didaktika prezentacije

DIDAKTIKAMr. sc. Marija Obad

Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu uitelja i odgojitelja

Sveuilite u Zadru

Definicija didaktike

Didaktika je grana pedagogije koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa.

(Bognar, Matijevid,2002.)

- ne moe se svesti samo na pojam nastave

- oblici obrazovanja: formalno, neformalno, informalno

Kome je didaktika potrebna?

to znai biti uitelj ili uiteljica?

(uitelj-nastavnik)

- tri dimenzije osobe uitelja

- Koji me kolegiji osposobljavaju za specifinu ulogu pouavanja ili organiziranja obrazovnih aktivnosti?

- Didaktika

- Metodike pojedinih podruja

Program kolegija Didaktika

Didaktika pojam i odreenje

Didaktika u sustavu znanosti

Predmet, cilj i zadaci didaktike

Osnovni pojmovi didaktike uenje, pouavanje, odgoj,

obrazovanje, odgojno-obrazovni

proces, nastava

Pretpostavke nastave kadrovske (subjekti), materijalno-tehnike i

psiholoke pretpostavke (i aspekti)

Cilj i zadaci obrazovanja

Strategije odgoja i obrazovanja

Odgojno-obrazovna tehnologija1. Organizacija nastave

2. Planiranje i programiranje

3. Artikulacija

4. Sadraji obrazovanja: struktura, plan i program, kurikulum

5. Sadraji, izvori i mediji

6. Didaktika naela

7. Struktura i dinamika

8. Nastavni sustavi (socijalni oblici rada)

9. Nastavne metode

10.Pripremanje i izvoenje nastave

Odgojno-obrazovna ekologija pretpostavke i imbenici

Literatura uz kolegij

OBVEZNA

Bognar, L., Matijevid, M. (2002. i dr.): Didaktika. kolska knjiga, Zagreb.

Poljak, V. (1991. i dr.): Didaktika. kolska knjiga, Zagreb.

DOPUNSKA

Kyriacou, C.: Temeljna nastavna umijeda, Educa, Zagreb, 2001.

Been, A., Jelavid, F., Kujundid, N., Pletenac, V. (1991. i dr.): Osnove didaktike. kolske novine, Zagreb.

Brdarid, R. (1986.): Pripremanje nastavnika za nastavu glazbene kulture. kolska knjiga, Zagreb.

Didaktika pojam i odreenje

Didaktika: od grkog didaskein pouavati. Ratke (Memorial) i Komensky (Velika

didaktika): didaktika kao vjetina pouavanja svih o svemu (17. st.).

Do Komenskog nastava je usmjerena iskljuivo na sadraj bez primjerene artikulacije.

Nakon Komenskog, do diferencijacije pedagogije iz filozofije, usmjerenost na naine pouavanja.

Adolf Disterweg: ogranienje didaktike na znanost o zakonitosti i pravila nastave.

J. F. Herbart, 19. st., izdvajanje pedagogije kao zasebne znanosti te samim tim i didaktike kao

njene grane.

Kraj 19. i poetak 20.st. formiranje didaktike kao teorije obrazovanja.

Dalji razvoj didaktike usko je povezan uz razvoj znanstvene i umjetnike misli teorija, dostignua i postignua brojnih znanstvenih disciplina koje s didaktikom imaju srodan predmet istraivanja(pedagogija, antropologija, psihologija, sociologija...) ili sadraje uenja i pouavanja (matematika, glazba...)

Razvoj specijalnih didaktika ili metodika podruja ili predmeta.

Didaktika je grana pedagogije (pedagoka disciplina) koja prouava ope zakonitosti obrazovanja.

Pedagogija i didaktika u sustavu znanosti

Humanistike znanosti

Drutvene znanostiTehnike znanosti

Didaktika

Odgojne znanosti

Odnos pedagogije, didaktike i

metodike

Pedagogija

Metodika

Praksa

Didaktika

Odnos pedagogije, didaktike i

metodike

Pedagogija

Podruja, polja i grane

znanosti i

umjetnosti

srodni po

sadrajima pouavanja

Podruja, polja i grane

znanosti i

umjetnosti

srodni po

predmetu

istraivanja

Didaktika

Metodike

Epistemioloko utemeljenje

didaktike

PREDMET ISTRAIVANJA

Specifinost predmeta istraivanja: podruje, aspekt i/ili skup pojava koje istrauje samo ta

znanost

- uenje, pouavanje, odgoj, obrazovanje,

nastava

PROBLEM ISTRAIVANJA

Problem istraivanja: zakonitosti koje vladaju u podruju predmeta istraivanja

- zakonitosti procesa uenja, pouavanja,

odgoja, obrazovanja i nastave

METODE I METODOLOGIJA

Metode: skup sustavnih postupaka prikupljanja podataka, instrumenata i tehnika istraivanja

- specifini oblici deskriptivne i kauzalne

metode, prilagoeni predmetu, problemu i

cilju istraivanja u didaktici (pedagogiji)

Metodologija: sveukupnost metoda, postupaka,

TERMINOLOGIJA

Terminologija: kategorijalni aparat znanosti

- odgoj, obrazovanje, izobrazba, socijalizacija,

kola, nastava, uenje, pouavanje, znanje,

vjetine, navike, umijea + atribuirani pojmovi

Predmet, cilj i zadaci didaktike

Predmet: Istraivanje zakonitosti procesa uenja, pouavanja, odgoja, obrazovanja i nastave.

Cilj: Istraiti i teorijski uobliiti zakonitosti procesa

uenja, pouavanja, odgoja, obrazovanja i nastave te na temelju spoznatog (teorijska razina) pronai mehanizme to uinkovitijeg osposobljavanja pojedinca za samostalno i uspjeno snalaenje u ivotnom okruju (praktina razina).

Ili, oblikovati teorijska i praktina dostignua u jedinstven sustav.

Zadaci:

1. istraiti, teorijski uobliiti te usustaviti temeljne didaktike

fenomene, injenice, odnose, procese i problemete utvrditi

zakonitosti koje njima dominiraju

2. utvrditi mehanizme aplikacije didaktikih spoznaja u odgojno-

obrazovnu praksu radi stalnog poboljavanja i teorije i prakse

3. pronalaenje konkretnih rjeenja za pitanja prakse (primjena)

4. trajna revalorizacija teorijskih i praktinih postignua te

revalorizacija uinkovitosti pojedinih implementiranih teorijskih i

praktinih modela

5. trajno usklaivanje teorijskih i praktinih postavki didaktike s

dosezima drugih podruja znanosti i umjetnosti koje su joj po

predmetu istraivanja srodne ili iji su sadraji, otkria i izumi

mogu implementirati i tako znatno unaprijediti odgojno-obrazovnu

teoriju i praksu.

DIDAKTIKA

mr.sc. Marija Obad

Tamara Kisovar-Ivanda

Odjel za izobrazbu uitelja

Sveuilite u Zadru

2. predavanje

Temeljni pojmovi 1. predavanja

Didaktika je grana pedagogije koja se bavi

teorijom odgojno-obrazovnog procesa.

(Bognar, Matijevi,2002.)

Didaktika je grana pedagogije (pedagoka

disciplina) koja prouava ope zakonitosti

obrazovanja. (Poljak, 1991)

Didaktika: od grkog didaskein pouavati.

Ratke (Memorial) i Komensky (Velika

didaktika): didaktika kao vjetina pouavanja

svih o svemu (17. st.).

Do Komenskog nastava je usmjerena

iskljuivo na sadraj bez primjerene

artikulacije.

Nakon Komenskog, do diferencijacije

pedagogije iz filozofije, usmjerenost na naine

pouavanja.

