dekonstrukcija prostora afrim a. rexhepi

7/28/2019 Dekonstrukcija prostora Afrim A. Rexhepi

1/6

Afrim A. Rexhepi

44

Dekonstrukcija prostora1

U ogledalu vidim se tamo gdje nisam, u jedom virtualnom prostoru

koji se otvara iza povrine, ja sam tu gdje nisam, vrsta sjene kojami daje svoju vidljivost, to mi omoguuje da vidim gdje sam odsutan utopija ogledala. Ali, to je takoe heterotopija, jedan vid povratneveze: tek pred ogledalom otkrivam se kao odsutan, na mestu gdje sam

ja, jer ja ne vidim ja tu.

Michel Foucault

Ono to intrigira danas, u vrijeme interdisciplinarnih iskuenja jest pozicijaestetskog razbiranja svijeta, pozicija dekonstrukcije znanja i estetike.Kritika, izgleda jo nedovoljno povezuje pesnike s pesnicima, nedovoljno poezijuobjanjava poezijom.2 Logika dekonstrukcije prepozicionira stvari, distinkcijateorijsko estetsko iz interpretativne strategije, tako zadaje cilj: dekonstrukcijaestetike kao dekonstrukcije estetskog uma u odnosu na estetski hipnogeniniobjekt. Ili kako funkcionalna odredba naglaava: umetnost je konstrukcija,

zapravo kompozija - mig vjenosti.Vjenost je centralna kategorija umjetnosti.3

1

Teorijsko- pragmatini pristup romanu Balkanski rtveni jarac Luana Starove.

2

Uhlig, Klaus: Teorija knjievne istorije, Slubeni glasnik, Zagreb, 2010; 23.

3

Gilles Deleuze, sht filozofia? Zenit, Tiran, 2008; 334.


2/6

Zenike sveske

45

Umjetnici tipa Gauguina ili Cezannea prijatno uznemiruju, no i prikazuju bezdanostistinskog ivota. Dekonstruktivno funkcionie logika one take univerzuma u kojojsu stvari takve same po sebi, jednostavno jesu. Istinska stvarnost dekonstruira,otvara se, prepozicionira se, za nas i u nas. Preko estetske funkcije pozicionira

seDasein - otvorenost bia oznauje kao umjetnost i to umjetnost percepcije iubjeivanja. Dokaz je suvian kako je umjetnosta potraga za nevidljivim. U njoj sesve zbiva po prvi put na u jedan vjean / vanvremenski nain. Da bi se percepiralacrvena boja Cezannea ili uta Van Gogha valja se pretvoriti u to to je Proustoznaio kao bie za bjegstvo, a to izdaleka potsjea na HeideggerovDasein.Mislioci kao Platon, Augustin ili Kierkegaard alili su se jer su se u doivljaju muzikeosjetili ispunjeni, cjeloviti, gdje mogunost filozofskog spekuliranja nemogua.Dekonstrukcija estetike opravdava cilj: umjetnost objanjava ti jedino prekoumjetnosti. Trebalo bi uzeti u obzir injenicu da je estetski doivljaj dekonstruktivnorelativan. Kao to utvruje Geertz: Uvjeren sam da veina Europljana afrikeskulpture percipiraju kao runog Picassa.4 Dekonstruktivni praksis je funkcionalan paumjetnost treba dekonstruirati, dovesti u pitanje objektivnu stvarnost. Nesumnjivo jeda je umjetnost starija od misli, povijesno prethodi miljenju.

Prije nego to je stvorio pojmove,ovjek je stvorio mitove i oslikao razne prizore.5

Sukus Lacana u iskazu mi smo tamo gdje nismo podrazumijeva fenomenogledala, neku vrst povratnog efekta: odsutne prisutnosti ili rekonstrukcije.Prostor koji se nalazi s druge strane stakla, Foucault odreuje kao heterotopiju:

U ogledalu sam otkrio odsutnost na mjestu gdje sam ja, jer ja ne vidim ja tu.Iz dna ovog virtualnog prostora koji se nalazi iza stakla, vraam se sebi i poinjemponovo usmjeravati svoje oi prema sebi i rekonstruirati se. Mnotvo je razliitihprostora, te drugih mjesta, istovremeno mitskih i stvarnih, uskrsavanja prostorau kojem ivimo.6

4

Caj Strandberg,A Structural Disanalogy between Aesthetic and Ethical Value Judgements, Britishjournal of Aesthetics, London, 1. 2011

5

Michael Dufrenne, ,Esthetique et philosophie, Paris,1981.

6

Michel Foucault,Dit set ecrits, Des espaces autres, in Architecture, Mouvement, Continuite, 1984.


3/6

^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

46

esti princip heterotopije, to je znaajka u odnosu na ostatak prostora, ininaknadnu funkciju: stvaranje savrenog i skladnog prostora.

