diplomski studij povijest umjetnosti nastavniČki smjer

DIPLOMSKI STUDIJ

Povijest umjetnosti

NASTAVNIČKI SMJER

IZVEDBENI PLANOVI

AK. GODINA 2016./2017.

ZIMSKI SEMESTAR

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metode istraživanja i prezentacije vizualnih umjetnosti Studij diplomski studij povijesti umjetnosti – nastavnički modul Semestar 1. Akademska godina: 2015/2016 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

četvrtkom 9.15 -12.00

Nositelj kolegija prof. dr. sc. Nina Kudiš Suradnik Vrijeme za konzultacije srijedom 14.00 - 15.00

četvrtkom 12.00 – 13.00 Kabinet 462 Telefon E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Povijest znanosti: znanost do novog vijeka, novovjekovna i moderna znanost, postmoderne kritike znanosti, povratak retorike. Termin i definicija znanosti, klasifikacija znanosti, vrste znanstvene proze, retorika znanosti i akademsko pismo. Strategije i tehnike akademskog pisma: pripreme za pisanje, struktura i dijelovi, argumentacija, jezik i stil, citiranje i citati, provjera. Metodologija pristupa umjetničkom djelu u okviru znanstvene discipline povijesti umjetnosti: strategije, faze, sustavnost. Različiti metodološki pristupi:

‐ Hegel i nastanak povijesti umjetnosti; hegelijanski pristup, najvažniji predstavnici ‐ Poznavalaštvo, predstavnici, uloga poznavalaštva u 19. i 20. stoljeću, poznavalaštvo

danas ‐ Formalizam: Heinrich Wölfflin i Alois Riegl ‐ Ikonografija – ikonologija: Erwin Panofsky ‐ Marksizam i socijalna povijest umjetnosti ‐ Feminizam i rodni pristup umjetničkom djelu ‐ Psihoanaliza ‐ Semiotika ‐ Postkolonijalizam

Suvremena metodologija znanstvenog istraživanja u povijesti umjetnosti u praksi: paradigmatski primjeri i praksa pisanja znanstvenog rada, kataloške jedinice, natuknice u enciklopedijskom izdanju, eseja i slično. Oblikovanje znanstvenog teksta.OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Poznavanje i razlikovanje različitih pristupa u metodologiji znanstvenog istraživanja humanističkih znanosti te naročito u povijesti umjetnosti – kako onih povijesnih, tako onih koji se i danas prakticiraju. Temeljito razumijevanje i mogućnost primijene različitih metodoloških pristupa, kao i različitih vrsta znanstvenih i stručnih tekstova. Posjedovanje znanja o načinu koncipiranja, elementima, strukturiranju argumentacije i znanstvenoj opremi znanstvenog i stručnog teksta, kataloške jedinice, natuknice u enciklopedijskom izdanju. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave Kontinuirana provjera znanja: seminar 1

0,5 35

Kontinuirana provjera znanja: seminar 2

0,5 35

ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:

OCJENA BODOVI


1 2 3 4 5

0 8,75 17,5 26,25 35


1 2 3 4 5

0 8,75 17,5 26,25 35

ZAVRŠNI ISPIT

1 2 3 4 5

0 7,5 15 22,5 30

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u vidu tri seminarska rada:

1. rad vezan uz metodologiju znastvenog istraživanja; samo izlaganje 2. rad: analiza znanstvenih članaka iz područja povijesti umjetnosti; samo izlaganje Pridržavanje rokova dogovorenih na početku seminara, a vezanih uz datum izlaganja je

neophodno, zbog ograničenog broja nastavnih termina, odnosno tjedana nastave koji su na raspolaganju. Završni ispit je pismeni i usmeni: pismeni ispit je obavezan i sastoji se od deset pitanja (za prolaznu ocjenu student mora postići barem 51% bodova), dok usmeni ispit nije obavezan i služi prvenstveno utvrđivanju ocjene. Pristup popravku međuispita: nije predviđen Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:

90 do 100 ocjenskih bodova 5 A

80 do 89,9 ocjenskih bodova 4 B 70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 C 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 D 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 E 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 39,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. M. Hatt, C. Klonk, Art History. A Critical Introduction to Its Methods, Manchester-New York 2006 2. Dubravka Oraić Tolić, Akademsko pismo, Zagreb 2011 3. reader za kolegij Metodologija znanstvenog istraživanja.

Izborna literatura:

1. reader za kolegij Metodologija znanstvenog istraživanja

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Obavezno, a prema člancima 31. i 32. PRAVILNIKA O STUDIRANJU NA PREDDIPLOMSKIM I DIPLOMSKIM STUDIJIMA FILOZOFSKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U RIJECI Članak 31. Ostvarivanje prava izlaska na ispit predmetni nastavnik potvrđuje svojim potpisom. Predmetni nastavnik može uskratiti potpis studentu: - u slučaju kada je student izostao više od 30% ukupne nastave iz predmeta, - u slučaju kada student tijekom nastave ne prikupi minimalni iznos ocjenskih bodova (od 0 do 29,9 ocjenskih bodova na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno od 0 do 39,9 ocjenskih bodova na sveučilišnom diplomskom studiju). Članak 32. Student može pristupiti ispitu u redovitom ispitnom roku samo iz predmeta za koji je stekao potreban postotak uspješnosti tijekom nastave utvrđen općim aktom Sveučilišta (40% ocjene ili više na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 50% ocjene ili više na sveučilišnom diplomskom studiju). Student koji je tijekom nastave ostvario od 30 do 39,9% ocjene na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 40 do 49,9% ocjene na sveučilišnom diplomskom studiju, ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan). Ovaj student može izaći na popravni ispit u redovitom i izvanrednom ispitnom roku na koji može pristusamo jedanput i pritom može ostvariti najviše 10% ocjene. Student koji je tijekom nastave ostvario od 0 do 29,9% ocjene na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 0 do 39,9% ocjene na sveučilišnom diplomskom studiju, ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan) i ne može steći ECTS-bodove. Ovaj student obvezan je u sljedećoj akademskoj godini ponovno upisataj predmet. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Osobno, elektronskom poštom KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Osobno, elektronskom poštom

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti su dužni izložiti svoj seminarski rad onog datuma koji se utvrđuje odmah na početku semestra.