Seminarski rad studentice

Jan Amos Komensky

OBRAZOVANJE

POJAM OBRAZOVANJA

obrazovanje kao jedna od osnovnih pedagokih kategorija i funkcija obuhvaa u sebi znanje i sposobnosti

u redovnoj se nastavi za vrijeme redovnog kolovanja provodi najorganiziranije, najsustavnije i najintenzivnije obrazovanje

a) ZNANJE:

def: sustav ili logiki pregled injenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti

koje je ovjek usvojio i trajno zadrao u svojoj svijesti

INJENICE su konkretnosti, pojedinosti o objektivnoj stvarnosti koje ovjek

upoznaje percepcijom

GENERALIZACIJE (ili apstrakcija) su pojmovi, pravila, principi, metode, zakoni, definicije, zakljuci, dokazi, kategorije, hipoteze,-ne spoznaju se percepcijom

S obzirom na kvalitetu razlikujemo vie stupnjevaznanja:

znanje prisjeanja- najnia kvaliteta, ovjek se samo sjea nekih sadraja o objektivnoj stvarnosti (neto su uili ali se ne sjeaju to)

znanje prepoznavanja- identificira se pripadnost nekog sadraja ali ih se ne zna objasniti

znanje reprodukcije- reprodukcija nekog sadraja ali ga se ne shvaa

znanje operativnosti/ operativno znanje- sadraj se zna i primjenjuje

kreativno/stvaralako znanje- na temelju steenog znanja ovjek stvara nova

Stjecanje znanja u didaktici se jo zove materijalna strana obrazovanja

b) SPOSOBNOSTI:

def: kvaliteta linosti koja je tako formirana da uspjeno obavlja neku djelatnost (rad, aktivnost, funkciju)

u ovom pojmu obuhvaene su 3 karakteristike:

sposobnost je kvaliteta linosti (pripada samo ovjeku, ne niti mrtvoj materiji ni nekim drugim biima)

sposobnost se pokazuje u djelatnosti ovjeka

sposobnost se odnosi na uspjenu ljudsku djelatnost

s obzirom na razliita podruja ljudske aktivnosti razlikujemo razliita podruja ljudske sposobnosti:

senzorne/perceptivne sposobnosti-sposobnost osjetilnog doivljaja

manualne/ praktine sposobnosti-aktivni odnos ovjeka prema konkretnoj materiji i njenoj transformaciji

sposobnost izraavanja- geste, mimika, govor, pjevanje, slikanje, crtanje, pisanje,

itanje,

intelektualne/mentalne sposobnosti-drugi je naziv inteligencija

sposobnosti nisu unaprijed dobivene roenjem-one se razvijaju-iako razvoj sposobnosti ovisi o dispozicijama tj.

nasljeenoj anatomsko-fiziolokoj strukturi ovjeka (unutranji faktor) i o vanjskoj sredini u kojoj ovjek ivi i radi (vanjski faktor)

zadatak nastave je da posredstvom brojnih i raznovrsnih aktivnosti u mladoj

generaciji potpomae i unaprijeuje razvoj sposobnosti

OBRAZOVANJE I NASTAVA

1. IMBENICI NASTAVE:

3 glavna imbenika: a) nastavnik- kvalificirani

strunjak koji pouavanjem

uenika organizira efikasan

proces obrazovanja,

pa i nastave u cjelini

b) uenik- stjecatelj

obrazovanja samostalnim

uenjem ili uz pomo

nastavnika

c) nastavni sadraj- sadraji

programa obrazovanja

U dananje vrijeme 4. imbenik je tehnoloka podrka(npr.prezentacije, tipkanje i lako printanje seminara...).

Ova 3 imbenika ine didaktiki trokut .

Ako neki imbenik nedostaje, to nije nastava.

Didaktiki etverokut

2. ZADACI NASTAVE:

nastavni zadaci su trojaki:

1. materijalni zadaci

2. funkcionalni zadaci

3. odgojni zadaci

Materijalni zadatak nastave- materijalni zadatak nastave- odnosi na stjecanje znanja o

objektivnoj stvarnosti koja se prouava u nastavi pojedinih predmeta

Mogua posljedica prenaglaenosti: -didaktiki materijalizam: karakteristian za staru kolu do

kraja 19. st kad se smatralo da je to vie znanja dobro dapae poeljno

Tjeralo se djecu da to vie memoriraju bespotrebne stvari-nastava je tada patila od tzv. lekcionizma tj. zadavanja lekcije u koli, memoriranje lekcije doma i provjeravanja te iste lekcije u koli.

To je dovodilo do tzv. formalistikog znanja (mehaniko memoriranje) tj. formalizam u znanju)- uenici se takvim znanjem nisu mogli koristiti u ivotu, imaju znanje na stupnju reprodukcije, i to ih ini nesposobnima za ivot.

Nedostaje im primjena znanja tj. operativno znanja.

Funkcionalni zadatak nastave

funkcionalni zadatak nastave - odnosi se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti-senzornih, praktinih, izraajnih, intelektualnih (njime se postie razvijanje psihofizikih funkcija)

Realizacija ovog zadatka je tea od samog usvajanja injenica .Bitan za ostvarivanje operativnog znanja.

-za to se zalau predstavnici nove kole sa prijelaza 19. na 20. st-ele to vee razvijanje psiho-fiz. funkcija (time se stvara didaktiki funkcionalizam/didaktiki formalizam)

- problem je u tome da da bi uenici razvijali te funkcije moraju imati neku predhodno bazno znanje

Iz toga se zakljuuje da d.materijalizam pojam obrazovanja svodi na znanje, a d.formalizam na sposobnosti.

Ova bi dva pravca trebala biti komplementarna kao to su neodvojivi znanje i sposobnosti.

Odgojni zadatak nastave

Odgojni zadatak nastave- nastava mora davati i odreene odgojne vrijednosti (moralne, estetske, fizike, radne) pa je po tome nastava odgojno-obrazovni proces

Ovo inae ne spada u didaktiku u uem smislu, ali daje potpuniji uvid u sve

dimenzije nastavnog procesa.

- 3. VRSTA NASTAVE I NJIHOVA BITNA OBILJEJA

kriteriji za vrste nastave (isprepliu se ti kriteriji, nastava je dijalektina):

a) stupanj kolovanja-osnovno/srednjo/visokokolska nastava

b) stupanj obaveznosti tj. dobrovoljnosti-obavezna, izborna, fakultativna

-izborna nastava-uvodi se radi prikladnije diferencijacije u sadraju obrazovanja s obzirom na interese uenika, u predlaganju izbornih predmeta mogu sudjelovati i uenici, ova nastava ima isti status ko redovna

- fakultativna nastava- nastava po principu dobrovoljnosti, nije obavezna (razlika naspram izborne n.)

c) programska namjena i sistem izvoenja-redovna, dopunska, dodatna, produna, izvanredna

- redovna ili obvezna nastava-najea, redovno kolovanje u pojedinom stupnju kolovanja, podjednako obavezna za sve polaznike, propisan program i vrijeme trajanja (to propisuje prosvjetne vlasti)

- dopunska nastava- ide uz redovnu, za one uenike kojima ide tee, takvu nastavu propisuje nastavniko vijee, izvodi se izvan redovnenastave u koli

- produna nastava- varijanta dopunske, organizira se na krajugodine nakon redovnog kolskog rada, organizira ju nastavniko vijeeza one koji su pali iz nekih predmeta, izvode ju isti nastavnici kod kojih suuenici pali, organizira se u osnovnoj koli jer je ona obavezna

- dodatna nastava- za uenike koji imaju potrebu i interese zaproirivanjem znanja, zna biti dosta raznovrsna prema programu i nainurada, organizira se sa manjim ili veim grupama bez obzira na razrednupripadnost, liberalniji oblik nastave od redovne, grupe dobijaju nazivemladi prirodnjaci, klub prijatelja antike,-interesne grupe, organizira junastavniko vijee, a vode ju nastavnici ili specijalizirani strunjaci

d) sistem rada nastavnika

-razredna, predmetna, timska

e) socijalne formacije uenika tijekom nastavnog rada

- frontalna

- individualna

- u skupinama

- u parovima

mjesto i nain izvoenja

Nastavne aktivnosti (uionike i izvanuionike)

