………………………….16

III.2.Crteži ručne izrade u tehnici crni flomaster i drvene boje………………………………………………………….16

III.3. Fotografije………………………………………………………………………………………………………………………………..16

IV. Popis materijala korištenih u provedbi Grundtvig aktivnosti………………………………….…………………….17

IV.1. Popis literature……………………………………………………………………………………..…………………………….17-18

IV.2. Popis karata……………………....……………….……………………………………………………………………………………18

IV.3. Film…………………………………………………………..…………………………………………………………..…………………19

IV.4. Internet…………………………………………………………………………………………………………………………………….19


I. OPIS PROVEDENIH AKTIVNOSTI I REZULTATA

Provedba Grundtvig Asistenture, Programa Cjeloživotnog učenja Agencije za mobilnost i programe

EU s Udrugom „Vilenice“ kao organizacijom prijaviteljem projekta, u kojem sam bila provoditeljica

aktivnosti - Grundtvig asistentica trajala je od 10.09.2013. do 19.03.2013. Provedba aktivnosti se

odvijala u „Vrtnoj akademiji Mecklenburg-Vorpommern“ („Gartenakademie Mecklenburg-

Vorpommern gGmbH“, skraćeno „Gartenakademie M-V gGmbH“) sjedišta u mjestu Marihn u

Njemačkoj, kao organizaciji domaćin u projektu Grundtvig Asistentura. Uvodnom prezentacijom po

dolasku u vrtnu akademiju „Vrtna akademija M-V“ („Gartenakademie M-V gGmbH“) , te tijekom

provedbe aktivnosti odvila se razmjena praktičnih iskustava i teorijskih znanja iz provedenih

projekata u Hrvatskoj, iz područja osnova permakulture i primjene permakulturnih principa u vrtu,

primjene vrtnih elemenata terapijskog učinka u vrtu, te primjene geomantijske analize u dizajnu vrta i

geomantijskih ruta u krajobrazu, te geomantije šuma o kojoj se podučava u Udruzi „Vilenice“.

Razmjenu i nadopunu znanja o vrtnoj kulturi Hrvatske u Grundtvig projektu sa znanjima vrtne

kulture, učilišnih vrtova, vrtova uz povijesne dvorce, socijalno-osjetljivih vrtova, vrtova za mlade,

tematskih vrtova Njemačke, omogućili su predstavnici i predstavnice „Vrtne akademije

Mecklenburg-Vorpommern“ („Gartenakademie M-V gGmbH“), “Vrtne akademije Sachsen-Anhalt“

(„Gartenakademie Sachsen – Anhalt e.V.“) iz mjesta Zichtau, radni tim tvrtke „HORTEC“ iz Berlina, te

članice „Mreže vrtova Njemačke“ ( „Gartennetz Deutschland e.V.“), i ostali suradnici i suradnice u

projektu.

Tema programa Grundtvig Asistentura Agencije za mobilnosti i programe EU iz Zagreba je

cjeloživotno učenje, te se provedbom glavnih aktivnosti učilo o metodologiji i specifičnostima

cjeloživotnog učenja u području vrtne kulture, te ekološkog vrtnog dizajna i uređenja vrta, na

primjeru učilišnih vrtova i edukativnih programa vrtnih akademija u Njemačkoj. Ovi edukativni

programi pritom donose prije svega učenje o uzgoju jestivih i ukrasnih vrtova na ekološke načine, koji

time doprinose u očuvanju krajobraza, krajobraznih cjelina, šuma, te živih elemenata krajobraza

poput starih stabala, očuvanju cjelokupnog eko-sustava, kao i njegovog oporavka (Foto 8.). Učenje o

vizualnoj estetici vrtova je također važno jer njemačka vrtna kultura njeguje kulturu uživanja prije

svega u gledanju vrtova. Pritom nije bitan samo izgled vrta, već i uvid u Dušu vrta, kako se može

pronaći u literaturi o dvorcima i vrtovima Mecklenburg Zapadne Pomeranije.

Kada je riječ o estetici vrtova riječ je o doživljaju kroz aktiviranje svih osjetila. Kultura uživanja u vrtu

se odrazila i u povijesti vrtne kulture kroz tzv. „Vrtove uživanja“, koja je obuhvatila vrtove Europe 16.

st., uključujući i vrtove Njemačke (njem. „Lustgarten“ = Vrt uživanja). Bio je to izraz za uređene vrtove

uz objekte stanovanja, u početku dvorce, a u 19. st. i parkove za građanstvo, tj. parkove javne

namjene, namijenjene prije svega uživanju u dijelom ili potpuno uređenom krajobrazu, te posjete

koncertima, kazališnim izvedbama, čitanju poezije i slično. U svrhu nastavka ovog vida vrtne kulture i

očuvanja estetike povijesnih arhitekturnih i vrtno-arhitekturnih matrica objekata vrtnih akademija

koje sam imala priliku posjetiti, „Vrtne akademije M-V“ („Gartenakademie M-V gGmbH“) i „Vrtne

akademije Sachsen-Anhalt e.V.“ („Gartenakademie Sachsen – Anhalt e.V.“) se njeguje znanje o

uzgoju i kreiranju rasporeda bilja u vrtu: aromatičnog bilja, povrća, te voćaka na specifični način, te

specifičnim rezom, koje se također potom komponira u cjelokupno vrtno oblikovanje (Foto 10.).


Očuvanje starih sorti vrtnog bilja je, između ostalog, zbog njihove prirodne otpornosti na štetnike

također izuzetno važno.

Provedba aktivnosti projekta Grundtvig Asistentura koja se najvećim dijelom odvijala u „Vrtnoj

akademiji Meckleburg-Zapadno Pomorje“(„Gartenakademie Mecklenburg-Vorpommern gGmbH“),

bila je vezana uz vrt povijesno-kulturnog dobra Marihn nazvanog „Vrt Marihn“ („Der Garten von

Marihn“) u mjestu Marihn, a koji se koristi za odvijanje edukativnih programa akademije. Vrt je

romantičarskog stila , šumovitih dijelova koji sadrže 20 povijesno starih hrastova, lipa i platana, u koje

su uklopljena dva obnovljena krajobrazno uređena jezera, koja odabirom bilja jezerskih obala

oponašaju ona prirodna (Foto 3., Foto 4., Foto 5.). Jezera su povezana uređenim vodenim kanalima

koji prolaze kroz park i kroz selo Marihn (Foto 1.). Zahvaljujući visinskim razlikama pojedinih dijelova

vodotoka u zimskim i proljetnim mjesecima kada se ispune vodom daju vizualni i slušni doživljaj

malih slapova. Sredinom parka dominira snažna vizura koju gradi oblikovana zona zasađena sortom

ruže „Engleska ruža“ uzgajivača Davida Austina iz Engleske, te njenih različitih varijeteta. Rosarium

ove vrste ruža, njegovan ekološkim metodama, unutar kojega su točno odabranim redom slagane

pojedine sorte dizajnirao je Michael Marriot, dizajner Davida Austina. Pritom, u dizajnu pronalazimo

ružičnjak s , primjerice, kompozicijom varijeteta ruža ´Lady Emma Hamilton´ u društvu s ´Port

Sunlight´, ´Molineux´ i ´Comte de Champagne´. Ovaj centralni, povišeni dio parka koji čine organski

oblikovana krila parkovne osi ispunjena ružama nadovezuju se zamišljenom zračnom linijom koja

teče iznad parkovnog jezera prema geometrijski oblikovanom elementu parka smještenom na

nasuprotno uzvišenje, građenom od linijskih elementa koji slijede uzvišenje. Linijski elementi su

formirani slijedom iznutra prema van od niza višeg zimzelenog bilja prema dvostrukom nizu nižeg

zimzelenog bilja, a koji tvore krakove zamišljenog položenog jednakokračnog trokuta na plohi, bez

upisane osnovice, te čiji prazan vrh je i krajnji fokus ove centralne vizualne osi (Foto 2.).

