dio zaštite bilja

Upload: darkoluki

Post on 29-Oct-2015

266 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Pepelnica breskve

Pepelnica breskvePosted on May 29, 2011 by admin

Simptomi: Na liscu breskve, uglavnom na donjoj strani, opazaju se u prolece ili tokom leta bele ili belopepeljaste prevlake. Lisce se na tim mestima nabora, susi i najcesce odpada. Zaraza se u prolece veoma brzo siri, i to ne samo sa lista na list, vec i na zeljaste delove letorasta i plodove. Na plodovima se javlja bela ili zuckasta mrlja, tako da tu plod puca i u fazi sazrevanja javlja se monilija (trulez) ploda.Nacin zivota: Parazit prezimljava u pupoljcima i na letorastima, odakle se u prolece, putem bezbroj generacija organa za razmnozavanje (kondija), vetrom ili kisom prenosi na list, plodove, pupoljke i letoraste. S ovih se, posle pojave belicasto pepeljaste navlake, parazit vrlo lako siri. Za zarazu parazit ne zahteva kisu ili vlaznost. Dovoljno je veca vazdusna vlaga da dodje do zaraze i sirenja parazita. Isto tako, parazit lako podnosi i velike oscilacije u temperaturi, pa se moze lako i u prolece i u toku leta, posebno u velikim breskvicama, gde je visoka vazdusna vlaga. Na pepelnicu su posebno osetljive sorte bresaka golica ( bez dlacica na plodovima ).Suzbijanje: Na prvom mestu treba zimskom rezidbom obaviti temeljno odstranjivanje zarazenih letorasta. Oni se prepoznavaju po tome sto prekriveni pepeljastom prevlakom sa crnim sitnim kuglicama (peritecije).Prve zaraze se tesko uocavaju. Medjutim, cim se primete treba prskati jednim od preparata: kosan (200-300g/100 litara), afugat, nimrot, benlejt, benomil, enovit, bajloton ili plonemil. Prskanje treba ponoviti jos 1-2 puta u intervalu od 10 do 12 dana. Jace zarazene vocke treba prskati u kracem vremenskom intervalu.Prskanje se mora izvesti temeljno, posebno po liscu i letorastima. Radi istovremenog suzbijanja, insekata. Posto je breskva dosta osetljiva na prisustvo hemikalija, potrebno je da se vodi racuna o primenjenoj koncetraciji svakog od navedenih preparata, a posebno kosana.

Posted in Bolesti vocarskih kultura, Fungicidi | Tagged benomil, bolesti breskve, breskav, evonit, fungicid, fungicidi, kosan, lisce, monilija, parazit, pepelnica, preperati, prskanje, rezidba, simptomi, suzbijanje, zaraze, zatazu | Leave a comment

Pepelnica jabukePosted on May 5, 2011 by admin

Simptomi: Na listovima jabuka, posebno sorte jonatan, opaza se pepeljastobela prevlaka. Ako takve listove zatresemo, sa njih se osipa lagana praskasta masa-organi za razmnozavanje i sirenje parazita. Zarazeno lisce ubrzo propada, a kako se bolest stalno siri na novo, mlado lisce na vrhu izbojka, vocka gubi sve vise lisca i krosnja leti postaje proredjena. Takva vocka ne moze da asimilira dovoljno hrane, pa plodovi ostaju sitni. Osim toga, zamece se i manje cvetnih pupoljaka za sledecu godinu. Zbog toga je pepelnica uzrok slabije, a cesto i slabe rodnosti jabuke.

