dijetoterapija kod bolesti bubrega

of 16/16
Ljiljana Ban, ing. preh. teh. Marina Milanović, mag. nutr.

Post on 07-Feb-2017

247 views

Category:

Documents

8 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Ljiljana Ban, ing. preh. teh. Marina Milanovi, mag. nutr.

  • UVOD Bubrezi imaju funkciju regulatornog, ekskretornog i endokrinog organa. Stvaraju i izluuju

    krajnje produkte proteina, reguliraju koliinu vode i mineralnih tvari u tijelu te odravaju

    normalan krvni tlak. Osnovna funkcionalna jedinica je nefron, koji pri oteenju bubrega

    propada i gubi svoju funkciju. Masti i ugljikohidrati razgrauju se do CO2 i H2O a njihovom

    razgradnjom se ne optereuju bubrezi. Razgradnjom proteina nastaju urea, kreatinin, fosfati

    i mokrana kiselina. Kod bolesnog bubrega, dolazi do oteenja sve veeg broja nefrona a

    time i do nagomilavanja tetnih tvari koje se sve manje izluuju iz organizma putem bubrega.

    Bolesti bubrega dovode i do drugih poremeaja poput oligurije (nesposobnost izluivanja

    vode), pretjeranog gubitka soli to uzrokuje visoku koncentraciju kalija u organizmu,

    albuminurije, gubitka velike koliine proteina mokraom te pojave edema i visokog krvnog

    tlaka .Mnoge bubrene bolesti nije mogue trajno izlijeiti.

    Slika 1: nefron

    Cilj dijetalne terapije kod bubrenih bolesnika je poboljanje poremeaja u organizmu,

    olakavanje funkcije bolesnog bubrega smanjivanjem duinih metabolita i elektrolita koji se

    moraju izluiti. Potrebno je nadoknaditi nutrijente koji se gube zbog poremeenog rada

    bubrega, uvesti kontrolu unosa proteina jer o dijetalnoj prehrani ovisi tijek bolesti. Ako se

  • provodi dijeta koja sadri manje od 0,8 g bjelanevina/kg tjelesne mase, tada najmanje 75 %

    unesenih bjelanevina trebaju biti visoke bioloke vrijednosti (meso, mlijeko, jaja, riba), jer

    sadre sve esencijalne i neesencijalne aminokiseline. to je funkcija bubrega vie oteena to

    je potreban manji unos bjelanevina. Minimum za odravanje ravnotee izmeu sinteze i

    razgradnje aminokiselina je 0,4-0,5 g bjelanevina/ kg tjelesne mase. Unos manjih koliina

    kroz due vrijeme dovodi do razgradnje vlastitih proteina te poremeaja koncentracije

    pojedinih aminokiselina. Smanjivanjem koliine proteina postie se smanjenje toksinih

    produkata nastalih njihovom razgradnjom. Smanjuje se i unos fosfata, dok se optimalne

    kalorije osiguravaju iz ugljikohidrata i masti. Za odravanje konstantne tjelesne mase

    potreban je odreeni odnos nutrijenata i to ugljikohidrata 50 %, bjelanevina 5-10 % (visoke

    bioloke vrijednosti), odnosno omjer bjelanevina ivotinjskog i biljnog podrijetla trebao bi

    biti 6 : 4 te masti 35 40 %. Svaki organizam ne reagira jednako na odreenu terapiju pa

    tako i dijetoterapiju stoga je esto poeljan individualan pristup. Obino je potrebno napraviti

    krvnu sliku, provjeriti koncentraciju toksinih produkata nastalih razgradnom bjelanevina

    (uree, kretinina, mokrane kiseline), provjeriti koncentraciju Na, K, Ca i P, izmjeriti krvni

    tlak, provjeriti ima li edema po tijelu i tek onda zapoeti sa odgovarajuom prehranom.