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Uvodno predavanje; Povijest znanosti: znanost do novog vijeka

2. Novovjekovna i moderna znanost, postmoderne kritike znanosti; Povratak retorike

3. Termin i definicija znanosti, klasifikacija znanosti;Vrste znanstvene proze

4. 1. Retorika znanosti i akademsko pismo str. 138 Strategije i tehnike akademskog pisma: 2. pripreme za pisanje (invencija) . . . . . . . . . . 153 3. struktura i dijelovi (dispozicija). . . . . . . . 237 4. odlomak i konektori (argumentacija) . . 305

5. 5. jezik i stil (elokucija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 369 6. citiranje i citati (memorija) . . . . . . . . . . . . 435 7. dva citatna stila (velika mehanika) . . . . . 507 8. posljednji koraci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63

6. Humanističke znanosti i povijest umjetnosti: umjereno relativistički pristup

Metode istraživanja u povijesti umjetnosti: uvod i početci discipline Definirane teme svih istraživanja

7. Formalizam: Heinrich Wölfflin i Alois Riegl; Semiotika

8. Poznavalaštvo, predstavnici, uloga poznavalaštva u 19., 20. i 21. stoljeću

9. Seminarski radovi: analiza znanstvenih članaka



12. Prezentacija samostalnog istraživanja




I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodologija analize, dokumentiranja i interpretacije kulturnog

dobra Studij diplomski studij povijesti umjetnosti – nastavnički modul Semestar I. Akademska godina: 2016/2017 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 15+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Srijedom, 16.15-19

Nositelj kolegija izv. prof. dr. Marijan Bradanović Suradnik Ivan Braut

Vrijeme za konzultacije Srijedom 19.00-19.45, četvrtkom 12.30-13.15

Kabinet 459 Telefon / E-mail [email protected]; [email protected]


Izlaže se široka skala standardnih konzervatorskih postupaka pri izradi različitih konzervatorskih studija i elaborata. Donose se primjeri dokumentacije prema vrsti (povijesni-arhivski podaci, analitički opisi, kataloški opisi, kataloška jedinica, fotografije, grafička dokumentacija, specijalna dokumentacija, uzorci) i namjeni (osnovna evidencija, inventar, dokumentacija koja prethodi zahvatu, dokumentacija koja prati zahvat, završni izvještaj, konzervatorska podloga za urbanističko planiranje, konzervatorski projekt, izložbeni projekt). Koristi se mogućnost analize i diskusije na konkretnim konzervatorskim i konzervatorsko-restauratorskim zahvatima na području sjevernoga Jadrana, koji su dostupni za rad na terenu. Dio primjera odabranih za analizu i diskusiju potječe iz prakse voditelja kolegija, jer je za druge realizacije teško pribaviti cjelovitu dokumentaciju. Odabrani su primjeri kulturnih dobara različitih dimenzija, materijala i stupnja ugroženosti. Provodi se edukacija utvrđivanja povijesnih slojeva i faza. Tumače se nedestruktivne i destruktivne metode (sondiranje), fizičke i kemijske analize prikupljanja podataka.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Svladavanje osnovnih tehnika analize i izrade dokumentacije kulturnog dobra za potrebe provođenja njihove zaštite i očuvanja. Osposobljenost u donošenju racionalnih i primjenjivih odluka o postupanju s kulturnim dobrom. Nadogradnja sposobnosti raščlambe kulturnog dobra izvan okvira usvojenih u temeljnoj nastavi povijesti umjetnosti. Stjecanje sposobnosti tehničkog opisa predmeta, njegove fizičke i kronološke kompleksnosti. Sposobnost samostalne primjene tehnika izrade dokumentacije koja služi za registraciju kulturnog dobra, konzervatorskog elaborata kao osnove za programiranje zaštitnog zahvata, inventara i kataloga kao osnove za registraciju, organizaciju izložbi i postavu zbirki.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x




Pohađanje nastave 0,5 0 Seminarski rad 1 35 Kontinuirana provjera znanja 1 35 ZAVRŠNI ISPIT 0,5 30 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit Usmeni UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

1. T. Marasović, Aktivni pristup graditeljskom nasljeđu, Split, 1985. 2. I. Maroević, Sadašnjost baštine, Zagreb 1986. 3. V. Marković, M. Prelog et. al., Zlatno doba Dubrovnika XV. i XVI. stoljeće, Zagreb, 1987. 4. S. Muñoz-Viñas: Contemporary Theory of Conservation, Elsevier Butterworth-Heinemann, 2005.

Izborna literatura: 1. M. Bradanović, Analiza i dokumentiranje kulturnih dobara - zbirka tekstova, Rijeka, 2010., (skripta). 2. B. M. Feilden, Conservation of Historic Buildings, London, 1982. 3. N. Jakšić, R. Tomić, Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije – zlatarstvo, Zadar, 2004. 4. K. Majer, P. Puhmajer, Palača šećerane u Rijeci, Rijeka 2008. 5. D. Marasović, Povijesna jezgra Splita (Studije-programi-realizacije), Split, 2009. 6. D. Miletić, M. Valjato-Fabris, Kapela sv. Filipa i Jakova na Medvedgradu, Zagreb, 1987. 7. G. Perusini, Il restauro dei dipinti e delle sculture lignee, storia, teorie e tecniche, Udine, 1985. ili

1994. (dostupno i kao skripta u prijevodu R. Oštrića) 8. Povelja konzervacije i restauracije umjetničkih i kulturnih spomenika, Pogledi, 3-4, 18, Split, 1988.,

753- 782. 9. P. Vežić, Sveti Donat – Rotonda Sv. Trojstva u Zadru, Split, 2002. 10. D. Vokić (priredio), Smjernice konzervatorsko-restauratorskog rada, Zagreb, 2007.


POHAĐANJE NASTAVE Obavezno Svaki student dužan je prisustvovati na minimalno 70% nastave. Studenti koji imaju koliziju moraju prisustvovati na minimalno 50% nastave.