Pepelnica se na liscu javlja od pocetka listanja do kraja vegetacije. Parazit napada podjednako i staro i mlado lisce. Napada i cvetove, sto se lako moze uociti u doba cvetanja. Oboleli cvetovi imaju male zelenkastovodenaste latice (latice zdravih cvetova su ruzicaste). Takvi cvetovi su neplodni. I na listovima koji okruzuju cvetove je pepelastobela prevlaka.U prolece i kasnije pojavljuju se oboleli letorasti u obliku tzv, belih mladara. To su letorasti razvijeni iz pupoljaka zarazenih u prosloj godini. Na njima je bledopepeljasta prevlaka prepuna konidija parazita, koji su glavni izvor zaraze jabuka u toku vegetacije.Nacin zivota: Parazit prezimljava obicno u rodnim i lisnim pupoljcima. Cim u prolece pocnu da se razvijaju pupoljci, razvija se i parazit. On na liscu stvara pepeljastu prevlaku od spora za razmnozavanje. Zaraza pupoljaka nastaje prodiranjem parazita sa zarazenih liski, duz peteljke i preko spoljnih ljuspi u njihovu unutrasnjost, ili direktno kroz vrsni otvor pupoljaka. Pazusni pupoljci mogu biti zarazeni cim se pojave u osnovi lista. Temeni pupoljci, koji obicno ostaju otvoreni, podlezni su infekciji sve vreme sve vreme porasti mladara. Cvetni i pazusni pupoljci zarazavaju se u maju, junu i julu, ali i kasnije.Osnovna karakteristika parazita je sposobnost masovnog obrazovanja organa za razmnozavanje i pojava velikog broja generacija u toku vegetacije (svakih 4-5 dana). Parazit moze da bude prenet vetrom i sa 1000 metara udaljenosti. Zaraza moze da se ostvari i u uslovima velikih oscilacija temperatura (10-25 stepeni) i vazdusne vlage (35-98%). Za zarazu nije potrebna kisa, dovoljna je i vazdusna vlaga.Suzbijanje: Pepelnica pocinje da se suzbija vec sa zimskom rezidbom, kada se ostranjuju svi zarazeni izbojci, a samim tim i zarazeni pupoljci. Oboleli letorasti poznaju se po sivoj prevlaci kojom su prekriveni. Isecanje obolelih izbojaka mora se bez ustezanja nastaviti i u toku vegetacije. To mehanicko suzbijanje pepelnice posebno je vazno posle blage zime. Niske temperature (-20 stepena) unistavajuci prezimljavajue parazite. Medjutim mehanicko suzbijanje pepelnice ne moze u dovoljnoj meri da spreci pojavu bolesti. Zbog toga se moraju primeniti i fungicidi.S obzirom na to da paraziti prezimljavaju u pupoljcima, suzbijanje pepelnice fungicida je nemoguce pre nego sto pupoljci pocnu da se otvaraju (april). Prema tome, prvo prskanje u prolece treba obaviti kada se pojave prvi zeleni listici (obicno pocetkom aprila), a sledece 10 do 12 dana kasnije (faza tzv. ruzicastog pupoljka ili pred otvaranje cvetnih pupoljaka). Mada se paraziti sire tokom citave vegetacije, najveca opasnost preti od pocetka kretanja vegetacije do polovine jula. U tom periodu mora se obaviti nekoliko uzastopnih prskanja jabuke. Za prskanje pri cvetanju treba koristiti tzv.kontaktne fungicide: karatan, akricid, kumulan ili kosan, ako je prolece hladno, prva tri navedena fungicida, jer kosan u takvim uslovima slabo deluje.Sledecih 4-5 prskanja treba obaviti odmah posle cvetanja, vodeci racuna da interval izmedju prskanja iznosi 8-12 dana. Za ovo prskanje mogu se koristiti isti fungicidi kao i za prskanje pre cvetanja, ali su efikasniji sistemicni fugicidi: afugan, nimrod, bajleton, saprol, pronemil, rubigan, prondrel, benomil ili benlejt. Ekonomicno je iskoristiti ove fungicide za dva-tri prskanja odmah posle cvetanja, a kasnije ostale fungicide.Radi boljeg kvasenja lisca, pupoljaka i parazita, rastvoru za prskanje mogu se dodavati i specijalni okvasivaci: citovet, sandovit, radovit i dr. Treba prskati sa sto vise tecnosti. Ovaj program zastite uklapa se u program zastite jabuke od cadjave krastavosti i brojnih stetnih insekata.

Posted in Bolesti vocarskih kultura, Fungicidi | Tagged benomil, bolesti jabuke, fungicid, fungicidi, insekata, jonaton, karatan, kosan, kumulan, nimrod, parazita, paraziti, pepelnica, pepelnica jabuke, prskanje, rezidba, saprol, suzbijanje, zaraza, zaraze | Leave a comment

MRAZOVCI (red Lepidoptera, fam. Geometridae)Posted on May 5, 2011 by admin

Veliki mrazovac Hibernia (Erannis) defoliaria

Mujaci imaju telo i prednja krila crvenkastosmee boje, sa irokom tamnijom poprenom prugom. enka je potpuno beskrilna, siva sa crnim pegama. Gusenice su bez dlaka crvenosmee sa dve tamne lene linije i utim bonim prugama. Lutka je tamnosmea.Njene gusenice brste lie voaka i umskog drvea, kao npr. hrasta, bresta, lipe, breze, bukve, leske, jabuke, kruke, oskorue, trenje i dr. Manje je rairena i manje tetna u vonjacima u odnosu na malog mrazovca.Vrsta ima jednu generaciju godinje, prezimljava u stadijumu jaja, poloenih pojedinano ili u manjim grupicama na granicama ili u pazusima pupoljaka.

