diplomski studij politehnike i informatike izvedbeni programi ......ne metodika nastave informatike...

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

Diplomski studij politehnike i informatike

Izvedbeni programi zimskog semestra

2015./2016.

Metodika nastave informatike 1

Izvedbeni nastavni plan kolegija 1/6

Sveučilište u Rijeci ODJEL ZA INFORMATIKU Radmile Matejčić 2, Rijeka Akademska 2015./2016. godina

METODIKA NASTAVE INFORMATIKE 1 Studij: Diplomski studij informatike – jednopredmetni Diplomski studij informatike – dvopredmetni Diplomski studij matematike i informatike Diplomski studij politehnike i informatike Godina i semestar: 3. semestar Web stranica predmeta: http://mudri.uniri.hr/ ECTS bodovi: 4-7 Nastavno opterećenje: 2+2

Nositelji predmeta:

Prof. dr. sc. Nataša Hoić-Božić e-mail: [email protected] web stranica: http://www.inf.uniri.hr/~natasah/ Ured: Radmile Matejčić 2, 4. kat, soba 411 Vrijeme konzultacija: po dogovoru e-mailom

Asistent:

Ivona Franković, mag. inf. et educ. inf. e-mail: [email protected] Ured: Radmile Matejčić 2, 4. kat, soba 416 Vrijeme konzultacija: po dogovoru e-mailom

http://mudri.uniri.hr/[email protected]://www.inf.uniri.hr/~natasah/mailto:[email protected]



METODIKA NASTAVE INFORMATIKE 1

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina)

upoznavanje studenata kao budućih nastavnika s primjenom suvremenih metoda u nastavi informatike u osnovnoj i srednjoj školi

usvajanje znanja i vještina za kvalitetno planiranje, pripremanje, izvođenje i procjenjivanje nastave informatičkih predmeta u osnovnoj i srednjoj školi

Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija je u korelaciji s programima pedagoško-psiholoških kolegija. Također je preduvjet za kolegij Nastavna praksa.

Okvirni sadržaj predmeta

Metodika informatike i njezin položaj unutar pedagogije. Karakteristike informatike kao znanosti i nastavnog predmeta. Metode razvijanja kreativnosti i uvođenje elemenata hipermedije u nastavu. Metodika rada s računalom. Didaktički principi u nastavi informatike. Osposobljavanje studenata za konfiguriranje i održavanje informatičkih kabineta u školi. Nastavni programi informatike. Analiza koncepcije nastavnog plana i programa u osnovnoj i srednjoj školi. Sat kao oblik nastave. Primjeri za razne vrste satova informatičkog sadržaja. Priprema za sat, planiranje, ispitivanje i ocjenjivanje, nastavna sredstva i pomagala. Testiranje i ispitivanje pomoću računala. Principi nastave i učenja informatike u osnovnoj i srednjoj školi. Planiranje, priprema, izvođenje i ocjenjivanje rezultata nastave informatike.

Oblici provođenja nastave

Predavanja, vježbe, samostalni zadaci, konzultacije, e-učenje.

Na vježbama se studenti upoznaju s primjerima izvođenja različitih nastavnih jedinica. Studenti se pripremaju i za izvođenje stručno metodičke prakse iz informatike koja se odvija u osnovnoj i srednjoj školi.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

1. Gugić, Seršić, Hrpka, Musser, Mirković, Bagarić (1999). Priručnik metodike za nastavu računalstva i informatike. Vinkovci: PENTIUM.

2. Aktualni udžbenici iz informatike i računarstva za osnovnu i srednju škole te odgovarajući priručnici za nastavnike

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

1. V. Poljak, Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1980.

2. L. Bognar, M. Matijević. Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1993.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Kroz ustrojeni sustav osiguranja kvalitete Odjela za informatiku.

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne



R. BR. OČEKIVANI ISHODI

1. Definirati karakteristike informatike kao nastavnog predmeta

2. Definirati i opisati ishode učenja, metode, principe i oblike rada te procjenu znanja u nastavi informatike u osnovnoj i srednjoj školi

3. Definirati tipove i specifične strukture nastavnih sati informatike

4. Analizirati nastavni plan i program informatike u osnovnoj i srednjoj školi te korištene udžbenike

5. Opisati i analizirati zakone i pravilnike o osnovnim i srednjim školama te ih primijeniti u nastavi informatike

6. Pripremiti i izvesti nastavni sat iz informatike uz upotrebu računalne tehnologije



AKTIVNOSTI I OCJENJIVANJE STUDENATA

VRSTA AKTIVNOSTI

ECTS ISHODI

UČENJA SPECIFIČNA AKTIVNOST

METODA PROCJENJIVANJA

BODOVI MAX.

Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi

1-2 1-6

Prisutnost studenta i aktivno sudjelovanje na predavanjima i vježbama

Popisivanje i vođenje evidencije o sudjelovanju studenta u aktivnostima na satu

10

Seminar 1-2 6

Izvođenje nastavnog sata i pripreme za sat

0-30 bodova prema zadanim kriterijima

30

Kolokvij 1 1-6 Analiza predavanja 0-30 bodova prema zadanim kriterijima 30

Završni ispit 1-2 1-6

Pisana zadaća (esej)