Ukoliko student koji nema koliziju bude prisutan na manje od 50% nastave (bez valjanog zdravstvenog obrazloženja) ne može zadovoljiti kriterije za ocjenu, pa je dužan ponovno slušati predmet. Isto vrijedi i za studente s kolizijom, ukoliko su bili na manje od 30% predavanja. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti se informiraju putem pismenih i web obavijesti na stranicama fakulteta, na opću e-mail adresu godine te usmeno. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Uz redovite konzultacije, svaki student nastavnika može svakodnevno kontaktirati elektronskom poštom.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Ukoliko se student ne pridržava rokova, to utječe na pojedinačnu ocjenu koja mu se daje za svaki rad a zbir svih ocjena utječe na konačnu. Ukoliko student ima nekih nepredviđenih situacija koje direktno utječu na poštivanje roka, dužan je to na vrijeme i prije roka javiti nastavniku s kojim mora dogovoriti alternativni rok.


studenata

1. Uvodno predavanje 2. Crkva sv. Agate u Novigradu, istraživanje, konsolidacija, konzervacija i prezentacija s

elementima restauracije

3. Šesterostrana kruna cisterne na krčkoj Veloj placi – istraživanje, interpretacija nalaza, konzervacija i re-kompozicija (prezentacijske dvojbe muzealizacija-prezentacija in situ ili na izvornoj lokaciji

4. Obnove crkve sv. Donata u Zadru i kapele sv. Filipa i Jakova na Medvedgradu

5. Primjeri iz konzervatorsko-restauratorske prakse

6. Skulptura, dekorativna arhitektonska plastika i epigrafski spomenici - problemi očuvanja i prezentacije,primjeri uspostave omišaljskog, vrbničkog i novigradskog lapidarija

7. Inventarizacija pokretnih kulturnih dobara, katalozi

8. Problemi zaštite zidnog slikarstva.

9. Primjeri konzervatorskih podloga za prostorne planove

10. Problem istraživanja i zaštite riječkog Starog grada - priprema za izlazak na teren

11. Rijeka – Stari grad, dokumentiranje, konzervatorska podloga Rijeka – Stari grad analiza provedenog dokumentiranja

12. Problemi zaštite i revitalizacije ladanjskog graditeljstva – istarske stancije -primjeri Dajle, Segeta i Karpinjana

13. Kolokvij

14. Novigradske zidine – problemi zaštite, konzervatorski nadzor i istraživanje, dokumentacija, prijedlog prezentacije, zahvat konzervacije s elementima restauracije

15. Zaključno predavanje

Terenska nastava: - posjet radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda u Rijeci, - Rijeka, Stari grad, dokumentiranje graditeljske baštine - Veprinac, Lovran, Brseč, Plomin– zidno slikarstvo u regiji, problemi restauracije, prezentacije i interpretacije

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija METODIKA TEORIJE UMJETNOSTI

Studij Dvopredmetni diplomski studij povijesti umjetnosti- nastavnički modul

Semestar Zimski semestar Akademska godina 2016./2017. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petak, 09:15 – 12:00h; 206 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

-

Nositelj kolegija Martinela Dragičević, mag. str. Kabinet 467

Vrijeme za konzultacije Petak 12:00 – 13:30h Telefon 098/ 166 - 1821

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju /

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij obuhvaća teorijska i praktična tumačenja vizualne kulture u čijem se kontekstu pojavljuje i razvija znanost o slici, slikovni i kulturni obrat, vizualni studiji i multidisciplinarnost vizualnog. Naglašava se uloga vizualnog i dominacija masmedijske slike svijeta, tehnoimaginacije, virtualne realnosti i kulture ekrana. Tematizira se položaj slike unutar pojedinih disciplina i tumače se metodički postupci koji se pojavljuju u praksi. Područja i discipline koja se obrađuju su sljedeća: Temeljne discipline znanosti o slici: povijest umjetnosti - znanost o umjetnosti, filozofija, logika i matematika, psihologija, neurologija i kognitivna znanost, retorika i semiotika, komunikologija i mediologija; Povijesno orijentirane znanosti o slici; historiografija,teologija, arheologija, etnologija; Društvene znanosti o slici;sociologija i kulturologija, politologija i pravna znanost; Primijenjene znanosti o slici: kompjutorska vizualistika i istraživanje reklama, kartografija i tipografija; Moderni mediji slike: likovna umjetnost, komunikacijski dizajn, fotografija, film, televizija i novi mediji. Tumači se i diskutira o raznovrsnim formama slika, tipovima i upotrebi slika, o postupcima njihove proizvodnje, hiperprodukcije i obrade, uvjetima njihove recepcije i distribucije, stvaralačkog mišljenja ili posve općenito o pojmu slike i njenom položaju unutar znanstvenog diskursa. Navedeni se aspekti pristupa i problematiziranja slike razmatraju ujedno i u kontekstu primjene srednjoškolskoj nastavi likovne umjetnosti kao i unutar neformalnog obrazovanja i razvijanja vizualne pismenosti općenito. Korelativnost teorijskih postavki znanosti o slici i slike kao medija odgojno-obrazovnog procesa unutar hrvatskog obrazovnog sustava. Postavljaju se pitanja kako predstaviti u nastavi teorijske paradigme nastale u vremenu modernizma ili pak koje se teorije primjenjuju na polje istraživanja znanosti o slici i vizualne kulture, kako razvijati vizualne kompetencije i biti kritički osviješten o vizualno-virtualnoj i tehnomanipuliranoj slici svijeta. Rastapa li se pred navalom novih slikovnih medija povijest umjetnosti u općoj znanosti o slikama? (Belting). Razmatra se stvaranje značenja, identiteta i vrijednosti unutar vizualne kulture i vizualnih komunikacija i analiziraju naša viđenja posredovana raznim sistemima označavanja. Kolegij propituje vizualnu i estetsku osjetljivost kroz reprezentacijske forme suvremene vizualne kulture i njene teorijske postulate kontinuirano korelirajući s potrebama formalnog i neformalnog obrazovanja. Kolegij iznalazi metode učenje, poučavanja, proučavanja i prezentiranja teorijskih pristupa i praktičnih vježbi na području znanosti o slici i vizualne kulture omogućujući primjenu i interpretaciju unutar formalnog i neformalnog obrazovanja.