Foto 1. Selo Marihn Foto 2. Vrt „Vrt Marihn“, središnja os parka

Kroz vijugave šljunkovite šetnice koje teku kroz šumovite dijelove jugozapadnog dijela parka (Foto 6.,

Foto 7.) , stiže se do geometrijski oblikovanih zona aromatičnoga bilja koje se izmjenjuju s gredicama

ruža, te do uzgojnih poligona sadnica povrća, koji se pak izmjenjuju miješanim gredicama s biljkama

koje poboljšavaju i obnavljaju svojstva tla. Ovaj predio vrta sadrži i prostor za kompost koji uključuje


predio za pripremu konjskog gnojiva od izmeta konja s imanja i pripravu gnojiva od organskog

otpada.

Sjeverni i novo oblikovani dio vrta, osmišljen od gosp. Horst Forytta, ujedno člana pokreta „Spora

hrana Njemačka“ („Slow Food Deutschland“), je sačinjen od nekoliko zona geometrijskog stila

oblikovanja, jestivih vrtova, ružičnjaka, te doživljajnog vrta - labirinta. Pritom su vrtni elementi

jestivog, povrtnog, aromatičnog vrta i voćnjaka, te estetsko-doživljajnog vrta ruža i doživljajnog vrta -

labirinta smješteni u okvire visoke grabove (Carpinus betulus) živice, te šimšira (Buxus sempervirens)

i tise (Taxus baccata) koje formiraju svojevrsne vrtne sobe (Foto 9., Foto 11., Foto 13., Foto 14., Foto

15., Foto 16.).

Vinogradarstvo je još jedna uzgojna grana koja se njeguje u vrtu, te je također element vrtnog

oblikovanja (Foto 10.). Slijedom toga u cjelokupno vrtno oblikovanje ovoga dijela parka ukomponirani

su i klasični uzgojni, te dekorativno-uzgojni vrtni elementi za vinovu lozu. Vrtne staze isprepletene su

cvjetnjacima i višegodišnjim biljem koje privlači kukce oprašivače: pčele i bumbare. Granica između

ukrasnog i korisnog bilja je zamišljena u vrtu kako bi bila gotovo svugdje tekuća, te kako bi odražavala

skladan suživot koji stoji u središnoj točci koncepta sadnje.

Kako se moglo saznati iz knjiga o povijesti vrtne akademije inspiracija za vrt gdje se do sada

provodila edukacija „Vrtne akademije M-V“ („Gartenakademie M-V gGmbH“) bilo je imanje

Highgrove, princa od Walesa i vojvotkinje od Cornwella s farmom s organskim vrtom .

Foto 3. Veliko jezero, „Vrt Marihn“ Foto 4. Veliko jezero, Bilje uz vodu, „Vrt Marihn“


Foto 5. Malo jezero sa skulpturom, jesen, „Vrt Marihn“ Foto 6. Šumoviti dio parka , jesen, „Vrt Marihn“

Foto 7. Stara stabla u vrtu, pogled iz rosariuma, „Vrt Marihn“ Foto 8. Krtičnjaci u vrtu, znak zdravog tla, „Vrt Marihn“

Foto 9. Vrtna soba aromatičnog bilja, „Vrt Marihn“ Foto 10. Vinogradarski vrtno-oblikovni elementi,

„Vrt Marihn“


Aktivnostima „Vrtne akademije Mecklenburg-Vorpommern“ („Gartenakademie M-V gGmbH“) u

edukativnim vrtovima od njenog osnivanja 2009. i otvorenja 2010. potaknuto je promišljanje i

djelovanje u regiji na temu ekološkog uređenja kod vlasnika/vlasnica vrtova. Mjesto Marihn se

pridružilo samostalnim prijedlogom postati „Cittaslow“ općina. „Cittaslow“ je jedan nastavak

primjene „Slowfood“ filozofije koja poučava o domaćoj i kuhanoj hrani, kao zdravoj prehrani. U tu

svrhu i u svrhu očuvanja regionalne kuhinje kao kulturne raznolikosti, u vrtnoj akademiji se kroz

dosadašnje edukativne programe osim o vrtnom dizajnu bliskom prirodi, biološkom vrtlarenju,

estetskoj i stilskoj raznolikosti moglo saznati i o preradi i marketinškim varijantama regionalno-

tipskih živežnih namirnica.

Kroz sudjelovanje „Vrtne akademije M-V“ („Gartenakademie Mecklenburg-Vorpommern gGmbH“) u

organizaciji njemačke Savezne vrtne izložbe 2009. u Schwerinu („Bundesgartenschau 2009.

Schwerin“) promišljanje o ekološkom uređenju prostora proširilo se i u širu regiju. To je bilo izuzetno

važno u regiji Jezerskog platoa Njemačke (Die Mecklenburgische Seenplatte), naziva prema

prirodnom krajobraznom fenomenu nastalom otapanjem ledenjačkih jezera gdje gotovo svaki grad i

selo imaju po jedno ili više prirodnih jezera velike bioraznolikosti unutar svoje urbanizirane strukture.

Šumovite i vodene krajobraze ispresijecaju poljoprivredne površine koje teku između sela i većih

gradova s jezgrama jedinstvenih preuređenih i očuvanih povijesno-arhitekturnih i povijesno-

krajobrazno-arhitekturnih sklopova, koje nadograđuju novije urbane matrice. O specifičnostima

regije Mecklenburg-Zapadnog Pomorja, osobito njenog ruralnog i poljoprivrednog aspekta učilo se i

posjetom meklenburškom poljoprivrednom sajmu „Die MeLa - 2012“ u mjestu Gülzow-Prüzen OT

Mühlengeez.

Foto 11. Rosarium s aromatičnim biljem, „Vrt Marihn“ Foto 12. Jabuke, voćnjak, „Vrt Marihn“


Foto 13. Povišene gredice s jagodaa, rana jesen, „Vrt Marihn“ Foto 14. Povišene gredice s jagodama, kasna jesen, „Vrt Marihn“

Foto 15. Povrtnjak, „Vrt Marihn“ Foto 16. Predio s voćaricama, „Vrt Marihn“

Osim učenja o povijesti vrtne akademije i održavanju postojećih vrtova, provedba Grundtvig

aktivnosti s temom cjeloživotnog učenja tekla je slijedom nastavka očuvanja spomenutih ekoloških,

estetskih i kulturnih vrijednosti.