0-30 bodova, ovisno o kvaliteti pismenog rada

30

UKUPNO 7/4 100

OBVEZE I VREDNOVANJE STUDENATA

1. Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi

Pohađanje nastave je obavezno i nastavnici vode evidenciju o pohađanju i aktivnom sudjelovanju na predavanjima i vježbama za svakoga studenta. Osim prisustvovanja klasičnoj nastavi na predavanjima i vježbama studenti su dužni koristiti sustav za učenje sa materijalima za učenje te informacijama o kolegiju putem foruma. Ukupno sudjelovanje nakon završetka kolegija nosi maksimalno 10 bodova. 2. Seminar: Izvođenje nastavnog sata i pripreme za sat Kao dio pripreme za izvođenje stručno metodičke prakse iz informatike koja se odvija u osnovnoj i srednjoj školi u kolegiju „Nastavna praksa“ studenti na vježbama samostalnu pripremaju i izvode nastavni sat iz informatike. Vrednuje se priprema za nastavu (prema zadanom obrascu) te izvođenje sata uz PowerPoint prezentaciju koja će pratiti izlaganje. Za sve elemente ukupno student će moći skupiti maksimalnih 30 bodova. Student je uspješno realizirao seminar ukoliko je ostvario minimalno 50% bodova (15/30). 3. Kolokvij: analiza predavanja nastavnika Nakon održanog nastavnog sata nastavnika, studenti će analizirati predavanje odgovarajući u pisanom obliku na pitanja u kolokviju koja se odnose na primijenjene metodičke elemente. Ovaj kolokvij nosi do 30 bodova i nema praga prolaza. 4. Završni ispit

Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji su tijekom semestra prikupili minimalno 50 bodova. Završni ispit je pisani rad esejskog tipa u kojem studenti pokazuju svoja stručna i metodička znanja o zadanoj temi iz područja informatike koja se obrađuje u osnovnoj ili srednjoj školi. Za pisani rad će student moći skupiti maksimalnih 30 bodova koji će biti dodijeljeni prema unaprijed definiranim kriterijima (dobiti će ih na predavanjima uz upute za završni ispit). Student je uspješno prošao završni ispit ukoliko je ostvario minimalno 50% bodova (15/30).



5. Popravni ispit Studenti koji su skupili 40-49,9 ocjenskih bodova pristupaju popravnom ispitu. Studenti imaju pravo pristupa popravnom ispitu ukupno do 3 puta Smatra se da su studenti uspješno položili popravni ispit ako su ostvarili minimalno 50%-ni uspjeh (ispitni prag je 50% bodova). Popravni ispit je po sadržaju i strukturi jednak završnom ispitu (pisani rad) no nosi udio od najviše 10 ocjenskih bodova što znači da, bez obzira na stupanj postignuća tj. broj bodova, studenti ne mogu nakon popravnog ispita dobiti ocjenu veću od ocjene E (dovoljan). Ocjena iz kolegija

Na prethodno opisani način studenti mogu skupiti 100 ocjenskih bodova. Studentima koji su skupili najmanje 50 ocjenskih bodova kontinuiranim radom na nastavnim aktivnostima završna ocjena se donosi se na osnovu zbroja svih bodova prema sljedećoj skali:

A – 90% - 100% (ekvivalent: izvrstan 5) B – 80% - 89% (ekvivalent: vrlo dobar 4) C – 70% - 79% (ekvivalent: dobar 3) D – 60% - 69% (ekvivalent: dovoljan 2) E – 50% - 59% (ekvivalent: dovoljan 2)

Ispitni rokovi Redoviti: 8.2.2016. 22.2.2016. Izvanredni: 21.3.2016. 5.9.2016.



RASPORED NASTAVE U AKADEMSKOJ GODINI 2015./2016. – zimski (I) semestar

Nastava će se na predmetu odvijati u zimskom semestru prema navedenom rasporedu u terminima:

r. br Datum Vrijeme Prostor Tema Nastava Izvođač

1 5.10. 10:15-13:45

365

Uvod u predmet. Odnos pedagogija-didaktika-metodika. Pojam obrazovanja. Obrazovanje i nastava. Vrste nastave u školi i oblici rada u nastavi.

P Nataša Hoić-Božić

2 12.10. 10:15-13:45

365

Analiza nastavnog sata. Priprema nastavnika. Analiza udžbenika i priručnika za nastavnike. Podjela tema za seminare i upute za izvođenje.

V Ivona Franković

3 19.10. 10:15-13:45

365 Svrha, ciljevi i zadaci nastave informatike.


4 26.10. 10:15-13:45

365

Nastavne strategije i metode. Nastavna načela. Nastavna sredstva i pomagala, uloga ICT, Informatizacija osnovnih i srednjih škola.


5 2.11. 10:15-13:45

365 Struktura nastavnog procesa. Ocjenjivanje.


6 9.11. 10:15-13:45

365

Sadržaj obrazovanja – nastavni planovi i programi. Nastavni plan i program informatike za osnovnu i srednju školu.


7 16.11. 10:15-13:45

365 Izlaganja i analiza seminara V Ivona Franković

8 23.11. 10:15-13:45


9 30.11. 10:15-13:45


10 7.12. 10:15-13:45


11 14.12. 10:15-13:45


12 21.12. 10:15-13:45


13 11.1. 10:15-13:45


14 18.1. 10:15-13:45


15

25.1.

10:15 365 Kolokvij:

Analiza nastavnoga sata V Ivona Franković

12:15 365 Priprema za završni ispit. Upute za nastavnu praksu.


Za moguće promjene rasporeda te detaljan raspored izlaganja tema za seminarske radove potrebno je pratiti obavijesti u MudRi.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Modeliranje procesa (obavezni kolegij)

Studij Sveučilišni diplomski studij politehnike i informatike

Semestar 3.