Poznavanje različitih metodoloških pristupa teorijskim analizama vizualnih umjetnosti primjereno razini diplomskog studija. Kompetencija u analizi i primjeni tekstova tijekom nastavne prakse. Posjedovanje sposobnosti pismenog izražavanja i analize različitih teorijskih tekstova kao i njihove primjene u nastavnom procesu. Primjena metodičkih pristupa teorijskim analizama vizualnih umjetnosti i vizualne kulture u kontekstu formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja. Upoznavanje interdisciplinarnog pristupa vizualnoj kulturi

unutar srednjoškolske nastave likovne umjetnosti i intermedijalne analize vizualnih formi na polju vizualnih umjetnosti. Razumijevanje potrebe širenja strukovnog područja tematiziranjem i problematiziranjem aktualnosti vizualne kulture, vizualnih informacija u kulturi, znanosti o slici i vizualnih studija. Razvijanje i zauzimanje kritičkog pogleda i interpretacije suvremenih vizualnih umjetničkih pojava – kako kod srednjoškolaca razvijati estetsku osjetljivost i stvaralačko mišljenje. Uspostavljanje korelacije s metodičko-didaktičkim pristupima vizualnim umjetnostima u nastavi likovne umjetnosti. Sposobnost razlikovanja deskriptivnih, normativnih i znanstvenih teorijskih radova. Sposobnost razlikovanja različitih diskurzivnih analiza u filozofiji, poetici, estetici, kritici i drugim teorijskim pristupima vizualnoj umjetnosti. Razumijevanje suprotstavljenih pristupa u estetici, stilistici, kritici, kao i znanstveno teorijskim tekstovima, te ključne poveznice njihovih metodoloških pristupa. Razvijanje sposobnosti stručnog izražavanja u pisanom obliku, a u različitim domenama navedenih pristupa. Vještine interpretacije vizualnog jezika i analiziranja kriterija vrijednosti i stvaranja značenja kao i sposobnost osjetljivog vizualnog opažanja i tumačenja odnosa teorije i prakse. Studenti usvajaju znanja, sposobnosti i vještine istraživanja, proučavanja i interpretiranja programske građe kolegija kako bi mogli adekvatno analizirati i prezentirati svoje spoznaje odabranim metodama i oblicima rada u kontekstu neformalnog, a posebice formalnog, marginaliziranog (na svim razinama), vizualno-likovnog obrazovanja u Hrvatskoj.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave i aktivnost 0,5 15 Kolokvij 0.5 15 Esej,metodička priprema,izlaganje 2 50 ZAVRŠNI ISPIT 1 20 UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Belting, H. (2010). Kraj povijesti umjetnosti (Nada Beroš ed.). Zagreb: MSU, biblioteka Refleksije. 2. Sachs-Hombach, K. (Ed.). (2006 [2005]). Znanost o slici. Discipline, teme, metode. Zagreb:

Antibarbarus. 3. Paić, Ž. (2008.). Vizualne komunikacije. Zagreb: Centar za vizualne studije. 4. Paić, Ž., Purgar, K. (2009). Vizualna konstrukcija kulture. Zagreb: Izdanja Antibarbarus 5. Jenks, C. (2002). Vizualna kultura. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. 6. Kolešnik, L. (2004). Utjecaj kulturalnih teorija na povijest umjetnosti kao znanstvenu disciplinu. In M.

Pelc (Ed.), 1. Kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti (pp. http://hart.hr/uploads/documents/50.pdf). Zagreb: IPU.

IZBORNA LITERATURA

1. Šuvaković, M. (2006). Diskurzivna analiza. Beograd: Univerzitet umetnosti. 2. Šuvaković, M. (2005). Pojmovnik suvremene umjetnosti. Zagreb, Ghent: Horetzky, Vlees & Beton. 3. Pintarić, H., V. (2012). Suvremena vizualna kultura i problemi vizualnih komunikacija. U: V. Horvat

Pintarić, Kritike i eseji, 240 – 243. Zagreb: EPH MEDIA d.o.o. 4. Uzelac, S. B. (2008). Od umjetničkog artefakta prema vizualnom tekstu. U: S. Briski – Uzelac, Vizualni

tekst. Studije iz teorije umjetnosti. 27 – 38. Zagreb: Centar za vizualne studije 5. Hörisch, J. (2007). Teorijska apoteka. Zagreb: Algoritam. 6. Eagelton, T. (2005). Teorija i nakon nje. Zagreb: Algoritam. 7. Purgar, K. (ur.). (2009). Vizualni studiji. Umjetnost i mediji u doba slikovnog obrata. Zagreb: Centar za

vizualne studije. 8. Mitchell, W.J.T. (2004). What do Pictures Want?: the Lives and Loves of Images. Chicago & London:

The University of Chicago Press. 28-57.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave (predavanja, seminara i vježbi) je obavezno. Minimum 70%. Kolizija 50%.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Studenti sve informacije mogu dobiti na predavanju, u vrijeme konzultacija ili putem e- maila.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Studenti mogu kontaktirati nastavnika u vrijeme konzultacija na fakultetu ili e-mailom u svakom trenutku.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeni ispit

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 03. i 17. 02. 2017. u 10:00

Proljetni izvanredni

21.04.2017. u 10:00

Ljetni /

Jesenski izvanredni

01. i 15. 09. 2017. u 10:00

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

TJEDAN NAZIV TEME

1.

Uvodno predavanje. Obrazloženje osnovnih ciljeva i svrhe predmeta. Pregled tema koje će se obrađivati tijekom semestra. Upoznavanje s načinom rada na predavanjima i vježbama te na terenskoj nastavi. Pregled literature koja ce biti korištena na kolegiju. Pregled tema i literature koje studenti mogu izabrati za izradu pisanih radova. Uvod u programsku građu – vizualna kultura, znanost o slici (Sachs-Hombach, K.), metodika teorije. Definicija i određenje pojma i područja vizualne kulture. Objašnjenje uloge oka. Relevantne teorije. Uloga slike u postmodernizmu. Uloga vizualnog u 21. stoljeću. Kraj pum? (Belting, H.)

Temeljne discipline znanosti o slici 1.Povijest umjetnosti - znanost o umjetnosti 2.Filozofija, logika i matematika

2.

Razvoj vizualne kulture. (Mitchell, W.J.T., Jenks, C., Sturken M., Cartwright L.) Temeljni pojmovi – viđenje, opažaj, prezentacija, reprezentacija.

Vizualna kultura: semiotički pristup, denotacija, konotacija (Barthes, R.) Ikonografija / Ikonologija / Vizualni studiji (Purgar, K.; CVS Zg)

Prezentiranje emisija Drugi format, gost: W. J. T. Mitchell. Dostupno na: http://www.dailymotion.com/video/x17hp21_drugi-format-w-j-t-mitchell_creation

Vizualna kultura u svakodnevnom životu: Marginalizacija vizualne kulture u

obrazovnom sustavu.