Kroz provedbu Grundtvig aktivnosti obrađivao se aspekt vrtne pedagogije – planiranje i oblikovanje

učilišnog vrta s temom ekološki dizajn i primjena permakulturnih principa u vrtu, tj. permakulturni

dizajn, te priprema prijedloga pratećih edukativnih programa i radionica kroz koji bi se učilišne vrtne

strukture postavile u vrt. Filozofija dizajna učilišnog vrta bila je napraviti originalni dizajn koji će čuvati

prirodna svojstva staništa, te koristiti znanje o procesima u prirodi, što je jedan od temeljnih principa

permakulture.

Rezultat aktivnosti je izrađen predložak za krajobrazno uređenje učilišnog vrta za edukaciju u

ekološkom dizajnu, te primjeni permakulturnih principa u vrtu uključujući i jestivi vrt prema metodi

„Šumski vrt“, Roberta Harta koji kopira procese rasta bilja šumskog sistema kao jednog od

najsavršenijih na planeti Zemlji, te pri izradi kojeg se u planu sadnje koristi niz vrsta jestivog bilja koje

se nekad koristilo u prehrani, a danas je pretežno zaboravljeno ili se koristi isključivo kao dekorativno

bilje ili bilje za livade (III.1.Grafički prilog 1. Tlocrt_Idejno rješenje učilišnog vrta_permakultura i ekološki

dizajn _Grundtvig-Diseminacija-Grundtvig asistentica - Marina Butorac, III.1.Grafički prilog 2. 3D model -

koncepta - Učilišni vrt s temom permakulture i eko dizajna_Grundtvig –Diseminacija-Grundtvig asistentica -

Marina Butorac, III.1.Grafički prilog 2.1., 3D model koncepta - Učilišni vrt s temom permakulture_Grundtvig -


Diseminacija - Grundtvig asistentica - Marina Butorac, III.1.Grafički prilog 2.2. 3D model koncepta - Učilišni vrt s

temom permakulture i ekološkog dizajna_Grundtvig – Diseminacija - Grundtvig asistentica - Marina Butorac,

III.1.Grafički prilog 2.3. Edukativni vrt s temom permakulture i eko-dizajna: Konstrukcijski detalj – Gredica

humak_Grundtvig-Diseminacija – Grundtvig asistentica – Marina Butorac, III.2.Grafički prilog 3.

Crtež_Edukativni vrt_ permakultura_eko dizajn-detalj-klima vrt_vrt leptira_Grundtvig-Diseminacija_Grundtvig

asistentica-Marina Butorac, III.2.Grafički prilog 3.1.Crtež_Edukativni vrt na temu permakulture i ekološkog

dizajna-detalj-šumski vrt_Grundtvig-Diseminacija-Grundtvig asististentica-Marina Butorac, III.2.Grafički prilog

3.2.Crtež_ Edukativni vrt na temu permakulture i ekološkog dizajna-detalj odmorišta _vrt leptira-Grundtvig-

Diseminacija-Grundtvig asistentica-Marina Butorac)

U regiji Mecklenburg Zapadne Pomeranije (Mecklenburg-Vorpommern) livadno divlje bilje se u

posljednje vrijeme sve češće integrira u turističku ponudu restorana kao delicija.

Plan nove učilišne vrtne zone uključuje i natkriti vrtni radno-učilišni i odmorišni paviljon, te plan

opskrbe energije iz održivih prirodnih prije svega lokalnih resursa, te njihovo korištenje kroz

uspostavu ciklusa kruženja energije u vrtu i uz popratne utilitarne elemente, poput učionice na

otvorenom, što je također jedna od premisa permakulturnog dizajna.

Dizajn učilišnog vrta nastao je temeljem učenja o specifičnostima učilišnih vrtova posjećenih vrtnih

akademija tijekom aktivnosti Grundtvig asistenture. Pritom se također uvažavalo specifičnosti

postojećeg povijesnog parka, te njegove kasnije nadogradnje i preuređenja zapuštenog dijela parka i

nekadašnjeg smetlišta kroz dodavanja novih oblikovanih dijelova koji su pratili njegov povijesni

historicistički slog. Za provedbu ovih aktivnosti su ovom prigodom i prvi put nabavljene povijesne

karte vrta dobra Marihn, tj. povijesnog parka s pripadajućim dvorcem, te se učilo o zaštiti parkova uz

dvorce u Njemačkoj.

Pripremne aktivnosti za izradu prijedloga dizajna učilišnog vrta uključivale su i posjetu postojećih

vrtova u okolici, te prikupljanje mišljenja i prijedloga njihovih potencijalnih korisnika/ica. S ciljem

izrade što kvalitetnijeg prijedloga učilišnog prostora vrta prikupljena su mišljenja i prijedlozi o temi

učenja novih znanja uspostave ekološkog jestivog vrta, od različitih grupacija potencijalnih

korisnika/ica, kako u najužoj regiji uz mjesto Marihn, tako i za širu regiju njemačke savezne države

Mecklenburg-Zapadnog Pomorja, uz doprinos suradnika/ica iz Berlina kao grada s kojim je njena

regija usko povezana.

Sudjelovanjem seniorske grupe četvrti u centru Berlina, te njenog voditelja dr. Wolfganga Kramera u

razgovoru na temu učenja o vrtlarenju i vrtnom dizajnu saznalo se o mogućem zanimanju za ove

teme i posjet učilišnom vrtu. Saznalo se također o potencijalnoj ulozi edukacije o vrtovima, te

centara s uzgojnim vrtovima u zbrinjavanju osoba seniorske populacije sa smanjenim prihodima kao

jednim od rješenja zbrinjavanja i osiguranja kvalitete života ove populacije u budućnosti. Nadalje,

učilo se o specifičnostima predavačkog rada sa seniorskom populacijom, na primjeru predavanja

interaktivnog tipa koje je ostavljalo mogućnosti i za kraće grupne diskusije o temama aktualnima toj

dobi. Iz posjeta ovom rekreativnom centru za okupljanje seniora berlinske četvrti saznalo se kako se

u njemu održavaju programi cjeloživotnog učenja za osobe različitih etniciteta koji se time bolje

integriraju u svoju četvrt. Uz centar je i Interkulturalni vrt za provođenje zajedničkog vremena

građana/ki, koji pripada drugim programima organiziranim u ovoj četvrti.


U pripremu novoga učilišnog vrta za odrasle s temama vrtne kulture: ekološkog dizajna i

permakulture, uključeno je i informiranje s gosp. Haris Piplas, članom „ECLAS - European Council of

Landscape Architecture Schools“ i voditeljem inicijative Le: NOTRE. Pritom se saznalo o obrazovanju

u krajobraznoj arhitekturi u regiji Mecklenburg - Zapadnog Pomorja, te u Njemačkoj općenito, ali i u

drugim zemljama Europe, te o mogućnostima uključivanja ove studentske populacije u edukativne

programe s temama učilišnog vrta kroz vrtne radionice.