Mali mrazovac Cheimatobia brumata

Mujaci imaju krila sivoute boje sa nejasnim tamnim linijama dok su enke sivosmee boje sa jako zakrljalim krilima. Odrasle gusenice su svetlozelene sa tamnom lenom prugom i tri beliaste bone linije. Lutka je smeezelena.Gusenice najpre oteuju pupoljke (lisne i cvetne), a zatim napadaju lie i plodove voaka, ali pupoljke i lie umskog drvea. Povremeno stupa u samostalne ili meovite gradacije sa velikim mrazovcem ili savijaima.Ima jednu generaciju godinje, prezimi u stadijumu jajeta. Leptiri se javljaju poetkom zime, od polovine novembra do poetka januara tj. u vreme pojave prvih mrazeva i otuda ime obema vrstama.

Posted in Bolesti vocarskih kultura, Fungicidi | Tagged bresta, breya, bukva, fungicid, fungicidi, gusenice, hrast, jabuka, kruska, leska, lipa, lutka, mrazovac, oskoruse, sumsko drvece, tresnja | Leave a comment

Krukina i jabuina osaPosted on May 5, 2011 by admin

Simptomi: Ubrzo posle zametanja opada veci broj maladih plodova, na kojima se sa strane, u blizini tucka ili drske, nalazi otvor tamnosmedje ili crne boje. Plodovi opadaju od zametanja pa dok ne dostignu velicinu sipka. Pregledom se u ostecenim plodovima moze naci bela larva (pagusenica) sa smedjecrvenkastom glavom. Pagusenica je unistila seme i unutrasnjost maladog ploda. U kasnijoj fazi se na plodovima jabuke ( ne i kruske) mogu videti krivudave, plutaste brazde sirine 2-5 mm. Usled jaceg napada osica, prinosa moze i da ne bude.Nacin zivota: Larve osica prezimljavaju u zemlji, u cauri. U prolece, obicno krajem aprila ili pocetkom maja, uglavnom u vreme cvetanja, odrasle osice izlaze iz zemlje, lete na cvet, gde se zenke hrane polenom, a ubrzo posle parenja polazu jaja ispod epidermisa (pokozice) casicnih listica. Jedna zenka moze da polozi i do 45 jaja, na svaki cvet po jedno. Ako je veci broj odraslih insekata, moze se desiti da na jednom cvetu nadju i tri jajaeta. Jaja mogu biti polozena iskljucivo u cvetne pupoljke, pred samo njihovo otvaranje. Kasnije, kada su cvetovi otvoreni, jaja ne mogu biti polozena. Posle osam do deset dana, obicno u fazi opadanja belih krunicnih listica, nastaje piljenje pagusenica, koje se zatim ubusuju u tek zametnute plodove. Iz ovog ploda stetocina prelazi u drugi, a zatim i u treci.Prema tome, jedna pagusenica u svom razvoju moze da unisti i do tri ploda. Posle potpunog razvica se seli u zemlju i ucauri. Prema tome, jabucna i kruskina osica, imaju po jednu generaciju godisnje.Suzbijanje: U zasadima u kojima se stetocine redovno pojavljuju, narocito ako nekoliko dana pre cvetanja nema kise, treba sprovesti obavezno prskanje vocaka ovim preparatima: sistemin, fosfamid, rogor, zolon, lanete, imidan, domekron, sumiton, fenitrotion, basudin, pinazon, folumat i dr. Za suzbijanje je dovoljno jedno prskanje odma posle opadanja belih, krunicnih cvetnih listica (posle cvetanja). Ovim prskanjem se istovremeno mogu suzbiti i druge stetocine.

Posted in Bolesti vocarskih kultura, Insekticidi | Tagged basudin, bolesti jabuke, bolesti kruske, fenitrotion, imidan, insekata, insekti, insekticidi, jabuka, jabuke, kruska, kruske, lanete, larva, larve, osa, ose, osice, preparati, prskanje, rogor, sistemin, stetocine, stetocine jabuke, stetocine kruske, sumiton, suzbijanje, zolon | Leave a comment