Izvannastavne aktivnosti

Izvankolske aktivnosti

Vrednovanje obrazovnih

postignua ili obrazovna evaluacija

Definiraj obrazovanje

Definiraj znanje

Nabroji i objasni pojedine razine ili stupnjeve znanja

Definiraj sposobnosti

Podruja sposobnosti

imbenici didaktikog trokuta

Vrednovanje obrazovnih

postignua ili obrazovna evaluacija

Zadaci nastave

Didaktiki materijalizam i didaktiki formalizam

Vrste nastave s obzirom na stupanj kolovanja

Vrste nastave s obzirom na stupanj obveznosti

Vrste nastave s obzirom na programsku namjenu

Vrste nastave s obzirom na socijalneformacije uenika tijekom nastavnog rada

Didaktika

3. predavanje

RN 3. semestarTamara Kisovar-Ivanda


Sveuilite u Zadru

SADRAJ OBRAZOVANJA kolski program i plan

Kurikulum

NASTAVNI PLAN

- kolski dokument u kojem se u obliku tabelepropisuju:

odgojno-obrazovna podruja (drutveno, jezino-umjetniko, prirodno-matematiko, informatiko, tjelesno-znanstveno), tj. predmeti koji e se obuavati u odreenoj koli

redoslijed obuavanja tih podruja tj. predmeta po razredima ili semestrima

tjedni broj sati za odreeno podruje tj. nastavni predmet

RASPORED PREDMETA U

NASTAVNOM PLANU

1. sukcesivni-znai da se prvo u potpunosti proui jedan predmet, zatim drugi, itd.; - -

takav raspored dominira do 18. st

- prednosti: to se uenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno podruje

- nedostaci: 1. uenici ue iroko podruje toga predmeta u odreenom stupnju kolovanja to bi moglo biti preteko za njihovu dob

2. svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju, pa zato nemoemo jednu znanost iskljuiti i prouiti je u potpunosti a da se

ne

dotiemo drugih (npr. uiti fiziku bez znanja matematike)

3. ujedno uenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu

uzrokuje monotoniju

2. simultani- istodobno prouavanje vie predmeta

-nedostaci: uenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno

obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se

koncentrirati na njih

3. kombinacija dvaju predhodnih- najbolje

rjeenje

- kombinacija ima linijsko-spiralni raspored

BROJ TJEDNIH SATI

- broj sati tjedno nekog predmeta odreuje se prema njegovoj obrazovnoj i

odgojnoj

vanosti, sloenosti i teini predmeta kao i ukupnom vremenskom

optereenju

uenika

NASTAVNI PROGRAM

kolski dokument kojim se propisuje opseg, dubina i redoslijed nastavnih

sadraja

To su 3 osnovne didaktike dimenzije obrazovanja

Nastvni je program opirniji od plana

Nije u tablici kao nastavni plan ve se nalazi na desecima stranica.

NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA

NASTAVNOG PROGRAMA

didaktika terminologija

Predmetno podruje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog

predmeta ( npr. u matematici predmetna

su podruja geometrija, aritmrtika,)

Ona se mogu obraivati simultano, sukcesivno ili naizmjence.

nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira odreena sredinja tematika proeta nekom osnovnom idejom

nastavna tema- pojam koji je po sadrajnom odreenju veoma nalik na nastavne cjeline

- razlike su s obzirom na opseg sadraja (cjelina je ira od teme, odnosno cjelina obuhvaa kompleksniju tematiku)

- nije bitno odreivat granice izmeu cjeline i teme

nastavna jedinica- opseg nastavnog sadraja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45

Kurikulum

U europsku pedagoku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20. stoljeu na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu, pod vodstvom amerikog znanstvenika S.B. Robinsona.

Europska i amerika tradicija na razliit nain poimaju kurikulum.

Razliita filozofska tradicija jednih i drugih izmeu europskog humanizma i idealizma i tipino amerikog pragmatizma (Rifkin,2006).

Pokuaj definiranja

Kurikulum suvremenog odgoja, obrazovanja,

obrazovanja i kole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA,

ZADATAKA, SADRAJA,

PLANA I PROGRAMA, ORGANIZACIJU i

TEHNOLOGIJU PROVOENJA te razliite oblike EVALUACIJE UINAKA.

To nije

- nastavni plan i program

- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi

Kurukulumska (kurikularna) os

Ciljevi SadrajiUiteljski potencijal.

Nastavna

tehnologija

organizacija

Evaluacija

uinaka

Bez obzira na teorijske pristupe

kurikulum uvijek mora ukljuivati:

Utvrivanje to uenici moraju nauiti

Odreivanje sadraja kao izvora informacija

Utvrivanje pedagokih standarda

Predvianje razliitih sposobnosti i tempa rada uenika

Organizacijaki i metodiki naputci

Stjecanje predviene kompetencije

Razraeni postupci vrednovanja

Sukonstrukcija kurikuluma

Kurikulumski okviri daju smjernice, naela i polazita.

Za produktivnu tvorbu kurukuluma vano je prihvaati i metodologiju njegove sukonstrukcije.

Sukonstrukcija sudjelovanje svih zainteresiranih imbenika u tom poslu dinamian proces stalnog nastajanja i stvaranja.

Kurikulum ima svoju:

1. FILOZOFIJU (cilj, zadaa, oekivanja)

2. METODOLOGIJU (akcijsko,

participirajue)

3. PRAKSU (dogaanje, sudjelovanje i

sustvaranje)

4. REZULTAT (stanje unutarnjeg

zadovoljstva,

kompetencija)

Dva dominantna kurikulumska

koncepta

1. HUMANISTIKI KURUKULUM orijentiran na razvoj

2. FUNKCIONALISTIKI KURIKULUM-

orijentiran na proizvod (mjerljivo

postignue)

Humanistiki kurikulum orijentiran na razvoj

Tei pedagoki otvorenom pristupu.

Usmjeren je na uenika.

Uenicima treba pruiti mogunost da ue aktivno, partnerski, otkrivajui, projektno, kreativno, u ozraju prijateljskih odnosa.

Vano je suradnitvo i prijateljstvo meu uenicima te kolegijalnost meu nastavnicima.

Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograuju neki sadraji

Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju viestrukih inteligencija i treba mu dati

Funkcionalistiki kurikulum orijentiran na mjerljivo postignue

Pragmatino poimanje kurikuluma

Vie je orijentiran na praksu i osposobljavanje.

U suglasju s naelima radne kole (Dewey) poetkom 20. st. u Americi.

Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma odrao se do danas u stajalitima koji od kole oekuju samo praktini pozitivizam.

, ovdje se eli sve unaprijed predvidjeti i vrsto odrediti.

Tri strukturirane vrste kurikuluma

Zatvoreni

Otvoreni

Mjeoviti

Zatvoreni Odgovara tradicionalnom poimanju

nastavnog plana i programa.

Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadae koje treba postii.

Detaljno razraeni programski sadraji, gotovo programirani tijek nastave.

Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udbenika.

Katalozi znanja

Unutarnje vrednovanje: uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa.

Sve je fiksirano i pedagoki programirano.

Nema vremena za spontane izazove ili neplanirane situacije.

Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje uenika.

Uitelj nema veeg profesionalnog suverenita. (Sveden je na dobra obrtnika.)

Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u Njemakoj 1970-tih godina, pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti.

Fleksibilna metodologija izrade

Fleksibilan odabir sadraja i nain rada

Prednost se daje okvirnim uputama

unutar kojih se stvaralaki realizira izvedbeni program.

Maksimalno cijeni inicijativu uenika i uitelja.Osobito je naglaena njegova socijalno-komunikativna

komponenta.

Vani su meusobni odnosi uenika-uitelja-roditelja.

Otvoreni kurikulum

Otvoreni kurikulum Fleksibilna metodologija izrade


Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralaki realizira izvedbeni program.

Maksimalno cijeni inicijativu uenika i uitelja.

Osobito je naglaena njegova socijalno-komunikativna komponenta.


Mjeoviti tip kurikuluma Smatra se danas modernom vrstom

kurikuluma.

On manje trpi propisanost.

Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i ugrauju izvedbene jezgre.

Nude se kurikulumske jezgre kao radne cjeline.

Uitelju se preputa da slobodno odabere organizaciju i metode rada.