Akademska godina: 2015/2016

Broj ECTS-a 4

Nastavno opterećenje P+V+S 30+30+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom prema rasporedu, Odjel za informatiku, soba S32

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Mile Pavlić

Suradnik Doc. dr. sc. Sanja Čandrlić

Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru e-mailom

Kabinet 515

Telefon 584-706

E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Projektiranje modela procesa, metode za modeliranje procesa, aktivnosti faze životnog ciklusa razvoja modela procesa,

strukturna analiza sustava, poslovne funkcije, poslovni procesi,postojeće - buduće stanje sustava, izvodivost, troškovi -

korist; Dijagram toka podataka, proces, vrste procesa, tok podataka, spremište podataka, prepoznavanje procesa i tokova podataka, vanjski sustav, dekompozicija, kontekst sustava, hijerarhijski opis sustava, ograničenja modela procesa, zakon

očuvanja tokova podataka, kriteriji dekompozicije; Proces projektiranja modela procesa, intervjuiranje, prikaz strukturnog ispitivanja; Sredstva za predstavljanje logike procesa; Sredstva za predstavljanje strukture spremišta podataka. Glavni projekt, Projektni zadatak, Timsko izvođenje analize; Preporuke za crtanje, Metode: SAS, DTP, Dijagram akcija, Stablo odlučivanja, Nassi-Schneidermanov dijagram, tablice odlučivanja, Warnier-Orrov dijagram. Kako razvijati IS u poduzeću.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Usvojiti osnovne pojmove

S razumijevanjem 'čitati' gotove modele procesa,

Samostalno intervjuirati korisnika, analizirati procese poslovnih sustava, izvesti njihovu dekompoziciju i izraditi model

procesa.

Kritički analizirati svoje i tuđe modele procesa.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST OJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BOOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave Kontinuirana provjera znanja – aktivnost i razni zadaci

1 20

Seminar 1,5 25

Kontinuirana provjera znanja 1,5 55

UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: 1. Kontinuirana provjera znanja – izrada raznih zadataka

Nastava se odvija prema mješovitom modelu (kombinacija klasične nastave u učionici i online nastave uz pomoć sustava za

učenje – LMS). Pohađanje nastave je obavezno i nastavnik vodi evidenciju pohađanja za svakoga studenta.

Na nastavu je obavezno donijeti pribor za pisanje i radne materijale. Student koji nije donio bilježnicu u koju će rješavati

zadatke, smatra se da taj dan nije prisutan na nastavi.

Studenti aktivni u rješavanju zadataka i raspravi mogu na temelju ove aktivnosti tijekom semestra skupiti maksimalno 20

bodova. Samo prisutnost na nastavi, bez aktivnosti, ne nosi ocjenske bodove.

Studenti na nastavu trebaju stići na vrijeme, u protivnom neće moći prisustvovati nastavi.

Ometanje nastave se kažnjava negativnim bodovima iz ove aktivnosti.

Za izradu pojedinih zadataka bit će definiran rok i procedura koje je potrebno poštivati kako bi se pojedini zadaci smatrali

izvršenima. Za bodovanje ove aktivnosti nije definiran prag uspješnosti, a ni izrada ovih zadataka nije obavezna.

2. Seminar

U okviru kolegija studenti izrađuju seminarski rad. Rad podrazumijeva analizu i izradu modela procesa zadanog poslovnog

sustava. Bodovati će se kvaliteta, ispravnost i potpunost modela.

Izradom seminara studenti mogu sakupiti maksimalno 25 bodova, a minimalan broj bodova koji predstavlja bodovni prag je

10 bodova. Student koji izradi seminar ocijenjen s manje od 10 bodova ne može dobiti pozitivnu ocjenu iz ovog kolegija.

Izrada seminara je obavezna i bez njega student bez obzira na uspjeh na ostalim aktivnostima neće dobiti prolaznu ocjenu.

Za izradu seminara bit će na početku semestra određen rok kojeg se studenti moraju pridržavati. Seminar neće biti moguće

predati izvan predviđenog roka.

3. Kontinuirana provjera znanja

Tijekom semestra pisat će se tri kontrolne zadaće (kolokviji). Dvije kontrolne zadaće nose maksimalno 20, a jedna 15

bodova, a na zadaći je potrebno ostvariti minimalno 40% kako bi ovi bodovi bili pribrojeni sumi ocjenskih bodova.

Kolokvij na kojem student ostvari manje od 40% neće biti bodovan.

Student treba na barem dvije od tri kontrolne zadaće ostvariti barem 40% (ocjenske bodove nije moguće prikupiti samo na

temelju drugih aktivnosti, već u sumi ocjenskih bodova kolegija trebaju sudjelovati barem dvije kontrolne zadaće).

Popravni kolokvij ne postoji.

Studentima koji su zbog opravdanih razloga (pravdano liječničkom ispričnicom) izostali s pisanja kolokvija, na kraju

semestra omogućit će se termin nadoknade kolokvija. Opravdani izostanak potrebno je prijaviti na dan pisanja kolokvija

mejlom, a ispričnicu donijeti na prvi sljedeći termin nastave kojoj student prisustvuje, odnosno u roku od tjedan dana.

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave

Pristup popravku međuispita Popravak međuispita nije moguć.

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena:

Preddiplomski studij: Diplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A

70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B

60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C

50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D

40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E

30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX

0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

90 do 100 ocjenskih bodova 5 A

80 do 89,9 ocjenskih bodova 4 B

70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 C

60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 D

50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 E

40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 FX

0 do 39,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Pavlić, M., Jakupović, A., Čandrlić, S. Modeliranje procesa, Odjel za informatiku, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2014. Pavlić, M., Razvoj informacijskih sustava - projektiranje, praktična iskustva, metodologija, Znak, Zagreb, 1996. Avison, D.E., Fitzgerald, G., Information System Development: Methodologies, Techniques and Tools, McGraw-Hill, London, 1995

Izborna literatura: Strahonja,V., Varga, M., Pavlić, M., Projektiranje informacijskih sustava, INA-INFO, Zagreb, 1992. Peters L.: Advanced Structured Analysis and Design, Prentice-Hall International, Inc., Englewood Cliffs, 1988. Yourdon, E.: Modern Structured Analysis, Prentice-Hall International, Inc. Englewood Cliffs, 1989.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obavezno i nastavnik vodi evidenciju pohađanja za svakoga studenta.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Uz pomoć LMS-a Mudri.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

E-poštom.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Uvodno predavanje. Sustavni pristup.