Krukina buvaPosted on May 5, 2011 by admin

Simptomi: U prolece i za vreme leta lisce krusaka se kovrdza, krzlja i dobija prljavi tamni izgled. Letorasti zaostaju u porastu, plodovi ostaju sitni ili su deformisani. Na liscu i plodovima nalaazi se gusta tecnost, takozvana medena rosa, koja zbog prisustva gljivice cadjavice vremenom pocrni i deluje kao da je na liscu i plodovima bacen pesak. Na nalicju lisca i na vrhovima grancica nalaze se brojne stetocine koje se zivahno krecu.Stete kruskama uglavnom nanose larve koje se hrane mladim i socnim tkivom grancica, ubacujuci pri tome u tkivo kruske toksicne (otrovne) koje luce a pri jacem napadu mogu korom preneti sve do korenovog sistema i tako prouzrokuju susenje krusaka. Neke vrste ove stetocine prenose opasnu bolest kruske koju prouzrokuje jedna mikroplazma. Prisustvo kruskine buve najcesce nepovoljno utice na razvoj vocke, kvalitet plodova i

rodnost vocke, takodje i na kvalitet plodova i na rodnost u sledecoj godini.Nacin zivota: Kruskina buva (ima ih tri vrste) prezimljava u odraslom stanju u pukotinama kore ili drugim pogodnim skrovistima. U prolece njihova aktivnost pocinje cim temperatura dostigne 5 stepeni. Sa povecanjem povecanjem temperature mogu se na granama i grancicama zapaziti brojne stetocine koje suse mlade pupoljke. Cim temperatura uzastopno tri dana dostigne 10 stepeni ili vise, zenka se pari i odmah polaze 400-500 svetlozutih jaja. U ovom periodustetocina polaze jaja u pukotine letorasta ili u osnove cvetnih i lisnih pupoljaka. Posle 10 do 14 dana iz jaja se pile larve, uvlace se ispod lisca pupoljaka i hrane sisuci sokove. Posle pet uzastopnih presvlacenja, koja traju 20-25 dana, larve se pretvaraju u odraslu stetocinu koja se uskoro pari i polaze znatno veci broj jaja (600-1200) nego predhodna, zimska generacija. Nova generacija sad polaze jaja na vrsnom liscu, uzduzno u blizini glavnog nerva. Larve koje se uskoro pojavljuju najpre se, luceci mednu rosu, zadrzavaju na liscu, a zatim se jedan deo njih seli na letoraste, kje takodje prekrivaju slojem medene rose. Pri kraju razvoja ponovo se vracaju na lisce i na njima se pretvaraju u odrasle insekte. Zavisnosti od klimatskih uslova, u toku godine moze da bude 4-5 generacija kruskine buve.U zasadima se kruskina buva svake kodine pojavljuje u razlicitom intezitetu. Na njenu pojavu utice mnogi faktori,medju kojima i preterano djubrenje azotom, osetljivost sorti, unistavanje korova, unistavanje prirodnih neprijatelja i brzo prilagodjavanje pesticidima.Suzbijanje: Mora biti, pre svega, zasnovan na prskanju krusaka u toku zime (kreozan, morozin, rumesan, zuto ulje), najbolje krajem februara, kada stetocine pocinju da izlaze iz zimskog skrovista i zenke pocinju da polazu jaja (prvi topliji dan u februaru. Tokom marta mogu se umesto predhodnih preparata koristiti folidol ulje, cidijal ulje, oleodiazinon, sumikombi ili decis. Ako se i ovo prskanje nije obavilo, onda se stetocina moze suzbiti prskanjem u toku vegetacije (pred cvetanje ili odmah posle cvetanja) preparatima: sumicidin, sumikombi, decis, cimbus, gustation, ultracid, azrodrin, monokrotofos. U kasnijoj fazi (maj-avgust) prirodni neprijatelji ove stetocine mogu u znacajnoj meri da redukuju njen broj. U ovom periodu neki insekticidi, koji se koriste za subijanje kruskinog smotavca, deluje na insekte-neprijatelje kruskine buve. Zbog toga je preporucljivo da se za suzbijanje kruskinog smotavca u ovakim zasadima koristi se prvenstveno preparati dimilin, zolon, garodona. Ako je pri kraju vegetacije zabelezena jaca pojava kruskine buve, treba primeniti preparate decis, aumicidin, sumikombi, cimbus i dr. Time se stetocina unistava pre odlaska na zimovanje.

Slicno kruskinoj buvi, jabuku napada jabucnabuva. Ova stetocina prezimi u obliku jaja na tankim granama. Ima jednu generaciju godisnje, pa se suzbija uglavnom zimskim prskanjem ili u pocetku vegetacije.