Prijelazni oblik s normiranog na humano-kreativni kurikulum suvremeng odgoja i

Didaktika

4. predavanje

RN 3. semestarTamara Kisovar-Ivanda


Sveuilite u Zadru

Kurikulum kratka rekapitulacija

KURIKULUM

suvremenog odgoja, obrazovanja i kole

je proces koji podrazumijeva znanstveno

zasnivanje CILJA, ZADATAKA,

SADRAJA,

PLANA I PROGRAMA, ORGANIZACIJU i

TEHNOLOGIJU PROVOENJA te razliite oblike EVALUACIJE UINAKA.

To nije

- nastavni plan i program

- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi

Kurukulumska (kurikularna) os

Ciljevi SadrajiUiteljski potencijal.

Nastavna

tehnologija

organizacija

Evaluacija

uinaka

Dva dominantna kurikulumska

koncepta

1. HUMANISTIKI KURUKULUM orijentiran na razvoj

2. FUNKCIONALISTIKI KURIKULUM-

orijentiran na proizvod (mjerljivo

postignue)

Humanistiki kurikulum orijentiran na razvoj

Tei pedagoki otvorenom pristupu.

Usmjeren je na uenika.

Uenicima treba pruiti mogunost da ue aktivno, partnerski, otkrivajui, projektno, kreativno, u ozraju prijateljskih odnosa.

Vano je suradnitvo i prijateljstvo meu uenicima te kolegijalnost meu nastavnicima.

Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju viestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala.

Funkcionalistiki kurikulum orijentiran na mjerljivo postignue

Pragmatino poimanje kurikuluma

Vie je orijentiran na praksu i osposobljavanje.

U suglasju s naelima radne kole (Dewey) poetkom 20. st. u Americi.

Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma odrao se do danas u stajalitima koji od kole oekuju samo praktini pozitivizam.

Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograuju neki sadraji , ovdje se eli sve unaprijed predvidjeti i

Tri strukturirane vrste kurikuluma

Zatvoreni

Otvoreni

Mjeoviti

Zatvoreni kurikulum

Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa.

Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadae koje treba postii.

Detaljno razraeni programski sadraji, gotovo programirani tijek nastave.

Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udbenika.

Katalozi znanja

Unutarnje vrednovanje: uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa.

Sve je fiksirano i pedagoki programirano.

Nema vremena za spontane izazove ili neplanirane situacije.

Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje uenika.

Uitelj nema veeg profesionalnog suverenita. (Sveden je na dobra obrtnika.)

Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u Njemakoj 1970-tih godina, pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti.

Otvoreni kurikulum Fleksibilna metodologija izrade


Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralaki realizira izvedbeni program.

Maksimalno cijeni inicijativu uenika i uitelja.

Osobito je naglaena njegova socijalno-komunikativna komponenta.


Mjeoviti tip kurikuluma Smatra se danas modernom vrstom

kurikuluma.

On manje trpi propisanost.

Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i ugrauju izvedbene jezgre.

Nude se kurikulumske jezgre kao radne cjeline.

Uitelju se preputa da slobodno odabere organizaciju i metode rada.

Prijelazni oblik s normiranog na humano-kreativni kurikulum suvremeng odgoja i

. to je Nacionalni okvirni kurikulum?

Nacionalni okvirni kurikulum

temeljni je dokument u kojemu su

prikazane sastavnice kurikulumskoga

sustava:

vrijednosti, ciljevi, naela,

sadraj i opi ciljevi odgojno-obrazovnih podruja, vrjednovanje uenikih

postignua te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja

nacionalnoga kurikuluma.

Usmjerenost prema

kompetencijamaRazvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena

na uenike kompetencije predstavlja jedan

od glavnih smjerova kurikulumske

politike u europskim i drugim zemljama.

Europska Unija odredila je

osam temeljnih kompetencija za

cjeloivotno obrazovanje. Obrazovna politika RH je

KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM

JEZIKU

odnosi se na osposobljenost za pravilno i

stvaralako usmeno i pisano izraavanje itumaenje koncepata, misli, osjeaja,

stavova i injenica te jezino meudjelovanje u nizu razliitih drutvenih i kulturnih situacija: obrazovanje, rad,

slobodno vrijeme i svakodnevni ivot;

ukljuuje takoer razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika

na pozitivan i drutveno odgovoran nain.

KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM

JEZICIMA

odnosi se na osposobljenost za

razumijevanje,

usmeno i pisano izraavanje i tumaenjekoncepata, misli, osjeaja, stavova i injenica

na stranomu jeziku u nizu razliitih kulturnih i drutvenih situacija. Znaajna je sastavnica

ove kompetencije razvijanje vjetina meukulturnoga razumijevanja.

MATEMATIKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U

PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI

- odnosi se na osposobljenost uenika za razvijanje i primjenu matematikoga miljenja u rjeavanju problema u nizu razliitih svakodnevnih situacija;

- prirodoslovna se kompetencija odnosi na

osposobljenost za uporabu znanja i kojima

se objanjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zakljuivanja na temelju injenica

DIGITALNA KOMPETENCIJA

odnosi se na osposobljenost za sigurnu i

kritiku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije

* za rad

* u osobnomu ivotu

* drutvenomu ivotu.

UITI KAKO UITI

obuhvaa osposobljenost za proces uenja i ustrajnost u uenju,

organiziranje vlastitoga uenja, ukljuujui uinkovito upravljanje vremenom i

informacijama kako u samostalnomu

uenju, tako i pri uenju u skupini.

SOCIJALNA I GRAANSKA KOMPETENCIJA

obuhvaa osposobljenost za meuljudsku i

meukulturnu suradnju.

INICIJATIVNOST I PODUZETNOST

odnosi se na sposobnost pojedinca da

ideje pretvori u djelovanje.

Ukljuuje stvaralatvo, inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te

sposobnost planiranja i voenja projekata radi ostvarivanja ciljeva. Temelj je za

voenje svakodnevnoga, profesionalnoga i drutvenoga ivota pojedinca.

KULTURNA SVIJEST I IZRAAVANJE

Odnosi se na svijest o vanosti stvaralakoga izraavanja ideja, iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija.

Takoer, ukljuuje poznavanje i svijest o lokalnoj, nacionalnoj i europskoj kulturnoj

batini i njihovu mjestu u svijetu.

Zato nacionalni? Zato okvirni? Zato kurikulum?

NACIONALNI je zato to se donosi usuglaeno na nacionalnoj razini.

OKVIRNI je zato to prua najiri okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja pouavanja i

odgojno-obrazovnog procesa uenja. Slui za ureivanje odgojno-obrazovnoga sustava.

(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)

KURIKULUM sa znaenjem tijeka odrastanja, odgoja i obrazovanja

djeteta/uenika, tijeka

Odgojno-obrazovni ciljevi

1. Osigurati sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unaprjeivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s

njihovim sposobnostima i sklonostima

2. Razvijati svijest uenika o ouvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne

batine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta

3. Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu

jeziku kao bitnomu imbeniku hrvatskoga identiteta, sustavno njegovati hrvatski

standardni (knjievni) jezik u svim podrujima, ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava

4. Odgajati i obrazovati uenike u skladu s opim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima,

ljudskim pravima te pravima i obvezama

djece, osposobiti ih za ivljenje u multikulturnom svijetu, za potivanje razliitosti i snoljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u

5. Osigurati uenicima stjecanje temeljnih (opeobrazovnih) i strukovnih kompetencija

osposobiti ih za ivot i rad u promjenjivu drutveno-kulturnom kontekstu prema

zahtjevima trinoga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih

tehnologija, znanstvenih spoznaja i

dostignua

6. Poticati i razvijati samostalnost,

samopouzdanje, odgovornost i kreativnost

u uenika

Koje su sastavnice Nacionalnoga

okvirnoga kurikuluma? drutveno-kulturne i odgojno-obrazovne

vrijednosti

ciljevi koji izraavaju oekivana uenika postignua

tijekom odgoja i obrazovanja

znanja i vjetine koje svaki uenik treba usvojiti te

sposobnosti i stavove koje treba razviti

metode, sredstva i oblici rada

odgojno-obrazovna podruja kao temeljni sadraj

MEUPREDMETNE TEME

Planiranje i ostvarivanje meupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonosepovezivanju odgojno-obrazovnih podruja i nastavnih predmeta.

kole imaju mogunost razraivati predloene meupredmetne teme i osmisliti naine na

koje e ih ostvariti.