    Slika 2: mjerenje krvnog tlaka

    Bolesnicima koji gube prevelike koliine bjelanevina putem mokrae potrebno je davati 1

    1,5 g bjelanevina/kg tjelesne mase. Ako pacijent ima edeme i visoki krvni tlak potrebno je

    kontrolirati unos natrija koji se u tom sluaju ograniava na 3 g/dnevno. To je otprilike

    koliina koje namirnice imaju u svom sastavu bez dosoljavanja. Uz dobru diurezu unos kalija

    nije potrebno ograniavati. Inae, prehranom unosimo 2 4 g kalija (optimalne potrebe su

    2,5 g/dnevno). Kod pojaanog mokrenja dolazi do gubitka kalija dok kod premalog

    izluivanja mokrae dolazi do nakupljanja kalija te se primjenjuje dijeta s ogranienim

    unosom kalija. Zbog jako oteene funkcije bubrega dolazi do nagomilavanja fosfata u krvi i

  • pada kalcija kojeg je potrebno hranom unijeti u organizam. Kod kroninih bolesti bubrega

    moe doi i do poremeaja u metabolizmu masti pa se kod takvih pacijenata energetske

    potrebe ne smiju nadopunjavati iz masti ve iz ugljikohidrata. U sluajevima pojave edema

    smanjuje se unos tekuine a ako edemi nisu prisutni unos tekuine nije potrebno ograniavati.

    OPA PRAVILA DIJETE Osigurati dostatan i uravnoteen unos kalorija, 40 kcal/kg tjelesne teine na dan osim u

    sluajevima pretilosti

    Obrok/lipida 1-2 g /kg tjelesne teine dnevno

    Obrok/ugljikohidrata 4-6 g /kg tjelesne teine dnevno

    Obrok/bjelanevina odreuje se prema klirensu kreatinina

    > 30 ml/min

    nije potrebno smanjivati koliinu bjelanevina u prehrani

    20 30 ml/min do 70 g bjelanevina/dan

    10 20 ml/min do 50 g bjelanevina/dan

    5 10 ml/min do 40 g bjelanevina/dan

    Pri klirensu kreatinina

    < 5 ml/min do 20 g bjelanevina/dan

    Kod dijete koja sadrava 40 g bjelanevina dnevno, 28 g bjelanevina mora biti visoke

    bioloke vrijednosti (meso, riba, sir). Kod dijete koja sadrava 20 g bjelanevina dnevno,

    ukupna koliina bjelanevina mora biti visoke bioloke vrijednosti uz dodatak esencijalnih

    aminokiselina.

    Slika 3: bjelanevine

  • Ispraviti ili sprijeiti poremeaje u prometu vode i elektrolita

    Pri dnevnoj koliini urina od 1,0 -1,5 litara nije potrebno ograniavati unos vode. Unos vode

    potrebno je pratiti kod oligurino-anurinog bolesnika. Kod bolesnika s edemima potrebno je

    smanjiti unos soli i djelomino smanjiti unos vode da se izbjegne hiponatremija, zbog dilucije.

    Unos soli potrebno je prilagoditi trenutnoj tjelesnoj teini, dnevnoj koliini urina, krvnom

    tlaku te koncentraciji soli u urinu. Dijete bez soli odreuju se u oligo- anurinog bolesnika,

    bolesnika s edemsko-nefrotskim sindromom, te u bolesnika s bubrenom bolesti praenom

    hipertenzijom i sranom slabou. Unos kalija uglavnom nije potrebno smanjivati ako je

    dnevna koliina urina vea od 1 litre, ako je klirens kreatinina iznad 15 ml/min te ako ne

    postoji tea acidoza.

    Ne inzistirati na zajednikoj dijeti

    Dijetni plan prehrane je esto individualan, i treba ga provoditi uz kontrolu potrebnih

    parametara. Samo paljivo odabrana dijeta prilagoena pojedincu, u kombinaciji s

    medicinskim pripravcima moe biti uinkovita u lijeenju bubrenih bolesti.

    Najee greke kod sastavljanja dijete

    Dijeta bez soli kod bolesnika sumjerenim bubrenim zatajivanjem, bez edema i povienog

    krvnog tlaka. Smanjivanje koliine bjelanevina u prehrani pri klirensu kreatinina iznad 30

    ml/min

    Najopasnije greke u dijeti

    Striktno smanjivanje bjelanevina na manje od 0,7 g/ kg tjelesne teine

    Dijeta s nedostatnom energijskom vrijednou ( nedostatne kalorije )

    Dijeta bez soli kod bolesnika s edemima (hiponatremijska dilucija ).

  • Dijeta u akutnom bubrenom zatajenju

    Ako bolesnik nije na hemodijalizi potrebno je osigurati 0,6 g bjelanevina/ kg tjelesne teine.