Posted in Bolesti vocarskih kultura, Insekticidi | Tagged bolesti kruske, cimbus, decis, dimilin, gljivice, gustation, insekte, insekticidi, korenov sistem, kreozan, kruska, kruske, kruskina buva, larve, medna rosa, morozin, otrovne, pesticidi, prskanje, stetocine, suzbijanje, zolon | Leave a comment

Kovrdavost lia breskvePosted on May 5, 2011 by admin

Simptomi: Kovrdzavost lisca je najcesca i najopasnija bolest breskve. U prolece, kada mladi listovi pocinju da se formiraju, zapaza se da veci ili manji broj njih dobijaju kovrdzav izgled, zadebljanja i bledu boju. Vremenom se oboleli listovi osuse i odpadnu, ili ostanu na grancicama. Ova pojava je narocito masivna u godinama kada od kretanja pupoljaka do cvetanja preovladjuje kisovito do prohladno vreme, koje usporava razvoj vegetacije. Parazit je podjednako opasan za sve sorte breskve, posebno u uslovima povoljnim za njegovu pojavu i sirenje. Cesta je pojava da vocka u leto ostane bez lisca, te pocinje novo da se pojavljuje , sto se nepovoljno odrazava na plodnost.Nacin zivota: Parazit prezimljava u ljuspama i na kori grana i grancica. U prolece, kada pupoljci krenu i otkriju svoje mlado tkivo, parazit biva kapima kise nanet u pupoljke, u koje prodire prouzrokujuci potpunu ili delimicnu deformaciju lisca. Organi za razmnozavanje i zaraze su na grancicama veome brojni, te je moguca da se svaka kisa omogucava novu zarazu. Iz iskustva se zna da u prolece svaka temperatura iznad 10 stepeni koja traje 2-3 dana, u toku marta omogucava kretanje pupoljaka, a u isto vreme i aktiviranje parazita, koji u slucaju prve naredne kise prodre u pupoljke. Zbog toga je jacina zaraze uslovljena vremenskim prilikama, posebno temperaturom i vlagom, ako je od kretanje pupoljka do precvetavanja susno vreme, onda ne dolazi do pojave ove bolesti. Nasuprot tome, svaka kisa u navedenom periodu nosi sa sobom opasnost od nastajanje zaraze. Inace, vec razvijeni listovi ne mogu biti zarazeni. Svi oboleli listovi zarazeni u fazi pupanja.

Suzbijanje: Parazit mora biti unisten pre nego sto prodre u tkivo pupoljka. Posto se nalazi na granama i pupoljcima breskve, primenom raznih metoda moze se suzbiti. Prva mogucnost suzbijanja je zimsko prskanje preparatima: gebutoks, morozin, kreozan, rumesaan ili zuto ulje. Ovo preskanje izvodi se u fazi mirovanja breskve. Navedene preparate treba koristiti u najnizim preporucenim koncetracijama, jer su pupoljci breskve, mada u mirovanju, osetljivi na zimsko prskanje.Ako se zimsko prskanje ne sprovede, onda se u martu mogu koristiti preparati bakarni krec, bakrocid, kupropin, kupreblay ili bakarni faltan.Kao zamena ovim prskanju, u martu i aprilu, tj. cim temperatura vazduha bude iznad 10 stepena mogu se koristiti preparati radocirem, ciram, temtid, TMTD zupa, radotiram, melpreks, dodik, benomil,benpejt, ili fugohrom.Koristeci jedan od navedenih termina prskanja, moze se sa dovoljno sigurnosti racunati na uspeh, pod uslovom da grane i grancice budu sa svih strana temeljno prekrivene slojem preparata.Ovim prskanjem se istovremeno suzbijaju i druge bolesti breskve, medju kojim i resetavost lisca.

Posted in Bolesti vocarskih kultura, Fungicidi | Tagged bakarni krec, bakrocid, benomil, bolesti, bolesti breskve, breskva, ciram, dodik, grancica, kovrdzavost breskve, kreozan, kupropin, lisce, listovi, morozin, parazit, prskanje, pupoljak, suzbijanje, zaraze, zimsko prskanje | Leave a comment

Jabucni smotavacPosted on April 19, 2011 by admin

Simptomi: U toku leta mladi, a kasnije i stariji plodovi jabuke postaju crvljivi i pre vreemena odpadaju, izbuseni su i u njima se na preseku vidi hodnik koji se zavrsava kod semene kucice.Hodnik je pun izmeta, a cesto je i seme osteceno ili unisteno. Osteceni plodovi imaju na izlazu obilje izmeta. Za razliku od gusenica jabucnog smotavca, gusenice kruskinog smotavca se iskljucivo hrane semenom, a u njihovom hodniku i na izlazu se retko nalazi izmet.Jabucni smotavac je iskljucivo stetocina plodova. Svojim napadom ugrozava prinos, ali ne i zivot jabuke. Spada u grupu najopasnijih stetocina jabuke i zbog toga se mora prskati svake godine. Osim jabuke, ovaj smotavac napada i dunju i orah. Krusku napada kruskin smotavac.

