definicije siromastva

8/19/2019 Definicije siromastva

1/37

DEFINICIJE IKONCEPTI

SIROMAŠTVAProf. dr Sanela Bašić


2/37

VJEŽBA: INDIVIDUALNI RADPretpostavi da nisu studentica. Imaš posaokoji je plaćen po minimalnoj naknadi od 440,00 KM, radiš puno radno vrijeme, 52 sedmicegodišnje nema plaćenog godišnjeg odmora!."emaš ušte#evine, $iviš u vlastitoj! kući, kojaima malu okućnicu%vrt.&irma u kojoj si 'aposlena ne plaća o(ave'no'dravstveno osiguranje. )data si i imaš dvoje

djece, mla#e od *+ godina. uprug jedemo(ilisani (orac, ne'aposlen i (rine o djeci."ivo mjese-nog primanja omogućuje ampravo na dje-iji dodatak u i'nosu od 22 KM podjetetu.


3/37

U praznim poljima pripremi sveobuhvatnu i detaljnu listu troškovakoja pokazuje na koji način ćeš budžetirati raspoloživi novac u ovojsituaciji. Bez fantaziranja, budi realističnan u svojoj procjeni troškova.

Stavka budžeta IznosHrana

Stanovanje

Troškovi prijevoza doposla

Režije

Odjeća

Medicinski tretmaniTroškovi školovanja djece

Drugo

Drugo

Uku ni m esečni troškovi


4/37

Potom opiši detaljno kakav bi bio tvoj životsa ovim nansijskim ograničenjima.


5/37

KAKO DEFINIRATI SIROMAŠTVO?iromaštvo je kao društveni i politi-ki pro(lem/

nepri vatljivo! stanje stvariNa in na !o"i de#nira$o %iro$aš&'o odklju-ne va$nosti 'a (oli&i !)* %o+i"alno,(oli&i !) i a!ade$%!) de-a&i o konceptu

1e nicije spojive sa odgovarajućim o(jašnjenjimaetiologije porijekla! siromaštva i imaju implikacije'a predlo$ena rješenja

1e nicije kao politi-ki i nau-ni akti, i i'vorikontrover'ivaka de nicija se mora ra'umjeti u donosu

na o(ilje$ja odre#enog društvenog, kulturnog iistorijskog konteksta


6/37

KAKO DEFINIRATI SIROMAŠTVO?-ŠIROKO ILI USKO...?

Denicije se razlikuju po svojoj širini ili uskosti, usmislu: da li su ograničene na materijalno jezgro,ili da li uključuju relacijsko/simbolične faktorespojive sa siromaštvom

a. 3 iromašni su oni koji imaju ne(ri 'a&l"i'o ni/a!%&andard /-o0 nedo%&a!a e!ono$%!i re%)r%aallerod, *665!

b. “Siromaštvo ima različite manifestacije , uključujućinedostatak dohotka/prihoda i produktivnih resursa kakobi se osiguralo održiv život; glad i pothranjenost, lošezdravlje, nedostatak ili ograničen pristup obrazovanju idrugih osnovnim uslugama, povećan morbiditet imortalitet od bilesti, beskućništvo i neodgovarajućestanovanje, nesigurno okruženje i socijalnu diskriminacijui isključenost ” (Kopenhagenska deklaracija UN-a, 1995.)


7/37

KAKO DEFINIRATI SIROMAŠTVO?- PREKONIVOA DOHOTKA ILI NIVOA ŽIVOTNOGSTANDARDA?

Denicije se r azlikuju po tome da li su utemeljene nakonceptualizaciji koja se tiče materijalnihresursa (npr. dohotka) ili aktualnih ishoda u smisluživotnog stadrada/aktivnosti

Siromaštvo kao nemogućnost učešće u društvu zbogniskog dohotka ili niskog standarda životaU prvom slučaju siromaštvo se deniše indirektno prekodeterminantni načina života, a u drugom slučaju direktnonačinom života (Ringen, 1987).