2. Metoda SAS. Primjeri DTP

3. Metoda SAS, koncepti

4. Dekompozicija

5. Kolokvij

6. Primjeri DTP

7. Ograničenja DTP

8. Preporuke, konvencije.

9. Kolokvij

10. Balans

11. Modeliranje po dokumentima i po procesima.

12. Kolokvij

13. Rok za predaju seminara

14. Reinženjering poslovnih procesa

15. Analiza studentskih rezultata




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Mehaničke konstrukcije (obavezni kolegij)

Studij Diplomski sveučilišni studij politehnike i informatike

Semestar 3.

Akademska godina 2015./2016.

Broj ECTS-a 5

Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+30

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom od 11,15-15,00 predavaonica F-404 (P i V)

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku djelomično

Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Furio Traven

Kabinet F-135

Vrijeme za konzultacije prema dogovoru

Telefon 051/265 - 722

e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Tea Marohnić, asistentica

Kabinet F-135

Vrijeme za konzultacije prema dogovoru

Telefon 051/265 - 791


II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Pojam projektiranja i konstruiranja. Metodologija pristupa projektiranju i konstruiranju novih mehaničkih tvorevina. Vrste opterećenja i dozvoljeno naprezanje konstrukcija. Utjecaj temperature i oblika na čvrstoću konstrukcijskog elementa. Izbor materijala i postupka obrade. Standardni brojevi. Tolerancije sklopova. Oblikovanje zavarenih, lijevanih i obradnih dijelova konstrukcije. Analiza proračuna i oblikovanja specifičnih konstrukcijskih primjera: kuka za vješanje tereta, temelji strojeva, postolja i kućišta strojeva, sitni nosači opterećenja i zamašnjak stroja. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni proračunati i oblikovati sklopove normiranih elemenata strojeva i nenormiranih dijelova različitih mehaničkih tehničkih sustava.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


x x x x


III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0 0

Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 30


Projekt ili seminarski rad 1 25

Usmeno izlaganje projekta/seminarskog rada

1 15

UKUPNO 5 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i

imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti

Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave kroz međuispite na kojima se prolaznost boduje na sljedeći način: 0-49% nedovoljan (1), 50-62% dovoljan (2), 63-75% dobar (3), 76-88% vrlo dobar (4), 89-100% izvrstan (5). Svaki kolokvij sudjeluje sa 50% u ocjenskim bodovima za tu aktivnost.

Pristup popravku međuispita

Popravak međuispita održava se 8-15 dana nakon redovnog međuispita i mogu mu pristupiti svi studenti koji su ocijenjeni sa ocjenom nedovoljan ili studenti koji žele povisiti ocjenu. Projekt ili seminarski rad

Projekt ili seminarski rad studenti izrađuju u paru, u skladu s dogovorenom temom. Osim projekta/seminarskog rada potrebno je izraditi i prezentaciju baziranu na radu, čije će usmeno izlaganje biti na usmenom dijelu završnog ispita. Završni ispit

Završni ispit sastoji se od usmenog izlaganja napravljenog projekta/seminarskog rada (obavezan za sve studente). Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu izvršili sve propisane obaveze. UKUPNA OCJENA USPJEHA:

Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. B. Kraut, Strojarski priručnik, TK, Zagreb, 2007. 2. B. Križan, Osnove proračuna i oblikovanja konstrukcijskih elemenata, ŠK, Zagreb, 2007.

IZBORNA LITERATURA

1. H. Decker, Elementi strojeva, TK, Zagreb, 2001.

2. K. Ljubimović, Osnove konstruiranja u mašinstvu I, II i III, Mašinski fakultet Beograd, 1995.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obavezno i o tomu se vodi evidencija. Student koji nije prisustvovao na minimalno 70% nastave ne može pristupiti završnom ispitu. Pohađanje nastave se ne ocjenjuje.


Usmeno na nastavi, na konzultacijama, putem elektroničke pošte, preko oglasne ploče i putem tajnice Odsjeka za politehniku.


Na predavanjima, u vrijeme konzultacija i elektroničkom poštom.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti

Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Kontinuirana provjera znanja sastoji se od dva pismena kolokvija na kojima se prolaznost određuje na sljedeći način: 0-49% nedovoljan (1), 50-62% dovoljan (2), 63-75% dobar (3), 76-88% vrlo dobar (4), 89-100% izvrstan (5). Pristup popravku međuispita

Moguć jednom ukoliko student nije zadovoljio na međuispitu. Završni ispit

Završni ispit sastoji se od usmene prezentacije projekta/seminarskog rada. Mogu mu pristupiti samo studenti koji su kroz semestar izvršili sve propisane obaveze. Usmeni dio je obavezan za svih. Napomena:

Izlazak na međuispite je obavezan.


Sve napomene, pravila, prava i obveze odnose se na studente koji prvi puta upisuju kolegij, kao i ponavljače.


ISPITNI ROKOVI

Zimski 04. veljače 2016., 18. veljače 2016.

Proljetni izvanredni 30. ožujka 2016.

Ljetni Nema

Jesenski izvanredni 07. rujna 2016., 14. rujna 2016.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

15.10.2015 Pojam projektiranja i konstruiranja. Metodičko konstruiranje.

22.10.2015. Vrste opterećenja. Mehanička svojstva materijala.

29.10.2015. Vrste naprezanja. Kriteriji za određivanje izmjera konstrukcijskih elemenata.

Aksijalno naprezanje. Dijagram naprezanje-deformacija. Toplinska naprezanja.

05.11.2015. Smicanje. Torzija. Savijanje. Izvijanje.

Složena naprezanja. Kontaktna naprezanja.

