Dijagnostički postupci za ocjenu trajne radne nesposobnosti

Prim.dr.sc. Marija Zavalić, dr. med

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU

Kad kod osiguranika govorimo o “trajnoj nesposobnost za rad« govorimo o invalidnosti tj. naglašavamo da je promjena u zdravlju »trajna« i »da se ne može otkloniti liječenjem”

To znači da se privremena makar, vremenski i duža nesposobnost za rad ne smatra invalidnošću

niti može biti temelj za priznanje prava po osnovi invalidnosti,

već takva privremena nesposobnost ostaje samo kao temelj za privremeno priznavanje prava iz zdravstvenog osiguranja.

-Postoji kada

uvjeti radauvjeti rada, , bez obzira na mjere zaštite na radu koje se primjenjuju ili se mogu primijeniti, utječu na zdravstveno utječu na zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranikastanje i radnu sposobnost osiguranika

-toliko da je prijeko potrebno, radi sprječavanja nastanka radi sprječavanja nastanka invalidnosti,invalidnosti,

- premjestiti ga na drugi posao primjeren njegovoj naobrazbi i sposobnostima na kojemu može raditi s radnim naporom koji ne pogoršava njegovo zdravstveno stanje, u skladu s propisima o radu.

Neposredna opasnost od nastanka invalidnosti

Dijagnostički postupci za ocjenu trajne radne nesposobnosti

kod profesionalnih bolesti

• Kada i koliko često profesionalna bolest izaziva trajnu nesposobnost za rad ??

• Nakon koliko vremena od utvrđivanja profesionalne bolesti radnika treba uputiti /i da li ga treba upućivati na ocjenu invalidnosti

• Ili treba poduzimati druge mjere (koliko su nam one dostupne??)

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU

Vrste štetnosti Razina štetnostiPut unosa u organizamDjelovanje na organizam – ciljni organi

akutno kronično

Ciljni organ/iCiljni organ/iCiljni organ/i

Podaci iz procjene opasnostiPodaci iz procjene opasnosti

Obilazak radnog mjesta

RADNO MJESTO

Dijagnoza problema- prepoznavanje štetnosti ili napora koji može izazvati bolest

KAKO POSTUPAMO PRI DIJAGNOZI PB

RADNIKRADNIK

• najprije treba dokazati da postoji bolest

• osnovni algoritam nadopunjen specifičnim pretragama koje dokazuju da je uzrok štetnost / napor s radnog mjesta

Dišne bolestiBolesti SŽS-a i PŽSKožne bolestiBolesti jetreMalignomi

OSNOVNI ALGORITAM OSNOVNI ALGORITAM : obično propisan doktrinom specijalističke grane

ALGORITMI MEDICINE RADA

• Testovi ekspozicije –izravno na radnom mjestu• specifična testiranja -alergeni• Mjerenja funkcije na radnom mjestu –dišne bolesti• Primjena testova koji se ne primjenjuju o osnovnom algoritmu

–EMNG, digitalna fotopletizmografija, specifični psihologijski testiovi

• Spiro/ergometrija• Usporedne vrijednosti za vrijeme rada i izostanka s

inkriminiranog radnog mjesta

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU

Dokazana profesionalna bolest

Vrlo rijetko izaziva trajnu radnu nesposobnost rijetko izaziva trajnu radnu nesposobnost – vrlo rijetko dijagnosticirana tek u fazi u kojoj je oštećenje zdravlja toliko uznapredovalo da je uzrok trajne nesposobnosti za dotadašnje ili za sve poslove

Najčešće u vrijeme dijagnoze više nisu prisutne štetnosti koje su izazvale profesionalnu bolest,

Najčešće su i u vrijeme dijagnoze prisutni i u vrijeme dijagnoze prisutni napori koji su izazvali profesionalnu bolest

Najčešće u vrijeme dijagnoze više nisu prisutne štetnosti koje su izazvale profesionalnu bolest,

Najčešće su i u vrijeme dijagnoze prisutni i u vrijeme dijagnoze prisutni napori koji su izazvali profesionalnu bolest

Vrsta oštećenja kod PB/kada obrada?