Komplementarnost ova dva pristupa:“nizan životni standard, odnosno d eprivacija u načinu života zbog nedovoljnih resursa da bi se t a”

(Ringen, 1987:146).“osoba je siromašna kada ima oboje nizak životni standard inizak dohodak ” (Gordon et al., 2000:91).


8/37

KAKO DEFINIRATI SIROMAŠTVO?- PREKONIVOA DOHOTKA ILI NIVOA ŽIVOTNOGSTANDARDA?

Atkinson (1989): fudamentalna distinkcija između brige ostandardu života i brige o građanskom ‛pravu na minimalninivo resursa ’‛Pravu na minimalni nivo resursa ’ (nije široko prihvaćeno kao eksplicitnadefinicija siromaštva, ali ima vrijednost kao jedan od elemenata u široj konceptualizaciji

siromaštva ) = ljudi imaju pravo, kao građani, na minimalni dohodakkoji predstavlja “pretpostavku za participaciju u određenomdruštvu, kao garancija ‘pozitivne slo ode’! ("tkinson, #$$%&')

onceptualizacija siromaštva kao poricanja ljudskih prava igrađanskog statusa (odmak od ekonomskog pristupa siromaštvu)

Mar% all 1!on+e(& 0ra2an%!o0 %&a&)%a !/ siromaštvo i nejednakost ne

mogu se adresirati kro' trans7er do otka, nego socijalnim gra#anstvom kaopose(nim o(likom gra#anstva3$odali&e& e!ono$%!e do-ro-i&i i %i0)rno%&i do (ra'a na) e%&'o'an"e ) dr)š&'eno$ na%l"e2) i 3i'o& +i'ili/irano0 -ića )%!lad) %a (reo'lada'a")ći$ dr)š&'eni$ nor$a$a *662/89+!

:o;nsend/ siromaštvo kao 3parcijalni gra#anski status


9/37

KAKO DEFINIRATI SIROMAŠTVO?-DOHODAK ILI SPOSOBNOSTI?


10/37

KAKO DEFINIRATI SIROMAŠTVO?-DOHODAK ILI SPOSOBNOSTI?

enov koncept siromaštva kao siromaštvasposo(nostia. ‛ unctionings ’ C ono što oso(a uspijeva daradi ili da (ude od elementarni ra'voj doso sticiraniji nivoa, poput u-ešća u $ivotu'ajednice ili samopoštovanja!(. ‛*apa ilities ’= ono što oso(a može uraditi ili(iti, odnosno skup i'(ora koji su joj otvoreniKriti-na ta-ka/ %lo-oda !o") l")di )3i'a") )4i/-or) i/$e2) ra/li i&i na ina 3i'o&a!o"i i$a") ra/lo0a da +i"ene5 en *6+5,*662, *666.!


11/37

PDIMEFD/


12/37

SIROMAŠTVO KAO SIROMAŠTVOSPOSOBNOSTI

"ovac C %red%&'o !a +il") , do(ra i usluge koji se njimekupuju su samo odre#eni na-ini da se postigne 7unkcioniranje

uloga novca pri tome ovisi od toga koliko su do(ra i uslugekomodi cirani što se ra'likuje od društva do društva!.Gdnos i'me#u novca i sposo(nosti%7unkcionalnosti ovisi o

tome na !o"i na in indi'id)a !on'er&)"e no'a+ )%(o%o-no%&i6f)n!+ionalno%&i varijacije u odnosu na li-ne7aktore spol, do(, trudnoću, 'dralje, invaliditet, pa -ak imeta(oli'am i tjelesnu gra#u!

poso(nost 7unkcioniranja oso(e s invaliditetom u odnosu naoso(u (e' invalidteta mo$e (iti ni$a, -ak i uvjetima kada GsI

raspola$e višim nivoom do otka+ iromaštvo ne mo$e (iti de nisnao u smislu do otka ili$ivotog standarda, nego u smislu ne$o0)ćno%&i da %e(o%&i0n) $ini$alne %(o%o-no%&i capa(ilit= 7ailure!/ne)%("e &e$el"ni %(o%o-no%&i da do%&i0n)$ini$alno (ri 'a&l"i' ni'o *662/*06!