Meupredmetne teme kole mogu ostvariti na vie naina.

Nacionalni okvirni kurikulum predvia ostvarivanje

ovih meupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadraja i/ili modula:

Osobni i socijalni razvoj

Zdravlje, sigurnost i zatita okolia

Uiti kako uiti

Poduzetnitvo

Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije

Graanski odgoj i obrazovanje.

Didaktika 5. predavanje

Pripremanje i izvoenje

nastave


RN 3. semestar

Pripremanje i izvoenje nastave

Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je

uiteljske obveze.

Pripremanje za odgojno-obrazovni proces

pretpostavlja da uitelj vlada svim strunim,

pedagokim, didaktikim, metodikim i

psihologijskim znanjem na razini operativnosti

kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti

tijek odgojno-obrazovnog procesa (u naelu

jednog nastavnog sata).

Tipovi nastavih sati1. Uvoenje uenika u nastavnu cjelinu ili temu

2. Spoznavanje novih nastavnih sadraja

3. Nastavno uvjebavanje

4. Nastavno ponavljanje i usustavljivanje

5. Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspjenosti

odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje

uenikih postignua)

Bez obzira o kojem se tipu sata radi, svaki nastavni

sat ima uopeno govorei 3 mega etape: pripremni,

glavni i zavrni dio sata

UVOENJE U NASTAVNU CJELINU

Zadatci: pobuditi zanimanje za odreene sadraje

(psiholoko-motivacijska priprema)

pruiti pregled sadraja kojima e se u narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)

pruiti saznanja na kojim e se izvorima i s kojim pomagalima sluiti ostvarenju postavljenih zadaa (materijalno-tehika priprema)

SPOZNAVANJE NOVIH

NASTAVNIHSADRAJA

Zato spoznavanje, a ne obrada?

Naelni kronoloki slijed etapa:

1. Priprema ili uvodni dio sata


3. Uvjebavanje

4. Ponavljanje

5. Provjeravanje


UVOENJE U SREDINJI PROBLEM NASTAVNOG SATA

Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadraja: stvoriti povoljnu psiholoku klimu za spoznavanje

novih sadraja (afektivna komponenta)

stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja novih sadraja (kognitivna komponenta)

ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala uenika (konativna komponenta)

Modaliteti stvaranja preduvjeta su razliiti i ovisni o sadraju koji se obrauje

2. Spoznavanje novih nastavnih

sadraja etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju

novi sadraji

nuno je potivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoko-didaktiko-metodikom i materijalno-tehnikom smislu

odrediti ekstenzitet (koliina), intenzitet (razina, dubina analize) i strukturu samih sadraja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i sloenosti problema)

3. Uvjebavanje novih nastavnih sadraja

Cilj: da se novousvojeni sadraji podignu na viu razinu usvojenosti ili razinu osvijetenosti i operativnosti

Zadatak: da se steena znanja uvrste na daljnjim primjerima i ukljue u vlastiti sustav znanja

4. Ponavljanje novih nastavnih

sadraja

Cilj: da se novousvojeni sadraji dovedu u svoj ''prirodni kontekst'', tj. da ih se

integrira u strukturu iz koje su proistekli

(usustavljivanje)

5. Provjeravanje usvojenosti novih

nastavnih sadraja

traenje povratne informacije o usvojenosti sadraja

u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji uitelj e dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad

RAZLIKA IZMEU UVJEBAVANJA I PONAVLJANJA

2 temeljne razlike:

Vjebanje je usmjereno na funkcionalne zadatke nastave.

Vjebanje slijedi logiku pamenja (kako se uilo, tako se i vjeba)

Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili kognitivne zadatke nastave.

Slijedi logiku miljenja, a ne smije slijediti

logiku pamenja

Primjer priprave za nastavni sat

RAZRED: KOLA: NADNEVAK:

NASTAVNI PREDMET:

TEMA:

NASTAVNA JEDINICA:

1.Kljuni pojmovi:

2.Potrebno predznanje:

3.Preporuke za metodikuobradu:

4.Primjeri korelacije s drugimpredmetima:

5.Oekivani ishodi uenja:

6.Sadraji za daroviteuenike:

8.Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

9.Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji:

10.Nastavni oblici:

11. Metode rada:

PLAN PLOE

Etape sata Tijek nastavnog procesa



3. Uvjebavanje

4. Ponavljanje

5. Provjeravanje

BLOOMOVA TAKSONOMIJA

OBRAZOVNIH CILJEVADidaktika 6. predavanje


Odjel za izobrazbu uitelja Zadarskog sveuilita

3. Semestar RN

BLOOMOVA TAKSONOMIJA

OBRAZOVNIH CILJEVA

Benjamin Bloom je s timom strunjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50.-ih godina 20.

st. prouavao razne oblike ponaanja tijekom uenja .

On je primjetio da 95% pitanja na testovima zahtijeva od uenika razmiljanje samo na najnioj razini.

Rezultat prouavanja Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva

kategorizirana u tri povezana podruja :

Kognitivno (znanje)

Psihomotorno (vjetine)

Afektivno (stavovi)

Svako podruje sistematizirano je hijerarhijski

od nie ka vioj razini usvojenosti znanja.

Svaka razina pojedine kategorije sadri kljune glagole koji omoguavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda uenja na osnovu kojih uenici

mogu pokazati usvojena znanja, vjetine

i stavove.

KOGNITIVNO PODRUJE 6 kategorija u meusobno

hijerarhijskom odnosu

Znanje (prizivanje injenica i informacija)

Razumijevanje

Primjena,

Analiza,

Sinteza i

Vrednovanje

16 potkategorija

znanje pojedinosti, terminologija, nazivi pojmova i simboli, poznavanje injenica i podataka, poznavanje pravila, konvencija, tendencija i redoslijeda, poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje; apstraktno-uopena znanja, poznavanje principa, zakonitosti, poznavanje teorija i struktura, razumijevanje, provjeravanje, interpretacija, ekstrapolacija, primjena, analiza elemenata, odnosa naela, sinteza, izrada izvjea i nacrta plana za akciju; izvoenje sistema apstraktnih odnosa, vrednovanje po unutarnjim kriterijima, vrednovanje po vanjskim kriterijima...

Razine postignua- Kognitivno podruje (znanje, razumijevanje)

Prihvatljiva drutvena razina je razina primjene

AFEKTIVNO PODRUJE

5 kategorija (prihvaanje, reagiranje, usvajanje vrijednosti, organiziranost vrijednosti, razvoj cjelovitog znaenja evaluacija)

13 potkategorija (svjesnost podraaja, voljnost prihvaanja, usmjerenost panje, pasivno reagiranje, voljno reagiranje, reagiranje s zadovoljstvom, prihvaanje vrijednosti, klasifikacija vrijednosti, odabiranje vrijednosti, konceptualizacija vrijednosti, organizacija sustava vrijednosti, opa usmjerenost i karakterizacija)

Razine postignua- Afektivno podruje (stavovi i uvjerenja)

Prihvatljiva drutvena razina je razina usvajanja vrijednosti

Razine postignua

- Psihomotoriko podruje (vjetine i umijea)

Prihvatljiva drutvena razina je razina precizacije.

REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA

(ANDERSON I KRATHWOHL, 2001)

VANO O NASTAVNIM ZADACIMA!

Kada se odreuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput znati, nauiti, razumjeti jer oekivanje rezultata uenja nije dovoljno jasno odreeno.

Razliiti tipovi uenja zahtijevaju razliita ponaanja ili vjetine, razliite tipove pouke i razliite oblike procjenjivanja rezultata uenja. Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni, teko je odrediti nain procjenjivanja rezultata uenja.

OPERACIONALIZACIJA CILJEVA POELJNI/PRECIZNI I

NEPOELJNI/NEPRECIZNI GLAGOLI

POELJNI GLAGOLI

Analizirati

Opisati

Definirati

Napraviti

Usporediti

Razlikovati

Argumentirati

NEPOELJNI GLAGOLI

Znati

Razumjeti

Osvijestiti

Cijeniti

Zapamtiti

Upoznati

Nauiti

Osposobiti

Odgojno-obrazovna ekologija

8. Predavanje

DIDAKTIKA

Odjel za izobrazbu uitelja i odgojitelja

3. semestar

Odgojno-obrazovna ekologija

Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama

prema okolini.