Vrtovi s primjenom permakulturnih principa slove kao vrtovi za „lijene“ ili vrtovi koji ne iziskuju

„puno muke“. Premda i u permakulturnom vrtu ima posla, zbog svojih jednostavnih metoda rada na

zemlji i uzgoja jestivog bilja, učinili su rad sa zemljom i ideju bavljenja poljoprivredom privlačnom, što

je u nekim dijelovima Hrvatske vratilo mlade ljude na selo, oživjelo neka sela, tj. spriječilo njihovo

odumiranje, ali i potaklo osnivanje novih, tzv. eko-sela. Provedene vrtne radionice u Hrvatskoj su

također pobudile interes pojedinih mladih za rad u vrtu i rad sa zemljom. Nevedena radna iskustva,

te prikupljena znanja u području cjeloživotnog učenja u Hrvatskoj su se kroz Grundtvig aktivnosti

prenijela i „Vrtnoj akademiji M-V“ („Gartenakademie Mecklenburg-Vorpommern gGmbH“) u mjestu

Marihn.

Temeljem pripremnih analiza učilišni vrt prilagođen je učenju novih vrtno-uzgojnih tehnika, odraslim

korisnicima s privatnim vrtovima i poljoprivrednim zemljištem, te značajnoj dobnoj grupaciji regije:

seniorima/seniorkama, zatim socijalno osjetljivim grupama, poput mladih, osobito nezaposlenima i

nezaposlenim ženama s interesom u djelatnosti vrtne kulture, te poljoprivrede i agroturizma. Izrađen

je i jedan prijedlog agro-ekološko-umjetničke radionice programom prilagođen ženama žrtvama

nasilja. Zbog svojeg segmenta održive upotrebe prirodnih resursa vrt dizajna prema permakulturnim

principima se u praksi pokazao kao podrška kućnom budžetu.

Primjenom rodno-osjetljivog pristupa dobiven je dizajn učilišnog vrta koji uvažava osobitosti potreba

pojedinih grupacija korisnika/ica. Pritom se vodilo računa kako grupacija mladih treba usmjerenu

pažnju tijekom vrtnih radionica. Tome pomažu dovoljno široke staze, te edukativne cjeline

oblikovane kako bi bile jasne i pregledne (za prostornu kvalitetu preglednosti - npr.: rubnjacima

omeđene pojedine učilišne zone), te prostor za odmor kao i natkriveni prostor za učenje na

otvorenome. Staze i prilazi učilišnim zonama su također prilagođeni osobama koje koriste invalidska

kolica pri kretanju. Također pri dizajnu učilišnog vrta upotrijebljen je rodno-osjetljiv pristup i za

korisnice vrta ženske populacije, pri čemu se vertikalni učilišni vrtni elementi prilagođavaju

prosječnoj visini odraslih žena te time im ih čine praktičnijima za uporabu. Pregledne i dostupe vrtne

strukture s prostorom za odmor u prijedlogu plana vrta prilagođene su također starijim osobama.

O najmlađim posjetiteljima i posjetiteljicama vrta, djeci, koja bi moguće dolazila u posjet kao pratnja

odraslima tijekom edukativnih izleta promišljalo se prilikom izrade plana učilišnog vrta u smislu

stvaranja sigurnog prostora, osobito uz odmorište u području uz vodeni kanal.

Pri dizajnu učilišnog vrta korištena je široka baza prikupljenih podataka o vrtnoj kulturi

Neubrandenburga, uključujući nedavno objavljena istraživanja. Korišteni su i podaci o prirodi, flori i

fauni ove regije, te o specifičnim vodenim prirodnim habitatima koji prevladavaju na Jezerskom

platou Mecklenburg-Zapadnog Pomorja, jezerima i močvarama čija su staništa u ovoj regiji očuvana,

te uspješno integrirana u gradove ili vrlo posjećene uređene ili poluprirodne, poluuređene parkovne

cjeline koje imaju značajnu ulogu u turizmu ove regije. (Foto 17., Foto 18.)


Foto 17. Ledenjačko jezero, Penzlin Foto 18.Ptice na vodenim kanalima parkovnog jezera, park dvorca

Schwerin

Za potrebe pripreme učilišne zone u vrtu za odrasle s temom „Šumski vrt“ napravljena je analiza

specifičnih šumskih habitata Njemačke osobito regije savezne njemačke pokrajine Mecklenburg-

Zapadno Pomorje, posjetom parka - šume “Zoološkog vrta Ivenack ” ( “Zoologische Gärten Ivenack”)

sa zoološkim vrtom šumskih životinja i domaćih životinja u čijem su uzgoju korištene šume, poput

turopoljskih svinja, u mjestu Ivenack. Posjećene su i edukativne rute s temom šuma botaničkog vrta

„Botanički vrt i botanički muzej Berlin-Dahlem u Berlinu („Botanischer Garten und Botanisches

Museum Berlin-Dahlem“), te drugih zona specifičnog bilja za gradbu jestivog „Šumskog vrta“

prilagođenog zadanome terenu i njegovim prirodnim karakteristikama. O temi edukativnog vrta

aromatičnog bilja, te autohtonim jestivim i aromatičnim vrstama učilo se i kroz primjer edukativno-

dekorativnog vrta muzeja „Muzej magije i progona vještica u Mecklenburgu“ („Museum für Magie

und Hexenverfolgung in Mecklenburg“) u povijesno-arhitekturnom kompleksu „Stari grad Penzlin“

(„Alte Burg Penzlin“) u gradiću Penzlin u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju. Edukativno-izložbeni

interijeri, te eksterijeri „Centra otkrivanja prirode Müritzeum“ („Das Naturerlebniszentrum

Müritzeum“) u gradu Waren, oblikovani s ugrađenim višeosjetilnim i interaktivnim segmentom

doprinijeli su nadopuni znanja o oblikovanju učilišnih zona s temom vrta i prirode. Napravljena je i

usporedba posjećenih edukativnih vrtova i vrtova namijenjenih učenju „Vrtne akademije M-V“

(„Gartenakademie Mecklenburg-Vorpommern gGmbH“) gdje je pristup vrtovima namijenjenim

edukaciji bez označavanja pojedinih učilišnih cjelina tablicama ili edukativnim i opisnim pločama kao

u drugim posjećenim vrtovima svrhe edukacije o parkovima i prirodi.

Učilišni vrt, predmet aktivnosti, bio je povezan uz krajobraz vodenog kanala, te postojeći šumolik

krajobraz, te je dizajniran prema principima dizajna s prirodom, uz odabir i primjenu jestivog bilja,

koje pronalazimo u prirodi i njihovih jestivih vrtnih kultivara. Specifičnim oblikovanjem biljnoga reda

htjelo se inducirati samoodrživost vrta, čime bi se smanjio input resursa za njihovo održanje. Također

bi se upotrijebila prirodna svojstva bilja u njihovoj samozaštiti i održanju kao ekološki način zaštite od

štetnika. Korištena su i novija istraživanja, znanja i teze o mogućnostima uzgoja brusnica na

močvarnim tlima, te kiselim tlima vodenih kanala, kao vid poljoprivrede s integriranim aspektom

očuvanja okoliša, tj. uzgoja jestivih biljnih vrsta zbog kojih se ne moraju mijenjati osnovne sastavnice

tla, već se koriste intrinzična svojstva.