Temeljne discipline znanosti o slici 3. Psihologija, neurologija i kognitivna znanost 4. Retorika i semiotika 5. Komunikologija i mediologija

3.

Vizualne komunikacije (Paić, Ž.)

Prema vizualnom tekstu. (Uzelac, S. B.) Kodiranje i dekodiranje. Publika.

Interdisciplinarnost u srednjoškolskoj nastavi likovne umjetnosti: Korelativne i strukturalne veze likovne i glazbene umjetnosti

Povijesno orijentirane znanosti o slici 1. Historiografija 2. Teologija, kršćanska 3. Arheologija, etnologija

4.

Društvene znanosti o slici

1. Sociologija i kulturologija 2. Politologija i pravna znanost

Društveni aspekti konzumacije slika. Vizualne komunikacije - plakat, strip, street art, ambijentalna umjetnost. Utjecaj kulturalnih teorija na povijest umjetnosti kao znanstvenu disciplinu (Kolešnik, L.)

Metode art terapije

5.

Primijenjene znanosti o slici

1. Kompjutorska vizualistika i istraživanje reklama 2. Kartografija i tipografija

Vizualne komunikacije - oglašavanje – kako su nastale i kako su se razvijale reklame. Tehnike reprodukcije. Narcizam i vizualne komunikacije.

Prezentiranje emisija Drugi format. Digitalni narcizam. Dostupno na:

http://www.dailymotion.com/video/xy6zna_drugi-format-digitalni-narcizam_news

Tumačenje teorija koje se primjenjuju na polje istraživanja znanosti o slici i vizualne kulture i njihova analiza i prilagodba kontekstu srednjoškolskog povijesnoumjetničkog obrazovanja.

6.

Moderni mediji slike

1. Likovna umjetnost 2. Komunikacijski dizajn, fotografija, film, televizija, novi mediji

Vizualni mediji – (Paić, Ž., Purgar, K.)

Televizijsko novinarstvo. Video na web portalima. Analiza vizualnih medijskih sadržaja. Novomedijski znak i njegova recepcija. Vizualna (ne)pismenost. Vizualna estetika i Internet – video i foto platforme Multimedija.

Prezentiranje emisija Drugi format. Vizualizacija Venecije. Dostupno na:

http://www.dailymotion.com/video/xy0p23_drugi-format-vizualiziranje-venecije_creation

Prilagodba sadržaja vizualne kulture potrebama suvremenog obrazovnog sustava, posebice srednjoškolskog.

7.

Terenska nastava – suradnja s M. Đilas (MMSU)

Muzejsko-edukativni projekti u nastavi likovne umjetnosti

8.

Kolokvij – propitivanje usvojenosti građe s predavanja

9.

Izlaganje studentskih pisanih radova. Esej i metodička vježba,diskusija na temu.

TEME:

Internet i virtualna kultura- novomedijska estetika Reklame kao vizualni medij potrošačkog društva – komunikacija i manipulacija slikom Fotonovinarstvo – vizualni izvještaj.

Studentsko vrednovanje prezentiranja teme i metodičke vježbe.

10.


TEME:

Kič kultura?! Istraživanje tematike slike u psihologiji – recepcija vizualnog Sociologija i kulturologija – uloga vidljivog

Studentsko vrednovanje prezentirane teme i metodičke vježbe.

11.


TEME: Neuroestetika i umjetnost Vizualna kultura filma i televizije Suvremena vizualna komunikacija u urbanom prostoru


12.

Izlaganje studentskih pisanih radova. Esej i metodička vježba, diskusija na temu.

TEME: Art terapija. Slika kao medij odgojnog procesa – učenje i poučavanje slikom Povijest umjetnosti (vs) vizualna kultura


13.

Izlaganje i prezentiranje najboljih radova učenicima izborne nastave likovne umjetnosti.

(na Fakultetu ili u Gimnaziji – prema dogovoru s profesorom de Canzianijem)

14.

Zaključno predavanje. Javne studentske evaluacije i razmjena iskustava. Studentski prijedlozi izmjena i dopuna radi unaprijeđenja kolegija.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija TEORIJA UMJETNOSTI 20 st Studij Povijest umjetnosti – diplomski nastavnički smjer (II g.) Semestar zimski Akademska godina 2016/2017 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Prema rasporedu, dvorana 470 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku /

Nositelj kolegija dr.sc. Nataša Lah Kabinet 460

Vrijeme za konzultacije nakon nastave, e mailomTelefon 265 737

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Virna Car, mag.str.

Kabinet 467 Vrijeme za konzultacije nakon nastave, e mailom

Telefon 265 742 e-mail [email protected]


Posljedice sloma standardiziranih normativa, protokola i procedura u europskoj umjetnosti nakon 1900. Problematiziranje zadane objektivnosti i uvod u novu povijest umjetnosti. Položaj recipijenta u vrijednosnim sustavima. Novi koncepti, metode, paradigme i diskursi. Kontradikcije modernizma. Modernizam, subjektivnost i formalizam. Kritički modernizam. Umjetnost (kao) teorija. Strukturalizam i poststrukturalizam. Postmoderna i kritika postmoderne. Nova kritička teorija. Nova povijest umjetnosti. Vizualna kultura i vizualne studije.


Poznavanje teorije umjetnosti 20.st. primjereno razini diplomskog studija, prilagođeno nastavnom modulu diplomskog studija. Kompetencija u analizi tekstova iz teorije umjetnosti. Stjecanje sposobnosti analize teorijskih tekstova i sposobnosti formuliranja koherentnih i uvjerljivih tekstova koji se bave sadržajem kolegija.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

0,5 15

Kontinuirana provjera znanja (pismeno)

0,5 20

Prezentacija 0,5 20 ZAVRŠNI ISPIT (pismeni) 1,5 45 UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih

bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E.(prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na

završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURAOBVEZNA LITERATURA

1. Harrison, C., Wood, P., & Gaiger, J. (Eds.). (2003). Art in Theory 1900-2000. Oxford: Blackwell. (odabrana poglavlja)

2. Šuvaković, M. (2005). Pojmovnik suvremene umjetnosti. Zagreb, Ghent: Horetzky, Vlees & Beton. Šuvaković, M., & Erjavec, A. (Eds.). (2009). Figure u pokretu. Savremena zapadna estetika, filozofija i teorija umetnosti. Beograd: Atoča. Vujičić kolekcija. (odabrana poglavlja)

IZBORNA LITERATURA

1. Groys, B. (2006). Učiniti stvari vidljivima. Strategije suvremene umjetnosti (Nada Beroš ed.). Zagreb: MSU, biblioteka Refleksije.