REVERZIBILNA IREVERZIBILNAIREVERZIBILNA

Očekivano vrijeme oporavka

Razina oštećenja funkcije organaRazina oštećenja funkcije organa

Osjetljivi testovi za oštećenje funkcije

Osjetljivi testovi za oštećenje funkcijeOsjetljivi testovi za oštećenje funkcije

Da li nakon oporavka preostaje “povećana osjetljivost” na oštećenje organa

Da li nakon oštećenja preostaje “povećana osjetljivost” za daljnje oštećenje organa

Da li nakon oštećenja preostaje “povećana osjetljivost” za daljnje oštećenje organa

OŠTEĆENJE

OSOBITOSTI PROFESIONALNIH BOLESTI

REVERZIBILNOREVERZIBILNO IREVERZIBILNO

DJELOMIČNODJELOMIČNO

MORFOLOŠKI MORFOLOŠKI

U POTPUNOSTIU POTPUNOSTI STACIONARNOSTACIONARNO PROGRESIVNOPROGRESIVNO

Sposoban za posao, ali bez izloženosti uzročnoj štetnosti

Sposoban za posao

REVERZIBILNO

OŠTEĆENJE

MORFOLOŠKI

NAKON AKUTNOG INCIDENTA

POVRATAK NA RADNO MJESTO (TEST IZLOŽENOSTI)

UREDNI NALAZI

U POTPUNOSTI

ČEŠĆE KONTROLE

DJELOMIČNO

NAKON AKUTNOG INCIDENTA

POREMEĆAJ TESTOVA / MORFOLOGIJE

RADNO MJESTO BEZ ŠTETNOSTI ZA KOJE JE TARGET ORGAN OŠTEĆENI ORGAN

PITANJE FIZIČKIH NAPORA ILI MIKROKLIMATSKIH UVJETA

RADNO MJESTO BEZ ŠTETNOSTI ZA KOJE JE TARGET ORGAN OŠTEĆENI ORGAN

PITANJE FIZIČKIH NAPORA ILI MIKROKLIMATSKIH UVJETA

Da li nakon oporavka preostaje “povećana osjetljivost” za oštećenje organa

DADANENE

Vještačenje invalidnostiVještačenje invalidnosti

Može raditi/akutni incident

Kronično djelovanje

Nije potrebno vještačenje invalidnosti (SMR određuje dužinu bolovanja)

Nije potrebno vještačenje invalidnosti (SMR određuje dužinu bolovanja)SMR očekuje ocjenu –neposredna opasnost od

nastanka invalidnosti/profesionalna nesposobnost

Odnos zahtjeva radnog mjesta i zdravstvene sposobnosti

Trajno oštećenje zdravlja

Sačuvana radna sposobnost Daljnjim izlaganjem

očekuje se pogoršanje zdravlja

Oštećena funkcija u obimu da radnik više ne može raditi ni izložen štetnosti, niti drugim zahtjevima radnog mjesta

Vještačenje invalidnosti

Odnos zahtjeva radnog mjesta i zdravstvene sposobnosti

Nema trajnog oštećenja zdravlja, ali dolazi do akutizacije bolesti ili pogoršanja bolesti kada je radnik u kontaktu sa štetnosti s radnog mjesta (alergeni, nadražljivci)

Sačuvana radna sposobnost za dio dotadašnjih poslova poslove (bez štetnosti)

Neposredna opasnost od nastanka invalidnosti

Jest Jest

U suštini jednaka ocjeni koju SMR najčešće daju pri ocjeni RS kod oboljelih od profesionalnih

bolesti

Poslodavci ocjenu SMR najčešće ne prihvaćaju bez Rješenja ZMIO

DIJAGNOSTIČKI POSTUPCI ZA OCJENU TRAJNE RADNE NESPOSOBNOSTI KOD OZLJEDA NA RADU

OZLJEDA je događaj koji utječe izvana na tijelo :neočekivano, Iznenadaneovisno o volji radnika

kemijski ili mehanički, a za posljedicu ima tjelesno oštećenje ili smrt.