12.11.2015. Statičko i dinamičko opterećenje. Statičko i dinamičko naprezanje.

19.11.2015. Dopuštena naprezanja kod statičkog i dinamičkog opterećenja.

26.11.2015. Wohlerov i Smithov dijagram. Koncentratori naprezanja.

03.12.2015. Utjecaj materijala na čvrstoću i krutost konstrukcijskih elemenata.

10.12.2015. Utjecaj veličine i oblika na čvrstoću i krutost konstrukcijskih elemenata.

17.12.2015. Izbor materijala.

14.01.2016. Standardni brojevi. Tolerancije sklopova.

21.01.2016. Oblikovanje zavarenih, lijevanih i obradnih dijelova konstrukcija.

28.01.2016. Ispravno konstruiranje s obzirom na troškove.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodika nastave politehnike 1 Studij Sveučilišni diplomski studij politehnike i informatike Semestar 3. Akademska godina 2015/2016. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak, 11.15 do 15.00h, učionica F-404 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija Predavač Damir Purković, prof.

Kabinet F-136

Vrijeme za konzultacije Četvrtak, 12.00 do 14.00h

Telefon 051/265-786

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju -

Kabinet -

Vrijeme za konzultacije -

Telefon -

e-mail -


Predavanja: Znanstveno određenje metodike. Znanstveno određenje tehnike. Određenje tehničke kulture: specifičnosti metodike radno-tehničkog područja i tehničke kulture u odnosu na metodike drugih područja; vrijednosti, funkcije i načela - integrativna funkcija – politehničko načelo i korelacija - veze s predmeta radno-tehničkog područja i s predmetima drugih područja. Komunikacija i planiranje poučavanja u radno-tehničkom području. Nastavni programi tehničko-tehnološkog područja: suvremena koncepcija - opće-tehnički (politehnički) i specijalno tehnički predmeti; cilj i zadaci, vrste, oblici i razine nastavnih programa, način i mjesto realizacije. Izbor, strukturiranje, oblikovanje nastavnih sadržaja; Utvrđivanje i formuliranje ciljeva nastave i ishoda učenja u radno-tehničkom području; što označava cilj (svrha), a što su ishodi učenja i osposobljavanja; utvrđivanje, formuliranje i ostvarivanje obrazovnih (materijalnih), funkcionalnih i odgojnih zadaća u procesu osposobljavanja učenika - provjeravanje ostvarenosti zadataka i ishoda učenja. Projektiranje, planiranje i pripremanje nastave radno-tehničkog područja: stručno-teorijska, organizacijska, materijalna i “administrativna” priprema nastave metodičke jedinice. Strukturiranje nastave radno-tehničkog područja; tipovi sati; provedba demonstracije i eksperimenta u nastavi tehničke kulture. Materijalno-tehnička i organizacijska osnovica nastave radno-tehničkog područja. Ostvarivanje zadataka profesionalne orijentacije u nastavi tehničke kulture. Seminar: Analiza programa tehničke kulture u osnovnoj školi i stručno-tehničkih predmeta u strukovnim tehničkim školama. Analiza okvirnog programa, izrada izvedbenog i operativnog programa jednog nastavnog predmeta tehničkog područja. Utvrđivanje i formuliranje ciljeva nastave i ishoda učenja jedne metodičke jedinice na konkretnim primjerima. Analiza postupka popunjavanja obrasca “Priprema za izvođenje nastave” za jednu metodičku jedinicu prema operativnom nastavnom planu i programu slobodno odabranog predmeta radno-tehničkog područja. Izvedba i analiza nastave na osnovi pripreme za nastavu.


Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni primijeniti stečena metodička znanja u nastavi tehničke kulture, kritički promišljati edukaciju tehnike, te će usvojiti i razviti svoje nastavničke vještine u području edukacije tehnike. Moći će primijeniti suvremene nastavne sustave, strategije i tehnologiju pri planiranju, organiziranju i realizaciji nastave općeg tehničkog (politehničkog) područja. Studenti će moći planirati, organizirati, izvoditi i vrednovati nastavne aktivnosti u području tehničke kulture, te će moći realizirati odgojno-obrazovni rad s tehnički nadarenim učenicima.



x x x x

mailto:[email protected]




Kontinuirana provjera znanja 1 1 30





ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










1. Kyriacou, Ch. (2001). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa.

2. Malinar, B. (1969). Metodika tehničkog i proizvodnog odgoja u osnovnoj školi. Zagreb: Zavod za TK.

3. Milat J. (2004). Metodika radno-tehničkog područja. Split: FPMZiOP.

4. Milat, J. (2005). Pripremanje za nastavu. Zagreb: Hrvatska zajednica tehničke kulture.

5. Milat, J. (1990). Teorijske osnove metodike politehničkog osposobljavanja. Zagreb: Školske novine.

6. Petrina, S. (2007). Advanced Teaching Methods for the Technology Classroom. Hershey-London-Melbourne-Singapore: Information Science Publishing.

7. Purković, D., Salopek, G. (2015). Osnove mehatronike: za početno učenje i buduće nastavnike. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci.

IZBORNA LITERATURA

1. Bognar, L. (2001). Metodika odgoja. Osijek: Pedagoški fakultet.

2. Purković, D. (2015). Realiteti tehničke kulture. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci.

3. Jensen, E. (2004). Različiti mozgovi, različiti učenici – kako doprijeti do onih koji se teško dopire.Zagreb: Educa.

4. Milat, J. i sur. (1997). Modeli razrade sadržaja tehničke kulture. Zagreb: HSPTK.

5. Vukasović, A., (1979). Radni i tehnički odgoj. Zagreb: Školska knjiga.


Pohađanje nastave je obavezno. Nastavnik za svakog studenta vodi evidenciju o pohađanju nastave i o redovitom izvršavanju obveza vezanih uz nastavu. Pravovremeno izvršavanje obveza (pohađanje nastave, realizacija seminara, zadaća i aktivno sudjelovanje na nastavi kroz prezentaciju, evaluaciju i refleksiju vlastitog rada) istovjetno je urednom pohađanju nastave.