    Kalorije potrebne za odravanje tjelesne teine su oko 40 kcal /kg tjelesne teine a poeljno

    je da su iz masti, ulja i jednostavnih ugljikohidrata. Dnevni unos natrija je 40 90 mEq (2,4-

    5,4 g), a kalija do 60 mEq (3,6 g). Unos vode iz hrane i napitaka potrebno je umanjiti za

    dnevnu koliinu urina plus 500 ml.

    Primjer dijete kod akutnog nefritisa Dostignute nutritivne vrijednosti

    Doruak: aj od ipka 200,000 g

    margo 15,000 g

    marmelada 20,000 g

    bijeli kruh 3 nite 105,000 g

    Ruak: govea juha s rezancima 200,000 g

    kuhani krumpir 250,000 g

    peena piletina 200,000 g

    mijeano povre (cvjetaa, mrkva, tikvica)

    210,000 g

    jabuka peena 200,000 g

    bijeli kruh 2 nite 70,000 g

    Veera: JUNEI RIOTO

    ria 90,000 g

    meso 70,000 g

    mlada zelena salata 90,000 g

    bijeli kruh 2 nite 70,000 g

  • Detaljan prikaz nutritivnih podataka

    DIJETA U KRONINOM BUBRENOM ZATAJENJU

    Dnevni unos bjelanevina ovisi o stupnju bubrenog zatajenja. Dnevni unos kalorija

    dostatan za odravanje tjelesne teine je oko 40 kcal/kg tjelesne teine (uz povean unos

    masti i ugljikohidrata). Dnevni unos kalija iz hrane, rijetko je potrebno ograniiti, ali valja

    pripaziti na eventualni unos kalijeva klorida. Dnevni unos natrija mora biti u granicama od

    60 90 mEq (3,6 5,4 g). Prehrana s manjim sadrajem bjelanevina ima za posljedicu pad

    koncentracije fosfata u serumu. Ako je koncentracija fosfata u serumu poviena, potrebno je

    ograniiti unos bjelanevina, uvaavajui minimalni unos bjelanevina, prema stupnju

    bubrenog zatajenja. Snienu koncentraciju kalcija u serumu ispravljamo potrebnim

    dozama kalcijeva karbonata ili drugih kalcijevih pripravaka, u kombinaciji sa sintetskim

    vitaminom D (Rocaltrol).

    Cilj dijete kod kroninog bubrenog zatajenja

    1. Maksimalno ouvati bubrenu funkciju, sprijeiti nastanak edema i dobro

    regulirati krvni tlak, kontroliranim uzimanjem natrija

    2. Sprijeiti miini katabolizam unosom dostatne koliine kalorija iz masti i

    ugljikohidrata

    3. Smanjiti ureminu toksinost kontroliranim unosom bjelanevina (zbog

    nakupljanja duinih tvari u organizmu)

    ENERGIJA (kcal)

    BJELANEVINE (g)

    MASTI (g) UGLJIKOHIDRATI (g)

    OD 2100,000 / 0,000 300,000

    DO 2400,000 / 80,000 415,000

    UKUPNO

    2211,490

    61,785 (24,456 ivotinjske /

    37,016 biljne)

    79,965

    317,788

  • Primjer jelovnika za dijetu kod nefrotikog sindroma i kronine bubrene bolesti Dostignute nutritivne vrijednosti Detaljan prikaz nutritivnih podataka

    Doruak: aj od ipka 200,000 g

    margo 15,000 g

    marmelada 20,000 g

    bijeli kruh 3 nite 105,000 g

    Ruak: govea juha s rezancima 200,000 g

    junei odrezak 100,000 g

    pirjana ria s mrkvom 80,000 g

    zelena salata s limunovim sokom

    90,000 g

    kaa od peene jabuke 200,000 g

    bijeli kruh 3 nite 105,000 g

    Veera: kuhani krumpir 305,000 g

    mrkva leo 150,000 g

    pilei file u pari 100,000 g

    kompot od jabuka 200,000 g

    bijeli kruh 3 nite 105,000 g

    ENERGIJA (kcal)

    BJELANEVINE (g)

    MASTI (g) UGLJIKOHIDRATI (g)

    OD 2100,000 / 0,000 300,000

    DO 2400,000 / 80,000 415,000

    UKUPNO

    2260,492

    65,855 g (23,472 ivotinjske /

    41,985 biljne)