13/37

Š&a $i%li&e* !o"e %) (redo%&i o'o0a

(ri%&)(a %iro$aš&')7


14/37

PREDNOSTI KONCEPTASPOSOBNOSTI

1. Podsjeća na -injenicu da je do oda! %red%&'o /a(o%&i/an"e ne!o0 +il"a* a ne +il" %a$ (o %e-i2. &okusira se na indi'id)) -ineći vidljivijima rodne ra'likeL. Konstruira l")d%!a -ića !ao -ića a!+i"e6d"elo'an"akojima je slo(oda da imaju mogućnost i'(ora o onome što$ele (iti ili raditi, i kako će koristiti resurse koji su im dostupniod 7undamentalnog 'na-aja

38i'o& do%&o"an do%&o"an%&'a l")d%!o0 -ića "uss(aum,2000! fo!)% na (o/i&i'no$ 'r%&a 3i'o&a !o") 3eli$o

da l")d%i (o%&i0n) !a!o -i ‛(ro+'"e&ali ’ nasuprotnegativnom nedostatak materijalni resursa koji isprje-avaju da to postignu

Eu$na emis7era/ ljudski ra'voj uman development! i do(ro(it;ell9(eing!jeverna emis7era/ kvalitet $ivota ualit= o7 li7e! i društveni

kvalitet social ualit=!


15/37

PROBLEMATIČNA TAČKA KONCEPTASPOSOBNOSTI

Pro(lem sa de niranjem siromaštva kao neuspje asposo(nosti sastoji se u i/"edna a'an") šire0 )'"e&a

sposo(nosti, kvalitet $ivota, do(ro(it ili društveni kvalitet %a oni$ š&o %e &radi+onalna %$a&ralo "edni$ a%(e!&o$&o0 )'"e&a / $ivot u ili van siromštva


16/37

Postratnakonceptuali'acijasiromaštva/apsolutno9relativnadi otomija


17/37

APSOLUTNO SIROMAŠTVOC arle% Boo& i See-o $ Ro:n&ree pioniri moderniistra$ivanja siromaštva/

%iro$aš&'o %$a&rano nedo%&a&!o$ do'ol"no no'+a a/ado'ol"en"e o%no'ni #/i !i (o&re-ade nisano u smislu (re3i'l"a'an"a ili odr3an"a 3i'o&a su(stinence!spojivim sa o%no'ni$ %&andardo$ #/i !e %(o%o-no%&i neo( odne/a (rod)!+i") plaćeni rad! i re(rod)!+i") ra#anje i odgoj djece!

< pola'i od minimalni ljudski potre(a jednake 'a sve ljude! isredstava 'a nji ovo 'adovoljenje rana, odjeća, stanovanje! usmislu

Pre rana; (o&rošn"a odre2eni (re ra$-eni %a%&o"a!a1-"elan e'ina* !alori"a* 'i&a$ina...<S&ano'an"e; !'ali&e& i (rena() eno%& %&a$-eno0 (ro%&ora

Odi"e'an"e; $o0)ćno%&i !)(o'ine od"e'ni (red$e&a)tvr#ivanje koli-ine i kvalitete is rane, odijevanja i stanovanjakoji su nu$ni 'a 'i-ki opstanak J odre#ivanje cijene potrepštinaneop odni 'a 'adovoljavanje ovi potre(a/ ustanovljavanjeneop odnog nivoa pri oda 9 siromašni su oni koji ne dose$u ovaj nivo

3(orodi+a "e %iro$ašna a!o %i ne $o3e (ri)š&i&i ran) Eospe i umption,*6N6/2N!.