U pedagokom smislu ona oznaava odnos subjekta

odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se

odgojno-obrazovni proces odvija, odnosno njihovo

meusobno djelovanje i utjecaj na sadraje, tijek i

ishod odgojno-obrazovnog procesa.

Elementi odgojno-obrazovne ekologije:

1. Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i

s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju

2. Kadrovski potencijal koji sudjeluje u

realizaciji odgoja i obrazovanja

3. Komunikacijski procesi u odgoju i

obrazovanju

4. Pedagoko ozraja u kojem se odgoj i

obrazovanje zbivaju.

Prostorno-materijalni uvjeti i oprema

Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju, ponekad se nazivaju i "kolskom higijenom, odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnaati svoju drutvenu ulogu. Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu rijei.

Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard.

Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko, kojih i kakvih prostora i prostorija odreena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa: broj uionica, kabineta, biblioteka, pomonih prostorija, sanitarnih vorova, sprema, ureda njihovu kvadraturu, visinu stropa, izvore svjetlosti, grijanje

Kadrovski potencijal

Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje

odgojno-obrazovne ustanove koje je nuno za

struno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog

procesa, a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i

zadaci.

Podjela osoblja (skupine): rukovodee, struno-

razvojno, nastavno, administrativno, tehniko i

pomono osoblje.

Svako od navedenih skupina osoblja ima

svoje specifine zadae u odvijanju odgojno-

obrazovnog procesa.

Slube, tijela i organi odgojno-obrazovne

ustanove (kole, naelno) dijele se prema

djelokrugu nadlenosti i odgovornosti na:

upravna (ravnatelj, kolski odbor, vijee

roditelja)

struna (struno-razvojna sluba, struni

aktivi)

pedagoka (razredna vijea i uiteljsko

vijee).

Komunikacijski procesi u odgoju i

obrazovanju

Komunikacija oznaava proces posredovanja

ili prometovanja (interakcija) izmeu nekoga

ili neega radi prenoenja poruka.

Proces prijenosa poruka: prijenos poruke od

onog koji je posjeduje i emitira (izvor,

odailja i predajnik) preko medija kojim se

poruka prenosi (kanala) do onoga kome je

upuena i koji bi je trebao prihvatiti i

razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati

povratnu informaciju o njenom prihvaanju i

razumijevanju.

Preduvjeti razumijevanja i spremnosti:

1. jasnoa poruke (bez "umova")

2. dostupnost i prohodnost kanala

3. poeljnost i poruke i poiljatelja.

Odgojno-obrazovni proces je specifina vrsta

komunikacije ija bit lei u sposobnosti i spremnosti

primatelja poruke uenika, da razumije i bude

spreman prihvaati poruke.

U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i

obrazovanja, komunikacija predstavlja osnovu

stvaranja etvrte komponente odgojno-obrazovne

ekologije, a to je stvaranje pedagokog ozraja.

Vrste i oblici komunikacije prema:

1. prirodi medija: personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehnikim medijem prijenosa poruke

2. broju sudionika: intrapersonalna (monoakcija),

interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke

3. nainu prenoenja poruke: verbalna, simbolika i

neverbalna govorom, znakom, neverbalnim izrazom

4. posredovanju medijatora poruke: neposredna, posredna i telekomunikacija face to face, putem medija, pomou tehnikih pmagala na daljinu

5. poloaju sudionika: autokratska i demokratska uenik je subjekt-objekt u komuniciranja

6. mogunosti izraavanja povratne informacije:jednosmjerna i dvosmjerna: poloaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjekt:subjekt (nema/ima povratne informacije o

razumijevanju)

Pedagoko ozraje ili odgojno-obrazovna

klima

Pedagoko ozraje ili odgojno-obrazovna

klima predstavlja ukupnost odnosa meu

sudionicima odgojno-obrazovnog procesa.

Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj

komponenti, odnosno na kvaliteti odnosa meu

sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i

atmosferi koja u tom procesu vlada.

Socijalna komponenta odnosa meu sudionicima

odgojno-obrazovnog procesa temelji se:

1.na naelu raspodjele socijalne moi meu

sudionicima (dominantno i integrativno ponaanje

uitelja; autoritativno, demokratsko i indiferentno

voenje; direktivan i nedirektivan pristup nastavi)

2.na raspodjeli statusa i uloga meu sudionicima

procesa

3.na odnosu uitelj-uenik(~ci) i

4.odnosu uenik-uenik.

Ozraje emocionalna komponenta

Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna

procesa samo je manifestni izraz socijalne

komponente odgojno-obrazovna procesa.

Temelji se na osjeaju ugode ili neugode u

odgojno-obrazovnom procesu, a koji je prije svega

temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom

moe biti vezan uz odgojno-obrazovna sadraje i

specifine situacije odgojno-obrazovna procesa.

Pozitivno ozraje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajue djelovanje na frustrirajue i determinirajue imbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa, ili pak umanjuje njihov znaaj.

Znakovi naruenog pozitivnog ozraja:

1.pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremeaja u ponaanju

2. lo uspjeh uenika

3.veliki broj izostanaka uenika i/ili uitelja

4.strah ili/i dosada u odgojno-obrazovna procesu.

Linost uitelja presudan je imbenik i tvorac pozitivnog pedagokog ozraja.

DIDAKTIKA

9. PREDAVANJE

Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa

didaktika naela


3. Semestar

Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa

didaktika naela

Didaktika naela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave. Redovito su predstavljena kao dihotomije:

Naelo zornosti i apstraktnosti nastavne sadraje nuno je usvajati na konkretnim

injenicama koje omoguavaju doivljavanje i stvaranje predodaba te potiu aktiviranje misaonih aktivnosti koje omoguavaju usvajanje i onih sadraja koji predstavljaju apstrakcije.

N. postupnosti i sustavnosti - nastavni sadraji trebaju se usvajati postupnim radom

i stvaranjem preglednog sustava znanja.

PRAVILA: o od poznatog k nepoznatom

o od konkretnog k apstraktnom

o od lakeg k teem

o od blijeg k daljem

o od jednostavnog k sloenom

Naelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktike

struktuiranosti

nastavni sadraji zbog svoje sloenosti trebaju biti

oprimjereni i didaktiki oblikovani tako da

omoguavaju uvid u cjelinu sadraja

Naelo primjerenosti i akceleracije

nastavni sadraji trebaju biti struktuirani tako da

budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika, ali

i da omoguavaju te potiu njegov razvoj i

napredovanje.

Naelo aktivnosti i razvoja

znanja, vjetine i navike stjeu se aktivnim

odnosom prema sadrajima nastave, ime se

postie razvoj pojedinca i ostvaruju

pretpostavke stvaralatva.

Naelo historinosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadraji trebaju biti

prezentirani tako da omoguavaju uvid u

genezu i stanje problema te omoguavaju

njegovu anticipaciju u budunosti.

Naelo korelativnosti i ekonominosti (racionalizacije) - nastavni sadraji trebaju biti

struktuirani tako da meu njima postoji povezanost

koja omoguava da se na didaktiki osmiljen nain

sa to manje utroka vremena, snage i sredstava

postigne to vei i bolji uinak.

Naelo koncentracije i disperzije

nastavne sadraje nuno je usvajati u to

konciznijem i vremenski ogranienijem razdoblju,

ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadraja

na vie razina kako bi se uoila

multidimenzionalnost i multikauzalnost meu

pojavama objektivne stvarnosti.

Naelo diferencijacije i integrativnosti

nastavni sadraji zbog svoje sloenosti trebaju biti

ralanjeni tako da omoguavaju uvid u tvorne

elemente problema, ali se uvijek moraju prezentirati

samo kao dio cjeline.

Naelo obrazovljivosti i odgojnosti


svaki obrazovni sadraj u sebi sadri odgojne

elemente (poruke), i obrnuto.