Nacin zivota: Jabucni smotavac je sivi leptir ciji je raspon krila 20 mm. Gusenica je u pocetku belicasta, ali ubrzo postaje ruzicastocrvena sa tamnosmedjom glavom. Odmah posle piljenja iz jajeta, gusenica je velicine 1,5 mm, a po ulasku u plod 18-20 mm.Jabucni smotavac prezimljava pod korom stabla u stanju larve, u kokonu. U aprilu se gusenica pretvara u lutku, a ova uskoro u leptira. Zavisno od regiona, leptiri smotavca se pojavljuju do kraja aprila do kraja maja. Pojava leptira, prema tome, traje neprestano 25-30 dana. U povoljnim uslovima, u vreme bez vetra i temperaturnih oscilacija, kada je iznad 15 stepeni, leptiri lete u sumrak do zore, pare se i vec sutradan, a najkasnije, zenka polaze 50-80 jaja na lice lisca, oko plodova, na mlade plodove redje na trancice. Iz jaja se posle 8-12 dana pile gusenice koje odmah krecu u trazenje plodova. Trazenje obicno traje nekoliko casova i za to vreme larva moze da predje razdaljinu i do pola metra, sto je za suzbijanje od posebnog znacaja. Gusenica se u plod ubusuje kod casice, na mesto gde se dodiruju dva ploda ili plod sa listom, ali i na neodredjenom mestu. U plodu se gusenica zadrzava 20-25 dana potom ga napusta i on obicno odpadne. Gusenica potom odlazi u razne pukotine u stablu i granama, gde se pretvaraju u lutku. Posle desetak dana javlja se leptir nove generacije, pare se i odlazu jaja na plodove jabuke. Leptiri ove generacije lete najcesce od polovine jula do polovine avgusta. Gusenice koje se pile iz jaja ubusuju se sada u zrelije plodove. Pred berbu gusenice izlaze iz plodova, spustaju se ispredenim koncicima i idu na prezimljavanje. Neke ostaju u plodovima koje bivaju donesene u skladiste i tu pronalaze skloniste. Prema tome, jabucni smotavac ima kod nas dve generacije godisnje. Za razliku od jabucnog, kruskin smotavac ima jednu generaciju godisnje. Gusenica ove stetocine napadaju najcesce plodove letnjih i jesenjih sorti kruske (jun-jul), a zimske sorte ne napadaju. Stetocina prezimljava u povrsinskom sloju zemlje.Suzbijanje: S obzirom na to da se svaku generaciju piljenje gusenica traje vise od 20 dana, svaku je potrebno najmanje dva puta stititi u razmaku 12-14 dana. Mora se prskati obavezno pre ubusavanja mladih gusenica u plodove. U nasim uslovima obicno se prvo prskanje jabuke obavlja krajem maja, a drugo oko 10. juna. Druga generacija smotavaca suzbija se krajem juna i oko 10. avgusta. Protiv kruskinog smotavca obavlja se prskanje krajem juna i 10-20 dana kasnije. Za odredjivanje termina prskanja postoje i specijalne lovke ili mamci koji privlace leptira muzjake, a postavljaju se u vocnjaku. Prema njima se prska 7-8 dana posle najveceg broja uhvacenih leptira. Lovka se zbog toga mora pregledati svakog dana.Za suzbijanje se koriste preparati: olon, gardona, basudin, gusation, timidan, pinazon, sistemin, timilin, fosfamid, dimeton, sumition, fenitrotion i sevin. Ovaj poslednji moze se koristiti samo za prskanje mesec dana posle cvetanja, a nikako ranije, jer moze prouzrokovati opadanje mladih plodova.Istovremeno se suzbijanjem jabucnog smotavca mogu se suzbijati i druge stetocine i paraziti.

Posted in Bolesti vocarskih kultura, Insekticidi | Tagged basudin, gusenica, larva, larve, leptir, lutka, mamci, olon, paraziti, prskanje, prskati, sevin, sistemin, smotavac, stetocine, suzbija, suzbijanje | Leave a comment