Sve informacije važne za kolegij studenti će dobiti putem oglasne ploče ili pri Odsjeku za politehniku. Važne informacije studentima će se proslijediti na fakultetsku adresu elektroničke pošte, koju studenti obvezno trebaju koristiti, a najvažnije obavijesti će se postavljati i na fakultetsko web-sjedište. Informacije o postignućima tijekom kontinuirane provjere znanja i konzultacije sa studentima u svezi s tim će se obavljati putem portala za e-učenje, elektroničkom poštom i tijekom redovitih konzultacija za studente.


Kontakt s nastavnikom studenti mogu ostvariti elektroničkom komunikacijom (e_pošta i portal za e-učenje), te putem redovitih tjednih konzultacija. Konzultacije su predviđene za srijedu od 12.00 – 14.00 sati.


Nakon uspješno realizirane kontinuirane provjere znanja studenti pristupaju završnim ispitu koji se sastoji od online testa znanja i usmenog ispita. Prag prolaznosti na svakom dijelu završnog ispita je 50%. Zbroj bodova postignutih tijekom kontinuirane provjere znanja i završnog ispita predstavlja ukupan broj bodova postignutih na predmetu, odnosno, završnu ocjenu studenta.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 04.02. u 10.00h; 26.02. u 10.00h

Proljetni izvanredni

30.03. u 10.00h

Ljetni -

Jesenski izvanredni

-


06.10. Uvod u Metodiku nastave politehnike 1

13.10. Znanstveno određenje metodike u sustavu znanosti

Znanstveno određenje tehnike i radno-tehničkog područja

20.10. Određenje metodike tehničke kulture - specifičnosti, načela i korelacije nastave RTP-a

27.10. Komunikacija i planiranje poučavanja u nastavi radno-tehničkog područja

03.11.

10.11. Nastavni programi tehničko-tehnološkog nastavnog područja

17.11. Izbor, strukturiranje i oblikovanje nastavnih sadržaja i aktivnosti

24.11.

01.12. Utvrđivanje i formuliranje ciljeva nastave i specifičnih ishoda učenja

08.12.

15.12. Projektiranje, planiranje i pripremanje nastave radno-tehničkog područja

22.12.

12.01. Strukturiranje nastave i tipizacija sati u nastavi radno-tehničkog područja

19.01. Materijalno-tehnička i organizacijska osnovica za realizaciju nastave radno-tehničkog područja

26.01. Uloga tehničke kulture u profesionalnom usmjeravanju učenika




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Praktikum metodike nastave politehnike 1 Studij Sveučilišni diplomski studij politehnike i informatike Semestar 3. Akademska godina 2015/2016. Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje (P+S+V) 0+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda, 12.15 do 14.00h, F-404 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija Predavač Damir Purković, prof.

Kabinet F-136


Telefon 051/265-786


Kabinet -


Telefon -

e-mail -


Analiza okvirnih, te izrada i razrada izvedbenih i operativnih programa za temeljni program tehničke kulture u osnovnoj školi. Izrada i razrada radnog, instrukcijskog, operacijskog i laboratorijskog lista za konkretne primjere (vježbe). Izrada instrumenata za provjeravanje ostvarenosti ciljeva nastave i ishoda učenja u nastavi Tehničke kulture. Pripremanje, metodička razrada, izrada i analiza pojedinih vježbi praktičnog rada iz programa tehničke kulture (najmanje jednu za svako područje programa od V. do VIII. razreda). Izrada i korištenje nastavnih sredstava. Rukovanje, praktična primjena i održavanje pojedinih nastavnih pomagala. Organizacija rada u školskoj radionici, nabava sredstava rada i materijala, održavanje. Razrada plana i programa za izvannastavne tehničke aktivnosti učenika. Praktično pripremanje studenata za nastavnu praksu koju izvode u okviru praktikuma metodike politehničkog osposobljavanja.


Nakon završetka predmeta studenti će moći samostalno izraditi izvedbeni nastavni program Tehničke kulture u osnovnoj školi, te će usvojiti znanja i vještine potrebne za izradu svih tipova metodičke dokumentacije koja se koristi u nastavi Tehničke kulture. Moći će pravilno koristiti nastavna pomagala i suvremenu nastavnu tehnologiju, te će biti osposobljeni za samostalno izvođenje nastave Tehničke kulture.



x x x


x x


Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi

1 30





ZAVRŠNI ISPIT - -

UKUPNO 2 100


bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u


kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











1. Kyriacou, Ch. (2001). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa.



4. Majetić, L. (1997). Ergometodika. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci.



7. Udžbenici, priručnici i materijali za nastavu Tehnička kulture u osnovnoj školi.

IZBORNA LITERATURA

1. Poljak, V. (1968). Praktični radovi u školi. Zagreb: Školska knjiga.

2. Potočnjak, B. (1967). Planiranje rada u nastavi tehničkog obrazovanja. Rijeka: VIPŠ.

3. Viher, D. (1971). Tehničko stvaralaštvo kao pedagoški problem. Split: Pedagoška akademija u Splitu.


Pohađanje nastave je obavezno. Nastavnik za svakog studenta vodi evidenciju o pohađanju nastave i o redovitom izvršavanju obveza vezanih uz nastavu. Pravovremeno izvršavanje obveza (pohađanje nastave, realizacija seminara, zadaća i aktivno sudjelovanje na nastavi kroz prezentaciju, evaluaciju i refleksiju vlastitog rada) istovjetno je urednom pohađanju nastave.






Nakon uspješne realizacije aktivnosti u nastavi, studenti dovršene zadaće postavljaju na portal za e-učenje. Vrednovanje zadaća predstavlja kontinuiranu provjeru znanja, a zbroj bodova postignutih putem kontinuirane provjere znanja i aktivnosti u nastavi čini ukupan broj bodova postignutih na predmetu.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 04.02. u 10.00h; 26.02. u 10.00h


30.03. u 10.00h

Ljetni -

Jesenski -

izvanredni


07.10. Uvod u praktikum metodike politehnike 1

Priprema za realizaciju seminarskog rada i vježbi

14.10.

Prezentacija seminarskih radova – popularno predavanje iz opće-tehničkog područja 21.10.