Naelo individualnosti i socijalizacije


respektiraju specifinosti individualiteta, njegove

razlike, ali da se istovremeno stvaraju i oblici

drutvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini.

Naelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja

nunost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja

svih odgojnih imbenika kako bi se polazniku-

tieniku omoguilo stjecanje konzistentnije slike

svijeta te mu se tako omoguilo formiranje okvira

referencije za samostalno djelovanje.

NASTAVNE METODE RADA

MENTORICA: Tamara Kisovar IvandaSTUDENTICE: Nikolina Mazanik i

Nikolina tefani

UVOD Nastavne metode su naini rada uitelja i

uenika pri emu uenici stjeu znanja i razvijaju sposobnosti

Uenje se sve vie shvaa kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvanije osobno iskustvo uenika

Uitelj usmjerava i potie uenika na odreena iskustva, a potom mu pomae u preoblikovanju tog iskustva u znanje

OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA:

verbalne i

vizualne nastavne metode

Vrlo je vano u nastavi primjenjivati vie

metoda rada i meusobno ih kombinirati

U verbalne metode ubrajaju se:

Metoda usmenog izlaganja pripovijedanje

objanjavanje

Metoda razgovora

Metoda itanja i rada na tekstu

Metoda pisanja

Vizualne metode dijele se na:

Dokumentacijske

Demonstracijske

Eksperimentalne

U povijesnom razvoju didaktike teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode:

METODA DEMONSTRACIJE

Demonstracija u didaktikom pogledu je

pokazivanje u nastavi svega onoga to je

mogue perceptivno doivjeti

Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prije

svega o nastavnikovoj sposobnosti da izmeu

veeg broja nastavnih sredstava odabere

najpogodnije nastavno sredstvo

METODA PRAKTINIH RADOVA

Za izvoenje praktinog rada potrebna je

materija, energija, organ rada i orue za rad

Metoda praktinih radova se moe primijeniti

u razrednoj/predmetnoj uionici, kabinetu,

pomonim kolskim prostorijama, kolskom

vrtu, prirodi, arheolokim iskopinama, svuda

gdje uenici mogu doi u neposredan doticaj sa

stvarnou

METODA CRTANJA

Metoda crtanja je nain rada nastavnika i

uenika pri emu se pojedini dijelovi nastavnih

sadraja izraavaju crteom

METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na svakom

satu primjenjuju uenici

S obzirom na stupanj samostalnosti moemo

razlikovati vezane i poluvezane pismene radove

METODA ITANJA I RADA NA TEKSTU

Radom na tekstu uenici svladavaju tehniku

itanja, pravilno koritenje teksta udbenika,

radne biljenice, itanke, asopisa,

osposobljavaju se za samostalan rad na

tekstualnim izvorima znanja

METODA RAZGOVORA

Razlikujemo vie vrsta, oblika razgovora:

Katehetiki razgovor

Razvojni razgovor

Slobodni razgovor

Diskusija

Oluja ideja

METODA USMENOG IZLAGANJA

Metoda usmenog izlaganja zasniva se na

prijenosu informacija verbalnim kanalom od

njegova izvora (uglavnom uitelja) do

Primatelja informacija (uenika)

Usmeno izlaganje u nastavi moe biti u obliku: pripovijedanja,

opisivanja,

obrazlaganja,

objanjavanja i

izvjetavanja.

ZAKLJUAK

Nastavne metode su naini rada uitelja i

uenika pri emu uenici stjeu znanja i

razvijaju sposobnosti

Osnovna podjela nastavnih metoda je na

verbalne i vizualne nastavne metode

Didaktika 11. predavanje

Alternativne koleTamara Kisovar-Ivanda


3. semestar

Razrednopredmetnisatni sustav

Razrednopredmetnisatni sustav u kolstvu egzistira kao vrst pedagoki koncept ve oko 350 godina.

U vrijeme tih 350 godina mnogi su pedagozi ponudili svoje pedagoke koncepte za poboljanje odgojno-obrazovnog procesa odnosno za utemeljenje takva odgoja koji je

blii prirodi i potrebama djeteta.

Najistaknutija su uenja J.J. Rousseaua, H. Pestalozzia.

XIX. st. Pokuaji odstupanja od koncepcije intelektualistike kole

Jedan od tih pokuaja je otvaranje kole za seljaku djecu L. N. Tolstoja koja se smatra za jednu od prvih alternativnih kola.

Glavna Tolstojeva ideja je djeci nuditi potpunu slobodu u pogledu posjeivanja nastave .

Ta e se ideja kasnije nai i u konceptima nekih pedagokih rjeenja reformne pedagogije i nove kole (npr. Summerhil).

Reformna pedagogija i pokret nove kole u prvim desetljeima XX. stoljea

Poetkom dvadesetog stoljea javlja se u Europi i Americi vie pokuaja radikalne preobrazbe unutrnje organizacije kole.

Veina je tih pokuaja utemeljena kao cjeloviti pedagoki projekt od kojih su se neki odrali i do danas kao modeli alternativnih ili slobodnih kola.

Neki od tih modela:

Summerhill

Montessori

Waldorf

PEDAGOKA KONCEPCIJA CELESTINA FREINET-a

Freinet propagira uenje u prirodi ili na prirodnim izvorima bez obveznih udbenika. Udbenike izrauju djeca uz pomo uitelja.

pet elemenata koji su bitni u teoriji odgoja C. Freineta :

razredna samouprava u obliku suradnje

samostalnost

suradnja uenika u razredu

uenje otkrivanjem u poticajnoj okolini

slobodniji izraz djece u irem znaenju

U dananjim dravnim kolama nalazimo mnogo elemenata za koje se zalagao C.

Freinet, a da se to nigdje posebno ne

istie niti su uitelji toga svjesni.

To je samo jedan od pokazatelja koliko je Freinet dobro uoavao pravce unutarnje reforme kolske organizacije.

TEORIJA ODGOJA I KOLE MARIJE MONTESORI

Svoju koncepciju odgoja M. Montessori zasniva na spoznajama o razvojnim fazama djeje osjetljivosti.

Zadovoljavanje tih razvojnih faza polazi od dvije pretpostavke:

1.Djeca imaju priroene snage za samorazvoj

2.Te se priroene snage aktiviraju ako su djeca okruena povoljnom sredinom.

Njena se odgojna metoda zasniva na samoodgoju i samopouavanju.

Zadaa je uitelja da osiguraju odgovarajuu sredinu i materijale koji e poticati samoaktivnost djece.

Pedagoka koncepcija i kole Marije Montessori

Maria Montessori je zapoela s definiranjem osnova svoje pedagoke koncepcije u prvom desetljeu dvadesetog stoljea.

To je vrijeme procvata pokreta aktivne odnosno radne kole.

Pretjerana dominacija frontalne nastave i razredno-predmetno- satni sustav potaknuli su i

M. Montessori da potrai i ponudi nova didaktika i pedagoka rjeenja.

I model M. Montessori nosi neka zajednika obiljeja pokreta reformne pedagogije koji je u to vrijeme jaao u Europi:

vie runog rada i aktivnog uenja djece

vie slobode za djecu i uitelje

te naputanje krute forme koju nudi razredno satni sustav.

Uitelj je tu da slui kao organizator i usmjeriva, a nije pouavatelj niti predava.

Dijete je polazite za izbor metoda i za izbor sadraja rada, a ne neki unaprijed odreeni program ili uiteljeva samovolja.

Marija Montessori je takoer pojasnila zato djeca obiavaju unitavati kolsku imovinu: naime, ako se djeca ne osjeaju ugodno tamo gdje jesu i ako im se ne svia ono to rade skloni su tome da to promjene te stoga

unitavaju sve oko sebe da bi si prilagodili prostor u kojem borave.

Montessori kola u Zagrebu

Uenje je prirodni proces usvajanja znanja, a

Montessori metoda

pomae djetetu da slijedi svoj ritam savladavanja

gradiva i zadovoljavanja

interesa.


Nakon jutarnjeg kruga, nastava zapoinje slobodnim radom za

vrijeme kojeg djeca

samostalno, uz budni

nadzor uiteljica, rjeavaju svoja dnevna i tjedna zaduenja.