    64,083

    362,014

  • DIJETOTERAPIJA KOD UROLITIJAZE

    Bubreni kamenci su razliitog kemijskog sastava, a najee su fosfatni, oksalatni i

    karbonatni . Osnova za odreivanje dijete bio bi odreivanje mineralnog sastava bubrenih

    kamenaca. Pretpostavlja se da neki imbenici sami dovode do poveanja koncentracije

    mineralnih soli u mokrai. Primjerice, kod nedostatka vit A i D, kronine infekcije mokranih

    puteva, hormonskih poremeaja i slino. Upravo dijetetskim mjerama moe se djelovati

    preventivno. U alkalnom urinu nastaju fosfatni i karbonatni kamenci, a u kiselom oksalatni i

    cistinski. Kod kamenaca oksalatnog podrijetla primjenjuje se alkalogena dijeta s dosta

    mlijeka, doputenog povra, kalcija, vitamina A i D. Zabranjena je hrana koja sadrava dosta

    oksalata poput pinata, rajice, zelene salate, ruskog aja, okolade, dinje i jagoda. Kod

    kamenaca fosfatnog i karbonatnog podrijetla odreuje se kisela ili ketogena dijeta. Posebnu

    panju treba obratiti na konzumaciju mesa i ribe zbog veeg sadraja fosfora, a preporuuju se

    itarice, maslac, jaja, slatka jela te meso i riba u manjim koliinama.

    Slika 4: bubreni kamenac

  • Prehrambene smjernice kod ogranienog unosa fosfora, kalija i natrija

    1. Kod ogranienog unosa fosfora (P) potrebno je izbjegavati oraasto voe,

    sjemenke, leguminoze, itarice s visokom udjelom vlakana, okoladu

    2. Kod ogranienog unosa kalija (K) potrebno je izbjegavati banane, dinje,

    marelice, narane, ljive, sueno voe, avokado, lisnato povre (pinat, blitva),

    rabarbaru, leguminoze, rajicu, okoladu. Voe, vone sokove i povre

    konzumirati od 4-5 serviranja dnevno (1 servirane alice)

    3. Kod ogranienog unosa natrija (Na) kuhinjske soli potrebno je izbjegavati sve

    vrste zaina koji sadravaju natrij i sol, mesne preraevine, kisele krastavce,

    konzervirano povre, konzervirane masline i sir, koncentrate juha, slane

    grickalice. Natrij moe povisiti krvni tlak i dovesti do zadravanja tekuine u

    tijelu.

    4. Kod dueg provoenja niskoproteinske dijete postoji opasnost od deficita nekih

    aminokiselina (niacina, tijamina, riboflavina), kalcija, eljeza a nekad i od

    malnutricije te je obavezna vitaminska suplementacija uz nadzor lijenika.

    Slika 5: esencijalne i neesencijalne aminokiselina

  • DIJETOTERAPIJA KOD URINOG ARTRITISA (GIHT)

    Bolest pripada skupini metabolikih bolesti kostiju i zglobova koje nastaju zbog odreenih

    poremeaja izmjene tvari u organizmu, meu kojima su najvanije urini artritis i

    osteoporoza. Urini artritis nastaje zbog taloenja kristala mokrane kiseline i njezinih soli u

    hrskavici zglobova, odakle prodire u zglob i izaziva bolni napadaj bolesti. Bolest se najee

    pojavljuje nakon 40. godine ivota u ljudi svih rasa i narodnosti. ea je u mukaraca, ali

    obolijevaju i ene nakon menopauze.

    Nastanak bolesti

    Mokrana se kiselina normalno nalazi u serumu zdravih osoba, a kada je njezina vrijednost

    iznad 240 mol/L u mukaraca i iznad 360 mol/L u ena, govorimo o hiperuricemiji.

    Povieno stvaranje mokrane kiseline nalazimo i u nekih bolesti: psorijaze, eerne bolesti,

    bolesti titnjae, u debelih ljudi kada gladuju ili u zdravih koji su optereeni masnom hranom.