Jabucni cvetozderPosted on April 19, 2011 by admin

Simptomi: Za vreme cvetanja jabuka mnogi cvetni pupoljci se ne otvaraju i izgledaju kao isuseni ili sparuseni. Pregledom pupova nalazimo u njima larve bez nogu, bele boje i sa crnom glavom, velicine 7-8 mm. Larve se hrane sadrzajem pupoljaka koji ostaju sterilni. Osteceni cvetni pupoljci sasuse se i otpadaju.Jabucni cvetozder je jedan od veoma opasnih stetocina jabuke, posebno u regijonima gde se stalno pojavljuje. Narocito velike stete nanosi zasadima koji su u blizini sume.Nacin zivota: Jabucni cvetozder je velicine 5-6 mm, sivkaste boje. Dugackom rilicom izgriza jos neotvorene cvetne pupoljke. U fazi izmedju pocetka kretanja pupoljaka (pucanje njihovih ljuspica) i prve pojave zelenog tkiva pupoljaka. Jedna zenka za 3-4 nedelje polozi na pupoljke u martu ili pocetkom aprila i do 30 jaja, samo u unutrasnjost cvetnog pupoljka. Posle 7-8 dana iz jaja se razvija belozuta larva duzine 6 mm, koja se hrani unutrasnjim sadrzajem cvetnog pupoljka. Cvetni pupoljak se zbog toga ne razvija i dobija u kasnijoj fazi karakteristican izgled. Ovakve cvetne pupoljke, zbog prisustva larvi i lutaka, rado jedu ptice. Posle 15 do 18 dana larve se pretvaraju u lutku i iz nje se posle 10-12 dana razvije odrasla stetocina, koja izlazi kada izbusi otvor. Odrasli cvetozder se hrani oko dve nedelje, pri cemu na liscu napravi nekoliko manjih busotina. Zatim se seli pod koru stabla ili pod lisce gde u miru ostaje do prvih prolecnih toplijih dana (februar-mart). Prema tome, jabucni cvetozder ima jednu generaciju godisnje.Suzbijanje: Mora se obicno sprovoditi u svim vocnjacima u kojima je stetocina bila prisutna u predhodnoj godini. Prisustvo stetocine moze se ustanoviti i u prolece, u martu, cim temperatuta vazduha predje 10 stepena. Tada se vocke tresu motkom i stetocina pada na belu foliju. Trese se rano ujutru, kada su cvetozderi zbog hladnoce nepomicni.Najbolji rezultat postizu se prskanjem jabuka pre poleganja jaja u pupoljke. Primenjuju se balin, lindan C-25, bindapin, basudin, sumition, fenitrotion, decis, dursban, diazinon ulje, folidol ulje ili lebajcid. Medjutim, u slucaju obilnije kise, prskanje treba ponoviti. Ova stetocina moze se samo delimicno suzbiti zimskim prskanjem.

Posted in Bolesti vocarskih kultura, Insekticidi | Tagged balin, bolesti jabuke, decis, dezinfekcija, dursban, fenitrotion, larva, larve, lutka, nacin zivota, prskanje, prskanje jabuke, pupoljak, stetocine jabuke, suzbijanje, suzbiti | Leave a comment

InsekticidiPosted on April 19, 2011 by admin

Insekticidi su sredstva hemijskog ili biolokog porekla, koriste se za suzbijanje, unitavanje ili spreavanje delovanja insekata.

Prema nainu primene insekticidi mogu biti:

- insekticidi za primenu preko zemljita,

- insekticidi za zimsko tretiranje voaka i vinove loze,

- insekticidi za tretiranje semena, rasada i sadnog materijala,

- insekticidi za folijarno tretiranje biljaka,

- insekticidi za suzbijanje tetnih insekticida i grinja u skladitu,

- insekticidi za tretiranje drveta- trupaca i drvne grae.

Prema nainu delovanja insekticidi se dele na:

- kontaktne- deluju na mestu dodira odnosno, kontakta s insektom ili biljkom,

- digestivne- utrobne- insekticidi koji nakon dospevanja u probavne organe manifestuju svoje delovanje,

- inhalacione- insekticid koji deluje svojom gasovitom fazom nakon udisanja,

- repelentne- su sredstva koja odbijaju izvesne tetoine, te se koriste za zatitu ljudi, stoke ili bijnih proizvoda od njihovog napada,

- regulatore rasta i razvoja insekata- utiu na metabolizam gajenih biljaka ubrzavanjem, usporavanjem ili modifikovanjem pojedinih fiziolokih procesa.

S obzirom na znaaj koji ima odgovarajua hemijska struktura, u biolokoj aktivnosti jedinjenja, nije zanemarljiva i podela prema pripadnosti odgovarajuoj hemijskoj grupi. Tako razlikujemo:

organohlorna jedinjenja- hlorovani ugljovodonici su jedinjenja razliite hemijske strukture, ali po pravilu sadre ugljenik, hlor i vodonik. U poljoprivredi su se koristili kao insekticidi, akaricidi i rodenticidi;

organofosforna jedinjenja- visoko efikasni insekticidi, akaricidi, ree nematocidi, fungicidi, herbicidi i defolijanti, sredstva za suzbijanje ektro- i endo parazita domaih ivotinja;

metil-karbamate- koriste se kao insekticidi, nematocidi, akaricidi i fungicidi;

piretroide- koristi se za suzbijanje lisnih vai, stenica, buva i drugih ekto parazita oveka i domaih ivotinja;

neonikotinoide- koristi se za suzbijanje insekata, deluju digestivno i kontaktno, unitavajui nervni sistem insekata;

benzoil-fenil uree

Kod primene insekticida, kao i drugih pesticida, od presudnog znaaja je primena preparata sa razliitim mehanizmom delovanja kako ne bi dolo do pojave rezistentnosti. Zbog toga je vano poznavanje pripadnosti odreenog preparata hemijskoj grupi i njihovno pravilno smenjivanje.