28.10.

04.11. Analiza i izrada nastavnih planova i programa tehničke kulture

11.11.

18.11. Demonstracija u nastavi politehničkog obrazovanja – studentska vježba

25.11. Eksperiment u nastavi tehničke kulture – studentska vježba

02.12. Prezentacija instrumenata za provjeru ostvarenosti ishoda učenja u nastavi Tehničke kulture

09.12.

Izvođenje, analiza i evaluacija pokusne nastave na osnovi pripreme za nastavu 16.12.

23.12.

13.01.

Izvođenje, analiza i evaluacija pokusne (laboratorijske i radioničke) praktične aktivnosti 20.01.

27.01.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Nastavna praksa politehnike 1 Studij Sveučilišni diplomski studij politehnike i informatike Semestar 3. Akademska godina 2015/2016. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 0+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda, 08.15 do 12.00h, školska vježbaonica Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija Predavač Damir Purković, prof.

Kabinet F-136


Telefon 051/265-786


Kabinet -


Telefon -

e-mail -


Stažiranje studenata u osnovnoj školi provodi se u trajanju od 30 sati. Zadatak je stažiranja upoznavanje s radnom okolinom i nastavnom dokumentacijom, te nazočnost satima izvođenja nastave Tehničke kulture u 5., 6., 7. i 8. razredu. Tijekom stažiranja student vodi Dnevnik sadržaja aktivnosti. Stažiranje se provodi tijekom zimskog semestra i završava prije početka ljetnog semestra 2. godine diplomskog studija. U tijeku stažiranja student izrađuje zadaće, pisane pripreme i izvodi nastavu (pokusna i ocjenska nastava) pred učenicima u osnovnoj školi u nastavnom predmetu Tehnička kultura. Izvođenju ocjenske nastave dužni su nazočiti svi studenti, nastavnik-mentor i nastavnik Metodike nastave politehnike. Nakon održane nastave studenta provodi se skupna analiza i evaluacija održane nastave. O sadržaju nastave i zapažanjima provedene analize održane nastave studenti izvještavaju u dnevniku.


Nakon završetka predmeta studenti će biti osposobljeni za korištenje nastavnih pomagala, suvremene nastavne tehnologije, školske pedagoške dokumentacije, planiranje i osmišljavanje nastave, te će biti osposobljeni za samostalno izvođenje nastave tehničke kulture u osnovnim školama.



x x


x x x








ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 3 100


bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu


ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)















5. Važeći zakonski i podzakonski akti koji reguliraju osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u RH.

6. Udžbenici i priručnici iz nastavnog predmeta Tehnička kultura za osnovnu školu.

IZBORNA LITERATURA

1. Poljak, V. (1968). Praktični radovi u školi. Zagreb: Školska knjiga.

2. Potočnjak, B. (1967). Planiranje rada u nastavi tehničkog obrazovanja. Rijeka: VIPŠ.

3. Viher, D. (1971). Tehničko stvaralaštvo kao pedagoški problem. Split: Pedagoška akademija u Splitu.


Pohađanje nastave je obavezno. Nastavnik-mentor vodi evidenciju o pohađanju nastave i, u suradnji s nastavnikom metodike, o redovitom izvršavanju obveza vezanih uz nastavu. Pravovremeno izvršavanje obveza (pohađanje nastave, realizacija seminara, zadaća i aktivno sudjelovanje na nastavi kroz prezentaciju, evaluaciju i refleksiju vlastitog rada) istovjetno je urednom pohađanju nastave.






Nakon uspješno realizirane kontinuirane provjere znanja studenti pristupaju završnim ispitu koji se sastoji od online testa znanja i usmenog ispita. Prag prolaznosti na svakom dijelu završnog ispita je 50%. Zbroj bodova postignutih tijekom kontinuirane provjere znanja i završnog ispita predstavlja ukupan broj bodova postignutih na predmetu, odnosno, završnu ocjenu studenta.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 04.02. u 10.00h; 26.02. u 10.00h


30.03. u 10.00h

Ljetni -

Jesenski izvanredni

-


07.10. Uvod u Nastavnu praksu politehnike 1

Upoznavanje školske dokumentacije

14.10. Materijalno-tehnička osnovica nastave

21.10. Operativni nastavni plan i program TK

28.10. Valorizacija sadržaja nastavnog predmeta TK

04.11. Koncepcija nastave tehničke kulture

11.11. Planiranje i programiranje aktivnosti u nastavi TK

18.11. Osmišljavanje i izrada nastavnih sredstava u TK

25.11. Organizacija rada u radionici, laboratoriju i informatičkoj učionici

02.12. Ishodi učenja i evaluacija postignuća nastavi TK

09.12. Tehnička dokumentacija i pisanje pripreme za nastavu

16.12. Izvedba nastave – ogledna nastava

23.12. Izvedba nastave – ogledna nastava

13.01. Izvedba nastave – ocjenska nastava

20.01. Izvedba nastave – ocjenska nastava




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Tehnički sustavi

Studij Diplomski studij politehnike i informatike

Semestar 3.

Akademska godina 2015/2016

Broj ECTS-a 3

Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+15

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak 8,15 -11,00 Učionica 140

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne

Nositelj kolegija Dr.sc.Marko Dunđer, dipl.ing., redoviti profesor

Kabinet 140

Vrijeme za konzultacije Srijeda, 11,30-13,00

Telefon 051/265 725


Suradnik na kolegiju

Kabinet

Vrijeme za konzultacije

Telefon

e-mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Ovaj predmet pokriva slijedeća polja: Značenje tehnologije u suvremenom informacijskom

društvu. Pojam, definicija i pokazatelj pouzdanosti industrijskih postrojenja. Osnovi statističke razdiobe podataka u teoriji pouzdanosti. Pouzdanosti strukture industrijskih postrojenja i pouzdanost u fazi razvoja. Ispitivanje pouzdanosti tehničkih sustava i proces povećanja pouzdanosti. Povijesni razvoj, glavni dijelovi robota, (osjetila, komponente, šake i kriteriji izbora); osnovne kategorije robota (kartezijski, cilindrični, sferni, SCARA, čovjekoliki roboti i dr.), definicija koordinatnog sustava, kinematika robota, (homogene transformacije, osi i kutovi rotacije, Eulerovi kutovi, roll-pitch-yaw, direktna i inverzna kinematika); Vođenje robota (otvorena i zatvorena regulacijska petlja); Senzorika; Primjena robota (tehnološki, montažni, mjerni i roboti za opsluživanje); Fleksibilne proizvodne tehnologije i robotika, CN i CNC strojevi, primjena lasera, kompjutorom integrirana proizvodnja – CIM (Computer integrated manufacturing).