    U oboljelih razlikujemo dva oblika bolesti. Jedan oblik nastaje zbog nepoznatih razloga i

    nazivamo ga primarni urini artritis. Drugi se oblik naziva sekundarnim, a nastaje zbog

    poznatih razloga, npr. tijekom kroninih bolesti bubrega, nekih zloudnih tumora i u ljudi

    izloenih olovu (saturnizam). Akutni napadaj urinog artritisa najee nastaje na baznom

    zglobu nonog palca, obino se dogaa nou i bez ikakva poznatog povoda. Zglob je oteen,

    vrlo bolan, a koa iznad zglobova je crvena i topla. Pojavi upale zgloba vrlo esto prethodi

    izloenost hladnoi, ozljeda zgloba, vei tjelesni napor ili psihika napetost. Sve su to

    imbenici koji upalu mogu pospjeiti, ali ne i uzrokovati. Takoer, napadaju moe prethoditi

    konzumiranje veih koliina hrane, alkohola, ali nerijetko i vaenje zuba.

  • Lijeenje akutnog napadaja

    Od lijekova najdjelotvorniji je jedan od nesteroidnih antireumatika. Ako je napadajem

    zahvaen jedan od velikih zglobova, daju se i kortikosteroidi primijenjeni u sam zglob.

    Salicilati se ne primjenjuju jer u uobiajenim dozama povisuju razinu mokrane kiseline, a

    povienjem doze postoji opasnost od otrovnog djelovanja salicilata.

    Lijeenje kroninog urinog artritisa

    Na prvom je mjestu dijeta i to tzv. bezpurinska. Doputeno je dnevno hranom unositi do 100

    mg purina budui da se mokrana kiselina moe i sama endogeno stvarati i iz

    najjednostavnijih spojeva duika i ugljika. Potrebno je smanjiti pijenje alkohola te se oprezno

    koristiti lijekovima koji pojaavaju mokrenje (diuretici).

    Radi regulacije urine kiseline u organizmu (uricemije) primjenjuju se urikozurici koji putem

    bubrega pojaavaju izluivanje soli mokrane kiseline iz organizma. Naime, postoji

    preporuka Amerikog reumatolokog drutva kada i u kojim sluajevima treba primijeniti

    urikozurike. Primjenjuju se i procedure fizikalne terapije: termoterapija ili ultrazvuk, no s

    oprezom, jer nerijetko mogu izazvati napadaj artritisa. Prilikom lijeenja urinog artritisa u

    starijih osoba potreban je poseban oprez zbog dobi, tegoba i nuspojava u probavnim

    organima, toksinosti na bubrege i nakupljanja tekuine u organizmu. Preporuuju se male

    doze kolhicina koje e vrlo rijetko izazvati nuspojave. Najbolja prevencija trajnih posljedica

    ove bolesti je pravodobno smiriti nastalu upalu i primijeniti odgovarajue lijeenje. Kako

    bismo osigurali dobru prognozu bolesniku, potrebna je trajna poduka oboljeloga o nainu

    prehrane, potronji vode, tetnom utjecaju alkohola i vanosti koritenja pojedinih lijekova.

    Hrana koja moe pogorati urini artritis (giht)

    Mokrana kiselina nastaje kao nusprodukt pri probavi odreene hrane (aminokiseline purina)

    te je stoga giht usko vezan uz nain prehrane i stil ivota. Bolest je poznata iz viktorijanskog

    doba, kao bolest kraljeva, tj. sinonim za poremeaj koji se javlja kod neumjerenosti u hrani i

    piu.

  • Dijeta za urini artritis (giht) iz koje je iskljueno povre je prolost!

    Uivajte u raznovrsnim okusima sezonskog povra. Prednost dajte kelju, artioki, kupusu,

    svjeim krastavcima i mahunarkama koje se ve tradicionalno koriste kod bolesti izazvanih

    poremeajem izmjene tvari, gihta te ublaavanja simptoma reume. U prehrani nikako nemojte

    izostaviti nekad krivce, a danas hvale vrijedne brokulu, cvjetau, pinat i graak, koji osim

    to su bogati vitaminima B skupine, cinkom i manganom, idealna su namirnica za kontrolu

    tjelesne teine.

    to ne smijem jesti ako imam urini artritis (giht)?

    Izbjegavajte namirnice s visokim sadrajem purina. 150-800 mg na 100 g namirnice sadre:

    iznutrice

    plava riba (srdela, tuna, skua, losos)

    riblje konzerve

    suhomesnati proizvodi

    mesni ekstrakti

    kvasac

    estoka alkoholna pia

    koljke i rakovi

    gljive

    crveno meso (junetina, svinjetina i sl.)