2. Miščević, N., & Zinaić, M. (Eds.). (1982). Plastički znak. Rijeka: ICR. 3. Kolešnik, L. (Ed.). (2005). Umjetničko djelo kao društvena činjenica. Perspektive kritičke povijesti

umjetnosti. Zagreb: IPU. 4. Michaud, Y. (2004). Umjetnost u plinovitom stanju. Esej o trijumfu estetike. Zagreb: Naklada Ljevak. 5. Struken, M., & Cartwrigt, L. (2001). Practices of Loocing. New York: Oxford University Press 6. Danto, A. C. (1997.). Preobražaj svakidašnjeg. Filozofija umjetnosti. Zagreb: Kruzak. 7. Baudrillard, J. (2001.). Simulakrumi i simulacija. Karlovac: Naklada DAGGK, Biblioteka Psefizma. 8. Barasch, M. (1998). Modern Theories of Art. New York, London: New York U.P.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Redovito. Minimum 70%. Kod kolizije 50% (isključujući ponavljanje kolegija gdje ostaje 70%). NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Nastava, konzultacije, e mail


Konzultacije, e mail NAČIN POLAGANJA ISPITA

Seminari/prezentacije + pismeno + usmeno OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima.

ISPITNI ROKOVI

Ljetni 07. i 21. veljače + 18. travnja

Jesenski izvanredni

05. ili 12. rujna

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

1 Slom standardiziranih normativa, protokola i procedura u europskoj umjetnosti

2 Problem ‘zadane objektivnosti’

3 Položaj recipijenta u vrijednosnim sustavima

4 Novi koncepti, metode, paradigme i diskursi

5 Bečka škola PU

6 Kontradikcije modernizma

7 Modernizam, subjektivnost i formalizam

8 Kritički modernizam

9 Umjetnost (kao) teorija

10 Strukturalizam i poststrukturalizam

11 Feminizam

12 Postmoderna i kritika postmoderne

13 Nova kritička teorija

14 Nova povijest umjetnosti

15 Vizualna kultura i vizualne studije

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija IKONOLOGIJA Studij POVIJEST UMJETNOSTI Semestar I. (DS NM) ZIMSKI Akademska godina: 2016./2017. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 45 (30+0+15) Vrijeme i mjesto održavanja nastave

PONEDJELJAK, 16:15-19:00, 260

Nositelj kolegija MARINA VICELJA-MATIJAŠIĆ Suradnik MAJA CEPETIĆ Vrijeme za konzultacije PONEDJELJAK, 14:00-15:00

Kabinet 461 Telefon 265-603 E-mail [email protected]


Ikonologija – povijesni pregled; odnos pojmova ikonologija-ikonografija; ikonologija danas Razvoj ikonološke misli: Warburg, Panofsky, Warburgova škola (biblioteka), Američka škola, kritike ikonologije, Warburgov krug, Francuska škola, suvremene perspektive Ikonološke metode – interpretacija «slike» s obzirom na ikonografski kontekst, nastanak, kontinuitet i recepciju; način čitanja i recepcije «slike»; promjena načina prikazivanja sadržaja u povijesti umjetnosti «Slika» kao povijesni dokument «Slika» kao komentar Riječ i slika – mehanizmi i tipologija Case study – interpretacija određenog sadržaja-teme – primjeri ikonološke analize prilagođeni školskom programu


Razumijevanje nastanka i razvoja određenog sadržaja/teme u vremenu i prostoru, njezina širenja te ishodišta i utjecaja. Mogućnost čitanja i analize određenog likovnog djela. Mogućnost sudjelovanja u diskusiji i jasnog i argumentiranog obrazloženja teze ili stava. Poznavanje recentne literature i recentnih rezultata istraživanja i doprinosa u disciplini. Razvijena sposobnost samostalnog istraživanja i obrane određene teze u pisanom i usmenom obliku.






Pohađanje nastave 0,5 10 Kontinuirana provjera znanja 1,5 50 ZAVRŠNI ISPIT 1 40 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave

Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:

Diplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

90 do 100 ocjenskih bodova 5 A 80 do 89,9 ocjenskih bodova 4 B 70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 C 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 D 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 E 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 39,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

GOSTUJUĆE PREDAVANJE


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje je nastave obavezno; na nastavi se od studenata očekuje aktivno sudjelovanje; za nastavnu jedinicu postoje pripreme; aktivnost se na nastavi evaluira. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti su informirani putem izvedbenog programa na početku akademske godine; kontinuirano preko portala Mudna koji su postavljeni svi materijali za nastavu te sva potreban literatura u pdf formatu; studenti se potrebi informirajuputem zajedničke e-adrese

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Kontakt s predmetnim nastavnikom omogućen je mailom ili putem konzultacija koje se redovito održavaju svaki tjedprema navedenom rasporedu.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno sankcijama predviđenim važećim aktima!


studenata

1. Uvodno predavanje, dogovor oko obveza i literature 2. Slika – definicija, pristupi, povijesne paradigme

3. Aby Warburg - počeci ikonologije

4. Erwin Panofsky - formiranje metode

5. Warburgov krug – Institut u Londonu – E. Gombrich GOSTUJUĆE PREDAVANJE

6. Američka škola – Nove perspektive

7. Vizualni studiji – definicija, razvoj, suvremeni pristupi

8. Ikonologija grada - uvod GOSTUJUĆE PREDAVANJE

9. Primjeri ikonološke interpretacije u urbanom prostoru; s vježbama na terenu

10. Ikonološke analize – prilagođene nastavi likovne umjetnosti

11. Ikonološke analize - prilagođene nastavi likovne umjetnosti



14. Terenska nastava prema dogovoru

15. Završno predavanje

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija GRADITELJSKA INDUSTRIJSKA BAŠTINA Studij POVIJEST UMJETNOSTI, diplomski studij Semestar I/ ZIMSKI Akademska godina 2015/16. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave 14,15 – 17 sati, petak, predavaona 470 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija JULIJA LOZZI-BARKOVIĆ