U prijedlog plana učilišnog vrta ekološkog dizajna i permakulture su u konačnici integrirane prema

svojstvima terena te primjenom pristupa 5 permakulturnih zona, dakle ovisno o potrebi za vodom,

kompostom, te intenzivnošću potrebe za održavanjem, slijedeće vrtne strukture: kompostište,

gredice-humci, od kojih je jedan tijekom trajanja Grundtvig aktivnosti postavljen u vrt, nadalje, kutija

za uzgoj kalifornijskih glista, biljna mandala, vrt leptira, biljna spirala i miješane gredice, jestiva i

miješana živica, uzgoj gljiva na panju, korisno i jestivo livadno bilje, repelentsko bilje, te uobičajeno i

tradicionalno korištene parkovne vrste, a koje su jestive i mogu se uzgajati uspješno, kao otporne na

štetnike, za jestive produkte.

Učilišni jestivi vrt je dizajniran kako bi funkcionirao i kao „klima vrt“, te kako bi se postojeće i

novostvorene mikroklimatske zone iskoristile u uzgoju povrtnih vrsta, poput bundeva, drugih

povrtnica, te voćarica. U učilišno-uzgojnoj zoni s temom „Šumski vrt“ korištene su autohtone jestive

biljne vrste, šumske voćarice te njihovi kultivari, te tradicionalno korištene ukrasne parkovne vrste, a

čiji su dijelovi ili plodovi jestivi sirovi ili u preradi.

U smislu estetike promišljalo se o prijelazima iz jednog sustava parka u drugi, o vizurama, te o mjeni

boja kroz godišnja doba. Komunikacije pritom definiraju staze organskog oblikovanja, a prijelazne

vizure iz dijela parka namijenjenog šetnji i uživanju u vizurama prema učilišnom dijelu parka s temom

„Šumski vrt“ uklopljenog u postojeći šumoviti dio vrta građene su uobičajeno parkovnim vrstama,

vrstama jestivog ploda poput žutike (Berberis thunbergii), te oštrolisne mahonije (Mahonia

aquifolium). Ove vrste imaju dekorativno lišće, mahonija pak vazdazeleno, te cvjetove koji se

naposljetku smjenjuju u plodove u boji. Ove vrste se nadovezuju na voćarice poput brusnica

(Vaccinium vitis idea), aronije (Aronia sp.), loganove maline i loganove bobice (Rubus ×

loganobaccus), te jestive biljke pokrivačice tla, u unutrašnjem dijelu vrta.

Južni dio učilišnog vrta nadovezuje se na šumoliki sjeverni dio vrta, postojećim divljim grmljem trnine

ili crnog trna (Prunus spinosa) koje je iskorišteno za gradbu nastavka tematskog „Šumskog vrta“.

Južni dio vrta odvojen je šišanom grabovom živicom, te visokim zelenim zidom od postojećih

geometrijski oblikovanih zona aromatičnog bilja i ružičnjaka, te cvjetne livade s voćnjakom i košenog

travnjaka s voćnjakom. Vrtni elementi ovog dijela učilišnog vrta osim prema permakulturnim

principima oblikovani su i kako bi se uklopili u postojeći geometrijski slog, te ga prate geometrijskim

oblikovanjem centralne plohe. Druge zone ovog vrta vrtnim elementima i oblikovanjem prate

konfiguraciju postojećeg krajobraza prema savjetu permakulture, dok su granice s postojećim

parkovnim zonama u mekim linijama miješane živice. Od ukrasnog bilja, uz vodeni kanal, uz

autohtone vrste jestivog billja koje pronalazimo uz obale jezera poput obične kupine (Rubus ceasius) i

vodene mente ili vodene metvice (Mentha aquatica) planirani su i patuljasti rododendroni

(Rhododendron sp.) koji osiguravaju i zasjenu vrstama koje rastu u nižem nivou.

Prijedlog dizajna učilišnog vrta uz tehnike malčiranja omogućuje primjenu „no digg“ („nema

kopanja“) pristupa vrta čime se čuvaju osnovna struktura i svojstva tla. Ekološka infrastruktura

učilišnog paviljona uključuje upotrebu bala slame i drvnog materijala, solarne kolektore, biljni

pročistač s jezercem, kompostni toalet, te otvorenu peć. U učilišne vrtne zone planirane su i

specifične biljne vrste privlačne pčelama od kojih je nekolicina vrsta tijekom stoljeća nestala iz regije,

te druge biljke privlačne drugim kukcima oprašivačima u vrtu. U ovu svrhu se primijenjuje i hotel za

kukce. Dizajn učilišnog vrta je planiran također uvažavajući ptice regije, s ciljem stvaranja ravnoteže

između njihovih prirodnih navika i potrebe za očuvanjem bilja, tj. budućih produkata vrta. Slijedeći


ovaj cilj plan sadnje u vrtno oblikovanje integrira biljne vrste poput suncokreta, te je uklopljeno i

malo kupalište za ptice.

Primjena principa permakulture koji poštuje tradicionalno korištene graditeljske tehnike lokalne

zajednice, se očitovala u integriranju u vrtne strukture prijedloga učilišnog vrta tradicionalne

poljoprivredne kamene zidove kakve pronalazimo u krajobrazu okolne regije. Nadalje, o ovoj temi, te

o ostalim specifičnim tradicionalnim tehnikama gradnje prirodnim materijalima, poput upotrebe

slame za gradnju krova, te o tehnikama gradnje zemljom učilo se iz prikupljene literature, te kroz

posjete poljoprivrednim imanjima u regiji.

Primjenom permakulturnih principa u uređenju krajobraza, kako se dosad pokazalo kroz praksu

sprečava se zagađenje jezera, močvara i drugih voda. Time se čuvaju vode kao jedan od najznačajnijih

prirodnih i krajobraznih elemenata ove regije, ali i doprinosi zdravom tlu i/ili oporavku tla

onečišćenog kroz uzgojne procese konvencionalne poljoprivrede. Dizajn jestivog vrta koji uključuje

cjelovit ekološki pristup, te ciklično korištenje vode uz upotrebu biljnog pročistača doprinosi i

očuvanju čistoće Istočnog i Baltičkog mora kao značajnog dijela krajobraza sjevera Mecklenburg-

Zapadnog Pomorja (Mecklenburg-Vorpommern), koje je također potencijalno ugroženo

nepročišćenim utilitarnim poljoprivrednim vodama kako se pokazalo u aktivnostima pripremnih

analiza.