    Pokuajte se drati sljedeih preporuka:

    1. Smanjiti i odravati poeljnu tjelesnu teinu

    2. U prehranu uvrstiti to vie svjeeg voa i povra

    3. Tijekom dana, voditi rauna o dovoljnom unosu tekuine, najbolje je piti vodu i

    nezaslaene biljne ajeve, jer se na taj nain potie izluivanje mokrane kiseline iz

    organizma

    4. Konzumirajte mlijeko i mlijene proizvode sa smanjenim udjelom masti za koje se

    pokazalo da smanjuju rizik od nastanka gihta

    5. Izbjegavajte namirnice koji su glavni nosioci purina: svinjetina, janjetina, junetina,

    plava riba i plodovi mora

  • 6. Bijelo meso peradi, kuhana jaja te svjei posni sir idealan su izvor proteina

    7. Pripaziti na unos masnoa (ivotinjskog podrijetla)

    8. Hranu soliti umjereno, zamijeniti je gdje god je mogue zainskim biljem

    9. Svesti na minimum konzumiranje namirnica i pia bogatih eerom, slatkie, osobito

    bogate fruktozom

    10. Izbjegavati konzumiranje estokih alkoholnih pia, jer alkohol smanjuje izluivanje

    mokrane kiseline

    11. Izbjegavati konzumiranje piva, jer poveava razinu mokrane kiseline u serumu

    12. Vjebajte, vjebajte....

  • to smijemo, a to trebamo izbjegavati kod urinog artritisa (gihta)

    Grupa namirnica Preporuuje se Preporuuje se u

    manjim koliinama Ne preporuuje se

    JUHE Nemasne juhe od povra i mesa

    Masne juhe, juhe od povra s vrhnjem

    MESA

    Meso pirjano u vlastitom soku ili kuhano (kuni, meso peradi) *odstraniti svu vidljivu masnou

    Teletina Prena i pohana mesa, svinjetina, janjetina, junetina, dimljena mesa, salame i trajne kobasice, patete, mesne konzerve, iznutrice

    RIBE

    Bijele ribe kuhane ili peene u foliji ili vreici za peenje ( brancin, krpina, osli i sl.)

    Masne ribe ( skua, tuna, srdela, aran, som), riblje konzerve, lignje, dagnje, rakovi

    JAJA Kuhana jaja Peena i prena jaja

    MLIJEKO I MIJENI

    PROIZVODI

    Obrano mlijeko do 1,5 % m.m., posni svjei sir, jogurt light, sirutka, probiotik i ostali mlijeni proizvodi s manjim postotkom mlijene masti

    Punomasno mlijeko, zreli i masni sirevi, dimljeni sirevi, slatko i kiselo vrhnje

    KRUH I

    ITARICE

    Odstajali kruh (polubijeli, crni, integralni), dvopek, ria, zob, jeam, proso, kukuruzna i penina krupica, tjestenina

    Svjei vrui kruh, dizana tijesta i peciva, kroketi, lisnata tijesta

    POVRE I SALATE

    Svjee sezonsko povre Konzervirano povre, gljive, preno i peeno povre

    MASNOE Maslinovo ulje, buino ulje Suncokretovo ulje, margo Svinjska i guja mast, majoneza, maslac

    VOE

    Sve, osobito trenje, jagode, ribizli, maline, kupine, borovnice, ananas

    Sueno voe Konzervirano voe

    PIA

    Blagi biljni ajevi, negazirana pia, voni sokovi od svjeeg voa, mineralne vode, kava

    estoka alkoholna pia, pivo, sokovi s fruktozom, gazirani sokovi, kava bez kofeina

    ZAINI

    Limunov sok, sol umjereno, jabuni ocat, zaini (kurkuma, rumarin, metvica, umbir, korijander)

    Keap, gotovi dodaci jelima, preljevi za salate

  • ZAKLJUAK

    Dijetoterapija kod bolesti bubrega je vaan imbenik o kojem ovisi tijek bolesti,

    a regulira one elemente u ijem metabolizmu bubreg ima veliku ulogu, a to su

    voda, bjelanevine i elektroliti (kalij, fosfor, kalcij).

    BUBREZI FILTER ZA IVOT