Kabinet 463

Vrijeme za konzultacije četvrtak: 9 – 10 sati petak: 9 – 10 sati

Telefon 265-739 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Industrijska graditeljska baština dio je materijalne kulture čiji su fokus napuštena proizvodna postrojenja iz vremena ranoga industrijskog razdoblja koji se odnosi na cjelokupno 19. stoljeće, kada je industrijski razvoj u svojem zenitu, te na razdoblje 20. stoljeća. Industrijska baština u današnjem postindustrijskom razdoblju postaje sve zanimljivija tema znanstvenih i drugih istraživanja, a pristup je interdisciplinaran, što uključuje i humanističke znanosti (povijest umjetnosti). Kolegij je koncentriran na graditeljsku industrijsku baštinu kao odraza vremena u kojem nastaje. Pored ostalog i po svojim stilskim karakteristikama, bilo da se radi o baroknom klasicizmu, neoklasicizmu, historicizmu ili secesiji i moderni. Sadržaj kolegija obuhvaća cjelokupno graditeljsko industrijsko naslijeđe iz navedenoga vremenskog raspona, te usporedbu s industrijskom baštinom u međunarodnom kontekstu, budući da je ovome izuzetno značajnom segmentu nacionalne materijalne kulture potreban sveobuhvatan i sustavan pristup. To se posebno odnosi na sistematizaciju građe, što podrazumijeva njezinu primjerenu valorizaciju i inventarizaciju, čemu će pokušati doprinijeti ovaj kolegij.


Studenti će nakon odslušanog kolegija moći: - interpretirati, vrednovati i inventarizirati graditeljsku industrijsku baštinu - koristiti se stručnom terminologijom vezanom uz sadržaj kolegija - samostalno pisanim i usmenim putem obraditi i protumačiti određene teme iz sadržaja kolegija - biti upućeni u novija znanstvena istraživanja i njihove rezultate s područja umjetnosti 19. stoljeća


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X X

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

0,5 10

Kontinuirana provjera znanja 1 1 30 Kontinuirana provjera znanja 2 1 30 ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na

završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

Zbornici radova s međunarodnih konferencija o industrijskoj baštini (I, II, III, IV, V), Pro-torpedo, Rijeka, 2003., 2005., 2007., 2010., 2012. (odabrana poglavlja) Historicizam u Hrvatskoj 1 i 2, MUO, Zagreb 2000., (poglavlja koja se odnose na industrijsku arhitekturu) Secesija u Hrvatskoj, MUO, Zagreb, 2003., (poglavlja koja se odnose na industrijsku arhitekturu) D. Radović-Mahečić, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 30-tih godina, Zagreb, 2007. (poglavlja koja se odnose na industrijsku arhitekturu) R. Matejčić: Kako čitati grad, ICR, Rijeka 1993. (poglavlja koja se odnose na industrijsku arhitekturu) Arhitektura historicizma u Rijeci, MMSU, Rijeka, 2001. (poglavlja koja se odnose na industrijsko graditeljstvo) Arhitektura secesije u Rijeci, Rijeka, MMSU, 1997. (poglavlja koja se odnose na industrijsko graditeljstvo) Moderna arhitektura Rijeke, Rijeka, MMSU,1996. . (poglavlja koja se odnose na industrijsko graditeljstvo)

IZBORNA LITERATURA

Hudson, K. World Industrial Archeology, Cambridge University Press, 1969.

Raja, R. Architettura industriale, storia, significato e progetto, Edizione Dedalo, Bari, 1983. Ifko, S. Arhitekturna baština industrijalizacije, mogućnosti ponovne uporabe, Informatica museologica, MDC, Zagreb, 1988. Grad za 21. stoljeće, uredila Mirjana Goršić, Karlovac, 2001. (odabrani članci) Hudson, K. Industrial Archeology: an Introduction, 2 rev. ed. London, John Baker, 1066. Borsi, F. Introduzione all’ archeologia industriale, Officina, Roma, 1978. Cavallotti, C. Architettura industriale, Gorlich, Milano, 1969. Moore, R. and Ryan, R., Building Tate Modern, Tate Gallery Publishing, London, 2000.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni prisustvovati na minimalno 70% nastave (predavanja i seminari). Studenti koji imaju koliziju s kolegijima drugih studijskih grupa moraju prisustvovati na minimalno 50% nastave.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

OGLASNA PLOČA ODSJEKA ZA POVIJEST UMJETNOSTI WEB STRANICE FAKULTETA E-MAIL NASTAVNIKA


KONZULTACIJE U KABINETU E-MAIL NASTAVNIKA TELEFON

NAČIN POLAGANJA ISPITA

PISMENI

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 7. i 21. 2. u 9 h

Proljetni izvanredni 18. 4.

Ljetni 27. 6. i 4. 7. u 9 h

Jesenski 5. i 12. 9. u 9 h

izvanredni

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

1. Predavanje Uvodno predavanje o baštini industrijske arheologije, podjela seminarskih tema, upute o inventarizaciji graditeljske industrijske baštine.

2. Povijest zaštite industrijske baštine u svijetu i organizacije koje se danas takvom zaštitom bave

3. Predavanje Industrijska baština u svijetu (reprezentativni primjeri)

4. Predavanje Industrijska baština u Hrvatskoj

5. Predavanje/ terenska nastava Riječka industrijska baština

6. Predavanje/ terenska nastava Tvornica šećera u Rijeci nastanak i razvoj.

7. Predavanje/ terenska nastava Lučka skladišta i ostali lučki objekti, povijest i situacija danas

8. Predavanje/ terenska nastava Istočna industrijska zona uz Rječinu, povijest i situacija danas

9. Predavanje/ terenska nastava Zapadna industrijska zona, povijest i situacija danas

10. Predavanje/ terenska nastava Industrijski objekti željeznice, povijest i situacija danas.

11. Seminari Izlaganje seminarskih tema na terenu (Luka Rijeka, HŽ/ željeznička baština: skladišta i ostala infrastruktura)

12. Seminari Izlaganje seminarskih tema na terenu/ grupni rad (Robert Whitehead i Tvornca torpeda)

13. Seminari Izlaganje seminarskih tema na terenu/grupni rad (Smith & Meynier i Tvornica papira)

14. Seminari Izlaganje seminarskih tema na terenu/ grupni rad (Milutin Barač i Rahinerija nafte)

15. Seminari Prezentacija samostalno izrađenih inventarizacijskih skeda

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatska urbana baština Studij diplomski studij povijesti umjetnosti –nastavnički smjer Semestar I. Akademska godina: 2016/2017 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Četvrtak, 15.15 – 18:00

Nositelj kolegija izv. prof. dr. Marijan Bradanović Suradnik / Vrijeme za konzultacije Srijedom 15.30-16.15, četvrtkom 18.00-18.45

Kabinet 459 Telefon / E-mail [email protected]; [email protected]


Urbana baština jadranske i kontinentalne Hrvatske u regionalnom kontekstu urbane baštine južne i srednje Europe i širem kontekstu Europe i Sredozemlja. Metodologija rada u istraživanju i dokumentiranju urbanih povijesnih cjelina. Mogućnosti praktičnih primjena urbanističkih analiza.. Modeli zaštite povijesnih urbanih cjelina. Grad i kultivirani krajolik. Rubno se kolegij dotiče i problematike zaštite ruralnih cjelina.