U izradu učilišnog vrta integrirani su i rezultati geomantijske analize, te je napravljen prijedlog

edukativne geomantijske rute s potencijalnom namjenom za edukativne geomantijske radionice, te

u rekreativne svrhe. O edukaciji u području geomantije se tijekom aktivnosti saznalo od voditeljice

geomantijskih seminara u Berlinu, Suzanne Lutz i drugih geomanata/kinja, polaznika i polaznica

seminara u gradu Berlinu, te Internet istraživanjem. Tijekom Grundtvig aktivnosti u Berlinu

informiralo se o temi geomantije i iz literature iz geomantije na njemačkom jeziku dobivene na

pregled od članice „Mreže vrtova Njemačke“ („Gartennetz Deutschland e.V.“) . U Njemačkoj postoji

niz akademija, grupa i škola koje poučavaju o primjeni geomantijskog znanja, te postoje edukativni

programi na temu primjene geomantije u vrtu, arhitekturi, njegovanju šuma itd.

Za učilišni vrt napravljen je i plan primjene vrta osim za spomenute grupacije ljudi, te za studente i

znanstvene suradnike i suradnice iz područja poljoprivrede, šumarstva, ekologije, biologije,

ekonomije, i drugih struka, također i za druge, popratne aktivnosti, poput izložbene. Pritom, izložili bi

se proizvodi proizašli iz radionica i edukativnih ciklusa, kojima bi se povezalo umjetnost i znanja o

ekološkom dizajnu i ekološkom jestivom vrtu. Kroz te aktivnosti aktiviralo bi se nove prostore za

sudjelovanje lokalnih umjetnika/ica iz uže i šire regije. Produkti vrta bi također bili u ponudi

posjetiocima i posjetiteljicama, te se degustirali u za to predviđenim postojećim ili novim sadržajnim

cjelinama vrta čime bi se potaklo dodatnu održivost vrta u cjelokupnom sustavu vrta uz trenutnu

ponudu sapuna, likera i slatkog od ruža, te sadnica sorte „Engleska ruža“.

Permakulturni principi dizajna uključuju razmišljanje kako su elementi nekog krajobraza povezani , te

osim što uključuju promišljanje veze čovjek - priroda, uključuju i povezivanje s, prije svega lokalnom

zajednicom, te faktor međuljudskih odnosa, tj. njegovanje međuljudskih odnosa (primjena nenasilne

komunikacije, načela suradnje i sl.).


Nadalje, Grundtvig aktivnosti su uključivale sudjelovanje i učenje o promotivnim aktivnostima vrtnih

akademija, ali i povijesnih parkova uz dvorce, terapeutskih parkova, te tematskih parkova u

Njemačkoj. Ove aktivnosti su provedene u suradnji s „Mrežom vrtova Njemačke“ („Gartennetz

Deutschland e.V.“) koja okuplja regionalne vrtne inicijative, te su uključivale sudjelovanje na sastanku

ranije spomenute Mreže, na kojem sam imala priliku saznati o međunarodnoj nagradi osnovanoj u

Engleskoj „Green Flag Award“ („Nagrada Zelena Zastava“), kojom se odlikuju najbolji zeleni prostori,

vrtovi i parkovi, te joj je cilj ohrabriti implementaciju visokih ekoloških standarda, postavljanjem

mjere vrijednosti izvrsnosti za rekreativne zelene zone. Nadalje, aktivnosti u suradnji s „Mrežom

vrtova Njemačke“ („Gartennetz Deutschland e.V.“) su se provodile sudjelovanjem u Internet projektu

„Vrtni asistent“ („Garten Assistent“), te sudjelovanjem na najvećem sajmu prehrane, poljoprivrede i

vrtova u Njemačkoj „Međunarodni zeleni tjedan Berlin“ („Internationale Grüne Woche Berlin“)

(Foto 19.). Osim rada na prezentacijskom štandu zajedno s predstavnicima/icama članica „Mreže

vrtova Njemačke“ („Gartennetz Deutschland e.V.“) jedna od Grundtvig aktivnosti je bila i

sudjelovanje u izradi dizajna i oblikovanja prezentacijskog štanda „Mreže vrtova Njemačke

(“Gartennetz Deutschland e.V.)“ te njegovom postavljanju kroz timski rad.

Foto 19. Sajam 78. „Međunarodni zeleni tjedan Berlin“ („Internationale Grüne Woche Berlin“), prezentacijski štand Mreže

vrtova Njemačke („Gartennetz Deutschland“) s predstavnicama organizacija, Berlin

Tijekom provedbe navedenih aktivnosti s predstavnicima i predstavnicama članica „Mreže vrtova

Njemačke“ („Gartennetz Deutschland e.V.“) razmijenjeno je također znanje o permakulturi kroz

kratki uvod u permakulturu koji sam provela za radni tim „Hortec“ iz Berlina.

Tijekom Grundtvig aktivnosti razmijenjeno je također znanje o vrtnoj kulturi Hrvatske, renesansnim

ladanjskim vrtovima Dubrovnika kao i tradiciji liječilišnih vrtova Dalmacije i Kvarnera, te njihovih

šetnica uz more, terapeutskih vrijednosti, kao i o parkovima uz dvorce, te historicističkim i

secesijskim vrtovima urbanih sklopova kontinentalne i istočne Hrvatske.


II. Suradnici/ice, stručnjaci/ice i savjetnici/ice u projektu Grundtvig Asistentura u Njemačkoj

prije provedbe projekta-priprema projekta:

Angelika Groh, dipl. ing. ekonomije, nezavisna savjetnica, Njemačka

Marijana Kondres, v.d. Voditeljica odsjeka za Grundtvig, Agencija za mobilnost i programe Europske

unije iz Zagreba, Hrvatska

II.1. Suradnici/ice, stručnjaci/ice i savjetnici/ice u provedbi aktivnosti Grundtvig Asistenture u

Njemačkoj:

Gospodin Horst Forytta, direktor „Vrtne akademije Mecklenburg - Vorpommern“ („Gartenakademie

Mecklenburg-Vorpommern gGmbH“), Marihn

Gđa. Verena Hoppe, vrtna arhitektica i radni tim „Vrtne akademije Mecklenburg-Vorpommern“

(„Gartenakademie Mecklenburg-Vorpommern gGmbH“), Marihn

Gosp. Dr. Wolfgang Kramer, dipl. sociolog, mag.filozofije, geronto-socioterapeut , i seniorska grupa

Rekreativnog centra za seniore u Berlinu, Schreinerstr. 53, Berlin, (http://www.wolfgang-

kramer.net/)

Gosp. Haris Piplas, Dipl.-Ing., Mag.Sc. Urbani dizajn,

Istraživač i demonstrator na Tehničkom institutu u Zürich-u,Član organizacije „ECLAS-Europskog

savjeta obrazovnih ustanova u krajobraznoj arhitekturi“ i voditelj inicijative za Lenotre: grupa mladih

akademika i virtualna online zbivanja za doktorat (radionice, seminari) u „Eclas – European Council of

Landscape Architecture Schools“, urednik Internet časopisa IFLA Europe (IFLA Europe Online Journal),

IFLA – International federation of landscape architects

Gđa. Christa Ringkamp, krajobrazna arhitektica i radni timovi „Hortec-Berlin“, Berlin i akademije

„Vrtna akademija Sachsen-Anhalt“ („Gartenakademie Sachsen-Anhalt e.V.“) , Zichtau