18/37

KG"QFP:


19/37

PG I:ISK< PDI


20/37

KDI:IS"F :


21/37

RELATIVNO SIROMAŠTVO :o;send *6N6!/ Poverty in UK 9 kritika uskog7okusa na pre$ivljavanje i odr$anje $ivotara'stavljenog od društvenog konteksta


22/37

DF


23/37

RELATIVNO SIROMAŠTVO3pojedinci, porodice i grupe unutar populacijesu siromašni onda kada im nedo%&a")re%)r%i da -i (o%&i0li od0o'ara")ći na in3i'o&a* %)d"elo'ali ) a!&i'no%&i$a i i$ali3i'o&ne )'"e&e i (o0odno%&i !o"e %))o-i a"ene ili -are$ širo!o (odr3a'ane iodo-ra'ane ) dr)š&') !o"e$ (ri(ada")

:o;nsend, *6N6/L*!

D C multidimen'ionalan koncept kojiuklju-uje sve $ivotne s7ere 0d"e %erela&i'na de(ri'a+i"a (o"a'l")"e /-o0nedo%&a!a $a&eri"alni re%)r%a 0o'ori$oo %iro$aš&')


24/37

: o;send9ova distinkcija i'me#u siromaštva ideprivacije/

De(ri'a+i"a se javlja na nivou uvjeta%okolnosti ili do$ivljeniaktivnostiSiro$aš&'o se javlja na nivou do otka i drugi direktnodostupni resursa

: o;send9ova distinkcija i'me#u deprivacije/Ma&eri"alne de(ri'a+i"a / materijalna do(ra i uslugeDr)š&'ene de(ri'a+i"a / uo(i-ajene društvene o(i-aje,aktivnosti i odnose

: o;send9ova distinkcija i'me#u uvjeta deprivacije/O-"e!&i'ni )'"e&i de(ri'a+i"e u odnosu na drugeS)-"e!&i'ni o+"eća" de(ri'a+i"e u odnosu na druge


25/37


26/37

POTEŠKOĆE S KONCEPTOMRELATIVNOG SIROMAŠTVA

*. Š&a ini 3i'o&ni %&andard odre#ene društvene 'ajednicei kako ocijeniti kada je on nepri vatljivo ni'akO

Predstava o pri vatljivom $ivotnom standardu pove'ana je sa7aktorima klasne, do(ne, vjerske, etni-ke,regionalne...pripadnosti

2. "emogućnost komparacije siromaštva i'me#u ra'li-itidruštava i ra'li-iti ra'do(lja unutar društva

Arupa kriterija na nacionalnoj ra'ini U grupa kriterija ume#unarondim okvirima apsolutno siromaštvo!

L. Porast (roja siromašni i $i"ešan"e %a !on+e(&o$ne"edna!o%&iProsje-an $ivotni standard C raspodjela do odka u društvu Jsiromaštvo kao posljedica ove distri(ucije C siromaštvousljed nejednakosti

4. Ne )/i$a ) o-/ir dr)š&'en) !la%) strati kacijai'vedena i' distri(ucije!


27/37

LJUDSKE POTREBE I SIROMAŠTVO"a-in na koji se ra'umije ljudske potre(e od krucijalnog

je 'na-aja 'a apsolutno9relativnu di otomiju siromaštvai na-ina na koji se ova de(ata vodi onkraj ovog(inarnog koda

Ka!o 4$i%li&i5 1l")d%!e< (o&re-e...7preduvjeti 'a ra'voj3skup materijalnih i nemjerljivih resursa koji suneophodni tokom vremena kako bi se postigla produkcija,održavanje i reprodukcija potpuno autonomnog,

participirajućeg odraslog ljudskog bića u određenomdru tvu kojem on ili ona pripada!!!materijalni resursimogu podržati "#i$ki organi#am, ali rije$ je o punomspektru dru tvenih i psiholo kih resursa koji su neophondi

#a iskustvo $ovje$nosti Eo n eit Vilson, *666/+5!.