OČEKIVANI ISHODI

Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni argumentirano definirati znanja o području pouzdanosti tehničkih sustava i robotike (jednostavni i složeni roboti), te će usvojiti znanja neophodna za rješavanje jednostavnih problema u procesu tehničkog rasta i razvoja, te izgradnje robota.



x x x x


x


Pohađanje nastave - 5



Seminarski rad 0,5 15

ZAVRŠNI ISPIT 2 60

UKUPNO 3 100

Opće napomene: Ukupna ocjena uspjeha:










1. Kondić, Ž.; Samardžić, I.;Maglić, L.; Čikić, A. Pouzdanost industrijskih postrojenja, Sveučilište u Osijeku, Strojarski fakultet, Slavonski Brod, 2011. 2. Šurina, T.; Crneković, M. Industrijski roboti, Školska knjiga, Zagreb, 1990.

3. Z. Kovačić, S. Bogdan, V. Krajči, Osnove robotike, Graphis, Zagreb, 2002.

IZBORNA LITERATURA

1. Buchmeister, B.; Polajnar, A. Priprava proizvodnje za delo v praksi, Fakulteta za strojništvo Maribor, 2000. 2. G. Schmidt, Grundlagen intelligenter Roboter, Lehrstuhl für Steuerungs-und Regelungstechnik, Technische Universität München, 2003. 3. J. J. Craig, Introduction to Robotics: Mechanics and Control, third edition, Addison-Wesley Publishing Company, Inc., 2005. 4. B. Morris, Automated Manufacturing Systems, Conestoga College Ontario, McGraw-Hill, 1995. 5. Chuck Spiteri, Robotics Technology, Sounders College Publishing, 1990.

Opaska: Ovisno o odabranim temama za izradu seminarskih zadataka i polaganje kolokvija, studenti dobivaju daljnju dopunsku literaturu


Pohađanje nastave odnosno, praktikuma je obavezno. Nastavnik vodi evidenciju o pohađanju praktikuma te o redovitom izvršavanju obveza praktikuma, za svakog studenta. Pravovremeno izvršavanje obveza

praktikuma (vježbe, seminari i aktivno sudjelovanje u praktikumu) istovjetno je urednom pohađanju nastave.


Sve informacije relevantne za kolegij studenti će dobiti putem oglasne ploče pri Odsjeku za politehniku ili preko tajnice Odsjeka za politehniku. Osim toga sve relevantne informacije studentima će se proslijediti na fakultetsku adresu elektroničke pošte, koju studenti obvezno moraju otvoriti, a najvažnije obavijesti će se

postavljati i na fakultetsko web-sjedište.


Kontakt s nastavnikom studenti mogu ostvariti putem adrese elektroničke pošte i putem redovitih tjednih

konzultacija. Konzultacije su predviđene za srijedu od 11,30 – 13,00 sati i četvrtak od 11,00 do 13,00 sati ili po dogovoru.


Pismeni i usmeni



ISPITNI ROKOVI

Zimski 10 i 24.2.2016 u 12,00


30.03.2016. u 12,00

Ljetni 15.6 i 6.7 u 12, 00

Jesenski izvanredni

1 i 8.09.2015 u 12,00


1. Značenje tehnologije u suvremenom informacijskom društvu. Informacije i znanje kao temelj tehnološkog rasta i razvoja.

2. Definicija i pokazatelji pouzdanosti. Osnovi statističke razdiobe podataka u teoriji pouzdanosti. Pouzdanosti strukture industrijskih postrojenja i pouzdanost u fazi razvoja.

3. Ispitivanje pouzdanosti tehničkih sustava i proces povećanja pouzdanosti. Projektiranje elemenata na bazi pouzdanosti. Ekonomika pouzdanosti.

4. Modeli intenziteta otkaza, krivulja kade, korelacija i regresija.

5. Stablo događaja, stablo grešaka, uzročno-posljedični dijagram (dijagram "Riblja kost" – Ishikawa).

6. Seminarski rad studenata Pismene zadaće

7. Osnovne kategorije robota (kartezijski, cilindrični, sferni, SCARA, čovjekoliki roboti i dr.)

8. Mehanizam robota - definicija koordinatnog sustava robota

9. Kinematika robota, (homogene transformacije, osi i kutovi rotacije, Eulerovi kutovi, roll-pitch-yaw, direktna i inverzna kinematika)

10. Energetska podrška robota - električni i hidraulični pogoni

11. Vođenje robota (otvorena i zatvorena regulacijska petlja)

12. Senzorika robota

13. Primjena robota (tehnološki, montažni, mjerni i roboti za opsluživanje)

14. Proizvodni sustavi i roboti u CIM (Computer integrated manufacturing)

15. Seminarski rad Pismene zadaće

Diplomski studij politehnike i informatike 2015 - 2016Metodika nastave informatikeModeliranje procesa Mehaničke konstrukcije Metodika nastave politehnike 1Praktikum metodike nastave politehnike 1Nastavna praksa politehnike 1Tehnički sustavi (izborni)

diplomski studij politehnike i informatike izvedbeni programi ......ne metodika nastave informatike...

Documents