Stjecanje znanja o fenomenu urbane baštine, razumijevanje problema njezine ugroženosti, potrebe njezinog dokumentiranja, istraživanja i valorizacije. Student će steći sposobnost analize povijesnih urbanih cjelina, njihovog komparativnog prosuđivanja i valorizacije. Moći će primijeniti stečena znanja i vještine u nastavnom procesu, primjerice, pripremiti i voditi školski projekt valorizacije povijesnog urbanog središta i ocijeniti učinak pojedinih članova radne skupine. Student će razviti vještinu timskog istraživačkog rada.






Pohađanje nastave 1 0 Seminarski rad 1 30 Kontinuirana provjera znanja 1 40 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita

Završni ispit Usmeni UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

1. T. Marasović, Srednjovjekovni urbanizam hrvatskih gradova, u: Hrvatska i Europa, kultura, znanost i umjetnost, sv. II., Srednji vijek i renesansa, Zagreb, 2000., 527-551.

2. 2. A. Mohorovičić, Razvoj naselja i gradova na području sjeverne Hrvatske, u: Hrvatska i Europa, kultura, znanost i umjetnost, svezak II., Srednji vijek i renesansa, Zagreb, 2000., 553-583.

3. 3. L. Mumford: Grad u historiji, njegov postanak, njegovo mijenjanje, njegovi izgledi, Zagreb, 1968. 4. 4. M. Suić, Kontinuitet urbane kulture, u: Hrvatska i Europa, kultura znanost i umjetnost, 1. svezak, Rano

doba hrvatske kulture , Zagreb, 1997., 97-115.

Izborna literatura:

1. S. Buble, A. Gamulin, Prostorno planiranje u ruralnim cjelinama, Klesarstvo i graditeljstvo, 1-2, 2011., 91-103. 2. B. Dumbović-Bilušić, Prepoznavanje i razvrstavanje krajolika kao kulturnog nasljeđa, Godišnjak zaštite

spomenika kulture Hrvatske,36, 2012., 47-66. 3. K. Horvat-Levaj, I. Reberski, (ur.), Ludbreg – Ludbreška Podravina, Zagreb, 1997. 4. I. Huić, Mladen Obad-Šćitaroci, Urbanistički razvoj Gračišća u Istri; Nove spoznaje i čimbenici identiteta

naselja, Prostor, sv. 23, br. 2 (50), 208-221. 5. Zlatko Karač, Ariana Štulhofer, Obnova povijesne urbane cjeline Vukovara nakon Domovinskog rata – Kritika

modela i metodološki aspekti, Društvena istraživanja, sv. 17, 1-2, (93-94), 2008. 6. B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, knjige I., II. i III, Zagreb, 1994., 1995., 2002. 7. M. Prelog, Prostor i vrijeme, Djela, sv. I., Zagreb, 1991.


POHAĐANJE NASTAVE Obavezno Svaki student dužan je prisustvovati na minimalno 70% nastave. Studenti koji imaju koliziju moraju prisustvovati na minimalno 50% nastave. Ukoliko student koji nema koliziju bude prisutan na manje od 50% nastave (bez valjanog zdravstvenog obrazloženjane može zadovoljiti kriterije za ocjenu, pa je dužan ponovno slušati predmet. Isto vrijedi i za studente s kolizijom, ukoliko su bili na manje od 30% predavanja. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti se informiraju putem pismenih i web obavijesti na stranicama fakulteta, na opću e-mail adresu godine te usmeno. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Uz redovite konzultacije, svaki student nastavnika može svakodnevno kontaktirati elektronskom poštom.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno sankcijama predviđenim važećim aktima!

Ukoliko se student ne pridržava rokova, to utječe na pojedinačnu ocjenu koja mu se daje za svaki rad a zbir svih ocjena utječe na konačnu. Ukoliko student ima nekih nepredviđenih situacija koje direktno utječu na poštivanje roka, dužan je to na vrijeme i prije roka javiti nastavniku s kojim mora dogovoriti alternativni rok.


studenata

1. Uvodna razmatranja, povijesna naselja Hrvatske, geografski i kronološki okvir 2. Uvodna razmatranja, osnovna tipologija naselja, modeli razvoja

3. Jadranska Hrvatska, kontinuitet i diskontinuitet urbane kulture, zamrli gradovi

4. Jadranska Hrvatska, kontinuitet i diskontinuitet urbane kulture, gradovi s kontinuitetom iz razdoblja antike, opstanak tijekom kasne antike i ranog srednjeg vijeka

5. Jadranska Hrvatska, gradovi razvijenog srednjeg vijeka, modeli razvoja

6. Jadranska Hrvatska, gradovi kasnog srednjeg i ranog novog vijeka

7. Jadranska Hrvatska, uspon i smiraj gradova tijekom ranog novog vijeka

8. Jadranska Hrvatska, izdvojeni primjeri urbanog razvitka

9. Kontinentalna Hrvatska, fragmenti urbane slike u doba antike, problem diskontinuiteta

10. Kontinentalna Hrvatska – razvoj naselja u srednjem vijeku

11. Kontinentalna Hrvatska – razvoj naselja u ranom novom vijeku

12. Kontinentalna Hrvatska, izdvojeni primjeri

13. Ruralne cjeline, prepoznavanje vrijednosti, problemi istraživanja

14. Kultivirani krajolik, prepoznavanje vrijednosti, problemi istraživanja

15. Zaključna razmatranja i priprema za završni ispit

diplomski studij povijest umjetnosti nastavniČki smjer

Documents