OZLJEDOM NA RADU:

1. ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim ...naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma,

ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova,

2. bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada,

OZLJEDOM NA RADU:

1. ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim ...naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma,

ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova,

2. bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada,

• iz definicije je vidljivo da djelovanje mora biti takvog karaktera (jakosti) da izazove ozljedu

• ozljede najčešće nastaju kao posljedica nerazmjera između individualno maksimalnog mogućeg opterećenjakoje ne prelazi granice fiziološkog

• i stvarnog opterećenja tijekom nenadanog događaja.

DIJAGNOSTIČKI POSTUPCI ZA OCJENU TRAJNE RADNE NESPOSOBNOSTI KOD OZLJEDA NA RADU

VRSTA OZLJEDE: • meka tkiva• prijelomi, uganuća• ozlijeđeni dio tijela• oštećenja funkcije• trajna oštećenja• ASP• PTSP i varijacije

RADNI UVJETI

VRSTA POSLOVA

• osnovni zahtjevi :

intelektualni,

manuelni, položaj pri radu

utjecaj dominantnog ekstremiteta

preciznost poslova

OZLJEDA NA RADUOZLJEDA NA RADU

SMR mora poznavati

fiziologiju i morfologiju ozlijeđenog dijela tijela

očekivani tijek oporavka –individualne razlike

u vrijeme dijagnoze procijeniti ishod (vremenski, funkcionalno)

poznavati zahtjeve radnog mjesta obzirom na funkciju ozlijeđenog dijela tijela

tijekom liječenja procijeniti radnu sposobnost za dotadašnje radno mjestočesto za vrijeme bolovanja SMR već približno zna ishod nakon završenog liječenja

AKTIVNA SURADNJA S POSLODAVCEM AKTIVNA SURADNJA S POSLODAVCEM

Dokazana ozljeda na radu

Zahtjevi radnog mjesta i funkcionalnog oštećenja Zahtjevi radnog mjesta i funkcionalnog oštećenja

Psihički zahtjevi za obavljanje poslova Psihički zahtjevi za obavljanje poslova

Navesti TOČNU/E dijagnoze ozljede – što preciznije

Zbog

Praćenja zdravstvenog stanja i ocjene mogućih kasnijih posljedica

Kao primjer dobre prakse zabilježiti si moguće poznate posljedice

Poznavajući karakteristike štetnostiozljede i stupanj oštećenja funkcije organa specijalist medicine rada određuje duljinu privremene nesposobnosti za rad

Stručno je neopravdano određivati rokove

Zašto 6 mjeseci za sve bolesti i ozljede ??

Propisi ne prate medicinsku logiku

Suradnja SMR sa LOM-om

Nepotrebni troškovi i opterećenje oboljelog radnika

NA VJEŠTAČENJE POSLATI KADA:NA VJEŠTAČENJE POSLATI KADA:

specijalist medicine rada/sporta zaključi da je došlo do promjena u zdravstvenom stanju i da niti daljnjim liječenjem radnik zbog posljedica ozljeda više neće moći obavljati svoje dotadašnje poslove –

JerJer

SMRSMR gleda radnika individualno i ne uspoređuje ga sa tjelesno i psihički zdravim osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti

već je radnik taj čije zdravstveno stanje usklađuje sa mogućnošću obavljanja dotadašnjih poslova

SMRSMR ocjenjuje za koje je poslove u sadašnjoj RORO radnik sposoban raditi sa promjenama u

zdravstvenom stanju koje su nastale kao posljedica ozljede, uključujući i dio dotadašnjih poslova.

Promjenama u ZZZ i ZNR (koje su u tijeku) osnažiti ulogu SMR u ocjeni sposobnosti za rad na radnom mjestu za koje radnik ima ugovor o radu

Predlagati promjene u ZMO koje osnažuju ulogu SMR u ocjeni radne sposobnosti

Stalno isticati potrebu da se ZMO promjeni u ZMIO.