Montessori didaktiki materijali pomaudjeci usredotoiti panju na rad koji obavljaju, ui ih strpljenju i

odgovornosti.

ALTERNATIVNE KOLE INTERNATSKOG TIPA

U svijetu djeluju i razni modeli internatskih alternativnih kola.

U takvim kolama broj djece rijetko prelazi broj 150.

Postoje kole u kojima se koluju samo djeca smjetena u internatu ali i one u koje dio djece dolazi iz obiteljskih stanova.

SUMMERHIL

Neill je godine 1921. osnovao privatnu

kolu internatskog tipa na dosta originalnoj pedagokoj paradigmi.

Kad je osnivao tu kolu, Neilla je rukovodila ideja: stvoriti kolu koja odgovara djetetu, a ne dijete koje odgovara koli.

U toj se koli djeci nastoji pruiti sloboda da budu ono to jesu i da osjete kako su prihvaena. Neill smatra kako je dijete po prirodi mudro i realno. Ako mu se

omogui da bude samostalno, ako mu odrasli ne sjede na glavi sa svojim savjetima, ono e se razviti najvie to moe.

U summerhilskoj koli pohaanje nastave nije obvezno. Raspored sati postoji, ali njega se moraju pridravati samo nastavnici. Obrazovanje treba prilagoditi

potrebama i mogunostima djece.

The function of the child is to live his own life not the life that his anxious

parents think he should

live, not a life according to

the purpose of the

educator who thinks he

knows best.

A.S. Neill

SUMMERHIL

JENA PLAN U EUROPSKIM KOLAMA

Peter Petersen, njemaki sveuilini profesor,osnovao je Jena-plan u europskim kolama.

Traio je uzor za organiziranje osnovnih kolskih aktivnosti u obiteljskom stilu ivljenja, tj. zalagao se za kole obitelji.

1911. g. se ukljuio u aktivnosti kolskih reformi, a smatrao je da su kolska praksa i znanstveni rad nerazdvojni.

Istie ulogu igre i rada isto kao i Marija Montessori. Posebnu pozornost posveuje razgovoru i raznim sveanostima jer su one jako bitne u naim ivotima. Takoer mu je bila bitna i briga za socijalne odnose u grupi te odgoj djece za ivot u zajednici.

WALDORFSKE KOLE

Prvu waldorfsku kolu osnovao je Rudolf Steiner u Stuttgartu 1919. godine.

U to vrijeme bile su dominantne nove pedagoke ideje:

- novi pristupi aktivnostima uenika,

- novo shvaanje nastavnog plana i programa,

- preispitivanje modela vrednovanja rada uenika te humaniziranje odgojne komunikacije

potaknuto idejama pedocentrizma

U ovim kolama zadatak odgajatelja u predkolsko vrijeme je da osigura adekvatne fizike uvjete za razvoj jer ti fiziki uvjeti djeluju na razvoj, kao npr. prostor, boje, predmeti...

Vezu s okolinom dijete ostvaruje oponaanjem i preko uzora. Zbog te sklonosti oponaanju treba osigurati da se u djetetovoj okolini ne dogaa nita to ono ne bi smjelo oponaati.

Osnova waldorfske pedagogije i odgoja je povezanost tijela, due i duha u ovjeku.

Waldorfske kole funkcioniraju kao dinamian socijalni organizam roditalja, uenika i uitelja.

Pedagozi u ovim kolama smatraju da su udbenici sadrajno preuski za uenje jer im nedostaje iv i dinamian prikaz cjelokoupnog dogaanja svijeta i ovjeka.

Nema ni ocjena jer se smatra da je uenje bez straha bolje i uspjenije.

Takoer nema ni padanja razreda jer se polazi od pretpostavke da nema apsolutno

nesposobna djeteta te da svakom treba

omoguiti da tijekom kolovanja postigne optimalan uspjeh.

SLOBODNA KOLA U BOCHUMU

U Njemakoj vlada trend otvaranja vie kola s manjim brojem uenika.

Jedna od takvih koli je i Slobodna kola u Bochumu.

Tamo vladaju prijateljski kontakti, a u uionicama imaju i leajeve za odmor i hladnjak ako djeca ogladne, tako da su to

zapravo mali stanovi, a ne uionice.

Kao ni u waldorfskim kolama nema ocjena niti ponavljanja razreda.

Jedna od glavnh stvari je zadovoljenje poteba za sigurnou, pripadanjem i ljubavlju.

Djeca imaju odreena zajamena prava, ali i odgovornost.

Kao i u drugim slinim kolama vano je i iskustveno i socijalno uenje.

U najnovijem propagandnom materijalu parola ove kole je : U ovoj se koli ui glavom, srcem, rukama i nogama!

Uitelji se brinu da se dijete razvije i kognitivno i afektivno i psihomotoriki.

OGLEDNA UMSKA NARODNA KOLA NA TUKANCU

Franjo Higy-Mandi se smatra utemeljiteljem Ogledne umske narodne kole na Tukancu, koja je djelovala od 1929. do 1941. g.

Glavni princip kole je bio odgoj i nastava u prirodi.

Naime, Higy-Mandi je uvidio da su ljenici jo u 19. stoljeu uoili da zatvorene uionice ne pruaju dovoljno svjetla, istog zraka i slobode kretanja pa su uenici zato blijedi, anemini i nervozni.

Na Treem meunarodnom kongresu kola u prirodi (Hannover, 1936) Higy-Mandi istie etiri temaljna principa umskih kola:

higijenski

pedagoko-psiholoki

socijalno-etiki

estetski

Izvori znanja su kao i kod Freineta primarni izvori, a ne udbenici.

Osim primarnih izvora, za odgoj je bitan i rad te igra.

Igra ima, po Higy-Mandiu, funkciju razvoja motorike, funkciju stjecanja znanja u prirodi, funkciju socijalizacije, oslobaanja i oputanja te stvaranja vedre atmosfere u radu.

Alternativne kole u Hrvatskoj

Od gotovo pola milijuna uenika u Hrvatskoj, manje od 300 ih se koluje u alternativnim kolama.

Odnosno, od 800 osnovnih kola, tri su alternativne - dvije Montessori (Zagreb i Rijeka) i jedna waldorfska (Zagreb).

Iako su prisutne godinama (od 2003., odnosno 2004. godine), nemaju jasno definiran status.

One se slubeno ne ubrajaju u privatne kole, jer su im osnivai udruge roditelja ili nastavnika, koji ujedno ine lanove predsjednitva kole.

Ipak, mjeseno kolovanje djeteta u alternativnoj koli financijski je nedostino veini graana.

Prednosti koje navode pobornici

alternativnih kola

U alternativnim kolama djeca sudjeluju u upravljanju stvarima koje su bitne za

njihov svakodnevni ivot i meusobne odnose u zajednici. Zajedno s uiteljima demokratskidonose pravila rada i meusobnih odnosa.

U sluaju njihova krenja, sankcije vrijede kako za uenike tako i za profesore i cjelokupno osoblje kole.

Obrazovanje u demokratskim kolama trebalo bi omoguiti djeci takav razvoj da

istodobno budu individualci i lanovi zajednice. ivot u samoupravljanju nedvojbeno ima tajuinak. Djeci je potrebno odrastanje bez discipline, jer disciplina stvara

strah, a strah stvara

neprijateljstvo meu ljudima.

Jedina prihvatljiva disciplina je samodisciplina kojakoja se temelji na ovjekovom vlastitom osjeaju odgovornosti prema sebi i drugima koji bi svaki svaki ovjek samostalno razvio kad bi mu se to jo od djetinjstva doputalo.

U uobiajenim je kolama poslunost vrlina, i to u tolikoj mjeri da su kasnije u

Nedostaci alternativnih kola

Povezivanje djece sa svojom vlastitom prirodom, koja ne sadri nita od onih loihstrana koje se ivotom u drutvu razvijaju.

ini da se uenici vraaju u vanjski svijetnepripremljeni i neprilagoeni materijalistikom, konkurentskom i individualistikomdrutvu.

didaktika prezentacije

Documents