Gđa. Petra Derkensen, krajobrazna arhitektica i predstavnici/predstavnice organizacija članica Mreže

vrtova Njemačke („Gartennetz Deutschland e.V.“), Berlin

Gosp. Torsten Weiss, dipl. biolog, voditelj edukativnih programa,“ Centar otkrivanja prirode –

Müritzeum“ , Waren („Das Naturerlebniszentrum Müritzeum“ /Müritzeum gemeinnützige GmbH

(Müritzeum gGmbH), Waren

Gđa. Monika Vibrans, dipl. knjižničarka, „Centar otkrivanja prirode Müritzeum“ („Das

Naturerlebniszentrum Müritzeum“/ Müritzeum gemeinnützige GmbH (Müritzeum gGmbH), Waren

Gđa. Susan Lambrecht, knjižničarka, Gradska knjižnica Penzlin (Stadtbibliothek Penzlin), Penzlin

Gđa. Suzanne Lutz, geomantkinja, prostorna planerka, „Geomantijska grupa Berlin“ iz

Berlina/“Geomantiegruppe Berlin“, Berlin

Stručno osoblje knjižnice visokog učilišta „Hochschule Neubrandenburg“ , Neubrandenburg


III. Popis grafičkih priloga

III.1. Crteži izrađeni u programu ProgeCad

Grafički prilog 1. Tlocrt_Idejno rješenje učilišnog vrta_permakultura i ekološki dizajn _Grundtvig-Diseminacija-

Grundtvig asistentica - Marina Butorac

Grafički prilog 2. 3D model - koncepta - Učilišni vrt s temom permakulture i eko dizajna_Grundtvig –

Diseminacija-Grundtvig asistentica - Marina Butorac

Grafički prilog 2.1., 3D model koncepta - Učilišni vrt s temom permakulture_Grundtvig - Diseminacija -

Grundtvig asistentica - Marina Butorac

Grafički prilog 2.2. 3D model koncepta - Učilišni vrt s temom permakulture i ekološkog dizajna_Grundtvig –

Diseminacija - Grundtvig asistentica - Marina Butorac

Grafički prilog 2.3. Edukativni vrt s temom permakulture i eko-dizajna: Konstrukcijski detalj – Gredica

humak_Grundtvig-Diseminacija – Grundtvig asistentica – Marina Butorac

III.2. Crteži ručne izrade u tehnici crni flomaster i drvene boje

Grafički prilog 3. Crtež_Edukativni vrt_ permakultura_eko dizajn-detalj-klima vrt_vrt leptira_Grundtvig-

Diseminacija_Grundtvig asistentica-Marina Butorac

Grafički prilog 3.1.Crtež_Edukativni vrt na temu permakulture i ekološkog dizajna-detalj-šumski vrt_Grundtvig-

Diseminacija-Grundtvig asististentica-Marina Butorac

Grafički prilog 3.2.Crtež_ Edukativni vrt na temu permakulture i ekološkog dizajna-detalj odmorišta _vrt leptira-

Grundtvig-Diseminacija-Grundtvig asistentica-Marina Butorac

III.3. Fotografije

Foto 1. Selo Marihn

Foto 2. Vrt „Vrt Marihn“, središnja os parka

Foto 3. Veliko jezero, „Vrt Marihn“

Foto 4. Veliko jezero, Bilje uz vodu, „Vrt Marihn“

Foto 5. Malo jezero sa skulpturom, jesen, „Vrt Marihn“

Foto 6. Šumoviti dio parka , jesen, „Vrt Marihn“

Foto 7. Stara stabla u vrtu, pogled iz rosariuma, „Vrt Marihn“

Foto 8. Krtičnjaci u vrtu, znak zdravog tla, „Vrt Marihn“

Foto 9. Vrtna soba aromatičnog bilja, „Vrt Marihn“

Foto 10. Vinogradarski vrtno-oblikovni elementi, „Vrt Marihn“

Foto 11. Rosarium s aromatičnim biljem, „Vrt Marihn“

Foto 12. Jabuke, voćnjak, „Vrt Marihn“

Foto 13. Povišene gredice s jagodama, rana jesen, „Vrt Marihn“

Foto 14. Povišene gredice s jagodama, kasna jesen, „Vrt Marihn“

Foto 15. Povrtnjak, „Vrt Marihn“

Foto 16. Predio s voćaricama, „Vrt Marihn“

Foto 17. Ledenjačko jezero, Penzlin

Foto 18.Ptice na vodenim kanalima parkovnog jezera, park dvorca Schwerin

Foto 19. Sajam 78. „Međunarodni zeleni tjedan Berlin“ („Internationale Grüne Woche Berlin“), prezentacijski

štand Mreže vrtova Njemačke („Gartennetz Deutschland“) s predstavnicama organizacija, Berlin

Grafičke priloge izradila: Marina Butorac


IV. Popis materijala korištenih u provedbi Grundtvig aktivnosti

IV.1. Popis literature

• „Arhitektura u Mecklenburg-Zapadnog Pomorja“/Arhitektur in Mecklenburg und Vorpommern 1800-

1950“, Bernfried Lichtnau, Steinbecker Verlag, Dr. Ulrich Rose, 1996.

• Botanički bilten za Mecklenburg-Zapadno Pomorje, Neubrandenburg/Botanischer Rundbrief für

Mecklenburg – Vorpommern, 2009., Neubrandenburg

• „Crvena lista ptica Mecklenburg-Zapadnog Pomorja“/ "Rote Liste der Brutvögel Mecklenburg-

Vorpommern", Studeni, 2003., Ministarstvo okoliša Mecklenburg-Vorpommern, Schwerin

• „Crvena lista ugroženih dnevnih leptira Mecklenburg-Zapadnog Pomorja“/"Rote Liste der gefährdeten

Tagefelter Mecklenburg-Vorpommerns", Der Umweltminister des Landes Mecklenburg-Vorpommern,

1993.

• „Crvena lista ugroženih vrsta višeg bilja Mecklenburg-Zapadnog pomorja“/„Rote Liste der gefährdeten

Höheren Pflanzen Mecklenburg – Vorpommern, Umweltministerium, Macklenburg-Vorpommern,

Stand März, 2005.

• „Čudesni izleti i ciljevi pješčenja oko Tollense“/"Wunderwolle Tollense Ausflugs – und Wanderziele

rund um", Gudrum Mohr

• Doprinos istraživanju područja prirode „Istočna obala Müritz"/„Beitrage zur Erforschung des

Naturschutzgebietes "Ostufer der Müritz", Greifswald 1962.