28/37

Tna-aj teorije ljudski potre(a 'a istra$ivanjasiromaštva/>. da li "e $o0)će iden&i#+ira&i (o&re-e!ao o-"e!&i'ne in"eni+e ili i $ora$ora/)$"e&i !ao dr)š&'eno !on%&r)irane1!ao (rod)!& %(orno0 (ro+e%ain&er(er&a+i"e


29/37

REKOSILIJACIJA DVA KONCEPTASIROMAŠTVA - A. SEN

Koncept relativnog siromaštva oja-ava a ne 'amjenjujekoncept apolutnog siromaštva3postoji nesvodivo apolutisti-ko je'gro u idejisiromaštva..., pa stoga s iro$aš&'o $ora -i&i(ro$a&rano !ao a(%ol)&ni feno$en

"ajvidljivija mani7estacija/ glad i neu ranjenost kaoindikatori siromaštva, (e' o('ira na njegovu relativnu sliku


30/37

:GV" F"1G < KDI:IK<KG"QFP:< PG GH"G :I

*. Prenaglašen 'na-aj is rane% 'iološkipotre(a, a podcjenjene socijalne potre(e

2. )pitno da li su i sve 3sposo(nostiapsolutne/ npr. i'(jegavanje (olesti

potre(e i sposo(nosti kao socijalni konstrukti

L. Tanemarivanje socijalni potre(a mo$ere'ultirati redukcionisti-kom socijalnompolitikom


31/37

I'la' i' ćorsokaka */ :eorijaljudski potre(a 1a=la i Aoug*66*!.


32/37

UNIVERZALNA PRIRODA POTREBA• artikulišu univerzalističko razumijevanje

ljudskih potreba, senzitivno na društveni,kulturni i historijski kontekst, koji se oslanja ikonkretizira Senov okvir sposobnosti

• “O snovne ljudske potre(e... su univer#alne pretpostavke #a uspje nu participaciju udru tvenom životu #ajednice 1o=al iAoug , *66*!/

▫

>. Fi/i !o /dra'l"e 1ne (re3i'l"a'an"e* ne0o(re&(o%&a'!a /a ) ešće<▫ ?. A)&ono$i"a 1%(o%o-no%& in"en"a

'la%&i&i i/-ora o ono$e š&o %e &re-a ) ini&ii !a!o<


33/37

Gve potre(e su univer'alne jer su neop odneu svim kulturama prije nego što (ilo ko mo$ee7ektivno u-estvovati u društvenom $ivotukako (i ostvario%la vrijedna do(raG('irom da su vrlo uopćene, o ve potrebe negovore nam puno o tome šta socijalna politikatreba pružiti kako bi se zadovoljile ove osnovnepotrebe

Uvode novi nivo “ intermedijarne potrebe ”: oneosobine “ needs satisers ” koje svugdje dopinosepoboljšanom zičkom zdravlju i autonomiji(Gough, 1992:11)


34/37

INTERMEDIJARNE POTREBE –PRIMJERI:

=izvedeni ili ciljevi drugoga reda koji moraju bitiostvareni ukoliko se žele postići prva dva cilja

Nutricijska ishrana i čista voda

Zaštićeno stanovanjeSigurno radno okruženje

Odgovarajuća zdravstvena zaštitaSigurno djetinjstvo

Značajne primarne veze Fizička sigurnost Ekonomska sigurnost

Odgovarajuće obrazovanjeSigurna kontrola rađanja i porodiljska skrb


35/37

INTERMEDIJARNE POTREBEC most i'me#u univer'alni osnovni potre(a ina-ina na koji se ove potre(e 'adovoljavaju uspeci -nom društvenom kontekstuPostoje univer'alne ljudske potre(e, a na-ini nakoji se one 'adovoljavaju ovisni su oddruštvenog, istorijskog i kulturnog konteksta

) enovom okviru, intermedijarne potre(e

pove'uju apsolutno je'gro u o(lasti sposo(nostisa do(rima kro' koje su ove spoos(nostitrans7ormiraju u aktualno (ivanje ili ra#enje

7unctionings! u okviru partikularnog, relativnogkonteksta


36/37

I/la/ i/ ćor%o!a!a ?;Ko(en a0en%!a de!lara+i"a @N,ai/ > . 0odine


37/37

TOWNSEND: DVONIVO-JNI KONCEPTSIROMAŠTVA

definicije siromastva

Documents