Prostor je bio prazan. Sve je bio pustoU krater nije mogao da ulazi i izlazi

ovjek. Sunce kao da nije postojalo, potpuno je iezlo mitsko svjetlo iz otvorenekraterske pustoiovdje su ljudi dijelili supstanciju s ivotinjama.7

Heterotopijski krater je ogledalo odsutne prisutnosti, stvaran prostor koji se

virtuelno otvara iza povrine. Jedan tip sjena koji daje vlastitu vidljivost, podsjetnik

njihove odsutnosti, dodir s anksioznou i biti naih odnosa sa slikama prije je kognitivan, iji smisao nalazimo kroz geste ili u dodiru s fizikim - prostornapercepcija. Taj dodir / kontakt otkrivamo u liku Maria Dugainija s kratera / drugogprostora heterotopije, znai sopstvo razaranja ontologije strukture.

Mladi Mario Dugaini e, obuzet snom koji djeli s profesorom MariomArbrinijem, otkriti u Balkanu zaboravljeni ljudski arhipelag, toliko vaan za kulturnuantropologiju. Prema njegovoj ideji, i prema istraivanjima u skladu s tezomnjegovog profesora Claude Lvi- Straussa, ako bi otkrio prapleme Balkanaca,Balkanci koji su doli mnogo kasnije bi mogli skinuti sa sebe mentalnu hipotekukoju im je pridala Evropa da se nikada ne mogu osloboditi tribalistikogsindroma rtve samounitenja.8

Krater prostor ogledalo je nekodificiranost, istinska stvarnost, svaki moguiizvor informacije, koja kao teorija probabiliteta i igre (mogue kombinacije), nemoe se definirati bez potrebe i kontakta. U sluaju kratera prostora ogledala,nemamo kontrolu nad stvarima, jer smo u prostoru u kojem se stvari ne

dogaaju, one jesu kao analogije ogledala, prisutni nedostaci. Estetska percepcijaumjetnikih djela povezana je s dvije tendencije: Fehnerovom eksperimentalnomestetikom koja se ogleda kroz i preko osnovnih pravila estetske sklonosti ieksperimentalne opservacije stimulansima geometrijskih oblika te analitikimpragmatizmom kao analizom percepcije vrijednih umjetnikih radova urazumijevanju fenomenalnog estetskog iskustva.

7

Luan Starova,Kurbani ballkanik, Shkup, 2006.

8

Ibid


4/6

Zenike sveske

47

Estetski objekt ostvaruje se preko efekta koji ima na osobu, ostvaruje sepreko funkcije. Postoji objekt prostor ogledalo, ne samo za sebe , za nasi u nama. Krater prostor ogledalo odreuje se preko kategorija regularnosti(precizno, jasno, pravilno i sreeno); pobuenosti (neobino, matovito,

upeatljivo, inspirativno); atraktivnosti (lijepo, prijatno, zdravo, isto) i smirenosti(nenametljivo, blago, oputeno, smirujue). Perceptivna sinteza, u jednoj mjeriestetske percepcija kratera heterotoponosti, odreje se kroz svemir glazbeharmonica mundi. Kao to objanjava Heidegger: Grki pantenon posjedujeinherentni otvoreni prostor. Neko se moe postaviti pod svjetlom ljepote iuzvienosti9 i otkriti u sebi esencijalno, jer ovjek je dekonstruktivno bie, kao

Dasein koji luta kroz svoje postojanje, jer je prazan i necjelovit. Mi smo razlika,

na um, na razum je razlika. Ona to intrigira percepciju kratera heterotopijeu romanu je elokventna mo ironije, situacijske ironije, koja se pozicionira kaorazlika izmeu norme i oekivanja ili ambicija s jedne strane i stvarnost, s drugestrane. Zanima me sledea mogunost: dostupnost izazvana reakcijom nasituaciju, to ini situaciju ironinom.10

Slika / dekonstrukcija slike ili ironija projicira se u dekonstruktivnojsvijesti primatelja, dekonstruktivna ironija spaja dvije slike: Evropu Balkan.Roman Balkanski rtven jarac, kroz parabole i ironiju pokazuje da objektivnastvarnost, duboko u sebi sadri ideju dekonstruktivne estetske percepcijekontradikcije: svijetlo / tamno, lijepo / runo, i da se uz male stvari mijenjajuvelike, mikrouniverzum mijenja makrouniverzum. Na osnovu raspadanja

ontolokih struktura /ethos dekonstrukcije, posebno dekonstrukcija estetikekao percepcije / ukusa, ljepota vie nije singularna, ali omoguuje mnoinu relativni uinak, redefiniranje recepcijske dekonstruktivne pragme u odredbidekonstrukcije estetike kao rezultata interpretacije. I to je tako, jer u estetici

sve je tumaenje, u smislu prihvaenog ukusa, paradigma hipnogenikogestetskog objekta, a ne istine koja je zadatak teorije. U stvari, mi se povezujemosa slikama unutra, uestvujemo u njima, tvorei empatiju s njima, to pokazujeda je naa interakcija sa slikama daleko prije kognitivne prirode. Na fonu

fenomenologije Artaudaova kazalita koje govori o primatelju koji percipira

9

Martin Heidegger, O biti umjetnosti, Zagreb, 1959.

10

Gregory CurrieThe Irony in Pictures, Brit J Aesthetics 51 (2), 2011.