• „Dvorci i vrtovi u Mecklenburg-Vorpommern“/“Schlösser und Gärten in Mecklenburg-Vorpommern“,

Josef Adamiak, VEBE. A.Seemann Verlag, Leipzig

• „Dvorci i vrtovi u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju“/Schlösser und Gärten in Mecklenburg-

Vorpommern, Joachim Skerl, Thomas Grundner, Hinstoff Verlag, gmbH, Rostock

• “Ekološka poljoprivreda”, pisana predavanja za kolegij “Ekološka poljoprivreda” Agronomskog

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), author: Ph.D. Ivica Kisić

• “Elementalna bića-emocionalna razina Zemlje”, autor: Marko Pogačnik, /“Elementarwesen: Die

Gefühlsebene der Erde”/, Izdavač: Droemer Knaur, 1995

• Flora zaštićenih područja prirode „Istočna obala Müritz“/ Die Flora des Naturschutzgebietes 'Ostufer

der Müritz'. Beiträge zur Erforschung Mecklenburgischer Naturschutzgebiete 1 , Jeschke, L. (1962)

• „Jestivo divlje bilje“ /„Essbare Wildpflanzen“, autori: Steffen Guido Fleischhauer, Jürgen Guthmann,

Roland Spiegelberger, AT Verlag, 2007.

• „Kako napraviti šumski vrt“/“How to make a forest garden“, autor: Patrick Whitefield, Permanent

publications, 2002.

• „Mogućnosti korištenja močvarnih staništa, utjecaj na okoliš, klimatskih utjecaja, isplativost,

primjenjivost i potencijali u Mecklenburg-Zapadnom pomorju, Institut za trajno, okolišno ispravan

razvoj prirodnih predjela Zemlje (DUENE) e.v./ "Nutzungsmöglichkeiten auf Niedermoorstandorten,

Umweltwirkungen, Klimarelevanz und Wirtschaflichkeit sowie Anwendbarkeit und Potenziale in

Mecklenburg – Vorpommern, / Institut für Dauerhaft Umweltgerechte Entwicklung von Naturräumen

der Erde (DUENE)

• „Muškarci i njihovi lijepi vrtovi“/„Männer und ihre außergewöhnlichen Gärten“ , Karine von Rumohr

• „Najljepši privatni vrtovi Njemačke“ / „Deutschlands schönste Privatgärten“, Gary Rogers/Silke Kluth

• Objavljeni radovi na temu krajobraza, Institut za botaniku i ekologiju krajobraza Greifswald/Institut für

Botanik und Landschaftsökologie Greifswald

• „Park Alt-Rehse u promjeni u Tollense Park života“/"Der Park von Alt-Rehse im Wandel zum Tollense

Lebenspark", Wolfgang Köpp

• „Poljodjelac-buntovnik“, Sepp Holzer, 2004.


• „Povijesni vrtovi oko Neubrandenburga“/"Historische Gärten um Neubrandenburg", Marens Köhler,

2002.

• „Povijest jednog krajobraza i njegovih stanovnika oko njemačkog jezera Binnensee“/"Die Geschichte

einer Landschaft und ihrer Bewohner rund um Deutschlands größten Binnensee“, Axel Müller

• „Praktična primjena u vrtu, voćnjaku i poljoprivredi“, Sepp Holzer, 2004.

• „Rad s tezom - Dio Poljoprivreda, Divergirajući prostorni zahtjevi poljoprivrede, turizam i

zdravstvo - sprečavanje sukoba, smanjenje smetnji potencijala, razvoj sinergije "/"Thesenpapier – Teil

Landwirtschaft, Divergierende Raumansprüche von Landwirtschaft, Tourismus und

Gesundheitwirtschaft – Konfliktvermeidung, Abbau von Störpotentialen, Entwicklung von Synergien"

• „Steinernes Gedächtnis Gutsanlage und Gutshäuser in Mecklenburg-Vorpommern“, Renate de Veer

• Stručni radovi na temu autohtonih biljnih vrsta/Serija Informacijskog centra za genetske resurse (IGR),

Centar za poljoprivrednu dokumentaciju i - podatke (ZADI), "in situ očuvanja biljnih genetskih izvora u

Saveznoj Republici Njemačkoj na prirodnom mjestu i na poljoprivrednim farmama, Zbornik radova sa

simpozija od 11-13 listopada 1995 u. Bogensee, urednik: F. Begemann i R.Vögel,/Schriften zu

Genetischen Ressourcen, Schriftenreihe des Informationszentrums für Genetische Ressourcen (IGR),

Zentralstelle für Agrardokumentation und – information (ZADI), "In situ Erhaltung pflanzegenetischer

Ressourcen in der Bundesrepublik Deutschland am natürlichen Standort und on farm, Tagungsband

eines Symposiums vom 11. bis 13. Oktober 1995. in Bogensee, Herausgeber dieses Bandes, F.

Begemann und R. Vögel

• “Škola geomantije” /“Schule der Geomantie”/, autor: Marko Pogačnik, Izdavač: Droemer Knaur (2000)

• “Vodeno bilje – životni prostor vrtnog jezera” (“Wasserpflanzen-Lebensraum Gartenteich”), specijalno

izdanje za Universo (Genehmigte Sonderausgabe für Universo, Karl Müller Verlages-Silag Media AG)

• „Vodič kroz nacionalne parkove Njemačke“/"Der große ADAC – Freizeitführer. Die letzten Paradiese",

Unsere schönsten Natur – und Nationalparks in Deutschland

• „Vrtna ruta u Mecklenburg-Vorpommern“ /„Gartenrouten in Mecklenburg-Vorpommern“, Wolf

Krage/Jörn Lehmann

• „Vrtovi i parkovi“/"Gärten und Parks in M-V „,Herwyn Ehlers/Teresa Funke, Christian Verlag, Hamburg,

2000.

• Zaštita prirode u Mecklenburg-Vorpommern“/Naturschutz in Mecklenburg-Vorpommern,

E.-W.Rabius/R.Holz (Hrsg.), izdavač: Demmler Verlag, 1993.

• „Zeleni alati za održivu revoluciju“, Dražen Šimleša/Bruno Motik, ožujak, 2007.

IV.2. Popis karata

Popis karata:

• Plan “Vrta Marihn” (“Der Garten von Marihn”), promotivni letak “Vrta Marihn” u izdanju “Vrta

Marihn” , Marihn (“Der Garten von Marihn”, Marihn)

• „Karta Marihna 1786-1788_1:25 000“ (Die Karte von Marihn 1786 – 1788_1:25 000), autor: Carl Friedrich Wiebeking

• „Karta Marihna 1788_Grafik_1:50 000“ („Die Karte von Marihn 1788_Grafik_1:50 000“), autor: Friedrich Wilhelm von Schmettau

• „Karta Marihna_1877-1888_1:25 000“ („Die Karte von Marihn_1877-1888_1:25 000“), autor: nepoznat

Izvor: Glavni zemljišni arhiv Schwerin, Landeshauptarchiv Schwerin, 19 053 Schwerin


IV.3. Film

Film:

Dokufikcija “2030 - Pobuna seniora” ( ZDF 2007), (Dokufiction – “2030 - Aufstand der Alten” (ZDF 2007), autor:

Jörg Lühdorff

IV.4. Internet

Tema: Nagrada „Green Flag Award“:

URL: http://greenflag.keepbritaintidy.org/

Tema: Edukacija u geomantiji

URL: http://www.axis-mundi.info/

URL: www.anima-mundi-akademie.de

URL: http://geomantie-berlin.de/

diseminacija za grundtvig asistenturu 2012. 2013.-grundtvig asistentica-marina butorac

Education