Posted in Insekticidi | Tagged insekti, insekticidi, parazita, pesticidi, preparata, sprecavanje, suzbijanje, unistavanje | Leave a comment

Hemiska zastitaPosted on April 19, 2011 by admin

Pesticidi su najee organska sintetska, ree neorganska, niskomolekulska jedinjenja, dobro rastvorljiva u mastima, uljima i voskovima, a slabo ili relativno slabo rastvorljiva u vodi. Sobzirom da se ova sredstva najvie koriste u poljoprivredi ( 90%), a 3% u umarstvu, 3% u vodoprivredi, 3% u stoarstvu i veterini, 3% u komunalnoj higijeni i 1% u prehrambenoj industriji nazivaju se hemijska sredstva za zatitu bilja.

Pod hemijskom zatitom podrazumevamo suzbijanje bolesti , tetoina i korova primenom sintetikih jedinjenja na biljku ili zemljite. Iako se danas poseban akcenat stavlja na organsku zatitu, odgovorna i umerena primena hemijskih sredstava jo uvek je najznaajnija u borbi protiv bolesti, tetoina i korova.

tetnici zoogenog porekla ili zoocidi ( pesticidi namenjeni za suzbijanje tetnih ivotinja) su:

- insekticidi- hemijska sredstva koja se primenjuju za suzbijanje tetnih insekata i vektora prenosioca prouzrokovaa bolesti biljaka, insekata, ptica, ljudi;

- akaricidi- hemijska sredstva koja se primenjuju za suzbijanje tetnih pregljeva ( grinja) ( Akarina) i onih koji parazitiraju ivotinje;

- nematocidi- hemijska sredstva koja se primenjuju za suzbijanje tetnih nematoda ( valjkastih glista- Nematoda);

- rodenticidi- hemijska sredstva koja se primenjuju za suzbijanje glodara (Rodentia, kao tetoina ili vektora ( prenosioca) bolesti ivotinja i ljudi;

- limacidi- ( moluscidi), sredstva namenjena za suzbijanje tetnih pueva (Molusca- puevi bez ljuture, Limax- puevi golai, Helix- sa ljturom, te akvatine i amfibijske vrste pueva znaajnu za humanu i veterinarsku medicinu);

- avicidi ili korvicidi- sredstva namenjena za suzbijanje tetnih ptica ( Corvus- vrana, Aves- ptice);

- fungicidi- su sredstva namenjena za suzbijanje prouzrokovaa biljnih bolesti i to: fungicidi (u uem smislu- sredstva za suzbijanje fitopatogenih i saprofitnih gljivica; baktericidi- sredstva za suzbijanje prouzrokovaa bakterijskih oboljenja; viricidi- sredstva namenjena za suzbijanje biljnih bolesti virusnog porekla;

- herbicidi- sredstva koja se primenjuju za suzbijanje ili unitavanje korova, zeljastih i drvenastih, parazitnih cvetnica i drugih biljaka.

Svi ovi preparati mogu da budu kontaktni ili sistemini.

Kontaktni deluju na organizme na mestu dodira, a sistemini nakon upijanja i eventualne translokacije.

Efikasnost pesticida nakon due upotrebe opada, odnosno odbrambeni mehanizam patogena jaa, to oznaavamo pojmom rezistentnosti.Aktivne materije pesticida su u razliitim formulacijama i mogu nabaviti kao koncentrovana tenost, prakovi za zapraivanje, vodotopive granule, emulzije, tablete, mamci, paste, pelete, ili kao ve pripremljene tenosti. Svih uputstava datih na preparatima treba se doslovno pridravati, u koliko smo u mogunosti i eksperimentalno ih proveravati, ali nikako ne izlaziti iz odreenih normi i okvira jer postoje strunjaci ove oblasti koji su te norme prepisali i koje uvek u koliko smo u mogunosti treba konsultovati.

Posted in Akaricidi, Fungicidi, Herbicidi, Insekticidi, Rodenticidi | Tagged akaricidi, baktericidi, bolesti, fungicidi, grinje, herbicidi, korovi, pesticidi, preparati, rodenticidi, stetni insekti, stetocine, suzbijanje glodara, suzbijanje korova, unistavanje korova, valjkaste gliste | Leave a comment