5/6

^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

48

kazalini dogaaj na nain na koji zmija prima glazbu kontekstualno se definirapresimboliki i prekulturni karakter umjetnosti.

U pogledu redefiniranja ontologijskog statusa dekonstruktivistike slike

(krater heterotopija / odsutna prisutnost) u savremenoj vizuelnoj kulturi,a koja se realizuje kroz komunikativnu interakciju slika nije vie platonska

odslika, ali jeste vizuelna projekcija to se u romanu oituje kao ironija dvijeslike, a ova opet funkcionira kroz dekonstruktivni interpretant - znakovni

primat slike, naslikanu sliku. Sliku definiemo kao hipnogenian objekt, usmislu koji prethodi samoprepoznavanju sopstva, uoljivu kroz objektekoji dekonstruiraju nas.11 Po fundamentalnim pojmovima Heideggera, akoji definiu teoriju estetike u parovima materija - forma, tehnika - priroda,predmet Descartesova cogita kao i tendencija Wagnera da ostvari cjelovitoumjetniko djelo u vrijeme kada je umjetnost izgubila apsolutnu vlast, kadje lijepo svodeno samo na ono to uzbuuje subjektivnu ulnost, nekakoestetiki pragmatizam Nietzschea estetike kao primjenjene fiziologije,prevedeno na dananju paradigmu glasi somaesthetics il i living beauty,

sutinski je uspjena realizacija stimulacije vjetine ivljenja, ili kao jednatemeljna tendencija dekonstrukcije estetike danas, osobito njena odreenjada filozofija tumai tjela kao nevidljive / bestjelesne objekte - instrumente.Tradicionalna teorija percepcije prema kojoj su emocije konstituenti vizualnog

iskustva pokazuje da je estetska percepcija u srcu nae interakcije sa svijetom

i da je kontradikcija realnost nasprot fikciji u stvari nefunkcionalna. Krater ogledalo / heterotopija, tj. dekonstruktivna slika ili ontologijsko raspadanjestrukture kroz mateaforu otvara novi obzor svijeta.

Iconic turn, metafora za pokuaj jedinstvenog uvida u razlike o nainupromiljanja slike bez svijeta, se raspao u krhotine i sve nas pogodio svojimnestankom kao smislene cjeline govora, pisma i slike. Metafora o povratku i

zaokretu slika govori zapravo o preokretu u ontologijsko fenomenologijskomeznaenju slike uope.12

11

Jon Baldwin, White Magic: Baudrillard and Cinema, Film Philosophy journal, London, 2010, vol. 14.

12 arko Pai,Dekonstrukcija slike, google / online pdf.


6/6

Zenike sveske

49

Citat podrazumjeva da su nai odnosi sa slikom prije svega kognitivni.

Opaaj Paula Kleea objekti me zamjeuju ili Baudrillarda objekti nas nedekonstruiraju, u romanu su funkcionalni u asu kada se Mario Dugaini nalaziu fizikoj percepciji s dekonstruktivnim objektom kraterom koji je prvi uvjetza sopstvo rekonceptualizacije. On dodiruje prostor u savrenoj formi, prostorkoji nije naopako okrenut (na prostor), ali prostor u kojem se istinski ivi.Objekt krater ogledalo / heterotopija, po analogiji je odstupanje od stvarnosti(iek), metafora nebia koje djeluje kroz dubine tijela do ispunjene i konanekonstrukcije bia. Foucaultovo predvianje nastanka prostornog doba danasdobija na intenzitetu. U savremenoj teorijskoj misli istoricizam koji favorizujevrijeme povlai se pred naletom kritikog promatranja prostora. To potvruje inova teorijska rapsrava o interpretativnoj pragmi prostora i vremena s pojaanimakcentom na prostoru u bivanju svijeta. Interpretativne pragme kratera - ogledalau romanu u kome je vrijeme ciklino, a ne linearno, (kojoj zemlji pripadate, zemljiu kojoj ivimo, mi smo uvijek ovdje, mi ne dolazimo niotkuda, mi ne idemo nigdje kako odgovaraju domorodci), demonstriraju Foucaultovo razmiljanje: Modamoemo rei da su odreeni ideoloki sukobi kojima se bavi dananja raspravasuprostavljenih strana poboni potomci vremena i odluni stanovnici prostora.13

Desupstancializacija / dekonstrukcija (tekst kao metonimijski / metaforikiproces objekt / slika, dekonstrukcija tijela) demonstriraju da percepcijaobjekta (otvoreni objekt, razotkrivanje sutine) nije pravolinijska, nego iskrivljena,treba da se okree oko objekta.14 Dekonstruktivistika otvorenost objekta,razotkrivanje sutine kroz percepciju sublimnog postavlja iznova Ecovu dilemu:Moda jo uvijek ne znamo da mislimo.

13

Michel Foucault,Dit set ecrits, Des espaces autres, in Architecture, Mouvement, Continuite, 1984.

14

Slavoj iek,Interrogating the Real, London and New York, 2006.

dekonstrukcija prostora afrim a. rexhepi

Documents